PRIRUČNIK · PRIRUČNIK ZA TRENERE PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA 4 Trgovina ljudima je fenomen star koliko i ljudska historija, nikada nije iskorijenjena, a cijelo vrijeme je mijenjala

1

PRIRUČNIK

OSNOVE RADIONIČARSKOG RADA

PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA

2

Autori:

Mirna Aleksić, menadžer za odnose s javnošću;

Ivana Kokanović, dipl. psiholog;

Amna Haljeta, prof. pedagogije i psihologije

Urednici:

Samir Haljeta - USRŠBIH

Đenana Mekić- CRS

Saradnici:

Edisa Demić, Novi put Mostar

Elma Devedžić, Zemlja djece Tuzla

Dragan Joković, Otaharin Bijeljina

Samir Selimović, SOS Kinderdorf Sarajevo

Aida Omeragić, Centar za socijalni rad Zenica

Enisa Herceg, JU “Dom-porodica” Zenica

Dženana Mekić, CRS Sarajevo

Lektor:

Senada Milanović, prof. bosanskog jezika i književnosti

3

SADRŽAJ

RIJEČ AUTORA .......................................................................................................................... 6

1. ULOGA NEFORMALNOG OBRAZOVANJA ............................................................................. 8

2. RADIONICE........................................................................................................................... 9

2.1 ANALIZA ................................................................................................................... 11

2.2 DIZAJN ....................................................................................................................... 13

2.3 RAZVOJ ...................................................................................................................... 17

2.4 VOĐENJE ................................................................................................................... 19

2.4.1 Vještine komuniciranja .................................................................................... 20

2.4.2 Facilitacija ........................................................................................................ 23

2.4.3 Šta kada nastupe problemi na radionici .......................................................... 27

2.5 EVALUACIJA ............................................................................................................... 30

3. VELIKO DA I VELIKO NE ...................................................................................................... 31

4. PRIMJERI RADIONICA ........................................................................................................ 33

5. PRIMJERI EVALUACIJSKIH OBRAZACA ................................................................................ 66

6. PRIMJERI LEDOLOMACA .................................................................................................... 69

7.TRGOVINA LJUDIMA ........................................................................................................... 79

LITERATURA ........................................................................................................................... 89

PRIRUČNIK ZA TRENEREPREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA

4

Trgovina ljudima je fenomen star koliko i ljudska historija, nikada nije iskorijenjena, a cijelo vrijeme je mijenjala svoje oblike i prilagođavala se društvenim uslovima. U modernom svijetu trgovina ljudima, a posebno ženama i djecom, je sveprisutna, a ljudima se trguje u svrhu seksualne eksploatacije, prisilnog rada i služenja, prisilnog prosjačenja i vršenja krivičnih djela, u svrhu zaključivanja prisilnih brakova, pa sve do oduzimanja i trgovine organima.

Kvalitativna dimenzija problema trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini je takva da su danas, za razliku od ranijih godina, sve više zastupljene domaće žrtve, čija je starosna dob sve niža, i generalno je sve teže otkriti slučajeve trgovine ljudima. Godišnji izvještaji Ureda državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, te izvještaji brojnih međunarodnih organizacija koje prate stanje ovog problema, su saglasni u konstatacijama kako je Bosna i Hercegovina zemlja destinacije, tranzita i porijekla žrtava trgovine ljudima, različitog uzrasta (često i djece), koji se eksploatiraju na različite načine. Isto tako, pomenuti izvještaji ukazuju na činjenicu kako je došlo do svojevrsnog izmještanja trgovine ljudima sa javnosti dostupnih lokacija (ugostiteljski objekti) ka privatnim prostorijama što svakako usložnjava cjelokupni proces borbe protiv ove pojave.

Ukupnu situaciju u vezi sa trgovinom ljudima mnogo kompleksnijom čini činjenica da je to vid kriminala, često organizovanog, kroz koji trgovci ljudima stiču enormne zarade, što čini iluzornim nade da se trgovina ljudima može iskorijeniti. Stoga je borba protiv trgovine ljudima dugotrajan i mukotrpan proces, koji zahtijeva uključivanje i partnerstvo svih vladinih i nevladinih institucija i organizacija. Da bi akcije usmjerene protiv trgovine ljudima imale pozitivne rezultate, one moraju biti koordinirane i istovremeno biti usmjerene na krivično gonjenje trgovaca ljudima, na zaštitu žrtava trgovine ljudima i na prevenciju, posebno prevenciju među rizičnim grupama, kao što su djeca.

Preventivne aktivnosti zauzimaju ključnu ulogu u naporima institucija formalne društvene kontrole da smanje obim i rasprostranjenost trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini. Do sada su one u Bosni i Hercegovini bile tematski posvećene zaštiti posebno ranjivih grupa, davanju podrške srodnim strateškim naporima u području suprotstavljanja nasilju u porodici i nasilju nad djecom, zaštiti manjina i unapređenju općeg socijalno – ekonomskog stanja u državi, te podizanju svijesti o problemu trgovine ljudima kod opće i profesionalne populacije.

Strategija suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini prevenciju smatra poželjnim i održivim procesom, usmjerenom ka stvaranju uslova koji podstiču pravilnu reakciju organa formalne socijalne kontrole u stvaranju ambijenta osnaživanja društveno prihvatljivih oblika ponašanja i razvijanja održivog sistema, „ranog upozoravanja“, na slučajeve trgovine ljudima. Takva praksa rane intervencije se može sastojati u prepoznavanju određenih problema u ponašanju neke osobe, poput nepohađanja škole, lošeg školskog uspjeha, promiskuiteta ili agresivnosti, odavanja alkoholu i narkoticima kao i drugih indikatora ranjivosti, kao što su problemi u porodici, potencijalno ili stvarno zlostavljanje, porodično siromaštvo, bolest u porodici, disfunkcionalnost porodice i slično.

5


Akcioni plan za provedbu Strategije planira kontinuirano raditi na edukaciji i podizanju svijesti kod opće populacije, posebno djece i mladih, kao i kod ranjivih, marginaliziranih i grupa pod posebnim rizikom (nacionalne manjine, djeca koja ne pohađaju školu) o pojavnim oblicima i štetnim posljedicama trgovine ljudima (priručnici, predavanja, forumi, emisije, tribine, okrugli stolovi, radionice i slično).

U nastojanjima da se prevencija trgovine ljudima uvede kao redovna aktivnost u školama i da se školskoj djeci približi tema trgovine ljudima, u okviru Državnog programa za suzbijanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, koji je implementirao CRS uz finansijsku pomoć USAID-a, izrađen je priručnik za nastavno osoblje, obučen značajan broj nastavnika i proveden veliki broj predavanja u školama. U okviru istog programa, izrađen je i Priručnik za školsku djecu, kao tada posljednji korak kojim su stvoreni svi potrebni preduslovi za odgovarajuće predstavljanje ove teme školskoj djeci i njeno razumijevanje.

Zahvaljući razumijevanju i podršci CRS-a i značajnog broja partnera koji su kroz dugi niz godina borbe protiv trgovine ljudima stekli ogromno iskustvo i bili ga spremni nesebično podijeliti, nastavljene su aktivnosti na polju daljnjeg uključivanja trgovine ljudima u školske programe i jačanja kapaciteta nastavnog osoblja da adekvatno predaju tu temu djeci. Kao konkretan rezultat tih aktivnosti izrađen je i ovaj Priručnik za trenere „Prevencija trgovine ljudima“.

Uvjeren sam da će ovaj priručnik dati novi zamah jačanju prevencije trgovine ljudima među školskom djecom i snažno doprinijeti postizanju strateških ciljeva u borbi protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini.

Samir Rizvo,

Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima


6

RIJEČ AUTORA

Priručnik za trenere „Prevencija trgovine ljudima“ je nastao na osnovu praktičnog iskustvenog i zajedničkog rada nevladinih organizacija i trenera u oblasti prevencije trgovine ljudima u radu sa djecom i mladima iz neformalnog obrazovanja u kojem su učestvovali: Udruženje „Novi put“ Mostar, Udruženje “Zemlja djece“ Tuzla, Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“ Bijeljina, Humanitarna organizacija SOS-Kinderdorf Sarajevo, Udruženje za saradnju roditelja i škola u BiH, Centar za socijalni rad Zenica i JU „Dom porodica“ Zenica.

Naša zemlja je suočena sa problemom trgovine ljudima i zbog toga je neophodno raditi na suštinskoj prevenciji ovog problema. Cilj priručnika je širenje informacija i podizanje svijesti o ovom problemu, s posebnim fokusom na edukaciju i zaštitu djece i mladih, kako bi uticali da što manji broj djece i mladih postanu žrtve trgovine ljudima. Priručnik je dio projekta pod nazivom ”Women and girls in BiH lead secure lives free from the threat of trafficking ” (Žene u BiH – sigurne od prijetnji trgovine ljudima), u okviru nastavka zajedničkih aktivnosti Udruženja za saradnju roditelja i škola u BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima i CRS-a.

Priručnik za trenere “Prevencija trgovine ljudima“ se sastoji od četiri dijela.

U prvom dijelu se nalaze osnovne informacije o konceptima vještina i tehnika trenerskog rada u smislu uputstava i savjeta za trenere u radu sa grupom.

U drugom dijelu predočen je radni materijal u vidu praktičnih radionica namijenih djeci i mladima prilagođenih različitim uzrastima na temu trgovine ljudima.

U trećem dijelu se nalaze primjeri tehnika radioničarskih vježbi rada sa grupom, a u četvrtom dijelu osnovne informacije o problemu trgovine ljudima.

Priručnik osigurava potrebne trenerske resurse edukatorima i omogućuje im da osmisle preventivni model za obuku u borbi protiv trgovine ljudima. S obzirom na to da djeca i mladi najbolje stiču znanja kroz iskustveni rad ili rasprave u grupi vršnjaka, primjeri praktičnih radionica u priručniku imaju za cilj da omoguće djeci i mladima da se upoznaju sa pojmom trgovine ljudima, te da djeca i mladi razviju odgovarajuće strategije i vještine kako da se zaštite da ne postanu žrtve trgovine ljudima i da se pravilno suočavaju sa opasnostima u svom okruženju.

Priručnik je namijenjen svim trenerima i edukatorima koji rade s djecom i mladima, prvenstveno u neformalnom obrazovanju i onima koji izvode preventivno-edukativne radionice, ali isto tako, njime se mogu uspješno koristiti i škole i prosvjetni radnici i svi drugi zainteresirani koji rade sa djecom i mladima.

7


Iskreno se nadamo i očekujemo da će saznanja iz ovog priručnika iskoristiti svi koji mogu doprinijeti da se problem trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini smanji, preventira i spriječi, a zahvaljujemo se svima koji su svojim učešćem i podrškom pomogli u realizaciji ovog priručnika.


8

1. ULOGA NEFORMALNOG OBRAZOVANJA

Učenje možemo definirati kao svjestan, planiran proces pomoću kojeg se postižu željene promjene u percepciji i ponašanju. Učenje se odvija u obrazovnim institucijama, ali i izvan njih.

Formalno obrazovanje je oblik obrazovanja koji se pojavljuje uglavnom u obrazovnim institucijama i ono je propisano pravnim aktima. Karakterizira ga unaprijed definirani plan i program koji u manjem stupnju obraća pažnju na individualnost pojedinca, te se sporije mijenja u skladu sa potrebama društva što je ujedno i njegova osnovna mana.

Nefleksibilnost formalnog obrazovanja razlog je velikog značaja drugog vida obrazovanja; obrazovanja koje se odvija izvan institucionalnog konteksta, ali ipak strukturiranog i planiranog obrazovanja - neformalnog obrazovanja.

Iako neformalno obrazovanje nije zakonski propisano i ne postoje direktno određena pravila kako ono treba izgledati, mora postojati okvir u kome će se ono sprovoditi, kao i unaprijed razrađeni ciljevi i zadaci koje će pratiti i koji će biti prilagođeni ciljnoj grupi. Upravo zbog diferencijacije edukativnog sadržaja, on mora biti fleksibilan kako bi odgovarao svim polaznicima.

Treći oblik obrazovanja je informalno obrazovanje – „škola života“ i „znanje pokupljeno usput“. To je neplanirano spontano učenje pojedinca kroz interakciju sa njegovom okolinom i djelovanje medija u svakodnevnom životu.

Formalno, neformalno i informalno obrazovanje međusobno se nadopunjavaju i ključni su za lični razvoj svakog pojedinca.

Učenje je kao veslanje uzvodno; čim se stane odmah se kreće unatrag

Lao Tse

9


2. RADIONICE

Uz seminare treninzi i radionice su najčešći oblici neformalnog obrazovanja. Radionica je način rada s grupom, u kojem se kroz lični angažman, kao i iskustvo svih učesnika, razvijaju određena znanja, ponašanja i vještine.

Trener – voditelj radionice mora biti obučena i kompetentna osoba i njegova uloga nije da tek „predaje“ polaznicima već između njih mora postojati razmjena iskustava i vještina i učenje kroz praktičan rad, tako da i oni koji uče postaju aktivni činioci procesa učenja.

Dakle, jasno je da u radionici ne postoje pasivni akteri. Iako odgovornost za uspješnost radionice leži prvenstveno na treneru, učesnici radionice su gotovo ravnopravni partneri jer radionica predstavlja razmjenu ne samo znanja i poimanja već i emocija.

Rad trenera počinje mnogo prije održavanja same obuke, a planiranje radionice je zadatak koji seže daleko više u suštinu od pukog postavljanja pitanja samom sebi: što ću raditi s grupom?

Radioničarski pristup koji podrazumijeva:

9 strukturiran scenarij,

9 konkretno strukturirane zahtjeve i upute (igre, vježbe...),

9 osobno angažiranje učesnika,

9 uobličavanje doživljaja,

9 razmjenu i

9 elaboraciju i obradu,

uvjetovao je rad trenera po fazama:

9 analiza,

9 dizajn,

9 razvijanje,

9 vođenje,

9 evaluacija.


10

Kružni tok radionice

11


2.1 ANALIZA

Analiza je prvi korak nužan za realizaciju kvalitetne radionice.

S KOJIM CILJEM, ZAŠTO I ŠTA?

Odgovorima na ova pitanja definiramo generalni cilj radionice koji se odnosi na konačni očekivani rezultat obuke, situaciju koja zahtijeva obuku kao i specifične ciljeve radionice, odnosno ciljeve učenja – pozitivne promjene u vještinama, znanjima i stavovima koje će biti postignute obukom, a koji će učesnici nakon radionice moći primijeniti u praksi, kao direktan rezultat radionice.

Postavljanje ciljeva je korak u osmišljavanju radionice koji slijedi nakon ustanovljenih potreba za obukom, jer se ciljevi zasnivaju na potrebama i definiraju ono što polaznici radionice odnose sa sobom - znanja, vještine i/ili stavove.Ciljevi obuhvaćaju tematske oblasti koje se obrađuju (sadržaj), utiču na izbor metode koje se koristi (proces) i služe nam kao temelj da ocijenimo jesu li potrebe učesnika zadovoljene i je li obuka na odgovarajućem nivou za određenu ciljnu grupu.

NUŽAN DODATNI NAPOR U PREVENCIJI TRGOVINE LJUDIMA

PORAST RIZIČNIH FAKTORA MEĐU MLADIMA

NEDOVOLJNA UKLJUČENOST PREVENCIJE TRGOVINE LJUDIMA U FORMALNO OBRAZOVANJE


12

KO?

Odgovorom na ovo pitanje određujemo sve aktere procesa obuke.

Učesnici radionice definiraju i sam proces obuke, te je osnovno pitanja kod organiziranja radionice KO SU UČESNICI?: Njihov uzrast? Spolna struktura? Predznanja? Koliko je velika grupa? Iz koje sredine dolaze? Postoje li razlozi za otpor u grupi? …

Na tok radionice i samu njenu metodologiju utiče i veličina grupe. Ne postoje pravila o tome koliko brojna grupa treba biti, međutim, iskustveno se došlo do spoznaje da je optimalna grupa za sve oblike interaktivnog rada grupa koja broji od 12 do 16 članova.

U ovom kontekstu posebno pitanje predstavlja odluka o trenerskom radu u timu. Trenerski rad u timu je poželjan jer nosi prednosti i za učesnike i za trenere. Svaki trener djeluje na specifičan način; njegova osobnost se ne može isključiti iz obrazovanog procesa te se radom u timu osigurava nužna dinamičnost i zanimljivost za učesnike. S druge strane, rad u timu trenerima omogućava isprobavanje ovih ideja, podršku i feedback, povremeni odmor i pomoć ako dio radionice krene neželjenim smjerom.

Izuzetno je važna usklađenost trenera, njihovo nadopunjavanje te da u svim fazama pripreme radionice ravnopravno sudjeluju. Osim ovoga treba upamtiti:

9 Ne treba oponašati svog ko-trenera. Treba biti svoj, ali imati zajedničke ciljeve;

9 Rad trenera u timu nije natjecanje - nedopustivo je nadmetati se s ko-trenerom;

9 Ravnomjerno rasporediti sesije;

9 Ustanoviti unaprijed neka osnovna pravila / je li u redu ubacivati se u sesiju koju vodi ko-trener /ako ko-trener želi pomoć koji je signal...;

9 Pružiti praktičnu pomoć /podijeliti pisani materijal, zalijepite rezultate rada na zid...;

9 Ako nije dogovorena praktična pomoć za vrijeme sesije koju vodi ko-trener, sjediti i truditi se da se ne ometa njegov rad /ne preturati po papirima za svoju sesiju dok ko-trener radi;

9 Biti drugi par očiju i ušiju koji prate reakcije učesnika za vrijeme sesije koju vodi ko-trener;

9 Pružati povratne informacije (feedback) verbalno i neverbalno, i konstruktivne sugestije;

Radionica MORA biti prilagođena učesnicima

13


9 Pokazati zainteresiranost i pažljivo pratiti, te davati neverbalnu podršku i ohrabrenje

Odgovor na pitanje GDJE? opisuje mjesto održavanja radionice.

U ovoj fazi pripreme radionice treneri moraju sagledati poziciju, dostupnost i pristupačnost mjesta održavanja radionice , ali i , što je još važnije, šta prostor nudi u smislu veličine, opremljenosti, osvjetljenja, udobnosti, temperature, ventilacije, nivoa buke, …

Idealno bi bilo da treneri određuju mjesto održavanja radionice. Nažalost, to je zaista rijedak slučaj i mjesto održavanja radionice treneri najčešće ne mogu birati, te stoga moraju voditi računa o sljedećem:

9 Obići prostor za vrijeme planiranja radionice;

9 Na dan održavanja radionice opet doći ranije;

9 Stolice postaviti tako da formiraju krug, ili barem potkovicu ili slovo V, tako da učesnici mogu vidjeti jedni druge i lakše komunicirati, a ujedno da su im vidljiva sva audio-vizualna sredstva;

9 Maksimalno iskoristiti prostor.

2.2 DIZAJN

Dizajn radionice podrazumijeva identifikaciju vremena koje je potrebno alocirati za uspješno savladavanje pojedinih tema, kao i način i tehniku njihovog prezentiranja.

KADA? i KAKO?

Vrijeme trajanja zavisi od teme koja se obrađuje, zahtjeva obuke, kao i potreba i profila učesnika. Utvrđivanje vremena trajanja, grubog rasporeda, pauza i sesija, omogućava nam da utvrdimo i na koji način će se obuka odvijati u okvirima raspoloživog vremena.

Ako se radionica odvija u prostorima škole, za očekivati je da će se duljina jedne sesije morati prilagoditi trajanju nastavnog sata koji postaje vremenski okvir za pojedinu sesiju ili možda čak i za čitavu obuku.

Ako treneri nisu limitirani trajanjem nastavnog časa, satnicu trebaju odrediti na način da se osigura aktivno sudjelovanje učesnika.

Ako je moguće, mjesto održavanja radionice upoznajte prije dizajna same radionice.


14

Odgovorom na pitanje KAKO? kreira se dizajn radionice, određuju načini na koje će učesnici savladavati sadržaj obuke. Ova faza pripreme radionice je korak u dizajniranju obuke koji podrazumijeva planiranje „predstave“ i održavanje proba prije nego što se izađe na „pozornicu“.

Kao i u pozorištu, i našoj „predstavi“ je potreban scenarij. Svi elementi dizajna trebaju biti objedinjeni tako da radionica ima dinamiku, ritam, variranje tema, metoda, a poželjno i trenera.

Dakle, određeni su ciljevi radionice, definirani akteri, zna se ko će biti učesnici na radionici, kada će se radionica odvijati i, u idealnom slučaju, u kakvim prostornim uvjetima, a treneri su svjesni svih svojih prednosti i mana - trenutak je da se odaberu metode rada, a taj izbor ovisi o rezultatima iz prethodnog dijela pripreme. Tačnije, kod odabira metoda mora se odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. Koji je cilj?

Metoda se bira u skladu s ciljevima koji se žele postići. Različite teme zahtijevat će i drukčije metode.

2. Učesnici?

Treba sagledati kako će učesnici reagirati na određenu metodu. Koji metod poučavanja najviše odgovora grupi njihove dobi, spolne strukture, predznanja?

3. Koje vještine zahtijeva?

Prije nego se primijeni bilo koja metoda, potrebno je znati koje vještine zahtijeva. Možemo li to izvesti? Imamo li dovoljno znanja?

4. Vrijeme, prostor, sredstva?

Odgovara li metoda koju želimo primijeniti prostoru u kojem vodimo radionicu? Hoćemo li imati dovoljno vremena? Imamo li dovoljno sredstava, pribora i pomagala?

5. Odgovara li stilu voditelja?

Odgovara li nam ta metoda? Na kraju krajeva, različiti ljudi – različite sklonosti.

Kvaliteta obuke se osigurava pauzama nakon 90 do 120 minuta rada..

15


Neke od najčešće korištenih metoda u radioničarskom radu su:

Brainstorming

Trener postavlja pitanje i traži brze odgovore koje piše na tabli. Ova aktivnost mora se izvoditi bez podpitanja, pojašnjenja i diskusija. Nema pogrešnih odgovora, a cilj je da se iznese što više ideja.

Izlaganje (predavanje ili prezentacija)

Dobro strukturirano predavanje koje drži trener i u kojem se iznose ključne stvari na koristan i zanimljiv (zabavan) način.

Fishbowl

Formiraju se dvije grupe: izvođačka i posmatračka. Izvođači izvode scenu ili diskutiraju o nekoj temi, dok ostali imaju posmatračku ulogu. Varijacija: neki od posmatrača postaju izvođači, na znak voditelja.

Grupna diskusija (Buzz)

Poslije predavanja, učesnike podijelimo u male grupe da razgovaraju o svojim reakcijama, iskustvima ili primjeni naučenog. Možemo tražiti da svaka grupa referira 2-3 ključne stvari.

VIŠE ISKUSTVENOG UČENJA-BOLJA NAUČENOST

VIŠE KOMBINIRANIH METODA – VEĆA UKLJUČENOST, BOLJE RAZUMIJEVANJE, POTPUNIJE UČENJE

VIŠE INTERAKTIVNIH METODA – VEĆA MOTIVIRANOST


16

Debate

Dva tima zastupaju suprotne stavove o nekom problemu. Od “publike” se traži da glasa ili donese odluku o najuvjerljivijem argumentu.

Studija slučaja

Grupa dobiva opis situacije sa svim podacima (obično je napisana neka stvarna situacija). Učesnici treba da odgovore na pitanja o čemu se tu radi, da definiraju problem, što bi oni učinili, koje su opcije za rješavanje tog problema i sl.

Igranje uloga (Role play)

Svaki član male grupe dobiva ulogu koja može, ali i ne mora biti unaprijed objašnjena; onda ih stavljamo u situaciju gdje trebaju odigrati svoju ulogu.

Konsultacije

Sesija fokusirana samo na jednu osobu (trener i/ili mala grupa učesnika razmatra slučaj ili problem jednog člana grupe).

Igrice i „ledolomci“

Zabavne igrice koje stvaraju povjerenje, razvijaju identitet i samosvijest grupe, unose dinamiku i tempo.

Ova metoda rada u velikoj mjeri olakšava rad trenera, ali i od njega traži određene vještine i prije svega aktivno sudjelovanje u odabranoj igrici. Ledolomci se koriste s razlogom; da se učesnici upoznaju, da se uvedu u temu, da se podigne energija grupe, da se formiraju grupe, da se dođe do „dobrovoljaca“ za narednu aktivnost i sl. Stoga je jako važno odabrati pravu igricu ledolomca u određenom trenutku, a uz obvezno uvažavanje potreba učesnika.

Odabrane metode moraju uvijek omogućiti da ključne poruke radionice budu prenijete i naučene, a radionica atraktivna za učesnike. Stoga bi trener trebao da:

9 bude siguran u ispravnost izbora metode i da ima povjerenja u sebe kada je primjena metoda u pitanju;

17


9 kada god je to moguće, prvo sam iskusi metodu kao učesnik (ili da bude u timu čiji su neki od članova imali takvo iskustvo i mogu da ga radioničarski obrade sa ostatkom tima);

9 bude u stanju predvidjeti ishode, ali i da izađe na kraj sa onima koje nije predvidio;

9 bude svjestan uloge koju trebaju imati njegova lična mišljenja i tumačenja i da je u stanju iskoristiti interpretacije i asocijacije koje dolaze iz grupe;

9 jasno postavi ciljeve svake programske cjeline, ali da izbjegne „utjerivanje“ učesnika u unaprijed definirane zaključke sesije (tzv. dogmatska facilitacija);

9 nastoji da ne koristi one metode koje kod pojedinaca ili u grupi mogu izazvati osjećanja na kojima nije spreman raditi ili se ne mogu adekvatno obraditi u toku radionice (staro trenersko pravilo: „Ono što ne možeš zatvoriti, nemoj ni otvarati.“);

9 prihvati da neki od učesnika možda neće željeti učestvovati u određenim aktivnostima;

9 ima pažljivo pripremljenu strategiju debrifinga i davanja povratne informacije poslije aktivnosti, ostavljajući dovoljno fleksibilnosti da se prema potrebi bavi i neočekivanim ishodima.

9 bude svjestan da učenje podrazumijeva promjenu i da ponekad to može predstavljati i neprijatno iskustvo. Učesnici mogu metodu ( trenera ) okriviti za svoju nelagodnost. Trener mora sa pažnjom analizirati je li tu nelagodnost izazvala sama metoda ili je ona nastala kao posljedica osjećanja i otkrića do kojih je metoda dovela.

2.3 RAZVOJ

Razvoj radionice podrazumijeva identifikaciju trening materijala, pomagala i drugih detalja potrebnih za održavanje radionice.

Pisani materijali

Zadatak trenera je napraviti i sve pisane materijale za radionicu. Razlikuju se dvije vrste materijala.

U prvu skupinu materijala ubrajaju se svi oni materijali koji su namijenjeni učesnicima i omogućavaju njihovo nesmetano obavljanje svih radnih zadataka koje im dodjeljuje voditelj


18

radionice.

U drugu skupinu materijala ubrajaju se materijali koji služe voditelju za održavanje radionice: detaljan plan i program rada, evidencijska lista, pisane upute, vježbe i zadaci za rješavanje, evaluacijski listići, razni radni materijali za samoučenje, memorijski stick s PP-prezentacijama, listići, kuglice, igraće karte ili druga pomagala potrebna za formiranje grupa i sl.

Radni materijali moraju biti u kontekstu sa sadržajima, primjereni temeljnom znanju ciljne skupine, a oblikovani tako da zadovolje različite stilove učenja i potiču motivaciju učesnika.

Dakle, materijali moraju u funkciji ostvarivanja ciljeva obuke, podržavati izabrane metode i, ništa manje važno, biti prilagođeni učesnicima obuke, a pri pisanju materijala za radionice važno je:

9 Koristiti jednostavne rečenice i uobičajen rječnik,

9 Objasniti ključne termine i koncepte,

9 Pisati ⇒ pregledati ⇒ urediti,

9 Pročitajte materijale naglas,

9 Finalnu verziju ponovo provjeriti.

Radioničarski pribor i audio-vizualna sredstva

Radioničarski pribor je neophodan za svaku radionicu. U fazi razvoja radionice napravite popis radioničarskog pribora /markeri i flomasteri, selotejp/ krep-traka, makaze, papir A4, papiri velikog formata, naljepnice, post-it i sl., te provjeriti audiovizualna – sredstva / tabla za pisanje/ flipchart, grafoskop, video, projektor za slajdove, slike, posteri, modeli, literature. DVD pleyar…) koja su potrebna za izvođenje radioničkih aktivnosti.

Izbor audio-vizualnih sredstava je značajan za odvijanje procesa obuke, jer efektno nastavno sredstvo pojačava percepciju i razumijevanje, olakšava pamćenje, motivira i povećava zainteresiranost, daje raznovrsnost u učenju, te omogućava treneru efikasno raspolaganje vremenom.

Možemo reći da izbor audio-vizualnog sredstva i radioničkog materijala mora osigurati:

Audio-vizualna sredstva su pomoćna sredstva, a ne zamjena za trenera.

19


1. Uočljivost

9 Vizualni materijal mora biti lako uočljiv

9 Štampani materijal mora biti čitljiv

2. Jednostavnost

9 Sadržaj ne smije biti nerazumljiv niti dvosmislen

9 Osnovni pojmovi i koncepti moraju biti naglašeni

3. Preciznost

9 Informacije su ažurne, temeljene na činjenicama, pravilno izložene i kompletne

4. Zanimljivost

9 Dizajn, boja i grafika privlače pozornost

9 Ilustracije i primjeri poboljšavaju pamćenje

5. Praktičnost

9 Odabrana sredstva su primjenljiva i jednostavna za upotrebu

2.4 VOĐENJE

U ovoj fazi, nakon što je bio analitičar, pisac i organizator, trener postaje facilitator, moderator, nastavnik, ali i zabavljač, te u prvi plan dospijevaju njegove komunikacijske vještine.

Sama radionica ima tri strukturne cjeline:

UVOD – dobrodošlica i predstavljanje, zagrijavanje, definiranje pravila i uvod u temu radionice;

GLAVNI DIO – aktivnosti koje osiguravaju ispunjavanje ciljeva radionice;

ZAVRŠNI DIO – zaključak, evaluacija.

Prvi dojam se može ostaviti samo jedanput, te je jako važno da u uvodnom dijelu trener:

9 Osigura da učesnici znaju da su dobrodošli. Poželjno je uspostaviti kontakt i prije


20

samog početka radionice.

9 Potvrdi svoj kredibilitet - kaže dovoljno o sebi da se opravdaju „kvalifikacije“ da trener stoji ispred grupe.

9 Ako se učesnici međusobno ne poznaju, upotrijebi „ledolomce“ ili neku drugu kratku i efektivnu metodu upoznavanja, a da bi sebi olakšao daljnji rad, osigura bedževe ili naljepnice s imenima učesnika.

9 Upozna učesnike sa ciljevima i programom radionice, te zatraži informaciju o njihovim očekivanjima.

9 Zajednički s učesnicima definira osnovna pravila ili dogovor o načinu rada. Neka od tih pravila mogu biti:

• dok jedna osoba govori, svi slušaju

• pravo na različita mišljenja, bez osuđivanja

• pravilo sudjelovanja

• držimo se teme, ne skrećemo raspravu u neke druge smjerove

• poštivanje dogovorenog vremena...

9 Provjeri zadovoljava li raspored sjedenja mogućnosti nesmetanog komuniciranja kao i dostupnost audio-vizualnih pomagala.

9 Pokaže učesnicima da će radionica biti dinamična, a ritam brz time što će uvodna sesija biti kratka uz korištenje različitih metoda.

Ako je trener u uvodnom dijelu uspio zadobiti povjerenje, poštovanje i stvoriti ugodnu atmosferu, stvorio je neophodne preduvjete za realizaciju glavnog dijela radionice u kojem se obrađuje zadana tema na način definiran agendom radionice.

2.4.1 Vještine komuniciranjaVođenje radionice je komunikacijski proces te su vještine komuniciranja izuzetno

važne za uspješnog trenera. Sama komunikacija se definira kao proces razmjene verbalnih i neverbalnih poruka koji se odvija između najmanje dvije osobe. Proces komunikacije određuje kontekst komunikacije, odnosno situacija u kojoj se ta komunikacija odvija. Na komunikacijski proces u kontekstu radionice utiče više faktora: broj učesnika, uzrast, spol, predmet poruke, prethodno iskustvo, ali je najvažnije postići usklađenost verbalne, paraverbalne i neverbalne

21


komunikacije.

Kod verbalne i paraverbalne komunikacije potrebno je da trener odgovori na pitanja:

1. Što želim postići svojom porukom?

2. S obzirom na publiku, kojim riječima i kako je poruku najbolje izraziti?

te da:

9 pridržava se gramatičkih pravila,

9 prilagodi jezik i nivo formalnosti slušaocu,

9 izbjegava dvosmislene, nejasne, vrlo apstraktne i složene riječi i namjerno ne iskrivljuje riječi,

9 izbjegava kratice i akronime, ni u kojem slučaju ne upotrebljava sleng,

9 ima na umu da svaka riječ ima denotativno i konotativno značenje,

9 definira što misli ako upotrebljava riječi koje imaju više značenja,

9 pojasni što misli ako upotrebljava riječ ili frazu na neuobičajen način,

9 ne opterećuje učesnike nepotrebnim i nevažnim informacijama i digresijama,

9 pruži ključne informacije, izbjegava detalje i suvišne riječi,

9 vodi računa na vremenski ograničenu jednosmjernu komunikaciju – MANJE JE VIŠE

9 koristi pravilo trojnog ponavljanja:

„To što želiš reći, reci triput. Reci o čemu ćeš govoriti, govori i na kraju reci o čemu si govorio!“

Ako se želi da onaj kome se obraća ispravno shvati ono ŠTA je rečeno, važan je način KAKO je to izrečeno te trener treba paziti na:

9 Ritam - ne govoriti prebrzo, ali ni presporo;

9 Intonaciju - ton glasa treba biti energičan, otvoren, „pozivajući“ i iskren, a jačina glasa treba biti prilagođena veličini grupe;

9 Pauze u govoru - efektne, ali ne prečeste;

9 Izgovor riječi - pravilan i jasan;

„Misli komplicirano, a govori jednostavno. A ne obrnuto“

F. Nietzsche


22

9 Parafraziranje - podržite svoju poruku ponavljanjem, ali drugim riječima;

9 Provjeru efekta - treba se neprestano odvijati.

Treća komponenta komunikacije je neverbalna komunikacija koja se sastoji od mnoštva znakova od kojih svaki ima svoje značenje. Ti znaci mogu mijenjati, potvrđivati ili negirati ono što izgovaramo. Zato način na koji nešto izgovaramo, te kako pri tome izgledamo i kako se držimo, značajno utiče na poruku koju šaljemo. Zato je vrlo važno obratiti pažnju kako na svoje, tako i na sugovornikove neverbalne znakove u koje ubrajamo:.

9 Kontakt očima – uspostaviti kontakt očima s učesnicima, ali bez zurenja. Kontakt očima potiče učesnike na sudjelovanje;

9 Izraz lica – izraz lica neka prati sadržajni dio poruke; smiješak će potaknuti napor da se humorom radionica učini zanimljivom, a ozbiljan izraz lica istaknuti ozbiljnost iznijetih činjenica. Ne mrštiti se bez obzira na eventualni neprijatan razvoj situacije;

9 Kretnje (geste) – koristiti geste primjereno. Da se učesnici ohrabre, poželjno je potvrdno klimati glavom. Izbjegavati geste koje mogu biti smetnja/ trljanje dlanova, uvijanje kose, glađenje brade, itd.

9 Osobni prostor i tjelesni kontakt – poštovati osobni prostor učesnika i voditi računa o tjelesnom kontaktu. Ako se mora ući u osobni prostor učesnika, učiniti to s bočne strane, a ne frontalno. Kod rukovanja vodite računa o jačini stiska; bolje i za nijansu jače od poželjnog nego labavo.

9 Međusobni položaj – krećite se, nemojte biti statični. Pokazujte zainteresiranost blagim naginjanjem prema učesnicima.

9 Prikazivanje sebe – obucite se primjereno kontekstu radionice. Izbjegavajte dodatke koji odvlače pozornost.

Ne govori bez pripreme, ali govori tako kao da taj čas smišljaš!

Trener ne predstavlja samo sebe već i organizaciju iz koje dolazi.

Najvažnije u komunikaciji jeste da čujete neizgovoreno!

P. Drucker

23


Komunikacija je dvosmjerni proces i uspješna samo ako je uz usklađenost verbalnog i neverbalnog prisutno i AKTIVNO SLUŠANJE.

2.4.2 Facilitacija

Uloge trenera

Već je rečeno da trener u dijelu vođenja radionice prvenstveno ima ulogu facilitatora, što znači da on mora posjedovati određene vještine da bi:

1. Usmjeravao učesnike ka cilju.

2. Pružao pomoć učesnicima u međusobnom razumijevanju i dogovoru.

nastavnik

organizator

pisac

glumac

moderator

facilitator

TRENERžongler

zabavljac


24

3. Omogućio da svi učesnici ispolje svoje najbolje kvalitete.

4. Rješavao konflikte pomirenjem razlika u mišljenju.

Da bi ispunio navedene zadatke, trener mora koristiti četiri tehnike facilitacije:

1. Atentivne tehnike

2. Tehnike opservacije

3. Tehnike slušanja

4. Tehnike postavljanja pitanja

Atentivne tehnike se koriste da se trener predstavi na način kojim pokazuje učesnicima radionice da im posvećuje pozornost.

TREBA:

9 Biti licem okrenut prema učesnicima.

9 Uspostavljati odgovarajući kontakt očima.

9 Izbjegavati statičnost i kretati se od grupe do grupe dok učesnici rade određenu vježbu i time provjeravati i potvrđivati njihov napredak.

NE TREBA:

9 Razgovarati s nastavnim sredstvima i okretati leđa grupi dok im se obraćamo – gledati npr. u flipchart dok se obraćamo učesnicima.

9 Zuriti u učesnika.

9 Ponašati se na bilo koji način koji odvlači pozornost učesnika – npr. gledati na sat dok neko govori.

Tehnike opservacije, saznavanja prije svega putem čula vida i sposobnosti opažanja, će treneru pomoći da na temelju neverbalnog ponašanja učesnika procijeni kako je proces prihvaćen te hoće li se radionica nastaviti kako je planirano ili je možda potrebno primijeniti „plan B“ - modificirati plan rada ustanovljenim potrebama učesnika.

Tehnikama opservacije uočavamo neverbalna ponašanja i njihova moguća značenja, a neki od njih su:

25


PONAŠANJE MOGUĆA ZNAČENJA

Smiješenje

Potvrdno klimanje glavom

Naginjanje naprijed

Gledanje trenera u oči

⇒ Entuzijazam

Razumijevanje

Zijevanje

Prazan pogled

Cupkanje nogom

Zavaljenost u stolici

Gledanje na sat

⇒ Dosada

Mrštenje

Hvatanje za glavu

Izbjegavanje pogleda ⇒ Zbunjenost

Tehnike slušanja osiguravaju primanje verbalnih informacija i potvrdu da je informacija shvaćena. Ovdje se radi o AKTIVNOM SLUŠANJU koje podrazumijeva:

1. pažljivo slušanje izgovorenog uz izbjegavanje unutarnjih i vanjskih smetnji,

2. parafraziranje onoga što je rečeno – ponavljanje svojim riječima onoga što je neko od učesnika rekao.

Tehnike postavljanja pitanja obuhvataju:

1. postavljanje pitanja,

2. obradu odgovora učesnika,

3. odgovaranje na pitanja učesnika.


26

Postoji šest vrsta pitanja koje trener može koristiti:

1. Direktna pitanja – pitanja koja se postavljaju određenoj osobi u grupi, a ona mogu biti alternativna, otvorenog tipa ili sugestivna. Koriste se da bi:

• prozvali osobu koja zna odgovor,

• izbjegli osobu koja odgovara na svako uvodno pitanje postavljeno grupi,

• uključili inače tihog učesnika.

2. Uvodna pitanja – pitanja koja se postavljaju cijeloj grupi i na njih svako može odgovoriti. Trener ne određuje ko će odgovoriti na ova pitanja. Uvodna pitanja mogu biti alternativna, otvorena ili sugestivna, a koriste se da bi:

• započeli diskusiju,

• vodili diskusiju,

• postavili novu temu tako da svi česnici mogu iznijeti svoja mišljenja,

• dobili komentar na temu.

3. Retorička pitanja – pitanja koja ne zahtijevaju odgovor, a koriste se da bi potaknuli učesnike na razmišljanje, ali bez čekanja na odgovor.

4. Alternativna pitanja – pitanja na koja se odgovara samo sa da ili ne, a koriste se da bi:

• ponovili prethodno obrađene činjenice,

• usmjerili učesnike u razmišljanju,

• ohrabrili stidljivog učesnika da odgovori kada je trener siguran da on zna odgovor.

5 Otvorena pitanja – uopćena pitanja koja mogu dovesti do opširne diskusije. Ova pitanja najčešće počinju s upitnim riječcama/što, kada, ko, gdje ili zašto. Koriste se za razvijanje opće diskusije ili da saznamo činjenice. Otvorena pitanja su najpoželjnija vrsta pitanja u radioničkom radu.

6. Sugestivna pitanja – pitanja koja sadrže odgovor u samom pitanju. Koriste se da bi:

• dobili odgovor koji želimo,

• usmjerili diskusiju.

Način na koji trener postupa s odgovorima učesnika predstavlja drugi korak u procesu postavljanja pitanja. Treba:

27


9 pozitivno komentirati tačne odgovore,

9 odati priznanje za trud, čak i kada odgovor nije tačan,

9 minimizirati mogući osjećaj nelagode kada se da netačan ili nepotpun odgovor.

Odgovaranje trenera na postavljena pitanja, tačnije, način na koji će trener odgovoriti na postavljeno pitanje učesnika, direktno uvjetuje hoće li i oni slobodno postavljati pitanja i ubuduće.

Kada odgovara na pitanja trener treba:

9 dati odgovor u slučaju ako je on jedina osoba koja može odgovoriti ili preusmjeriti pitanje na drugog učesnika radionice ili cijelu grupu ukoliko smatra da se odgovor može od njih dobiti,

9 odložiti pitanje za kasnije ako pitanje nije u okviru teme ili se na njega ne može odgovoriti u okvirima datog vremena ili će se do odgovora doći kasnije u sklopu radionice ili ako mu treba vremena da pronađe tačan odgovor.

2.4.3 Šta kada nastupe problemi na radionici

I kod radionica koje su isplanirane u detalje ponekad se stvari izmaknu kontroli. Stoga se trener uvijek mora pripremiti i za takve situacije i adekvatno reagirati.

Učesnici su nezainteresirani, pasivni

Kao što previše aktivna, nedisciplinirana grupa učesnika može stvarati probleme u radu, tako i pasivna i previše mirna i tiha grupa može jako otežati rad treneru.

Samo kritičniji treneri će odmah pomisliti kako su vjerovatno previše dosadni, osjetiti se nemoćno i tužno, čak i iritirano.

Veoma je važno prepoznati pasivnost i, naravno, imati pripremljen „ledolomac“ kojim uvijek možemo osvježiti rad i aktivirati učesnike.

Promjena metode rada također može pomoći, brainstorming i rad u paru ili manjoj grupi potiče dinamiku rada.

Važno je pokušati povećati samopouzdanje učesnika te ih potaknuti na rad sugestijama da nema tačnih i netačnih odgovora, da je svačije mišljenje jednako vrijedno, razgovarati u grupi postavljanjem pitanja...


28

Učesnici koji ometaju rad – „mineri“

Noćna mora svakog trenera je „miner“ ili provokator u grupi. Jedan od mogućih načina reagiranja je u prvom trenutku ignorisanje - ukoliko nije previše agresivno i učestalo. Neki od „minera“ samo žele privući pažnju, pa kada uvide da to svojim postupcima ne uspijevaju, odustanu.

Na nižim uzrastima možemo im zadati neku ulogu, zadatak: pisanje ideja ili odgovora na flipchartu, pomaganje u mjerenju vremena. Time dobivaju na važnosti što su najvjerovatnije i željeli, a usput treneru daje mogućnost da njima vlada.

Nekada je ipak potrebno direktno, osobno im se obratiti. Naravno, neophodno je izbjegavati agresivnost u glasu i pokretima, te u tim prilikama koristiti tehnike ja-govora.

Treba izbjegavati kontakt očima s njima, ali krenuti i stati pored ili iza njih. Zamoliti ih da prestanu.

Ukoliko prethodne aktivnosti budu neuspješne, može se čak uspostaviti sistem za upozoravanje: poslije tri upozorenja, učesnik mora napustiti radionicu. Ako se radi u timu, jedan od trenera može „minera“ odvesti napolje - na time-out.

Dominantni učesnici

Koliko god se bojali tišine na radionici i da će učesnici biti tihi i neaktivni, u istoj mjeri straši i agresivan, dominantan učesnik, jer ometa dinamiku grupe. Ostatak grupe se po pravilu povlači u takvim situacijama i ukoliko na vrijeme trener ne reagira, lako se može doći u situaciju da se grupa umrtvi i izgubi motivaciju za učešće u aktivnostima.

Dominantnog učesnika može se zamoliti da pomogne u pisanju bilješki sa rasprave ili da napiše važne točke na flipchartu, te da bude odgovoran za osiguravanje da svi sudjeluju (na primjer, ohrabrivanje sramežljivih ljudi).

Dominantne učesnike trener nikada ne smije dovoditi u neprijatnu situaciju jer će mu možda u nastavku rada biti potrebna njihova energičnost i razina sudjelovanja.

Ukoliko je niži uzrast u pitanju, možete podijeliti svakom od učesnika određeni broj kamenčića ili nečega sličnog: svaki put kada osoba učestvuje, stavlja kamenčić u određenu posudu. Kada više nema kamenčića, nema više priliku za replike u toj vježbi ili čak za vrijeme trajanja čitave radionice.

Možda se i zaboravi ono što je trener pokušao prenijeti učesnicima radionice, ali se uvijek pamti kako se ophodio prema njima.

29


Učesnici se svađaju, raspravljaju

Aktivne i dinamične grupe često prate rasprave ili čak svađe.

Kod takvih situacija trener ne smije oklijevati s reakcijom nadajući se da će se ona smiriti sama od sebe. Važno je da ne stane ni na čiju stranu, da istakne da nije ni mjesto ni vrijeme za svađu, da svako može imati svoj stav o nekom pitanju.

Kada je niži uzrast u pitanju, nekad je dovoljno i samo im skrenuti pažnju na neku drugu aktivnost.

Treneru postavljeno pitanje na koje ne zna odgovor

Nekad se trener može izvući sa: “ A što vi mislite o tome?” i prebaciti pitanje svim učesnicima.

Međutim, niko ne očekuje da jedna osoba zna odgovore na sva pitanja. Sasvim je korektno ponuditi učesnicima da će im podatak ili odgovor biti dostavljen naknadno.

Premalo ili previše vremena

I kada trener pažljivo isplanira aktivnosti i čak isproba sve tehnike, uvijek se može dogoditi da dođe do raskoraka između planiranog vremena i dinamike kojom se radionica odvija. S toga je izuzetno važna fleksibilnost trenera i ubacivanje „plana B“.

Ako aktivnost traje duže nego što je predviđeno, trener je treba pokušati skratiti, s tim da uvijek ima na umu da mora ostaviti dovoljno vremena za raspravu, te završetak ili zaokruženje teme, cjeline.

Ako ostaje previše vremena, trener ne treba pokušavati rastegnuti određenu aktivnost. Treba napraviti pauzu ili organizirati kratku aktivnost kojom ćete podići raspoloženje u grupi. „Ledolomci“ uvijek dobro dođu, te uvijek treba imati spreman „ledolomac“ viška.


30

2.5 EVALUACIJA

U toku čitave radionice trener treba podsjećati na postavljene ciljeve, a na kraju uraditi evaluaciju te na taj način ocijeniti u kojoj mjeri su ciljevi radionice ispunjeni.

Plan evaluacije se radi se na temelju potreba i raspoloživih sredstava, a mogu se procjenjivati sljedeći elementi radionice:

ͳ sadržaj programa i dizajn radionice,

ͳ trenerske sposobnosti,

ͳ usvojeno znanje, vještine i promjene stavova učesnika,

ͳ materijal i oprema,

ͳ drugi rezultati.

Dakle, evaluacija radionice obuhvata procjenu stavova učesnika o dizajnu, toku i efektima obavljene obuke, a koristi se kao osnova za izradu izvještaja o radionici te daljeg planiranja i provođenja budućih aktivnosti.

Postoje različite metode evaluacije od kojih svaka ima prednosti i mane:

ͳ upitnici,

ͳ verbalna procjena,

ͳ opservacija učesnika,

ͳ pretest i posttest,

ͳ razgovor/intervju i

ͳ izvještaji u različitim formama.

Evaluacijski upitnici koje su učesnici zamoljeni da ispune prije odlaska sa radionice mogu se naći u dva oblika. Mogu biti kratki, sa više ponuđenih odgovora gdje učesnici trebaju obilježiti polja zavisno od zadovoljstva obrade izvjesnog aspekta radionice ili otvorenog tipa, gdje učesnici trebaju odgovoriti na nekoliko pitanja. Ovaj drugi tip upitnika dozvoljava učesnicima više prostora za obradu dojmova, ali zahtijeva više vremana što može obeshrabriti učesnike da ga završe.

Vrednovanje se može izvršiti i razgovorom, igrom ili drugom vježbom.

31


3. VELIKO DA I VELIKO NE

DA 9 Odrediti cilj

9 Izabrati teme

9 Definirati hoćete li imati ko-trenera

9 Saznati ko su učesnici

9 Upoznati mjesto održavanja radionice

9 Odrediti vrijeme održavanja radionice

9 Odabrati metode koje ćete koristiti

9 Pripremiti i umnožiti materijale, radionički pribor i audiovizualna sredstva

9 Uobličiti konačan scenarij radionice s točno određenim vremenom za svaku aktivnost

9 Vježbati, isprobavati, vježbati, isprobavati…

9 Korigirati scenarij ako su u toku vježbanja uočeni nedostaci

9 Na dan održavanja radionice doći ranije i prilagoditi prostor potrebama radionice

9 Rasporediti materijale i provjeriti audio-vizualnu opremu

9 Imati na umu važnost prvog dojma

9 Osigurati da se učesnici osjećaju dobrodošlim, a ako je moguće, upoznati se s njima i prije početka radionice

9 Zajedno s učesnicima definirati pravila

9 Upoznati učesnike s ciljem radionice

9 Korištenjem prigodnog „ledolomca“ stvoriti ugodnu atmosferu, povjerenje i zainteresiranost kod učesnika, uz obavezno osobno sudjelovanje

9 Postepeno uvesti učesnike u temu rada


32

9 Biti prirodan i iskren

9 Usaglašavati verbalnu i neverbalnu komponentu poruka

9 Biti spreman na promjenu scenarija uvažavajući feedback polaznika

9 Osiguravati sudjelovanje svih

9 Naizmjenično mijenjati dinamiku i metoda rada

9 Uraditi kvalitetnu evaluaciju

NE / NEMATI CILJ

/ NEDOVOLJNA PRIPREMA

/ PRETENCIOZNO NAPRAVLJENI MATERIJALI ZA UČESNIKE

/ KAŠNJENJE

/ LOŠ PRVI UTISAK

/ PREDUG ILI SUHOPARN UVOD

/ STATIČNOST

/ NEDOSTATAK HUMORA

/ ZANEMARIVANJE VAŽNOSTI FEEDBECKA

/ NEUSKLAĐENOST VERBALNOG I NEVERBALNOG

/ IZBJEGAVANJE KONTAKTA OČIMA

/ NADMETANJE SA KO-TRENEROM

/ SLABA ZAVRŠNICA


PRIMJERI RADIONICA

33

4. PRIMJERI RADIONICA


PRIMJERI RADIONICA

34

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: „Džungla“

Trajanje radionice: 60-70min

Broj učesnika: 8-12

Materijal: plišane igračke ili kartice (sličice) sa raznim životinjama, hamer, bojice, ljepila, evaluacijski upitnici.

Cilj : upoznati djecu sa mogućim opasnostima od poznatih i nepoznatih ljudi i svijeta u kojem živimo, razviti kritički odnos prema nepoznatim osobama i situacijama, obrada vlastitih iskustava, timska saradnja.

AKTIVNOST OPIS

Predstavljanje i uvodni dio10 min

Predstaviti se u grupi i u par riječi uvesti djecu u planirane aktivnosti.

Igra „Imena“ 10 minuta

Na sredinu prostorije stavi se kutija s plišanim igračkama ili sličice životinja (poželjno je izabrati životinjice koje ne bi izazvale uvredljivost kod djece npr. cuko, maca, vjeverica, hrčak, ribice, lane…). Djeca nasumično biraju jednu igračku ili sličicu. Nakon toga svako dijete treba reći što mu se dopada kod te igračke i slaže li se da ga do kraja radionice ostali oslovljavaju s imenom te životinjice ili lika iz crtanog filma.

Glavna aktivnost 15 min

Djeca dobivaju instrukciju da od izabranih igračaka naprave džunglu. Ukoliko je trener izabrao sličice, unaprijed priprema hamer na kojem je iscrtana džungla te po njemu lijepe sličice i prave zajedničko stanište za sve životinje. Ukoliko ima plišane igračke od raspoloživih materijala, u prostoru prave stanište.


PRIMJERI RADIONICA

35


Nakon što naprave stanište, ponudimo im „ opasne životinje“ npr. tigar, lav, zmija,krokodil, majmun… Započinjemo razgovor o tome koje su to životinje opasne te nam mogu nauditi i kojih se trebamo čuvati.Pustiti ih da malo diskutuju.Kad primijetimo da su iscrpili temu, prebacujemo priču na „dobre“ životinje i kako i one nekada znaju biti opasne.„ Da li si nekada čuo da je cuko nekoga ugrizao, maca ogrebala, hrčak gricnuo…“Ukoliko se pojavi veliki interes (graja), dozvoliti pojedinačno svakom djetetu da ispriča svoj doživljaj. Nakon toga trener treba djeci dati do znanja da opasnost ne vreba samo od „ opasnih“ životinja već i od „ dobrih“.


Trener treba napraviti poveznicu sa realnim životom. „ Kao što u džungli može da ti vreba opasnost od različitih životinja, tako i u životu razni ljudi mogu da budu naizgled dobri, a ustvari da ti žele nauditi.Na primjer: kao što cuko može biti zabavan i čuvati te, može te i ujesti. Ili maca koja je nježna i meka može da te ogrebe…Tako i u životu ljudi koji su fini i nježni prema tebi mogu ustvari željeti da ti naude, te uvijek trebaš voditi računa o tome kome vjeruješ…. ili o tome kada razgovaraš sa ljudima, da ne dozvoliš da ti čine bilo šta što ti ne prija…“Trener treba sam prilagoditi razgovor o opasnostima koje nas vrebaju u „ ljudskom“ svijetu.

Završna aktivnost – Ledolomac A –HA Zavisno od veličnine grupe 5 min

Svi stoje u krugu. „Sada ćemo se igrati našim imenima. Evo kako ćemo to raditi. Onaj ko počinje igru, učinit će sljedeće : desnom rukom se lupi po lijevom ramenu i kaže „ A“ , zatim lijevom rukom po desnom ramenu „ HA“, pa desnom rukom po desnoj nozi i kaže svoje ime, a onda lijevom rukom po lijevoj nozi i kaže ime onog koga želi da pozove da nastavi igru“.Bitno je da se igra izvodi relativno brzo jer se neminovno prave greške.

Evaluacija5 min


PRIMJERI RADIONICA

36

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: „Ne ljuti se, čovječe“

Trajanje radionice: 65 min


Materijal: igrica“Ne ljuti se, čovječe“1, izrađeni obojeni modeli od kartona Čiko, Teta i Djeca .

Cilj: Ispitati početna znanja o trgovini ljudima, razviti osjetljivost djece za opasnosti, prepoznati – vrbovanje djece u svrhu trgovine ljudima, suzbijanje panike i straha, prepoznati i naučiti adekvatna bezbjedna rješenja u situacijama opasnosti, samozaštita.

AKTIVNOST OPIS


Predstavljanje i, u par riječi, uvođenje djece u temu radionice i njezine korake.

Igrica „Ne ljuti se čovječe“15 min

Kroz igru prikazati koje su potencijalne opasnosti od trgovine ljudima za djecu ovog uzrasta.

1 Posebna edukativna verzija društvene igre „Ne ljuti se, čovječe“


PRIMJERI RADIONICA

37

Glavna aktivnost 120-30 min

Podijeliti učesnicima pripremljene figure napravljene od kartona koje predstavljaju Čiku i Tetu i onoliko Djece koliko ima učesnika na radionici.Radionica se radi u grupama po 4-6 učesnika. Svaki od učesnika dobije po jednu figuru i glumit će lik koji predstavlja prema uputama trenera u nastavku aktivnosti. Trener kroz opis Čike razvije priču o njegovim osobinama (on ima lijep auto, puno slatkiša i igračaka, posjeduje svoj zabavi park). Zatim trener predstavlja scenarij u kome Čiko nailazi pored Djeteta i pita učesnike „Da li će ta djeca da se provozaju sa tim Čikom ako ih pozove da idu sa njim?“ Čiko nudi žetone za autiće. Pitanja trenera djeci: „Da li će ta djeca uzeti žetone bez pitanja roditelja?“ Šta mislite kada ih Čiko pozove da se provozaju, da li je bolje da ide samo jedan dječak ili da idete svi zajedno? – trener razvija diskusiju:„Ova djevojčica nije htjela da se vozi niti da uzme žetone, jer se ona sjetila da su joj roditelji govorili da ne uzima stvari od nepoznatih ljudi, pa čak ni od poznatih ljudi bez odobrenja roditelja. Također se sjetila da su joj govorili da se može desiti da taj Čiko, koji je ljubazan i bogat, također može biti loš i nauditi djeci. Povikala je svojim drugarima „To je opasno!“ Ova djevojčica je brzo otišla u školu (dom zdravlja, policiju, po odabiru trenera) i glasno povikala „UPOMOĆ“.“ Trener završava diskusiju sa zaključkom da je ovoj djevojčici/dječaku stigla pomoć i da je ona bila srećna i nagrađena..

Ledolomac „Ima li memle u tvojoj muštikli?“5 min

Igrica gdje djeca treba da izgovore ovu rečenicu, a da im se zubi ne vide.

Evaluacija5 min


PRIMJERI RADIONICA

38


PRIMJERI RADIONICA

39


PRIMJERI RADIONICA

40

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: „Izgubio sam se...“



Materijal: priča o Ivici i Marici ili «Pinocchio», set izrađenih slika

Cilj: Upoznati djecu s mogućim opasnostima (u rizičnoj situaciji) ako se negdje izgube i načinima izbjegavanja opasne situacije, poučiti ih kako pravilno reagirati i snaći se u rizičnoj situaciji, objasniti moguće posljedice, kako se snaći, reagirati i tražiti pomoć, kome se obratiti, naučiti tačne podatke o sebi (mjesto, adresa stanovanja, važne brojeve telefona).

AKTIVNOST OPIS



Glavna uvodna aktivnost 1Čitanje dijela priče10 min

Čitanje odlomka iz bajke „Ivica i Marica“ u kojem su Ivica i Marica izgubljeni u šumi, i ne znaju se vratiti kući (mlađa djeca) ili čitanje odlomka iz knjige „Pinocchio“u kojem je Pinocchio izgubljen na ulici i upada u nevolje.


PRIMJERI RADIONICA

41

Glavna aktivnost 2Šta nam se može dogoditi ako smo izgubljeni i sami30 min

- kratka analiza priče i postupaka likova u situacijama u kojima su se našli

- razgovor o iskustvima učesnika u sličnim situacijama- navesti moguće situacije – mjesta gdje se djeca mogu izgubiti:

nepoznato naselje, prodajni centar, kulturne i javne priredbe- razgovor s djecom, iskustvo učesnika

- izvođenje zaključaka o opasnostima koje mogu nastati u slučaju da se dijete izgubi

- pričanje po nizu slika ( Djevojčica ulicom hoda sama. Iz automobila joj nepoznata osoba nudi čokoladu i zove je u auto. Djevojčica zove u pomoć, a auto odlazi. Nailazi policajac i ona mu prepričava događaj. Policajac je odvodi kući, a potom pozove druge policajce da potraže vozača.)

- analiza zaključak: Djevojčica je dobro postupila. (zvala je u pomoć, nije ušla u auto niti je uzela čokoladu, znala je svoje lične podatke-adresu, opisala je policajcu automobil i sumnjivu osobu - priča je za djevojčicu sretno završila)

- ukazivanje na opasnosti – razmatranje situacije: što bi bilo da djevojčica nije postupila kao u priči, da nije zvala u pomoć, da nije znala lične podatke...

- provjeriti i utvrditi znanje učesnika o svojim ličnim podacima: adresa, ime i prezime, ulica i kućni broj, ime grada, sela, telefonske brojeve-kuća, broj mobitela (mama, tata, baka, djed), broj policije, SOS telefon …

Objasniti učesnicima pojmove:Zlostavljati: postupati loše s nekim nanoseći mu zlo, maltretirati ga, mučiti.Zanemarivanje: prestati voditi brigu za nekoga, zapustiti ga i učiniti nebitnim i nevažnim.Nepoznata osoba: moguća krađa djece – objasniti razloge zbog kojih se djeca kradu (ucjena, prisilni rad, seksualno zlostavljanje, prosjačenje…)Ako se izgubimo: - znati svoju adresu- znati važne telefonske brojeve- znati prepoznati rizičnu situaciju- suzbijati paniku i strah- znati reagirati i zvati u pomoć- uvježbati kako reagirati u takvim situacijama


PRIMJERI RADIONICA

42

Završna aktivnostIgranje uloga20 min

Učesnike podijeliti u dvije grupe, dvije situacije:1. kada je djevojčica dobro postupila2. kako bi bilo da nije pozvala u pomoćLikovi: djevojčica i dječak, sumnjiva osoba, policajac, mama- ukazati djeci na osobe od povjerenja – policajac, roditelj, učitelj...

Evaluacija5 min


PRIMJERI RADIONICA

43

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: „Crvenkapica“

Trajanje radionice: 80-85 min


Materijal: bajka o Crvenkapici

Cilj: Poučavanje i osvješćivanje o opasnostima u rizičnim situacijama susreta s nepoznatom osobom, prepoznavanje opasnosti, suzbijanje panike, straha i nepovjerenja, te razvijanje zaštite i samozaštite u rizičnim situacijama.

AKTIVNOST OPISPredstavljanje i uvodni dio10 mjn


10 minČitanje bajke o Crvenkapici uz izražavanje doživljaja te kratku sadržajnu analizu prema nizu logičkih pitanja

Glavna aktivnost Susret s nepoznatom osobom40 min

Ukazati na probleme:

-zašto je Crvenkapica došla u opasnu situaciju-kako je reagirala pri susretu s vukom-što je mogla reći i učiniti kako bi izbjegla negativne posljedice tog susretaRazgovor o djelu povezan s dječjim iskustvom i predznanjem ( Jeste li se i vi susreli s nepoznatom osobom?)Uočavanje i izdvajanje bitnog:-u nepoznatoj sredini s mnogo nepoznatih ljudi ne odvajaj se od poznatih osoba i grupe u kojoj se nalaziš,-nepoznatu osobu možeš sresti bilo gdje,-nisu sve nepoznate osobe opasne, ali nikada ne znamo imaju li dobre ili zle namjere -uvijek budi oprezan,-ako ti se obrati nepoznata osoba za pomoć ili nešto želi od tebe, razgovaraj s njom pristojno i kratko na dovoljnoj udaljenosti da te ne može dodirnuti,-ako ti se učini da je to što nepoznata osoba traži od tebe imalo opasno, brzo se udalji i potraži pomoć i savjet od nekoga poznatog (od roditelja, učiteljice, policije),-pazi!!! - većina onoga što ti zvuči bezazleno i privlačno može skrivati ružne i opasne namjere i posljedice ako ih ponudi nepoznata i sumnjiva osoba,-nikakve ponude ili prijedloge nemoj prihvatiti od nepoznate osobe i nemoj pristati da nekamo s nepoznatim pođeš, a da prije toga ne potražiš savjet i odobrenje od roditelja, učitelja ili osobe koju dobro poznaješ.


PRIMJERI RADIONICA

44

Završna aktivnost20 min

Izložene situacije na temelju priče ili iskustva pri susretu s nepoznatom osobom učesnici dramatiziraju igranje uloga: − nepoznata osoba s dobrim bezazlenim namjerama – dijete− nepoznata osoba sa zlim namjerama – dijete− nepoznata osoba odvodi dijete

Kroz dramski prikaz ponoviti i utvrditi te donijeti zaključke:

1. Šta nepoznata osoba može tražiti od nas? (Mogući odgovori: mogu nam ponuditi igračke, sladoled, ulaz u auto, tražiti informacije o nekome ili nečemu…) – tražimo dobre ili zle namjere osobe.2. Šta može biti posljedica ako pristanemo na sumnjivu ponudu nepoznate osobe? (Mogući odgovori: nestanak djeteta, trovanje hranom, smrt…).3. Što ćemo činiti da ne upadnemo u nevolje? (Mogući odgovori: slušati savjete roditelja, učitelja i poznatih osoba, biti oprezan, ne biti lakovjeran…).4. Kome ćemo se obratiti za pomoć i savjet (Mogući odgovori: roditeljima, učiteljima, policiji…).Kako se snaći, reagirati pri susretu s nepoznatom osobom? (Mogući odgovori tj. predviđeni zaključak: biti pristojan, ali oprezan, ostati na dovoljnoj udaljenosti da te ne može dohvatiti).

Evaluacija5 min

CRVENKAPICA

Bila jednom djevojčica po imenu Crvenkapica, jer je uvijek nosila crveni ogrtač s kapuljačom.

Jednog dana majka je zamoli da odnese košaru s hranom svojoj bolesnoj baki koja leži u krevetu. « Idi ravno do bakine kuće», reče joj majka.

«Nemoj silaziti s puteljka. Šuma može biti opasna. I ne razgovaraj s nepoznatim ljudima!»

«Dobro, majko!», odgovori Crvenkapica.

Uskoro je srela svog prijatelja drvosječu. «Kamo ideš Crvenkapice?» upita on.

«Nosim hranu baki jer je bolesna i leži», odgovori Crvenkapica.

«Baš lijepo od tebe», reče drvosječa. «No, ne zaboravi. Šuma ponekad može biti opasna.


PRIMJERI RADIONICA

45

Nemoj silaziti s puteljka. I ne razgovaraj s nepoznatim ljudima!»

«Ne brini», odgovori Crvenkapica.

Malo kasnije Crvenkapica sretne vuka.

«Kamo si krenula Crvenkapice?» upita on.

«Ne smijem razgovarati s nepoznatima», reče djevojčica.

«Ali ja znam kako se zoveš. Zar bih ti znao ime da sam ti nepoznat?», upita lukavi vuk.

«Valjda ne bi», odgovori Crvenkapica. Ona nije imala pojma da je vuk čuo kako ona razgovara s drvosječom. I ona reče vuku tačno kamo se uputila.

Vuk potrči do bakine kuće kako bi tamo stigao prije Crvenkapice. Zaključa baku u ormar. Onda stavi na glavu njezinu noćnu kapicu i legne u krevet te podigne pokrivač sve do lica. Tada stigne Crvenkapica. Odmah je primijetila da nešto nije u redu s bakom.

«Kako su ti velike oči, bako», reče ona.

«Da te njima bolje vidim, dušo», odgovori vuk slabašnim staračkim glasom.

«A tek kako velike zube imaš», reče djevojčica.

«Da te lakše pojedem, dušo!» viknu vuk i skoči iz kreveta.

Jadna Crvenkapica! Čula je kako vuk škrguće zubima dok je trčala prema vratima i završila u naručju svog prijatelja drvosječe koji je došao da bi provjerio je li baka bolje. Drvosječa otjera vuka i izbavi baku iz ormara. Što se tiče Crvenkapice, ona je dobro naučila razliku između prijatelja i nepoznatih ljudi.

ͳ izdvojiti i naglasiti najbitniji element bajke - djevojčica Crvenkapica susrela je nepoznatu osobu (vuka)


PRIMJERI RADIONICA

46

UZRAST: 9 - 12 godina

Radionica: „Moguće opasnosti“

Trajanje radionice: 60-70 min

Broj učesnika: 15

Materijal: hamer sa nacrtanom marionetom, stik-it papirići, projektor ili flip za prezentaciju,

Cilj: upoznati učesnike sa pojmom trgovine ljudima, fazama kao i mogućim životnim situacijama u kojima im se može dogoditi regrutovanje.

AKTIVNOST OPIS

Uvodni dio5min

U par riječi predstaviti se i dati uvodne informacije o radionici.

Ledolomac: IMENA I PRIDJEVI5 min

Svako treba da kaže svoje ime ili nadimak i pridjev koji počinje istim slovom. Sljedeći učesnik treba prvo da ponovi sve što su prethodni rekli, pa tek onda da kaže svoje ime i pridjev.


Na zid (tablu) lijepimo unaprijed pripremljen hamer na kojem imamo nacrtanu marionetu. Djeci podijelimo post-it papiriće na kojima pišu situacije kada ih je neko na nešto pokušao nagovoriti. Ukoliko ne mogu da se sjete, pišu izmišljene primjere. Kada svi ispišu, izlaze jedno po jedno i čitaju i obrazlažu to što su napisali. Trener ih potiče pitanjima: „ko te je nagovorio, na što, je li bilo posljedica…“


Trener povezuje situacije nagovaranja sa mogućim regrutovanjem u trgovini ljudima.Npr:Sve ovo o čemu smo pričali može nas odvesti u neke opasne situacije. Nekad će nam ljudi ponuditi druženje,susret, posao, privlačne poklone, tražiti od nas da nešto učinimo za pare….a da svi ti fini gesti imaju lošu posljedicu za tebe.Pronaći primjere regrutiranja iz prakse pa na tim primjerima djeci ukazati rizike regrutiranja te mogućnost sprečavanja/izbjegavanja opasnih situacija.


PRIMJERI RADIONICA

47


Djeci ukratko prezentirati pojam i faze trgovine. Može da se napravi kratka prezentacija…tabelarni prikaz faza trgovine obavezno koristiti bilo u prezentaciji ili na flipu.

Završna aktivnost – ČVOR10 min

„Sada ćemo svi stati u krug i uhvatiti se čvrsto za ruke. Lagano krećemo jedni prema drugima a zatim se upetljavamo tako što se provlačimo jedni drugima ispod ruku držeći se čvrsto i dalje. Kada se sasvim zapetljamo, polagano počinjemo s raspetljavanjem. Vrlo je važno da jedni drugima ne ispuštamo ruke sve dok se ne vratimo u početni položaj.“IliObjasnite da je za ovu igru jako važno pratiti upute i slušati jedne druge, kako se niko ne bi povrijedio na bilo koji način. Objasnite im da će svi stajati u krugu, pružit će prema sredini kruga obje ruke i zatim zatvorenih očiju pažljivo krenuti prema sredini kako bi se primili za ruke još s dvije osobe (svakom rukom za drugu osobu po mogućnosti). Neka otvore oči. Njihov zadatak je da bez puštanja ruku razvežu nastali čvor i ponovno formiraju krug. Neka se polako i pažljivo pokušaju raspetljati sve dok ne formiraju krug, ali ne smiju pustiti ruke jedne drugima. Ako grupa jako dobro napravi ovu vježbu, možete napraviti varijacije: bez pričanja, ili samo šaptanje itd.

Evaluacija5 min


PRIMJERI RADIONICA

48

UZRAST: 9-12 godina

Radionica: „Scenariji slučaja“



Materijal: pripremiti papiriće za izjašnjavanje o trgovini ljudima, scenarije slučaja trgovine ljudima, brošure o prevenciji i informacije o prijavljivanju slučajeva

Cilj: ispitati znanja i stavove o trgovini ljudima, saznati izvore informacija o temi, putem scenarija slučajeva upoznati učesnike o opasnostima i posljedicama trgovine ljudima, kako se snaći u rizičnoj situaciji, kako potražiti ili pružiti pomoć, te kako reagirati pri susretu s nepoznatom, ali i sumnjivom osobom, saznati efekt učenja o trgovini ljudima

AKTIVNOST OPIS

Predstavljanje i uvodni dio10 mjn


Ledolomac: “Kuća, stanar i zemljotres”10 min

Trener objasni učesnicima da mogu da budu kuća u parovima dižući ruke spojene licem u lice ili mogu biti stanari kuće. Kada trener izda naredbu „Kuća traži stanara“, prvo dvoje koje su blizu, prave „Kuću“ i traže najbližu osobu koja je „Stanar“. Kada trener izda naredbu „Stanar traži kuću“, „Kuće“ stoje, a stanari u krug traže kuću koja im je najbliža. Kada trener izda naredbu „Zemljotres“, sve se kuće ruše i stanari ih napuštaju, te svi formiraju nove „Kuće“ ili „Stanare“.

Uvodno upoznavanje učesnika I komunikacija5 min

Trener inicira upoznavanje putem predstavljanja svih učesnika sa nekom od vježbi predstavljanja...

Glavna aktivnost 1Uvodna evaluacija o predznanju o trgovini ljudima10 min

Učesnicima se podijele papirići i olovke na kojima upisuju anonimno šta je po njihovom mišljenju trgovina ljudima. Po završetku trener prikuplja papiriće i stavlja ih u kutiju. (tražiti da navedu izvore informacija iz kojih su saznali o trgovini ljudima).


PRIMJERI RADIONICA

49

Glavna aktivnost 2Prezentacija scenarija slučajeva 25-30 min

Kroz scenarije slučaja trgovine ljudima, opisima konkretnih slučajeva i procesa trgovine ljudima upoznati učesnike ko su žrtve i kako se postaje žrtva trgovine ljudima, prevencija i zaštita, metoda vrbovanja i eksploatacije.Podijeliti brošure i navesti izvore informisanja o trgovini ljudima i prijavljivanje.

Diskusija10 min

Trener na kraju radionice čita kartice učesnicima i komentira sa učesnicima o onome sto su saznali tokom radionice i traži da se izjasne ponovo o trgovini ljudima i donesu zajedničke zaključke.

Evaluacija5 min

Prilog: scenariji slučajeva str.58.


PRIMJERI RADIONICA

50

UZRAST: 13 – 16 godina

Radionica:“Pitanje-odgovor“

Trajanje radionice: 60 – 70 min

Broj učesnika: 15

Materijal: flipchart ili tabla, post-it papirići, šešir ili kutija,veća koverta, projektor ili flip.

Cilj : upoznati učesnike sa osnovnim pojmovima vezanim za trgovinu ljudima, te da prepoznaju moguće načine regrutiranja u kojoj se mogu naći u svakodnevnom životu.

AKTIVNOST OPIS



Ledolomac „IME I POKRET“ 5min

Svako treba da kaže svoje ime ili nadimak i da uradi neki pokret koji ga najbolje opisuje npr…ples, ubacuje u koš,svira klavir, bere jabuke, tipka poruke, slika. Sljedeći učesnik treba prvo da ponovi sve što su prethodni rekli i učinili, pa tek onda da kaže svoje ime i izvede svoj pokret.


Brainstormingom tražiti od učesnika da prvo asociraju pojam trgovine, a potom istom tehnikom pojam trgovine ljudima ( ukoliko procijenite da je grupa zrela, početi odmah od pojma trgovina ljudima ).


Učesnicima podijelimo post-it papiriće i tražimo od njih da anonimno napišu sva pitanja koja im padaju na pamet a vezani su za problem trgovine ljudima. Kako završavaju papiriće sa pitanjima, trebaju ih ubacivati u unaprijed pripremljenu kutiju, kovertu ili najbolje šešir.Kada svi završe, trener izvlači papirić po papirić i zajedno pokušavaju da odgovore na pitanja.


Trener učesnicima prezentuje unaprijed pripremljenu prezentaciju o osnovnim pojmovima, fazama trgovine ljudima, kako sve mogu izbjeći rizike regrutovanja, te gdje sve mogu potražiti pomoć.


PRIMJERI RADIONICA

51

Završna aktivnost „HOD“ 5 min

Svi učesnici staju u jednu liniju. Jedan od učesnika dobija zadatak da pređe na drugi kraj prostorije nekim specifičnim hodom ili plesnim korakom. Svi ostali učesnici trebaju istim korakom da mu se pridruže na drugoj strani prostorije. Igra se ponavlja dok svi učesnici ne izvedu svoj „hod“.

Evaluacija 5 min


PRIMJERI RADIONICA

52

UZRAST: 13-16 godina

Radionica: „Ko želi da ide...“



Materijal: brošure, flayeri

Cilj: da učesnici saznaju koliko mogu brzo donositi opasne odluke, stavljanje učesnika u situaciju izazova u praksi, utvrditi neprihvatljive modele ponašanja. Kroz diskusiju razviti znanja i informacije o trgovini ljudima i razmijeniti moguće primjere vrbovanja osoba.

AKTIVNOST OPIS



Glavna uvodna aktivnost 1„Trik pitanje“ 10 min

Po ulasku u učionicu voditelji radionice se lažno predstavljaju učesnicima kao da su ispred svjetske organizacije mladih i da su zaduženi ispred BiH da skupe jednu grupu mladih volontera za odlazak u udaljeno mjesto u BiH zbog zajedničkih slika koje ce obići svijet. Sve je plaćeno, organizator može dati honorar, ali ono što je važno je da hitno moraju da krenu iz školskih klupa, istog momenta!Oni koje žele mogu se odmah javiti roditeljima, a ko ne želi, može da se javi tokom putovanja. Ko su dobrovoljci neka dignu dva prsta??? Nakon eventualnog prijavljivanja učesnika da učestvuju, učesnicima se kroz diskusiju ilustruju posljedice takvih odluka, odnosno koje su opasnosti od lako donesenih odluka, i razgovara se o motivima za prijavljivanje na ovakvo putovanje.

Glavna aktivnost 2Prezentacija: „Mogući oblici vrbovanja u svrhu trgovine ljudima“20 min

Oblici trgovine ljudima i kako se ona odvija, predstaviti dva- tri različita primjera.Podijeliti eventualno edukativne materijale učesnicima.Opisati oblike vrbovanja u svrhu trgovine ljudima, predstaviti primjerima najčešće oblike vrbovanja za ciljani uzrast.


PRIMJERI RADIONICA

53

Glavna aktivnost 3Diskusija10 min

Učesnici daju primjere, odnosno razmjenjuju iskustva o vrbovanju sa učešćem trenera koji vodi diskusiju.

Ledolomac „Imitiranje“5 min

„Sаdа ćеmо hоdаti u krug аli nа pоsеbаn nаčin. Imitirаćеmо hоd kојi vаm kаžеm“Primjeri:- Hоd fudbаlеrа kаdа sе vrаćа sа utаkmicе- Hоd rоbоta- Hоd piјаnicе- Hоd dеtеtа оd dvijе gоdinе- Hоd žеnе kоја sе vrаćа sа piјаcе

Evaluacija5 min


PRIMJERI RADIONICA

54


Radionica: „Anina priča“



Materijal: Anina priča, olovke za sve učesnike, prazne ceduljice, dva hamer papira (crveni i zeleni), dva markera.

Cilj: Da učesnici shvate da svako može biti žrtva nasilja i trgovine ljudima, osnažiti učesnike da traže informacije i otvoreno govore o nasilju i trgovini ljudima, osnažiti učesnike da traže i pronalaze pouzdane izvore informacija i službe koje im mogu pomoći.

AKTIVNOST OPIS




SVE ŠTO ZNAM I NE ZNAM O TRGOVINI LJUDIMA??? Učesnici na podijeljene ceduljice pišu šta sve znaju o trgovini ljudima, a s druge strane pišu pitanja koja ih interesiraju, a u vezi su sa ovom temom. Nakon toga nastavnik prikuplja ceduljice, čita ih, a jedan učesnik piše na crveni hamer papir šta učesnici znaju o trgovini ljudima, a drugi učesnik na zeleni papir piše pitanja koja učesnike interesiraju u vezi sa ovom temom.Trener pokušava povezati ono što je napisano na crvenom hameru sa onim što se nalazi na zelenom, uz obavezno pojašnjavanje i eventualne nadopune, odnosno ispravke onoga šta je navedeno i to onim redom kojim je to napisano.


Čitanje priče. Diskusija i isticanje faza trgovine ljudima.


OD KOGA JOŠ MOGU SAZNATI? npr. policija, centar za socijalni rad, škola...

Diskusija5 min

Komentar trenera i grupe. Zajednički zaključci.


PRIMJERI RADIONICA

55

Evaluacija5 min

Anina priča

Zovem se Ana i imam 16 godina. Prije tri mjeseca sam upoznala momka koji mi se baš dopao. Moji me smaraju da moram učiti, završim školu i upišem faks, a ne mogu od njih, jer se svađaju po cijeli dan. S njim mi je super, on me jedini razumije. Prošle sedmice sam se upoznala s njegovim najboljim drugom Lukom koji živi i radi u Italiji i baš je cool. Ponudio nam je da dođemo kod njega i pokušamo da se snađemo. Kaže da posla ima, a plate su super. Obećao je da će nam pomoći u početku. Moj momak bi da ide, ali samo ako ja pođem s njim. Kaže: „Možemo da probamo, nemamo što izgubiti”. Mislim da je u pravu, a i konačno ću se riješiti svih problema koji me pritišću... Uostalom, šta moji imaju od toga što su završili faks?

Nakon nekoliko dana, bez znanja roditelja, s lažnim papirima (pasošima) otišli smo sretni i zadovoljni u Italiju... Ubrzo nakon dolaska rekao mi je da ima smrtni slučaj, da se mora hitno na nekoliko dana vratiti u Banju Luku i da će ubrzo doći...

Sutradan sam se probudila i u naš stan došao je Luka. Mislila sam da se šali kada mi je ujutru rekao da ću morati raditi na ulici kao prostitutka. Pitala sam ga kakva je to neslana šala i tražila da odmah pozove mog momka. Rekao mi je da sam budala, da me je momak prodao njemu za 1 000 eura i da sada moram to da mu otplatim, kao i robu koju mi je kupio. Ni danas ne vjerujem da je to istina. Počela sam da se svađam i da vrištim, a tada me je pretukao.

Rekao je da, ako ikada pokušam pobjeći, zna gde je moja porodica, osvetit će se. Znala sam da se ne šali. Svaki put kada sam htjela da se čujem sa svojima, prijetio je da će im reći šta radim u Italiji, da će im poslati moje fotografije. Svaki put kada sam mislila da mogu pobjeći, pitala sam se gdje i kako? Nikoga ne poznajem, ne znam jezik, a kod sebe nikada nisam imala novca za put. Uostalom, ovde sam ilegalno, sigurno bih dospjela u zatvor... Prodao me.


PRIMJERI RADIONICA

56


Radionica:“Moj izbor“


Broj učesnika: 15

Materijal: 10 papira A4 formata i paket markera, isjeckani oglasi, flipčart, hameri sa ispisanim fazama,evaluacijski upitnici .

Cilj : da učesnici u svakodnevnim životnim situacijama prepoznaju rizične ponude, te da se upoznaju sa osnovnim pojmovima trgovine ljudima. Također, u ovoj radionici trebaju spoznati koliko je važno imati jasnu informaciju o svemu onome šta činimo.

AKTIVNOST OPIS

Uvodni dio

5 minPredstaviti se i u par riječi objasniti korake radionice..

Uvodna aktivnost

„TKO CRTA“

15 min

Učesnici se podijele u parove, te se dogovore ko će biti osoba “A” i “B”.

Osobe “A” se pozovu van i da im se zadatak: kad se vrate u dvoranu, doći će do svog para koji imaju papir i flomaster. Njihov zadatak je da nacrtaju grad u sumrak, držeći jedan flomaster zajedno s svojim parom. Samo – ne smiju verbalno komunicirati sa svojim parom od trenutka kako uđu u dvoranu. Osobe “B” koje ostanu unutra dobiju slijedeći zadatak: kad se njihovi parovi vrate u dvoranu, doći će do njih, a oni će imati papir i flomaster. Njihov zadatak je da nacrtaju morski krajolik u podne, držeći jedan flomaster zajedno s svojim parom. Samo – ne smiju komunicirati sa svojim parom od trenutka kako uđu u dvoranu. Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedan flomaster, uz uputu da držeći olovku zajedno trebaju nacrtati sliku na zajedničkom papiru, bez verbalne komunikacije.


PRIMJERI RADIONICA

57

Glavna aktivnost 1

15 min

Povezati uvodnu aktivnost sa trgovinom ljudima.

npr. Kao i u ovoj igri koju smo sada igrali i u stvarnom životu može nam se desiti da krenemo pogrešnim putem, završimo u nekim rizičnim situacijama ukoliko ne znamo jasno i precizno šta nam neko nudi…

Tu učesnike podijeliti u parove te im podijeliti unaprijed pripremljene oglase, pozive na druženje sa neta, pozive agencija za putovanjem,druženjem, manekenstvom…

Tražiti od učesnika da u tim materijalima identifikuju moguće opasnosti.

Glavna aktivnost 2

20 min

Okrenemo flip naopako. Na flipu napišemo: Na netu sam pronašla oglas… Od učesnika tražimo da jedno po jedno izlazi i piše po jednu rečenicu kojom nastavlja započetu priču. Usput ne smiju da komuniciraju. Proces traje dok neko ne misli da nema više ništa da se doda.

Potom čitamo priču i tražimo faze i elemente trgovanja ljudima.

Glavna aktivnost 3

20 minUnaprijed pripremiti na hamerima ispisane faze trgovine ljudima, te dok čitamo priču objašnjavati teorijski fazu po fazu.

Završna aktivnost ledolomac „JEDAN JEDAN zove DVA DVA“

5 min

Učesnici sjede u krugu. Svaki učesnik dobije po jedan broj od jedan do koliko ima učenika. Trener počne jednoličnim ritmom da udara rukama po koljenima i govori svoj broj“ jedan-jedan zove dva-dva“, zadatak osobe sa brojem dva preuzima ritam te govori svoj broj i zove neki novi. Iz igre ispada onaj koji pogriješi. Ta osoba ispada, a ona koja ju je pozvala mora pozvati neku drugu. Igra se završava kad ostane dvoje.

Evaluacija

5 minPismeni upitnik


PRIMJERI RADIONICA

58


Radionica: „Film“



Materijal: film „Sestre“ Bojana Maljević iz 2011, youtube, prezentacija.

Cilj: upoznati učesnike o opasnostima i posljedicama trgovine ljudima putem vizualnog materijala, izazivanje stavova i osjećaja o tuđim negativnim iskustvima, učenje o samozaštiti

AKTIVNOST TRAJANJE OPIS



Ledolomac: „Intervju“20 min

Pоdijеlitе sе u pаrоvе tаkо dа budеtе s nеkim kоgа dоbrо nе pоznајеtе ili s kim sе nе družitе tоlikо čеstо. Оsоbа А imа zаdаtаk dа u tоku 3 minutе sаznа štо višе stvаri о оsоbi B. Zаtim mijеnjаmо ulоgе. Kаdа А i B оbаvе intеrvјu, vrаćаmо sе u krug i prеdstаvljаmо svоg pаrа. Pri tоm ustајеmо i gоvоrimо u prvоm licu.

Glavna aktivnostPrezentacija sa isječcima iz filma „Sestre“60-80 min

Trener priprema materijal iz filma „Sestre“ sa isječcima za ovaj uzrast bez scena explicitnog sexa, nasilja..

Nakon svake scene, vrbovanja, transportovanja, exploatacije.. trener pokreće diskusiju sa učesnicima radionice o onome što je viđeno na prethodnoj sceni.

Upozorenje za trenera: film je mogući okidač emocija i retraumatizacije...


PRIMJERI RADIONICA

59

Ledolomac:“Pisanje tijelom” 10 min

Zamolite učesnike da ustanu i osigurajte da nisu preblizu jedni drugima.Recite im neka se pretvaraju da su im lijeva ili desna ruka olovke ili hemijske i neka napišu svoja imena ili brojeve od 1 do 10 u zraku koristeći ruke. Zatim im recite da zamijene ruku i sa drugom opet napišu ime ili brojeve u zraku. Recite učesnicima da sada koriste jedno od svojih stopala za pisanje imena ili brojeva u zraku. Nakon toga neka koriste svoje glave za pisanje imena ili brojeva u zraku.

Evaluacija5 min

Opaska:

Poslednjih nekoliko godina snimljeno je više domaćih i stranih igranih filmova na temu trgovine ljudima.Treneri bi mogli da pronađu filmove sa ovom tematikom i naprave spisak preporučenih filmova.

Neki od filmova su:

• Taken, 2008.

• Sestre, 2011.

• Dvije djevojčice

Trener treba da podstakne učesnike da, dok gledaju ove filmove, obrate pažnju na karakteristike procesa trgovine ljudima, žrtava i trgovaca o kojima su razgovarali, kao i o tome šta se dešava sa žrtvom kada izađe iz lanca trgovine ljudima, sa kakvim problemima se suočava i kakva pomoć joj je potrebna. Trener također treba da ima u vidu da neki od ovih filmova sadrže scene eksplicitnog seksa i nasilja i da nisu pogodni za sve starosne grupe srednjoškolaca, te da vrlo pažljivo upotrebljava filmove.


PRIMJERI RADIONICA

60


Radionica: „Moja priča...“



Materijal: kartice sa pričama, papiri

Cilj: upoznati učesnike o opasnostima i posljedicama trgovine ljudima, upoznati push i pull faktore koji utiču na donošenje odluka, upoznati moguće načine vrbovanja, učenje o samozaštiti

AKTIVNOST OPIS



Ledolomac: „Pričam ti priču..“10 min

Trener kaže: „Svi zajedno ćemo ispričati priču tako što ću ja da kažem jednu riječ, slijedeći će da ponovi moju riječ i doda novu, i tako redom. Svako u krugu, kada na njega dođe red, ponovi sve što je prije njega rečeno i dodaje novu riječ. Na kraju dobijamo malu priču. Počnimo !“

Glavna aktivnost 1Rad u grupama35-40 min

Trener dijeli učesnike u 4 grupe. Svaka grupa dobiva karticu sa pričom o jednoj osobi koja je postala žrtva trgovine ljudima (prilog). Ove priče daju potpune informacije o životnoj situaciji osoba, kao i o načinu na koji je vrbovana od strane trgovca ljudima.Učesnici imaju zadatak da pročitaju priču u grupi i da pokrenu razgovor baveći se pitanjima:• U kakvoj situaciji je živjela osoba iz priče?• Kakav završetak može imati priča?...

Glavna aktivnost 2Crtanje30 min

Kada odgovore na pitanja, učenici imaju zadatak da navedu i grafički prikažu faktore koji su „vukli“ osobe iz priča da donesu odluke koje su mogle rezultirati ili su rezultirale time da one postanu žrtva trgovine ljudima i one faktore koje su ih „odvraćali“ od tih odluka. To mogu da urade npr. prikazivanjem strelica suprotnog smjera na papirima.


PRIMJERI RADIONICA

61

Glavna aktivnost 3Diskusija10 min

Trener sumira aktivnost.Važno je istaći da je mnogim mladim ljudima svojstveno da lako stupaju u komunikaciju, lako sklapaju poznanstva, kontakte, naročito preko raznih društvenih mreža, otvoreni su za nova iskustva i sl. Postoji ogroman rizik da prilikom stupanja u kontakt sa novim ljudima, postanemo i žrtva trgovine ljudima.Mladima je svojstveno da misle da su dovoljno odrasli i iskusni da prepoznaju zlonamjerne ljude i da mogu sami da se zaštite. Najčešće jeste tako, ali ne uvijek.

Ledolomac:“Gardijev čvor”10 min

Učesnici formiraju krug i kreću se prema centru, zatvorenih očiju, sa rukama pruženim ispred sebe. Svako uhvati jednom i drugom rukom druge dvije ruke, još uvijek zatvorenih očiju. Od isprepletenih ruku nastao je čvor koji treba raspetljati bez puštanja ruku.

Evaluacija5 min


PRIMJERI RADIONICA

62

PRILOG – SCENARIJ SLUČAJA

Priča 1

Darko ima osam godina. Živi sa porodicom u jednom manjem mjestu. Ima još tri sestre i dva brata. Njegovi roditelji skupljaju sirovine i od toga žive. Slabo zarađuju. Često naiđu dani kada nemaju ni za hljeb.

Darko često odlazi od kuće i sam ili sa drugom djecom prosi po većim gradovima. Obično putuje vozom, neki kondukteri ga već znaju. Ponekad mu čak daju i novac, sitniš, i onda kad im ne traži. Često je u velikom gradu, tamo uvijek može više da se zaradi. Obilazi kafiće i traži novac, nekad prodaje cvijeće za nekog čovjeka... Darko nikada nije išao u školu, nije ni upisan. Navikao je da se brine o sebi. Odavno se već sam snalazio. Zarađivao je nešto novca za sebe, ali je davao i za kuću i pomagao roditeljima.

Posljednji put kad je išao, bila je strašna vrućina i Darko i njegov drug su bili toliko žedni i ošamućeni od sunca da se nisu udaljavali od fontane na trgu. Uskakali su u fontanu i prskali se. Bilo je toliko toplo da nisu mogli da idu od kafića do kafića i prose po takvom suncu. A u gradu skoro da i nije bilo ljudi. I ono malo ljudi koji su izašli, nisu sjedili u baštama već unutra. A kada bi Darko i njegov drug pokušali da uđu u restoran ili kafić, konobari bi ih otjerali napolje, ponekad bi ih i udarali.

Dok su sjedili na ivici fontane, jedan čovjek ih je posmatrao sa klupe. Prvo na njega nisu obraćali pažnju, a onda su primijetili da im se približava. Pitao je „kako posao“, a onda je u sred rečenice zgrabio Darka za rame tako jako da je on vrisnuo, a njegovog druga za desnu ruku i zavrnuo je. Bol je bio užasan.

Priča 2

Marija ima 18 godina. Završava srednju školu. Vjerovatno neće nastaviti školovanje, ne zna. Voljela bi da upiše psihologiju, ali njeni roditelji najvjerovatnije ne bi mogli da plate njeno dalje školovanje.

Marija živi sa roditeljima i dva brata u jednom naselju. Oni su jedna prosječna porodica. Kao i u mnogim porodicama problem je novac. Majka će možda ostati bez posla kad prodaju firmu u kojoj radi, a ocu plata kasni i po nekoliko mjeseci. Jedan Marijin brat je bolešljiv, a drugi je uvijek u nevolji. Marija je najstarija. Roditelji joj često govore da bi trebalo da se zaposli poslije srednje škole i da tako i ona finansijski pomogne. Teško joj je zbog toga, ali planira da nađe tako dobar posao koji će joj omogućiti i da pomogne porodici i da upiše fakultet. Svjesna je da je svuda teško, ali je ipak optimista.


PRIMJERI RADIONICA

63

Marija dosta vremena provodi na internetu. I u stvarnom životu ima dosta prijatelja, ali mnogi od njih ne znaju u kakvoj situaciji živi – nije baš da krije, ali prosto je to njena stvar. I svi u društvu se znaju godinama i sve je uvijek isto, postaje dosadno. A internet pruža brojne mogućnosti, da upoznaš nove ljude, da budeš ono što jesi, i veća je vjerovatnoća da nađeš one koji su ti slični i koji te razumiju.

Edi je iz susjedne države. Ima 23 godine. Nema djevojku i strašno ga smara isfoliranost današnjeg vremena, da svi gledaju samo pare i kako da te iskoriste, i da je jako teško naći normalnu djevojku. Odmah su se razumjeli i proveli su sate i sate u „čatovanju“ narednih nedjelja i mjeseci. Marija je pričala drugaricama, ali više kao šalu i zanimljivost – nije smjela da im kaže da je postalo ozbiljno i da se možda zaljubila.

Kada mu je Marija posle nekog vremena rekla da traži posao kako bi sebi platila školovanje, pozvao je da dođe kod njega u kafić. U toku ljeta je velika gužva, uvijek uzima dodatne radnike. Moći će lijepo da zaradi, a i njih dvoje će konačno moći da se vide, pa ko zna… Plašila se da je roditelji neće pustiti, ali on je ohrabrivao da uzme svoj život u svoje ruke, i ako ne počne da sama donosi svoje odluke i da rizikuje, ostat će gdje je sad. Uostalom već ima 18 godina i punoljetna je. Krišom se spakovala i otišla. Roditeljima i braći je ostavila poruku da je otišla da spava kod drugarice, a kad stigne i kad se smjesti, zvaće ih da im sve objasni. Malo će vikati, ali će na kraju sve biti u redu.

Priča 3

Jovana je počela da živi u domu jer joj je majka rano umrla, a otac alkoholičar je često tukao, vrijeđao, tjerao da sama održava kuću, da se snalazi za novac.

Jovana nije redovno išla u školu. Nije imala drugu rodbinu i dom je, u njenoj 12 godini, bio jedino rješenje. Sa ocem nije imala nikakav kontakt.

Jovana je imala 17 godina kada je upoznala Sašu. Tada je već pet godina živjela u domu za djecu bez roditeljskog staranja. Tamo je počela da ide u neku zanatsku školu, ali samo zato što je morala. Nikog nije imala, teško joj je bilo da se uklopi sa drugom djecom i uopšte nije imala planove za budućnost, iako je znala da za godinu dana mora da napusti dom i da se snađe kako zna i umije.

Saša je imao je 25 godina, izgledao je predivno, bio je dobro obučen, veseo, šarmantan, pun optimizma. Upoznala ga je u gradu, u kafiću u koji je često odlazila sa drugaricama iz doma. Nedjeljama joj se udvarao dok na kraju nije pristala da izađe s njim. Odmah se zaljubila. Bio je divan prema njoj, mogao je satima da je sluša, govorio joj je da je lijepa i pametna i da može sve što poželi. Nikada nije bila tako sretna.

Saša joj je često pričao da ima brata u Minhenu koji drži diskoteku i kako već neko vrijeme


PRIMJERI RADIONICA

64

planira da ode tamo. Pričao joj je kako se u Njemačkoj dobro živi, kako mora mnogo da se radi, ali da je i zarada dobra i da za kratko vrijeme tamo možeš da zaradiš više nego ovdje za pet godina. Uvjeravao je da je to idealna šansa za njih – mogu zajedno da odu, da se namuče par godina, a onda da se vrate i da otvore nešto. Jovani je najvažnije bilo da budu zajedno.

Postojao je samo jedan problem. Jovana je bila maloljetna i morala je da pita u domu da je puste da ode u Njemačku. Znala je da je neće pustiti.

Zato je riješila da se jedne noći iskrade i pobjegne. Pošto je bila povučena i ni sa kim se nije družila, prošao je cio dan dok su primijetili da je nema.

Saša je uspio da joj nabavi pasoš, djevojka na pasošu je baš ličila na nju. Išli su autobusom, ona je morala da nauči svoje novo ime i ostale podatke, ali to nije bio problem. Uostalom, niko je ništa nije pitao, a ona je uživala u svom prvom putovanju u inostranstvo. Saša je sve vrijeme bio pored nje.

Priča 4

Jelena ima 15,5 godina. Živi sa majkom i mlađom sestrom u jednom gradu. Roditelji su joj se razveli godinu dana ranije i od tada oca nije vidjela. Otišao je u drugi grad i zasnovao novu porodicu. Njena majka radi kao kasirka u lokalnoj radnji. Radi i po deset sati, često i noćnu smjenu, a plata koju prima je jedva dovoljna da pokrije osnovne troškove.

Ona je brižna i uvijek su i Jelena i sestra sa njom imale dobar odnos. Ipak, od razvoda i od kada radi tako mnogo, stalno je umorna i nervozna. U kući je često napeta atmosfera. Više ne razgovaraju uvečer samo njih tri, onako kako su prije razgovarale o svemu i svačemu.

To su bili neki od razloga zašto Jelena želi nešto da uradi. Da nađe neki posao i da radi, da pomogne majci... A nekad joj dođe samo da ode negdje i pobjegne od svega. Sve manje može da vidi sebe u svom gradu, kad ionako nema izgleda da će uskoro biti bolje.

Jelena sada završava prvi razred srednje ekonomske škole. Od kad je bila mala, sanja o tome da postane fotomodel i da ode u inostranstvo. Zajedno sa svojom najboljom drugaricom je završila manekenski kurs gdje su joj rekli da je vrlo talentovana. Nikola, komšija njenog druga iz razreda, koga je upoznala na njegovom rođendanu, joj je rekao da zna neke ljude koji mogu da joj pomognu da ode u Italiju i da je preporuče jednoj modnoj agenciji. Uskoro počinje raspust, pa bi taman mogla da iskoristi ljeto da proba, pa ako ne uspije, makar nije izgubila od škole. On je imao tridesetak godina, bio je simpatičan i djelovao je pouzdano, imao je petogodišnju kćerku. Razmijenili su telefone, a poslije par dana Nikola je pozvao, rekao da je obavio par razgovora i da su ljudi iz agencije rekli da krajem juna dođe u jedan grad u Crnoj Gori, gdje će biti održano takmičenje za mis obale, a najbolje kandidatkinje dobiti ugovor za rad u Italiji. Jelena nije bila sigurna. Pitala je Nikolu zašto joj pomaže, ali on ju je uvjerio da


PRIMJERI RADIONICA

65

će i on imati korist od njenog uspjeha i da će dobiti proviziju od agencije. Za sada će to biti samo takmičenje, a onda slijedi ugovor koji će njeni roditelji morati da potpišu pošto je ona još maloljetna, tako da je ona potpuno bezbijedna. Ponudio joj je da krenu zajedno, da bi bila sigurnija. Dvoumila se jedno vrijeme, ali je na kraju pristala. Nije imala šta da izgubi. Njena najbolja drugarica je pokušala da je odgovori, ali Jelena je bila sigurna da je ova ljubomorna jer se njoj nije ukazala ovakva prilika.

Kada je rekla mami šta planira, ona joj je odmah zabranila da ide. Rekla joj je da je svijet prepun devojaka koje su mnogo ljepše od nje, „da svi samo nju čekaju i da izbaci te gluposti iz glave“. Rekla je i da joj sve to zvuči sumnjivo.

Jelena je bila sigurna da mora da proba da se takmiči za mis. Vjerovala je da se takva prilika ne propušta. Riješila da ode krišom, spremala se za put kad je majka bila na poslu. Zamišljala je trenutak kada bude izabrana i dobije ugovor sa agencijom, i ode u Italiju. Zamišljala je kako se vraća kao poznata manekenka i kako je drugima žao što nisu vjerovali u nju. A i ako ne bude izabrana, bar će provesti par dana na moru. Sljedećeg dana dok je majka bila na poslu, a sestra kod drugarice, Jelena je otišla kod Nikole i zajedno su krenuli u Crnu Goru. Riješila je, javiće se majci kad bude stigla.


PRIMJERI EVALUACIJSKIH OBRAZACA

66

5. PRIMJERI EVALUACIJSKIH OBRAZACA

1. Kako si se osjećao/la tokom radionice ?

Šta ti se najviše sviđalo ?

ͳ Pričanje priče o opasnostima 1 2 3 4 5

ͳ Igrice 1 2 3 4 5

ͳ Sastavljanje priče 1 2 3 4 5

ͳ Pauze 1 2 3 4 5

ͳ Rad u grupi 1 2 3 4 5

2. Da li si razumio/la o čemu smo danas govorili ?

Označi od 1 do 5 ( 1- nisam.... 5 sve sam razumio)

1 2 3 4 5

3. Ocijeni voditelja radionice sa ocjenom od 1-5.

1 2 3 4 5

4. Šta bismo trebali u buduće poboljšati ?

ͳ Materijale za rad

ͳ Prostor

ͳ Osvježenje i pauze

ͳ Igrice

ͳ Voditelja

ͳ



67

5. Da li je ovo o čemu smo danas razgovarali bilo korisno za tebe ?

Mnogo ti hvala na tvom cijenjenom mišljenju

1. Da li smatrate da je koristan ovakav vid edukacije ?

Označi od 1-5

1 2 3 4 5

2. Koji dio radionice vam je bio najinteresantniji ?

a. Uvod

b. Glavni dio

c. Završni dio

3. Da li je voditelj bio dovoljno jasan ?

Označiti od 1-5

1 2 3 4 5

4. Da li ćete stečeno znanje koristiti u:

a. Školi

b. Porodici/Obitelji

c. U kontaktu sa vršnjacima



68

5. Koliko je današnja edukacija uticala na proširivanje vašeg znanja iz ove teme ?

Označiti od 1-5

1 2 3 4 5

6. Navedite šta biste promijenili za poboljšanje ove radionice ?

____________________________________________________________________

____________________________________________________________________

____________________________________________________________________

____________________________________________________________________


PRIMJERI LEDOLOMACA

69

6. PRIMJERI LEDOLOMACA

Osnovni cilj ledolomaca- vježbi je da se u grupi podstaknu procesi zajedničkog rada i saradnje učesnika u grupi, rast i razvoj pojedinaca i cijele grupe, otkrivanje znanja koje svako nosi u sebi, te vježbanje socijalnih vještina, a služe voditeljima grupa da lakše i djelotvornije osmisle rad u grupi. Tako je svaki učesnik grupe u prilici da svojim ponašanjem iskaže vlastitu osobnost, te putem grupnih interakcija stekne zanimljiva saznanja o sebi i ostalim članovima grupe, te tako svi članovi grupe postaju nositelji vlastite pozitivne promjene. Djeca i mladi većinu životnih spoznaja usvajaju kroz igru i iskustveno učenje, te uče kako razumjeti jedni druge, uče se uzajamnom razumijevanju i poštovanju svakog člana grupe i razvijaju grupni osjećaj- osjećaj pripadnosti grupi u kojoj osjećaju povezanost i bliskost , te stvaraju povjerenje u grupi.

Radi lakšeg snalaženja ledolomci su podijeljeni u grupe igara s određenom svrhom, ali neke igre imaju i univerzalni karakter i mogu se koristiti zavisno od potrebe u različitim situacijama, a primjena igre zavisi od izbora voditelja grupe.

Iako su trajanja igara navedena na osnovu praktičnog izvedbenog iskustva, ona mogu zavisiti i od uzrasta grupe, osobnom stilu trenera i trenutnom raspoloženju grupe.


PRIMJERI LEDOLOMACA

70

VJEŽBE UVOĐENJA, UPOZNAVANJA I ZAGRIJAVANJA

- cilj: međusobno upoznavanje učesnika, smanjivanje napetosti u grupi i stvaranje atmosfere osjećaj prihvaćenosti u grupi, razvoj grupnog identiteta

IMЕNА А-HА (10`)

Svi sjede u krugu.

„Sada ćemo se igrati našim imenima. Еvо kаkо ćеmо tо rаditi. Оnај kо pоčinjе igru učinit ćе sljеdеćе : dеsnоm rukоm sе lupi pо lijеvоm rаmеnu i kаžе „А„, zаtim lijеvоm rukоm pо dеsnоm rаmеnu i kаžе „HА„ , pа dеsnоm rukоm pо dеsnој butini i kаžе svоје imе, а оndа lijеvоm rukоm pо lijеvој butini i kаžе imе оnоg kоgа hоćе pozvati da nastavi igru.“

Bitnо је dа sе igrа izvоdi rеlаtivnо brzо јеr sе nеminоvnо prаvе grеškе.

PITANJA (15’)

Staviti na zid tri velika lista papira naslovljena sa „Nade”, „Strahovi” i „Pitanja koja muče”. Svima dajte 6 samoljepljivih papirića i zamolite ih da na njih napišu dvije stvari za svaki od naslova - na svaki papir po jednu. Onda neka ih zalijepe na odgovarajuće velike papire na zidu. Zatim u minutu ili dvije pročitajte šta je napisano na papirima i opišite njihov sadržaj. Koristite to što su učesnici napisali da biste ih upoznali sa danom, ukazali na stvari koje će biti pokrivene radionicom i one koje neće. Na kraju radionice se možete vratiti na velike papire i pitati koliko su se nade ispunile, strahovi potvrdili (nadamo se da nisu) i koja pitanja su odgovorena.

MOJE IME (15’)

Ovdje će se svako predstaviti svojim ličnim imenom i reći nešto što je donio sa sobom, a počinje istim slovom kao i njegovo ime. Sljedeća osoba treba da zapamti onu od prije i da doda sebe. Kako popis postaje sve duži, i sve je teže i teže pamtiti, ima mnogo smijeha - ali to je način da svi nauče neka imena u grupi.

DODAJ LOPTU (10’)

Treba da imate veliku, ali ne tešku loptu. Neka svi stanu u krug i kako jedni drugima bacaju loptu, treba da izgovore svoje ime. I ovdje će biti smijeha i razviće se osjećaj bliskosti te zapamtiti kako se ko zove. Ovu vježbu možete da prilagodite dužoj radionici, koristeći je drugi i treći dan kada učesnici treba da kažu ime osobe kojoj bacaju loptu.


PRIMJERI LEDOLOMACA

71

ЈА ŠАPАTОM , А TI GLАSNО (10`)

Pоkušајtе sе prisjetiti šta vаs је оbrаdоvаlо tokom prоtеkle sedmice i nеkа tо budе nеštо štо biste voljeli podijeliti s drugimа. Ја ću rеći оnо štо mе оbrаdоvаlо šаpаtоm, pоzvаt ću nеkоg iz grupе dа glаsnо pоnоvi оnо štо sаm ја rеklа. Pоtоm ćе tа оsоbа rеći šаpаtоm оnо štо је nju оbrаdоvаlо i pоzvаti sljеdеćеg dа tо kаžе glаsnо. Idеmо dоk svi nе izаđеmо i vоdimо rаčunа dа nе prоzivаmо dvа putа istu оsоbu.

CRNO-BIJELO (15’)

Zadatak je izreći rečenicu koja sadrži riječi crno i bijelo, započinjući rečenicu -koristeći završetak prethodne rečenice. Npr.: Crna mačka ulovila je bijelog miša. Bijeli miš uvukao se pod crnu klupu. Crna klupa bila je okrenuta prema bijeloj kući. Bijela kuća ima crna vrata. Itd.

Prijedlog: Učesnik koji smisli rečenicu javlja se dizanjem ruke ili drugim dogovorenim znakom, voditelj daje znak ko je na redu reći svoju rečenicu. Ako je u grupi manji broj učesnika, može se igrati ukrug, učesnici u smjeru kazaljke na satu redom izgovaraju crno-bijele rečenice.

PRENOSITELJ MASKI – SMIJEHA – ZAGRLJAJA (10’)

Učesnici stoje u krugu ili u vrsti. Voditelj napravi GRIMASU koju „pošalje“ učesniku do sebe. Učesnik nastoji što vjernije oponašati grimasu i „šalje“ je sljedećem učesniku – do kraja vrste ili dok se ne zatvori krug. Na isti način šalje se SMIJEH (nastoji se oponašati način smijeha). Na kraju se šalje ZAGRLJAJ. Igrom se obično postigne vedro i ugodno ozračje. „Pošiljke“ mogu biti različite, ovise o mašti i kreativnosti voditelja i učesnika.

INTЕRVЈU (20`)

Pоdijеlitе sе u pаrоvе tаkо dа budеtе s nеkim kоgа dоbrо nе pоznајеtе ili s kim sе nе družitе tоlikо čеstо. Оsоbа А imа zаdаtаk dа u tоku 3 minutе sаznа štо višе stvаri о оsоbi B. Zаtim mijеnjаmо ulоgе. Kаdа А i B оbаvе intеrvјu, vrаćаmо sе u krug i prеdstаvljаmо svоg pаrа. Pri tоm ustајеmо i gоvоrimо u prvоm licu.

IMЕNА I PRIDJЕVI (5`)

Svаkо trеbа dа kаžе svоје imе ili nаdimаk i pridjеv kојi pоčinjе istim slоvоm. Npr.. Rаspjеvаnа Rаdа...


PRIMJERI LEDOLOMACA

72

KОD TЕBЕ MI SЕ SVIĐА (10`)

Svi sjede u krugu. Instrukcije koje daje trener:

„Sаdа pоkušајtе оsоbu s dеsnе strаnе predstaviti nа pоzitivаn nаčin. Rеcitе njеnо imе i nеštо štо vаm sе kоd njе sviđа ili nа njој sаmој.“

LЕĐА UZ LЕĐА (10`)

„Ustаnitе i prоšеtајtе pо učiоnici rаzglеdајući јеdni drugе. Truditе sе dа zаpаmtitе štо višе dеtаljа. Pоslijе nеkоlikо minutа, nа mој znаk, stаćеtе uz оsоbu kоја vаm је nајbližа, lеđа uz lеđа. Vаš zаdаtаk је dа nаizmjеničnо оpišеtе јеdаn drugоg nа оsnоvu оnоgа štо stе zаpаmtili. Prvo оsоbа А оpisuје оsоbu B kоја imа prаvо dа pоstаvljа pоdpitаnjа, аli nе pоričе ili оdоbrаvа оpаžаnjе drugе оsоbе. Npr. Оsоbа А kаžе „ Imаš nаоčаlе“, а оsоbа B pitа : „ Sа mеtаlnim ili plаstičnim оkvirоm?“. Kаd mislе dа su оpisаli svе čеgа sе sjеćајu, zаmijеnu ulоgе. Tеk kаd se оbjе оsоbе оpišu, оkrеću sе licеm u licе.

MOJE IME I BEDŽ (15’)

Djeca uzmu papir, crtaju na njemu neki lik koji će ih simbolizirati.: šta me najbolje opisuje (ili šta volim). Upisuju svoje ime kad je crtež gotov. Svi se predstavljaju u krugu (započinje voditelj): “Ja sam Jelena, a moj simbol je ________ jer ________.”

SKRIVENO BLAGO (15’)

Trener uzima veliki papir, pričvrsti ga na zid i na vrhu napiše “Skriveno blago”. Zatim kaže: “Sada ću vas zamoliti da svako kaže po jednu pozitivnu osobinu koju drugi rijetko primjećuju. Ako se neko ne može sjetiti takve skrivene osobine, može reći bilo koju svoju pozitivnu osobinu. Ja ću sve to pribilježiti na ovom papiru koji nosi naziv Skriveno blago”. Nakon što svi ispišu sve osobine, voditelj skreće pažnju učesnicima na činjenicu da često nismo pretjerano skloni isticati svoje pozitivne osobine, a ipak nam je drago da i drugi vide ono što nas krasi, jer te svoje osobine smatramo vrijednima.


PRIMJERI LEDOLOMACA

73

VJEŽBE „PROVJETRAVANJA“

- cilj smanjiti napetost u grupi, podignuti energiju učesnika, tjelesno opuštanje, stvaranje pozitivne atmosfere

Primjeri:

- Protresanje svake ruke, onda svake noge i cijelog tijela.

- Duboko disanje, udisaj i izdisaj, povećavanje zvuka kojeg svako proizvodi pri izdisanju.

- Pjevanje – na primjer kratke pjesmice, najbolje refreni, jer ih mnogo ljudi zna i nemaju komplikovane riječi ili melodije.

- Visoko istezanje i sagibanje do poda uz duboko disanje.

TАLАS (10’)

„Ја ću nаprаviti јеdаn pоkrеt, npr. mаhnuti rukоm. Čim završim, оnај kо stојi sа mоје dеsnе strаnе, pоnоvit ćе gа. U trеnutku kаd gа budе dоvršаvао, sljеdеći sа njеgоvе dеsnе strаnе ćе gа prihvаtiti, pоnоviti, zаtim sljеdеći i tаkо rеdоm dоk mi sе mој pоkrеt nе vrаti sа lijеvе strаnе. Zаtim ćе оsоbа sа mоје dеsnе strаnе nаprаviti pоkrеt, drugаčiјi kојi ćе sе tаkоđе kао tаlаs, lаnčаnо prеnоsiti, sа јеdnоg nа drugоg. Vаžnо је dа pаžljivо prаtitе pоkrеt kаkо bi gа zаpоčеli bаš kаd vаš prеthоdnik zаvrši. Buditе skоncеntrisаni i оsjеtitе еnеrgiјu pоkrеtа kојi kruži, čеkајtе rеd dа sе tаlаs nе prеkinе.“

PISANJE TIJELOM (10`)

Zamolite učesnike da ustanu i osigurajte da nisu preblizu jedni drugima.

Recite im neka se pretvaraju da su im lijeva ili desna ruka olovke ili hemijske i neka napišu svoja imena ili brojeve od 1 do 10 u zraku koristeći ruke. Zatim im recite da zamijenu ruku i sa drugom opet napišu ime ili brojeve u zraku. Recite učesnicima da sada koriste jedno od svojih stopala za pisanje imena ili brojeva u zraku. Nakon toga neka koriste svoje glave za pisanje imena ili brojeva u zraku.

MOJ HOD (15`)

Zamolite učesnike da se smjeste na jednu stranu sobe, jedan pokraj drugoga. Recite im da će se u ovoj vježbi jedan po jedan kretati na drugu stranu sobe uz jedinstvene pokrete. Ostali prelaze na isti način. Sljedeći učesnik prelazi na svoj način. Ostali prelaze na isti način i tako redom. Objasnite im da niko ne bi smio ponavljati pokret ili način kretanja koji je neko prije njih koristio kako bi došao na drugu stranu sobe. Nastavite tako dugo dok svi učesnici ne prođu na drugu stranu sobe.


PRIMJERI LEDOLOMACA

74

VJEŽBE POVEZIVANJA

- grupna povezanost, osjećaj povezanosti i prihvaćenosti, razvoj grupne saradnje i podrške

POVJERENJE (20’)

Prostor se prije igre uredi tako da u sredini budu klupe i stolci, koji predstavljaju prepreke. Voditelj kaže: “Podijelite se na parove, jedan u paru bit će voditelj, drugi će imati povez preko očiju ili će žmiriti. Voditelj ima zadatak pažljivo i sigurno voditi svog partnera između prepreka, pazeći da se ovaj ne udari ili naleti na prepreku. To se radi bez riječi. Poslije nekoliko minuta, zamijenit ćete uloge i ponoviti igru.” Poslije igre, voditelj može postavljati pitanja o tome kako su se članovi grupe osjećali tokom igre, u kojoj im je ulozi bilo lakše, odnosno ugodnije i zašto.

PREPOZNAJEM TE (15`)

Svaki učesnik ima zadatak da na papiru zapiše tri karakteristike koje se o njemu mogu steći na osnovu vizuelnog utiska. Kada svaki učesnik napiše ono što je karakteristično za njega, savija papir i ubacuje ga u kutiju. Voditelj promiješa papire i zamoli nekog od učesnika da izvuče jedan papir iz kutije i da na osnovu karakteristika koje su napisane pokuša da pogodi koji učesnik je u pitanju. Kada se otkrije učesnik, onda on izvlači sljedeći papir i tako redom, dok papiri svih učesnika ne budu izvučeni.

ZAGRLI PRIJATELJA ( 10’)

Djeca hodaju po prostoriji sve dok voditelj ne kaže: „Zagrli prijatelja s istom bojom kose“. Zatim se djeca s istom bojom kose skupe u mali krug i čvrsto se zagrle. Nakon nekoliko sekundi djeca se opet šeću prostorijom i igra se nastavlja dalje uz stvaranje grupa po nekim drugim osobinama koje uočimo u grupi ili znamo o djeci.

DODIRIVANJE DLANOVIMA (5’)

„Odaberite sebi partnera i stanite jedan prema drugome, ruku ispruženih u visini ramena, dodirujući se dlanovima. Pomičite ruke u više različitih pravaca, trudeći se da ne izgubite kontakt dlanovima. Na moj znak, nakon nekoliko minuta, uključite najbližeg do sebe i tako u trojkama ponovite igru.”

Igra se može produžiti i u grupama od po četvero, a trener zatim može postaviti sljedeća pitanja ukrug: “Ima li razlike kada se igra u dvoje, u troje ili u četvero? Što je najugodnije? Što je najzabavnije?“


PRIMJERI LEDOLOMACA

75

ČVOR (10’)

„Sada ćemo svi stati u krug i uhvatiti se čvrsto za ruke. Lagano krećemo jedni prema drugima a zatim se upetljavamo tako što se provlačimo jedni drugima ispod ruku držeći se čvrsto i dalje. Kada se sasvim zapetljamo, polagano počinjemo s raspetljavanjem. Vrlo je važno da jedni drugima ne ispuštamo ruke sve dok se ne vratimo u početni položaj.“

Ili

Objasnite da je za ovu igru jako važno pratiti upute i slušati jedni druge, kako se niko ne bi povrijedio na bilo koji način. Objasnite im da će svi stajati u krugu, pružit će prema sredini kruga obje ruke i zatim zatvorenih očiju pažljivo krenuti prema sredini kako bi se primili za ruke još s dvije osobe (svakom rukom za drugu osobu po mogućnosti).

Neka otvore oči. Njihov zadatak je da bez puštanja ruku razvežu nastali čvor i ponovno formiraju krug. Neka se polako i pažljivo pokušaju raspetljati sve dok ne formiraju krug, ali ne smiju pustiti ruke jedni drugima. Ako grupa jako dobro napravi ovu vježbu, možete napraviti varijacije: bez pričanja, ili samo šaptanje itd.

GLUMAC PRED OGLEDALOM (10’)

„Podijelite se u parove. Osoba A je ogledalo, a osoba B glumac. Glumac se posmatra u ogledalu i pravi različite grimase i pokrete rukama, npr. maže trepavice, češlja se, stavlja ruž na usne. Ogledalo se trudi imitirati ga što uspješnije. Poslije dvije minute, na moj znak, zamijenit će uloge.“

ROĐENDAN (10’)

Svi stanu u krug, koji se mora posložiti tako da rođendani budu složeni po kalendaru, od januara do decembra. Govor nije dopušten, ali je dopušten svaki oblik neverbalnog komuniciranja. Na tlu se početno mjesto može označiti kredom ili listom papira. Na kraju se provjerava tačnost rođendanskog kruga tako da svako kaže kada je rođen.

PREDSTAVE(20`)

Učesnici se podijele u parove. Voditelj svakom paru podijeli plastelin i zamoli svaki par da napravi skulpturu starije, odnosno mlađe osobe, onako kako ih oni vide. Može im dati nekoliko minuta da porazgovaraju i da razmijenu mišljenja, na primjer da kažu neke osobine koje misle da su karakteristične za mlađe, odnosno starije osobe. Nakon vajanja, svaki par predstavlja svoju skulpturu i objašnjava zbog čega ju je baš tako izvajao. Potom slijedi diskusija o nekim karakteristikama koje su primijećene, o sličnostima i razlikama koje grupe imaju, o tome da li


PRIMJERI LEDOLOMACA

76

postoje neke karakteristične osobine koje su sve grupe istakle kao bitne za određenu starosnu dob i dr.

KO CRTA (15`)

Učesnici se podijele u parove, te se dogovore ko će biti osoba “A” i “B”.

Osobe “A” se pozovu van i da im se zadatak: kad se vrate u prostor, doći će do svog para koji imaju papir i flomaster. Njihov zadatak je da nacrtaju grad u sumrak, držeći jedan flomaster zajedno sa svojim parom. Samo – ne smiju verbalno komunicirati sa svojim parom od trenutka kako uđu u prostor. Osobe “B” koje ostanu unutra dobiju sljedeći zadatak: kad se njihovi parovi vrate, doći će do njih, a oni će imati papir i flomaster. Njihov zadatak je da nacrtaju morski krajolik u podne, držeći jedan flomaster zajedno sa svojim parom. Samo – ne smiju komunicirati sa svojim parom od trenutka kako uđu u dvoranu. Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedan flomaster, uz uputu da držeći olovku zajedno trebaju nacrtati sliku na zajedničkom papiru, bez verbalne komunikacije.

SLIČNОSTI I RАZLIKЕ (10`)

„Pоdijеlitе sе u pаrоvе. Izаbеritе nеkоg iz grupе kоgа nе pоznајеtе dоvоljnо. Nа pаpiru nаpišitе tri stvаri pо kојimа mislitе dа stе rаzličiti оd svоg pаrа i tri stvаri zа kоје mislitе dа stе isti ili slični sа svојim pаrоm. Kаdа zаvršitе, razmijеnitе sа pаrоm оnо šta stе nаpisаli, pоrаzgоvаrајtе о tоmе šta stе nаpisаli, viditе u čеmu sе pоklаpајu оdgоvоri. Igrа sе mоžе nаstаviti i u vеlikоm krugu, gdе svi prеdstаvljајu svоје оdgоvоrе.“

ZAR OPET JA?( 15`)

Zamoliti svakog od učesnika da razmisli, a zatim zapiše, šta je to što ga čini posebnim i izdvaja od ostalih. Učesnicima dati pet minuta da razmisle i zapišu odgovore, a zatim slijedi razmjena odgovora u velikoj grupi.

Nakon ovoga voditelj započinje razgovor, a neka od pitanja mogu budi:

- Je li je bilo teško izdvojiti karakteristike koje vas čine posebnim?

- Zbog čega ste se opredijelili baš za te posebnosti?

- Je li je ono što vas čini posebnim karakteristično samo za vas ili slične posebnosti primjećujete i kod vaših vršnjaka?

- Koje su to bitne odlike koje bi svaki pojedinac trebalo posjedovati da bi ostao svoj?


PRIMJERI LEDOLOMACA

77

ZAVRŠNE VJEŽBE

-cilj zaključiti radionicu, opustiti učesnike, stvaranje osjećaja ugode i raspoloženja, sumiranje teme

PORUKA VRŠNJACIMA (15’)

Svaka grupa napiše kratku poticajnu poruku djeci koja im može biti korisna ako se zateknu u situacijama sličnim ovima o kojima smo govorili tokom radionice.

Pročita se naglas, ako se svi složimo s pročitanom porukom, zapišemo je na pripremljeni veliki papir i napravimo plakat koji se može izložiti, npr. na pano u prostoru. Neka se svi učesnici potpišu, npr. uz rub plakata, što će izgledati kao okvir.

PОZDRАVI (10’)

Djеcu pоdijеliti u dvije grupe. Svаki učesnik iz kutiје uzimа pо јеdаn pаpirić i pоzdrаvljа sе sa оstаlimа nа nаčin kојi mu је оpisаn nа pаpiriću, uz izgоvаrаnje svоgа imеnа.

Pоzdrаv zа pаpirićе:

Pоzdrаvi se grljеnjеm i ljubljеnjеm tri putа u оbrаzе. Hоlаndiја/Bеlgiја

Pоzdrаvi se grljеnjеm i ljubljеnjеm dvа putа u оbrаzе. Pоrtugаl/Špаniја

Pоzdrаvi se grljеnjеm i ljubljеnjеm čеtiri putа u оbrаzе. Pаriz

Pоzdrаvi sе stаvljаnjеm ruku u pоlоžај zа mоlitvu i klаnjаnjе. Јаpаn

Pоzdrаvi sе trljаnjеm nоsеvа. Еskimi

Pоzdrаvi sе јаkо tоplim, vеlikim zаgrljајеm. Rusiја/Pаlеstinа

Pоzdrаvi sе јаkim sigurnim stiskоm rukе. Njеmаčkа

Pоzdrаvi sе lаgаnim stiskоm rukе, оdstupајući dvа kоrаkа оd оsоbе. Еnglеskа

SEMAFOR OSJEĆAJA (5’)

Na papirima koji se podijele svim učenicima nacrtani su likovi koji prikazuju različite osjećaje (slika 5.). Od učenika se traži da kažu kako su se na toj radionici osjećali, i to tako što će zaokružiti sva ona lica (osjećaje) koja su kod njih prevladavala tokom rada.


PRIMJERI LEDOLOMACA

78

PJEVAJ MOJU PJESMU (15’)

Dvije osobe stoje leđa uz leđa. Osoba koju ostali ne vide pjeva pjesmu bez dogovora s partnerom koji mora odraditi playback.

OGLEDALO (20’)

Na cijeloj površini papira nacrtajte ogledalo (može biti bilo kojeg oblika, uokvireno ili ne) te se na njemu potpišite. Onda svoj papir s nacrtanim ogledalpm pošaljite u krug. Na njemu će vam svako napisati lijepu poruku za kraj. Tako će svako dobiti svoje ogedalo s puno lijepih poruka.

PRIHVATI PLES (10`)

Zamolite učesnike da stanu u krug. Recite im da će se kretati po sobi uz muziku. Ako će učesnici koristiti udaraljke, zamolite jednu osobu da započne ritam, a ostale osobe neka joj se pridruže. Ako koristite snimljenu muziku, pustite kasetu ili CD da svira. Zamolite jednog učesnika da uđe u sredinu kruga i napravi jedan plesni pokret. (Vi možete početi ovu aktivnost tako da demonstrirate pokret). Zamolite druge učesnike da kopiraju pokret. Recite sljedećem učesniku da uđe u krug i da demonstrira drugi plesni pokret. Drugi učesnici neka kopiraju njegov pokret i neka ponavljaju i prvi plesni pokret. Recite trećem učesniku da uđe u krug, demonstrira još jedan plesni pokret, a ostali neka kopiraju njegov pokret i ponavljaju prva dva plesna pokreta.

79


7.TRGOVINA LJUDIMA

Većina zemalja tvrdi da se kod njih ljudska prava i slobode u potpunosti ostvaruju. Ipak to nije sasvim tačno; milioni žena i dјece, ali i muškaraca, su svakodnevno primorani na prostituciju, služenje u kućama, rad na plantažama, prosjačenje i na druge vidove prinude. Ljudima se trguje unutar granica jedne zemlje (interna trgovina ljudima), ali i interkontinentalno (transnacionalna trgovina ljudima), pa su sve države suočene sa ovim ozbiljnim problemom. Ni naša zemlja nije drugačija.

Bosna i Hercegovina je polazna, odredišna i tranzitna zemlja za žrtve trgovine ljudima.

Ujedinjene nacije usvojile su 2000. godine Protokol za prevenciju, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom, tzv. Palermo protokol, kao prvi dokument koji se bavi problemom trgovine ljudima na moderan način. On u članu 3. definira šta je to trgovina ljudima i daje osnov svim državama članicama Ujedinjenih nacija za borbu protiv nje.

Dana 5.2.2002. godine, odlukom Predsjedništva BiH o ratifikaciji Protokola za prevenciju, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom, naša zemlja je prihvatila odredbe ovog protokola.

A šta je to ustvari trgovina ljudima ?

UN-ova definicija trgovine ljudima:1

“Trgovina ljudima” znači regrutovanje, transport, transfer, skrivanje ili prijem osoba prijetnjom ili upotrebom sile, prevarom, otmicom, obmanom, zloupotrebom položaja ili ugroženosti, ili davanjem i primanjem novca ili podmićivanjem u svrhu pristanka i sticanja kontrole nad drugom osobom u svrhu eksploatacije. Eksploatacija uključuje korištenje prostitucije ili drugih oblika seksualne eksploatacije, prinudni rad ili službu, ropstvo ili praksu koja je slična ropstvu, kao i prodaju tjelesnih organa;

Teška definicija, zar ne?

Ali, pogledajmo prikaz na sljedećoj stranici2. U prikazu se pojednostavljuje definiranje

2 1Protokol za sprečavanje, zaustavljanje i kažnjavanje trgovine ljudima, naročito ženama i djecom (PALERMO PROTOKOL, 2000.g) – dodatak uz Konvenciju o transnacionalnom organizovanom kriminalu .

2 ACILS*/ICMC**-ov okvir trgovine ljudima preuzet iz: Prevencija u cilju jačanja svijesti o opasnosti trgovine ljudima –


80

trgovine ljudima i kaže: trgovina ljudima podrazumijeva postojanje bar jednog elementa iz sve tri kategorije (proces, sredstvo, svrha).

Proces/ Aktivnost

Sredstvo/Način Svrha/cilj

Regrutiranjeili

Transportili

Prebacivanjeili

Skrivanjeili

Prijem

+

Prijetnjaili

Prisilaili

Otmicaili

Prevaraili

Obmanaili

Zloupotreba položaja

+

Prostitucijaili

Pornografijaili

Nasilje/Seksualna eksploatacijaili

Prinudni rad i/ili rad s nepoštenom platom

iliRopstvo/Slična praksa

IliTrgovina organima

ili....

1 + 1 + 1

= Trgovina ljudima

Čak i ako je odrasla punoljetna osoba prethodno pristala na određeni vid eksploatacije, i tada se radi o trgovini ljudima ako postoji bar jedan element iz sve tri kategorije iz okvira trgovine ljudima.( Palermo protokol član 3. Tačka 2. )

Postoje i slučajevi kada trgovina ljudima ima samo elemente iz dvije kategorije – proces i svrha. Naime, dijete – a djetetom se naziva svaka osoba mlađa od 18 godina – ne može dati dobrovoljan pristanak na eksploatisanje.

Priručnik za nastavnike u osnovnim i srednjim školama, Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije, Misija IOM BiH, Sarajevo, 2007.

* International Catholic Migration Commission ** ACILS (American Center for International Labor Solidarity)

81


TRGOVINA LJUDIMA JE PRISUTNA U BOSNI I HERCEGOVINI

Trgovina ljudima je problem svih država svijeta, a prema zastupljenosti triju obaveznih faza procesa trgovine ljudima, država se određuje kao:

• država PORIJEKLA – država u kojoj se žrtva regrutira/vrbuje, tj. država iz koje žrtva potječe

• država TRANZITA – država preko čije teritorije se žrtva transportira i preprodaje do države odredišta

• država ODREDIŠTA/DESTINACIJE – država gdje se žrtve iskorištavaju

Bosna i Hercegovina je polazna, odredišna i tranzitna zemlja za muškarce, žene i djecu koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada. Žrtve iz Bosne i Hercegovine su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u Azerbejdžanu, Sloveniji, Hrvatskoj, Španiji i drugim zemljama u Evropi. Žene iz Bosne i Hercegovine i mlade djevojke, kao i žene i djevojke iz Ukrajine, Albanije, Srbije, sa Kosova i iz Njemačke su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar Bosne i Hercegovine. Lokalne djevojke, posebno romskog porijekla, i djevojke iz drugih zemalja u regiji bile su predmet trgovine ljudima u svrhu prisilnog braka ili kućnog ropstva. Stručnjaci su izvijestili da je značajan broj dječaka i djevojčica romske nacionalnosti, neki uzrasta već i od četiri godine, bio podvrgnut prisilnom prosjačenju od strane organizovanih kriminalnih grupa. Jedna nevladina organizacija je zabilježila da su djeca uzrasta već i od 12 godina podvrgnuta trgovini seksom od strane trgovaca ljudima koji koriste ucjenu, grupno silovanje i droge kao sredstva za prisilu i kontrolu. (Izvještaj State Departement 2012. godina za BiH )

Jedan od razloga zašto se trebamo informisati o ovoj temi te imati stalno u svijesti da se trgovina ljudima dešava i ovdje u Bosni i Hercegovini, jesu pokazatelji sve većeg broja domaćih žrtava.


82

FAZE TRGOVINE LJUDIMA

Iako se trgovina ljudima vrši na razne načine, uvijek postoje tri faze:

• Regrutovanje

• Transport

• Eksploatacija

Regrutovanje je prva faza trgovine ljudima, u nekoj literaturi nazivana i vrbovanje. Iako se najčešće smatra da trgovci svoje žrtve otimaju, to u realnosti najčešće nije tako. Regrutuju muškarci i žene, poznati i nepoznati, komšije, rođaci, momak, agencija...Nude odlične ponude za posao, školovanje, druženje...Zajedničko za sve žrtve je da su prevarene!

Regrutovanje kroz djelimičnu prevaru

• Žrtve su svjesne kako će biti uključene u datu aktivnost, samo ne znaju pod kojim uslovima.

Regrutovanje kroz totalnu prevaru

• Žrtve su privučene obećanjima za posao i finansijsku dobit i potpuno su prevarene u smislu pravih namjera trgovaca ljudima.

Regrutovanje nasilu

83


• Žrtve se odvode silom.

Žrtve najčešće budu prevarene putem:

• Lažnih obećanja prijatelja, agencija za zapošljavanje, ili nekog drugog ko nudi posao ili putovanje u zemlji ili inostranstvu.

• Obmanjujućih oglasa za posao u različitim medijima (novine, internet, chat, Facebook...) Poslovi koji se nude su „bolje plaćeni i pružaju bolje uslove rada“.

• Lažnog zabavljanja – dečko zove djevojku da krene sa njim i počne novi život na nekom drugom mjestu.

• Prodajom od strane porodice – nekad zbog siromaštva, nekad zato što roditelji vjeruju da će dijete imati bolji život na nekom drugom mjestu. (npr. djevojčice se prodaju udajom, djeca se šalju kod rođaka/poznanika kako bi im obezbjedio školovanje i sl.

• Interneta koji se često koristi za vrbovanje žrtava (poznanstvo putem Facebook-a, chat-a, lažni oglasi na internetu...)

• Otmicom

Transport

Druga faza trgovine ljudima je transport žrtve na odredište, gdje će biti izrabljivana. Iako se misli da trgovina ljudima podrazumijeva prelazak državne granice i krijumčarenje u druge države, najčešće se odigrava u okviru sopstvene države. Posljednjih godina većina žrtava jesu državljani Bosne i Hercegovine.

• Prevoz– može podrazumijevati i obezbjeđivanje smještaja i prihvat žrtve sa nizom prolaznih skloništa, uključujući početni prihvat i transfer unutar njene vlastite zemlje, ali i ozbiljne povrede ljudskih prava i fizičko zlostavljanje za vrijeme putovanja. Mnoge žrtve nisu nikada ranije napuštale svoju zemlju i potpuno su zavisne od trgovaca ljudima. Neke napuštaju svoj dom bez posjedovanja pasoša, jer im je rečeno da nema stvarne potrebe da ga imaju, ili da će ga dobiti kasnije. Ako imaju pasoš, trgovci ga često oduzmu i drže kod sebe kao sredstvo obezbjeđenja protiv žrtve. Žrtve koje se nalaze u nekoj od protivpravnih situacija su posebno izložene hirovima njihovih trgovaca. Trgovci znaju da će one, zbog svog ilegalnog statusa, izbjegavati da traže pomoć policije ili zaštitu države.

• Rute i sredstva prevoza– Prevoz žrtava preko granice je bitan aspekt međunarodne trgovine ljudima. U većini slučajeva, regrutovana lica su saglasna da zavise od trgovaca


84

zbog obezbjeđenja dokumenata i prevoza. To trgovcima daje visoki stepen kontrole za vrijeme tranzitne faze.

Trgovci ljudima svoje žrtve prebacuju preko državnih granica i preko legalnih i preko ilegalnih graničnih prelaza. Prelazak preko legalnih državnih prelaza može biti osiguran legalnim putnim ispravama žrtve, ali i krivotvorenim.

Krijumčarenje ljudi

Treba razlikovati pojmove krijumčarenja i trgovine ljudima. Krijumčarenje ljudi predstavlja :

• a) Organizovanje ilegalnog ulaska osobe u državu koje ta osoba nije državljanin, niti u kojoj ima dozvolu za stalni boravak, u svrhu sticanja, direktno ili indirektno, finansijske ili druge materijalne dobiti;

• b) “Ilegalan ulazak” znači prijelaz državne granice bez poštovanja prijeko potrebnih uslova za legalan ulazak u državu.

85


Eksploatacija je treća i najsurovija faza trgovine ljudima. Trgovci eksploatišu svoje žrtve isključivo u svrhu lične dobiti, bilo radi zarade velike sume novca ili radi besplatnih usluga ili rada. U Bosni i Hercegovini najčešći oblik eksploatacije je seksualna eksploatacija žena i djevojaka. Česti oblici su i prosjačenje i prisilni brakovi čemu su češće izložena djeca, te prisilni rad ili ekonomska eksploatacija kojoj su češće izloženi muškarci. Najčešći oblici eksploatacije su :

• Seksualna eksploatacija (ulice, barovi, bordeli, saloni za masažu, saune, djevojke na poziv, agencije za pratnju)

• Prinudni rad (zemljoradnja, ribogojilišta, rad na građevini, rudnici, „sweatshopovi”, posluga)

• Prinuda na vršenje krivičnih djela

• Posluga u domaćinstvu

• Dužničko ropstvo

• Prisilno prosjačenje ( djeca i invalidne osobe )

• Prisila na vršenje krivičnih djela ( transport i prodaja droge, rasturanje lažnog novca )

• Prikrivena eksploatacija (pranje automobila na raskrsnicama, pjevanje i sviranje na javnim mjestima i sl.)

• Ugovoreni brakovi

• Lažno usvajanje

• Prinudna vojna služba

• Odstranjivanje organa

Pojmovi prostitucije i seksualne eksploatacije se često izmiješaju !

Prostitucija je neprihvatljivo i visokorizično ponašanje, između ostalog i zbog toga što se tako lako upada u mrežu organiziranog kriminala i postaje žrtva trgovine ljudima. Ipak za razliku od trgovine ljudima, prostitucija je dobrovoljna aktivnost osobe. Osnovne razlike mogu se vidjeti u sljedećoj tabeli :


86

TRGOVINA LJUDIMA PROSTITUCIJA

Žrtve nemaju slobodu odlučivanja, već ih potpuno kontrolira osoba koja ih

je kupila.

Osoba se dobrovoljno bavi prostitucijom i slobodna je da samostalno odlučuje o

sopstvenom životu.

Žrtve nemaju slobodu kretanja. Osoba ima slobodu kretanja.

Seksualna eksploatacija je jedan od mnogih oblika trgovine ljudima.

Može, ali ne mora, da uključuje različite oblike prinude i seksualne eksploatacije.

Mnogima se čini kako bi kada bi se našli u lancu trgovine, da bi se oni nekako oslobodili, pobjegli... Međutim, puno je načina na koje trgovci kontrolišu svoje žrtve i osiguravaju poslušnost kod njih:

• Vezivanje dugom - trgovac ljudima žrtvi saopšti da je on platio njen dolazak na odredište i da ona može da ode gdje želi čim mu vrati taj novac baveći se prostitucijom, radeći na plantaži... Na početni „dug“ se svakodnevno dodaje kamata i navodni svakodnevni troškovi za hranu, stan, odjeću i slično. Na kraju taj iznos, koji svakodnevno raste, postane tako veliki da je gotovo nemoguće da će žrtva ikada moći da ga otplati.

• Izolacija - trgovci ljudima često drže žrtve u zatočeništvu i izolaciji, zaključane u stanovima/kućama/podrumima i pod stalnim nadzorom. Svaki njihov izlazak se pažljivo prati i ne dozvoljava im se da stupaju u kontakt sa nepoznatim ljudima bez kontrole. Pošto su izolovane, postaju zavisne od trgovaca ljudima.

• Upotreba nasilja i zastrašivanja - trgovci ljudima koriste različite prijetnje nasiljem kako bi zastrašili svoje žrtve. Tu je prije svega fizičko nasilje, prebijanje, silovanje. Trgovci ljudima svoje prijetnje usmjeravaju i na članove porodice i žrtvi bliske osobe, njenu djecu, braću, sestre, prijatelje i sl. Žrtve često dolaze iz društva koje ne bi imalo razumijevanja za činjenicu da su one žrtve trgovine ljudima, a ne prostitutke. Plaše se da će biti žigosane ukoliko se sazna čime su se morale baviti, ili se jednostavno plaše za bezbjednost svojih najdražih.

• Ucjene – pošto ih prisile na prostituciju ili pornografiju ili neku drugu neželjenu aktivnost, ucijene ih prijetnjama da će sve objelodaniti. Često ih tokom seksualnog

87


zlostavljanja snimaju te potom prijete da će snimke postaviti na Facebook ili poslati roditeljima.

Žrtvom trgovine ljudima postaje se puno lakše nego što nam se čini, a opasnosti regrutiranja vrebaju na svakom koraku. Svako od nas ko poželi u jednom trenutku da promijeni svoj život, svako od nas ko naleti na neku interesantnu primamljivu ponudu za studije u inostranstvu, dobro plaćen posao ili zanimljivo iskustvo na nekom drugom mjestu, lako će se naći u situaciji da zamišlja sve prednosti boljeg života, te zaboravi na rizike i moguće posljedice....

U Bosni i Hercegovini trgovina ljudima je zabranjena članom 186. Krivičnog zakona BiH, a predviđena kazna je do 10 godina zatvora. Prema navedenom zakonu, krivično djelo počinit će:

Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom, zloupotrebom vlasti ili utjecaja ili položaja bespomoćnosti ili davanjem ili primanjem isplata ili drugih koristi kako bi se postigla privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi osobu, radi iskorištavanja prostituiranja druge osobe ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada ili usluga, ropstva ili njemu sličnog odnosa, služenja, odstranjivanja dijelova ljudskog tijela ili drugog izrabljivanja.

Kada donosimo bilo koju odluku, a pogotovo one koje u sebi nose rizike da postanemo žrtva trgovine ljudima, moramo obratiti pažnju šta naši roditelji i istinski prijatelji imaju da kažu.

Uvijek se možemo posavjetovati sa školskim psihologom ili pedagogom, razrednikom, nastavnicima...

U većem riziku od trgovine ljudima su:

• osobe koje žive u veoma teškim životnim okolnostima (siromaštvu,

trpe nasilje u porodici...) i zato traže priliku da promjene život

• osobe koji ne mogu da se zaposle, a posebno nezaposleni mladi ljudi,

ali i SVI oni koji teže da ostvare veću zaradu, da im bude bolje, traže priliku da ostvare neki svoj san, teže novim iskustvima, traže avanturu - mogu se naći u riziku od trgovine ljudima!

Težnju za boljim životom trgovci ljudima koriste i regrutuju potencijalne žrtve obećavajući novi početak, dobar posao, veću zaradu. Žrtve trgovine ljudima nisu naivnije, lakovjernije niti „gluplje“ od drugih ljudi, pa zbog toga nisu uspjele da prepoznaju trgovca ljudima. Oni su


88

uvijek prijatni i ljubazni, djeluju dobronamjerno i „ žele da nam pomognu „.

Zbog svega toga na kraju im je uvijek važno napomenuti da je informisanost najbolji vid prevencije jer neobaviještene osobe jesu najugroženije!

Greška je vjerovati da samo naivni postaju žrtve trgovine ljudima. Svako može biti prevaren!

89


LITERATURA

ͳ Amudson, N., Haris-Boulsbi, Dž, Najls, S., (2010): Osnovni elementi karijernog savetovanja – Procesi i tehnike, Beograd: Ambasada SAD-a, Beogradska otvorena škola.

ͳ Avramović, M., Radović, I., Ranđelović, M. (2011), Borba protiv trgovine ljudima, Priručnik za nastavnike, Astra, Beograd

ͳ Council of Europe, (2006): ToT – Učenje odraslih i trening vještine, Priručnik za polaznike 01, CoE, Strasbourg

ͳ Grupa autora (2010): Gender, mladi i mediji, Priručnik za trenere, VESTA/UNIFEM, Tuzla

ͳ Grupa autora (2007): Prevencija u cilju jačanja svijesti o opasnosti trgovine ljudima: priručnik za nastavnike u osnovnim i srednjim školama, Ured Državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije, Međunarodna organizacija za migracije, Misija u BiH, Sarajevo

ͳ Grupa autora (2008): Priručnik za trenere, Smjernice i uputstva za vođenje radionica, USRŠBIH, Sarajevo

ͳ Grupa autora (2011): Sačuvaj snove ne/po žuri polako : priručnik za djecu i mlade osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini o prevenciji trgovine ljudima, Ministarstvo bezbjednosti BiH i CRS, Sarajevo

ͳ Izvještaj o trgovini ljudima za 2012. godinu – Bosna i Hercegovina, Ministarstvo inostranih poslova SAD

ͳ Izvještaj o stanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini i Izvještaj o sprovođenju akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu, Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini

ͳ Kovač-Cerović, T.,Rosandić, R.,Popadić, D. (1995) : Učionica dobre volje - Školski program za konstruktivno rešavanje sukoba , Grupa MOST, Beograd

ͳ Perry, V., (2001): Uvod u tehnike treninga - Osnovni koncepti, vještine i tehnike za NVO-e i facilitatore, IRC, Sarajevo

ͳ Piz, A., Piz, B. Milosavljević, T., (2005) Definitvni vodič kroz govor tela, Mono i Manjana, Beograd,


90

ͳ Vasiljević, L. (2007): Veština vođenja grupe i facilitacije, ICVA/CIS, Beograd

ͳ T-KIT Osnove treninga, „Hajde da …“, http://www.hajdeda.org.rs/08_download/tkit/6_ceo_tkit_osnove_treninga.pdf

ͳ Kratki podsjetnik o radionici – Ivana Vladilo – UDK02 http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kratki_podsjetnik_o_radionici_-_Ivana_Vladilo

ͳ Program suzbijanja trgovine djecom, Osnovna škola Ivane Brlic-Mazuranic, http://www.docstoc.com/docs/113005600/Trgovina-ljudima

ͳ 10 Steps to Plan a Workshop, http://workshops.350.org/toolkit/planning/

Documents

PRIRUČNIK · PRIRUČNIK ZA TRENERE PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA 4 Trgovina ljudima je fenomen star koliko i ljudska historija, nikada nije iskorijenjena, a cijelo vrijeme je mijenjala