Upload
others
View
17
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PRIRUČNIK
ZA
POLAZNIKE
MEKTEBA
SEDMI RAZRED
Hfz. Fahir ef. Arnaut
Zenica, 2018. godina
PLAN I PROGRAM IZ-e
SADRŽAJ GRADIVA ZA SEDMI RAZRED
• 6. imanski šart
• Obrada ostalih 8 sifata
• Šerijat
• Ef‘alu mukellefin
• Propisi o čišćenju:
• Mustehabi u namazu
• Dženaza-namaz
• Period Emevijskog hilafeta
• Svojstva vjernika:
• čvrsto vjerovanje
• iskrenost i istinoljubivost
• pravednost
• vjernost i pouzdanost
• strpljivost i ustrajnost
• samilost i praštanje
• poslušnost i briga o roditeljima
• pomaganje rodbine,
• Džihad
• Period Abbasijskog hilafeta
• Dova poslije namaza
• Dove dženaze-namaz
• Sura Kadr
• Sura Alek
1
ŠESTI IMANSKI ŠART – KADER
❖ Šesti imanski šart glasi:
"ve bil-kaderi hajrihi ve šerrihi minellahi teala – i
vjerujem u Božije određenje, bilo dobro ili zlo."
❖ Božije određenje razumijevamo ovako:
"Allah dž.š. je stvoritelj svega. On određuje; kako, kada,
gdje i šta će se dogoditi. Što hoće to biva, a što neće ne
može ni biti."
❖ Sudbina ili određenje (kader) svih stvorenja zapisana je u
'Levhi mahfuzu'.
❖ Naučnici su otkrili da se sve u kosmosu i prirodi odvija po
odrđenim pravilima – zakonima, koje oni nazivaju
'prirodni zakoni', a mi kažemo da je to Allahov kader –
određenje.
❖ Allah dž.š. koji je Svemoćan i Koga krasi 'iradet – potpuna
slobodna volja', poklonio je čovjeku djelimičnu slobodnu
volju i mogućnost izbora – irade džuz'ijju.
❖ Zato što čovjek ima djelimičnu slobodnu volju, odgovoran
je za svoja djela i na ovom i budućem svijetu.
❖ Čovjek ne može da pravda svoje postupke Allahovoim
određenjem - kaderom, iz razloga što imamo djelimičnu
slobodnu volju i odgovoran je za svoja djela.
❖ Čovjek nikada u potpunosti neće moći razumjeti tajnu
Božijeg određenja.
Pitanja:
1. Kako glasi šesti imanski šart?
2. Kako razumijevamo Allahovo određenje?
3. Ima li čovjek slobodnu volju i mogućnost izbora?
4. Ima li smisla Allahova nagrada i kazna?
5. Može li se grijeh pravdati kaderom?
6. Kako se dijele Allahova svojstva – sifati?
2
ALLAHOVA DŽ.Š. SVOJSTVA - SIFATI
❖ Svevišnjeg Allaha spoznajemo preko Njegovih najljepših
svojstava – sifata, kojih ima 14, i Njegovih lijepih imena
''el-esma'ul-husna'', kojih ima 99.
❖ Svojstva Allaha dž.š. dijelimo na dvije grupe:
1. Essifātu-zzātijje: svojstva Allahovog bića ili lična
Allahova svojstva,
2. Essifātu-ssubūtijje: svojstva Allahovog savršenstva.
❖ Essifātu-zzātijje: svojstva Allahovog bića su:
- Bog ima i postoji- vudžūd,
- Bog je jedan- vahdānijet,
- Bog je oduvijek i zauvijek- kidem i bekā,
- Bog nije ničemu sličan muhālefetun lil havādīsī,
- Bog sam po sebi opstoji- kijāmun bi nefsihī,
❖ Essifatu-ssubutijje: svojstva Allahovog savršenstva su:
- Bog živi svojim vječitim životom- hajāt,
- Bog sve zna- ilm,
- Bog sve čuje- sem,
- Bog sve vidi- besar,
- Bog sve svojom voljom čini- irādet,
- Bog je svemoćan- kudret,
- Bog govori svojim božanskim govorom- kelām,
- Bog sve stvara, održava i rastvara- tekvīn.
❖ Vlastito Božije ime je Allah. Onaj ko shvati Allahova
imena, ući će u Džennet.
Pitanja:
1. Kako spoznajemo Allaha dž.š.?
2. Kako se dijele Allahova svojstva – sifati?
3. Nabroj svojstva Allaha dž.š.?
4. Koje je vlastito ime Božije?
3
ŠERIJAT
❖ Šerijat je islamski vjerozakon, ili skup propisa po kojima
se vladaju muslimani i muslimanke.
❖ Cilj šerijata jeste da zaštiti život, vjeru, čast, porodicu i
imetak svakog čovjeka.
❖ Šerijatski propisi obuhvataju sve oblasti ljudskog života.
Šerijat ili šerijatski propisi se dijele na dvije oblasti:
- ibadat; propise koji regulišu odnos između Boga i
čovjeka, npr. namaz, post, zekat, hadždž ....
- muamelat; propise koji obuhvataju odnose među
ljudima, npr. bračno i porodično pravo, nasljedno
pravo, trgovina....
❖ Šerijat ima svoje izvore, iz kojih se uzimaju propisi. Izvori
šerijata su:
- Kur'an; posljednja Božija objava data Muhammedu a.s.
Kur'an je zapisan u Mushafu.
- Sunnet; sve što je Muhammed a.s. rekao, radio,
preporučio i šutnjom odobrio. Sunnet je zapisan u
mnogim knjigama od kojih su najpoznatije Sahih
Buharije i Muslima.
- Idžma; saglasnost islamskih učenjaka po nekom
pitanju.
- Kijas; analogija – donošenje novih propisa na temelju
postojećih sličnih rješenja.
Pitanja:
1. Šta je šerijat?
2. Šta je cilj šerijata?
3. Na koje oblasti se dijeli šerijat?
4. Koji su izvori šerijata?
4
EF‘ALU MUKELLEFIN
❖ Ef 'ālu mukellefīn su šerijatom propisana djela obaveznika.
❖ Obaveznik – mukellef je svaka punoljetna i umno zdrava
osoba.
❖ Djela obaveznika mogu biti: fard, vadžib, sunnet, mekruh
i haram.
❖ Fard je stroga obaveza da se nešto radi, a dijeli se na:
- fardi ajn; strogo ličnu obavezu, npr., izvršavanje
osnovnih islamskih dužnosti: kelime-i-šehadeta,
namaza, posta, zekata, hadždža,
- fardi kifaje; kolektivna (zajednička) obaveza, npr.
klanjanje dženaze namaza, izgradnja bolnica,
puteva, odbrana domovine...
❖ Ko negira neku fard obavezu, prestaje biti musliman, a ko
je iz lijenosti izostavlja, ali ne negira, veliki je griješnik.
Neizvršavanje fard obaveza je grijeh za koji slijedi kazna.
❖ Vadžib je obaveza koju je Allah dž.š. naredio ali ne tako
strogo kao fard, npr. klanjati vitr i bajram namaz, zaklati
kurban, davati sadekatul-fitr.
❖ Razlika između farda i vitra ogleda se u tome što onaj ko
negira neku fard obavezu, prestaje biti musliman, dok onaj
ko negira neku vadžib obavezu, ne prestaje biti musliman,
mada čini veliki grijeh.
❖ Sunnet je sve ono što je Muhammed a.s. rekao, radio,
preporučio i šutnjom odobrio. Dijeli se na:
- sunneti muekkede; pritvrđeni sunnet, tj. sunnet kojeg
je Muhammed a.s. redovno izvršavao i nije
izostavljao, npr. klanjati sabahske, podnevske,
akšamske sunnete i podnevske i jacijske sunsunnete,
klanjati namaz u džematu, učiti ezan i ikamet....
5
- sunneti gajri muekkede; nepritvrđeni sunnet, tj.
sunnet kojeg je Muhammed a.s. ponekad izostavljao,
npr. klanjati ikindijske i jacijske sunnete, postiti
ponedjeljkom i četvrtkom.
❖ Spominje se i podjela sunneta na:
- mendub; ono što je Muhammed a.s. redovno radio,
- mustehab; ono što je pohvalno raditi, jer je i
Muhammed a.s. to radio,
- mubah; ono što je dozvoljeno raditi.
❖ Mekrūh je sve ono što je pokuđeno raditi. Dijeli se na:
- mekrūhi tahrīmen; mekruh blizak haramu, npr.
izostavljati vadžibe,
- mekrūhi tenzīhen; obični mekruh, npr. rasipati vodu
prilikom abdesta ili gusula, ne oprati ruke nakon jela,
izostavljati sunnete....
❖ Musliman se treba čuvati mekruha, jer namjerno činjenje
takvih djela je grijeh.
❖ Harām je sve ono što je Allah dž.š. strogo zabranio da se
radi. Ko negira nešto što je haram, prestaje biti musliman.
Ko ne negira haram radnje, ali ih čini, veliki je griješnik.
Haram je neizvršavati sve ono što je farz, konzumirati
alkohol, drogu, svinjsko meso, kockanje, blud, krađa...
❖ Mufsid su djela, radnje i postupci koji kvare vjerske
obrede, npr. glasan smijeh u namazu kvari abdest i namaz,
jelo kvari post, izostavljanje nekog rukna kvari obred ....
Pitanja:
1. Šta su ef'alu-mukellefin?
2. Kako se dijele ef'alu-mukellefin?
3. Objasni svaku radnju mukellefa i navedi primejr?
4. Šta je mufsid?
6
PROPISI O ČIŠĆENJU
❖ Allah dž.š. voli one ljude koji se čiste.
❖ Muhammed a.s. je govorio da je čistoća dio vjere.
❖ Musliman ne može obaviti namaz i još neke druge obrede,
dok ne odstrani određene nečistoće i ne izvrši propisano
čišćenje.
❖ Čišćenje može biti:
- čišćenje od nečiste materije – hubsa,
- čišćenje od nečistog stanja – hadesa,
❖ Hubs – nečiste materije su:
- nečistoće koje izlaze iz ljudskog ili životinjskog
tijela, posebno preko intimnih mjesta,
- alkohol i sve od psa i svinje.
❖ Hades – nečisto stanje može biti:
- mali hades; to je stanje bez abdesta,
- veliki hades; stanje hajza, nifasa i džunupluka.
❖ Hubs – nečiste materije se odstranjuju uglavnom čistom
vodom i higijenskim sredstvima, ili struganjem,
potiranjem, trljanjem, tj. na najbolji mogući način kojim će
se postiči čistoća tijela.
❖ Mali hades prestaje uzimanjem abdesta, a veliki hades
prestaje nakon kupanja (gusula).
Pitanja:
1. Kakvo čišćenje može biti?
2. Šta je hubs?
3. Šta je hades?
4. Kako se odstranjuje hubs?
5. Kako prestaje mali i veliki hades?
7
GUSUL
❖ Gusul je propisano kupanje muslimana i muslimanki u
određenim situacijama.
❖ Gusul mora izvršiti:
- žena nakon prestanka hajza ili nifasa,
- džunub osoba nakon intimnog odnosa ili izbacivanje
sjemena u snu ili javi.
❖ Hajz je period čišćenja (materice), koji se javlja kod svake
punoljetne žene svakog mjeseca, i traje od 3 do 10 dana.
❖ Nifas je period čišćenja kod žena, koji se javlja nakon
poroda, a traje najviše 40 dana.
❖ Džunub osoba su:
- muškarac i žena nakon intimnog odnosa,
- osoba kod koje dođe do izlaska sjemena u snu ili javi.
❖ Dužub osobama i ženama u hajzu i nifasu, sve dok se ne
okupaju, zabranjeno je:
- klanjati i postiti,
- učiti Kur'an ili ga doticati bez omota,
- ulaziti u džamiju i obilaziti oko Kabe.
Džunub osoba smije zapostiti, ali se treba što prije
okupati, i smije vršiti intimni odnos.
Žena u hajzu i nifasu smije učiti Kur'an napamet, ali ne
smije imati intimni odnos.
❖ Džunub osoba prije izvršavanja određenih obreda, a žena
nakon prestanka hajza i nifasa, treba da se okupaju.
❖ Ukoliko kod žena hajz ne prestane nakon 10 dana, a nifas
nakon 40 dana, takvo stanje se naziva – istihaza. Žena će
se okupati, ali će imati status sahibi-uzura, tj. za svako
namasko vriejme uzimat će novi abdest.
8
❖ Gusul se uzima čistom vodom, i ima 3 šarta:
- isprati usta i grlo (gargareh)
- isprati nos (istinšak)
- oprati čitavo tijelo, da nigdje ne ostane suho (gasli
vudžud).
❖ Muhammed a.s. je uzimao gusul na sljedeći način:
- prvo bi uzeo abdest, bez pranja nogu,
- zatim bi oprao čitavo tijelo počevši od glave i desnog
ramena,
- i na kraju bi oprao desnu, pa lijevu nogu, do iznad
članaka.
❖ Nije stroga obaveza, nego je sunnet uzeti gusul:
- petkom, prije džume
- uoči bajrama,
- prilikom oblačenja ihrama.
❖ Ukoliko nema vode za gusul, ili su uslovi nemogući za
gusul, uzet će se tejemmum.
Pitanja:
1. Šta je gusul?
2. Ko mora uzeti gusul?
3. Šta je hajz, a šta nifas?
4. Šta je istihaza?
5. Za koju osobu kažemo da je džunub?
6. Šta je zabranjeno džunub osobi i osobi sa hajzom i nifasom?
7. Koji su šarti gusula?
8. Kako je gusul činio Muhammeda a.s.?
9. Kada je sunnet uzeti gusul?
10. Šta radi osoba koja nema vode za gusul?
9
MUSTEHABI U NAMAZU
❖ Obzirom da je namaz razgovor sa Allahom dž.š., tom
obredu treba pristupiti krajnje ozbiljno. Treba izvršiti
temeljito sve pripreme za namaz, a sam namaz obavljati
pažljivo.
❖ Mustehabi u namazu su pohvalne radnje, koje je lijepo
činiti kako bi naš namaz bio što ljepši, a nagrada potpunija.
❖ Mnogo je namaskih mustehaba, a neki od njih su:
- ustati na noge i stupiti u saff, kada mujezin kaže:
hajje ʻale-ssalāh,
- prilikom početnog tekbira, muškarci da dodirnu
palčevima resice svojih ušiju,
- na kijamu gledati u mjesto sedžde,
- na ruku’u gledati u nožne prste,
- na sjedenju gledati u krilo,
- prilikom predaje selama gledati u ramena,
- pri spuštanju na sedždu prvo spustiti koljena, pa
dlanove,
- sustezati se od kašlja, i podrigivanja,
- sustezati se zijevanja, ili ne otvarati usta prilikom
zijevanja, ili ako se ne može spriječiti zijevanje,
prekriti usta gornjim dijelom šake.
❖ Izvršavanjem mustehaba vjernik izgleda mnogo skrušeniji
a njegov namaz ljepši.
Pitanja:
1. Šta su mustehabi u namazu?
2. Navedi nekoliko mustehaba u namazu?
3. Šta se postiže izvršavanjem mustehaba u namazu?
10
DŽENAZA NAMAZ
❖ Dženaza namaz je poseban namaz koji se klanja za umrlu
osobu.
❖ Dženaza namaz se može klanjati samo osobi koja je;
- umrla,
- musliman,
- okupana,
- umotana u kefine
- i nalazi se ispred džemata.
❖ Smrt treba da utvrde stručna lica, a ona nastupa
prestankom rada srca i mozga.
❖ Musliman je svaka osoba koja je kelime-i-šehadetom
posvjedočila svoju pripadnost islamu, pa makar i velike
grijehe činila.
❖ Gusul – kupanje umrle osobe treba da vrše stručne i
osposobljene osobe. Muškarac kupa muškarce, a žena
žene.
❖ Kefini (ćefini) su platna u koja se umotavaju umrli. Ne
smiju biti šiveni, a najbolje je da su bijele boje.
❖ Ne kupa se niti se umotava u kefine samo šehid, osoba koja
je svoj život žrtvovala u odbrani vjere i domovine.
❖ Mejt (umrla osoba) treba da se nalazi ispred džemata.
Izuzetno se može klanjati dženaza namaz u odsustvu koja
se naziva 'dženāzetul-gā'ib – dženaza odsutnom'.
❖ Dženaza namaz ima 2 farza: kijam (stajanje) i 4 tekbira, a
može se klanjati samo u džematu za imamom.
❖ Dženaza namaz se klanja na sljedeći način:
- imam stane naspram prsa ili glave umrlog, a
muktedije, po mogućnosti u najmanje tri saffa,
11
- nakon prvog tekbira uči se subhaneke, sa dodatkom
VE DŽELLE SENĀ'UKE, prije - VE LĀ ILĀHE GAJRUKE,
- izgovori se drugi tekbir i uče salavati 'allahumme
salli i allahumme barik',
- izgovori se treći tekbir i uči dženazetska dova,
- a zatim se izgovori četvrti tekbir i preda selam na
desnu i lijevu stranu.
❖ Nijeti se srcem a potvrđuje riječima na sljedeći način:
NEVEJTU EN USALLIJE LILLĀHI TEʻĀLĀ SALĀTEL-
DŽENĀZETI SENĀ'EN LILLĀHI TEʻĀLĀ VE SALEVĀTEN
ʻALE-NNEBIJI VE DUʻĀ'EN LI –
- za odraslu mušku osobu: HĀZEL-MEJJITI,
- za odraslu žensku osobu:HĀZIHIL-MEJJITETI,
- za malodobnu mušku osobu: HĀZE-SSABIJJI,
- za malodobnu žensku osobu: HĀZIHI-SABIJJETI,
MUSTAKBILEL-KIBLETI IKTEDEJTU BI HĀZEL-
IMĀMI ALLĀHU EKBER.
❖ Imam tekbire uči u sebi, a muktedije ponavljaju. Ruke se dižu
samo pri izgovoru početnog tekbira.
❖ Lijepo je da prisutni halale umrlom ukoliko postoje neke
međusobne razmirice.
❖ Lijepo je prisustvovati i ukopu umrlog, i nad njegovim mezarom
proučiti nešto iz Kur'ana, kao i dovu nakon ukopa.
❖ Muslimanima je dozvoljeno posjetiti mezar umrlog kad god žele,
i lijepo je da nazovu selam i prouče dovu i neku suru iz Kur'ana.
Pitanja:
1. Šta je dženaza namaz?
2. Kome se klanja dženaza?
3. Kako se klanja dženaza?
4. Kako se zanijeti dženaza namaz?
5. Šta je lijepo proučiti na mezaru umrlog?
6. Da li je dozvoljeno posjetiti mezarje?
12
DOVE DŽENAZE NAMAZ
❖ Suština dženaze namaza jeste dova koju učimo za umrlu
osobu. Kod nas je tradicija da se uči sljedeća dova:
- ALLĀHUMMᵉA-ĠFIR LI HAJJINĀ VE MEJJITINĀ
VE ŠĀHIDINĀ VE ĠĀIBINĀ
VE KEBĪRINĀ VE ṢAĠĪRINĀ
VE ẔEKERINĀ VE UNSĀNĀ.
- ALLĀHUMME MEN ᵉAHJEJTEHŪ MINNĀ
FE ᵉAHJIHĪ ʻALEL-ISLĀMI,
VE MEN TEVEFEJTEHŪ MINNĀ
FE TEVEFFEHŪ ʻALEL-ĪMĀN.
- VE ḤUṢṢA HĀẔEL-MEJJITE,
(ZA ŽENSKU OSOBU: HAẔIHIL - MEJJITETE)
BI-RREVHI VE-RRĀHATI VE-RRAHMETI
VEL-MAĠFIRETI VE-RRIDVĀN.
- ALLLĀHUMME IN KĀNE MUHSINEN
FE ZID FĪ IHSĀNIHĪ,
(ZA ŽENSKU OSOBU:
IN KANET MUHSINETEN FE ZID FĪ IHSANIHĀ)
- VE IN KĀNE MUSĪ'EN FE TEDŽĀVEZ ʻANHU
VE LEḲḲIHIL-EMNE
(ZA ŽENSKU OSOBU:
VE IN KANET MUSĪˈETEN
FE TEDŽAVEZ ʻANHĀ VE LEḲḲIHEL-EMNE)
VEL-BUŠRĀ VEL-KERAMETE VE-ZZULFĀ .
BI RAHMETIKE, JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN!
❖ Ova dova se uči za odrasle umrle osobe. Ko ne zna ovu
dovu, može učiti:
- Kunut dovu
- ili dove na kraju sjedenja; allahumme rabbena atina fi-
ddunja … i rabbena-gfir li…
13
- ili neku drugu dovu u kojoj moli za umrlog, a ako to ne
zna, može svojim riječima moliti za oprost grijeha.
❖ Po učenju islama, malodobna djeca su bezgriješna. Zato se
u dovi za njih, ne uči za oprost grijeha, jer ih oni i nemaju,
nego se moli da ta dječica budu naši zagovornici, da budu
uzrok velike nagrade i ulaska u Džennet. Dova za
malodobne umrle osobe glasi:
- ZA MUŠKO DIJETE:
- ALLĀHUMME-DŽʻALHU LENĀ FEREṬAN,
- ALLĀHUMME-DŽʻALHU LENĀ EDŽREN VE ZUHRĀ,
- ALLĀHUMME-DŽʻALHU LENĀ ŠĀFIʻAN, MUŠEFFEʻAN
JEŠFEʻU LENĀ JEVMEL-ḲIJĀMETI
BI RAHMETIKE, JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN!
- ZA ŽENSKO DIJETE:
- ALLĀHUMME-DŽʻALHĀ LENĀ FEREṬAN,
- ALLĀHUMME-DŽʻALHĀ LENĀ EDŽREN VE ZUHRĀ,
- ALLĀHUMME-DŽʻALHĀ LENĀ ŠĀFIʻATEN,
MUŠEFFEʻATEN
TEŠFEʻU LENĀ JEVMEL-ḲIJĀMETI
BI RAHMETIKE, JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN!
Pitanja:
1. Šta je suština dženaze namaz?
2. Kako glasi dženazetska dova za odrasle osobe?
3. Šta može učiti onaj ko ne zna dženazetsku dovu?
4. Šta molimo u odvi za malodobne umrle osobe?
5. Kako glasi dova za malodobne umrle osobe?
14
DŽIHAD
❖ Džihad je svaki vid truda i borbe, svim dozvoljenim
sredstvima, u ime Allaha dž.š., a na korist muslimana.
❖ Vjera islam nije samo srčano vjerovanje, nego i djelovanje.
❖ Allah dž.š. kaže u Kur’anu:
"I reci : Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik
Njegov i vjernici…." (Tevba, 105.)
❖ Muhammed a.s. je rekao:
"Jak vjernik bolji je i draži Allahu od slabog vjernika, a u
obojici je dobro. Teži onome što će ti koristiti, traži pomoć
od Allaha i nemoj očajavati..."
❖ Mada riječ džihad označava svaki vid truda, njome se
naziva i oružana borba i trud za odbranu vjere, života, časti,
porodice, imovine i domovine. Osobe koje učestvuju u
takvom džihadu se zovu mudžahidi. Oni mudžahidi koji se
istaknu u borbi nazivaju se gazije, a oni koji svoje živote
žrtvuju, nazivaju se šehidi.
❖ Muhammed a.s. je kazivao da je najbolji džihad reći istinu
u lice nepravednom vladaru.
❖ Muhammed a.s. je kazivao da je džihad i borba protiv
svojih strasti i čuvanje od onoga što je Allah dž.š. zabranio.
❖ Muslimanima je dozvoljen samo odbrambeni rat, i to da
uzvrate u onoj mjeri u kojoj im je nepravda nanesena.
Pitanja:
1. Šta je džihad?
2. Šta se još označava sa riječi džihad?
3. Ko je mudžahid, ko gazija a ko šehid?
4. Kakav je džihad najbolji?
5. Kakav je rat dozvoljen muslimanima?
15
PERIOD EMEVIJSKOG HILAFETA
❖ Emevije su prva dinastija u islamu, koju je osnovao
Muavija ibn Sufjan.
❖ Vladali su od 661. do 750. godine, tj. 89 godina, i za to
vrijeme dali su 14 halifa, od kojih su nakon Muavije
najpoznatiji: Velid I, Abdul-Melik, Omer ibn Abdul-Aziz.
❖ Emevije su proširile islamsku državu i uredili njenu
organizaciju i administraciju.
❖ Uveli su državni novac, poštu i matičnu službu, izgradili
pomorsku flotu.
❖ Izgradili su mnoge džamije, medrese, puteve, bolnice.
❖ Glavni grad je bio Damask u Siriji.
❖ Najveća greška Emevija je ubistvo Poslanikovog a.s.
unuka Husejna r.a., na Kerbeli.
❖ U vrijeme Emevija, u periodu od 710. do 712. godine,
muslimani su osvojili Pirinejsko poluostrvo (Španija i
Portugal).
❖ Nakon dolaska na vlast dinastije Abasija, Emevije su
nastavile vladati Pirinejskim poluostrvom, gdje su
muslimani ostali sve do 1492. godine.
Pitanja:
1. Ko su Emevije i ko ih je osnovao?
2. Koliko godina su vladali i koje su halife najpoznatije?
3. Kakav je doprinost dinastije Emevija?
4. Koja je najveća greška Emevija?
5. Gdje su Emevije nastavile vladati, nakon smjene od strane
Abasija?
16
PERIOD ABBASIJSKOG HILAFETA
❖ Abasije su druga dinastija u islamu, koju je osnovao Abbas
es-Sefāh. Svoje porijeklo vežu za amidžu Allahovog
Poslanika a.s., Abbas ibn Abdul-mutalliba.
❖ Vladali su od 750. do 1517.godine, tj. 764 godine, kada ih
je zamijenila dinastija Osmanlija.
❖ Abasije su dale 54 halife, od kojih su najpoznatiji: Ebu
Džafer el-Mensur, Harun er-Rešid i Me'mun.
❖ Proširili su islamsku državu ka istoku, dali veliki doprinos
procvatu islamske nauke, kulture i civilizacije.
❖ Izgradili su mnogo džamija i medresa, a najpoznatije
visokoškolske ustanove iz tog vremena su Bejtul-hikmeti
(Kuća mudrosti), Nizamija i Mustensirija u Bagdadu.
❖ U vrijeme Abasija živjeli su i djelovali najizrazitiji
islamski učenjaci: Ebu Hanife, Malik, Šafija, Ahmed ibn
Hanbel, Havarizmi, Razi, Ebu Hamid el-Gazali....
❖ Izgrađene su mnoge biblioteke, fabrika papira,
astronomski opservatoriji i druge obrazovne i kulturne
insitucije.
❖ Sve grane privrede bile su izuzetno razvijene.
❖ Najpoznatiji grad je bio Bagdad. Dugo vremena bio je
glavni grad, a pored njega glavni gradovi u doba Abasija
bili su još: Enbara, Samarra i Kairo.
Pitanja:
1. Ko su Abasije i za koga vežu porijeklo?
2. Koliko godina su vladali i koliko halifa dali?
3. Kakav je doprinos Abasija?
4. Reci nešto o kulturi, nauci i privredi u vriejme Abasija?
5. Koji su glavni gradovi u doba Abasija?
17
SVOJSTVA VJERNIKA
❖ Po učenju vjere islama, čovjek se sastoji od tijela i duše.
Tijelo je stvoreno od zemlje, a duša je dar Allaha dž.š.,
udahnut u tijelo.
❖ Duša daje život tijelu. Dušom čovjek vjeruje, misli, pamti,
osjeća, voli....
❖ Zadatak svakog čovjeka na ovome svijetu jeste, da svoju
dušu ukrasi plemenitim svojstvima.
❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''Uspjet će samo onaj ko je očisti, a bit će izgubljen onaj
ko je na stranputicu odvodi!'' (Šems, 9-10)
❖ Muhammed a.s. je kazao:
''Poslan sam da usavršim moral kod ljudi.''
❖ Lijepa svojstva koja vjernik treba razvijati kod sebe,
nazivaju se 'ahlaki hamide', a neka od njih su: čvrsto
vjerovanje, iskrenost, pravednost, vjernost i pouzdanost,
strpljivost i ustrajnost, samilost i praštanje, darežljivost,
blagost i dr.
❖ Loša svojstva kojih se treba čuvati, nazivaju se 'ahlaki
zemime', a neka od njih su: neznanje, oholost, zavidnost,
mržnja, pohlepa, škrtost, neposlušnost roditeljima, i sl.
Pitanja:
1. Reci nešto o duši?
2. Koji je čovjekov zadatak na ovom svijetu?
3. Šta kaže Allah dž.š. o čišćenju duše?
4. Šta je rekao Muhammed a.s. o svojoj misiji?
5. Kako se zovu lijepa a kako loša svojstva?
6. Navedi neka lijepa svojstva?
7. Navedi neka loša svojstva?
18
ČVRSTO VJEROVANJE
❖ Iman je vjerovanje u Allaha dž.š. i meleke, objave,
poslanike, Sudnji dan i Allahovo određenje.
❖ Mjesto imana – vjerovanja je u srcu (duši), i vjerovanje
treba da bude iskreno i čvrsto. Čvrsto uvjerenje ili
ubjeđenje naziva se jekin.
❖ Sve poslanike krasilo je čvrsto vjerovanje u Allaha dž.š., i
bili su spremni podnostiti velike nevolje, ali se vjerovanja
nisu odricali.
❖ Muhammed a.s. i ashabi su bili godinama izloženi
uznemiravanju, vrijeđanju i fizičkom zlostvaljanju od
strane nevjernika, ali se nisu odricali vjere.
❖ Kada su Muhammedu a.s., ponudili vlast, novac, žene,
imetak i ključeve Kabe, on je odgovorio.
''I kada bi mi dali Sunce u desnu ruku, a Mjesec u lijevu
ruku, da bi se zauzvrat odrekao islama, nikada to ne bih
uradio!''
❖ Čvrsto vjerovanje treba biti odlika svakog vjernika.
Vjerovanja se ne treba odricati nikada i nizašto na ovome
svijetu.
❖ Muhammed a.s. je rekao:
''Jekin je cijeli iman. ''
''Najbolje djelo kod Allaha je iman – vjerovanje, u kojem
nema sumnje.''
Pitanja:
1. Šta je iman?
2. Gdje je mjesto imana?
3. Šta je jekin?
4. Kaži nešto o jekinu poslanika?
5. Šta je Muhammed a.s. rekao o jekinu?
19
ISKRENOST I ISTINOLJUBIVOST
❖ Iskrnost se naziva – ihlas, a istinoljubivost – sidk.
❖ Biti iskren znači da sve što radimo radimo isključivo radi
Allaha, bez licemjerstva i pretvaranja.
❖ Biti istinoljubiv znači voliti istinu, kazivati samo istinu i
boriti se za istinu.
❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu u drugom ajetu sure Zumer:
''Mi ti, doista, objavljujemo Knjigu, pravu istinu, zato se
klanjaj samo Allahu, iskreno Mu ispovijedajući vjeru!''
❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su
iskreni!'' (Tevba, 119.)
❖ Muhammed a.s. je rekao:
''Djela se cijene prema namjerama i svakom čovjeku
pripada ono što namjerava...''
''Reci istinu makar gorka bila!''
❖ Vjernik se treba čuvati licemjerstva i pretvaranja, jer će
licemjeri biti kažnjeni teškom kaznom.
❖ Vjernik može sakriti istinu samo u ratu, da pomogne
muslimanima i zavara neprijatelja, ili u miru kako bi
izmirio dva brata muslimana, ili u braku sakriti određene
stvari, koje nisu grijeh, kako bi se izbjegla svađa i sačuvao
brak.
Pitanja:
1. Kako se naziva iskrenost a kako istinoljubivost?
2. Kaži nešto o iskrenosti i istinoljubivosti?
3. Šta Allah dž.š. kaže o iskrenosti i istinoljubivosti?
4. Šta Muhammed a.s. kaže o iskrenosti i istinoljubivosti?
5. Kada vjernik može sakriti istinu?
20
PRAVEDNOST
❖ Pravda se naziva – adl, a pravedno postupanje i suđenje, tj.
provođenje pravde, naziva se – kist.
❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''Uistinu Allah naređuje pravdu, dobročinstvo, i da se
bližnjima udjeljuje, a zabranjuje razvrat i sve što je
odvratno i nasilje; On vas savjetuje da pouku primite.''
(En-Nahl, 90)
''O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi,
pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio on
bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima…!''
(En-Nisa’, 135.)
❖ U hadisi-kudsiji, Allah je rekao:
''O robovi Moji, Ja sam Sebi zabranio zulum (nepravdu), i
među vama sam je učinio zabranjenom, pa nemojte biti
nepravedni jedni prema drugima.''
❖ Vjernik treba da bude pravedan prema sebi i drugima, i
nikada ga mržnja prema nekome, ne smije odvesti u
nepravdu.
❖ Posebno je vrijedna pravednost kod onih koji vlast
obnašaju, jer oni imaju priliku da preko zakona pravdu u
zajednici provode.
❖ Treba se čuvati dove onih kojima je učinjena nepravda, jer
Allah dž.š. dove takvih ljudi uslišava.
Pitanja:
1. Šta Allah džš. Kaže o pravednosti?
2. Šta Muhammed a.s. kaže o pravednosti?
3. Prema kome vjernik treba biti pravedan?
4. Kod koga je pravda posebno važna?
21
VJERNOST I POUZDANOST
❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''i koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim
brigu brinu,'' (Mu'minun, 8.)
❖ Vjernika treba da krasi povjerenje, tj. da vodi brigu o
svemu onome što mu se povjeri.
❖ Vjernik treba biti onaj u koga se ima pouzdanja, i koji ne
smije prevariti niti izdati.
❖ Muhammed a.s. je bio tako povjerljiv i pouzdan da je još u
mladosti dobio nadimak El-Emin – povjerljivi, pouzdani.
❖ Dok je živio u Mekki, mnogi nevjernici su ostavljali svoje
dragocjenosti kod njega. Iako ga nisu slijedili, znali su da
ih neće iznevjeriti.
❖ Muhammed a.s. je kazao:
''Nema imana onaj ko ne ispunjava preuzete obaveze, niti
ima imana onaj ko ne drži obećanje.''
❖ Muhammed a.s. nas je upoznao da su nepovjerenje i
nepouzdanost osnovne odlike licemjera – munafika.
❖ Muhammed a.s. je jedne prilike upitao prisutne:
''Hoćete li da Vas obavijestim o tome ko je vjernik? Vjernik
je onaj kome ljudi mogu povjeriti imetke i živote. Musliman
je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani..''
Pitanja:
1. Reci nešto o vjernosti i pouzdanosti?
2. Koji je nadimak Muhammeda a.s.?
3. Čija odlika su nepovjerenje i nepouzdanost?
4. Ko je vjernik po riječima Muhammeda a.s.?
22
STRPLJIVOST I USTRAJNOST
❖ Allah dž.š. je rekao u Kur’anu da će nas stalno dovoditi u
iskušenja na razne načine, kako bi se pokazala čvrstina
našeg vjerovanja. Zato lijepe odlike svakog vjernika
trebaju biti strpljivost - sabur i ustrajnost - istikāmet.
❖ Strpljivost i ustrajnost su potrebni u činjenju dobrih djela i
čuvanju od zabranjenih djela, a posebo je potrebna
strpljivost u momentu velikih nesreća.
❖ Allah dž.š. kaže u Kur’anu da će samo strpljivi uspjeti, da
je u strpljivosti lijek i spas, i da On voli strpljive.
❖ Ustrajnost je najbolja u činjenju dobrih djela makar djela
bila neznatna, jer Allah voli kada vjernik čini dobro djelo
stalno, makar ono malo bilo.
❖ Svi poslanici su najbolji uzori strpljenja i ustrajnosti.
Iskušani su teškim iskušenjima ali su ostali ustrajni u vjeri
i strpljivi na tim nedaćama.
❖ Naš poslanik Muhammed a.s., je primjer strpljivosti i
ustrajnosti. Imao je jako teško djetinjstvo, a kasnije u
misiji, 23 godine nizala su se razna iskušenja: fizičko
zlostavljanje u toku misije, gubitak voljenih osoba, hidžra,
ratovi, ali sve je izdržao i svakome ko je primio islam, sve
halalio.
❖ Muhammed a.s. je rekao:
''Strpljivost je ključ spasa.''
Pitanja:
1. Zašto nam je potreban strpljivost i ustrajnost?
2. U čemu nam je potrebna strpljivsot i ustrajnost?
3. Ko su najbolji primjeri strpljivosti i ustrajnosti?
4. Šta je rekao Muhammed a.s. o strpljivosti?
23
SAMILOST I PRAŠTANJE
❖ Allah dž.š. je u Kur'anu opisan mnogim lijepim svojstvima
i imenima, a najčešće se spominju Njegova imena Er-
Rahman – svemilosni i Er-Rahim – Milostivi.
❖ Kao što je Allah dž.š. samilostan i milostiv prema svim
stvorenjima, i od vjernika se traži da bude samilostan i da
prašta nanesene mu uvrede.
❖ Allah dž.š. u Kur'anu opisuje vjernike kao one koji jedni
drugima preporučuju praštanje – merhamet.
❖ Muhammed a.s. je rekao:
''Praštanje je Allahovo svojstvo i On voli praštanje.''
''Ko nema samilosti prema drugom, neće se ni njemu
smilovati.''
❖ Poslanici su najbolji primjeri samilosti i praštanja.
❖ Muhammed a.s. se smilovao i oprostio sve ono što su mu
nevjernici činili dok je živio u Mekki, i kada je oslobodio
Mekku, kazao im je svima: ''Idite, slobodni ste!''
❖ Vjernik treba biti milostiv prema svim dobrim ljudima,
makar i ne bili vjernici i prema svim živim bićima.
❖ Posebno vjernik treba biti milostiv prema vjernicima, jer
su vjernici kao jedno tijelo, ako jedan dio tijela oboli,
čitavo tijelo osjeća bol.
Pitanja:
1. Kako je Allah najčešće opisan u Kur'anu?
2. Šta je Muhammed a.s. rekao o praštanju i samilosti?
3. Ko su najbolji primejri samilosti i praštanja?
4. Prema kome vjernik treba biti posebno milostiv?
24
POSLUŠNOST I BRIGA O RODITELJIMA
❖ Često se u Kur'anu odmah nakon pokornosti Allahu dž.š.,
naređuje poslušnost roditeljima, čak i onima koji nisu
vjernici. Jedino im ne dugujemo poslušnost u stvarima
koje su grijeh.
❖ Čovjek se rađa kao najslabašnije biće, i njegovi roditelji,
posebno majka, vode veliku brigu o njegovom odrastanju,
zdravlju, odgoju i obrazovanju.
❖ Zbog svega navedenog i mi treba da vodimo brigu o
roditeljima, posebno ako su bolesni pa im treba njega, ili
siromašni pa im treba pomoć.
❖ Muhammed a.s. je rekao:
''Neka je sram čovjeka koji doživi starost jednog ili oba
roditelja pa svojim dobročinstvom prema njima ne zasluži
džennet.''
''Allahovo zadovoljstvo je u zadovoljstvu roditelja, a
Allahova srdžba je u srdžbi roditelja.''
❖ Posebnu pažnju zaslužuje majka. Muhammed a.s. je rekao:
''Džennet je pod majčinim nogama.''
❖ Vjernik ima dužnosti prema roditeljima i kada oni presele
na bolji svijet. Treba da ih se po dobru sjeća, posjećuje
njihove prijatelje, čini dovu za oprost njihovih grijeha i
druga dobra djela namjenivši njima nagradu.
Pitanja:
1. Gdje se naređuje poslušnost roditeljima?
2. Zašto još dugujemo poslušnost roditeljima?
3. Šta je Muhammed a.s. rekao o poslušnosti prema roditeljima?
4. Ko zaslužuje posebnu pažnju?
5. Kakve su dužnosti vjernika, nakon smrti njegovih roditelja?
25
POMAGANJE RODBINE, KOMŠIJA
I DRUGIH LJUDI
❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte.
A roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini, i siročadi, i
siromasima, i komšijama, bližnjim i komšijama daljnjim, i
drugovima i putnicima namjernicima, i onim koji su u
posjedu vašem!'' (En-Nisa, 36.)
❖ Velika nagrada slijedi za pomaganje rodbine, komšija i
ostalih ljudi.
❖ Muhammed a.s. je rekao:
''Koga raduje da živi u izobilju i da se dugo spominje, nek
pomaže rodbinu.''
''Nije vjernik onaj ko zanoči sit, a njegov komšija gladan.''
''Najbolji čovjek je onaj ko je najkorisniji ljudima, a
najgori je onaj koji im nanosi štetu.''
❖ Allah dž.š. će prekiniti veze sa onim ko prekida rodbinske
veze, pomoći će onoga ko pomaže drugima, a poniziti i
kazniti onoga ko škrtari i drugima štetu nanosi.
❖ Grijeh koji se učini prema rodbini i komšijama je mnogo
veći nego grijeh prema ljudima koji nam nisu rodbina ili
komšije, kao što je mnogo vrednije i dobro djelo koje
učinimo njima.
Pitanja:
1. Šta Allah kaže u Kur'anu o pomaganju rodbine, komšija i drugih
ljudi?
2. Šta je Muhammed a.s. rekao o pomaganju rodbine, komšija i
drugih ljudi?
3. Kakav je grijeh koji se učini prema rodbini, komšijama?
26
SURA ʻALEK
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IḲRE´ BISMI RABBIKE-LLEẔĪ ḤALEḲ.
2. ḤALEḲAL-IÑSĀNE MIN ʻALEḲ.
3. IḲRE´ VE RABBUKEL-EKREM.
4. ELLEẔĪ ʻALLEME BIL-ḲALEM.
5. ʻALLEMEL-IÑSĀNE MĀ LEM JEʻALEM.
6. KELLĀ IÑÑEL-IÑSĀNE LE JᵉAṬĠĀ.
7. E(ᵰ)-RRE'ĀHU-STᵉAĠNĀ.
8. IÑÑE ILĀ RABBIKE-RRUDŽʻĀ.
9. E RE 'EJTE-LLEẔĪ JENHĀ.
10. ʻABDEN IẔĀ ṢALLĀ.
11. E RE 'EJTE IÑ KĀNE ʻALE-L-HUDĀ.
12. EV EMERE BI-TTᵉAḲVĀ.
13. E RE 'EJTE IÑ KEẔẔEBE VE TEVELLĀ.
14. E LEM JEʻALE(ᵯ) BI'EÑÑE-LLĀHE JERĀ.
15. KELLĀ LEˈI(ᵰ)-LLEM JEÑTEHI
LE NESFEʻA(ᵯ) BI-ÑÑĀṢIJEH.
16. NĀṢIJETIÑ KĀẔIBETIN ḤĀṬI'EH.
17. FEL-JEDʻU NĀDIJEH.
18. SENEDʻU-ZZEBĀNIJEH.
19. KELLĀ LĀ TUṬIʻIHU VE-SDŽUD VᵉA-ḲTERIB.
(SEDŽDA)
27
SURA KADR
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IÑÑĀ EÑZELNĀHU FĪ LEJLETIL-ḲADR.
2. VE MĀ EDRĀKE MĀ LEJLETUL-ḲADR.
3. LEJLETUL-ḲADRI ḤAJRUᵰ-ᵯᵯIN ELFI ŠEHR.
4. TENEZZELUL-MELĀ'IKETU VE-RRŪHU FĪHĀ
BI 'IẔNI RABBIHIᵯ-ᵯIÑ KULLI EMR.
5. SELĀMUN HIJE HATTĀ MAṬLEʻIL-FEDŽR.
DODATAK
SURA FATIHA
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.
2. ERRAHMĀNI-RRAHĪM.
3. MĀLIKI JEVMI-DDĪN.
4. IJJĀKE NEʻABUDU VE IJJĀKE NESTEʻĪN.
5. IHDINE-ṢṢIRĀṬAL-MUSTEḲĪM.
6. ṢIRĀṬA-LLEẔĪNE ENʻAMTE ʻALEJHIM.
7. ĠAJRIL-MAĠḌŪBI ʻALEJHIM VE LE-ḌḌĀLLĪN. (ĀMĪN)
SURA NAS
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBI-ÑÑĀS.
2. MELIKI-ÑÑĀS.
3. ILĀHI-ÑÑĀS.
4. MIÑ-ŠERRIL-VESVĀSIL-ḤAÑÑĀS.
5. ELLEẔĪ JUVESVISU FĪ ṢUDŪRI-ÑÑĀS.
6. MINEL-DŽIÑÑETI VE-ÑÑĀS.
28
SURA FELEK
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBIL-FELEḲ.
2. MIÑ ŠERRI MĀ ḤALEḲ.
3. VE MIÑ ŠERRI ĠĀSIḲIN IẔĀ VEḲAB.
4. VE MIÑ ŠERRI-ÑÑEFFĀSĀTI FIL-ʻŪḲAD.
5. VE MIÑ ŠERRI HĀSIDIN IẔĀ HASED.
SURA IHLAS
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL HUVA-LLĀHU EHAD.
2. ALLĀHU-ṢṢAMED.
3. LEM JELID VE LEM JŪLED.
4. VE LEM JEKU(ᵰ)-LLEHŪ KUFUVEN EHAD.
SURA LEHEB
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. TEBBET JEDĀ EBĪ LEHEBIᵰ-VVE TEBB.
2. MĀ AĠNĀ ʻANHU MĀLUHŪ VE MĀ KESEB.
3. SE JAṢLĀ NĀREÑ ẔĀTE LEHEB.
4. VE-MRE'ETUHŪ HAMMĀLETEL-HAṬAB.
5. FĪ DŽĪDIHĀ HABLUᵰ-ᵯᵯIᵰ-ᵯᵯESED.
SURA NASR
BISMI-LLĀHI -RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IẔĀ DŽĀ'E NAṢRU-LLĀHI VEL-FETH.
2. VE RE'EJTE-ÑÑĀSE JEDḤULŪNE
FĪ DĪNI-LLĀHI EFVĀDŽĀ.
3. FE SEBBIH BI HAMDI RABBIKE VE-STAĠFIRH,
IÑÑEHŪ KĀNE TEVVĀBĀ.
SURA KAFIRUN
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL JĀ EJJUHEL-KĀFIRŪN.
2. LĀ EʻABUDU MĀ TEʻABUDŪN.
3. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.
4. VE LĀ ENE ʻĀBIDUᵰ-ᵯᵯĀ ʻABETTUM.
5. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.
6. LEKUM DĪNUKUM VE LIJE DĪN.
29
SURA KEVSER
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IÑÑĀ EʻAṬAJNĀ KEL-KEVSER.
2. FE ṢALLI LI RABBIKE VE-NHAR.
3. IÑÑE ŠĀNI'EKE HUVEL-EBTER.
SURA MAUN
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. E RE'EJTE-LLEẔĪ JUKEẔẔIBU BI-DDĪN.
2. FE ẔĀLIKE-LLEẔĪ JEDUʻUUL-JETĪM.
3. VE LĀ JEHUḌḌU ʻALĀ ṬAʻĀMIL-MISKĪN.
4. FE VEJLU(ᵰ)-LLIL-MUṢALLĪN.
5. ELLEẔĪNE HUM ʻAÑ ṢALĀTIHIM SĀHŪN.
6. ELLEẔĪNE HUM JURĀ’ŪN.
7. VE JEMNEʻŪNEL-MĀʻŪN.
SURA KUREJŠ
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. LI 'ĪLĀFI ḲUREJJJŠ.
2. ĪLĀFIHIM RIHLETE-ŠŠITĀ'I VE-ṢṢAJJJF.
3. FEL'JEʻABUDŪ RABBE HĀẔEL-BEJJJT.
4. ELLEẔĪ ᵉAṬʻAMEHUᵯ-ᵯIÑ DŽŪʻĪᵰ-VVE
ĀMENEHUᵯ-ᵯIN ḤAVVVF.
SURA FIL
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. E LEM TERE KEJFE FEʻALE RABBUKE
BI ᵉAṢHĀBIL-FĪL.
2. E LEM JEDŽʻAL KEJDEHUM FĪ TᵉAḌLĪL.
3. VE ERSELE ʻALEJHIM ṬAJREN EBĀBĪL.
4. TERMĪHIᵯ BIHIDŽĀRETIᵰ-ᵯᵯIÑ SIDŽDŽĪL.
5. FE DŽEʻALEHUM KEʻAṢFIᵰ-ᵯᵯE`KŪL.
30
SURA HUMEZE
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. VEJLU(ᵰ)-LLI KULLI HUMEZETI(ᵰ)-LLUMEZEH.
2. ELLEẔĪ DŽEMEʻA MĀLEᵰ-VVE ʻADDEDEH.
3. JᵉAHSEBU EÑÑE MĀLEHŪ ᵉAḤLEDEH.
4. KELLĀ LE JU(ᵯ)BEẔEÑÑE FIL-HUṬAMEH.
5. VE MĀ EDRĀKE MEL-HUṬAMEH.
6. NĀRU-LLĀHIL-MŪḲADEH.
7. ELLETĪ TEṬṬALIʻŪ ʻALEL-EF'IDEH.
8. IÑÑEHĀ ʻALEJHIᵯ-ᵯU`ṢADEH.
9. FĪ ʻAMEDIᵰ-ᵯᵯUMEDDEDEH.
SURA ASR
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. VEL-ʻAṢR.
2. IÑÑEL-IÑSĀNE LE FĪ ḤUSR.
3. ILLE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI
VE TEVĀṢAV BIL-HAḲḲI VE TEVĀṢAV BI-ṢṢABR.
SURA TEKASUR
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. EL-HĀKUMU-TTEKĀSUR.
2. HATTĀ ZURTUMUL-MEḲĀBIR.
3. KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.
4. SUMME KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.
5. KELLĀ LEV TEʻALEMŪNE ʻILMEL-JEḲĪN.
6. LETEREVUÑÑEL-DŽEHĪM.
7. SUMME LETEREVUÑÑEHĀ ʻAJNEL-JEḲĪN.
8. SUMME LETUS'ELUÑÑE JEVME'IẔIN ʻANI ÑÑEʻĪM.
SURA KARIAH
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. EL-ḲĀRIʻAH.
2. MEL-ḲĀRIʻAH.
3. VE MĀ EDRĀKE MEL-ḲĀRIʻAH.
4. JEVME JEKŪNU-ÑÑĀSU KEL-FERĀŠIL-MEBSŪS.
31
5. VE TEKŪNUL-DŽIBĀLU KEL-ʻIHNIL-MEÑFŪŠ.
6. FE 'EMMĀ MEÑ SEḲULET MEVĀZĪNUH.
7. FE HUVE FĪ ʻĪŠETI(ᵰ)-RRĀḌIJEH.
8. VE 'EMMĀ MEN ḤAFFET MEVĀZĪNUH.
9. FE 'UMMUHŪ HĀVIJEH.
10. VE MĀ EDRĀKE MĀ HIJEH.
11. NĀRUN HĀMIJEH
SURA ADIJAT
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. VEL-ʻĀDIJĀTI ḌABHĀ.
2. FEL-MŪRIJĀTI ḲADHĀ.
3. FEL-MUGĪRĀTI ṢUBHĀ.
4. FE 'ESERNE BIHĪ NᵉAḲʻĀ.
5. FE VESᵉAṬNE BIHĪ DŽEMʻĀ.
6. IÑÑEL-IÑSĀNE LI RABBIHĪ LEKENŪD.
7. VE IÑÑEHŪ ʻALĀ ẔĀLIKE LEŠEHĪD.
8. VE IÑÑEHŪ LI HUBBIL-ḤAJRI LEŠEDĪD.
9. E FELĀ JEʻALEMU IẔĀ BʻUSIRE MĀ FIL-ḲUBŪR.
10. VE HUṢILE MĀ FI-ṢṢUDŪR.
11. IÑÑE RABBEHU(ᵯ) BIHIM JEVME'IẔI(ᵰ)-LLEḤABĪR.
SURA ZILZAL
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IẔĀ ZULZILETIL-ERḌU ZILZĀLEHĀ.
2. VE ᵉAḤREDŽETIL-ERḌU ESḲĀLEHĀ.
3. VE ḲĀLEL-IÑSĀNU MĀ LEHĀ.
4. JEVME'IẔIÑ TUHADDISU ᵉAḤBĀREHĀ.
5. BI 'EÑÑE RABBEKE EVHĀ LEHĀ.
6. JEVME'IẔIᵰ-JJᵉAṢDURU-ÑÑĀSU
EŠTĀTE(ᵰ)-LLIJUREV EʻAMĀLEHUM.
7. FE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE
ẔERRETIN ḤAJREᵰ-JJEREH.
8. VE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE
ẔERRETIÑ ŠERREᵰ-JJEREH.
32
SURA BEJJINEH
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. LEM JEKUNI-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI
VEL-MUŠRIKĪNE MUÑFEKKĪNE
HATTĀ TE`TIJEHUMUL-BEJJINEH.
2. RESŪLUᵰ-ᵯᵯINE-LLĀHI JETLŪ
ṢUHUFEᵰ-ᵯᵯUṬAHHEREH.
3. FĪHĀ KUTUBUÑ ḲAJJIMEH.
4. VE MĀ TEFERREḲA-LLEẔĪNE ŪTUL-KITĀBE
ILLĀ MI(ᵯ) BEʻADI MĀ DŽĀ'ETHUMUL-BEJJINEH.
5. VE MĀ UMIRŪ ILLĀ LI JEʻABUDU-LLĀHE MUḤLIṢĪNE
LEHU-DDĪNE HUNEFĀ'E VE JUḲĪMU-ṢṢALĀTE
VE JU`TU-ZZEKĀTE VE ẔĀLIKE DĪNUL-ḲAJJIMEH.
6. IÑÑE-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI
VEL-MUŠRIKĪNE FĪ NĀRI DŽEHEÑÑEME
ḤĀLIDĪNE FĪHĀ, ULĀ'IKE HUM ŠERRUL-BERIJJEH.
7. IÑÑE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI
ULĀ'IKE HUM ḤAJRUL-BERIJJEH.
8. DŽEZĀ'UHUM ʻĪÑDE RABBIHIM DŽEÑÑĀTU ʻADNIÑ
TEDŽRĪ MIÑ TᵉAHTIHEL-ENHĀRU ḤĀLIDĪNE FĪHĀ
EBEDĀ, RAḌIJᵉA-LLĀHU ʻANHUM VE REḌŪ ʻANH,
ẔĀLIKE LIMEN ḤAŠIJE RABBEH.
ELIF-LAM-MIM
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ELIF LĀᵯ-ᵯĪM.
2. ẔĀLIKEL-KITĀBU LĀ REJBE FĪH. HUDE(n)-LLIL-
MUTTEḲĪN.
3. ELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIL-ĠAJBI VE JUḲĪMŪNE-
ṢṢALĀTE
VE MIMMĀ REZAḲNĀHUM JUÑFIḲŪN.
4. VELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIMĀ UÑZILE ILEJKE VE MĀ
UÑZILE
MIÑ ḲABLIKE VE BIL-ĀḤIRETI HUM JŪḲINŪN.
5. ULĀ'IKE ʻALĀ HUDEñ-ᵯᵯI(n)-RRABBIHIM
VE ULĀ'IKE HUMUL-MUFLIHŪN.
33
ETTEHIJJATU
- ETTEHIJJĀTU LILLĀHI VE-ṢṢALEVĀTU VE-ṬṬAJJIBĀTU,
- ESSELĀMU ʻALEJKE, EJJUHE-NNEBIJJU,
VE RAHMETU-LLĀHI VE BEREKĀTUHŪ,
- E-SSELĀMU ʻALEJNĀ VE ʻALĀ ʻIBĀDI-LLĀHI-ṢṢĀLIHĪN,
- EŠHEDU EN LĀ ILĀHE ILLᵉA-LLĀH,
VE EŠHEDU EÑÑE MUHAMMEDEN
ʻABDUHŪ VE RESŪLUH.
SALAVATI
- ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN
VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,
KEMĀ ṢALLEJTE
ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,
IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.
- ALLAHUMME BĀRIK ʻALĀ MUHAMMEDIN
VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,
KEMĀ BĀREKTE
ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,
IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.
DOVE
- ALLĀHUMME RABBENĀ, ĀTINĀ
FI-DDUN-JĀ HASENETEN,
VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN
VEḲINĀ ʻAẔĀBE-NĀR!
- RABBENᵉA-ĠFIR LĪ, VE LI-VĀLIDEJJE,
VE LIL-MU`MINĪNE, JEVME JEḲŪMUL-HISĀB!
SELAM
Okrećući se prvo na desnu, zatim na lijevu stranu izgovara
se:
ESSELĀMU ʻALEJKUM VE RAHMETULLĀH!
zatim učimo:
ALLĀHUMME EÑTE-SSELĀMU VE MIÑKE-SSELĀM.
TEBĀREKTE JĀ ẔEL-DŽELĀLI VEL-IKRĀM.
34
ZIKR POSLIJE NAMAZA
ʻALĀ RESŪLINĀ ṢALEVĀT:
ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLI
MUHAMMED.
SUBHĀNᵉA-LLĀHI, VEL-HAMDU LILLĀHI,
VE LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VA-LLĀHU EKBER.
VE LĀ HAVLE VE LĀ ḲUVVETE ILLĀ BILLĀHIL-ʻALIJJIL-
ʻAẒĪM.
EʻŪẔU BILLĀHI MINE-ŠŠEJṬĀNI-RRADŽĪM! BISMI-
LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM!
- ALLĀHU LĀ ILĀHE ILLĀ HŪ,
EL-HAJJUL-ḲAJJŪM.
LĀ TE`ḤUẔUHŪ SINETUñ -VVE LĀ NEVVVM.
LEHŪ MĀ FI-SSEMĀVĀTI VE MĀ FIL-ERḌ.
MEÑ ẔE-LLEẔĪ JEŠFEʻU ʻIÑDEHŪ ILLĀ BI 'IẔNIH.
JEʻALEMU MĀ BEJNE EJDĪHIM VE MĀ ḤALFEHUM.
VE LĀ JUHĪṬŪNE BIŠEJ'Iñ -ᵯᵯIN ʻĪLMIHĪ
ILLĀ BIMĀ ŠĀ'E,
VESIʻA KURSIJJUHU-SSEMĀVĀTI VEL-ERḌ,
VE LĀ JE'ŪDUHŪ HIFẒUHUMĀ,
VE HUVEL-ʻALIJJUL-ʻAẒĪM.
JĀ RABBI ẔEL-DŽELĀLI SUBHĀNᵉA-LLĀH!
izgovorimo »subhānallāh« 33 puta.
SUBHĀNᵉA-LLĀHI VE BI HAMDIHĪ EL-HAMDU LILLĀH!
izgovorimo »el-hamdulillāh« 33 puta.
RABBIL-ʻĀLEMĪNE TEʻĀLĀ ŠĀNUHŪ ALLĀHU EKBER!
i izgovorimo »Allahu ekber« 33 puta.
- LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERĪKE LEH.
LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU
VE HUVE ʻALĀ KULLI ŠEJ'IÑ ḲADĪR.
VE MĀ ERSELNĀKE ILLĀ
RAHMETE(ᵰ)-LLIL-ʻĀLEMĪN. (ĀMĪN!) - UČIMO NAMASKU DOVU
VEL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN! (EL-FĀTIHA!)
35
KUNUT DOVA
- ALLĀHUMME IÑÑĀ NESTEʻĪNUKE
VE NESTᵉAĠFIRUKE, VE NESTEHIDĪKE,
VE NU`MINU BIKE, VE NETŪBU ILEJKE,
VE NETEVEKKELU ʻALEJKE,
VE NUSNĪ ʻALEJKEL-ḤAJRE KULLEHŪ,
NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE,
VE NAḤLEʻU VE NETRUKU MEN JEFDŽURUK.
ALLĀHUMME IJJĀKE NEʻABUDU
VE LEKE NUṢALLĪ VE NESDŽUDU
VE ILEJKE NESʻĀ VE NAHFIDU,
NERDŽŪ RAHMETEKE VE NᵉAḤŠĀ ʻAẔĀBEKE,
IÑÑE ʻAẔĀBEKE BIL-KUFFĀRI MULHIḲ.
NAMASKA DOVA
- EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.
- VE-ṢṢALĀTU VE-SSELĀMU ʻALĀ SEJJIDINĀ
MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLIHĪ VE SAHBIHĪ EDŽMEʻĪN.
- ALLĀHUMME RABBENĀ TEḲABBEL MIÑÑĀ
HĀẔIHI-ṢṢALĀTE KEMĀ TEḲABBELTE
MIN ʻIBĀDIKE-ṢṢĀLIHĪN.
- ALLĀHUMME HABBIB ILEJNEL-ĪMĀNE
VEL-ISLĀME VEL-IHSĀN,
VE KERRIH ILEJNEL-KUFRE VEL-FUSŪKA VEL-ʻIṢJĀN.
- RABBENĀ ĀTINĀ FI-DDUN-JĀ HASENETEN
VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN VEḲINĀ ʻAẔĀBE-ÑÑĀR.
- RABBI-DŽʻALNĪ MUḲĪME-ṢṢALĀTI VE MIÑ ẔURIJJETĪ,
RABBENĀ VE TEḲABBEL DUʻĀ`
- RABBENᵉA-ĠFIRLĪ, VE LI VĀLIDEJJE,
VE LI DŽEMĪʻIL-MU`MINĪNE VEL-MU`MINĀT,
VEL-MUSLIMĪNE VEL-MUSLIMĀT EL-AHJĀ'I MINHUM
VEL-EMVĀT, BI RAHMETIKE JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN.
- SUBHĀNE RABBIKE RABBIL-ʻIZZETI ʻAMMĀ JEṢIFŪN.
VE SELĀMUN ʻALEL-MURSELĪN. VEL-HAMDU LILLĀHI
RABBIL-ʻĀLEMĪN.
(EL-FATIHA)
36
DOVA POSLIJE EZANA
- ALLĀHUMME RABBE HĀẔIHI-DDEʻAVETI-TTĀMMEH,
VE-ṢṢALĀTIL-ḲĀ'IMEH,
ĀTI MUHAMMEDENIL-VEṢĪLETE VEL-FAḌĪLETE
VE-BʻASHU MEḲĀMEN MAHMŪDENI-LLEẔĪ VEʻATTEH,
IÑÑEKE LĀ TUḤLIFUL-MĪʻAĀD.
TUNDŽINA SALAVAT
ALLĀHUMME ṢALLI
ʻALĀ SEJJIDINĀ MUHAMEDIÑ
ṢALĀTEÑ TUÑDŽĪNĀ BIHĀ
MIÑ DŽEMĪʻIL-EHVĀLI VEL-ĀFĀT,
VE TAḲḌĪ LENĀ BIHĀ DŽEMĪʻAL-HĀDŽĀT,
VE TUṬAHHIRUNĀ BIHĀ MIÑ DŽEMĪʻI-SSEJJI'ĀT,
VE TERFEʻUNĀ BIHĀ EʻALE-DDEREDŽĀT,
VE TUBELLIĠUNĀ BIHĀ ᵉAḲṢAL-ĠĀJĀT,
MIÑ DŽEMĪʻIL-ḤAJRĀTI
FIL-HAJĀTI VE BEʻADEL-MEMĀT!
BI RAHMETIKE, JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN!
37
SADRŽAJ:
- ŠESTI IMANSKI ŠART………………………….....1
- ALLAHOVA SVOJSTVA – SIFATI……………….…..….…2
- ŠERIJAT…………………………………………….……..….3
- EF‘ALU MUKELLEFIN………………………………...……4
- PROPISI O ČIŠĆENJU………………………………..….…..6
- GUSUL…………………………………………….……….…7
- MUSTEHABI U NAMAZU……………………………...…...9
- DŽENAZA NAMAZ…………………………………….…...10
- DOVE DŽENAZE NAMAZ…………………………...….….12
- DŽIHAD……………………………………………...….……14
- PERIOD EMEVIJSKOG HILAFETA………………….……..15
- PERIOD ABBASIJSKOG HILAFETA……………….………16
- SVOJSTVA VJERNIKA………………………………..……..17
- ČVRSTO VJEROVANJE …………………..…….……….….18
- ISKRENOST I ISTINOLJUBIVOST…………….……..……..19
- PRAVEDNOST…………………………………………..……20
- VJERNOST I POUZDANOST…………………………….…..21
- STRPLJIVOST I USTRAJNOST………………………….…..22
- SAMILOST I PRAŠTANJE…………………………………...23
- POSLUŠNOST I BRIGA O RODITELJIMA…………………24
- POMAGANJE RODBINE, KOMŠIJA I DRUGIH LJUDI...…25
- SURA KADR………………………………………………….26
- SURA ALEK………………….……………………………….27
- DODATAK; SURE I DOVE……………………….………….27
38