ŠKVERSKA BESIDASlužbeno glasilo - izlazi po potrebi.

Godina VII - broj 49 - Trogir, rujan 2010. godineRIJEČPREDSJEDNIKAUPRAVE

Poštovane kolegice i kolege,dragi škverani,

nakon razdoblja ljetnih odmora slijedi nam jesen.Jesen koju zasigurno u Hrvatskoj i našem kraju obilježava završnica privatizacijskog ciklusa hrvatske brodogradnje. Veliki i konačni ispit za sve nas!Sa svoje pak strane učinili smo sve što je bilo u našoj moći da se, do donašanja konačne odluke, proizvodnja i život u našem škveru održe.Želimo vjerovati da će naša promišljanja i strateške orijentacije biti prepoznati i prihvaćeni od nove vlasničke strukture te podržani u daljnjem razvojnom ciklusu neophodnom za naše brodogradlište, na dobrobit svih vas koji ste svojim radom i zalaganjem doprinijeli da do toga i dođe.

Mateo Tramontana

www.brodotrogir.hr

Dva različita koncepta U drugom krugu privatizacije hrvatskih brodogradilišta ponudu za Brodotrogir d.d. dale su dvije tvrtke - ‘’Jadranska ulaganja’’ iz Zagreba i tvrtka ‘’More Trogir’’. Poznato je da je riječ o dva potpuno različita koncepta. Jedan se temelji na očuvanju brodograđevne djelatnosti, dok prijedlog drugog investitora daje naglasak na potpunoj prenamjeni cjelokupnog sadašnjeg prostora brodogradilišta što je i bio razlog neprihvaćanja ove ponude. Vlada RH je na sjednici održanoj 2.9.2010. donijela zaključak o nastavku privatizacijskog procesa za tri hrvatska brodogradilišta -

Brodosplita, 3. maja i Brodotrogira. Što se Brodotrogira tiče, to se odnosi na ponudu tvrtke Jadranska ulaganja d.o.o. iz Zagreba.

Očekuje se mišljenje Europske komisije Obzirom da su spomenute ponude ocijenjene kao zadovoljavajuće ,država će s tim ponuđačima nastaviti pregovore. Trenutno Agencija za zaštitu tržišnog nadmetanja pregledava ponude, a zadnja riječ o priloženim programima restrukturiranja ipak je na Europskoj komisiji.

Privatizacija hrvatskih brodogradilišta ide dalje

Studijska posjeta predstavnika LOFF-a škveru

U sklopu studijske posjete Hrvatskoj, predstavnici LOFF-e (Udruženje sindikalnih časopisa i informiranja Norveške konfederacije sindikata/ LO – Norway) posjetili su trogirsko brodogradilište.SSSH i Norveška konfederacija sindikata/LO tj. njihov LOFF aktivno surađuju kroz projekte namijenjene unapređenju informiranja i komuniciranja još od početka 2009. godine. Ova studijska posjeta paralelno se odvija sa seminarom za predstavnike sindikata koji se održava u Segetu Donjem na temu informiranja i komuniciranja.Posjetitelji škvera bili su novinari iz različitih sindikata udruženih u LO kojima je u Tehničkoj knjižnici Brodotrogira dobrodošlicu zaželio Slavko Bilota, predsjednik Sindikata metalaca Brodotrogira d.d.Uživo Potom je uslijedila prezentacija inženjerskog rada na projektiranju, planiranju i uspostavljanju novog životnog ciklusa brodogradilišta, koju je održao mr.sc. Mario Rovan, dipl.ing., voditelj projekta u Službi razvitka i investicija. Ono što su slušali, sudionici seminara su imali priliku vidjeti i uživo u obilasku škvera. Tako su upoznali proces proizvodnje i izgradnje tankera te posjetili brodove koji se trenutno nalaze na remontu . Nešto detaljnije o svemu što su vidjeli ,približio im je i Stjepan Lučin, rukovoditelj Službe prodaje u trogirskom brodoremontu.Dojmovi„Nakon svega što smo vidjeli možemo izraziti jedno veliko zadovoljstvo. Hvala vam na gostoprimstvu. Želimo da uspijete u ovome što radite, a našu podršku imate“, rekla je jedna od novinarki na kraju susreta. |

NOVOSTI IZ SEKTORABRODOREMONTA

KRATKE VIJESTI IZ REMONTAŠB Andrija Mohorovičić U vrućim kolovoškim danima na remontu je bio ŠB 72 Andrija Mohorovičić,izgrađen još 1971., inače sada u sastavu Obalne straže RH-a. Prvotno namijenjen za hidrografska istraživanja kao ploveći laboratorij Državnog hidrografskog instituta, danas služi kao školski brod za potrebe Hrvatske ratne mornarice.Mv MarjescoU doku se nalazi mv Marjesco, dužine 98,25 i širine 15,40 u vlasništvu njemačkog brodovlasnika. Na brodu će se obaviti remontni radovi za međupregled klase (bojanje, cijevi, meha-nika, čelik, degazacija tankova). Stigli Danci! Doplovio je i SDK Spain u vlasništvu danskog brodara Venus Shipping radi remonta u plutajućem stanju. Krajem mjeseca pridružit će mu se još jedan Danac i to mv Leopard kompa-nije Nordane Shipping,koji stiže na uobičajeni remont. Vratija se – Sv. DujeI Sv. Duje je na remontu. Radovi na ovom brodu dužine 93.65 i širine 13,03 m, u vlasništvu Splitske plovidbe, potrajat će par dana. U svibnju i lipnju ove godine brod je bio također na remontu u trogirskom škveru kada se najveći dio radova obavio na izmjeni čelika. |

DOBRA SURADNJA NA PODRUČJU KOMUNICIRANJA

Izdavač: Brodotrogir d.d., Put brodograditelja 16, 21220 Trogir

Nesvakidašnji uspjeh Brodotrogirovog djelatnika

Čubrilo po drugi put na Mont Blancu

Radnici Brodotrogira nisu samo prepoznati u svijetu po gradnji brodova. Slikovit i osebujan primjer njihove svestranosti je i Duško Čubrilo, tridesetogodišnjak koji radi kao formirač na preši u Trupu u trogirskom škveru. Tako je ovaj Kaštelanin,koji se penjanjem bavi dvanaestak godina, prije dvije godine osvojio sa članovima svoje ekspedicije ruski zapadni vrh Elbrus na visini od 5642 m, jedan od najvećih planinskih vrhova na svijetu. Ove je godine po drugi put osvojio vrh Mont Blanc. |

Čestitamo Duško!

SMM Hamburg 2010

Čak 2000 izlagača iz 50 zemalja

Na 24. Međunarodnom sajmu brodogradnje, brodske opreme i pomorstva, održanom od 6. do 10.9.2010. u Hamburgu ,inače najvećem svjetskom sajmu brodogradnje, nastupilo je oko 2000 izlagača iz 50 zemalja. Brodotrogir d.d. je izlagao sa ostalim hrvatskim brodogradilištima i proizvođačima opreme na zajedničkom štandu. Nastup naših izlagača organizirala je Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Stjepan Lučin, rukovoditelj Službe prodaje u brodoremontu u Brodotrogiru, koji je sudjelovao na spomenutom sajmu, kazao je kako su sajam posjetili mnogobrojni brokeri, dobavljači, brodovlasnici kao i sadašnji te potencijalni poslovni partneri. |

Kad početkom lita naša dalekovidnica s Prisav-lja započne s ljetnom programskog shemom, na plavi se Jadran slije sva sila reportera, režisera, snimatelja, producenata, tonaca, onih šta rastižu kabele, postavljaju reflektore, mikrofone, diktafone...

Svakoga se dana javljaju iz drugog mista, a kroz četrdesetpet minutni program isprid kamere prodefilira čitava galerija lokalnih likova i tipova koji svi odreda lamentiraju kako je na cilome svitu upravo njihova selendra najlipše mi-sto za živit. Obavezno koju rič reče načelnik koji pompozno najavi početak radova na kanaliza-cijskom sustavu, mjesni župnik priča priču kako triba popravit krov od crikve, punašna domaćica sa instant frizurom koja radi najbolje kolače u mistu ozarena lica daje ricete mršavoj voditeljici, jedan neshvaćeni pisnik-umitnik s kozjom bradicom deklamira svoje stihove, a obavezno se tu nađe i klapa sastavljena od vrlih momaka u mornarskim majicama koji otpivaju poneku veselu dalmatinsku pismu ka recimo «Zaspalo je siroče» ili «Ivanu Klakaru potopija se brod.»

Danas svaka ulica koja drži do sebe mora imat svoju klapu. Nema veze ako vam je slon prdnija u uvo i onome do vas isto tako, ali ako vas desetoro možete pronać među sobom barenko tri čovika koji znaju ispravno pogodit intonaciju za «Zeko i potočić» - dobro je!

Drugi korak je odabrat ime za klapu. To može bit problem. Ako želite nadit neko ime karakte-ristično za vaše misto, onda vrlo brzo shvatite da taj isti naziv već nosi lokalno komunalno poduzeće, udruga ljubitelja ptica pjevica i klub

športskih ribolovaca-mušičara pa može lako nastat zbrka. Drugo, klasične dalmatinske riči ka šufit, tinel, krakun, portun, kontrada, veranda, već su zauzete, jer su ih iskoristili oni koji su već ranije osnovali klapu. Neki se vole nazivat po svecima, Sveti Juraj, Sveti Petar i Pava, ali onda imate nove probleme. Prvo, publika ne zna je li vam taj svetac maestro ili prvi tenor a ujedno vam je i značajno smanjen potencijal-ni repertoar. Zamislite najavu špikera, klapa Sveti Benedikt će otpivat pismu «Te prilipe parsi tvoje...»

U nekim prijašnjim vrimenima, klapaši bi obično zapivali oko stola u konobi, u položaju «bika koji sjedi» uz bevandu i slane srdele, a kasnije, kad su počeli nastupat na pozornicama morali su se dignit na noge. Nije im to lako palo, ali stvarno, dugo vrimena su stajali tako mirno i dostojanstveno, za razliku od nekih današnjih klape koje su zamislite bezobrazluka – počele plesat!? Ma u što in je dalo? Virujte mi, neće proć još puno vrimena, imat ćemo i prvu hip-hop klapu! Prvi tenor će povest «Marice dušo, slaki raju moj» dubeći na glavi, drugi će vatat tercu itajući se rukama i vikat YO, baritoni će letit pozornicom na skejtu, a basovi će crtat grafite po zidovima.

Ono šta me posebno oduševljava su tekstovi modernih klapskih pisama.

Evo, upravo malo prije na radio bila ona «Aj ća volin te» koja mi nikako nije jasna.

Ka ono, tija sam te, ali ne odma, nego malo posli, a ti vakva, nakva, uglavnom – jako kompli-cirana situacija!

Dobro ajde, slušam ih, odradili oni prvu kiticu, refren, sad započinje druga kitica...

Kaže se u tekstu - prije tebe ima sam ih sto, sve san druge trošija uz put!?

Mislin aloooo, reć ženskoj koju voliš da si ih prije nje ima sto?

Pa to može samo lud čovik!

I šta sad on očekuje da će mu ona reć na to?Najbolje da ga odma pošalje u labaratorij na

testiranja za sidu, herpes, triper i sve moguće bolesti poznate od stoljeća sedmog.

A zamislite škandala da ona njemu zapiva - pri-je tebe imala sam ih deset! Ispala bi kurbetina!

A tek ono – sve sam druge trošija uz put – neću niti komentirat!

Zato bi puno bolje bilo manje balit i falit se, a više se izražavat ‘nako u metaforama.

Kako je stara klapa Trogir imala lipe i roman-tične tekstove.

Slušajte ovo:

Plavi putevi moraPričaju beskrajne pričeA galeb ih sluša i pamti Sve priče od čekanja duge

I onda slijedi refren Mmmmmm…..mmmmmm…..mmmmmm…mmmmmm……

mmmmm….mmmm m mmmmmmmmmmmmmmmm…….

Ajme lipote, dok slušaš ovu pismu odma za-misliš plavu pučinu, galeba u zraku, more, sol… divota jedna!

I niko ne vidi šta je u stvari pjesnik tija reć? Da je ka mlad galebarija pa pokupija neku strankinju, a ta šinjorina nije prestajala govorit i mlit ka mažinin, da je jedva čeka da je kajićen odvede na Krknjaše a šta je tamo posli bilo zna se mmmmm pa jopet mmmmm ali muči, kuco, kuco, da niko ništa ne zna…

Sve mo’š reć, ali tribaš to znat reć- lipo!