Embed Size (px)
Citation preview
PROTEST PARLAMENTUFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj 74, februar 2009.
Privredne komore Kantona Sarajevo
IZ SADRŽAJA:
• Značajrealizacijeprojekta„RazvojiunapređenjekonkurentnostiMSPnapoljupovećanjaenergetskeefikasnosti“usferiublažavanjaposljedicasvjetskeekonomske,finansijskeienergijskekrize
• Aktivnoučešćeposlovnezajedniceuprojektu«Giljotinapropisa»
• Umartuplanirano11seminara• NovičlanKomoreBio-base:
„Zdravaishrana–sigurnabudućnost“
• Međunarodnakonferencija«Strateškoplaniranjenaspramideologije»
• Promocijapoljoprivrednihproizvodazaizvoz
• edukacija,legislativa,biznis...
Zakon o privrednim društvima Federacije BiH, zbog niza kontradiktornosti i nejasnoća,
neprimjenljiv u praksi
1512- 6447
Skupština Privredne komore Kantona Sarajevo nezadovoljna izmjenama Za-kona o privrednim društvima u FBiH
Upućen protest Parlamentu FBiHOgorčena sporim rješavanjem pitanja vezanih za poslovni ambijent i nepokretanjem mjera za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize, te konstantnim opterećenjima privrede od strane države, Skupština Privredne komore Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 25. marta 2009. go-dine podržala je prijedlog Upravnog odbora Komore da se uputi protest Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Protest se konkretno odnosi na niz kontradiktornosti i nemogućnost implementacije nedavno usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u Federaciji BiH. Skupština u navedenom protestu, između ostalog, zahtijeva da Parlament Federacije Bosne i Her-cegovine stavi van snage primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u FBiH („Sl. novine FBiH“, broj:84/08). Zatraženo je da se u što kra-
ćem roku izvrše izmjene i dopune ovog zakona, uz usku saradnju nadležnih organa vlasti i poslovnog sektora ili da se donese novi zakon koji će biti usklađen sa interesima privrede i direktivama Evropske unije.
Ukoliko nadležni organi ne prihvate ove prijedloge, Skup-ština Komore će pokrenuti inicijativu za mobilisanje pre-duzeća - poreznih obveznika, da poduzmu mjere zaštite interesa privrede, sve do nivoa građanskog neposluha.
Skupština je na ovoj sjednici usvojila Izvještaj o popisu sredstava, potraživanja i obaveza na dan 31.12.2008. godi-ne i Godišnji obračun za 2008. godinu.
Polazeći od činjenica:
• da je Zakon o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine značajan za privredu kao što je ustav za državu;
• da se prema izmjenama i dopunama ovog zako-na treba odnositi sa maksimalnom ozbiljnošću;
• da je Zakon o izmjenama i dopunama Zako-na o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, broj: 84/08) usvojen ne uvažavajući prijedloge poslovnog sektora Federacije Bosne i Hercegovine, datih u preko 30 amandmana;
• da se u zakonskim rješenjima više vodilo raču-na o pojedinačnim i grupnim interesima, nego o interesima poslovnog sektora u cjelini;
• da je Zakon usvojen sa mnogo kontradiktor-nosti, nejasnoća i nemogućnosti implementa-cije;
• da se ovakvim načinom donošenja zakona eko-nomska kriza, u kojoj se nalazimo, još više pro-dubljuje.
Skupština Privredne komore Kantona Sarajevo, kao najviši organ Komore, koja zastupa interese privred-nih subjekata iz svih oblasti privrede i koji čine preko 70% ekonomske snage Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 25.02.2009. godine, upućuje:
PROTEST PARLAMENTU FEDERACIJE BiH
1. Na način vođenja javne rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u FBiH jer nisu ispoštovane propisa-ne procedure i odredbe Zakona o privrednim komorama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
2. Što su izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima usvojene u tekstu koji nije bio pred-metom javne rasprave u poslovnom sektoru.
3. Što je usvojen Zakon koji je neprimjenljiv u praksi, zbog brojnih kontradiktornosti, neja-snoća i nemogućnosti implementacije.
Skupština Komore zahtijeva:
• Da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine stavi van snage primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u FBiH („Sl. novine FBiH“, broj:84/08).
• Da se u što kraćem roku izvrše izmjene i do-pune ovog zakona, uz usku saradnju nadležnih organa vlasti i poslovnog sektora ili da se do-nese novi zakon koji će biti usklađen sa inte-resima privrede i direktivama Evropske unije.
• Ukoliko nadležni organi ne prihvate ove pri-jedloge, Skupština Komore će pokrenuti ini-cijativu za mobilisanje preduzeća - poreznih obveznika, da poduzmu mjere zaštite interesa privrede, sve do nivoa građanskog neposluha
Gla
snik
3
Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala je 27. fe-bruara 2009. godine konferenciju za štampu o temi „Stavovi Skupštine Privredne komore Kantona Sarajevo o posljedica-ma svjetske ekonomske krize na domaću privredu i Protest upućen Parlamentu FBiH na način vođenja javne rasprave i usvajanje izmjena Zakona o privrednim društvima u FBiH”.
Novinarima su se obratili predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo, predsjednik Skupštine Ko-more Muhamed Šaćiragić i Šahzudin Jahjaefendić, član Skup-štine.
Zajedno su pozvali organe vlasti na dijalog i da u saradnji s privredom počnu brže implementirati već donesene pro-grame za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize te prihvate prijedloge mjera koje je usvojila Skupština Ko-more.
U tim prijedlozima, kako je istaknuo Grebo, nalazi se osam mjera iz nadležnosti Kantona Sarajevo, 6 iz nadležnosti FBiH, a 14 iz nadležnosti organa BiH.
"Nažalost, sva naša strahovanja su se ostvarila i već je evi-dentan žestoki udar svjetske ekonomske krize na privredu BiH. Izvoz iz FBiH u januaru je manji u odnosu na isti mjesec 2008. za 20,3 %, industrijska proizvodnja je manja za 19,2 % u odnosu na prosječnu proizvodnju iz 2008., a u Kantonu Sarajevo za 8,1 posto, dok se broj nezaposlenih sa 61.305 u oktobru 2008. popeo na 63.306 u januaru 2009. godine. Da-kle, to potvrđuju statistički podaci i sve industrijske grane su u padu, osim prehrane", kazao je Grebo.
Poziv vlastima na dijalog s privredom
Konferencija za štampu
Predsjednik Komore je, također, upozorio predsjedava-jućeg Vijeća ministara na neophodnost donošenja pake-ta mjera za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize, ističući da on čak i danas, kada je evidentno prisu-stvo krize, izjavljuje da krize u privredi BiH nema ili da je sasvim zanemarujuća.
Predsjednik Skupštine Komore Muhamed Šaćiragić, na-kon jučer upućenog protesta Komore prema Parlamen-tu FBiH, danas je ponovno pozvao Parlament da stavi van snage primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima ili da ga u što kraćem roku zajedno s predstavnicima privrede dopuni, pa čak i donese novi zakon koji će biti usklađen s interesima privrede i direktivama EU.
Stav privrednika je da u tom zakonu nisu ispoštovane propisane procedure i odredbe Zakona o privrednim komorama u FBiH te da ga je nemoguće implementirati.
Šaćiragić je dodao da je Zakon o privrednim društvima FBiH značajan za privredu i da mu nije jasno kako nije prihvaćen nijedan od 30 amandmana koje je uputio po-slovni sektor na taj zakon.
U svom obraćanju Jahjaefendić je zamolio državne orga-ne da počnu prihvatati prijedloge privrednika, ukazujući na sve težu situaciju u kojoj se nalazi građevinski sektor, koji je usko povezan sa još 40 privrednih djelatnosti.
Gla
snik
4
Ušteda energijeZnačaj realizacije projekta „Razvoj i unapređenje konkurent-nosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti“ u sferi ublažavanja posljedica svjetske ekonomske, finansijske i energijske krize
Projekat EU
U organizaciji Privredne komore Kan-tona Sarajevo danas je održana konfe-rencija za štampu posvećena značaju re-alizacije projekta „Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti“ u sferi ublaža-vanja posljedica svjetske ekonomske, fi-nansijske i energijske krize. Novinarima su se obratili Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo, prof. dr. Aleksandar Knežević, predsjed-nik Regionalnog centra za edukaciju i informacije iz održivog razvoja za Ju-goistočnu Evropu, koji je ujedno i par-tner Komore na realizaciji pomenutog projekta i Rusmira Mandić, vođa ovog projekta, kojeg finansira EU.
Evropska unija odobrila je sredstva u iznosu od 253.000 eura za realizaciju Projekta «Razvoj i unapređenje konku-rentnosti MSP na polju povećanja ener-getske efikasnosti” od čega je učešće Privredne komore Kantona Sarajevo 12% i čija je implementacija počela u novembru 2007. godine.
Kako je istaknuto, Kanton Sarajevo go-dišnje troši preko milijarde KM samo na energetske potrebe. Svaki procenat uštede višestruko se odražava na ubla-žavanje posljedica svjetske ekonomske krize, kao i na privredu BiH i KS. U tom kontekstu treba posmatrati i značaj re-alizacije ovog projekta jer se cijeni da se energetske uštede u građevinarstvu kreću oko 40%.
Privredna komora Kantona Sarajevo je ušla u drugu, završnu, godinu izvođenja projekta.
U prvoj godini uspostavljen je Centar za energetsku efikasnost u zgradarstvu, s ciljem informisanja i educiranja firmi o novim tehnologijama u građevinarstvu, proizvodima i propisima. Uloga Cen-tra je i prezentacija proizvoda i usluga građevinskih firmi i stručnjaka iz oblasti projektovanja i izgradnje objekata, pro-izvođača i dobavljača materijala svim potencijalnim korisnicima i široj jav-nosti. Urađena je web-stranica www.energetska-efikasnost.ba, sa opširnim
bazama podataka firmi (preko 520), stručnjaka i stručne literature.
„Cilj Projekta je razvoj mreže da-vaoca usluga firmi i pojedinaca i animiranje korisnika i šire javnosti o problemu energije i značaju ener-getske efikasnosti, odnosno kroz ra-zvoj usluga i buduća održivost ovog Centra.“, istakla je gđa. Mandić.
Do sada su održani info seminar, dva tematska seminara i radionica na kojima je učestvovalo više od 160 učesnika iz preko 100 kompa-nija. Urađena je studija „Energet-ska efikasnost u javnim zgradama u Kantonu Sarajevo“ i Vodič kroz energetsku efikasnost.
U toku ove godine u planu je re-alizacija tri seminara, tri radionice, okruglog stola, izrada i publikovanje studije, dvije brošure i izrada direk-torija projektantskih i građevinskih kompanija iz Kantona Sarajevo. Pla-niran je aktivan nastup i prezentaci-ja usluga Centra na šest sajmova u zemlji. U toku su dogovori za pre-zentaciju i u preostalih osam općina KS, gdje su obuhvaćene i sve mje-sne zajednice, tako da već u srijedu, 25.02. planiramo održati prezenta-ciju u Općini Ilidža za zaposlenike općina Ilidža, Hadžići i Trnovo i pri-padajuće mjesne zajednice.
Prof.dr. Aleksandar Knežević se osvr-nuo na ciljeve samog projekta, uka-zavši na veliki procenat uštede ener-gije kroz sanaciju postojećih zgrada.
„Mnogi investitori i građani će imati interesa da ulažu u energetsku sa-naciju jer cijene goriva rastu, a sigur-nost u snabdijevanju energijom se smanjuje. Zavisno od tipa objekta i predmeta sanacije uložena sredstva se mogu, u nekim slučajevima, vratiti već i za tri do pet godina. Stoga je značajno da će firme koje vrše sa-naciju zgrada biti sposobne da pro-cijene, ne samo troškove sanacije, nego i efekte u pogledu poboljšanja energetske efikasnosti.“, kazao je prof. Knežević i ujedno pozvao sve zainteresirane da se uključe u reali-zaciju projekta.
Gla
snik
5
Predsjednik Komore Kemal Grebo je ovom prilikom ukazao na žestok udar svjetske ekonomske krize na privredu Bosne i Hercegovine.
Izneseni statistički podaci o kretanju izvoza i uvoza, proizvodnje i zaposle-nosti pokazuju usporavanje privred-nih aktivnosti, jer iskazani indeksi rasta pokazuju pad na kraju prošle i početku ove godine. U januaru 2009. godine industrijska proizvodnja u KS je manja za 8,1%, u odnosu na janu-ar 2008. godine. Kanton Sarajevo po-sljednjih nekoliko mjeseci bilježi rast broja nezaposlenih koji se sa 61.526 u septembru popeo na 63.306 u ja-nuaru 2009.
„Nepokretanje mjera od Vijeća mini-stara BiH, a pogotovo stavovi predsje-davajućeg Vijeća ministara o neposto-janju krize, navode na zaključak da je ekonomska kriza iskorištena u ostva-rivanje političkih ciljeva nekih politič-kih partija, prije svega onih iz Republi-ke Srpske.“, smatra Grebo.
Kako dalje ističe, nečinjenjem i nepo-kretanjem mjera za zaštitu domaće
proizvodnje, privreda BiH i FBiH izlo-žena je nemilosrdnom uticaju krize kako bi se dokazalo da je BiH kao dr-žava ekonomski neodrživa, a RS odr-živa, što je vrlo opasna teza.
Predsjednik Komore stoga smatra da vlasti u FBiH trebaju mnogo energič-nije i odlučnije pokrenuti mjere radi zaštite domaće proizvodnje i akti-viranje domaćih resursa, kako bi se ublažile posljedice ekonomske krize i osnažila i ojačala privreda FBiH, a time i privreda BiH.
„Vrlo je važno i hitno uspostaviti odr-živost, pa ako je moguće i brži rast privrede FBiH naspram drugog enti-teta. Pored vlasti, u ostvarivanju tog cilja moraju se uključiti i stručne i na-učne institucije.“, kaže Grebo.
Kanton Sarajevo u značajnim količina-ma uvozi proizvode koji bi se u i Kan-tonu dosta uspješno mogli proizvoditi, kao što su: mlijeko i mliječni proizvodi (63,9 mil. KM uvoz), meso i mesne prerađevine (42,9 mil. KM), voće i povrće (30,8 mil. KM), pića (70,4 mil. KM), duhan i prerađevine od duhana
(42,0 mil. KM), medicinski i farmace-utski proizvodi (73,5 mil. KM) i slično.
Također, u Kantonu Sarajevo bi se mogla proizvoditi tehnološka oprema i uređaji, (ili njihovi dijelovi) u kom-panijama metalskog kompleksa, a u saradnji sa naučno-stručnim instituci-jama za potrebe prehrambene i dru-ge industrije (prerada voća, povrća, šumskih plodova, ljekovitog bilja i dr.), koja se sada najvećim dijelom uvozi iz zemalja okruženja.
„Ako se zna da smo u BiH strancima prepustili tržište u vrijednosti većoj od 16 milijardi i 200 miliona KM, a u KS preko 4 milijarde i 200 miliona KM, krajnje je vrijeme da aktiviramo sve unutrašnje rezerve kako bi bar dio tržišta ostao u zemlji. Ako bi od ovoga samo 10% tržišta godišnje uze-la domaća proizvodnja to je na nivou BiH više od milijardu i 600 miliona KM, a u KS preko 420 miliona KM. Ovome je svaki komentar suvišan.“, kazao je Grebo.
Predsjednik Komore upozorio na žestok udar krize na privredu BiH
Gla
snik
6
Giljotina propisa
Očekuje se aktivno učešće poslovne zajednice u projektu
U organizaciji IFC/International Fi-nance Corporation/ održan je sa-stanak sa predstavnicima poslovnog sektora, kao jedne od ciljnih grupa, o provedbi Projekta regulatorne refor-me u Federaciji Bosne i Hercegovine ili jednostavnije rečeno o regulator-noj giljotinji, koja se može smatrati i kao dobar instrument u svjetlu po-stojeće ekonomske krize. Pod giljoti-njom se podrazumijeva niz brzih re-vizija postojećih propisa i mjera, koja je neprovodiva bez političke podrške.
U ime IFC prisutnima se obratio poznati svjetski stručnjak za regula-tornu reformu gosp. Cesar Cordova i Tarik Šahović, menadžer Projekta «Jačanje konkurentnosti na lokalnom nivou u BiH.»
Ovom prilikom želimo da upoznamo naše članove šta to znači za poslovni sektor.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Međunarodna finansijska korporaci-
ja (IFC) su 27.11.2008. godine potpi-sale Memorandum o razumijevanju u okviru Projekta regulatorne re-forme. Po riječima predstavnika IFC osnovni cilj koji se želi postići ovim projektom je unapređenje klime za vođenje poslovanja u FBiH kroz smanjenje troškova i rizika poslova-nja, te sveobuhvatno pojednostav-ljenje i unapređenje administrativnih postupaka na nivou Federacije BiH.
Pilot projekti su provođeni u Općini Novo Sarajevo, Gradu Mostaru i u RS.
Od poslovne zajednice se očekuje da uzme aktivno učešće u ovom projektu i da kontinuirano vrši pri-tisak na Vladu, pogotovo pri kraju reforme, kako bi ovaj projekat imao pozitivne efekte.
Regulatornom reformom zasigurno bi se uticalo na mnoge negativne pojave kao što su korupcija, zloupo-treba ovlaštenja, siva ekonomija.
Važno je napomenuti da se većina ciljeva ne može ostvariti u kratkom periodu, o njima se treba razmišlja-ti kao o dugoročnom procesu u koji poslovni sektor investira, a rezultati bi bili vidljivi za pet, deset ili petnaest godina. Potrebno je promijeniti način razmišljanja i shvatiti da je ekonomski ciklus duži od političkog ciklusa.
Faza strategije regulatorne reforme/giljotinje podrazumijeva inventar i prvu samo-evaluaciju koju će veri-fikovati Radna grupa. Pod provođe-njem inventara podrazumijeva se kompletna identifikacija i mapiranje mjera. Svaka regulativa će biti elimini-sana osim ako je regulator opravda u odnosu na konkretne testove:
Da li je potrebna? Ako nije, elimini-sati.
Da li je legalna? Ako nije, eliminisati.
Da li je pogodna za poslovanje? Ako nije, eliminisati.
U drugoj fazi učesnici u procesu/akteri izvještavaju Radnu grupu o svojim viđenjima po odgovorima na prethodna pitanja.
Odgovore na pitanja, u trećoj fazi re-gulatorne reforme, daje Radna grupa.
Na ministarstvima je teret dokazi-vanja zašto određene propise treba ukinuti i da li su ti propisi uopšte potrebni. Fokus treba biti na detek-ciji samo ozbiljnih problema i predla-ganju rješenja a ne samo upućivanje žalbi.
Na kraju se predviđa uspostava Regi-stra koji treba da se održava, u čemu važnu ulogu ima poslovni sektor. Prije otpočinjanja i nakon završetka Pro-jekta uradiće se procjena troškova.
Istaknuto je da je jako važno zapo-četi ovu reformu i ukoliko se Vlada Federacije BiH očituje o određenim pitanjima, očekuje se da Projekat ot-počne za nekoliko sedmica.
Mubera Kadrić
Gla
snik
7
Pregovaračke taktike (negotiating tactics)
U organizaciji Centra za edukaciju i informatičke poslove Privredne komore Kantona Sarajevo 24. februara je uspješno realiziran jednodnevni stručni seminar posvećen pregovaračkim taktikama. Ova zanimljiva tema okupila je direktore, kao i one zaposlene u prodaji koji na bilo koji način pregovaraju sa potencijalnim saradnicima.
„Cilj seminara je prepoznati način na koji funkcionira proces pregovaranja, naučiti više različitih pregovaračkih taktika kako bi ih uspješno primijenili u praksi, naučiti kako da utičemo na druge i kako da ih «pročitamo», kao i spoznati kako da izbjegnemo zastoje u pregovorima”, kazao je voditelj radionice Miloš Todorović iz firme «AT Com».
NLP Komunikacija i komunikacijske vještine
U organizaciji Centra za edukaciju i informatičke po-slove 25. februara završen je dvodnevni stručni semi-nar o temi NLP- komunikacija i komunikacijske vješti-ne. Cilj seminara je bio ukazati na značaj komunikacije u funkciji unapređenja poslovanja.
Predavač je bio Šemsudin Zaimović, trener neuro-lin-gvističkog programiranja, a među polaznicima su bili poslovni ljudi različitih profila koji su prirodom svog posla vezani za komuniciranje.
Gla
snik
8
NAZIV SEMINARA Datum: Partner Predavači
RADIONICA:PSIHOLOGIJA KUPNJE 02-03.03.2009.
Angloadria – poslovno savjetovanje – Zagreb
Mladen Jančić
STANDARD ISO 9000 – ZABLUDE I ISTINE 04-05.03.2009.
Smile It Solutions – Beč Mičo Jančev
KVALITET U NABAVKAMA I REINŽENJERING PROCESA NABAVKE 05.03.2009. Kaos – Beograd Branislav Sladić
USLOVI KOJE BH MORA ISPUNITI ZA IZVOZ U EU 10.03.2009.
Tim Know How, Sarajevo
Radomir MarinkovićIvana ĆukIsmet Muratagić
JAVNE KAMPANJE I LOBIRANJE 11.03.2009. Mediacentar, Sarajevo
Asja ČengićSevima Sali – Terzić
OSNOVE BRAND MENADŽMENTA 12.03.2009. ComArt, Sarajevo Azra Pleše
UPRAVLJANJE RIZICIMA 16-17.03.2009. MICROedukacija, Sarajevo Ekspert MicroGrupe
POSLOVNO KOMUNICIRANJE I EFIKASNO VOĐENJE SASTANKA 18.03.2009. proMENTE Dženana Husremović
Alma Kadić
KAKO PRIVUĆI I ZADRŽATI KLIJENTE? 20.03.2009. BSB Knowledge
Center, SarajevoHaris BašićZlatan Burzić
NLP – UPRAVLJANJE VREMENOM 24-25.03.2009. Slapovi znanja, Lukavac Šemsudin Zaimović
MONITORING I EVALUACIJA PROJEKTA 26-27.03.2009. Tko – Izbor Plus,
SarajevoElmida SarićSlavica Drašković
OBRAZOVANJE MENADŽERA (OBAVEZNO POZNAVANJE ENGLESKOG JEZIKA)
27.03.2009.L&L English learning Center, Mostar
Dunja Alendar - Borić
ODNOSI S MEDIJIMA 30.03.2009. Mediacentar, Sarajevo
Duška Jurišić
IZGRADNJA PRAVNOG OKRUŽENJA U BH ZA PROVOĐENJE AKCIJE SANACIJE TOPLINSKIH GUBITAKA U ZGRADAMA – NA BAZI REGULATIVE EU I MEĐUNARODNIH STANDARDA“
30,31.03.;01.04. REIC Eksperti iz ove oblasti
Pozivamo privrednike da prisustvuju edukacijama u Komori!Detaljnije informacije o aktuelnim edukacijama i programu edukacije možete dobiti na telefone
Centra za edukaciju i informatičke poslove: 250-117, 250-116, 250-107 ili na web-stranici Komore: (www.pksa.com.ba u rubrici „Najave”)
Centar za edukaciju i informatičke poslove
NajaveU martu planirano 11 seminara
Upoređujući kretanja u privredi Kantona Sarajevo na kraju decembra 2008. u odnosu na decembar 2007. go-dine generalna je ocjena da su ostvareni zadovoljavajući trendovi rasta. To ilustruju sljedeći podaci:
• Fizički obim industrijske proizvodnje je veći za 23,8% (u Federaciji BiH zabilježen je rast od 7,9%),
• Promet u trgovini je veći za 25,9% (u Federaciji BiH je veći za 18,2%),
• Prihod od turizma je veći za 3,3%, mada je broj turista opao za 0,5% (u Federaciji BiH je veći za 2,1%), a broj noćenja opao za 2,3% (u Federaciji BiH opao za 0,8%),
• Vanjskotrgovinska razmjena je veća za 25,9%, pri čemu je izvoz veći za 14,3% a uvoz za 28,4%. To je imalo za posljedicu rast deficita od 32,3% koji je krajem godine dostigao zabrinjavajući iznos od 3,45 milijardi KM. Po-krivenost uvoza izvozom iznosi svega 19,4%,
• Broj zaposlenih radnika iznosio je 119.881 i veći je za 3,7%,
• Nezaposlenih lica evidentirano je 62.475 ili manje za 4,4%,
• Stopa nezaposlenosti iznosila je 34,3%,
• Prosječne neto plaće iznosile su 988,6 KM i veće su za 11,8%,
Navedeni podaci ukazuju na to da je privreda Kantona Sa-rajevo, bez obzira na teškoće, tokom 2008. godine održa-
vala privredni rast, iako se u privrednim sektorima, kao što su građevinarstvo, tekstil, drvoprerada, metaloprerada i dr., osjeća smanjenje poslovne aktivnosti i zaposlenosti.
Posmatrajući četvrti kvartal 2008. godine i početak 2009. godine uočavaju se određena ciklična kretanja, što je karakteristika nestabilne privrede. Tako npr. indu-strijska proizvodnja u januaru 2009. godine bilježi znača-jan pad u odnosu na decembar 2008. godine; promet u trgovini opada u oktobru i novembru, da bi u decembru porastao; turizam bilježi pad prihoda u četvrtom kvartalu 2008. godine; zaposlenost se zadržava na istom nivou u oktobru i novembru, da bi u decembru zabilježila pad, a broj nezaposlenih lica raste. Od novembra 2008. do januara 2009. godine porastao je broj lica koja traže za-poslenje za 2000.
Navedeni pokazatelji jasno ukazuju na prisustvo recesije u Kantonu Sarajevo. Ipak, treba istaći da će se egzaktna ocje-na o postignutim efektima u 2008.g. donijeti tek po obradi i analizi finansijskih godišnjih obračuna.
Industrija
Dinamika industrijske proizvodnje (prerađivačka indu-strija, rudarstvo i snabdijevanje energentima i vodom) u Kantonu i Federaciji BiH, zaključno sa decembrom 2008. g. imala je sljedeći trend rasta:
Od 20 grana prerađivačke industrije Kantona, njih 12 je ostvarilo rast proizvodnje u 2008. g. (u odnosu na uporednu godinu), dok je ostalih osam grana zabilje-žilo negativan trend.
U 2008. g, u odnosu na uporednu 2007. g., industrija Kantona je zabilježila veoma dinamičan rast od 23,8%, dok je u Federaciji BiH, za isti vremenski period, ostva-ren rast industrijske proizvodnje od 7,9%.
Rast industrije – ukupno 123,8Rast prerađivačke industrije 126,8
- po granama:
1 proizvodnja hrane i pića 107,6
2 proizvodnja duhanskih proizvoda 101,0
3 proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna 174.4
4 prerada kože, izrada galanterije i obuće 100,O
5 proizvodnja celuloze, papira i proizv. od papira 128,0
6 izdavačko-štamparska djelatnost 106,9
7 proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 188.3
8 proizvodnja ostalih nemetalnih miner. pr. 107.6
9 proizvodnja metala 116,9
10 proizvodnja proizvoda od metala, osim maš. i opr. 135.3
11 proizvodnja električnih mašina i aparata 109.7
12 pr. medicinskih preciznih optičkih instrumenata 159.6
Dinamika industrijske proizvodnje-ukupno - indexi
107,9110,4
108,6
123,8121,8
108,5100
120
140
2006/2005 2007/2006 2008/2007FBiH KS
PRIVREDA KANTONA SARAJEVO U 2008. GODINI
Građevinarstvo
U oblasti građevinarstva, u protekloj godini su, bez obzira na niz poteškoća, zabilježeni značajni efekti. Područje Kan-tona, pa i šire, bilo je jedno veliko gradilište, sa intenzivira-nim radovima i u visoko i niskogradnji.
Međutim, u posljednja dva mjeseca 2008.g, radovi su se znatno usporili, da bi se, početkom tekuće, 2009.g. na ne-kim većim gradilištima čak i obustavili.
Tome je niz uzroka, a prevashodno: neizmirenje dugova investitora spram izvođača (posebno na dijelu koridora Vc), nedostatak obrtnih sredstava za značajnije otpoči-njanje radova uzrokovanih kriznom situacijom, te opća problematika kao rezultat ukupne ekonomske situacije na domaćoj poslovnoj sceni. Po procjenama svjetskih ekono-mista, građevinarstvo će, zajedno sa metalnom industrijom, u najdrastičnijoj mjeri, osjetiti znakove globalne privredne recesije, a domaće vlasti (u oba entiteta), još nisu izašle sa planovima intenziviranja radova, posebno na izgradnji koridora Vc.
To znači da će se najznačajnije firme sa područja Kantona (Hidrogradnja, Vranica, ŽGP itd.) koje su prezentanti bh. građevinarstva i na svjetskim tržištima, naći, u 2009.g. u veoma nezavidnoj situaciji.
Savjet za građevinarstvo, industriju građevinskog materi-jala i projektantskih usluga pri Privrednoj komori Kanto-na Sarajevo i Udruženje za građevinarstvo i proizvodnju građevinskog materijala pri Privrednoj komori Federacije BiH, pored općih mjera koje se odnose na sve privredne oblasti, predložili su i specifične mjere koje se odnose na ovu oblast.
Kao prioritetne naglašavaju se :
• ujednačavanje uslova poslovanja i konkurentske pozi-cije građevinskih firmi iz Republike Srpske i Federacije BiH na projektima u Federaciji BiH ( vezano za razli-čite entitetske stope po osnovu doprinosa na plaće ) uvođenjem preferencijalnog tretmana od 6 % za firme iz Federacije BiH;
• uvođenje funkcije pomoćnika ministra za građevinar-stvo u jednom od ministarstava koja sada imaju djeli-mičnu nadležnost za građevinarstvo;
• priprema i usvajanje granskog ugovora u oblasti gra-đevinarstva
• eliminisanje klauzule o nepromjenjivosti cijena u
budžetski finansiranim ugovorima uz primjenu općih uzansi u građevinarstvu;
• otkloniti nesklad u propisima i realnim mogućnostima poštovanja općeg kolektivnog ugovora;
• oslobađanje od plaćanja doprinosa na plaće za sve uposlenike u periodima kada se poslovne aktivnosti ne mogu odvijati zbog sezonskog karaktera poslovanja.
Trgovina
Intenzivna dinamika rasta prometa u trgovini na malo na nivou Kantona nije iznenađujuća, s obzirom na kapacitet i kupovnu moć potrošačkog tijela-stanovništva, kao i visoke zahtjeve za kvalitetom i blagovremenom snabdjevenošću sa svim vrstama roba. Tome doprinose i najveći trgocentri locirani na području Kantona.
Rast prometa u ovoj oblasti u Kantonu, u odnosu na pro-met u Federaciji BiH, najbolje ilustruje dinamika prikazana u narednom grafikonu:
U Kantonu posluje ukupno 430 trgovačkih malopro-dajnih firmi.
U tim firmama zaposleno je, prema kantonalnom Za-vodu za statistiku i informatiku, 12.318 radnika što predstavlja polovinu ukupno zaposlenih u trgovin-skom sektoru u kojem je i prodaja na veliko, popravak motornih vozila i motocikala kao i predmeti za vlasti-tu upotrebu.
Inače, u trgovini Kantona je krajem novembra 2008. g. registrovano 22.157 radnika, što čini 18,5% ukupno zaposlenih u Kantonu, odnosno 31,3% zaposlenih u kantonalnoj privredi.
Intenzivnu dinamiku rasta je ostvarila pro-izvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda (index 188,3), proizvodnja odjeće (index 174,4) itd.
Pad proizvodnje u: 1 proizvodnji tekstila 71.8
2 proizvodnji drveta osim namještaja 95.3
3 proizvodnji proizv. od gume i plastike 99.5
4 proizvodnji mašina i uređaja 54.5
5 proizvodnji kancel. mašina i računara 71.6
6 proizvodnji motornih vozila i prikolica 91,6
7 proizvodnji namještaja 78.4
8 reciklaži 90.5
Dinamika prometa u trgovini na malo sa PDV-om- indexi
125,9123,4101,4
118,2114,0117,1
2006/2005 2007/2006 I-XII 08/I-XII 07
KS FBIH
Turizam
Prihod u turizmu Kantona u analiziranoj, 2008.g., u odnosu na uporednu, 2007. g., ostvaren je u iznosu od 32,2 miliona KM. To je više za 3,3 % (podatak za nivo Federacije BiH nije objavljen).
Prihod od turizma je veći za 3,3%, mada je broj turista opao za 0,5%( u Federaciji BiH je veći za 2,1%) a broj no-ćenja opao za 2,3% (u Federaciji BiH opao za 0,8%),
Ovo je skroman rast u odnosu na zabilježena kretanja za devet mjeseci, kada je prihod u turizmu bio veći za 7,5% a na kraju 2007.g. u odnosu na 2006. g. čak 18%.
Vrijednosti prihoda u turizmu Kantona Sarajevo date u narednom grafičkom prikazu:
U 2008. g. Kanton je posjetilo 166.304 turista, što je pad za 0,5% u odnosu na uporednu godinu. Takav broj turista predstavlja 46,9% ukupnog broja posjeta u Federaciji BiH (354.773) Od ovog broja turista, na strane posjete otpada 73% (u FBiH 60%) a ostatak čine posjete domaćih turista u Kantonu.
Saobraćaj
Oblast saobraćaja bilježi skromne rezultate u 2008.g.
Prvi faktor uticaja je refleksija globalne ekonomske krize na ukupne privredne tokove, te sa njom pad privredne aktivnosti i na području BiH, a drugi faktor su već poznate dugogodišnje slabosti u saobraćaju (posebno prevozu put-nika sa nekontrolisanim „divljim” prevoznicima).
Dinamika cestovnog prevoza putnika- indexi
96,071,1
91,3
96,6120,1
102,7
60
100
140
180
220
2006/2005 2007/2006 I-IX 08/I-IX 07KS FBiH
Netto plaća
Prosječna netto plaća, u mjesecu decembru 2008. godine u Kantonu Sarajevo iznosila je 988,63 KM i viša je od prosje-ka plaće ostvarene u istom mjesecu 2007. godine za 11,8% (u FBiH 790,21 KM što je više za 13,4%).
Ako posmatramo samo privredne djelatnosti Kantona, onda je najviši nivo plaće, u posmatranom mjesecu, tradi-cionalno, zabilježen u djelatnosti finansijskog posredova-nja (1.532,14 KM), zatim u proizvodnji energenata i vode (1.238,85 KM) te prijevozu, skladištenju i vezama (1.080,74 KM), dok su najmanje plaće i dalje u djelatnosti građevinar-stva (600,44 KM) i u ugostiteljstvu (642,86 KM).
Vanjskotrgovinska razmjena
U vanjskotrgovinskoj razmjeni, prema podacima Agencije za statistiku BiH i Kantonalne agencije za statistiku, u peri-odu od 1.1. do 31.12.2008. g. u Kantonu Sarajevo ostvareni su sljedeći rezultati:
BiHu mil. KM
Kanton u mil. KM
Ukupan izvoz 6.712 830Ukupan uvoz 16.286 4.278Ukupna vanjskotrgovinska razmjena 22.998 5.108Saldo - 9.574 -3.448Pokrivenost % 41,21 19,40Rast izvoza % 10,39 14,32Rast uvoza % 19,53 28,42 Rast ukupnog obima razmjene % 16,71 25,90 Dinamika stepena pokrivenosti - 3,41 - 2,41
Prema predočenoj dinamici, jasno je da se ekonomska kriza reflektuje i na ovu oblast, a posebno na kompa-nije koje se bave prevozom roba (sirovina i reproma-terijala-čelik, koks, cement, glinica, aluminij, drvo, itd) i putnika, tako da je procjena da će 2009.g. biti najte-ža poslijeratna godina. Do sada su transportne firme, zahvaljujući značajnom padu cijena nafte, djelimično, uspjele apsorbovati posljedice pada obima poslovanja.
Kako bi prevazišle ekonomsku krizu, firme u ovoj oblasti, traže rješenje u uvođenju drastičnih internih mjera štednje, ali, takođe, očekuju i pomoć od nadlež-nih državnih organa i institucija.
Od ostvarene godišnje vrijednosti prihoda u turizmu Kantona, 17,6% je ostvareno od noćenja domaćih turista , 67,9% od noćenja stranaca, a ostalih 14,5% turističkog prihoda je ostvareno od pružanja kom-plementarnih turističkih usluga.
Ostvareni prihod u turizmu Kantona- u 000 KM -
32.19331.165
26.415
23.000
28.000
33.000
2006 2007 2008
Iz prezentiranih podataka vidljivo je da je spoljno-trgovin-ska razmjena Kantona Sarajevo povećana za 25,90%, te u ukupnoj spoljno-trgovinskoj razmjeni BiH, učešće privrede Kantona Sarajevo iznosi 22,21%.
Rast ukupnog obima spoljno-trgovinske razmjene na nivou BiH iznosio je 16,71%.
Osvareni deficit iznosi 3.448 miliona KM, što predstavlja povećanje za 32,36% u odnosu na prethodnu godinu i čini 36,01% ukupno ostvarenog deficita BiH u 2008. g.
Pokrivenost uvoza izvozom na nivou Kantona je 19,40% i manje je za 2,41% u odnosu na ostvareni stepen pokri-
venosti u 2007. godini. Istovremeno stepen pokrivenosti uvoza izvozom na nivou BiH je 41,21% i manji je za - 3,41% u odnosu na 2007. godinu.
Treba naglasiti da je u 2008. godini u Kanton Sarajevo uve-zena značajna količina proizvoda koji bi se veoma uspješ-no mogli proizvoditi u Kantonu Sarajevo, kao što su npr: mlijeko i mliječni proizvodi (63,9 mil. KM), meso i mesne prerađevine (42,9 mil. KM), voće i povrće (30,8 mil. KM), piće (70,4 mil. KM), duhan i prerađevine od duhana (42,0 mil. KM), medicinski i farmaceutski proizvodi (73,5 mil. KM) i sl.
Azemina Ćerimagić
MJERE
Prema predočenim pokazateljima, tendencijama zabilje-ženim u zadnjim mjesecima 2008. i početkom 2009. g. u Kantonu Sarajevo, kao u ostalom i na cijelom prostoru BiH, ukazuje se potreba donošenja hitnih mjera i stra-teških opredjeljenja za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize na privredna i ukupna društvena kre-tanja.
Mjere treba donijeti na svim nivoima vlasti, a posebno na nivou BiH, u čijoj nadležnosti je donošenje mjera od ključnog značaja za poslovanje privrednih subjekata.
Poslovni sektor Kantona Sarajevo predložio je niz mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize za sve nivoe izvršne i zakonodavne vlasti prema njihovim nadležno-stima, koji su dopunjeni sa prijedlozima sa radno-kon-sultativnog sastanka privrednika i Vlade Kantona Saraje-vo. Na osnovu tih prijedloga mogu se izraditi konkretni programi svake vlade za ublažavanje posljedica recesije i unapređenje poslovnog ambijenta.
Međutim, nije dovoljno samo donijeti program mjera nego je mnogo važnije obezbijediti njihovu efikasnu re-alizaciju.
Zaposlenost
Jedno od najznačajnijih područja je zapošljavanje i ostvarena dinamika rasta zaposlenosti.
Kada je u pitanju nezaposlenost, u Kantonu je, na kraju 2008. g., registrovano 62.475 lica koja traže zaposlenje (u FBiH 338.643) što je za 4,4% manje u odnosu na decembar 2007. g. Međutim, od kraja oktobra 2008. do kraja januara 2009. godine broj nezaposlenih lica sa 61.305, koliko je bilo u oktobru, povećan je do kraja januara na 63.306.
Slijedom ovakvih kretanja u sferi zapošljavanja, u Kantonu Sarajevo i FBiH, na kraju XII 2008. g. ostvarena je stopa nezaposlenosti u KS od 34,3%, dok je u FBiH stanje još lošije, sa stopom od 44%.
U decembru 2008. u Kantonu je bilo zaposleno 119.881. radnika, što je više za 3,7% u odnosu na isti mjesec upored-ne, 2007. godine. U istom mjesecu u Federaciji BiH zaposlenje je imao 431.131 radnik, što je za samo 1,8% više od broja zaposlenih u decembru 2007. To znači da je na Kanton Sarajevo, od ukupnog broja zaposlenih Federacije BiH otpadalo 27,8%.
Zaposlenost u privrednim i vanprivrednim djelatnostima - XII 2008
58,8%
41,2%
privreda vanprivreda1.337
139
14.293
3.283
8.551
5.289
10.216
5.166
22.220
poljop, lov i šum.
rudarstvo
prerađivačka industrija
elekt.ener, plin i voda
građevinarstvo
trgovina
ugostiteljstvo
skladištenje i veze
finan. posredovanje
Gla
snik
13
U Sarajevu je 4. i 5. februara ove godine održan radni sa-stanak predstavnika privrednih komora iz regiona i Evrop-ske unije, čime je otpočela realizacija Projekta.
Privredna komora Kantona Sarajevo zajedno sa Gospo-darskom komorom Grada Zagreba izabrana je od EU-ROKOMORE iz Brisela da učestvuje u realizaciji projekta «Promocija poljoprivrednih proizvoda za izvoz», a u cilju unapređenja izvoza malih i srednjih preduzeća na tržište Evropske unije.
Radi daljnjeg privlačenja direktnih stranih investicija u ovaj sektor, kod apliciranja na ovaj projekat dobili smo i podrš-ku Ministarstva privrede Vlade Kantona Sarajevo i Agencije za promociju inostranih investicija BiH, kao i jednog broja proizvođača hrane Kantona Sarajevo.
Od strane komora iz Evropske unije projekat se realizuje uz pomoć Eurokomore iz Brisela, kao i:
1. Specijalne Agencije za promocije Trgovačke komore iz UDINA-Italija i
2. Trgovačke i industrijske komore Zapadne Flandrije iz grada Roeselare u Belgiji.
U okviru realizacije ovog projekta predviđeno je odvija-nje više različitih aktivnosti kojima se žele osposobiti upo-slenici u komorama zemalja Zapadnog Balkana, kao i iz institucija i kompanija, koje daju podršku ovom projektu za što uspješnije obavljanje promotivnih aktivnosti u poljo-privredno-prehrambenom sektoru.
Programom realizacije projekta predviđeno je:
Organizovanje više sastanaka sa predstavnicima pomenu-tih komora, institucija koje daju podršku realizaciji ovog projekta, kao i sa predstavnicima najznačajnijih kompanija, oko prezentiranja dosadašnjih iskustava u obavljanju pro-motivnih aktivnosti za što uspješnije predstavljanje poljo-privredno – prehrambenog sektora stranim tržištima, kao i organizovanje treninga u komorama u Belgiji i Italiji na kojima će se govoriti i o zakonodavnoj regulativi Evrop-ske unije, zdravstvenoj sigurnosti poljoprivredne proizvod-nje i proizvodnje hrane, načinima organizovanja raznih promotivnih aktivnosti, kao što su prezentacije, učešća na sajamskim manifestacijama, pakovanje, i slično.
Predstavnici komora iz Belgije i Italije, koji su inače in-struktori na treninzima za unapređenje znanja o pro-motivnim aktivnostima u ovim oblastima privrednog djelovanja, prilikom boravka u Sarajevu i izvršene PEST analize, pozitivno su se izrazili o dosadašnjim iskustvima naših kompanija i uposlenika ove komore na izvršavanju i pripremanju raznih promotivnih aktivnosti za sektor po-ljoprivredno-prehrambenih proizvoda u našoj sredini, a sve u cilju daljnjeg privlačenja direktnih stranih investicija u ovaj sektor.
mr. Esad Ibišević
Promocija poljoprivrednih proizvoda za izvoz
PARTNERS II
Gla
snik
14
O Bio-base kompaniji
Kompanija je osnovana sa akcentom na privredni razvoj BiH kroz konsultacije i standardizaciju poduzetništva, kao i zaštitu okoliša. Poslovanje je vezano za saradnju sa domaćim i stranim stručnim saradnicima i partnerima na polju standardizacije i ekologije, s ciljem prenošenja međunarodnih iskustava i znanja na domaće firme. Uža specijalizacija vezana je za područje hrane, pića i duhana, što potvrđuje i certificirana ekspertiza glavnih konsul-tanata. Pored toga što su specijalizirani za implementac-iju HACCP sistema, konsultanti Bio-Base su stručni i u pružanju konsultantskih usluga za standarde ISO 9001 i ISO 14001. Korisnici njihovih usluga su kompanije raznih poslovnih djelovanja, ustanove, institucije kao i pojedinci.
VIZIJA poslovanja jeste podsticaj integracije ekonomskih, okolišnih i socijalnih aspekata u poslovanju poduzeća u njihovom daljnjem razvoju. Drugim riječima, unapređenje privrede i turizma BiH prevencijom i poboljšanjem kvalitete životne sredine i poslovnog okruženja.
Kompanija Bio-Base dobitnik je Zlatne ugostiteljske krune, kao specijalne nagrade za standardizaciju i implement-aciju HACCP-a u ugostiteljstvu kao velikom doprinosu poboljšanja kvaliteta ukupne ugostiteljske ponude i tur-izma u BiH.
HACCP?!
HACCP je međunarodni sistem kontrole zdravstvene is-pravnosti hrane i implementira se u sve sektore prehram-bene industrije tj. na kompletan proizvodni lanac hrane, od proizvodnje sirovina do finalnog proizvoda, tj. od uzgoja, berbe, prerade, proizvodnje, transporta i distribucije, do pripreme i konzumacije, popularno rečeno “od polja do stola.”
Isprva zamišljen kao način da se astronautima osigura savršeno higijenski ispravna hrana, HACCP (Hazard anal-ysis and critical control points - Analiza rizika i kritičnih kontrolnih tačaka) u proteklih je 30 godina prešao put do globalno prihvaćenog sistema nadzora kvalitete preh-rambenih proizvoda. Sistem je prihvaćen od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), američke Federalne uprave za hranu i lijekove i cijelog niza drugih agencija kao pouzdan način pripreme sigurne hrane na svim nivo-ima.
Član 5 EC Uredbe 852/2004 Evropskog parlamenta i vijeća o higijeni prehrambenih proizvoda zahtijeva da svi operatori koji se bave hranom uspostave, implementiraju i
održavaju procedure bazirane na HACCP principima. Im-plementacija ove uredbe u EU je na snazi od 2006. godine.
HACCP u BiH
Aktivnosti na uvođenju i primjeni HACCP-a u BiH su praktično na samom početku, iako je još 2005. godine, i to na nivou Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donesena zakonska odluka, po kojoj bi svi ob-jekti i preduzeća koja se bave proizvodnjom ili prometom namirnica životinjskog porijekla trebali uvesti HACCP sistem kontrole. U srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH također se spominje uvođenje HACCP sistema, i to kada je riječ o razvitku poljoprivredne proizvodnje.
Prema Zakonu o hrani BiH nastao je i pravni okvir o sig-urnosti hrane (Službeni list RBiH, 50/04). Glavni cilj ovog zakona je zaštita i zdravlje ljudi (potrošača), te nastup na međunarodnom tržištu.
Za tržište BiH ohrabruje činjenica da je veliki broj kom-panija koje posluju sa hranom, već pokrenuo postupak uvođenja HACCP-a, a neke su firme već certificirane. Budući da naša zemlja ima sve pretpostavke za proizvodn-ju “organske” ili “ekološke” hrane, neophodno je što prije prijeći na razvoj HACCP sistema, kao sveobuhvatnog kon-cepta kontrole zdravstvene ispravnosti i na uvođenje istog u praksu u svim segmentima poslovanja.
Važno je istaći da tržište BiH ima nekontrolisan uvoz hrane, nekontrolisane su proizvodnja, prerada i distribucija hrane, a kontrola hrane od laboratorija nije jedinstvena i kontinuirana. Razlog je nepostojanje koordinacije između proizvođača hrane, zdravstvenih institucija, sanitarnih ins-pekcija i potrošača.
„Zdrava ishrana – sigurna budućnost“Pravo svakog potrošača jeste da konzumira
zdravstveno ispravnu hranu
Gla
snik
15
Pojam odgovornosti i stalna edukacija
U zadnje vrijeme svjedoci smo masovnijih trovanja hranom, što nameće potrebu ozbiljnijem pristupu kon-trole kvaliteta hrane i njene zdravstvene ispravnosti (sig-urnosti), čime bi se preventivno izbjegli mogući rizici za zdravlje potrošača. To traži dodatnu edukaciju kadrova svih subjekata u lancu prehrane. Oni će biti ključne osobe u svim aktivnostima koje će voditi ka uvođenju/implemen-taciji i održavanju HACCP sistema kompanija, na putu ka samoj certifikaciji.
Jedna od rijetkih kompanija u BiH koja u svom poslovanju poseban akcenat stavlja upravo na implementaciju i edu-kacije na temu HACCP sistema, je kompanija Bio-Base. Ono po čemu su prepoznatljivi jeste organizacija jed-nodnevnih i višednevnih seminara, kao i praktičnih radi-onica, i po edukaciji na temu HACCP-a. Značajan broj seminara realiziran je u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo.
Posebno popularni seminari su na temu „Implement-acija HACCP sistema“, gdje svi polaznici, nakon uspješno položenog ispita dobijaju certifikat njemačke certifikaci-
jske kuće TUV Adria /partner of TUV THURINGEN/ za zvanje „HACCP menadžer“ i „HACCP Expert“.
„HACCP menadžer“ i „HACCP Expert“ - nova su zvan-ja kao oblici dokvalifikacije ili prekvalifikacije, jer se ne mogu dobiti u toku redovnog školovanja, niti u jednoj ob-razovnoj instituciji. Ovim novim zvanjima stvara se pozi-tivno okruženje za provođenje zakonom propisanih mjera („Zakona o hrani“ i „Zakona o veterinarstvu“) i otvaraju se nove mogućnosti na tržištu rada, jer je tržište deficita-rno ovim zvanjima.
Edukacije i treninzi vrše se po međunarodno priznatim savjetodavnim metodama kroz interaktivne, moderne virtuelne radionice, koristeći se praktičnim primjerima i vježbama u malim grupama - spoj znanja i iskustva na jed-nom mjestu.
Iz kompanije Bio-Base d.o.o. najavljuju cijeli ciklus jed-nodnevnih i višednevnih seminara, praktičnih radionica, kao i in house seminare.
Detaljnije informacije mogu se pronaći na web-adresi www.biobase.ba
Tim Bio-BasePredstavljamo Vam nove članove
Privredne komore Kantona Sarajevo
Gla
snik
16
U Privrednoj komori Kantona Sarajevo održana je 9. fe-bruara 2009. godine Međunarodna naučna konferencija o temi: “Strateško planiranje naspram ideologija”. Organiza-tor konferencije bio je Swiss National Science Foundation i Ekonomski institut Sarajevo.
Teritorijalna organizacija ima značajnu ulogu u razvoju osnovnih funkcija i zadovoljavanju ljudskih potreba, demo-kratiji i održivom razvoju, pa je veoma značajno istražiti i naučno utemeljiti osnovne principe teritorijalne organiza-cije.
Strategije su jedan od najznačajnijih instrumenata razvoja, a upravo u globalnoj krizi one mogu biti, umjesto ideolo-gija, odgovor na razvojne probleme. Međuregionalna sa-radnja je snažno podržana od Evropske unije i može biti pokretač kreiranja i realizacije brojnih razvojnih projekata.
Konferencija je u potpunosti opravdala svrhu održavanja i realizaciju postavljenih ciljeva:
• razmjena iskustava o teritorijalnoj organizaciji i prav-cima djelovanja
• kreiranje i implementacija razvojnih strategija
• utvrđivanje principa i metoda međuregionalne sarad-nje
Pozdravnu riječ na konferenciji uputio je prof.dr. Alija Behmen, gradonačelnik Sarajeva. Na plenarnoj sjednici izlagali su prof. dr. Mehmed Bublin (teritorijalna organiza-cija BiH), prof.dr. Anto Domazet (razvoj naspram, ideolo-gija u BiH), prof.dr. Jasmina Osmanković (međuregionalna i prekogranična saradnja u BiH), dr. Walter Schoenke i Mi-chale Guller (Iskustva Švicarske, teritorijalna organizacija i regionalna saradnja) i Sabina Mujkić (policentrični razvoj Bosne i Hercegovine)
Nakon svestrane rasprave vođene u okviru dvije radionice R1: Teritorijalna organizacija i R2: Regionalna saradnja, na plenarnoj sjednici su usvojeni zaključci i preporuke konfe-rencije. U raspravi su učestvovali predstavnici Univerziteta, Grada Sarajeva, općina i Privredne komore Kantona Sara-jevo, kao i predstavnici pojedinih stranaka.
Odgovor na razvojne problemeOsnovni naglasak u zaključcima bio je na:
• Naglašenoj ideologizaciji društva koju preferiraju po-litičke elite, kao i donošenju rješenja na ideološkim premisama
• Skoro potpuno zanemarivanje domaće pameti (dono-šenje rješenja na bazi naučno-stručnih istraživanja) i demokratskih procedura u pripremi prijedloga za po-litičko odlučivanje
• Skoro redovno se razgovara o ključnim pitanjima ustavnog uređenja na bazi ad hok rješenja i improviza-cija sa dosta neuspješnom realizacijom, a istovremeno se zapostavljaju pitanja razvoja koja su ključna za sta-novništvo
• Dosljednija primjena Dejtonskog sporazuma (umjesto selektivne) primjenom evropskih principa i odluke o konstitutivnosti naroda dovelo bi do novog kvaliteta razvoja
• U teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hecegovine se tre-ba oslanjati na evropske principe i već ostvareni poli-centrizam i decentralizirani teritorijalni razvoj
• Istraživanja su pokazala da se u Bosni i Hercegovini
Strateško planiranje naspram ideologije
Međunarodna konferencija u prostorijama Komore
Ekonomska regionalizacija na osnovu naučnih istraživanja
Mreža regionalnih i subregionalnih centara
Makroregije
V. KLADUŠA
CAZIN
BIHAÆ SANSKI MOST
PRIJEDOR
BANJA LUKA
DRVAR
KLJUÈ
ŠIPOVO
BUGOJNO
JAJCE
TRAVNIK ZENICA
VITEZBUSOVAÈA
FOJNICAKISELJAK
MRKONJIÆGRAD
DONJIVAKUF
GORNJIVAKUF
SKENDERVAKUF
GLAMOÈ
KUPRES
PROZOR
JABLANICA
LIVNO
TOMISLAVGRAD
POSUŠJE
GRUDE
NEUM
STOLAC
GACKO
FOÈA
ÈAJNIÈE
RUDO
VIŠEGRAD
GORAŽDE
ROGATICA
TRNOVO
SARAJEVO
VISOKOILIJAŠ
VAREŠ
ZAVIDOVIÆI
KAKANJ
BREZA
PALE
SOKOLAC
OLOVO
KLADANJ
ŠEKOVIÆI
SREBRENICA
BRATUNAC
VLASENICA
ZVORNIK
UGLJEVIK
BIJELJINA
LOPARE
BRÈKO
ORAŠJE
ODŽAK
MODRIÈADERVENTAPRNJAVOR
SRBAC
LAKTAŠI
ÈELINAC
KOTOR VAROŠ
DOBOJ
MAGLAJ
TEŠANJ
TESLIÆ
ŽEPÈE
BOSANSKIBROD BOSANSKI
ŠAMAC
GRADAÈAC
KALESIJA
TUZLA
LUKAVAC
SREBRENIKGRAÈANICA
ŽIVINICEBANOVIÆI
HAN PIJESAK
KONJIC
HADŽIÆI
KALINOVIK
NEVESINJE
MOSTAR
TREBINJE
BILEÆA
LJUBINJE
ÈITLUK
ÈAPLJINA
BOSANSKA KRUPA
BOSANSKINOVI
BOSANSKAGRADIŠKA
BOSANSKADUBICA
BOSANSKIPETROVAC
BOSANSKOGRAHOVO
LJUBUŠKI
ŠIROKIBRIJEG
NOVITRAVNIK
BUŽIM
KREŠEVO
Legenda:
Gla
snik
17
prostor struktuira na regije i lokalne zajed-nice bez obzira na politiku koja se vodi ili se ranije vodila
• Bosna i Hercegovina treba da se razvija kao regionalna država u duhu evropskih principa, pa je stoga nužno donijeti i zakon o regiona-lizaciji koji je jedan od uslova pridruživanja Evropskoj Uniji
• Međuregionalna saradnja nudi znatne mo-gućnosti za brži razvoj Bosne i Hercegovine u pogledu socijalnog, ekonomskog, prostor-nog i okolinskog razvoja
mr. Irfan Mehičić
Sedamnaesta proširena sjednica Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sarajevo održaće se u četvrtak, 12. marta, 2009. godine u 13,00 sati u pro-storijama Komore u velikoj sali br. 52 na petom spra-tu (Ul. La Benevolencija br. 8.)
DNEVNI RED:
1. NACRT BUDŽETA KANTONA SARAJEVO ZA 2009. GODINU
Nacrt budžeta može se naći na web-stranici Kantona Sarajevo – www.ks.gov.ba (aktuelnosti)
Ukoliko budete u mogućnosti, svoje primjedbe, pri-jedloge i sugestije možete dostaviti Komori u pisanoj formi prije sjednice ili na samoj sjednici Upravnog odbora Komore.
Vlada Kantona Sarajevo (Ministarstvo privrede) i Pri-vredna komora Kantona Sarajevo organiziraju susret privrednika i vlade Kantona Sarajevo o temi:
MJERE I AKTIVNOSTI VLADE KANTONA SARAJEVO NA UBLAŽAVANJU POSLJEDI-
CA SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE
Petak, 13. mart 2009. godine,
sa početkom u 9:00 sati
Privredna komora Kantona Sarajevo
(Ul. La Benevolencija br. 8.)
Cilj je zajedničkim djelovanjem poslovnog sektora i institucija vlasti analizirati moguće mjere i aktivnosti na ublažavanju posljedica svjetske ekonomske krize na privredna i društvena kretanja u Kantonu Sarajevo.
MIB School of Management i Privredna komora Kantona Sarajevo pozivaju Vas da prisustvujete p r e z e n t a c i j i
«MIB SCHOOL OF MANAGEMENT»u četvrtak, 12.03.2009. godine, u 10 satiu Privrednoj komori Kantona Sarajevo
(Ul. La Benevolencija br.8., Sarajevo)
Biće predstavljeni postdiplomski studij i edukativni kursevi ove škole: EDUKACIJA ZA MENADŽERE POSTDIPLOMSKI STUDIJ POSLOVNE
ADMINISTRACIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ OSIGURANJA I
PROCJENE RIZIKA POSTDIPLOMSKI STUDIJ – OBLAST TURIZAM
MIB School of Management svake godine raspisuje konkurs za stipendije za studente iz BiH kao i s područja Balkana.
LegislativaBOSNA I HERCEGOVINA
• Zakon o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2009. godinu («Sl. glasnik BiH», broj 7/09)
• Zakon o izmjenama Zakona o javnim nabavkama («Sl. glasnik BiH», broj 12/09)
• Odluka o izdavanju privremene licence za djelatnost trgovine električnom energijom («Sl. glasnik BiH», broj 1/09)
• Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife («Sl. glasnik BiH», broj 9/09)
• Odluka o troškovima pregleda robe izvan mjesta rada i izvan radnog vremena carinskog organa («Sl. glasnik BiH», broj 4/09)
• Pravilnik o maksimalno dozvoljenim količinama veterinarskih lijekova i pesti-cida u proizvodima životinjskog porijekla («Sl. glasnik BiH», broj 3/09)
• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila («Sl. glasnik BiH», broj 3/09)
• Instrukcija o razrezu poreza po službenoj dužnosti («Sl. glasnik BiH», broj 4/09)
FEDERACIJA BiH
• Zakon o izmjeni Zakona o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 9/09
• Zakon o izmjenama Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 5/09)
• Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegov-ine za 2009. godinu («Sl. novine FBiH», broj 5/09)
• Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava «Transfera za razvoj turizma i okoliša u Federaciji BiH» utvrđenog Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu Federalnom mini-starstvu okoliša i turizma. («Sl. novine FBiH», broj 9/09)
• Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja («Sl. novine FBiH», broj 2/09)
• Uredba o dopuni Uredbe o vršenju ovlaštenja organa Federacije Bosne i Her-cegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala vozila («Sl. novine FBiH», broj 10/09)
• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registriranju vozila («Sl. novine FBiH», broj 2/09)
• Pravilnik o izgledu i sadržaju iskaznice porodičnog poljoprivrednog gazdinstva («Sl. novine FBiH», broj 10/09)
IMPRESUM
GODINA IX/2009BROJ 74
februar
Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo
Uređuje Redakcijski kolegij:
Predsjednica:Munevera Pahor
Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić
Tehnička urednica:Elvira Baždar
Članovi: mr. Esad IbiševićMubera KadrićRusmira Mandić
Lektor:Elma Buljina
Štampa:
Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo
71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100 250-196Fax: 00387 33/250-137 250-140email: [email protected]
besplatan primjerak
Pregled promjena zbog EU direktiva
Evropska komisija odlučila je zabraniti prodaju određenih energetski neučinkovitih sijalica za domaćinstvo u fazama do 2016. Ovo je dobra vijest ne samo za okoliš, nego i za potrošača: energetski učinkovite sijalice štede novac, energiju i CO2. Kako bi tačno znali šta Vas očekuje, u na-stavku navodimo najvažnije promjene:
Proizvodi koji su zabranjeni tokom dugogodišnjeg perioda
Faza Datum Sijalice koje se više ne smiju staviti u pro-met
1. 1. 9.2009. sve matirane sijalice (osim energetske kla-se A) i bistre standardne žarulje sa žarnom niti od 80W i više
2. 1.9. 2010. bistre standardne sijalice sa žarnom niti iznad 65W
3. 1.9.2011. bistre standardne sijalice sa žarnom niti iznad 45W
4. 1.9.2012. bistre standardne sijalice sa žarnom niti iznad 7W
5. 1.9.2013. podizanje zahtjevane kvalitete
6. 1.9.2016. sijalice energetske klase C
Reflektorske sijalice neće biti regulisane do druge direkti-ve koja je planirana za kraj 2009. Te promjene će se ugra-diti od 1.9. 2010.
Promjene imena proizvoda i ambalaže
EU direktiva propisuje da se pojam "štednje energije", može primjenjivati samo na proizvode energetske klase
U budućnosti, ambalaža za pro-izvode koji štede energiju mora pružiti jednostavno informacije o potrošnji u vatima, energet-skoj klasi, boji svjetla itd., uz po-moć grafikona. Nova direktiva također propisuje nove mini-malne zahtjeve kvaliteta za sijali-ce, na dobrobit potrošača.
Posljedice EU direktive za po-trošače
Nova EU direktiva ne znači da se standardne sijalice sa žarnom niti više ne mogu koristiti u do-maćinstvu. Ona reguliše isključi-vo prodaju. Energetski učinkoviti proizvodi u početku imaju veću cijenu, no u većini slučajeva se isplate već nakon godinu dana, s obzirom na znatno nižu potroš-nju energije.
Važni savjeti za kupnju sijalica
Dobro je znati: energetski učinkovite sijalice dostupne su u različitim bojama svjetlosti. Halogene sijalice proizvode isto svjetlo kao i standardne sijalice. Zbog načina na koji funkcioniraju, moderne kompaktne fluorescentne sijalice štede energiju, ali emitiraju neznatno različitu svjetlost od standardne. Stoga kada kupujete kompaktnu fluores-centnu sijalicu, obratite pažnju na oznake "boja svjetlosti: toplo bijela (warm white)" ili ako želite tzv. bijelu (hladnu) svjetlost obratite pažnju na oznaku „daylight (dnevna svje-tlost)“
EU faze promjena
Zabraniti prodaju energetski neučinkovitih sijalica
Predstavljen projekat o energetskoj efikasnosti i predstavnicima općina Ilidža, Hadžići i Trnovo
Prezentacija Projekta o energetskoj efikasnosti (EE) u zgradarstvu održa-na je u Multimedijalnom centru Općine Ilidža 25.02.2009. godine.
Uvodnu riječ i upoznavanje prisutnih sa implementacijom projekta EU-RED „Razvoj i poboljšanje efikasnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energetske efikasnosti“, kao i sa uslugama Centra za energet-sku efikasnost pri Privrednoj Komori Kantona Sarajevo, dala je gđa. Ru-smira Mandić, vođa tima. Gosp. Azrudin Husika, direktor REIC-a/partnera na Projektu/ predstavio je mjere i značaj energetske efikasnosti (EE) u zgradarstvu za Kanton Sarajevo.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici općina Ilidža, Hadžići i Trnovo, kao i mjesnih zajednica Stup, Rakovica, Blažuj, Hrasnica I, Lužani, MZ Otes i drugi.
PROJEKAT: »Razvoj i unapređenje konkuren-tnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti« /druga godina implementacije/
Centar za energetsku efikasnostCEE u zgradarstvu
www.energetska–efikasnost.ba
Centar za energetsku efikasnost u zgradarstvu uspostavljen je u Privrednoj komori Kantona Sarajevo, realizacijom aktivnosti Projekta »Ra-zvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti«.
Uloga Centra za energetsku efikasnost je pru-žanje usluga firmama (projektantske firme, gra-đevinske firme, proizvođači građevinskog mate-rijala, trgovačke firme i dr.)Usluge CEE su:• pružanje informacija o energetskoj efika-
snosti iz oblasti energetske efikasnosti i okoliša,
• postojeća BiH i međunarodna legislativa i standardi,
• direktive EU iz ove oblasti,• naučna i stručna literatura,• informacije o projektantskim firmama, izvo-
đačima građevinskih radova i trgovačkim firmama,
• informacije o proizvodima i materijalima,• konsalting.
CEE kod usluge konsaltinga GP firmama za pro-jektovanje, proračune, izbor materijala i opreme angažuje stručnjake za pojedine oblasti.
Na web-stranici CEE nalaze se: baza podataka GP firmi, baza podataka stručne literature, baza podataka eksperata/stručnjaka iz oblasti projek-tovanja, materijala, građevinarstva, okoliša i dr.
Prijava GP firmi i stručnjaka/eksperata u baze podataka je otvorena preko interneta www.energetska-efikasnost.ba ili na email: [email protected]: 033/250-137 i 250-159
