Broj 66, maj 2008.

GlasnikPrivredne komore Kantona Sarajevo

IZ SADRŽAJA:

Kontinuirana aktivnost s ciljem poboljšanja privrednog zakonodavstvaUspješno provedena periodična provjera sistema upravljanja kvalitetom„Zlatni točak“ Privrednoj komori Kantona SarajevoRazgovori o produbljivanju saradnji sa Makedonijom, Turskom ...Svečano otvoren Centar za razvoj i unapređenje GP kompanija na polju povećanja energetske efi kasnosti u KS - CEEEdukacija, legislativa...PRILOG: OSNOVNI POKAZATELJI POSLOVANJA PRIVREDE KANTONA SARAJEVO

•

•

•

•

•

••

ISSN 1512-6447

Stanje svjetske ekonomije

RECESIJA - DA ILI NE?!

Izmjena tarifnog sistema

Kako već duži vre-menski period naši članovi imaju probleme sa održavan-jem kontinuiteta proizvodnje, tj. redovnim snabdijevanjem sirovinama i materijalom, te redovnim dotokom plina i ostalih energenata, Privred-na komora Kantona Sarajevo uputila je inicijativu Federal-nom ministarstvu energije, ru-darstva i industrije za izmjenu tarifnog sistema, koji se odnosi prije svega na izmjenu cijene plina prema veličini potrošača i na potrošnju ljeto-zima, kako je to definisano i u razvijenim zemljama tržišne privrede. Od Federalne komore zatraženo je da podrži ovu ini-cijativu i založi se da ona bude razmatrana kod nadležnog organa jer samo zajedničkim djelovanjem, u postupku pre-govaranja, trebamo se izboriti da se usvoje rješenja koja će zadovoljiti naše članove. Predloženo je da se formira stručni tim za pregovore u koji bi, pored stručnjaka iz Ministarstva, trebali biti uključe-ni predstavnici proizvođača, distributera, potrošača toplotne energije (privredni subjekti) i Privredna komora Kantona Sara-jevo. Bitumenka d.d. Sarajevo i drugi veći potrošači teško podnose poskupljenje plina jer susjedne zemlje svojim kom-panijama isporučuju plin po znatno nižim cijenama, a daju druge poticaje čime naše kompanije dolaze u veoma tešku situaciju, a pitanje JE i dalji nastavak proizvodnje. Stoga traže načine smanjena cijene plina za velike potrošače, kao i ukidanje carina kod nabavke repromaterija-la.

Ponovljene inicijative

S ciljem povećanja konkurentske sposobnosti naših firmi i stvaranja istih ili sličnih uslova privređivanja ponovljen je prijedlog Vijeću Ministara BiH za hitnu izmjenu Zakona iz oblasti carinskih propisa, među kojima je i ukidanje carina na uvoz repromaterijala, investicijske opreme i rezervnih di-

jelova, kao i uvođenje kvota i kontigenata (s posebnim osvr-tom na sektorske kontigente) kao instrument zaštite domaće proizvodnje, održavanja stabilnosti cijena, povećanja kvaliteta domaćih roba i vezivanje domaće proizvodnje, trgovine. Koristićemo sve mogućnosti da ova inicijativa bude razmotrena. Reforma penzionog sistema

Smatrajući velikim iskorakom što smo od Radne gru-pe za provođenje javne rasprave Predstavničkog doma Par-lamenta Federacije Bosne i Hercegovine, uključeni u javnu raspravu o nacrtu strategije reforme penzionog sistema u Fe-deraciji Bosne i Hercegovine, koja traje do 23.06.2008. godi-ne, odlučili smo se da od svog članstva, imajući u vidu značaj reforme penzionog sistema, zatražimo mišljenje. Kako je o ovom pitanju određene aktivnosti pokre-nula i Federalna komora, privredne /gospodarske komore u FBiH organizirale su 22.05.2008. godine zajedničku javnu raspravu o nacrtu strategije reforme penzionog sistema u Fe-deraciji Bosne i Hercegovine. Obrazloženje i odgovore prisutnima na ovoj raspravi dao je Sulejman Garib ispred Penziono-invalidskog osiguran-ja/Mirovinsko-invalidskog osiguranja FBiH. Zajednička ocjena prisutnih je da je ova reforma ne-ophodna i dobro osmišljena, međutim, ukoliko ne dođe do socijalne reforme i reforme sveukupnog ekonomskog sistema ista neće polučiti željene rezultate. Ono što je apostrofirano je da su rješenja koja su data rađena po uzoru na zemlje u okruženju.

Zakon o privrednim društvima

Privredna komora Kantona Sarajevo, je nakon obavl-jenih konsultacija sa članovima Komore uputila Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine prijedloge, sugestije i mišljen-ja na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima. Kako je Parlament Federacije BiH produžio rok za javnu raspravu, što nam je bio i cilj, to su privredne/gospo-darske komore u FBiH organizirale zajedničku javnu raspravu o ovom prijedlogu Zakona. S obzirom da se radi o sistemskom zakonu, značaj-nom za privredne subjekte, nakon usaglašavanja zvaničnih stavova prijedlozi će biti upućeni nadležnim organima.

Mubera Kadrić

I N I C I J A T I V E

Kontinuirana aktivnost s ciljem poboljšanja privrednog zakonodavstva

Gla

snik

3

ANALIZA POSLOVANJA PRIVREDE

Privredna komora Kantona Sarajevo je za potrebe organa Komore, Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo, Grad-skog vijeća Grada Sarajeva, općina u Kantonu Sarajevo i drugih zainteresiranih subjekata uradila Analizu poslovanja privrede Kantona Sarajevo u 2007. godini i tendencije pri-vrednih kretanja u 2008. godini. Time Komora, kao rijetko koja institucija u Kantonu Sarajevo, održava kontinuitet u praćenju privrednih kretanja i predlaganju mjera za dina-miziranje privrednog razvoja. U Analizi se razmatra: ambijent poslovanja, pri-vredna kretanja po oblastima (industrija, poljoprivredno-prehrambeni kompleks, šumarstvo, građevinarstvo, trgo-vina, turizam, ugostiteljstvo, saobraćaj, finansijski sektor, zaposlenost i plaće, inflatorna kretanja i potrošačka korpa, spoljnotrgovinska razmjena, finansijski efekti poslovanja privrednih društava, tendencije privrednih kretanja u 2008. godini, porezna politika, investicije, privatizacija, zaštita okoliša i prioritetne mjere i aktivnosti.

Neki značajniji pokazatelji

U Analizi, koja obuhvata preko 80 stranica, detaljnije se razmatraju relevantni pokazatelji stanja i privrednih kretan-ja u KS-u. Ovom prilikom navode se neki značajniji pokazatelji: - industrijska proizvodnja u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu zabilježila je rast od 21,8%. Razmatrano po granama, 15 industrijskih grana ostvarilo je rast, u rasponu od 19 posto (mašine i uređaji) do 2,4% (proizvodnja ekek-tričnih mašina i aparata). Preostalih pet industrijskih grana zabilježilo je pad proizvodnje i to u rasponu od 4% (pro-izvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna) do 88,3% (pro-izvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira).

vrijednost izvršenih građevinskih radova iznosila je 270 miliona KM i veća je za 21% nego prethodne godine. Ipak, to je svega 72% od planirane vrijednosti. Među-tim, treba reći da se u 2008. godini dešavaju velike promjene koje negativno utiču na poslovanje firmi iz građevinarstva. To se odnosi na veliko povećanje cije-na važnijih industrijskih materijala i energenata što će znatno opteretiti njihove prihode.ukupan promet u trgovini na malo ostvaren je u iznosu od 2.144, 6 miliona KM i veći je za 23,4% u odno-su na prošlogodišnji. Promet ostvaren u KS čini 39,8% ukupnog prometa FBiH. ukupan prihod u turizmu iznosio je 31,2 miliona KM i veći je za 18% u odnosu na 2006. godinu. Kanton Sa-rajevo posjetilo je 167.193 turista što je povećanje od 28,2% u odnosu na 2006. godinu. Na strance otpada 73% a na domaće 27% turista.ugostiteljstvo KS je učestvovalo sa 42,2% u ukupnom prometu ugostiteljstva FBiH. Međutim, promet u odno-su na prethodnu godinu je manji za 2,7 miliona KM oko 6,4%.u cestovnom prevozu robe prevezeno je 234.000 t, što je povećanje za 154,3% u odnosu na 2006. godi-nu. U cestovnom prevozu putnika ostvaren je pad od 25,7%.prosječan broj zaposlenih u 2007. godini iznosio je 109.639 radnika što je povećanje od 1,5% u odno-

•

•

•

•

•

•

su na 2006. godinu. Broj registrovanih lica iznosio je 67.325 i po prvi puta je ostvareno smanjenje regis-trovanih nezaposlenih za 1% u odnosu na 2006. go-dinu. prosječna neto-plaća iznosila je 836,30 KM i veća je u odnosu na 2006. godinu za 9,3%.izvoz privrede KS-a ostvaren je u iznosu od 726 mili-ona KM i veći je za 15,5% u odnosu na 2006. godinu. Uvoz je ostvaren u iznosu od 3.331 milion KM i veći je za 20,7% u odnosu na prethodnu godinu. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni je dalje vrlo visok i iz-nosi 2.605 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozmo je 21,8%.ukupan prihod pravnih lici u KS iznosio je 12.774 mili-ona KM, što je povećanje za 18,4% u odnosu na 2006. godinu. Ukupna neto-dobit ostvarena je u iznosu od 574,8 miliona KM i veća je za 22,8% u odnosu na 2006. godinu. Akumulirana dobit iznosila je 1.896,5 miliona KM, što je povećanje od 18,9%. Ukupan gu-bitak ostvaren je u iznosu od 260 miliona KM i manji je za 43,1% u odnosu na 2006. godinu. Interasentno je napomenuti da je 11 pravnih lica ostvarila dobit od 257 miliona ili 44,7% u ukupnoj dobiti, a također 11 pravnih lica je ostvarila gubitak od 140,4 miliona KM ili 53,7% ukupnog gubitka.

U Analizi su date prioritetne mjere i aktivnosti i to prema nivoima odlučivanja. U oblasti indiskretnih poreza su naglašeni: ukidanje carina, izmjene Zakona o akciza-ma, zakona o PDV-u. U oblasti direktnih poreza predlaže se izjednačavanje postojećih poreznih i drugih opterećen-ja, poboljšanje važećeg Zakona o porezu na dobit FBiH, dograditi zakon o porezu na dohodak u FBiH, preispita-ti osnovice, obim i visine poreznih optrerećenja privrede, reforma javne uprave penziono-mirovinskog osiguranja, zdravstvenog sistema i obrazovanja. Treba stimulisati i podsticati investiranja i ukupnog razvoja privrede, a posebno za djelatnosti zasnovanim na domaćim resursima (poljoprivreda i prehrambena industri-ja, drvo prerada i dr.); djelatnosti koje supstituišu uvoz, kao i za one djelatnosti koje izvoze pretežan dio svoje proizvod-nje. Predlaže se donošenje i obezbjeđenje dosljedne primjene zakonskih rješenja za zaštitu domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije, zaštitu potrošača od uvoza pre-hrambenih i drugih artikala nestandardiziranog kvaliteta, zaštitu životne okoline od uvoza robe, ambalaža i dr. ne-standardiziranog kvaliteta i sl.; Zaštitu domaće proizvodnje osigurati putem mjera ekonomske politike i na drugi način zaštititi domaće pro-izvođače od prekomjernog izvoza sirovina dajući prednost izvozu proizvoda više faze prerade umjesto sirovina, jer se obezbjeđuje veći rast društvenog proizvoda, otvaranje no-vih radnih mjesta, stabilnije punjenje budžeta i fondova. Tu su i mjere hitnog donošenja strategije razvoja energetike na nivou entiteta i države; osposobljavanja ter-minala za skladištenje naftnih derivata; regulisanje uvoza nafte i naftnih derivata. Predložene su i mjere iz oblasti obrazovanja, statis-tičkog praćenja i niz drugih mjera.

•

•

•

Gla

snik

4

Ambasador Republike Makedonije u BiH Mihajlo Tr-pkoski posjetio je sredinom maja Privrednu komoru Kantona Sarajevo, gdje je obavio razgovore sa predsjednikom Komore gosp. Kemalom Grebom i njegovim saradnicima. Tom prili-kom razmatrane su mogućnosti jačanja privredne saradnje i direktnog povezivanja poslovnih ljudi dvije zemlje, imajući u vidu realne mogućnosti i izraženu spremnost. Posebno su raz-matrane opcije pokretanja novih investicija, realizacije zajed-

ničkih projekata iz privatnog i javnog sektora, organiziranja privrednih susreta i nastupa na sajamskim manifestacijama i privrednim izložbama. S ciljem realizacije dogovorenih aktivnosti, Komora će već narednog mjeseca organizirati razgovore sarajevskih privrednika sa uvaženim ambasadorom Trpkoskim i njego-vim saradnicima. Privrednici zainteresirani za saradnju sa Makedonijom pozvani su da prisustvuju ovim razgovorima, a dodatne informacije mogu se dobiti u Komori. Kako su se složili današnji sagovornici, ekonomska saradnja dvije zemlje nije primjerena ukupnim političkim, prijateljskim i drugim odnosima koje BiH ima sa Makedoni-jom. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena koju je KS u toku prošle godine ostvario sa Republikom Makedonijom iznosi oko 15 miliona eura, od čega se, u vrijednosti od 12 mili-

ona eura, uvezlo robe iz Makedonije, dok je iz KS u Makedo-niju izvezeno nešto preko dva miliona eura. U Makedoniju se najviše izvoze farmaceutski proizvodi, mlijeko i mliječni pro-izvodi, električne mašine i oprema, dok u uvozu dominaraju također farmaceutski proizvodi, zatim duhan, povrće, voće i drugi prehrambeni proizvodi.

Počasni konzul BiH u Repulici Turskoj Kemal Baysak sa načel-nikom Burhaniye i saradnicima posjetio je Privrednu komoru Kantona Sarajevo, gdje su još jednom potvrdili svoje ozbiljne namjere za ulaganja u KS i BiH. Sa gostima iz Turske razgo-vararao je predsjednik Komore Kemal Grebo. Ukazao je na niz pogodnosti koje bi trebale pomoći da se turski investitori opredijele za ulaganja u našu zemlju, te istakao značajnije ak-tivnosti Privredne komora Kantona Sarajevo na tom pitanju. Prisutni su se složili da se kroz učestale susrete i raz-mjenu informacija stvaraju temelji buduće saradnje za koju postoje opravdane ocjene da će ubuduće i po obimu trgo-vinske razmjene, zajedničim ulaganjima, transferu tehnoligija i znanja, kao i zajedničkom nastupu na trećim tržištima, bio na znatno većem nivou.

Posjeta

Intenzivnija privredna saradnja Makedonije i Kantona Sarajevo

Razgovori u Komori

Počasni konzul Kemal Baysak neumoran u podsticanju saradnje BiH i Turske

Gla

snik

5

U Privrednoj komori Kantona Sarajevo, 21. maja 2008. godine uspješno je provedena prva periodična provjera sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima među-narodnog standarda ISO 9001:2000. Da se sistem upravl-janja kvalitetom Privredne komore Kantona Sarajevo, nakon sedam godina od dobivanja certifikata kontinuirano održava i pobljšava potvrdio je i auditor certifikacijske kuće Det Norske Veritas. U sedmogodišnjoj primjeni sistema upravljanja kva-litetom Privredna komora Kantona Sarajevo kontinuirano provodi aktivnosti na održavanju i poboljšanju djelotvornosti sistema putem primjene politike i ciljeva kvaliteta, rezultata audita, analize podataka, korektivnih i preventivnih mjera i preispitivanja sistema upravljanja kvalitetom. Prema izvještaju certifikacijske kuće Det Norske Veri-tas, nisu registrirane neusklađenosti i opažanja koja bi mogla dovesti do narušavanja postojećeg sistema upravljanja kvali-tetom. U sistemu upravljanja kvalitetom Privredne komore Kantona Sarajevo je identificirano pet pohvala koje se odnose na:

komunikaciju sa korisnicima usluga,monitoring i mjerenje procesa realizacije usluge,ciljeve kvaliteta,

•••

analizu podataka i stalna poboljšanja,preispitivanje sistema upravljanja kvalitetom od strane ru-kovodstva PKKS.

Komora je ponovo potvrdila svoju sposobnost da kvalitetno pruža usluge svojim članicama, te da su ovakav sistem upravl-janja kvalitetom i definirani procesi garancija da će Komora još više raditi na kontinuiranom povećanju zadovoljstva svojih članova i ostalih korisnika.

Aiša Hajdar

••

U povodu 60 godina od osnivanja i rada Narodne tehnike Bosne i Hercegovine, Udruženje za naučno-tehnički odgoj mladih u BiH, Udruženje pedagoga tehničke kulture BiH, u saradnji sa Općinom Ilidža, organiziralo je 47. smotru naučno-tehničkog stvaralaštva mla-dih BiH. Ova značajna manifestacija upriličena je u Sarajevu, 24. maja 2008. godine, čiji je domaćin bila tursko-bosanska obrazovna insti-tucija Bosna- Sema iz Sarajeva. Uz izložbu radova iz raznih oblasti tehnike, bogat kulturni sadržaj, pokrovitelj ove manifestacije potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad Kebo, istakao je značaj naučno-teh-ničkog stvaralaštva mladih, koje, po njegovim riječima, treba zakonski urediti. Privrednoj komori Kantona Sarajevo uručeno je najveće priznanje Udruženja za na-učno-tehnički odgoj mladih u BiH «Zlatni točak tehnike» za dugogodišnju saradnju, pomoć i podršku.

Mubera Kadrić

1958 - 2008.

Daleke 1958. go-dine održna je prva smotra mladih tehničara Bosne i Hercegovine. Iz godine u godinu razvoj naučno teh-ničkog stvaralaštva bio je sve veći i veći. Svake godine raz-nim aktivnostima smotre bude obuhvaćeno oko 20.000 mladih, njihovih nastavnika, mentora, ro-ditelja i drugih. Ako se taj broj pomnoži sa brojem do sada održanih smotri i sličnih manifestacija, vid-jećemo da se radi o preko milion sudionika, što je, svakako, vrlo impresivno.

47. smotra naučno-tehničkog stvaralaštva mladih

„Zlatni točak tehnike“ Privrednoj komori Kantona Sarajevo

Periodična provjera sistema upravljanja kvalitetom

Sedam godina ISO standarda u KomoriAuditor certifikacijske kuće Det Norske Veritas pohvalio, između ostalog, profesionalan odnos sa korisnicima usluga

Gla

snik

Prof. Muris Čičić, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

Danas u svijetu su svi zainteresirani da uoče trendove i njihov utjecaj na vlastito stanje. Četiri su važna pitanja koja treba razmotriti: - novi ekonomski poredak, - ekonomski pokazatelji stanja i rasta,- energenti, hrana i minerali i - kreditna kriza.

Novi ekonomski poredak

Svjedoci smo da se u posljednjih trideset godina si-tuacija koja se tiče ekonomskog poretka u svijetu mijenja i da dolazi do novog odnosa snaga u ekonomiji koji će rezultirati novim poretkom i novim trendovima koje u ovom trenutku nis-mo u stanju sami sagledati. Novi poredak snaga je krenuo sa razvojem Evropske unije koja je, kao takva, doživjela značajnu ekspanziju i može se reći da već sada predstavlja partnera SAD-u u uređivanju ekonomskih odnosa u svijetu. S te strane, svi pokazatelji govore da EU igra značajnu ulogu u determini-ranju odnosa i razvoja ekonomskog poretka u svijetu. Ono što danas dominira globalnom ekonomskom scenom je rast Kine i Indije (dijelom Rusije i Brazila – BRIC). Realno, odnos BRIC-a (naročito Kine) i SAD-a opredjeljuje ekonomsku situaciju u svijetu. Danas je dominatan ubrzani rast Kine kao ekonomske sile na svjetskom tržištu što se vidi iz sljedećeg pregleda: Kineska ekonomija zadnjih deset godina raste po sto-pi od 10 do 12 procenata u kontinuitetu. Svojim razvojem Kina mijenja svjetske odnose i u finansijskom sistemu. Ge-nerira ogromnu potražnju za energentima, naftom, hranom, mineralima što dovodi do stvaranja nove strukture svijeta na koju se naslanja svjetska ekonomija. S druge strane imamo rast Indije, koja u kombinaciji sa Kinom čini značajne prekretnice. Onaj koji to ne prepoz-naje danas, vjerovatno se neće snaći u novom ekonomskog poretku sutra. U kineskoj ekonomiji postoji određeno usporavanje, što je mjera makroekonomske politike. Predviđa se da će in-flacija u Kini biti kontrolirana. No, ima nekih naznaka da bi in-

flacija mogla biti nekih osam procenata, pa čak i do 10%. To bi moglo značajno da ugrozi ekonomsku stabilnost zemlje. Za Kinu je važno da ostvaruje značajan suficit u platnom odnosu sa inostranstvom, kao i budžetski suficit. Currency account je 11,8%, kreditne stope su oko 8%. Bilježi nevjerovatne stope rasta GDP-a. Kina će, prema nekim procjenama, najkasnije do 2050. prestići SAD u ekonomskom razvoju. Za dvadeset-tride-set godina Kina će biti najjača ekonomska sila. Prate je Indija, Brazil i Rusija.

Odnos SAD-a i Kine

U SAD-u, kao najjačoj sili trenutno, koja je još domi-nantna, postoji značajan finansijski debalans. U Kini je štednja veća nego investicije, u SAD-u su investicije veće nego štedn-ja. Kina ostvaruje pozitivan spoljno-trgovinski bilans, SAD ne-gativan (-5,6% GDP). Proizvođači nafte skoro svi imaju poziti-van platni bilans. Svi kupuju SAD obveznice i finansiraju SAD budžetski deficit. Samo Kina posjeduje oko 1,400 milijardi US$ u deviznim rezervama. Amerika je u stanju da generira debalans i praktično stvara ogroman nivo likvidnosti. Likvid-nost i niske kamate izazvale su potražnju za visokim povratima – nekretnine, a trka za nekretninama dovela je do poremećaja koji su izbili na površinu prošle godine.

6

Stanje svjetske ekonomije Da li smo na pragu dublje recesije?

Okrugli sto o temi „Kriza svjetske ekonomije“

Ekonomski fakultet u Sarajevu, Privredna komora Kantona Sarajevo i Društvo ekonomista BiH organizirali su 14. maja 2008. godine okrugli sto o temi stanje svjetske ekonomije. Vrlo uspješno predavanje o ovoj aktuelnoj temi održao je prof. dr Muris Čičić, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Zbog velikog interesovanja učesnika okruglog stola i onih koji su bili spriječeni, prisustvovati raspravi u ovom broju Glasnika objavljujemo šire izvode iz predavan-ja.

Učesnici okruglog stola vrlo zainteresirano prate predavanje

Gla

snik

Ekonomski pokazatelji

U zadnji 10 godina Amerika raste po stopi od 2,8%, Evropa od 2,6%, Kina 8%. Prognoze su da će se stope rasta u Kini stabilizirati, što je i logično. Isto se dešava i SAD-om i Evropom. Nakon početka kreditne krize u 2007. godini došlo je do revidiranja značajnog predviđanja stopa, tako da se tre-nutno predviđa da će evropske ekonomije za naredne 2 do 3 godine rasti između 0,5% i 2%, a američka ekonomija će rasti 1 do 2%. Ovo revidiranje je direktna posljedica kreditnih kriza finansijskog tržišta, rasta cijena goriva, rasta cijena hrane i debalansa koji je stvoren u svjetskoj ekonomiji.

GDP Nakon zastoja početkom 21. vijeka EU je prevazišla stag-naciju i dosegla više stope rasta GDP (2-3,5%) u periodu 2005-2007.SAD su imale konzistentniji rast u periodu od 2003. do 2007. od preko 3% godišnje.Kina sve te godine ima rast GDP od preko 10%, Indija oko 8%, Rusija između 6 i 8%, Brazil 5-7%.Nakon početka kreditne krize u 2007. godini rast je revi-diran u EU na 0,5-2%, u USA 1-2%.

Rast GDP 1989 – 2020 vidi se iz grafikon

Inflacija

MMF je označio inflaciju kao najopasniji element ekonomske krize u ovom trenutku. Centralna banka Amerike je smanjila kamatne stope u roku od šest mjeseci sa 5% na 2%. Ovo bi trebalo da stimulira investicije. U Americi je inflacija 4,6%. Evropska centralna banka drži svoju diskontnu sto-pu na jednakom nivou. Inflacija je fokusirana na potencijalnu recesiju. Evropa nastoji svesti inflaciju na 2%. Većina zemalja ima inflaciju iznad 2%.

Kamatne stope u SAD-u su bile oko 2-3% u periodu 2002-2007. U roku od 6 mjeseci diskontna stopa FR je snižena na 2%Kamatna stopa ECB je već skoro godinu 5%Kamatna stopa u Kini je 7-8%Inflacija u EU doseže 3-4% u većini članica (cilj je ispod 2%), u SAD oko 3,5%Kina i Rusija imaju inflaciju blizu 10%

Deficit platne bilanse

SAD -5,6% od GDPEU +0,5%

•

•

•

•

•

•••

•

••

Kina preko +10%

Tržište kapitala – svi svjetski indexi su značajno rasli u periodu 2005-2007

Postoje ljudi koji su ubjeđenja da je glavna opasnost od sv-jetske ekonomske recesije već prošla, mada ima i onih koji smatraju da smo tek na pragu recesije. Uglavnom, svjetsko tr-žište kapitala se dobrim dijelom oporavilo i trenutno je u nekoj stabilnoj situaciji na nivou 10-15%, što je iznad maksimuma koji je zabilježen sredinom prošle godine. Zabilježen je pad u periodu početak 2007. – početak 2008. od oko 20-25%. Od marta 2008. godine oporavak od oko 10% - Dow, FTSE, DAX, CAC, Nikei.

Devizni kursevi

2002 – 2007. dolar je pao 38% prema euro, 30% prema funtiSlabljenje dolara već nekoliko godina dovodi do stimu-liranja SAD izvoza, destimuliranja uvoza u SAD, štiti SAD bilansuNafta značajno poskupljuje – pad dolara od 1% znači 4$ višu cijenu barelaInvesticije (FDI) u SAD rastu

Dolar

U periodu 2002-2007 američki dolar je pao za 38% u odnosu na euro, 30% u odnosu na funtu. Izgleda da se dolar u posljednjih šest sedmica stabilizira u odnosu na �. Postignuti su dogovori između SAD-a i EU da se odnos mora stabilizirati. Želi se eliminirati osjećaj recesije, mada ciljevi SAD i EU ostaju različiti. Ukoliko dolar nastavi da pada definitivno dolazi do recesije svjetske ekonomije.

Vrijednost dolara u odnosu na euro

1,3

1,35

1,4

1,45

1,5

1,55

1,6

1,65

April

May

June

July

August

Sept.

Oct.Nov

.Dec

.Ja

n.Feb

.M

arch

April

2007 2008

Energenti, hrana, minerali

Hrana

Još oko milijardu i po ljudi živi od 1do 2 dolara dne-vno. U preko 90 zemalja svijeta prijete protesti zbog cijena hrane. U zadnjih šest mjeseci cijene npr. riže su se udvostru-čile. U osam godina cijena riže se povećala skoro četiri puta. Thai long grain riža koštala je 220$ po barelu 2000. godine, danas je 1,000$. Porast cijena u prošloj godini je jedan od najoštrijih u istoriji. Zašto cijene rastu?!

•

•

•

•

•

7

-1

1

3

5

7

9

11

13

15

1989-98 1999-2008

2009-2012

2013-2020

USA

EU

China

Gla

snik

8

Prije svega, došlo je do značajne promjene u potraž-nji. Indija i Kina su dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu i zajedno broje preko dvije milijarde stanovnika (1/3 ukup-nog stanovništva). Značajno se povećala ekonomska moć ovih zemlja, a ni jedna od njih nije samodostatna da pokrije svoje potrebe u hrani i logično je da se pojavljuju sa novom ekonomskom snagom na svjetskom tržištu i generiraju tražn-ju. U isto vrijeme, imamo situaciju da i SAD i EZ i Japan su, u suštini, u permanentnom ratu u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Politika vlada i EZ i Amerike i Japana ide u pravcu da subvencioniraju proizvodnju hrane i zaštite domaća tržišta i dovele su u značajnoj mjeri do ovih poremećaja. Povećanje cijena nafte je također dovelo do povećanja cijene hrane, a također i povećanje proizvodnje biogoriva. Oko 50 država je uvelo kontrolu cijena, ograničenje izvoza, niže carine i subvencije za potrošače. Neke države su potpuno zabranile izvoz poljoprivrednih proizvoda. Američka vlada je već odobrila sredstva za ublažavanje posljedica po-skupljenja hrane u siromašnim zemljama. S obzirom da su svjetske zalihe hrane male, smat-ra se da se svjetska kriza u povećanju cijena hrane ne može prevazići najmanje naredne dvije godine. Većina ekonomista se slaže da cijene hrane više nikada neće biti na tako niskim nivoima kao što su to nekad bile. U svakom slučaju, postoje mogućnosti poremećaja globalnih ekonomskih odnosa. Više to nije pitanje dobre volje velikih svjetskih sila, npr. hoće li one da se sporazumiju kako će otvoriti svjetska tržišta u ime dobrobiti sviju i kako će i hoće li dozvoliti da komparativne prednosti dođu do izražaja, a ne da kroz subvencije i zaštitu domaćih tržišta uništavaju sve ne-razvijene zemlje. Po mom skromnom predviđanju, neka vrsta „doha sporazuma“ biće potpisana narednih godina.

Energenti - nafta

U posljednjih pet godina cijene nafte su porasle pet puta. Spominje se cijena od 200$ po barelu do kraja godi-ne. Porast cijena nafte, između ostalog, uzrokovane su jačom potražnjom Kine i Indije čiji ekonomski rast zahtijeva sve veću potrošnju energenata. Nove ekonomije generiraju novu po-tražnju, a sve je manje novih, revolucionarnih, nalazišta nafte. Radi se o neobnovljivom resursu, a investicije i proizvodnja ne mogu da drže korak sa potražnjom. Politička situacija u poje-dinim regionima također utiče na porast cijena energenata.

Cijene nafte april 2007. – april 2008.

0

20

40

60

80

100

120

140

AprilM

ayJu

neJu

lyAug.

Sep.

Oct.

Nov.Dec

.Ja

n.

Feb.

Mar

.April

2007 2008

U posljednjih pet godina značajno su skočile i cijene uglja, gasa, minerala, kao što su željezna ruda, boksit, uran, obojeni metali, a zabilježen je i veliki porast cijena troškova transporta i logistike.

Hipotekarna kriza

U SAD-u cijene nekretnina su rasle intenzivno 10 go-dina. Jedan od razloga je priliv kapitala, likvidnost i sl. Ame-rika je trenutno najveća svjetska ekonomska sila, sa velikom migracijom, velikom mobilnošću koja, naravno, dovodi do rasta nekretnina. Nekretnine su bilježile nevjerovantan rast za koje su banke davale hipoteke, sve dok tržište nije doživjelo svoju ekspanziju. Rast vrijednosti nekretnina doveo do pregri-javanja tržišta, došlo je do transformacije kredita u berzanske proizvode (derivati – bonds, obveznice). Pretvaranjem kredita u vrijednosne papire zamaglio se rizik i nosioci odgovornosti – pakovanje kredita raznih nivoa dovelo je tržište u zabludu. Uzrok svemu tome je pohlepa i vjerovanje da je rast beskona-čan. Kad su počeli problemi izgubio se trag ko je odgo-voran i došlo je do totalnog kraha. Tržište je kolapsiralo, tako da je većina usljed pogrešnih ulaganja u obveznice bazirane na hipotekarnim kreditima, a to su uglavnom bile investicione banke, zabilježila velike gubitke. Pojedine banke izgubile su i do 100 milijardi dolara. Ukupni gubici se kreću oko 1 trilion dolara. Tržište nekretnina je palo za 12%. Oduzimaju se kuće, otkazuju se krediti. U SAD-u trenutno je veliki pad u prodaji kuća, otpočinjanja gradnje novih kuća, prometa građevinskih materijala.

Recesija – da ili ne?!

Efekti svega ovog osjećaju se u Evropi, Australiji, Ka-nadi i u drugim zemljama. Stoga je važno pratiti ova kretanja i njihovu refleksiju na BiH. U svakom slučaju i mi u BiH mora-mo vršiti promjene u strukturi i pravcima razvoja ekonomije, prije svega kroz korištenje energenata, hrane, minerala itd. Svjetska ekonomija jeste na prekretnici i primjetne su prom-jene u globalnoj ekonomiji. Recesija još definitivno vreba i nemoguće je reći da li će ovo stanje preći u recesiju ili blagi oporavak. Ukoliko cijene nafte nastave da rastu ovim tem-pom, ukoliko se debalans u cijenama hrane ne uravnoteži, ako dođe do pada dolara onda definitivno možemo očekivati recesiju. Inflacija također vodi ka recesiji. U 21. vijek smo ušli sa čvrstom vjerom da će global-na glad biti iskorijenjena. U 21. vijek smo gledali kao novu epohu sa ravnomjernijim ekonomskim rastom i uravnoteženim uslovima rada i života. Stabilan globalan ekonomski razvoj je podsticao takve stavove. Nažalost, svako doba nosi svoje zamke. No, sigurno je da dobra makroekonomska politika, pouzdane institucije, realan regulatorni okvir, pravovremeno reagovanje i dobre namjere nemaju alternativu. U tom smislu svaka država i svaki prostor mogu učiniti nešto više.

PRIVREDNA KRETANJA U KANTONU SARAJEVO 2007. godina(osnovni indikatori)

Rb E L E M E N T I Kanton SA F BiH Uč. K/F

01 Index fi zičkog obima industrijske roizvodnje 2007/ 2006 (2005=100) 121,8 109,1 -

02

Šumarstvo - proizvodnja šumskih sortimenata 2007 u 000 m3 147 1.996 7,4 index 2007 / 2006 100,6 91,0 -

- prodaja šumskih sortimenata 2007 u 000 m3 151 1998 7,6 index 2007 / 2006 104,1 90,5 -

03Promet u trgovini na malo (sa PDV) ukupno 2007 u 000 KM 2.144.595 5.383.419 39,8 index 2007/ 2006 123,4 114,0 -

04 Građevinarstvo - vrijednost izvršenih građ. radova 2007/ 2006 u milioni.KM 270,0 949,4 28,4

05

Saobraćaj - cestovni prevoz roba 2007 u 000 t. 234 3.587 5,9 index 2007/ 2006 254,3 140,9 -

- grad.-prigrad. prevoz putnika 2007 u 000 115.262 145.536 79,1 index 2007/ 2006 71,0 76,3 -

- prevoz putnika željeznicom 2007 u 000 - 419 - index 2007/ 2006 - 104,5 -

- prevoz robe željeznicom 2007 u 000 t. - 6.914 - index 2007/ 2006 - 105,4 -

06Ugostiteljstvo - promet ukupno 2007 u 000 KM 55.772 118.787 46,9

index 2007/ 2006 129,9 124,6 -

07

Turizam - prihod ukupno 2007 u 000 KM 31.164 - - index 2007/ 2006 118,0 - -- broj turista ukupno 2007 167.193 347.320 48,1

index 2007/ 2006 128,2 117,9 -odnos: domaći / strani u % 27/73 39/61 -- broj noćenja ukupno 2007 331.772 750.789 44,2 index 2007/ 2006 119,8 113,6 -odnos: domaći / strani u % 24/76 36/64 -

08

Vanjskotrgovinska razmjena ukupno 2007 u mil. KM 4.057 13.844 29,3 index 2007/ 2006 119,4 120,1 -

Izvoz 2007 u mil. KM 726 4.237 17,1 index 2007/ 2006 115,4 117,9 -

Uvoz 2007 u mil. KM 3.331 9.607 34,7 index 2007/ 2006 120,7 121,2 -

Defi cit 2007 u mil. KM 2.605 5.370 48,5 index 2007/ 2006 122,2 124,5 -

Pokrivenost uvoza izvozom 2007 21,8 44,1 -

09

Zaposleni radnici Ø 2007 109.639 413.676 26,5 index 2007/ 2006 115,0 106,2 -

Nezaposleni radnici Ø 2007 67.325 370.459 18,2 index Ø 2007/ 2006 99,0 104,3 -

Stopa nezaposlenosti na kraju XII 2007 u % 38,1 47,2 -

10Neto plaće Ø 2007 u KM 836,30 662,10 126,3

index Ø 2007/ Ø 2006 109,3 109,7 -

11

Cijene na malo index Ø 2007/ Ø 2006 102,0 102,2 -Od toga: - prehrambeni roizvodi ukupno 103,4 103,8 -

- industrijski proizvodi ukupno 101,4 101,9 -

- usluge 102,0 102,7 -

12Troškovi života index Ø 2007/ Ø 2006 102,0 101,5 - Od toga: - roba ukupno 101,8 101,4 - - usluge ukupno 101,8 101,8 -

13. Potrošačka korpa decembar 2007 u KM 541,06 546,48 99,0

Izvor: - Federalni zavod za statistiku, Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo i Vanjskotrgovinska komora BiH

- u

KM

P

rivr

eda

Kan

ton

a S

araj

evo

Pri

vred

a F

BiH

Naz

iv fi

nan

sijs

kih

po

kaz

atel

ja20

07. g

od

ina

2007

. go

din

aIn

dek

s ra

sta

07/0

6 u

KS

AU

češć

e u

%(K

SA

/ F

BiH

)U

kup

an b

roj P

RA

VN

IH L

ICA

5.50

820

.260

-27

,2

Uk

up

an p

rih

od

12.7

74.2

35.5

9233

.392

.025

.485

118,

438

,2

Uk

up

ni r

ash

od

i12

.413

.298

.719

32.6

51.0

12.0

6711

5,6

38,0

Net

o-d

ob

it z

a p

erio

d p

osl

ovn

e g

od

ine

574.

765.

794

1.40

4.98

7.33

412

2,8

40,9

Gu

bit

ak z

a p

erio

d p

osl

ovn

e go

din

e26

0.76

5.94

377

0.59

7.14

056

,933

,8

Str

uk

tura

uk

up

no

g p

rih

od

a

1

2.77

4.23

5.59

2 3

3.39

2.02

5.48

5

Pri

hod

i od

pro

daj

e11

.998

.128

.426

31.6

87.3

52.3

0311

9,4

37,8

Pri

hod

i od

pov

ezan

ih p

ravn

ih l

ica

1.21

3.57

32.

803.

418

35,9

43,3

Pri

hod

i od

ula

gan

ja u

dru

ga p

r. li

ca8.

634.

249

36.9

10.7

9617

5,9

23,4

Dru

gi fi

nan

sijs

ki p

rih

odi

186.

709.

618

297.

247.

283

125,

562

,8

Pro

mje

na

vrij

edn

osti

bio

lošk

e im

ovin

e31

3.78

22.

771.

013

154,

611

,3

Pri

hod

i p

o os

nov

u r

ev. s

tal.

imov

ine

3.20

9.60

516

.589

.053

20,7

19,3

Dob

ici

od p

rod

aje

stal

ne

imov

ine

77.2

89.4

4220

0.86

4.19

011

4,9

38,5

Ost

ali

pri

hod

i49

8.73

6.89

71.

147.

487.

429

99,1

43,5

Str

uk

tura

uk

up

nih

ras

ho

da

12.

413.

298.

719

32

.651

.012

.067

Tro

škov

i p

rod

aje

9.67

7.65

5.67

926

.155

.310

.670

117,

937

,0

Tro

škov

i d

istr

ibuci

je96

1.63

6.35

52.

125.

084.

726

120,

745

,2

Tro

škov

i up

rave

i a

dm

inis

trac

ije

1.11

6.62

0.44

82.

650.

580.

169

116,

942

,1

Dru

gi o

per

ativ

ni

rash

odi

85.6

02.4

1333

7.04

4.74

610

2,2

25,4

Ras

hod

i od

ula

gan

ja p

rid

ruž.

dru

š.1.

474.

171

3.51

9.50

216

,741

,9

Ras

hod

i od

ula

gan

ja u

dr.

pov

. dr.

3.88

3.77

516

.821

.102

235,

723

,1

Ras

hod

i p

o os

nov

u k

amat

a14

9.01

7.20

434

6.16

3.77

913

7,2

43,0

Dru

gi fi

nan

sijs

ki r

ash

odi

55.0

58.1

2310

7.21

8.32

672

,551

,3

Gubi

ci o

d u

man

jen

ja v

r. st

. im

ov.

28.7

20.4

9582

.571

.320

15,9

34,8

Gubi

ci o

d p

rod

aje

stal

ne

imov

ine

58.2

84.2

3613

6.04

6.06

312

3,9

42,8

Ost

ali

rash

odi

275.

335.

820

690.

651.

664

101,

239

,8

Gu

bit

ak z

a p

erio

d p

osl

ovn

e go

din

e26

0.76

5.83

177

0.59

7.14

011

5,5

33,8

Ak

um

uli

ran

i gu

bit

ak1.

601.

842.

463

3.33

7.35

9.51

693

,048

,0

Gu

bit

ak iz

nad

vis

ine

kap

ital

a21

8.79

3.88

948

6.10

7.91

811

6,4

45,0

OSN

OV

NI F

INA

NSI

JSK

I PO

KA

ZAT

EL

JI P

OSL

OVA

NJA

PR

IVR

ED

E K

AN

TON

A S

AR

AJE

VO

I F

ED

ER

AC

IJE

BIH

U 2

007.

GO

DIN

I

Net

o-p

laće

, nak

nad

e p

laća

806.

091.

831

1.99

1.45

9.25

011

5,5

40,5

Pro

sj. b

roj z

apo

slen

ih n

a b

azi o

stva

ren

ih s

ati r

ada

94.2

1629

5.08

692

,531

,9

Pro

sječ

na

net

o-p

laća

po

zap

osl

eno

m r

adn

iku

713

562

124,

812

6,9

Up

isan

i a

neu

pla

ćen

i ka

pit

al1.

367.

109

42.4

86.5

5133

,03,

2

Sta

lna

sred

stva

13

.950

.679

.030

30.2

59.6

72.7

8810

8,3

46,1

Nem

ater

ijal

na

sred

stva

329.

471.

075

627.

148.

372

108,

852

,5

Tek

uća

sre

dst

va6.

198.

658.

842

15.5

39.9

08.6

9811

7,0

39,9

Gub

itak

izn

ad v

isin

e ka

pit

ala

218.

793.

889

486.

107.

918

116,

445

,0

Uk

up

na

sred

stva

(ak

tiva

)20

.369

.498

.870

46.3

28.1

75.5

0511

0,9

44,0

Kap

ital

11.8

71.1

35.5

3826

.017

.659

.727

104,

445

,6

Up

isan

i te

mel

jni

kap

ital

9.18

5.81

0.94

521

.287

.288

.828

99,2

43,1

Rev

alor

izac

ijsk

e i

pre

nes

ene

rez.

978.

230.

555

1.75

4.76

5.55

211

2,3

55,7

Aku

muli

ran

a d

obit

1.89

6.49

9.99

84.

470.

347.

521

118,

942

,4

Aku

muli

ran

i gu

bita

k1.

601.

842.

463

3.33

7.35

9.51

693

,048

,0

Dug

oroč

ne

obav

eze

3.38

7.74

7.01

16.

952.

440.

660

124,

648

,7

Kra

tkor

očn

e ob

avez

e5.

110.

616.

321

13.3

62.4

23.4

4011

9,3

38,2

Uk

up

na

pas

iva

20.3

69.4

98.8

7046

.328

.175

.505

110,

944

,0

OS

NO

VN

I I

ND

IKA

TO

RI

US

PJE

ŠN

OS

TI

PO

SL

OV

AN

JA

I P

OK

AZ

AT

EL

JI E

KO

NO

MIČ

NO

ST

I

Od

nos

uku

pn

ih p

rih

oda

pre

ma

ukup

nim

ras

hod

ima

%10

2,9

102,

310

2,4

-

Net

o-d

obit

po

rad

nik

u6.

100

4.76

113

2,8

-

Ost

vare

ni

gubi

tak

po

rad

n. (

u K

M)

2.76

72.

578

61,5

-

II

PO

KA

ZA

TE

LJI

RE

NT

AB

ILN

OS

TI

Od

nos

net

o-d

obit

i i

stal

nih

sre

dst

. %4,

14,

611

3,5

-

Od

nos

dob

iti

i ka

pit

ala

(%)

4,8

5,4

117,

7-

III

P

OK

AZ

AT

EL

JI F

INA

NS

IJS

KE

ST

AB

ILN

OS

TI

I L

IKV

IDN

OS

TI

Uče

šće

stal

nih

sre

dst

ava

u p

oslo

vnim

sre

dst

vim

a (%

)68

,565

,397

,7-

Pok

azat

elji

fi n

ansi

jske

sig

urn

osti

uče

šća

kap

ital

a u

ukup

nim

sr.

(%)

58,3

56,2

94,1

-

Ste

pen

sam

ofi n

ansi

ran

ja

80,9

77,9

95,6

-

IV P

OK

AZ

AT

EL

JI L

IKV

IDN

OS

TI

Od

nos

izm

eđu

goto

v. p

rem

a te

kuć.

oba

v. (

%)

19,1

14,8

91,8

-

Od

nos

pot

raži

van

ja i

ula

gan

ja p

rem

a uku

pn

im o

bave

zam

a u (

%)

48,6

43,6

98,0

-

V

DR

UG

I P

OK

AZ

AT

EL

JI

Op

rem

a p

o ra

dn

iku

(u K

M)

24.2

0118

.448

111,

6-

Aku

muli

ran

a d

obit

po

rad

nik

u (

u K

M)

20.1

2915

.149

128,

5-

Osn

ovni

fi na

nsijs

ki re

zulta

ti po

slov

anja

priv

rede

Kan

tona

Sar

ajev

o u

2007

. god

ine

- u

mili

onim

a K

M

R.b

EL

EM

EN

TI

Pri

vred

aK

anto

na

Osn

ovn

e p

rivr

edn

e d

jela

tno

sti *

Ost

ale

dje

latn

ost

i **

AC

DE

FG

HI

JK

LM

NO

Bro

j pri

vred

. dru

štav

a5.

508

438

758

1242

72.

337

143

322

701.

121

154

5215

1

1U

ku

pan

pri

ho

d12

.774

,256

,228

,32.

179,

597

2,6

650,

96.

078,

261

,31.

372,

617

1,5

646,

64,

923

,326

6,0

158,

1

2U

ku

p. r

ash

od

12.4

13,3

55,4

28,4

2.12

0,1

999,

763

5,1

5.96

9,8

62,8

1.22

6,3

156,

161

7,9

4,6

22,8

265,

524

5,4

3N

eto

do

bit

57

4,7

0,9

1,3

108,

811

,826

,515

2,1

3,8

183,

618

,852

,30,

30,

80,

612

,8

4G

ub

itak

u p

er.

260,

70,

21,

360

,038

,913

,455

,05,

452

,84,

127

,3-

0,2

0,1

2,2

5A

ku

mu

lira

na

do

bit

1.89

6,5

2,6

3,5

437,

427

,510

4,9

653,

212

,144

5,3

34,7

143,

00,

41,

72,

728

,2

6A

ku

m. g

ub

itak

1.60

1,8

1,9

2,5

189,

294

6,4

49,8

188,

112

,190

,75,

785

,5-

2,7

10,5

17,4

7G

ub.

na

sup

st.

218,

80,

30,

970

,315

,011

,459

,77,

45,

62,

037

,2-

0,4

0,05

8,3

8N

eto

pl.

i n

akn

. pla

ća i

806,

19,

71,

111

7,6

96,3

49,8

152,

69,

417

3,6

10,1

58,6

2,1

4,0

78,9

41,5

9P

r. b

r. z

apo

sl. p

o s

atim

a ra

da

94.2

161.

111

158

15.9

887.

187

8.82

023

.003

1.61

115

.180

653

7.70

569

707

7.55

94.

428

10P

r. n

eto

-pla

ća p

o z

ap. u

KM

713

729

581

613

1.11

647

155

248

795

31.

290

634

2.52

947

687

078

0

* O

snov

ne p

rivre

dne

djel

atno

sti o

d A

-I po

Sta

ndar

dnoj

kla

sifi k

aciji

dje

latn

osti

– SK

D:

A -

Pol

jopr

ivre

da, l

ov i

šum

arst

vo

C -

Rud

arst

voD

-P

rerađi

vačk

a in

dust

rija

E -

Sna

bdije

vanj

e el

. ene

rg, g

asom

i vo

dom

F -

Građe

vina

rstv

oG

-Tr

govi

na n

a ve

l. i m

alo,

pop

rav.

mot

orn.

voz

i m

otoc

ikl.

i pre

dm. z

a lič

nu u

potre

bu i

dom

aćin

stvo

H -

Ugo

stite

ljstv

o I

-S

aobr

aćaj

, skl

adiš

tenj

e i v

eze

**

Ost

ale

djel

atno

sti:

svi p

ravn

i sub

jekt

i iz

nepr

ivre

de k

oji s

e fi n

ansi

raju

iz fo

ndov

a ili

su

u pr

ivat

nom

vla

sniš

tvu

J -

Fina

nsijs

ko p

osre

dova

nje

– uk

upno

70

priv

redn

i sub

jeka

t K

-P

oslo

vanj

e ne

kret

n. iz

najm

lj. i

posl

. usl

. – u

kupn

o 1.

121

prav

nih

subj

ek.

L -

Javn

a up

rava

i od

bran

a; s

ocija

l. os

.- uk

upno

1 p

ravn

i sub

jeka

tM

-O

braz

ovan

je –

uku

pno

54 p

ravn

i sub

jeka

tN

- Zd

ravs

tven

e i s

ocija

lna

zašt

ita –

52

prav

na li

ca

Gla

snik

13

teme seminara termin partner/predavač

UPRAVLJANJE VREMENOM 3. do 4. juni Partner: Slapovi znanja, Lukavac. Predavač: Šemsudin Zaimović, trener NLP.

NAJBOLJA PRAKSA U PROJEKTOVANJU ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA 3. do 5. juni

Seminar se realizuje u okviru realizacije projek-ta EU Razvoj i unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja ener-getske efi kasnosti.Predavači su iz Privredne komore KS, Mašinskog i Arhitektonskog fakulteta Sarajevo.

RAZVIJANJE STRATEGIJE KORIŠTENJA VREMENA & SA MOTIVISANIM LJUDIMA DO VEĆE PRODUKTIVNOSTI

5. juni Partner: AT Com Banja Luka.

ANALIZA RADNIH MJESTA 12. juni Predavač: mr Damir Ahmetović (UNDP BiH – United Nations Development Programme BIH)

EUREPGAP - GLOBALGAP U PROIZVODNJI VOĆA I POVRĆA 13. juni Partner: Biobase, Sarajevo.

Predavač: Almir Toroman, dipl.ing.prehrane

PROJECT-MANAGEMENT 18. do 19. juni Partner: Microedukacija Sarajevo & Micro grupa, Split. Predavač Željko Marić, konsultant Micro grupe Split.

USPJEŠNO UVOĐENJE KOMUNIKACIJSKIH STAN-DARDA NA NIVOU KOMPANIJE 20. juni

Partner: TCC - Training, Consulting, Coaching. Predavači: Aida Dolić, direktorica TCC i Nerka Jugo Ahmić.

UPRAVLJANJE RIZICIMA 22. do 23. juni Partner: Microeduakcija Sarajevo & Micro grupa, Split. Predavač Tino Antonini, konsultant Micro grupe Split.

PRISTUP FONDOVIMA EU ZA BIH & RAZVOJ PRO-JEKTNE IDEJE PREMA ZAHTJEVIMA EVROPSKE KOMISIJE

23. do 25. juni Partner: TKO Izbor plus, Sarajevo.Predavačice: Zara Halilović (Direkcija za evrop-ske integracije BiH), Elmida Sarić i Slavica Draš-ković

STRATEŠKIM RAZMIŠLJANJEM DO UNAPREĐENJA STRATEŠKOG PLANIRANJA & KAKO RAZVITI I SA-ČUVATI ODNOS

26. juni Partner: AT Com Banja Luka.

Pozivamo privrednike da prisustvuju ovim edukacijama!

Detaljne informacije možete dobiti na telefone Centra za edukaciju kadrova:250-116, 250-107 ili na web-stranici Komore: www.pksa.com.ba

U maju održana tri seminara

Centar za edukaciju kadrova Privredne komore Kantona Sarajevo uspješno je realizovao tri seminara u maju 2008. godine.

Biološko pročišćavanje otpadnih voda bioaugmentacijom (8. maj 2008.). Predavačica Esada Nuhbegović, direktorica Biobase.Međunarodni menadžment (9. maj 2008.). Partner: L&L English Learning Center, Mostar. Predavačica Dunja Alendar - Borić, direktorica L&L ELC.Kako iskoristiti kreativnost vašeg menadžerskog tima & stvaranje pozitivne slike o sebi (30. maj 2008.). Partner: AT Com Banja Luka.

•

•

•

Edukacije u junu

Gla

snik

14

Tradicionalna sajamska manifestacija „Gradnja i ob-nova 2008“ na kojoj se predstavilo 300 izlagača i suizlagača iz svijeta na više od 150 štandova, održana je u periodu od 27. do 30.05.2008. godine. u Centru Skenderija Sarajevo. U sklopu ove manifestacije održan je 30. međuna-rodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije, 18. međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva, 3. međunarodni sajam komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline, Međunarodni sajam privrednih vozila, saobraćaja, logistike i prateće industrije, 12. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija, 7. međunarodni sajam ins-talacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elektronike i 33. međunarodni sajam plastike i gume. Na ovogodišn-jem Sajmu, čiji je organi-zator Centar Skenderija je 50% novih izlagača, posebno u segmentu sajma Interklima – pro-izvoda za hlađenje, ven-tilaciju, grijanje i sanitarni program za kupaonicei saune prema izvještaju organizatora. Na Sajmu su prezentirani proizvodi i najnovija dostignuća iz oblasti građevinarstva i prateće građevinske in-dustrije.

Privredna komora Kantona Sarajevo je i ove godine učesnica Sajma, na čijem će se izlagačkom prostoru predsta-viti partnerske komore: Kantonalna privredna komora Tuzla, Privredna komora Unsko – sanskog kantona, Privredna ko-mora Zeničko – dobojskog kantona, Privredna komora Brčko distrikta BiH, Privredna/Gospodarska komora Hercegovačko – neretvanskog kantona Mostar, Gospodarska komora Herce-gbosanske županije. Na Sajmu su se predstavili izlagači iz 22 države i to: BiH, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Kosova, Italije, Mađarske, Njemačke, Austrije, Švedske, Švicarske, Poljske, Češke, SAD, Belgije, Velike Britanije, Japana, Francuske, Špa-nije i Turske.

U Sarajevu 27 - 30. maja 2008.

Sajam „Gradnja i obnova 2008.“Centar Skenderija/Sarajevski sajam dodijelio zahvalnice Privrednoj komori KS i predsjedniku Kemalu Grebi

za dugogodišnji lični doprinos u realizaciji sajamskih manifestacija

Priznanje Komori

U ime pomenutog organi-zatora Privrednoj komori Kantona Sarajevo je ovom prilikom dodijeljena zahval-nica za dugogodišnju usp-ješnu saradnju u realizaciji sajamskih manifestacija, a predsjedniku Komore Ke-malu Grebi uručena je Za-hvalnica za dugogodišnji lični doprinos u realizaciji sajamskih manifestacija.

Gla

snik

15

M O N O G R A F I J ASto godina Privredne komore u Sarajevu

Privredna komora Kantona Sarajevo priprema izradu monografije «100 godina Privredne komore u Sarajevu, historij-sko-monografski prikaz 1909-2009». Monografija će sadržavati historijsko-monografski prikaz pozicije, ustrojstva i stoljetnog djelovanja privredne komore na prostoru nekadašnjeg Sarajevskog sreza, a poslije Sarajevske regije i Kantona Sarajevo. Izrada monografije u velikoj mjeri će ovisiti o razumijevanju članova Komore, ostalih institucija i privrednih društava, prije svega kada je riječ o njenoj potrebi i značaju, jer do sada o Privrednoj komori Sarajevo nema sličnih dokumenata, knjiga i publikacija. Finansijska sredstva planiraju se obezbijediti putem sponzorstva, donacija i objavljivanjem reklama.

Pozivamo Vas da učestvujete u izložbenom prostoru i drugim sadržajima.

Za sva dodatna pitanja i eventualne nejasnoće možete se obratiti kontakt osobama: Munevera Pahor, sekretar Ko-more (tel. 033 250-196, fax. 033 250-127) ili Elvira Baždar, PR (tel. 033 250-144, email:press@pksa.com.ba).

Ekonomija znanja u prvi plan stavlja ljudsku kreativ-nost, kao najprofitniji elemenat tržišnoga uspjeha, a kako kreativnosti ne treba kruta hijerarhija, rođena je virtualna poslovna organizacija u kojoj su kreativni pojedinci širom svijeta komunikacijski povezani u radu na istom projektu Ekonomija znanja uspostavlja nova načela i odno-se. Današnja poslovna organizacija je dobrovoljna. Nova primjenjiva znanja, novi proizvodi, kvalitet i timski rad obilježavaju kapital koji se često naziva in-telektualni kapital. Ljudski kapital omogućuje stvaranje konkurentskih prednosti, dok se značenje kapitala, teh-nologije i materijalne imovine sistematski smanjuje uz is-todobnu marginalizaciju klasičnog industrijskog koncepta.Raste važnost nematerijalnih faktora. Nastaju virtualne po-slovne organizacije koje nisu fiksno određene. Naprednije ekonomije preuzimaju vodeću ulogu u ovom procesu. Evropa na ekonomiji znanja bazira jačanje svoje konkurentnost. Znanje i njegov ekonomski relevantan oblik, intelektualni kapital, ključni su resursi u stvaranju vri-jednosti, za firme, gradove, regije i nacije. Svaka zemlja će imat svoj razvojni put ka ekonomi-ji znanja, određen njenom prošlosti, efikasnosti onih koji stvaraju formalne uslove za razvoj, te znanju, snalažljivosti i fleksibilnosti ljudi

Zemlja je sposobna u potpunosti učestvovati u ekonomiji znanja ako ispunjava osnovne zahtjeve;

edukacijia i treninzi,educirano i stručno stanovništvo je neophodno za kre-iranje, razmjenu i korištenje znanja,informacijska infrastruktura dinamična informaciona struktura od radija do interneta je uslov za efikasne ko-munikacije, diseminaciju i obradu informacija,ekonomski poticaj & institucionalni sistemregulativa i privredno okruženje koji omogućavaju slo-

••

•

••

bodan protok znanja, podrška ulaganjima u informa-cione i komunikacione tehnologije i podrška poduzet-ništvu je ključ ekonomije znanja, inovativni sistemi.

Mreža istraživačkih centara, univerziteta, istraži-vačkih centara izvrsnosti, privatnih firmi i udruženja je ne-ophodna za rast zaliha globalnog znanja, koja se zatim asimiliraju i adaptiraju lokalnim potrebama i kreiraju nova znanja.

Rusmira Mandić

•

Ekonomija znanja

Svijet se iz ekonomije dobara pretvara u ekonomiju znanja

Globalizacija i nove tehnologije kreiraju nove mogućnosti rasta. Informacione i komunikacione tehnologije (IKT) ubrzavaju pristupa znanju i povrat novog znanja.

Gla

snik

16

Predsjednik Komore Kemal Grebo i direktorica Cen-tra za razvoj poduzetništva Mubera Kadrić odazvali su se po-zivu Amile Smajović i posjetili Umjetničku radionicu STILL-a. Smajlović, po profesiji magistrica likovne umjetnosti, sa ve-likim entuzijazmom i energijom odlučila se pokrenuti vlastitu proizvodnju bosanskog ćilima i tako očuvati domaću tradiciju staru stoljećima. Oduševljeni onim što su čuli i vidjeli, gosti iz Komore su pohvalili izuzetne napore na pokretanju ovakve vrste proizvodnje u Sarajevu, smatrajući proizvode-suvenire prikladnim za prezentacije i prigodne poklone. STILL-a je osnovana kao umjetnička radionica za izradu tradicionalnih bosanskohercegovačkih ćilima i drugih tkanih predmeta, kao i proizvodnju unikatnih proizvoda. Os-novni ciljevi su afirmacija kulurno historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, afirmacija i zaštita starih tradicionalnih zanata i razvoj unikatnog umjetnički definisanog proizvoda. „Smatram da se u eri opšte globalizacije tržište zasiti-lo istih ili sličnih proizvoda i da potražnja za ovakvim proizvo-dima tek predstoji“, naglasila je Smajlović.Paletu proizvoda sačinjavaju :

tradicionalni bosansko-hercegovački ćilimi (stručna revi-talizacija mustri po original uzorku)unikatni ćilimi (dizajn Amile Smajović, magistrica likovne umjetnosti )ponjave, definisane i dizajnirane kao suvenir BiH. Ponjave izrađuju u tri veličine i dva načina pakovanjaserdžade sa motivima mihraba definisane i dizajnirane kao suvenir BiH izrađene su u tri veličine i pakovane u platnene kese sa unikatnim vezomunikatni šalovi, tkani tradicionalnim tehnikama tkanjajastuci, tkani i unikatnijastuci od heljde sa vezenim tradicionalnim motivima unikatne posteljine sa vezenim tradicionalnim motivima resane unikatne serdžade unikatni tafting-ćilimi za djecu, tinejdžere i odrasle

Proizvodi SUVENIRI imaju dvojezični certifikat (en-

•

•

•

•

••••••

gleski jezik i bosanski jezik). Ostali proizvodi se mogu izrađi-vati u različitim dimenzijama i boji. Također su prikladni za dom i poslovne prostorije, hotele i dr. Radionica zapošljava žene, deset žena koje posjeduju znanje tkanja na tradicionalnim razbojima za tkanje. Sve za-poslene žene su izbjeglice i većina od njih su šehidske porodi-ce i civilne žrtve rata. Za kreativni dio, stručni i dizajnerski zadužene su: Amila Smajović, magistrice grafike i Saida Mehićević, aka-demska umjetnica. „Angažujemo i druge likovne umjetnike po potrebi kao i taftere koji imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti“ , ističe Smajlović. U daljnjem razvoju predviđaju angažman mladih umjetnika sa Likovne akademije kao i otvaranje škole tkanja.

Umjetnička radionica STILL-a nalazi se u ulici Mali Mudželeti na broju 3, a tkaonica je locirana u Vlakovu 131

U posjeti Umjetničkoj radionici STILL-a

Tradicija u proizvodnji bosanskog ćilima

Career Day U auli Ekonomskog fakulteta u Saraje-vu u maju je održana dvodnevna berza rada Career Day za studente ovog fa-kulteta na kojoj učestvuje 48 bh. kom-panija. Career Day je organizovao Centar za razvoj karijere studenata Eko-nomskog fakulteta radi predstavljanja kompanija i njihovog povezivanja sa studentima. Ekonomski fakultet u Sarajevu na ovaj način pruža mogućnost privrednim subjektima da ostvare kontakte s kvali-tetnim i visokoobrazovanim kadrovima, a studentima priliku za brže zaposlenje nakon završenog studija.

Održan prvi sajam poslova i profesija PosaoFest

Sajam poslova i profesija PosaoFest održan 13. i 14. maja posjetilo je oko 15 000 osoba iz cijele BiH. Poslodavci su zadovoljni brojem i kvalitetom biografija koje su primili, a najavili su da će nakon što se prikupljeni podaci obrade, sigurno zaposliti neke od kandidata koji su se ovim putem prijavili za posao i sa kojima su odmah na sajmu obavili razgovor za posao. Veliki interes za ovaj sajam pokazali su ljudi različitih profila i različitih uzrasta, od učenika iz srednjih škola, studenata, do visokoobrazovanih i stručnih kadrova. Organizatori PosaoFesta - Centar Skenderija i portal Posao.ba dokazali su da se na bosanskohercegovačkom tržištu rada uvode savremeni svjetski tren-dovi, te ukazali da se ljudima moraju razbiti predrasude o zapošljavanju u BiH. Ova manifestacija sigurno će pomoći da se promijeni negativno razmišljanje i da se ljudi motiviraju da aktivnije traže posao. Veliki značaj PosaoFesta je u čin-jenici da osobe koje traže posao mogu prići direktno poslodavcu, tj. ljudima iz odjela za ljudske resurse ili direktorima i vlasnicima firmi, i sa njima razgovarati o zapošljavanju. U dva dana koliko je trajao program sajma, PosaoFest je pokazao da je najznačajnija manifestacija ove vrste u BiH i da je revolucija u zapošljavanju zaista otpočela.

Gla

snik

17

Povodom projekta VOLONTIRAJ KREDITIRAJ, koji ove godine ima za cilj zaposliti najmanje 1100 mladih srednjoško-laca iz Banje Luke, Bijeljine, Mostara, Tuzle, Širokog Brijega i Sarajeva u prostorijama Privredne komore Kantona Saraje-vo krajem maja upriličena je press konferencija. Minimalno 1100 učenika iz 56 srednjih škola iz šest bh. gradova radiće jedan dan (Socijalni dan 10.10.2008. godine) za dnevnicu od 15 KM. Od tih dnevnica finansiraće se samo najbolji učenički projekti iz ovih 56 škola (na Sajmu ideja, 8.11.2008.). Sudjelovanje u projektu već su prihvatile tri firme, dvi-je iz Sarajeva i jedna iz Tuzle. „Ako se sjećate svog prvog radnog dana, ako vjeru-jete da mladima treba dati šansu, javite se INFOHOUSE-u, ili nekom od naših partnera. Socijalni dan je dan kad slavimo volonterizam, solidarnost i rad“, – izjavila je Dženana Alađuz, direktorica INFOHOUSE-a, i pozvala poslodavce da pruže podršku u realizaciji ovog projekta. O značaju samog projekta govorili su Faruk Podrug, direktor Centra za edukaciju kadrova Privredne komore Kan-tona Sarajevo, Azemina Njuhović, pomoćnica ministra za ob-razovanje Kantona Sarajevo, Haris Pekmez, menadžer firme Sam Shop (firma koja je prošle godine zaposlila 20 učenika) i Kemal Lagumdžija, direktor Grafičko-tehničke škole Sarajevo, pobjednice prošlogodišnjeg Sajma ideja, finala VOLONTI-RAJ-KREDITIRAJ.

Partneri: GRAD MOSTAR, OPĆINA ŠIROKI BRIJEG, GTZ, USMBIH, PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO, PRI-VREDNA KOMORA REGIJE BANJA LUKA, PRIVREDNA KO-MORA REGIJE BIJELJINA, KANTONALNA PRIVREDNA KO-MORA TUZLA I RADIO VESTA!

Više o projektu možete saznati na www.infohouse.ba – kategorija VK2008.

Predstavljen projekat

VOLONTIRAJ-KREDITIRAJ 2008

BH Telecom i Ericcson „Nikola Tesla“ potpisali ugovor vrijedan 7,7 mil EUR

Kompanije BH Telecom d.d. Sarajevo i Ericcson „Nikola Tesla“ potpisale su u Sarajevu ugovor u vrijednosti od 7.681.055 eura, kojim će se obezbijediti dalji razvoj BH mobile mreže u do-menu radio, core i servisne mreže. Predmet ugovora podrazumijeva po-većanje pokrivenosti u smislu ostvarivanja zada-nog cilja od 100 odsto pokrivenosti stanovništva, povećanje kapaciteta i kvaliteta radiomreže, čime će se obezbijediti kvalitetno korištenje go-vornih, SMS i brojnih podatkovnih usluga za po-stojeće i nove korisnike BH Mobile, te uvođenje novih funkcionalnosti u radiomrežu s posebnim aspektom na prenos podataka i obezbjeđenju kvaliteta radiomreže.

Za poljoprivrednike u FBiH nova kreditna linija od 24 mil. KM

Federalni ministar pol-joprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damir Ljubić i direktor Investicijske banke FBiH Ramiz Džaferović po-tpisali su u Sarajevu proto-kol o kreditnoj liniji, koja će osigurati dodatna ula-ganja u poljoprivredu FBiH u iznosu 24 miliona KM.

Federalno ministarstvo pol-joprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa tom svrhom osiguralo je osam, a In-vesticijska banka FBiH 16 miliona KM.

Kako je istaknuto, za kredit mogu aplicirati sve osobe koje se bave ratarstvom, stočarstvom, peradar-stvom, uzgojem ribe, pče-larstvom, izgradnjom ka-paciteta za prehrambenu industriju, dok će odluku o dodjeljivanju kredita dati nadležni organ Investicij-ske banke.

Iz EBRD-a 40 mil EUR za finansiranje malih i srednjih preduzeća u BiH

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odo-brila je Raiffeisen banci i Raiffeisen leasingu u BiH kredite od 40 miliona eura za jačanje podrške malim i srednjim preduzećima širom BiH. Raiffeisen bank BiH će dobiti kredit od 30 miliona eura, a Raiffeisen leasing BiH kredit od 10 miliona eura. EBRD pruža pomoć zemljama u razvo-ju pomažući poslovanje malih i srednjih pre-duzeća, što je glavni oslonac i za finansiranje BiH.

Za kredite pravnim i fizičkim poduzetnicima u Kantonu Sarajevo

7 mil. KM

Ministar privrede Kantona Sarajevo Abid Šarić i direktor Nove banke AD Banja Luka potpisali su u Sarajevu ugovor vrijedan se-dam miliona maraka o uvjetima i načinu odobravanja i plasmana kredita pravnim i fizičkim osobama i mladim poduzetnicima iz sredstava u budžetu Kantona Sarajevo. Riječ je o ugovoru o odobravanju i dodjeli kredita pravnim i fizičkim osobama, te mladim poduzetnicima iz Kantona Sara-jevo u ovoj godini. Maksimalan iznos kredita pravnim osobama iznosi 800.000 KM, dok iznos kredita fizičkim osobama i mladim podu-zetnicima za pokretanje biznisa maksimal-no iznosi 100.000 maraka. Kamatna stopa po kojoj banka pla-sira sredstva korisniku kredita iznosi fiksno dva posto godišnje, dok troškovi obrade kredita iznose jedan posto. Krediti pravnim i fizičkim osoba-ma se odobravaju s rokom otplate do 72 mjeseca, uključujući grace-period do 12 mjeseci, a mladim poduzetnicima s rokom otplate do 84 mjeseca, uključujući grace period do 24 mjeseca. Javni poziv za apliciranje je objavl-jen u javnim glasilima i web-stranici Minis-tarstva privrede KS-a i trajat će 30 dana.

Gla

snik

18

BOSNA I HERCEGOVINA

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl. glasnik BiH», broj 35/08)Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi za poslove sa strancima («Sl. glasnik BiH», broj 36/08)Pravilnik o certificiranju vozila i uvjetima koja ustrojstva za certificiranje vozila moraju ispuniti («Sl. glasnik BiH», broj 41/08)Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BiH», broj 39/08)

FEDERACIJA BIH

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 27/08)Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju kvaliteta tečnih naftnih goriva («Sl. novine FBiH», broj 27/08)Uredba o vrstama, sadržaju i kakvoći biogoriva u gorivima za motorna vozila («Sl. novine FBiH», broj 26/08)Odluka o članarinama Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH («Sl. novine FBiH», broj 26/08)Odluka o izmjeni Odluke o garantovanim cijenama pojedinih poljoprivrednih proizvoda roda 2008 godine («Sl. novine FBiH», broj 23/08)Odluka o garantovanoj cijeni kukuruza roda 2008. godine («Sl. novine FBiH», broj 23/08)Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o Jedinstvenom registru transakcijskih računa u Bosni i Hercegovini («Sl. novine FBiH», broj 24/08)Odluka o dopuni Odluke o Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u Bosni i Hercegovini («Sl. novine FBiH», broj 24/08)Rješenje o obrazovanju Stručne komisije za izbor korisnika sredstava «Transfera za poticaj i razvoj poduzetništva i obrta» za 2008. godinu («Sl. novine FBiH», broj 27/08)Uputstvo za ostvarenje novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji («Sl. novine FBiH», broj 22/08)

KANTON SARAJEVO

Uredba o obrazovanju i vođenju knjiga položenih ugovora («Službene novine KS», broj 11/08)

•

••

•

••

•••

••

•

•

•

•

IN MEMORIAMIbrahim Ibro Čavak

Iznenadnom smrću u 61. godini, 1. maja 2008. godine, zauvijek smo se rastali od našeg veli-kog prijatelja i kolege Ibrahima Čavaka, dugogodišnjeg zaposlenika Privredne komore Kantona Sarajevo.Ibro je bio dobar čovjek sa izuzetnim moralnim osobinama, bio je prijatelj, požrtvovan i predan radnik.Bio je vjeran Komori, gdje je proveo najveći dio svog radnog angažmana. Zaposlen kao pro-fesionalni vozač, uredno i savjesno je obavljao poslove koji su mu bili povjereni. Na dugim i napornim putovanjima, vještine za volanom, kojima je u svakoj situaciji vladao, svim njegovim saputnicima ulivale su sigurnost. U službenim kontaktima ostavljao je dojam tihog i mudrog sagovornika.Sve vrijeme angažmana u Komori, Ibro Čavak je gradio prijateljski i profesionalan odnos sa svima podjednako, bez izuzetaka, što najbolje svjedoči kakav je bio čovjek.

Neka je vječna slava i hvala našem drugu i prijatelju.

IMPRESUM

GODINA VIII/2008BROJ 66

MAJ

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednica:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnička urednica:Elvira Baždar

Članovi: Latifa Huseinovićmr. Esad IbiševićMubera KadrićRusmira Mandić Faruk Podrug

Lektorica:Aida Šečić

Štampa:CPU - SARAJEVO

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100 250-196Fax: 00387 33/250-137 250-140email: press@pksa.com.bawww.pksa.com.ba

besplatan primjerak

U prostorijama Privredne komore Kantona Sarajevo 03. juna svečano je otvoren Centar za razvoj i unapređen-je GP kompanija na polju povećanja energetske efikasnosti – CEE. Zadatak Centra je pružanje usluga poslovnom sektoru s ciljem unapređenja znanja i snažnijeg djelovanja građevinsko-projektantskih kompanija. Tako bi se kroz šted-nju energije, smanjenje troškova, poboljšanje stanja okoliša i kvaliteta življenja u Kantonu Sarajevo multiplicirali i efekti energetske efikasnosti.

„Cijene energenata u svijetu su evidentno u stalnom porastu, što se odražava i na cijenu energenata u BiH. To može da uspori ekonomski razvoj i dovede do pada životnog standarda građana. Saglasno svjetskoj praksi, pokazuje se da je najbolje rješenje ove situacije ulaganje u racionalizaciju potrošnje energije, što je jedan od zadataka Centra “, kazao je u svom obraćanju Kemal Grebo, predsjednik Privredne ko-more Kantona Sarajevo. Projekat Komore, u okviru kojeg je formiran Centar, nosi naziv »Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti« i njegovi ciljevi su pobolj-šati poslovnu infrastrukturu za potrebe MSP, povećati njihovu konkurentnost na polju energetske efikasnosti i doprinijeti razvoju politike okoliša i njene integracije u društvo u cjelini. Kako ističu u Komori, očekuje se aktivno učešće firmi i institucija iz Kantona Sarajevo u realizaciji projekta, a kroz aktivnosti koje će provoditi CEE. „Nadamo se da će ovaj projekat i Centar inicirati i formiranje Agencije za energetsku efikasnost na nivou drža-ve, kao što je to slučaj u zemljama regije i šire“, istakao je na kraju Grebo. Sredstva za realizaciju ovog projekta u obezbijedila je Evropska unija. Partner Privredne komore Kantona Saraje-vo u realizaciji projekta je Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu - REIC (Regional Education and Information Centre for Sustainable Development in SEE).

Otvoren Centar za razvoj i unapređenje GP kompanija na polju povećanja ener-

getske efikasnosti u KS - CEE

POZIV FIRMAMA

Iskoristite šansu i postanite aktivni učesnik

u realizaciji projekta!Pozivamo Vas na saradnju u okviru realizacije dvogodišnjeg Projekta kojeg reali-zuje Komore uz pomoć Evropske komisije. Pod nazivom „Razvoj i unapređenje konkurentnosti malih i srednjih pre-duzeća na polju povećanja energetske efikasnosti“. Projekt ima za cilj pružiti podršku sektoru MSP-a, doprinijeti regionalnom razvoju i razvoju politike okoliša i njene integracije u sektorsku politiku. Jačanje konkurentnosti MSP-a jedan je od glavnih dugoročnih ciljeva ekonomskih reformi i strategije integriranja Bosne i Hercegovine u EU. Korisnici projekta su projektantske i građevinske kompanije, proizvođači građevinskog materijala, kao i kompanije koje se bave ostalim aktivnostima po-vezanim sa građevinskom industrijom (nazvali smo ih GP – KOMPANIJE). Pozivamo Vas da budete jedan od korisnika i da se aktivno uključite u realizaciju ovog projekta. Kroz uključivanje Vaše kompanije u baze podataka Centra, otvorit će Vam se mogućnost korištenja podataka iz baza, konsalting-usluga, učešća na seminarima i radionicama.

Kontakt-telefoni za prijavu: 033/250 123 i 250 122 Fax: 033/250 137 i 666 718 e-mail: cee@pksa.com.ba

www.energetska-efikasnost.ba

Potrebne su vam sale sa najmodernijom

opremom i ugostiteljskim uslugama!?

Nazovite Privrednu komoru Kantona Sarajevo

++387 33 25 01 00/25 01 08

OBEZBIJEÐENA:

moderna prezentacijska oprema;

sistem za simultani prevod sa

posebnom kabinom za prevodioce;

lcd projektor;

notebook;

kamere;

razglas;

internet....

Želite organizirati različite

- prezentacije

- promocije

- predavanja

- seminare

- workshopove

- kurseve

- susrete

- okrugle stolove

- sjednice