D omaće su banke u nefi nan-cijski sektor krajem lipnja ove godine imale plasiranih 83 milijarde kuna kredita. Na

tvrtke iz sektora građevinarstva, prera-đivačke industrije, trgovine, turizma te poljoprivrede, ribarstva i šumarstva ot-pada preko 70 posto tog iznosa. “I dok je kod kredita stanovništvu udjel dje-lomično naplativih i potpuno nenapla-tivih kredita 9,12 posto, kod plasmana tvrtkama udio NPL-ova krajem lipnja iznosio je 27,1 posto”, podaci su koje je iznio Zvonimir Savić, direktor Sektora za fi nancijske institucije Hrvatske gospo-darske komore na Danu hrvatskih fi nan-cijskih institucija.

NENAPLATIVI KREDITI GRAĐEVINARSTVU 5,7 MILIJARDI KUNA“S trenutačnim stanjem kredita od 8,9 milijardi kuna u odnosu na prvi kvartal 2010. godine, razina kredita u građe-vinarstvu smanjena je za visokih 40,1 posto pa je njihov udio u kreditima ne-fi nancijskim društvima snižen sa 15,3 na 10,5 posto”, dodao je Savić. Nenaplativi krediti građevinarstvu čine čak 63,92 posto ukupnih kredita tom sektoru.

Ujedno, krediti ovom sektoru čine čak četvrtinu ukupnih djelomično naplati-vih i potpuno nenaplativih kredita nefi -nancijskom sektoru.

“NPL-ovi u djelatnosti građevinarstva trenutačno iznose 5,7 milijardi kuna što je 3,1 milijardu kuna manje nego u pr-vom polugodištu 2015. kada su dosegli najvišu vrijednost”, pojasnio je Savić.

U građevinarstvu je, zbog dugotraj-nije i dublje krize nego u ostalim dje-latnostima, najveće povećanje iznosa loših kredita bilo u razdoblju od 2010. do 2017. godine, čime je njihov udio povećan sa 18,1 na 24,9 posto. Zahva-ljujući blagom oporavku građevinske aktivnosti, nakon 2015. se bilježe stope

pada koje su u posljednjih pet kvartala (do kraja lipnja ove godine) dvozna-menkaste.

Najviše se smanjuje razina djelomič-no nadoknadivih kredita jer banke takva potraživanja prodaju, dok se nastavlja rast potpuno nenadoknadivih kredita.

Pod pritiskom potrebe čišćenja bilan-ci i potaknute stimulativnim mjerama, banke su tijekom ove godine prodajom potraživanja znatnije smanjile razinu loših kredita plasiranih građevinarstvu. Samo u drugom kvartalu prodan je 762,1 milijun kuna potraživanja iz pod-ručja građevine što je 28,2 posto uku-pno prodanih potraživanja (najviše od svih djelatnosti). Postignuta je cijena 19,4 posto knjigovodstvene što je najni-že od svih djelatnosti.

Smanjenje kredita građevinarstvu rezultat je začaranog kruga u kojem banke niz godina zaoštravaju kreditnu politiku prema tom sektoru zbog pove-ćanih rizika (velikog broja predstečajnih nagodbi, stečajeva, gubitaka u poslova-nju), zbog čega se smanjuje razina kre-dita, ali i ugrožava egzistencija i razvoj građevinskih tvrtki koje sve teže fi nanci-raju poslovanje.

GRAĐEVINSKA STATISTIKA

Četvrtina problematičnih kredita kod građevinaraUdjel djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita u djelatnosti građevinarstva trenutačno iznosi 5,7 milijardi kuna piše Marija Brkanić Kulenović

tlocrtposeban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

broj 4001 23. listopada 2017.

PRIVREDNI VJESNIK

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

uredi

U posljednjih šest mjeseci stanje na zagrebačkom tržištu uredskih pro-stora osjetno se poboljšalo – udio neiznajmljenih prostora smanjen je

zahvaljujući rastu potražnje i padu ponude, a gospodarski rast i rast zaposlenosti, lakša do-stupnost kreditiranja i pozitivna očekivanja daju naslutiti da smo ušli u novi ciklus rasta, slažu se stručnjaci za nekretnine.

Podaci konzultantske tvrtke za nekretnine Colliers International pokazuju kako je u Za-grebu ukupno raspoloživo 1,31 milijun četvor-nih metara uredskih prostora, a službena stopa nepopunjenosti iznosi 4,5 posto.

“Najveću potražnju bilježe uredske zgrade A klase te se očekuje daljnji porast potražnje prvenstveno za urede veličine do 500 četvor-nih metara. Najpoželjnije su poslovne zgrade koje se nalaze na prometnim čvorištima što omogućuje lagan pristup zračnoj luci i uklju-čenje na autocestu”, dodaju u Colliersu.

Prema podacima Spiller Farmera, poslovni tornjevi u zagrebačkoj Radničkoj, Vukovar-skoj i Savskoj mogu se pohvaliti visokim stup-njem popunjenosti, a samo uredi na rubnim

VAŽNO JE UGODITI NAJMOPRIMCUPoslovni tornjevi u zagrebačkoj Radničkoj, Vukovarskoj i Savskoj mogu se pohvaliti visokim stupnjem popunjenosti, a samo uredi na rubnim dijelovima grada nisu još u cijelosti profitirali od porasta potražnje u posljednja dva kvartala piše Marija Brkanić Kulenović

ZAGREBAČKI POSLOVNI TORNJEVI

Visina najma poslovnih objekata A klase u rasponu je od 12 do 15 eura po četvornom metru mjesečno

dijelovima grada nisu još u cijelosti profi tirali od porasta potražnje u zadnja dva kvartala.

“Nepopunjenost uredskih prostora značaj-no je pala te u ovom trenutku iznosi šest do sedam posto”, kaže Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera.

POPUNJENOST RASTE“Uredski prostori u Sky Offi ceu koji je prve ‘sta-nare’ dobio u kolovozu 2012. godine popunje-ni su 90 posto”, ističe Dražen Horvat, voditelj objekta.

U ovoj poslovnoj zgradi smjestili su se Dr-žavna agencija za lijekove (HALMED), Državna agencija za telekomunikacije (HAKOM), DIV, Zagreb-Montaža, HT, Croatia Banka, ACER i HTC predstavništva za Hrvatsku... Najmanji ured koji se iznajmljuje površine je 150 četvor-nih metara, dok je najveći površine 14.000 če-tvornih metara. Ukupno zgrada može ponuditi 30.000 četvornih metara poslovnog prostora podijeljenog u dva identična tornja. “Raspored i veličina prostorija kao i broj i pozicija priključ-nih mjesta za radne stanice u potpunosti je pri-lagodljiva najmoprimcu”, dodaje Horvat.

Vjeruje da dobru popunjenost, osim poziciji objekta na zapadnom dijelu grada, Sky Offi ce zahvaljuje opremi ponuđenoj najmoprimcima - modernom sustavu klimatizacije, ventilacije, vertikalnog transporta, sustava zaštite i nad-zora te prilagodbi prostora potrebama najmo-primca.

Investitor Sky Offi cea je Zagreb-Montaža. U tvrtki kažu kako nisu zainteresirani za parcijal-nu prodaju prostora jer bi im to, ako se jedno-ga dana pojavi zainteresirani kupac, onemo-gućilo prodaju cjelovitog objekta.

Za prodaju pojedinačnih prostora odlučili su se u Zagrepčanki pa tako zgrada koja je u upotrebi već 40 godina, danas ima 34 suvlasni-ka, s različitim suvlasničkim udjelima.

“Neki od vlasnika prostora su Ina, Ljubljan-ska banka, Croatia osiguranje, Croatia Airlines,

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK 3 O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Nepopunje-nost uredskih prostora značajno je pala te u ovom trenutku iznosi šest do sedam posto, kaže Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera

Republika Hrvatska, Graditelj svratišta...”, kaže Željka Strelar, direktorica Zagrepčanke Poslov-ni objekti, tvrtke koja upravlja zgradom.

O prodaji prostora u Zagrepčanki odlučuje svaki suvlasnik pojedinačno za svoj prostor. “Mi kao upravitelj ne raspolažemo prostori-ma, već možemo pomoći prilikom kupnje ili iznajmljivanja jedino prijenosom informacija”, napominje Strelar.

Dodaje kako je unatoč pojavi brojnih no-vih poslovnih prostora, Zagrepčanka sa svojih 35.000 četvornih metara raspoloživog prosto-ra još uvijek vrlo atraktivna, ponajviše zbog lokacije i prometne povezanosti, osiguranih mjesta za parkiranje te činjenice da najmo-primci mogu unajmiti vrlo male prostore – naj-manja jedinica može biti 12 četvornih metara. Sve to s dodatnim sadržajima (poput restorana i kafi ća) jamči joj popunjenost od 75 posto.

Iako visinu mjesečne najamnine određu-ju suvlasnici, Strelar dodaje kako je dogovor oko cijene moguć, a ona se obično kreće od tri do 10 eura po četvornom metru mjesečno. Uredi su različito opremljeni, sukladno mo-gućnostima vlasnika, a u nekim su slučajevima najmoprimci sami uređivali prostore prema potrebama i željama, te su kasnije te troškove kompenzirali najamninom.

POJEDINAČNI PREGOVORI O CIJENIPredstavnik Sky Offi cea, zbog poslovnih odno-sa s najmoprimcima, ne želi iznositi konkretne

cijene, ali napominje kako se one dogovaraju sa svakim pojedinačno i ovise o veličini ureda, ali i o roku najma i potrebnoj investiciji u pri-lagodbu prostora. Prije predaje najmoprimcu uredi su opremljeni kvalitetnim podnim oblo-gama, podnim priključnim mjestima za radne stanice, rasvjetom visoke kvalitete i prilagođe-nim sustavom kontrole prolaza.

Zagrebtower na Radničkoj najmoprimcima nudi urede otvorenog tipa ili odvojene prosto-rije. “Ako prostor nije zauzet, a klijentu je važ-na najveća moguća površina na jednom katu, uredski prostori od 780 četvornih metara koji se nalaze u tornju, mogu se do 9. kata spojiti s onima u krilu zgrade pa tako zakupci na ras-polaganju mogu imati urede ukupne površine do 2100 četvornih metara u jednoj razini”, kaže Marija Pavelka iz marketinga Zagrebtowera. Dodaje kako je kod njih trenutačno raspoloži-vo svega nekoliko manjih ureda.

I oni se prilagođavaju potrebama najmo-primaca, raspolažu sa 500 parkirnih mjesta za zakupce i posjetitelje, a kao prednost ističu i usluge poput fi tness centra, trgovine mješovi-tom robom...

“Za klijente kojima je potreban manji ured imamo InstantOffi ce na 5. katu Zagrebtowera koji nudi najmanji potpuno namješteni ured-ski prostor površine 25 četvornih metara”, na-pominje Pavelka.

U formiranju cijene prate tržišne vrijednosti za poslovne objekte A klase pa je visina najma, prema podacima konzultantskih kuća, u ras-ponu od 12 do 15 eura po četvornom metru mjesečno. Ni uredi u Zagrebtoweru potencijal-nim zainteresiranima nisu dostupni za proda-ju, ali se zato, zaključuje Pavelka, kod određi-vanja cijene najma u obzir uzimaju razdoblje zakupa, površina i ostali parametri.

Bolja popunjenost raspoloživih ureda na zagrebačkom tržištu pokazatelj je oporavka potražnje pa nekretninski stručnjaci očeku-ju buđenje developera i gradnje poslovnih objekata. “Potražnja se iskristalizirala, a za-kupci traže dobro prometno povezane lo-kacije pa vjerujemo da će svi novi projekti niknuti upravo na tim mjestima”, zaključuje Patrick Franolić.

Nakon devet godina dovršili smo poje-dinačni ispravni postupak za uknjižbu etažnog vlasništva i time uklonili pre-preku za apliciranje za sredstva iz EU fondova. Prethodno smo zaduživanjem kod poslovnih banaka kreditirali obno-vu kamenih pročelja kako zgrada ne bi postala opasna po život ljudi. Do sada je

u potpunosti sanirano zapadno i istoč-no pročelje, a u tijeku je sanacija južnog pročelja.Također, pripremamo javno nadmeta-nje za apliciranje na europske fondove kako bismo podigli energetsku učinko-vitost zgrade i nadamo se uspješnom povlačenju sredstava.

Željka Strelar, Zagrepčanka

4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

intervju

I van Paladina predsjednik je Uprave In-stituta IGH, vodeće konzultantske tvrtke za projektiranje, inženjering i upravljanje građevinskim projektima u Južnoj i Ju-

goistočnoj Europi. Ujedno je i direktor tvrtke Avenue ulaganja, vodećeg partnera u razvoju projekta Kupari u kojem sudjeluje i Institut IGH, a nedavno se povukao iz Nadzornog od-bora Hidroelektre niskogradnje. Većinski vla-snik svih triju tvrtki je ruski investitor Sergej Gljadelkin. S Ivanom Paladinom smo razgova-rali o trenutačnoj poziciji Instituta IGH, aktu-alnim projektima te planovima i projekcijama za predstojeće razdoblje.

Hrvatsko gospodarstvo, po zadnjim podacima, izlazi iz krize. Potvrđuju li to i rezultati IGH? - Još ne možemo govoriti o rezultatima tre-ćeg kvartala jer ih nismo objavili na Burzi. U

SLIJEDI BOLJE POSLOVANJE Važno je i veseli nas to što je 2016. prva godina rasta prihoda nakon sedam godina pada. Lanjski rast i ovogodišnji rast - koji je puno značajniji - uz optimizam na hrvatskom i ostalim tržištima na kojima radimo, opravdavaju naša očekivanja razgovarao Tihomir Dokonal

IVAN PALADINA, predsjednik Uprave Instituta IGH

Očekujemo ući u sljedeću godinu sa značajnijim ugovorima u tri do četiri države

prvom polugodištu prihodi su nam gotovo 40 posto bolji nego u istom razdoblju pret-hodne godine, a operativni rezultat je jako dobar. No ako bismo isključili izvoz kao stav-ku u našem poslovanju i promatrali samo hrvatsko tržište, operativni rezultat u proma-tranom razdoblju još uvijek bi bio pozitivan i zadovoljavajući zahvaljujući kvalitetnom operativnom restrukturiranju koje smo pro-veli u zadnje dvije godine. Ali u prihodima ne bismo ni približno ostvarivali rast o kakvom sada govorimo. Vjerujem da će pokazatelji poslovanja za cijelu godinu biti na razini onih za prvu polovinu godine. Kada govorimo o 2018., u operativnom poslovanju očekujem podjednako dobre rezultate kao u ovoj go-dini. U građevinarstvu kreće određeni rast, no znatno je važnije da je zaustavljen pad, ne samo volumena posla, nego i cijena. Ni u jednom niti u drugom segmentu rast u ovom trenutku nije značajan, ali je rast.

Kakva je pozicija IGH na inozemnim tržištima?- Osim u Hrvatskoj, prisutni smo na još osam tržišta. Ključna tržišta su nam Gruzija, Bosna i Hercegovina te Kosovo. U strukturi naših prihoda danas gotovo 40 posto čini izvoz, a četvrtinu ukupnih prihoda stvaramo u Gruzi-ji. Izvozna tržišta koja smatramo perspektiv-nima u razdoblju koje dolazi su Rumunjska te Bosna i Hercegovina. U Rumunjskoj, koja bi nam mogla postati važna koliko i Gruzija, do kraja mjeseca s izvođačima ćemo predati tri ozbiljne ponude za projektiranje autocesta u sklopu design and build ugovora. U BiH smo se natjecali za nadzor i vođenje projekta Ter-moelektrane Banovići i tu smo najpovoljniji. Nemamo još konačnu odluku, ali smo optimi-stični s obzirom na to da smo ponudili najpo-voljnije uvjete. Naša tvrtka kćer Projektni biro

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK 5 O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

P45 natjecala se za izradu studije za dio auto-ceste jadransko-jonskog koridora koji prolazi kroz BiH. Na natječaj su stigle dvije ponude, naša je bila nešto skuplja. No nedavno smo dobili obavijest da konzorcij koji je bio po-voljniji od nas nije predao valjanu bankovnu garanciju, tako da očekujemo da kao drugo-plasirani budemo pozvani na potpis ugovora.

Prošli ste proces predstečajne na-godbe. Što se time promijenilo za Insti-tut IGH u strukturi poslova, strukturi zaposlenih, tržišnim pozicijama?- Nije pitanje samo predstečajne nagodbe. Govorimo o dugom periodu krize poslova-nja koji je sada iza nas. U tih nekoliko godina mi smo se i u prihodima i u broju zaposle-nih više nego prepolovili. Važno je i veseli nas to što je 2016. prva godina rasta priho-da nakon sedam godina pada. Lanjski rast i ovogodišnji rast - koji je puno značajniji - uz optimizam na hrvatskom i ostalim tržištima na kojima radimo, opravdavaju naša očeki-vanja o boljem poslovanju u budućnosti. U strukturi zaposlenih te usluga i projekata na kojima radimo nije se promijenilo ništa zna-čajno. Naša osnovna djelatnost su inženjer-ske usluge, nadzor, projektiranje i vođenje projekata, laboratorijske usluge, izrade stu-dija u raznim građevinskim projektima. Ako promatramo segmente poslovanja odakle ti projekti dolaze, smanjen je udio cestograd-nje, a povećavamo udio hidrotehnike – pro-jekata pročistača, vodoopskrbe, odvodnje... Sve važniji su nam i projekti vezani uz gos-podarenje otpadom koje planiramo značaj-nije razvijati u budućnosti. U prometnom segmentu usredotočit ćemo se na željeznič-ke projekte u Hrvatskoj i u regiji. U zadnje vrijeme u tom segmentu povećavamo obu-jam poslova. Prije mjesec dana predali smo s Deutsche Bahnom ponudu za nadzor nad projektom željezničkog koridora X na Koso-vu. Nadamo se da će nam to biti novi projekt u toj zemlji.

Građevinska poduzeća imaju veli-ke probleme s radnom snagom. Vi ste projektanti pa je struktura zaposlenih malo drugačija. Suočavate li se s nedo-statkom radne snage?- Kod nas takav izazov nije ni približno izražen kao kod izvođača. U zadnje dvije-tri godine iz Instituta IGH u inozemstvo otišlo je svega nekoliko zaposlenih. Sada smo povećali obu-jam poslova i ponovno počeli zapošljavati. Na natječajima imamo znatno više prijavlje-nih nego što nam je potreba zaposliti. Prošle godine smo dotaknuli dno kada je riječ o pri-hodima i broju zaposlenih. Na vrhuncu smo

6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

intervju

imali 1200 zaposlenih, a u jednom trenutku pali smo na 500. Sada ukupno zapošljavamo oko 550 ljudi u Institutu IGH, podružnicama i kćerinskim tvrtkama.

U lipnju je počela obveza otpla-te glavnice Senior kredita u skladu s predstečajnom nagodbom i dogovo-rom s vjerovnicima. Kakva je trenutač-na situacija?- U posljednjem izvještaju o ispunjavanju predstečajne nagodbe izvijestili smo zainte-resiranu javnost o statusu. Od tada se ništa nije promijenilo: nismo uplatili prvu ratu ob-veze fi nancijskim vjerovnicima, ali sve ostale obveze smo uplatili. Od sklapanja i pravo-moćnosti predstečajne nagodbe podmirili smo nešto više od 120 milijuna kuna obveza iz nagodbe - više od 100 milijuna kuna u go-tovini te nešto više od 20 milijuna kuna pre-tvaranjem duga u kapital. Preostala je isplata triju rata ostalim vjerovnicima. U ovoj i sljede-ćoj godini preklapaju nam se obveze prema ostalim dobavljačima i fi nancijskim vjerovni-cima, tako da će nam 2017. i 2018. biti najveći izazov u podmirenju obveza predstečajne na-godbe. U ovom trenutku mogu samo ponovi-ti ono što smo već rekli: radimo na dodatnom aranžmanu kojim bismo rasteretili obveze novčanog toka tijekom ove i sljedeće godine. Obavijestit ćemo javnost čim bude novosti po tom pitanju.

Imate li problema s financiranjem tekućih projekata? - Imamo punu podršku fi nancijskih vjerovnika u smislu izdavanja garancija. Zbog poveća-nja obujma posla sve su veće potrebe za ga-rancijama većih iznosa, ali problema nema. Što se tiče redovnog poslovanja i podmiri-vanja obveza, u zadnjih godinu dana znatno smo skratili rokove plaćanja, iako određenih kašnjenja prema dobavljačima još uvijek imamo. U prosjeku kasnimo 45 do 50 dana. Situacija je iz dana u dan sve bolja. Ako pak govorimo o naplati, najizazovnija je situacija s izvođačkim tvrtkama.

Kolika je vrijednost ugovorenih po-slova i koji su glavni projekti na kojima trenutačno radite?- Početkom godine imali smo oko 330 mili-juna kuna aktivnih potpisanih neizvršenih ugovora. Tijekom ove godine nešto smo više realizirali nego što smo ugovorili no-vih poslova pa se ta brojka smanjila ispod 300 milijuna kuna. Točne podatke objavit ćemo u izvješću za treći kvartal. No što se tiče novih natječaja i mogućnosti potpisi-vanja novih ugovora, razdoblje do kraja go-dine bit će vrlo aktivno. Prošle godine smo u posljednjem kvartalu ugovorili dvostruku vrijednost poslova u odnosu na preostala tri. Slično bi moglo biti i ove godine. Popri-ličan je broj ozbiljnih natječaja na koje smo

Najveći projekt na kojem radimo je projektiranje i izrada svih studija za dionicu pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK 7 O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Želimo značajno povećati udio svojih prihoda iz inozemstva i osnažiti savjetovanje vezano uz EU fondove U kojim područjima vidite najveći

potencijal za Institut IGH?- Želimo značajno povećati udio svo-jih prihoda iz inozemstva. Cilj nam je da kroz nekoliko godina u inozemstvu ostvarimo 50 do 60 posto ukupnih prihoda. Druga smjernica je pove-

ćati prihode u segmentima koje sam već spomenuo: voda, gospodarenje otpadom i željeznica. Kada govorimo o vrstama usluga, želimo osnažiti se-gment koji ranije nismo radili, a sada ga već radimo prilično uspješno. Riječ je o savjetovanju vezanom uz EU fon-

dove. Prije godinu i pol smo osnovali odjel i počeli smo se time baviti. Da-nas savjetujemo Ministarstvo prometa i infrastrukture te Ministarstvo zaštite okoliša. Vjerujem da ćemo uskoro sa-vjetovati i ministarstva nekih drugih država u regiji.

U daljnjoj realizaciji

Kupara nadamo se dodatnim ugovorima za projektiranje dijela infrastrukture i konstrukcije te u nadzoru. Očekujemo da će IGH tijekom realizacije tog projekta ostvariti nekoliko milijuna eura dodatnih prihoda uz već potpisani ugovor.

predali ponude ili ćemo ih uskoro predati. Očekujemo da ćemo ući u sljedeću godi-nu sa značajnijim ugovorima u tri do četiri države. Najveći projekt na kojem radimo u ovom trenutku je projektiranje i izrada svih potrebnih studija za dionicu pruge Škrlje-vo-Rijeka-Jurdani. Projektiramo i nekoliko aglomeracija, a imamo i nekoliko projekata nadzora. Na primjer, u sklopu konzorcija u kojem smo vodeći partner uskoro počinje-mo s nadzorom aglomeracije Varaždin. S Hrvatskim cestama imamo ugovor o kom-pletnom nadzoru izgradnje brze ceste Po-povec-Marija Bistrica-Zabok, a trenutačno je aktualan ugovor za dionicu Zlatar Bistri-ca-Andraševec. U inozemstvu je aktualno pet većih ugovora u Gruziji: jedan okvirni sporazum o nadzoru cesta i četiri manja ugovora o projektiranju rekonstrukcije i ob-nove cesta. Na Kosovu imamo veliki ugovor iz 2014. o projektiranju 50 kilometara au-toceste za Bechtel u sklopu design&build ugovora koji je pred samim završetkom.

U projektu Kupari sudjelujete u više uloga. U kojoj je fazi projekt? - Institut IGH u projektu Kupari potpisao je ugovor o vođenju projekta u iznosu od oko milijun eura na četiri godine. Ugovori koje

sam spominjao u Gruziji, na Kosovu ili ugo-vor za HŽ Infrastrukturu su projekti vrijedni više milijuna eura. U usporedbi s njima, pro-jekt Kupari ipak je manje značajan. U dalj-njoj realizaciji Kupara nadamo se dodatnim ugovorima za projektiranje dijela infrastruk-ture i konstrukcije te u nadzoru. Očekujemo da će IGH tijekom realizacije tog projekta ostvariti nekoliko milijuna eura dodatnih prihoda uz već potpisani ugovor. S pozici-je direktora Avenue ulaganja mogu reći da smo nešto više od godinu dana od potpisa ugovora s Vladom izradili tridesetak studija potrebnih za realizaciju projekta. Revidira-li smo koncept i idejno rješenje, uskladili smo ga s potencijalnim operatorima. Revi-dirani koncept i idejno rješenje su značajno luksuzniji od onoga što smo u prvoj fazi predvidjeli: značajno se smanjio broj jedi-nica, a povećane su njihove površine. Novi koncept smo predstavili Vladi i nadležnim ministarstvima te čekamo da ga potvrde. Na sastancima smo dobili verbalnu podršku ministarstava, dobili smo i pismenu podrš-ku lokalne zajednice. Glavni projektant bit će tvrtka 3LHD i s njima smo spremni početi s aktivnim projektiranjem kako bismo dobi-li što prije potrebne dozvole. Odabrali smo i operatora. To neće biti grupacija Marriott kako je ranije najavljeno. Ne mogu reći o kojem je brendu riječ, ali vjerujem da će Kupari biti prvi hotel pod tim brendom u Hrvatskoj.

Objavljen je natječaj za nadzor iz-gradnje Pelješkog mosta. Hoćete li poslati ponudu?- Postupak je trenutačno obustavljen jer su predane žalbe na dokumentaciju. Rok za pre-daju ponuda trebao je biti 30. listopada, no odgođen je. Naravno da ćemo predati po-nudu. Siguran sam da u Hrvatskoj, pa i šire, ne postoji tvrtka s više referenci i znanja za nadzor takvog projekta. Dio smo europskog tržišta i vjerujem da će konkurencije biti. Na-tjecat ćemo se, optimisti smo i nadamo se uspjehu na tom natječaju.

8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

dizajn

U uredima se borimo za mjesto pod poduzetničkim suncem, tražimo nove poslovne mogućnosti, a neki-ma su oni nerijetko drugi dom. Sto-

ga je izuzetno važno da se u njima osjećamo ugodno pa je ravnoteža između udobnosti doma i profesionalnosti idealna kombinacija kojom se treba voditi pri uređenju.

“Važno je prisjetiti se činjenice da svaki, a u ovom slučaju dobro uređeni poslovni pro-stor, značajno doprinosi osjećaju ugode i za-dovoljstva – važnim faktorima u povećavanju radnog elana, kreativnosti i produktivnosti, bez obzira na to o kojoj vrsti posla je riječ”, kaže Vesna Glišić, voditeljica prodaje u tvrtki Tehnopaneli.

Smišljeno i kvalitetno uređeni prostor ne odražava se pozitivno samo na zaposlenike već u velikoj mjeri utječe i na ugled koji tvrtka ima prema van.

Pod pojmom “moderni ured” danas podra-zumijevamo prostor koji je uglavnom otvo-ren, ali ne sasvim. Dakle, rušenje zidova kako bi se ljude približilo je poželjno, ali traže se i

Prvi korak pri uređenju je odrediti dimenzije, prohodnost, raspored prostora, broj i svrhu radnih mjesta. Pri tome se ne smije smetnuti s uma važnost boja i teksture zidova i podova te izvora prirodnog i umjetnog svjetlapiše Marija Brkanić Kulenović

UREĐENJE UREDA

KAKO STVORITI POZITIVAN UTJECAJ NA ZAPOSLENIKE

odvojena mjesta za druženje i stolovi pokraj kojih se može stajati, udobni kauči i pomični zidovi.

Novi model uređenja uvodi misao da svat-ko mora dobiti ured, ili svoju “kutiju”, ili mjesto na klupi. Raznolikost radnih mjesta, svojevr-sni aktivni ured prilagođen svakoj pojedinoj tvrtki i gospodarskoj grani, rezultira većom produktivnošću.

ZDRAVI URED - POZITIVAN UTJECAJPrvi korak pri uređenju je odrediti dimenzije, prohodnost, raspored prostora, broj i svrhu radnih mjesta. Pri tome se ne smije smetnuti s uma važnost boja i teksture zidova i podova te izvora prirodnog i umjetnog svjetla.

Drugi je korak odabir odgovarajućih rad-nih stolova, ormara i drugih elemenata, a treći odrediti boje, oblike i karakteristike materijala za sve elemente unutar prostora.

“Suvremeni dizajn, široka paleta boja de-kora i tekstura materijala, omogućuje nam brojne kombinacije”, napominje Vesna Glišić.

Dio uredskog dizajna moderne uspješne kompanije su neizostavno sportski rekvizi-ti, masažni stolci, kutak za glazbene instru-mente te biljke koje svakom prostoru daju živost.

Dizajneri interijera danas najviše pažnje posvećuju samoj kompaniji, priči koju ona želi ispričati, njenim temeljnim vrijednostima. Pri tome nema jedinstvenog rješenja već je ključ u osluškivanju svakog pojedinog klijen-ta i njegove povijesti, misije i ciljeva. Iako ova-kav pristup zahtijeva vrijeme, sigurno vodi originalnim rješenjima koja najbolje oslikava-ju svaku tvrtku.

Arhitekti i dizajneri posebno brinu o ure-đenju zdravih ureda koji će pozitivno utjecati na zaposlenike, pa se sve više traže certifi kati kao što su LEED (Leadership in Energy & Envi-ronmental Design - certifi kacijski sustav koji ocjenjuje održivost zgrada i naselja) i WELL Building Standard koji se usredotočuje samo na zdravlje ljudi i njihovu dobrobit.

Pod pojmom “moderni ured” danas podrazumije-vamo prostor koji je uglavnom otvoren

IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o.

PRIVREDNI VJESNIK