PRIZEMNI SPRAT ŠUMEPRIZEMNI SPRAT ŠUME

PRIZEMNI SPRAT ILI BILJNI SAG ŠUME.

• Čine ga paprati, mahovine, lišajevi, gljive, alge i šumska stelja (listinac) koji je sastavljen iz uvehlog i truhlog opalog lišća i grančica.

• Ispod ovog sprata je šumsko zemljište.

• Mnoge šumske životinjske vrste u sagovima mahovina i stelje nalaze svoje skrovište i prebivalište.

• Alge u šumi, pogotovu u poplavljenim predjelima.

Biljni svijet prizemnog sprataBiljni svijet prizemnog sprata

• U sjenovitim i vlažnim šumama zastupljene su u prizemnom spratu mnoge vrste paprati, osobito: navala, slatka paprat (oslad), jelenak i dr.

• Iz podanaka (podzemno stablo) izbija adventivno korijenje, a iznad tla izrasta perasto složeni list velike površine prilagođen za hvatanje što više smanjene količine svjetlosti u procesu fotosinteze.

• Navala

• Listovi su

u početku

razvitka pri

vrhu savijeni

u vidu puža.

Ti se mladi

izbojci mogu

koristiti u ishrani.

Za tlo su priljubljeni

buseni mahovina, kao što

je vlasak ili busenjača.

Za vrijeme sušnih dana

ova mahovina se osuši,

a čim padne kiša, vlasak

upija velike količine vlage.

Zato postoje mahovine u

šumi jer one spriječavaju nastanak bujica.

Utvrđeno je da ovim putem šumsko tlo zadrži do 30 000 l vode po hektaru.

Često su panjevi i grane

starih hrastova obrasli

mahovinom i lišajem.

Ove biljke kojima stablo

služe kao podloga zovu

se EPIFITI.

• Kako je šumsko tlo bogato humusom, na njemu se razvijaju gljive raznih boja i oblika i predstavljaju ukras naših šuma.

• Tu nalazimo jestive: vrganj, sunčiću, lisičicu, blagvu, rujnicu, rudnjaču šumsku i dr., i otrovne gljive: pupavku bijelu i zelenu, muharu, ludaru, bljuvaru, brezovku, panterovku i dr.

• VRGANJ-------------------

SUNČICASUNČICA

• LISIČICA ILI LISIČARKA

BLAGVABLAGVA

RUJNICARUJNICA

RUDNJAČA ŠUMSKARUDNJAČA ŠUMSKA

PUPAVKA (BIJELA)PUPAVKA (BIJELA)

PUPAVKA (ZELENA)PUPAVKA (ZELENA)

MUHARAMUHARA

LUDARALUDARA

BLJUVARABLJUVARA

BREZOVKABREZOVKA

PANTEROVKAPANTEROVKA

• Dijelovi pečurki koji se nalaze iznad tla (stručak i šešir) predstavljaju plodišta u kojima nastaju spore razmnožavanja. Ako se pažljivo otkopa humus ispod stručka, uočit će se splet bijelih niti- hifa kojima gljiva iz tla uzima organsku hranu. Takve heterotrofne organizme nazivamo saprofiti jer žive uz pomoć bakterija i drugih organizama stelje i tla, razlažu oko 80 do 90% organske tvari u šumi, pa zato gljive i bakterije nazivamo razlagačima. Gljive u šumi zajedno žive sa korijenjem drveća i to nazivamo MIKORIZA.

ŽIVOTINJSKI SVIJET ŽIVOTINJSKI SVIJET PRIZEMNOG SPRATAPRIZEMNOG SPRATA

• Najbogatije naselje životinjskog svijeta u šumi razvija se u ovom spratu- šumskoj stelji i gornjem sloju zemljišta.

• Osim krtice, rovčice, tekunice i glista, tu žive mnogobrojni zglavkari, posebno insekti i njihove larve.

• Često sustećemo: mokrice,stonoge, sljepić, grobar šareni,uholaže, grinje, skočce, malonošce i dr...

Mokrice Mokrice

• To su zglavkari(račići)

koji se pri svijetlosti,

dodiru sklupčaju u

lopticu (odbrambena

reakcija).

- One žive u stelji i ispod kamenja gdje ima dovoljno vlage. Dišu škrgama. Hrane se truhlim lišćem.

Stonoge Stonoge • Imaju na izduženom, čla-nkovitom tijelu veći broj člankovitih nogu. • Biljojedna stonoga(gujin češalj) razlaže oko 13% šumske stelje. Luči tečnog ljepljivog i neprijatnog okusa, pa ga grabljivice izbjegavaju. • Mesojedna stonoga- striga kamenjska vrlo brzo se kreće i plijen ubija otrovom.

Sljepić Sljepić • Gmizavac čije je

tijelo izduženo i

podsjeća na zmiju

pa zbog toga

često biva ubijen.

• Od zmija se

razlikuje po tome

što može zatvoriti očne kapke. Hrani se pretežno puževima golaćima.