Procjena ugroženosti općine Ilidža ugroženosti općine Ilidžaa.pdf · 11 Rakovica 23.550 12 Osjek 6.520 13 Otes 1.550 14 5.220Stup 15 Stup II 1.520 16 Stupsko Brdo 580 UKUPNO

1

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO - OPĆINA ILIDŽA

OPĆINSKI NAČELNIK

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

SARAJEVO CANTON - MUNICIPALITY OF ILIDŽA

MAYOR

CIVIL AFFAIR DEPARTMENT

P R O C J E N A

UGROŽENOSTI OPĆINE ILIDŽA

OD PRIRODNIH I DUGIH NESREĆA

izmjene 2010.godina

2

PROCJENA UGROŽENOSTI

A. OPĆI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI

1. Prirodno geografska obilježja područja Općine Ilidža

a) Geografski položaj

b) Karakteristike reljefa

c) Geološko-hidrološke karakteristike

d) Klimatske karakteristike općine

e) Seizmičke karakteristike

2. Razmještaj privredne infrastrukture

a) Zdravstvene ustanove

b) Oblast energetike c) Saobraćaj i veze d) Komunalna infrastruktura

3. Pregled po kategorijama ukupne površine zemljišta i privredni objekti koji se bave proizvodnjom i preradom hrane i raspolažu skladišnim kapacitetima, industrijski kapaciteti

a) Pregled ukupnih površina prema kategoriji korištenja zemljišta b) Objekti i peradarske farme i farme za uzgoj krupne i sitne stoke

c) Industrijski i privredni kapaciteti

4. Materijalna i kulturna dobra

a) Medijske kuće b) Obrazovne ustanove (predškolske,osnovne i srednje škole i org.u sportu)

c) Javne ustanove d) Nacionalni spomenici e) Vjerski objekti f) Društveni domovi i objekti po mjesnim zajednicama g) Stambeni fond h) Skloništa i dr.objekti za sklanjanje

5. Struktura stanovništva po spolu i starosti i njihov razmještaj

B. POSEBNI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI

Prirodne i druge nesreća koje mogu nastati na području općine Ilidža

1. Prirodne nesreće

1.1. Zemljotres

1.2. Poplava

1.3. Sniježni nanosi i lavine

1.4. Odronjavanje i klizanje zemljišta

1.5. Tuča - grad

1.6. Suša

1.7. Olujni vjetar 1.8. Mraz, slana i inje 1.9. Epidemije 1.10. Biljne bolesti i štetočine

3

2. Tehničko-tehnološke nesreće 2.1. Požari 2.2. Ekspanzije i eksplozije plinova i opasnih materija 3. Druge nesreće

3.1. Velike nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu 3.2. Radioaktivno i drugo zagađivanje vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porjekla 3.3. Nesreće na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim sredstvima

(MES) i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS)

C ANALIZA I PROCJENA PRIRIDNIH I DRUGIH NESREĆA

Vrsta i količine opasnih materija koje se koriste u privrednim društvima Stanje urbane izgrađenosti područja općine Ilidža

1. Prirodne nesreće 1.1. Potresi

1.2. Poplave 1.3. Visoki snijeg i sniježni nanosi 1.4. Odronjavanje i klizanje zemljišta 1.5. Tuča - grad 1.6. Suša 1.7. Olujni vjetar 1.8. Mraz, slana i inje 1.9. Epidemije i epizotije 1.10. Biljne bolesti i štetočine 2. Tehničko-tehnološke nesreće 2.1. Veliki šumski požari 2.2. Požari na stambenim, industrijskim, poslovnim i dr.objektima 2.3. Ekspanzija i eksplozija plinova i opasnih materija, ugroženost od nafte i naftnih derivata

3. Ostale nesreće 3.1. Nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu

3.2. Nesreće prilikom transporta eksplozivnih i lako-zapaljivih materija 3.3. Radioaktivno i drugo zagađivanje vazduha, vode, zemljišta

i namirnica biljnog i životinjskog porjekla 3.4. Nesreće na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim

sredstvima (MES) i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS)

4. Minimalne snage, materijalno-tehnička sredstva i oprema potrebna za sprovođenje predviđenih mjera zaštite i spašavanja

5. Zaključci

4

Na osnovu člana 174. stav 5. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, broj 39/03, 22/06 i 43/10) i člana

90. Statuta Općine Ilidža – prečišćeni tekst („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 33/10),

na prijedlog Službe civilne zaštite, Općinski načelnik, d o n o s i:

PROCJENU UGROŽENOSTI OPĆINE ILIDŽA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

A. OPĆI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI

a) Prirodno geografska obilježja područja

Područje općine Ilidža smješteno je u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i sastavni je dio kantona Sarajevo.

Nalazi se na zapadnom dijelu grada Sarajeva i zauzima značajno mjesto i ulogu, jer kroz teritoriju općine prolaze glavne komunikacije željezničkog i cestovnog saobraćaja prema srednjoj i sjevernoj Bosni, Jadranskom moru kao i vazdušni saobraćaj

jer se Međunarodni aerodrom Sarajevo nalazi na teritoriji općine Ilidža.

Znatan dio (broj) MZ-a smješten je u ravničarskom dijelu Sarajevskog polja gdje je u većini i najveća gustina naseljenosti i koncentracija stambenih, industrijskih, kulturnih, sportskih, poljoprivrednih kapaciteta, zdravstvenih ustanova i dr.

U Rimsko doba na čvorištu dviju tranzitnih cesta između srednjeg Jadrana i

Istočnog Podrinja, razvija se značajnije gradsko naselje Aquae S. kao upravno središte

i banjsko liječilište. Općini Ilidža, teritorijalno pripada Sarajevsko polje, površine 31,2 km2, koje čini jug-jugoistočni dio prostrane unutargorske Sarajevsko-zeničke zavale. Sa juga i jugozapada polje uokviruju sjeveroistočne planine Igmana koje strmo završavaju

u Sarajevskom polju. Prema sjeveru otvoreno je širokom dolinom rijeke Bosne, a prema istoku dolinom Miljacke. Teritorijalno je sraslo urbaniziranom jezgrom Sarajeva i čini njen sastavni dio.

Geološki odnosi na prostoru na kojem gravitira Ilidža, veoma su složeni i pripadaju zoni paleozojskih škiljica i mezozojskih krečnjaka u kojoj su inkorporirane

5

neogene naslage. Mezozojske naslage, preovlađujuće predstavljaju krečnjacima, dolomitima, pješčarima, glincima laporcima, kvarcnim pješčarima i flišnim naslagama.

Reljef na prostoru Općine Ilidža u paleogeografskom pogledu je relativno mlad. Epirogeno uzdizanje i orogeno zasvođavanje uslovili su njegovu veliku horizontalnu raščlanjenost hipsometrijskih amplituda od 490 m (dno Sarajevskog polja) do 2067

m (vrh Bjelašnice). Reljef područja Općine Ilidža je različitog oblika, od tipičnog ravničarskog do brežuljkastog i karstnog u području planine Igman koja ju je prirodno

ograničila sa jugozapadne strane, sa najvišim vrhom (Crni vrh 1499 m). Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja na zapadu sa 518 m nadmorske visine.

a) Geografski položaj Općina Ilidža nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine,

administrativno pripada Sarajevskom kantonu. Do 1992. godine, općina Ilidža je zauzimala površinu od 169,48 km2 gdje je živjelo 67.197 stanovnika organizovanih u 21 mjesnu zajednicu. Tabela 1

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma krajem 1995.godine dio teritorije pripao je Republici Srpskoj sa 7.112 stanovnika, kao i mjesne zajednice Vojkovići, Krupac, Grlica, Kasindo i dio mjesne zajednice Kotorac.

Sada Općina Ilidža zauzima teritoriju 141,060 km2 što u odnosu na 1277,3 km2

koliko zahvata Kanton Sarajevo čini 11% teritorije općine. Na teritoriji općine živi oko

56.236 stanovnika u 16 mjesnih zajednica, što u odnosu na 401.696 stanovnika koliko ima Kanton Sarajevo čini 7,58% stanovnika općine u Kantonu. To su sljedeće MZ-e: Hrasnica I, Hrasnica II, Sokolovići, Butmir, Kotorac, Ilidža, Lužani, Stup, Stup II,

Stupsko Brdo, Otes, Vreoca, Vrelo Bosne, Osjek, Blažuj i Rakovica. Općina Ilidža graniči sa općinama Trnovo, Hadžići, Kiseljak, Novi grad, Visoko,

Ilijaš, a sa južne strane sa Republikom Srpskom. Općina Ilidža smještena je između

43°50' sjeverne geografske širine /s.g.š./ i 18°21' istočne geografske dužine /i.g.d./

Tabela1 : Površina po MZ-a

r/b Naziv Mjesne Zajednice Površina u km2

01 Butmir 4.800

02 Donji Kotorac 1.270

03 Sokolović Kolonija 1.690

04 Hrasnica I 36.880

05 Hrasnica II 20.480

06 Ilidža Centar 760

07 Lužani 4.070

08 Vreoca 1.400

09 Vrelo Bosne 9.150

6

10 Blažuj 21.620

11 Rakovica 23.550

12 Osjek 6.520

13 Otes 1.550

14 Stup 5.220

15 Stup II 1.520

16 Stupsko Brdo 580

UKUPNO 141.060

b) Karakteristike reljefa

Teritorija općine Ilidža jednim svojim dijelom pripada Sarajevskom polju u

površini od 31,2 km2. Smještena je na nadmorskoj visini od 490 m (dno Sarajevskog polja) do 2067 m (vrh Bjelašnice). Prosječna nadmorska visina kotline je 500 m. Sa juga i jugozapada polje okružuju sjeveroistočne padine Igmana koje strmo završavaju u

Sarajevskom polju. Prema sjeveru otvoreno je širokom dolinom rijeke Bosne, a prema istoku dolinom Miljacke. Teritorijalno je sraslo urbaniziranom Sarajevskom jezgrom i čini

njen sastavni dio. Teren općine Ilidža u odnosu na ukupnu teritoriju ima sljedeće karakteristike: Nagibi terena:

od 0-10% pripada 34,7% teritorije; od 10-20% pripada 18,0% teritorije;

od 20-30% pripada 17,1% teritorije; od 30-40% pripada 15,3% teritorije; od 40-50% pripada 7,7% teritorije;

preko 50% pripada 7,2% teritorije.

Na osnovu naprijed navedenih parametara na nagibe terena od 0-45% otpada

89,4% teritorije, a 10,6% teritorije ima nagibe preko 45%. Općinu Ilidža čine 28% ravničarskog dijela a 72% otpada na brdsko-planinski

dio, od toga sjeverni dio čini 28,8%, istok 13,3%, jug 22,1% i zapad 7,8%.

Naprijed navedene karakteristike reljefa su predstavljale povoljne uslove za život i rad ljudi što je uzrokovalo intenzivnom naseljavanju ovih prostora.

c) Geološko-hidrološke karakteristike općine

Za svaku novu izgradnju neovisno od vrste objekta investitor obavezno pribavlja i

stručni nalaz o inžinjerijsko – geološkim i geomehaničkim karakteristikama tla, kao i uslovima fundiranja objekata na osnovu kojih se pristupa izradi projektne dokumentacije.

7

Prostornim planom Kantona Sarajevo (za period 2003.-2023.godina) utvrđene su i zone stabilnosti tla koje su jedan od osnovnih parametara za utvrđivanje mogućnosti

gradnje na određenom lokalitetu. Tako postoje kategorije stabilnog, uslovno stabilnog i nestabilnog terena koje uslovljavaju vrstu i stepen geoloških ispitivanja i s'tim u vezi određuju način fundiranja objekata. Za područja koja su pokrivena prostornom

planskom dokumentacijom (urbanistički plan, urbanistički projekat) prethodna ispitivanja su izvršena u fazi pripreme plana.

Vodeni tokovi na području općine Ilidža, pripadaju slivu rijeke Save. To su rijeke: Bosna, Željeznica, Miljacka, Tilava, Dobrinja, Zujevina, Rakovički potok, Večerica i Bunički Potok. Većina ovih rijeka nema uređena korita, pa često dolazi do plavljenja

naselja koja gravitiraju uz obale ili u neposrednoj blizini korita. Ravničarski dio općine ima visok nivo podzemnih voda, što zajedno sa drugim

hidrografskim elementima, nerjetko, posebno u jesen i proljeće, dovodi do pojave

poplava u nekim područjima. Pored toga, neregulisani tokovi rijeka u periodima sa povećanim padavinama, plave pojedina područja i prouzrokuju znatne materijalne štete, a ujedno prijete i ugrožavaju ljudske živote. Jedna od hidrografskih karakteristika

općine Ilidža, je bujičatost vodenih tokova u određenim periodima, pa se dešava da pojedina područja budu poplavljena od skromnih vodotoka, odnosno od bujica koje se slivaju sa okolnih brda i planina.

Značajan problem predstavlja i loša kanalizaciona mreža, koja je zajedno sa bujičastim potocima i velikim padavinama, često uzrok pojave poplava na padinskim dijelovima općine Ilidža.

Na području Ilidže takođe postoje izvori: pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode.

d) Klimatske karakteristike Općine

Šire područje Ilidže pokazuje dva klimatska tipa. Do 600 metara nadmorske visine zastupljena je umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi u kontinentalnu planinsku klimu.

Kotlinski položaj je uzrok formiranja klime posebnih karakteristika koje se često značajno razlikuju od karakteristika klime šireg područja koja se odlikuje planinskom

klimom alpskog tipa. U analizi klime Ilidže /meteorološka stanica Butmir/ koristili su se podaci za

period od 1971.-2000.godine.

Srednja godišnja temperatura iznosi 9,4°C i ona je u prosjeku (niz od 1971.-2000.godine) veća za 0,5°C što je posljedica globalnog zagrijavanja, sa najtoplijim mjesecom julom i najhladnijim decembrom-januarom.

Pregled apsolutnih temperatura navodi na zaključak da se na području Ilidže može očekivati da maximalna temperatura dostigne vrijednosti preko 39°C, Što se tiče apsolutnih minimalnih temperatura može se očekivati temperatura od oko -30°C.

8

Na osnovu podataka Federalnog meteorološkog zavoda za period 1971-2000 /podaci uzeti sa meteorološke stanice Butmir/ imamo sljedeće parametre temperatura:

Mjesec

Parametar

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

GODIŠNJI PROSJEK

Srednja

mjesečna

temper.(°C)

-1,1

1,2

5,4

9,4

14,5

17,7

19,4

18,9

15,1

10,2

4,3

-0,1

SRED.GOD.

9,6

Apsolutna

max.temper.

(°C)

16,5

21

26,4

27,5

32,8

34,4

39,4

36,8

35,6

30,2

23,0

19,6

MAX.GOD.

39,4

Apsolutna

min.temper.

(°C)

-26,2

-23,7

-21,1

-5,6

-2,0

2,0

5,0

1,7

-2,0

-6,7

-21,2

-24,6

MIN.GOD.

-26,2

Na osnovu podataka Federalnog meteorološkog zavoda za period 1961-1990 /podaci uzeti sa meteorološke stanice Butmir/ imamo sljedeće parametre koji se odnose na padavine, vlažnost zraka i broj dana sa maglom.

Mjesec

Parametar

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Godišnji prosjek

Srednje sume

padavina

(l/m²)

71

71

74

72

79

86

72

75

71

80

100

91

942

Maksimalne

sume

padavina (l/m²)

158

210

167

116

187

177

184

219

165

257

208

234

Max.god.

257

Minimalne

sume

padavina (l/m²)

5

11

8

9

23

11

6

10

9

0

32

4

Min.god.

0

Srednji broj

dana sa

kišom

6,6

7,8

10,1

13,

0

12,7

13,5

10,1

10,5

10,

0

9,9

11,1

8,6

124

Srednji broj

dana sa snijegom

9,8

8,4

7,0

2,7

0,1

0,6

3,9

9,4

42

Max.visina

snježnog

pokrivača (cm)

100

78

55

18

5

5

43

70

Max.god.

100

9

Broj dana sa

snježnim pokrivačem

10cm

10,9

9,1

2,5

0,2

2,4

7,7

33

Broj dana sa

snježnim

pokrivačem

0cm

3,9

3,5

0,5

0,2

1,6

10

Broj dana sa snježnim

pokrivačem

0cm

2,2

0,7

0,1

0,4

3

Srednja relativna

vlažnost

zraka (%)

85

80

74

71

71

74

72

73

78

80

83

87

Sred.god.

77

Srednji broj dana sa

maglom

12

7

3

2

3

4

3

6

11

13

10

14

88

e) Seizmičke karakteristike općine

Na osnovu seizmičke karte Bosne i Hercegovine, područje općine Ilidža, nalazi se u zoni trusnosti od 7,5° MCS što urbani dio općine čini znatno ugroženim i

osjetljivim. To se posebno odnosi na dijelove gdje preovladavaju objekti koji nisu otporni na seizmička pomjeranja (stare zgrade i kuće). Teritorija kantona Sarajevo, čiji je sastavni dio općina Ilidža, spada u seizmički aktivnu zonu. Na području planine

Treskavica (koja je zbog toga dobila ime) registrovana je zona veoma snažnih zemljotresa. Prema naučnim istraživanjima, najvažnija trusna područja su Vogošća, Ilijaš i Trnovo. Na ovim područjima, javljali su se zemljotresi magnitude veće od 5 °

MCS u epicentru. Na području grada Sarajeva, pa tako i na području općine Ilidža, gotovo

svakodnevno se javljaju zemljotresi inteziteta manjeg od 3° MCS, koje registruju samo

instrumenti. Epicentralna područja ovih potresa su Pale, Prača, Hrasno, Trebević, Vučja Luka, Vogošća i dr. Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. U toku godine registruje se oko 200 zemljotresa. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od

1900. godine tj. od kada se na ovim područjima zemljotresi instrumentalno registruju, zabilježen je 71 zemljotres čija je magnituda bila preko 5° MCS.

Jedini pravi izlaz u seizmičkoj preventivi nalazi se u domenu prostornog i

urbanističkog planiranja, projektovanja i izgradnje objekata. U tom smislu pri izradi urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju objekata

propisuje se način gradnje, kao i upotreba savremenih građevinskih materijala uz

10

obavezno povezivanje (ukrućivanje) horizorntalnih i vertikalnih elemenata nosive konstrukcije.

2. Razmještaj privrednih i infrastrukturnih objekata, stambenih i

drugih objekata na području općine

Urbanistička izgrađenost pojedinih dijelova općine, odlikuje se različitošću

objekata, gdje je zastupljena niska spratnost, srednja i visoka spratnost objekata, koji

su građeni od različitog materijala sa različitom otpornošću na potrese i druge elementarne nepogode, tako da se kreće od jako osjetljivih /klasična gradnja, neobrađen kamen, drvo i ćerpič/, ovih objekata ima u starim dijelovima naselja

Hrasnica, Butmir do normalno otpornih /objekti građeni od betona i objekti sa armirano-betonskom konstrukcijom i opekom/ novija gradnja.

Seoska naselja su izgrađena sa dosta slobodnog prostora, što omogućava

intervenciju svih organizovanih struktura na spašavanju stanovništva i materijalnih dobara. Slobodne površine, povećavaju prohodnost kod zarušavanja i drugih potreba za intervencijom. Gusto naseljene stambene površine, kod zarušavanja otežavaju gore

navedene aktivnosti. Razmještaj stambenih i drugih zgrada i objekata treba se bazirati na

racionalnom korištenju prostora uz minimiziranje nepovoljnog uticaja na okoliš, proširenje postojećih lokaliteta na kojima su se razvili jači privredni subjekti, te racionalno korištenje površina građevinskog zemljišta koje je već angažovano za

potrebe stanovanja i stambene izgradnje. Potrebne površine zemljišta koje su utvrđene za izgradnju, pri izgradnji treba

uvažavati prirodne karakteristike pojedinih lokaliteta i prostora u cjelini, elemente

zaštite i očuvanja okoline i racionalno opremanje zemljišta saobraćajnom i drugom infrastrukturom.

a. Zdravstvene ustanove

Ambulante – klinike na području općine Ilidža (po MZ-a):

Centar

o Dom zdravlja Ilidža, ul.Mustafe Pintola br.1 o Poliklinika „Eurofarm“ ul.Butmirska c.br.4

o Liječilište - banja „Terme“,ul.Hrasnička c.br.10 o Ginekološka ordinacija dr.Vojislava Purković, ul.Emira B.Čarlija br.57

o Pedijatrijska ordinacija dr.Mersija Dervišević, Ibrahima Ljubović br.29 o Ultrazvučna dijagnostika Dr.Muris Ibralić,Ibrahima Ljubovića br.58

Hrasnica I o Ambulanta porodične medicine, ul. Šehitluci br.6

11

Hrasnica II

o Ambulanta porodične medicine, ul. Stari drum br.48 o Zubna ambulanta – poliklinika , ul.Igmanskih bataljona bb

o Ultrazvučna dijagnostika, Dr.Fahrudin Smajlović, ul. Stari Drum br.14

Sokolović kolonija

o Ambulanta porodične medicine, ul.Trg 22 Aprila 112 o Pedijatrijska ordinacija Špirtović, ul. Francuske revolucije 102

o Zubna ordinacija Adilović, ul. Nihadija br.17 o Ginekološka ordinacija Ademović, ul.Osman ef.Rastodera br. 41 o Stomatološka ordinacija, ul. Huseina Đoze br.137

Butmir o Ambulanta porodične medicine, ul. Ilirska br.34

Lužani

o Biološko-hematološka laboratorija, ul.Dr.Lejla Hasanbegović, Ul. Vinka Šamarlića br.15, o Očna klinika „EURO-OPTIK“, ul. Jahijela Fincija br.38

o Internistička ordinacija, ul. Šemsudina Sarajlića br.15a

Otes

o Ambulanta porodične medicine, ul.Dragana Kulidžana br.13b o Ginekološka ordinacija, Dr.Zdravko Vidić, ul.Oteška br.60

o Stomatološka ordinacija, ul. Barska br. 34 a

Stup

o Ambulanta porodične medicine, ul. Briješćanska br.24 o Kantonalna veterinarska stanica Stup,ul. Nikole Šopa br.41

Stup II

o Ambulanta porodične medicine, ul. Dobrinjska br.2 o Stomatološka ordinacija, ul.Dr.Ibrahima Tepića br,6

o Stomatološka ordinacija, ul.Dobrinjska 143 i 161

Blažuj

o Ambulanta porodične medicine, ul.Vlakovo do br.100

Osijek

o Ambulanta porodične medicine, ul.Osijek do.br.142

Rakovica

o Ambulanta porodične medicine, ul.Rakovička c.br.343

12

(u pregledu nisu navedene sve stomatološke ordinacije)

APOTEKE - medicinske - poljoprivredne

Hrasnica I

o Apoteka , ul. Put Famosa br.1 Hrasnica II

o Poljoprivredna apoteka, ul.Stari drum br.34 o Biljna apoteka, ul.Igmanskog bataljona bb

Sokolović kolonija

o Apoteka „REMEDIJA“, ul. Umihane Čuvidine b.b.

Butmir

o Apoteka „MAGISTRAT“, ul. Ilirska br.56

Centar

o Apoteka, ul.Emira Bogunića Čarlija br.3

o Apoteka „PHARMAMED“, ul.Rustempašina br.35 o Apoteka „AL HANA“, ul.Mustafe Pintola br.7 o Apoteka „EUROFARM“, ul.Butmirska c.14

o Poljoprivredna apoteka Poljooprema, ul.B.cesta 1 o Poljoprivredna apoteka Poljooprema, ul.I.Ljubovića 1

Lužani

o Apoteka „LUŽANI“, ul.Josipa Pančića do br.6

Otes

o Apoteka, ul.Dragana Kulidžana br.15 o Apoteka „VITAPHARM“, ul.Barska 38

Stup

o Z.Z. “SARAJEVSKO POLJE“ – poljoprivredna apoteka, ul.Nikole Šopa br 37

o Apoteka, “OKTALPHARMA“ ul.Pijačna br.14A o PiP LJEKOVITO BILJE, ul.Pijačna br.78a

o Apoteka „VERDANT“, ul.Hifzi Bjelavca br.36 Osijek

o Apoteka“MAGISTRAT“, ul.Osik do.br 120

13

Blažuj

o Poljoprivredna apoteka, ul.Blažuj br.22 Vrelo Bosne

o Poljoprivredna apoteka, ul.Slana Bara br.3

o Apoteka - drogerija „UNA“, ul.Blažujski drum 3 Vreoca

o Apoteka „APOMEDICIAL“, ul.Vreoca do.br. 3 Rakovica

o Apoteka „AL HANA“, ul.Stanjevac br.6 o Poljoprivredna apoteka Z.Z. ILIDŽA, ul.Rakovička c. br.343

b) Oblast energetike:

Na području općine Ilidža nalazi se ispostava JP»ELEKTRODISTRIBUCIJE» Sarajevo ul.Butmirska cesta br.7. Područje općine Ilidža se napaja električnom

energijom iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/35/10. KV – Blažuj, TS 110/10-Azići, TS 110/10/35 KV-Famos i TS 35/10 KV-Gladno polje.

c) Saobraćaj i veze:

Pošte na području općine Ilidža su:

1.

2. 3. 4.

5. 6.

7. 8. 9.

10.

ul.Rustempašina br.13

ul.Dž.Bjedića br. 185 ul. Oteškog bat. 53 ul.Umihane Čuvidine bb

ul.Butmirska c. 58 ul.Kurta Schorka 36

Mali Kiseljak br.15 Ul.Hivzi Bjelavca br. 126 Ul.Halid bega Hrasnice 8

Ul.Rakovička c. 132

664 890

769 185 764 631 429 970

781 421 766 901

763 100 765 265 429 990

428 461

Izvor: http://www.bhp.ba/stranica/1/23/36.html

Saobraćajna infrastruktura:

Područje općine Ilidža raspolaže sa 5.300 m autocesta, 10.050 m magistralnih

cesta, 15.720 m regionalnih cesta, 43.398 m lokalnih saobraćajnica od interesa za kanton, 69.709 m lokalne saobraćajnice od interesa za općinu, kao i 234.729 m nekategorisanih saobraćajnica.

14

Na osnovu sumiranih podataka sa područja kompletne teritorije općine Ilidža,

stanje izgrađenosti saobraćajnica je sljedeće. Sve saobraćajnice, kategorija autocesta, magistralnih, regionalnih, kantonalnih i dio saobraćajnica od interesa za općinu su u potpunosti asfaltirane i to u dužini od 242.605 m.

Dio saobraćajnica od interesa za općinu u što spadaju i nekategorisane ceste nisu asfaltirane u dužini od 131.797 m.

Iz naprijed navedenih podataka vidljivo je da su nekategorisane saobraćajnice u najlošijem stanju, a uzimajući u obzir činjenicu da je uz iste izgrađen značajan dio stambenih objekata, kao da je jedan broj istih u toku same izgradnje, ostaje obaveza

lokalne zajednice da u narednom periodu intenzivnije pristupi uređenju i asfaltiranju istih.

Karakteristika većine saobraćajnica je nedovoljna izgrađenost pješačkih staza,

uz iste, što je nepovoljno sa aspekta bezbjednosti građana, kao i potreba izgradnje preostalih silaznih rampi za invalidna lica u zoni pješačkih prelaza i pristupa stambenim i drugim objektima.

Područje općine Ilidža ima 76 mostova koji su u funkciji odvijanja drumskog saobraćaja. Isti su, kvalitetne izvedbe, s tim da imamo mostove koji ne zadovoljavaju potrebe saobraćajne i pješačke prohodnosti, kao što su: most na vodotoku Večerice u

ul. Ruževik i mostovi na rijeci Zujevini u Blažuju, kao i manji mostići ispod kojih je slaba propusna moć.

Stanje izgrađenosti cesta i ulica na području Općine Ilidža zaključno 2010. godina

Sumirani podaci stanja u Mjesnim zajednicama

RB NAZIV MJESNE

ZAJEDNICE

Du

žin

a u

lice

/m

/

KATEGORIZACIJA SAOBRAĆAJNICE UREĐENOST

SAOBRAĆAJNICE MOSTOVI

Au

toce

ste

/m/

Mag

istr

aln

a sa

ob

raća

jnic

a /m

/

Reg

ion

aln

a sa

ob

raća

jnic

a /m

/

Lo

kal

na

sao

bra

ćajn

ica

od

in

tere

sa z

a

Kan

ton

/m

/

Lo

kal

na

sao

bra

ćajn

ica

od

in

tere

sa z

a

Op

ćin

u /

m/

Nek

ateg

ori

san

e sa

ob

raća

jnic

e /m

/

Asf

alti

ran

e sa

ob

raća

jnic

e /m

/

(au

toce

ste,

mag

istr

aln

e, r

egio

nal

ne

i

lok

aln

e sa

ob

raća

jnic

e )

Plo

če /

m/

Neu

ređ

ene

- n

easf

alti

ran

e /m

/

(Lo

kal

ne

i n

ekat

ego

risa

ne

sao

bra

ćajn

ice)

Izg

rađ

ena

pje

šačk

a st

aza

/m/

Du

žin

a m

ost

ov

a /m

/

Bro

j m

ost

ov

a

1 BUTMIR 20220 0 0 0 5082 10018 5120 15260 2930 6230 192,3 13

2 DONJI KOTORAC 2843 0 0 0 920 820 1103 2088 755 0 16 3

3 SOKOLOVIĆ KOLONIJA 21550 0 0 0 2880 3030 15640 20115 1135 7580 70 1

4 HRASNICA I 19353 0 0 6430 1870 1810 9243 17628 1725 3325 20 5

5 HRASNICA II 40745 0 0 0 5555 5310 29880 16725 24020 6365 98 15

6 ILIDŽA CENTAR 11448 0 1580 0 4898 1643 3327 10993 330 125 11404 335 3

7 LUŽANI 15414 0 0 0 3715 6175 5524 14659 755 9020 0 0

15

8 VREOCA 9200 500 1000 0 800 4740 2160 4628 3972 680 90 2

9 VRELO BOSNE 6130 0 2050 0 2200 1730 150 5980 150 1200 0 0

10 BLAŽUJ 86200 4800 0 4290 2560 10700 63850 34550 50906 2100 94 13

11 RAKOVICA 33700 0 0 5000 0 13100 15600 21200 12000 1012 48 10

12 OSIJEK 31120 0 0 0 2750 0 28370 20330 10790 1550 20 1

13 OTES 14800 0 0 0 970 1610 12220 8940 5860 3260 0 0

14 STUP 38865 0 1910 0 5578 2853 28524 24127 14738 8656 200 8

15 STUP II 21078 0 3510 0 2620 2480 12468 19192 1886 3061 36 2

16 STUPSKO BRDO 6240 0 0 0 1000 3690 1550 6190 50 950 0 0

UKUPNO: 378906 5300 10050 15720 43398 69709 234729 242605 330 131797 66393 1219,3 76

Željeznički saobraćaj Preko teritorije općine Ilidža prolazi željeznička pruga u dužini od oko 8 km sa

dvije stanice, od čega je jedna putnička, koja je locirana u neposrednoj blizini naselja Otes - Pejton, kao i teretna i putna stanica, koja je locirana u naselju Blažuj.

Zračni saobraćaj Na teritoriji općine Ilidža smješten je međunarodni aerodrom Sarajevo.

Kompleks aerodroma ima površinu od 103,6 ha na kojoj su smješteni: pista ukupne

dužine 2.600 m, rulnice i izlazi: A, B, C i D platforma sa 6 stajanki, objekat putničkog terminala, objekat kargo terminala, parking, skladište avionskog goriva i ostali objekti.

Od poslijeratnog otvaranja, 15.08.1996.godine, pa sve do danas na njemu se

odvija međunarodni saobraćaj.

d) Komunalna infrastruktura

Vodovod

Područje općine Ilidža je u značajnom obimu pokriveno vodovodnom mrežom, izuzev dijela mjesne zajednice Blažuj i mjesne zajednice Rakovica, koja je snadbjevena

vodom za piće iz lokalnih vodovoda od kojih niti jedan u cjelosti ne zadovoljava propisane tehničke uvjete za njenu upotrebu.

Gradski vodovodni sistem za područje općine Ilidža urađen je od cijevi različitog materijala i profila i to: vodovodno-azbestne cijevi /VAC/, profila od 80 do 500 mm u dužini od 70.814 m, vodovodnih čeličnih cijevi /VC/, profila 100-1000 mm u dužini od

28.508 m, vodovodnih daktil cijevi /VD/, profila od 80-600 mm u dužini od 24.607 m, vodovodno-lijevane cijevi /VL/, profila od 40-700 mm u dužini od 112.937 m, vodovodno-plastične cijevi /VPL/, profila 80-700 mm u dužini 7.204 m i kao cijevi od

nepoznatog profila u dužini od 855 m, što čini ukupnu dužinu vodovodnog sistema različitog profila u dužini od 244.922.544 m.

16

Na osnovu snimljenog stanja u mjesnim zajednicama Općine Ilidža, nedostaje ukupno 45.708 m vodovodne mreže koju je potrebno izgraditi i priključiti na gradski

vodovodni sistem. Razlika u dužini izgrađenosti vodovodnog sistema u dužini od 244.922.544 m /podaci KJKP «Vodovod i kanalizacija»/, kao i zbirnih podataka iz mjesnih zajednica u dužini od oko 264.472 m, proizilazi iz činjenice da je izgrađena

poslije rata u samoorganizovanju građana i priključenja na gradski vodovod.

Kanalizacioni sistem

Područje općine Ilidža djelimično je pokriveno kanalizacionom mrežom i to cijevima različitog profila, što zavisi od toga da li su cijevi priključne /koje su u principu

manjeg profila /ili glavne cijevi /koje su većeg profila/ u koje se prikupljaju fekalne otpadne vode, koje odvode izvan naseljenih mjesta putem tranzitnih i sabirnih kolektora i dalje prema glavnom gradskom prečistaču /Butile koji nije u funkciji/.

Pored kanalizacione mreže u centralnim urbanim dijelovima općine, djelimično je urađen sistem odvodnje atmosferskih padavina.

Na području općine Ilidža nedostaje ukupno 131.115 m kanalizacione mreže i to

najvećim dijelom u naseljima Blažuj, Rakovica, Osjek, Stup i dr. Trenutna izgrađenost kanalizacione mreže u općini prema podacima KJKP

«Vodovod i kanalizacija» iznosi 156.482,92 m, a prema snimku stanja mjesnih

zajednica iznosi oko 174.594 m što čini ukupnu razliku od oko 18.111,08 m koja je nastala njenom izgradnjom u najvećem dijelu u poslijeratnom periodu od strane građana kroz vlasita finansiranja.

Uzrok nedostatka kanalizacione mreže građani su rješavali kroz izgradnju 5.628 septičkih jama, a jednim dijelom se fekalije odvode u korita vodotoka.

Gasna mreža

Na području općine Ilidža do sada je urađeno oko 150.376 m primarne gasne mreže.

Gas kao energent najvećim dijelom se koristi za grijanje, potrebe industrije,

„Toplane“ i dr. Od ukupno 8.562 kupaca gasa, 76 čine veliki kupci, 4 „Toplane“, 282 mali kupci i 7620 domaćinstva.

Na području općine Ilidža nedostaje ukupno 152.887 m gasne mreže. Najveći

nedostatak gasne mreže je u naseljima Blažuj, Rakovica, Osjek, Hrasnica i Stup.

17

Stanje komunalne infrastrukture na području općine Ilidža zaključno 2010. godina

Sumarni podaci stanja u Mjesnim zajednicama

RB NAZIV ULICE

VODOVODNI

SISTEM SISTEM KANALIZACIJE GASNA MREŽA RASVJETA

IZG

RA

ĐE

N /

m/

NE

IZG

RA

ĐE

NA

VO

DO

VO

DN

A M

RE

ŽA

/m

/

IZG

RA

ĐE

NA

/m

/

NE

IZG

RA

ĐE

NA

KA

NA

LIZ

AC

ION

A M

RE

ŽA

/m/

BR

OJ

SE

PT

IČK

IH J

AM

A

IZG

RA

ĐE

NA

/m

/

NE

DO

ST

AJ

UĆ

A G

AS

NA

MR

EŽ

A /

m/

IZG

RA

ĐE

NA

/m

/

NE

IZG

RA

ĐE

NA

RA

SV

JE

TA

/m/

1 BUTMIR 18262 920 17672 600 136 14373 500 15585 2062

2 DONJI KOTORAC 2573 0 2573 0 0 2573 0 1873 700

3 SOKOLOVIĆ

KOLONIJA 21250 0 20900 350 30 21250 0 20693 557

4 HRASNICA I 11388 0 11388 0 0 9533 1855 10935 1248

5 HRASNICA II 20145 850 17975 2970 104 11430 10545 18660 3685

6 ILIDŽA CENTAR 10260 0 10260 100 0 10260 0 11060 0

7 LUŽANI 14391 100 13601 890 26 5405 900 13166 1425

8 VREOCA 6960 1740 7400 1300 46 5900 2800 2400 5300

9 VRELO BOSNE 6130 0 5830 300 17 5680 450 2980 2150

10 BLAŽUJ 68750 13400 22488 58478 1714 3400 77240 18200 63310

11 RAKOVICA 0 0 0 33700 1825 0 33700 9350 25350

12 OSJEK 31120 0 17880 13240 654 14630 16490 18680 12440

13 OTES 13940 0 12660 1280 70 9910 3010 12885 2125

14 STUP 37158 0 24653 12048 430 26024 9931 29490 9375

15 STUP II 16902 0 16902 310 0 15425 1787 17988 2420

16 STUPSKO BRDO 6760 0 6960 0 0 6710 0 6160 350

UKUPNO 264.472 45.708 174.594 131.115 5.628 150.376 152.887 164.725 161.756

3. Pregled po kategorijama ukupne površine zemljišta i privredni

objekti koji se bave proizvodnjom i preradom hrane i raspolažu

skladišnim kapacitetima, industrijski kapaciteti

a) Pregled ukupnih površina prema kategoriji korištenja

zemljišta- katastarski podaci:

r/b Kategorija zemljišta Individ.sektor / ha Društv.sektor/ ha

1. Oranice i bašte 1980,62 563,26

2. Voćnjaci 364,29 159,32

3. Livade 696,00 302,49

4. Pašnjaci 282,00 302,49

5. Šumsko zemljište 1748,84 5008,35

6. Neplodno zemljište 288,74 975,60

18

b) Objekti i peradarske farme i farme za uzgoj krupne i sitne stoke sa kapacitetima

Samostalna poljoprivredna djelatnost „Pile“, ul. Gornje Vlakovo 101, farma tovnih pilića (brojlera), 8500 pilića u turnusu; Poljoprivredna zadruga „Agroeko“ p.o.

Stup-Ilidža, ul.Uglješe Uzelca 91, proizvodnja jednodnevnih pilića , u turnusu 8000-8500 pilića sedmično; KJP „P.D. Butmir“ – farma muznih krava , Stup, ul. Bojnička 119,

553 muzne krave, 422 junice i 100 muških junadi; UPI ZZ „Ilidža“, ul. Plantaže 55; „Brajlović“ d.o.o. Sarajevo, tvornica za preradu mesa, ul.Rakovička cesta bb; „Klas“ d.d. Sarajevo, kapaciteti za brzo smrzavanje jagodičastog voća, Blažuj;

c) Industrijski i privredni kapaciteti Općina Ilidža, koja je po privrednim kapacitetima do 1992.godine spadala u red

razvijenih općina, pretrpjela je velika razaranja tih objekata, a prije reintegracije dijelova teritorije, opljačkana su i odnešena kompletna fabrička postrojenja /“Famos“,

„Energoinvest“ - Stup, „Lasta“, „Ćilimara“, „Bosanka“, „Oslobođenje“ i dr./. Gotovo da i nema subjekta u kojem su ljudi radili, da nije djelimično ili potpuno oštećen, što predstavlja veoma težak problem oko zapošljavanja.

Trenutno je određeni broj privrednih kapaciteta, koji su oštećeni u proteklom ratu, osposobljen i u funkciji.

U međuvremenu, na području općine otvaraju se nova proizvodna, trgovinska i uslužna preduzeća /“Dalas“-fabrika namještaja, “Braća Metović“ -tvornica namještaja, “Grizelj“-tvornica gasne opreme, „House milos“ d.o.o., „Čolaktex“d.o.o., GP Put d.d.,

“Ilidžanski Dijamant“ -tvornica za proizvodnju mineralne vode, “Ilirik“, “Terme-čatež“, više benzinskih pumpi, hoteli, moteli itd./ u čijim se proizvodnim i drugim pogonima zapošljavaju radnici, što je za svaku pohvalu.

Spisak privrednih objekata koji se bave proizvodnjom i preradom hrane ili raspolažu skladišnim kapacitetima Tabela 1.

R/B NAZIV FIRME ADRESA DJELATNOST

1 "ADOLADO" d.o.o. Sarajevo,

podružnice proizvodnja u Sarajevu IV Viteške brigade br.12

Proizvodnja sladoleda i drugih zamrznutih smjesa i trgovina na veliko istim; Proizvodnja kakaoa, čokolade i bombona i trgovina na

veliko istim

2 "SARKUL" d.o.o. , skladište u Ilidži Osik br.51

Skladištenje robe i to: skladištenje hrane u originalnom pakovanju koja ne iziskuje posebne uslove čuvanja, pića, duhanskih proizvoda i kućnih potrebština, kozmetičkih i toaletnih

proizvoda.

19

3 "SC.F&L GLORIOSA" d.o.o.

Sarajevo, proizvodni pogon u Ilidži Put famosa br.38

Proizvodnja kakaoa, čokolade i bombona i to: proizvodnja aditiva za čokoladu i keks i trgovina na veliko

istim.

4 "ASPEK" d.o.o. Sarajevo, termička dorada i trgovina na malo u Ilidži

Stup-Autobuski Terminal-Ilidža

Proizvodnja hljeba i peciva i to: termička obrada hljeba i peciva;

Trgovina na malo hljebom, pecivom, kolačima, tjesteninama, bombonima

i slatkišima.

5 "HOŠE KOMERC" d.o.o. Sarajevo Butmirska cesta br.47 Prerada čaja i kafe - prženje,

mljevenje i prodaja kafe.

6 "BIGSTAR" d.o.o. Sarajevo, Blažujski drum br.2 Skladištenje robe

7 "EUROTRADE" d.o.o. Sarajevo Mekote br.35-Osjek Skladištenje robe

8 "BAMBI" d.o.o. Sarajevo Dobrinjska br.187

Proizvodnja kakaa, čokolade, kondidorskih proizvoda, prerada i

konzerviranje voća, mlinskih proizvoda, začina

9 "SPANISH MARKET" d.o.o. Bojnička br.44 proizvodnja hljeba i peciva

10 "N&K Marketing" d.o.o. Munira Gavrankapetanovića

br.40 Prerada kafe i čaja

11 "BHD Marketing" d.o.o. Kobiljača br.110 Proizvodnja svježe tjestenine i

kolača, dvopeka, keksa i trajnog peciva.

12 "IZOOPTIK" d.o.o. Sarajevo Medžari br.16 Proizvodnja dvopeka i keksa

13 "ASPEK" d.o.o. Sarajevo Stup-Autobuski Terminal-

Ilidža Proizvodnja hljeba i peciva

14 "BAGET" Kasindolska br.58C Pekara

20

15 "PEKARA RAKOVICA" Stanjevac br.1 Pekara

16 "STARI PEKAR" Butmirska cesta br.151 Pekara

17 "DUKAT" Harisa Merzića br.19 Pekara

18 "EURO" Nikole Šopa br.18 Pekara

19 "SANA" Trg 22 Aprila Pekara

20 "MIGROS" Bunica br.24 Pekara

21 "BIJELE VODE" Umihane Čuvidine bb/16 Pekara

22 "AROMA" Rustem Pašina br.37 Pekara

23 "BOMINA" Nedžada Delića br.2 Pekara

24 "SAVREMENA PEKARA" Džemala Bijedića br.3 Pekara

25 "BENTBAŠA" Butmirska cesta br.5 Pekara

26 "CENTAR" Harisa Merzića br.19 Pekara

27 "NON-STOP" Školska br.8 Pekara

28 "MEŠA" Mlinska br.13 Pekara

29 "DARDI" Umihane Čuvidine br.41 Pekara

30 "FARIS" Generala Izeta Nanića br.28 Pekara

31 "LIM" Hipodrom bb Pekara

32 "ATAŠE" d.o.o. Sarajevo Podgaj br.1 Skladištenje robe

33 "BIGSTAR" d.o.o. Sarajevo, Blažujski drum br.2 Skladištenje robe


35 "HOMINi-KOMERC" d.o.o. Sarajevo

Ismeta Alajbegovića Šerbe br.30

Skladište

36 "PETRUZALEK" d.o.o. Sarajevo Blažuj br.78 Skladište

37 "MITEX" d.o.o. Sarajevo Bojnička br.104 Skladište

38 "OPRESA" d.d. Džemala Bijedića br.185 Skladište

39 "DOLCHE" d.o.o. Lužansko polje br.7 Skladište

40 "KARAPINO" d.o.o.

Stupsko brdo bb (pijace MG-MAS)

Skladište

41 "ELVAN" d.o.o.

Munira Gavrankapetanovića br.11

Skladište

21

42 "TABRIZ"-CO" d.o.o. Blažuj br.78 Skladište

43 "PENNY PLUS" d.o.o.

Munira Gavrankapetanovića br.1

Skladište

44 "SULJEVIĆ" d.o.o. Tvornička br.3 Skladište

45 "Kampre Harex FIBRIN" d.o.o. Lužansko polje br.7 Skladište

46 "MARS" -97" d.o.o. Željeznička br.112 Skladište

47 "XUHONG" d.o.o. Zdenka Markulje br.17 Skladište

48 "BIHATEAM" d.o.o. Trešnje br.1 Skladište

49 "DOMAVIJA" d.o.o. Blažujski drum bb Skladište robe


Tabela 2.


1 "H&M" d.o.o. Sarajevo Osik do br.248 Proizvodnja ostalih drvenih proizvoda

2 "AGREGATI I BETONI PUT" d.o.o. Safeta Zajke br.95 Proizvodnja betonskih proizvoda za

građevinarstvo, maltera, ostalih proizvoda od betona, gipsa i cementa

3 "DŽENEMI" d.o.o. Mratnjevača do br.2 Proizvodnja metalnih konstrukcija,

metalne građevinske stolarije i ostalih metalnih konstrukcija

4 "HEN" d.o.o. Hivzi Bjelavca br.5 Proizvodnja dijelova i pribora za

motorna vozila

5 "TO-MA" d.o.o. Lužansko polje bb Proizvodnja drvene ambalaže

6 "TRENDS" d.o.o. Rogačići bb Proizvodnja PVC i aluminijske

stolarije

7 "FAMOS" d.o.o. Put Famosa br.38 Proizvodnja dijelova i pribora za

motorna vozila

8 "HUSOVIĆ" d.o.o. Osik br.44 Proizvodnja metalnih konstrukcija

9 "D.E.G.E" d.o.o. Igmanska br.1 Proizvodnja ostalih proizvoda od

plastičnih masa

10 "MARMEX" d.o.o. Vlakovo br.302 Proizvodnja, oblikovanje i obrada

kamena, sječenje

11 "ALMESA" d.o.o. Osik do br.147A Proizvodnja građevinske stolarije

12 "XYLO" d.o.o. Put Famosa br.38 Proizvodnja građevinske stolarije

13 "EGW" d.o.o. Kamenolom br.10 proizvodnja metalne konstrukcije

22

14 "SACOM" d.o.o. Sarajevo,

podružnice za proizvodnju u Ilidži Put Famosa br.38

Proizvodnja ostalih proizvoda od papira i kartona (ljepenke), d.n. I to:

presvlačenje metala izrada naljepnica na saobrać. znacima i prodaja istih.

15

"A.V. HARDWORK" d.o.o. Sarajevo, podružnice za proizvodnju metalnih

konstrukcija u Ilidži Tvornička br.3

Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova i trgovina na veliko

istim.

16

"SEGMENT" d.o.o. Sarajevo, poslovna jedinica proizvodnja PVC i

aluminijske stolarije u Ilidži Mostarsko raskršće br.30

Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata i to: PVC i aluminijske

stolarije i prodaje istih.

17 "MOSTAL" d.o.o. Sarajevo,

podružnica za obradu stakla i rezanje u Ilidži

Dr. Kasima Begića bb

Oblikovanje i obrada ravnog stakla i ugradnja; Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa za građevinarstvo i

to: PVC i aluminium.

18 "TVORNICA OPEKE" d.o.o. -

podružnice proizvodnja u Rakovici Gladno polje bb

Proizvodnja cigle, crijepa i proizvoda od pečene gline za građevinarstvo

19 "APOLYS" d.o.o. Sarajevo,

podružnice za proizvodnju u Ilidži Lužansko polje br.7

Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa za građevinarstvo:

termoizolacioni materijali na bazi polystirena i trgovina na veliko istim

20 "UNIS KOMERC" d.o.o. Azići br.20 Skladište vozila i mašina

21 "SINKRO" d.o.o. Put Famosa br.38 Skladište repromaterijala i namještaja

22

"AUTO ĐEK" d.o.o. Ilidža-Sarajevo Bojnička br.201 Održavanje i popravak motornih

vozila / osim autopraonice, opravke limarije i lakirnice/

23

"LAMI" d.o.o. Ilidža Branilaca Donjeg Kotorca

bb

Održavanje i popravak motornih vozila i to: pranje i poliranje motornih

vozila

24

"VELUX" BiH d.o.o. - podružnice skladište u Ilidža

Put Famosa br.38 Skladištenje robe - građevinska

stolarija

25 "MERFAS" d.o.o. Sarajevo Mustafe Ice Voljevice br.2

Pranje i hemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda

26 "SINKRO" d.o.o. Put Famosa br.38 Skladište repromaterijala i namještaja

27 "AMINA" Jahijela Fincija br.44 Frizerski salon

SPISAK BENZINSKIH PUMPI

Tabela 3.


1 "ĆEMAN-ENERGOPROM" d.o.o.

Tešanj, Podružnica Ilidža Jahijela Fincija br.54

Trgovina na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima i motornim

mazivima

2 "OMV" BiH d.o.o. Srebrenik Džemala Bijedića bb Benzinska pumpa

3 "ALBIN" - TRADE" d.o.o. Rakovička cesta br.488 Benzinska pumpa

4 "HIFA" d.o.o. Džemala bijedića bb Benzinska pumpa

5 "HOLDINA" d.o.o. Džemala bijedića bb Benzinska pumpa

23

6 "TMP AHMETSPAHIĆ" d.o.o.

Sarajevo Bojnička bb

Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima.


Sarajevo Bojnička br.62

Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima; trgovina na malo

gorivima i to: Trgovina na malo plinom u bocama


Sarajevo Bojnička br.62

Trgivina na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim i srodnim proizvodima i to: trgovina na veliko tečnim gorivima

9 "FEROTROM" d.o.o. Kiseljak,

poslovna jedinica "FEROTOM -PLIN" Sarajevo

Put Famosa br.38 - Hrasnica

trgovina na malo motornim gorivima i mazivima /gas/; trgovina na malo

gorivima / trgovina na malo gasom u bocama/

10 "PROMING" I Blažujski drum bb Benzinska pumpa

11 "PROMING" II Gladno polje bb Benzinska pumpa

Objekti u oblasti turizma: Tabela 4.

r/b

Naziv objekta i adresa

Katego -

rija

Zaposl.

Djelatnost

Sadržaji

1.

Hoteli Ilidža Spa Terme Hungaria

Hercegovina Bosna

Hrasnička cesta 14

Hotelsko naselje Oaza IV Viteške brigade 3

****

**

117

Hotelsko Banjsko

Rekreaciona

Ugostiteljstvo (auto-camp)

- ležaja: 390, - restoran: 390 mjesta, - kongresna dvorana 300 mj. - svečani salon 300 mjesta, - bazen 2x, wellnes centar 2x - parking 6.000 m

2

- ležaja: 110 - restoran: 150 mjesta - zelena površina 40.000 m

2

- parking 5.000 m2

Planirano: Sanacija hotela Hungarija, Austrija, Bosna, Hercegovina, Hot.naselja Oaza i auto-kampa.

24

2. Hotel Hollywood

Dr. Mustafe Pintola 23

*** 30 Ugostiteljstvo

turizam

- ležaja: 456 - restoran: 1300 mjesta - kongresne sale 5x - svečani saloni 3x, - zatvoreni bazen 25x16 m, - kuglana 20x6 m, wellnes centar, bilijar club, sportska dvorana 25x12 m, - parking 1.500 m

2

3.

Termalna rivijera Ilidža Butmirska cesta bb

771-000

Asim Kulenović

Ugostiteljstvo

Turizam Rekreacija

- restoran 240 mjesta - ljetna bašta 100 mjesta -unutrašnji bazen1140m

2-1500 kupača

- vanjski bazen 4900 m2-4000 kupača - parking Planirano: - Izgradnja hotela sa 300 ležaja i konkresnim sadržajima

4. Hotel Casa Grande

Velika Aleja 2

*** Hotelska

- ležaja 35 - restoran - trim kabinet - parking

5. Hotel Citadela

Rakovička cesta 102

*** Hotelska

- ležaja 30 - restoran - konferencijska dvorana - parking

6. Hotel Aqua

Mali Kiseljak 8

*** 21 Ugostiteljska

- ležaja: 70 - restoran 150 mjesta - diskoteka 3.000 mjesta - zatvoreni bazen 25x12 m, fitnes sala 100 m

2, sauna 20 m

2

- kongresna sala 3x (90,40, 15 mjesta), - parking 9.000 m

2

7. Hotel Star Blažuj 44

*** Ugostiteljska

- ležaja: 43 - restoran 45 mjesta - sala 25 mjesta - parking 800 m

2

8.

Hotel Delminijum Bare 16 H

*** 11 Hotelsko

Rekreativna

- ležaja 64 - restoran 200 mjesta - sala za sastanke, - trim kabinet - teniski teren 2x (36x36 m) - nogometno igralište (38x19 m) - parking 500 m

2

9. Hotel Radon Plaza

Džemala Bijedića 18

***** Hotelska

- restoran - kongresna dvorana sa 400 mj. 2x - rotirajući restoran - fitness i wellness centar - shoping centar

10

Hotel Rimski most Blažujski drum 82

*** 12 Ugostiteljska

- ležaja 50 - restoran 200 mjesta - sala za prezentacije 100 mjesta - kamin sala 30 mjesta - vanjska bašta 200 mjesta - teniski teren 2x - padok za rekreaciono jahanje - parking 2.400 m

2

25

11 Hotel Brass

Nike Kolumbića 9

**** Hotelijerstvo

- 31 ležaj - 17 soba - konferencijska dvorana - garaža

12 Hotel Banana City

Džemala Bijedića bb

** 13 Ugositeljska - ležaja 128 - restoran 140 mjesta 2x - parking

13 Hotel Bosna

Butmirska cesta 8

*** 15 Turističko

Ugostiteljska

- ležaja 49 - restoran 200 mjesta - sala za seminare 50-80 mjesta - parking 400 m

2

14 Hotel Imzit

IV Viteške brigade 1

*** 14 Hotelijerstvo

- ležaja 41 - restoran 64 mjesta - kongresna sala - parking 800 m

2

15 Hotel Suljović Stupska b.b.

*** Hotelijerstvo

- 35 ležaja - 16 soba - restoran - parking

16 Hotel Merona

Pijačna 8

*** Hotelijerstvo

- 18 ležaja - 9 soba -spa centar - parking

17

Braća Mujić Džemala Bijedića 212

*** Turističko

Ugostiteljska Hotelijerstvo

- 47 soba - 2 apartmana - parking 50 mjesta

18 Motel Orijent

Kurta Schorka b.b Ugostiteljska

- ležaja 24 - parking

19 Motel Odmor Kobiljača 247

4. Materijalna i kulturna dobra

Na Ilidži nalazi se nekoliko kulturno-historijskih dobara od kojih izdvajamo: arheološko naselje Butmir, ishodna kuća porodice Semiz, Rimski most, vjerski objekti /džamije, pravoslavna crkva u Blažuju katolička crkva na Stupu/, Muzej IV Viteške

brigade, Muzej „Tunel spasa“ Butmir-Drobrinja, ljetna pozornica itd. Područje Vrela Bosne proglašeno je parkom prirode koje se nalazi u podnožju

planine Igman odakle izvire rijeka Bosna i sa izvorišta Bačevo 90% Sarajeva se

snabdjeva pitkom vodom.

a) Medijske kuće od značaja za BiH, FBiH, KS i općinu Ilidža: o Radio studio „ASK” ul. Ustanička 7/3, odgovorna osoba Akif Mirojević

telefon 763-831, 763-830

o TV ALFA ul. Džemala Bijedića 185, odgovorna osoba Ekrem Milić telefon 454-050 o Nezavisni BH dnevnik „Oslobođenje”, ul. Džemala Bijedića 185,

odgovorna osoba Vildana Selimbegović tel. 276-900, 467-723 o Behar TV, Ul. Džemala Bijedića 216, odgovorna osoba Midhat Paravlić tel.

776-706, 061/130-648

26

b) Obrazovne ustanove: Predškolske ustanove

Od predškolskih ustanova (javnih) na području naše općine imamo tri objekta, od kojih su dva u naselju Lužani i Pejton u potpuno devastiranom stanju. Na objektu u

Lužanima gabarita 18,50 x 51,65 m + 14,06 + 25,87 m treba u skorije vrijeme da otpočnu radovi na rekonstrukciji. Objekat vrtića u Hrasnici ima površinu od 300 m2 u kome boravi 28 djece.

Od predškolskih ustanova (privatnih) na području općine Ilidža imamo vrtić „Amel” koji je u sklopu Osnovne škole „El-Manar” i u koji je uključeno 112 djece od 1 –

6 godine života i vrtić „Sveta obitelj” u ulici Nikole Šopa broj 50b, Stup, u dijelu Caritasovog Regionalnog centra. Površina vrtića je 757 m2. Vrtić ima i mokre čvorove i kuhinju. Odgovorna osoba je Dragana Peka-Guska tel. 471-411, fax 471-402, broj

djece korisnika ovog vrtića je 76 dijete uzrasta od 1 – 6 godina.

Osnovne i srednje škole

NAZIV ŠKOLE

ADRESA I ODGOVORNA

OSOBA

(kontakt telefon)

POVR.SALE

ZA

TJEL.ODGOJ

BROJ

UČENIKA

BROJ

UPOSL.

JU Prva osnovna škola

Ilidža

Ul. Mala aleja 15

Direktor Džeko Muhović Tel.639-575 fax.639-574

286 m2 802 68

JU Druga osnovna škola

Ilidža

Ul. Školska 1

Direktor Murat Botulja Tel.510-640 fax. 514-137

364 m2 789 70

JU Treća osnovna škola

Ilidža

Ul. Nasihe Kapidžić Hadžić 1

Direktorica Amela Tinjak

Tel. 638-479 fax.638-473

200 m2 1093 85

JU Četvrta osnovna škola

Ilidža

Ul. Put Famosa 33

Direktor Hamid Guska

Tel. 698-202 fax. 698-203

600 m2 393 40

JU Peta osnovna škola Ilidža

Ul. Umihane Čuvidine 58 Direktor Huso Ramić

Tel. 515-177 fax. 515-571

276 m2 875 74

JU Šesta osnovna škola

Ilidža

Ul. Barska bb

Direktorica Jela Barić Tel. 626-783 fax. 626-783

366 m2 595 47

JU Sedma osnovna škola

Ilidža

Ul. Raskršće 3

Direktorica Sadeta Redžepi Tel. 761-639 fax. 761-631

- 723 55

JU Osma osnovna škola

Ilidža

Ul. Ilirska 2

Direktorica Kadrija Vejselović

Tel. 771-316 fax. 771323

450 m2 623 59

JU Deveta osnovna škola

Ilidža

Ul. Rakovička 339

Direktor Hasan Dreca

Tel. 428-415 fax 428-416

762 m2 519 45

JU Osnovna škola Osijek

450 m2

27

Osnovna škola “El-Manar”

Lužani bb

Direktorica Jasna Ćosović

Tel. 626-077 fax. 764-111

330 m2 170 37

Osnovna muzička škola

Ilidža

Ul. Josipa Slavenskog bb

Direktor Mehmed

Bajraktarević Tel. 623-400 fax. 623-170

331 42

Srednja grafička tehnička

škola

Ul. Emira Bogunića Čarlija 3

Tel. 764-225 fax. 764-226

477

Četvrta gimnazija

Ul. Mala aleja 69 Tel. 763-420 fax 623-880

517

Bosansko turski koledž

BOSNA – SEMA Obrazovne

institucije

Ul. Francuske revolucije bb

Tel. 429-915

Sve škole imaju mokre čvorove i kuhinju.

Organizacije u sportu

r.b. organizacije u sportu adresa

Sportovi sa loptom

1 Rukometni klub "Ilidža" Nike Kolumbića 35

2 Rukometni klub "Igman" Josipa Pančića 8

3 Rukometni klub „Hrasnica“ Šehitluci 54

4 Odbojkaški klub "Ilidža" Banjska 2

5 Ženski odbojkaški klub "Igman" Mala aleja 40

6 Odbojkaški klub invalida Općine Ilidža Mala aleja 34

7 Košarkaški klub "Igman" Mala aleja 43

8 Košarkaški klub "Impuls" Mala aleja 69

9 Košarkaški klub „Tempo“ Lasičke megare 78

10 Fudbalski klub "Famos" Šehitluci 54

11 Fudbalski klub "Butmir" Ilirska 90

12 Fudbalski klub "Igman" Hrasnička cesta 13

13 Nogometni klub "Omladinac" Doglodi bb

14 Škola fudbala "Šampion" Osik 17

15 Škola fudbala "Dribling" Rajlovačka cesta do 55

16 Škola fudbala „Fair Play“ Zije Krajine 39

17 Škola fudbala „United“ Francuske revolucije 78

18 Ragbi klub „Sarajevo“ Dr. Mustafe Pintola 25

Borilački

1 Bokserski klub "Ilidža" Vrelo 4

2 Karate klub "Champion" Josipa Slavenskog 3

3 Karate klub "Ilidža" Mala aleja 15

4 Karate klub „Kapiten“ Šehitluci 10

5 Karate klub „Samuraj“ Nihadija 7

6. Kick boxing klub "Braća Bašović" Nedžada Delića 34

7 Kick Boxing Akademija Ilidža Emira B. Čarlija 22

8 Judo klub „Igman“ Kovači 89

28

9 Klub borilačkih vještina „Jumruk Gym“ Bojnička 83

10 Kick boxing klub „Zlatni borci“ Reisa ef.Hadžiomerovića 22

Ostali

1 Skijaški klub "Ilidža“ Stari drum 74

2 Hokejaški klub "Ilidža 2010" Azići 67

3 Šahovski klub "Igman" Mustafe I. Voljevice 8

4 Konjički klub "Butmir" Hipodrom bb

5 Planinarsko društvo "Famos" Trg branilaca

Hrasnice bb

6 Uduženje za sport i rekreaciju invalida Općine Ilidža

M.I. Voljevice 8

7 Sportsko rekreacijski klub"Dami" Jahiela Fincija 32

8 Brdsko biciklistički klub“Igman“ Hamze Čelenke 58

9 Klub za sportski odgoj i rekreaciju

„Partizan“

Dobrinjska bb

10 Sportski klub „Oksigen“ Josipa Slavenskog 19

11 Udruženje „Step junior“ Munira Gavrankapetanovića

36

12 Udruženje „SKI-X-TIM“ Hivzi Bjelevca 116

13 Klub vodenih sportova „Dami“ Jahiela Fincija 32

14 Boćarski klub Napredak „Willa“ Ferhat paše Sokolovića 71

15 Sportsko rekreacijski klub „Lider sport“ Magistrala 32

c) Javne ustanove Na području općine se nalaze dvije javne ustanove za sport i kulturu i to:

- Javna ustanova KSiRC Ilidža, ul. Mala aleja br. 67, ukupne površine 3.200 m2

od čega 1.000 m2 korisne površine - Multimedijalni centar, Hrasnička cesta 8, ukupne površine 700 m2

- Javna ustanova za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica-Ilidža, Trg branilaca Hrasnice bb, sportski centar 950 m2 i dom kulture 2.500 m2

d) Nacionalni spomenici na području općine Ilidža: - Rimski most - Rimske iskopine

- Butmirsko neolitsko naselje - Predromanička crkva i srednjovjekovna nekropola stećaka – Vrutci - Pravoslavna crkva Sv. Save sa grobljem – Blažuj

- Katolička crkva Uznesenje Marije na Stupu - Stara željeznička stanica - Grobaljska cjelina velika drveta Stup e) Vjerski objekti: - Džamija Hrasnica I

- Mesdžid Hrasnica I - Džamija Kovači

29

- Džamija Butmir - Džamija Lasica

- Mesdžid Donji Kotorac - Džamija Sokolović Kolonija - „Ali-Begova” Džamija – Sokolović kolonija

- Mesdžid Hipodrom - Džamija Stup II

- Džamija Otes - Džamija Osjek - Džamija Blažuj (u izgradnji)

- Džamija Ilidža – Centar (u izgradnji) - Mesdžid Ilidža – Centar - Pravoslavna crkva Sv. Save Blažuj

- Katolička crkva Uznesenje Marije – Stup - Samostan Bezgrešne kraljice Karmela - Samostan Svetog Vinka Paulskog

Svi eksponati koji imaju značajnu kulturno – historijsku vrijednost su smješteni u Zemaljskom muzeju i Muzeju Grada Sarajeva.

f) Društveni domovi i objekti MZ-a

r/b

MJESNA

ZAJEDNICA

ADRESA

OBJEKTA

SPRATNOST I

KVADRATURA

OBJEKTA

KAPACITET

OBJEKTA SA

RASPOLOŽIVIM PROSTOROM

STANJE

OBJEKTA

1. BUTMIR Butmirska

cesta br. 58

PRIZEMLJE + SPRAT

PRIZEMLJE

Objekat stalan, slobodnostojeći

i uslovan

570,34m2 - Multifunkcionalna sala

- Pet poslovnih prostora

SPRAT

- Kancelarija sekretara

- Sala za sastanke

- Dvije kancelarije

- Stamb prostor za

stanovanje

2. DONJI KOTORAC

Branilaca D.

Kotorca do br. 26

PRIZEMLJE + POTKROVLJE

PRIZEMLJE

Objekat stalan,

slobodnostojeći i uslovan

84,00m2 - Kancelarija sekretara

- Kancelarija

SPRAT

- Sala za sastanke

30

3. SOKOLOVIĆ KOLONIJA

Trg 22. Aprila br. 10

PRIZEMLJE + SPRAT

PRIZEMLJE

Objekat stalan,


520,00m2 - Ambulanta porodične medicine

-Poslovni prostor

- Sklonište

SPRAT


- Multifunkcionalna sala

- Dvije kancelarije

- Prostor za kuhinju

Crvenog križa

4. HRASNICA I Gaj br. 1

PRIZEMLJE


Trenutno se koristi prostor

vl. JU „Djeca Sarajeva“ bez

naknade

48,00m2

5. HRASNICA II Stari drum br. 48a

PRIZEMLJE + SPRAT

SPRAT


i uslovan

294 m2 - Kancelarija sekretara


- Ostava

PRIZEMLJE

- Ambulanta porodične medicine

6. ILIDŽA CENTAR

Abdulaha ef.

Kantamirije br. 2a

PRIZEMLJE - Kancelarija sekretara Objekat stalan,


150,00m2 - Multifunkcionalna sala

- Ostava

7. LUŽANI Jahiela Fincija br. 62

PRIZEMLJE - Kancelarija sekretara Trenutno se koristi prostor kućnog savjeta

bez naknade

15m2 - Ostava

Blažujski drum br. 46

PRIZEMLJE


Trenutno se koristi jedan iznajmljeni

poslovni prostor za potrebe

obadvije MZ-e

8. VREOCA 34,26m2

9. VRELO BOSNE

10. BLAŽUJ Vlakovo br. 102b


SPRAT Objekat stalan, slobodnostojeći

31

294m2 - Kancelarija sekretara i uslovan


- Ostava

PRIZEMLJE

- Prostor predviđen za Ambulantu porodične

medicine

11. RAKOVICA Rakovička cesta br. 341

PRIZEMLJE + SPRAT

SPRAT


i uslovan

327,60m2 - Kancelarija sekretara

- Kancelarija Udruženja građana penzionera

- Ostava


PRIZEMLJE

- Dva poslovna prostora


12. OSJEK Osik br. 114


SPRAT

Objekat stalan,


294m2 - Kancelarija sekretara


- Ostava

PRIZEMLJE


13. OTES Fadila Hadžića br. 13a


SPRAT

Objekat stalan,




- Ostava

PROSTOR U PRIZEMLJU

- Prostor u prizemlju za Ambulantu porodične medicine

14. STUP Nikole Šopa

br. 52a

PRIZEMLJE - Kancelarija sekretara Objekat stalan,

slobodnostojeći 150,00m2 - Multifunkcionalna sala

32

- Ostava i uslovan

15. STUP II Dobrinjska br. 2a


SPRAT


i uslovan



- Ostava

PRIZEMLJE


16. STUPSKO BRDO

Kasima Begića br. 111

PRIZEMLJE + SPRAT + MANSANDRA

SPRAT

Objekat stalan,


624m2 - Dvije kancelarije sekretara

- Tri kancelarije koristi

Mesdžid S. brdo

- Kancelarija

- Multifukcionalna sala

- Svlačionica sa mokrim čvorom

PRIZEMLJE

- Dva poslovna prostora u prizemlju

g) Stambeni fond

Nakon završetka rata, od 1996.godine, dolazi do priliva stanovništva na teritoriji općine Ilidža i izgradnje velikog broja individualnih stambenih objekata u Osjeku, Blažuju, Rakovici, Stupu i drugim dijelovima općine.

Stanje stambenog fonda na području općine Ilidža

prema podacima iz 2006.godine

MJESNE ZAJEDNICE KUĆE STANOVI UKUPNO

Butmir 1.205 20 1.225

Donji Kotorac 132 132

Sokolović Kolonija 1.720 496 2.216

Hrasnica I 793 856 1.649

Hrasnica II 1.145 971 2.116

Ilidža-Centar 414 1.937 2.351

Lužani 312 843 1.155

Vreoca 306 31 337

33

Vrelo Bosne 172 20 192

Blažuj 2.681 121 2.802

Rakovica 2.463 2.463

Osjek 1.950 1.950

Otes 720 952 1.672

Stup 1.597 382 1.979

Stup II 1.440 1.440

Stupsko Brdo 410 10 420

UKUPNO: 17.460 6.639 24.099

*izvor podataka: Stručna služba za koordinaciju rada mjesnih zajednica Općine Ilidža

h) Skloništa i drugi objekti za sklanjanje

Na području općine Ilidža izgrađeno je 20 skloništa, različitog kapaciteta i mogućnosti za sklanjanje stanovništva. Postojeća skloništa su sanirana, prilagođena njihovoj namjeni. Sagledavajući problematiku sklanjanja ljudi i materijalnih dobara

može se konstatovati da postojeća skloništa ne zadovoljavaju potrebe stanovništva na tim područjima.

U sljedećim MZ-a ne postoje izgrađena namjenska skloništa: Donji Kotorac,

Vreoca, Vrelo Bosne, Rakovica, Osjek, Otes, Stup II.

Red.

broj Vrsta objekta Adresa MZ-a POVRŠINA

1. Sklonište Karima Zaimovića 6 LUŽANI 179,91 m² 2. Sklonište Karima Zaimovića 9 LUŽANI 151,20 m² 3. Sklonište Vinka Šamarlića 13 LUŽANI 167,96 m² 4. Sklonište Vinka Šamarlića 21 LUŽANI 161,91 m² 5. Sklonište Jahijela Fincija 20 LUŽANI 226,51 m² 6. Sklonište Jahijela Fincija 22 LUŽANI 226,51 m² 7. Sklonište Ibrahima Ljubovića 34 CENTAR 113,5 m² 8. Sklonište Mali Kiseljak br.17 BLAŽUJ 50,80 m² 9. Sklonište Ejuba Sarajkića 4-6 HRASNICA II 472,70 m²

UKUPNO: 1.751,00 m²

Redni

broj Vrsta skloništa i vlasnik Adresa MZ-a POVRŠINA

1. „Peta osnovna škola“

sklonište Umihane Čuvidine 58 SOKOLOVIĆI 70 m²

2.

„Energopetrol“-Terminali Vlakovo BLAŽUJ 40 m²

3.

„Energoinvest“-TAT Tvornička 3 STUP 200 m²

4. „Sarabon“ Dž.Bijedića180 STUP 200 m²

5. „Nezavisni operator sistema

BIH“ Hifzi Bjelavca STUP 175 m²

6. Dom zdravlja Ilidža Mustafe Pintola CENTAR 60 m²

34

7. „Oslobođenje“ dvonamjensko

DŽemala Bijedića 185

STUPSKO BRDO

(258+258) 516 m²

8. Međunarodni aerodrom

Sarajevo Kurta Šorka br.35 BUTMIR 55 m²

9. Sklonište Šehitluci 19 i Put

Famosa 20 HRASNICA I 600 m²

10. Općina Ilidža Trg 22 April SOKOLOVIĆI 54,20 m²

UKUPNO: 1.970,20 m²

U sklopu objekata Federalne uprave civilne zaštite na Stupu, izgrađeno je sklonište koje je Kantonalna uprava civilne zaštite Sarajevo proglasila od javnog

interesa za kanton. U nedostatku izgrađenosti skloništa potrebno je izvršiti prilagođavanje zaštitnih objekata (podrumskih prostorija, napušteni tuneli, pećine i sl.) koji bi se koristili kao zakloni.

5. Struktura stanovništva po spolu i starosti i njihov razmještaj

RB Naziv Mjesne

Zajednice Naseljena Mjesta

spolna struktura Starosna struktura

M Ž 0-7 8-55 56-70 71 i više

01 Butmir Butmir 1831 1801 18 2949 316 349

02 Donji Kotorac Donji Kotorac 176 182 13 255 54 36

03 Sokolović Kolonija Sokolovići 2909 3431 283 5181 319 557

04 Hrasnica I Hrasnica 2496 2679 144 4090 325 616

05 Hrasnica II

Glavogodina 186 198 6 269 75 34

Hrasnica 3009 3390 146 4713 663 877

Stojčevac 9 14 2 13 6 2

06 Ilidža Centar Ilidža 2360 2762 96 2929 768 1329

07 Lužani

Bačevo 0 0 0 0 0 0

Ilidža 1336 1500 27 2248 265 296

Vrutci 19 21 0 16 12 12

08 Vreoca Konaci 4 5 0 3 2 4

Vreoca 294 298 20 391 81 100

09 Vrelo Bosne Plandište 65 79 0 96 28 20

Vrelo Bosne 159 156 22 59 189 45

10 Blažuj

Blažuj 927 922 20 664 1025 140

Gladno polje 452 480 22 546 260 104

Rogačići 372 387 25 539 127 68

Vlakovo 476 467 95 674 109 65

11 Rakovica

Buhotina 45 47 2 55 18 17

Kakrinje 97 94 1 125 33 32

Kobiljača 180 181 4 228 74 55

Rakovica 1125 1081 16 1288 690 212

35

Rudnik 54 54 1 63 22 22

Vela 16 19 0 26 3 6

Zenik 90 95 2 130 29 24

12 Osjek Osijek 2429 2560 137 3203 1165 484

13 Otes Otes 1598 1801 111 2082 910 296

14 Stup

Azići 347 351 8 478 144 68

Bare 322 289 11 428 105 67

Doglodi 743 779 25 1101 260 136

Stup 757 831 90 1215 147 136

15 Stup II Stup 1628 1694 98 2107 702 415

16 Stupsko Brdo Stup 525 552 25 801 110 141

UKUPNO: 56236 27036 29200 1470 38965 9036 6765

B. POSEBNI DIO PROCJENE UGROŽENOSTI

PRIRODNE I DRUGE NESREĆE KOJE MOGU NASTATI NA PODRUČJU OPĆINE ILIDŽA

Prirodne nesreće podrazumjevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati, kao što su: poplave, potresi, visoki

snijeg i sniježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, suša, prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz, hladnoća te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti. Tehničko-tehnološke nesreće podrazumjevaju se događaji koji su izmakli kontroli

pri obavljanju određenih djelatnosti ili upravljanjem određenim sredstvima za rad ili rad sa opasnim tvarima (naftom i njenim derivatima i energetskim plinovima) tokom njihove proizvodnje, prerade, upotrebe, skladištenja, pretovara, prevoza ili uklanjanja,

čije posljedice ugrožavaju ljude i materijalna dobra Ostale nesreće podrazumjevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom ili pomorskom prometu, požar, rudarske nesreće, rušenje brana, atomske, nuklearne ili

druge nesreće koje uzrokuje čovjek svojim aktivnostima, rat, vanredna stanja ili drugi oblici masovnog stradanja ljudi i uništavanja materijalnih dobara.

1 PRIRODNE NESREĆE

1.1 ZEMLJOTRES Mogući uzroci nastanka potresa

Zemljotres je je prirodna pojava koja nastaje naglim, iznenadnim i kratkotrajnim pokretima slojeva zemljine kore u obliku udara, valova i podrhtavanja koji izazivaju manje ili veće pomicanje tla usljed čega dolazi do rušenja i oštećenja objekata,

36

uređaja i drugih dobara, a često uzrokuje povrede i smrt ljudi kao i povrede i uginuća životinja.

Po seizmičkim kartama i karakteristikama područje općine Ilidža nalazi se u zoni trusnosti 7° MCS . Zemljotresi tog inteziteta čine izrazito osjetljivim urbana područja općine. Oštećenja na objektima koja može prouzrokovati zemljotres jačine 7° MCS,

zavisiće od vrste, tipa i namjene tih objekata. U tom smislu objekte dijelimo u tri grupe i to:

prva grupa - zgrade od neobrađenog kamena i ćerpiča, druga grupa - zgrade od opeke,blokova i tesanog kamena i drveta, treća grupa - zgrade od armiranog betona.

Učestalost i intezitet djelovanja zemljotresa u dosadašnjem periodu Prema podacima Federalnog meteorološkog zavoda - Sektor za seizmologiju, u

posljednjih 100 godina svakodnevno se dešavaju manji potresi na području planine Treskavica, koje registruju samo uređaji.

Najjači zemljotres na Treskavici magnitude u hipocentru od 6,0 stepeni po Richterovoj skali odnosno intenziteta u epicentru od 8,0 stepeni po Merkalijevoj skali, registrovan je 11.06.1962. godine. Sarajevo se nalazi u zoni između 6 i 7 stepeni po

Merkalijevoj skali. U naredenih 50 godina na području BiH mogu se očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do 7 stepeni Merkalijeve skale, znači sa mogućim oštećenjem kuća a u narednih 100 godina na području Treskavice prognozira se

razorni zemljotres sa velikim štetama i ljudskim žrtvama.

Vrijeme trajanja potresa Zemljotresi mogu biti produženog trajanja, kojeg karakteriše glavni udar dužeg trajanja, zatim prestaje glavna seizmička aktivnost. Naknadno su mogući znatno slabiji zemljotresi. Zemljotrese udarnog tipa, prema trajanju , karakteriše kratki i slabiji

intenzitet potresa u prvoj fazi, nakon čega slijede, u dužem vremenskom periodu, potresi znatno slabijeg intenziteta. Također postoje i kratkotrajni zemljotresi. Duže

trajanje zemljotresa, velikog intenziteta u epicentru, izraženo u stepenima Merkalijeve skale, izaziva katastrofalne posljedice na svim objektima na površini zemlje, uz veliki broj mrtvih i povrijeđenih lica.

Područje koje može biti ugroženo zemljotresom

Prema podacima Seizmolškog zavoda F BiH, Sarajevo, na području općine Ilidža

zemljotresi se mogu desiti, odnosno može se osjetiti djelovanje zemljotresa, zavisno od udaljenosti epicentra zemljotresa, na području svih mjesnih zajednica.

Moguće posljedice djelovanja zemljotresa na ljude i materijalna dobra

Zemljotres kao prirodna pojava, koja, zavisno od njegovog intenziteta u epicentru, mjereno u stepenima Merkalijeve skale, prouzrokuje manje ili veće

pomjeranje tla, što ima za posljedicu rušenje i oštećenje većine građevinskih i drugih objekata, uređaja i drugih dobara, a također, vrlo često, zavisno od intenziteta

37

zemljotresa u epicentru, ima i poginulih i ranjenih lica. Posebnu pažnju treba posvetiti starijim objektima /Hrasnica, Butmir, Stup, Ilidža/, koji nisu građeni po projektima i

na kojima bi zemljotres jačeg inteziteta izazvao strukturalna oštećenja, kao i bespravnim objektima građenim poslije rata /naročito privatni stambeni objekti/, jer se prilikom gradnje, nisu poštovali seizmički normativi. Takođe prilikom gradnje na

padinskim dijelovima općine, /Rakovica, Blažuj, Osjek/ mnoge stabilne površine, su izvođenjem nestručnih zemljanih radova, postale uslovno stabilne, tj. kod pojave

zemljotresa, može doći do pojave klizišta i nastanka velike materijalne štete, pa i ugrožavanja ljudskih života i stoke. Zemljotres je prirodna pojava i gotovo je nemoguće procijeniti mjesto, vrijeme i

jačinu istog. Stoga je moguće očekivati i zemljotres većeg inteziteta sa katastrofalnim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra. Takav zemljotres, prouzrokovao bi rušenje stambenih, poslovnih i drugih objekata, pucanje vodovodnih i kanalizacionih

mreža, zakrčivanje puteva, kidanje elektromreže i što je najtragičnije, prouzrokovao bi žrtve među ljudima i životinjama. Panika koja bi zavladala u prvim satima dodatno bi usložila situaciju, kao i očekivana pljačka preostale imovine stradalnika. Sve ovo

pokazuje, da se moraju intezivno i stručno provoditi preventivne mjere zaštite i spašavanja od zemljotresa, pa je zbog toga na području općine Ilidža potrebno preduzeti sljedeće aktivnosti:

potrebno je izvršiti seizmičku mikrorejonizaciju, osnovni stepen seizmičkog inteziteta,veličinu mikroseizmičkog polja i frekvenciju zemljotresa sa seizmičkom aktivnošću na kantonalnom i općinskom nivou,

poštovati uslove za izgradnju objekata na terenima seizmičkog područja, pri izgradnji i izboru lokacija voditi računa o nosivosti i stabilnosti terena i uticaja

podzemnih voda,

pri planiranju izgradnje naselja, moraju se izvršiti sve urbanističke mjere zaštite i inžinjerijsko-geološko ispitivanje terena,

stalna edukacija stanovništva o opasnostima od zemljotresa, obuka i opremanje struktura civilne zaštite od rušenja i sve druge aktivnosti koje

mogu koristiti u zaštiti od zemljotresa.

1.2 POPLAVE

Poplava označava privremenu pokrivenost zemljišta vodom koje obično nije pokriveno vodom, koje uzrokuju izlijevanje vode iz vodotoka. Mogući uzroci nastanka poplava

Uzroci poplava, na području općine Ilidža su raznovrsni, tako da poplave mogu nastati usljed izljevanja velikih voda iz vodotoka i preljevanja vode preko odbrambenih nasipa i brana, proboja nasipa, odnosno rušenja brana na hidroakumulacijama i drugih

hidrograđevinskih objekata, zatim usljed visokog nivoa podzemnih i velikih količina površinskih voda, kao i usljed pojave bujičnih i brdskih voda nakon jakih lokalnih pljuskova.

Bujicom se smatra stihijsko neočekivano plavljenje terena vodenom masom koja se obrazuje na strmim terenima usljed jakih atmosferskih padavina i topljenja snijega.

38

Do poplava najćešće dolazi uz neregulisane i neuređene vodotoke. Poseban problem predstavljaju neregulisani vodotoci čija korita su obrasla raznim rastinjem i zatrpana

muljem, kamenjem i dr.otpadom. Pojavama poplava također, doprinosi i nekontrolisana sječa šuma u slivnom području vodotoka, što utiče na eroziju površinskog sloja zemljišta i smanjuje njegove

moći apsorbovanja većih količina vode, što ima za posljedicu brže oticanje vode u vodotoke, a to stvara prduslove za pojavu poplava.

Uzroci nastanka poplava su i visok nivo podzemnih i površinskih voda, loša drenažna mreža u tim područjima, neregulisani i neuređeni kanali za prihvat i odvođenje površinskih i podzemnih voda., neizgrađeni glavni i pomoćni odbrambeni

nasipi uz veće vodotoke, te bujične i brdske vode, velikog rušilačkog dejstva, koje nastaju nakon jakih lokalnih pljuskova. Učestalost pojavljivanja poplava

U posljednjih 5 godina na području općine svake godine su se desile poplave manjih ili većih razmjera, po nekoliko puta godišnje, na skoro cijelom području općine. U januaru 2010. godine došlo je, usljed porasta temperature vazduha, do naglog

topljenja snijega, što je izazvalo poplave velikih razmjera na području cijele općine. Obilne kišne padavine na području općine Ilidža, javljaju se obično već u mjesecu oktobru i traju sve do aprila, usljed kojih dolazi do povećanja nivoa vodotoka i

podzemnih voda, koje prouzrokuju plavljenje određenih područja i objekata na tim područjima. U nižim područjima Ilidže u prosjeku ima 126,3 kišnih dana. Intenzitet djelovanja poplava u dosadašnjem periodu

U dosadašnjem periodu, u posljednjih 5 godina, intenzitet poplava na našem području kretao se u rasponu od srednjeg intenziteta, kada je bila poplavljena manja površina poljoprivrednog i drugog zemljišta i manji broj stambenih i drugih objekata,

do poplava katastrofalnih razmjera, koje su se desile u januaru i decembru 2010. godine, kada je poplavljeno više stotina hektara poljoprivrednog i drugog zemljišta,

više desetina stambenih, pomoćnih, poslovnih, privrednih i infrastrukturnih objekata svih vrsta, na području cjele općine. Vrijeme trajanja poplava

Najkraće vrijeme trajanja poplava, u posljednjih 5 godina, je bilo 2 do 3 dana, a najduže, u januaru 2010. godine, kada su obilne kišne padavine i poplave trajale, sa kraćim prekidima, od 06.01. do 10.01.2010. godine.

Područje koje može biti ugroženo poplavama

Poplave su moguće na području cjele općine, a najugroženije su mjesne zajednice: Stup, Otes, Osjek, Blažuj.

RIJEKA MILJACKA

Rijeka Miljacka je dobrim dijelom regulisana, međutim ostao je jedan dio da se

reguliše (oko 1000 m - od otpada „Ilios” nizvodno do ušća u rijeku Bosnu), kako ne bi dolazilo do poplava u naselju Doglodi – MZ Stup. U ovom dijelu je bitno naglasiti kako je sa desne strane ove rijeke koji pripada općini Novi grad u toku izgradnja nasipa koji

iznosi oko 12 m, što znači da je razlika u odnosu na našu stranu 7 m i postoji velika mogućnost da dođe do kompletnog izlijevanja na stranu općine Ilidža. Slika 1;2

39

Slika 1

Slika 2

Nakon uređenja od

strane Kantonalne

uprave CZ

40

Ukupna dužina protoka rijeke Željeznice kroz teritoriju općine je u dužini od 7 km

a regulacija iste urađena je na potezu od mosta Alije Izetbegovića do naselja Otes dužine 2300 m. Potrebno je uraditi uređenje nasipa na sastavu rijeka Bosne i Željeznice i Zujevine, time bi se spriječilo plavljenje dijela naselja MZ Otes i Osjek. Slika 3

Ukupna dužina vodotoka rijeke Bosne kroz Ilidžu je 7 km. Najkritičniji dio kroz

koji prolazi rijeka Bosna je u donjem dijelu naselja MZ Osijek,Slika 4;5 gdje je u ul.Bratunačka i ul.Karamušići potrebno izvođenje radova na izgradnji odbrambenog

nasipa u dužini od 1100 m. Prije izgradnje nasipa potrebno je izvršiti sječu drveća i šiblja iz samog korita. Takođe rijeka Bosna ugrožava Poljoprivredno dobro „Butmir” i dio kuća u naselju DoglodiSlika 6.

Rijeka Željeznica

Rijeka Bosna

Slika 3

41

Rijeka Bosna u naselju

Osjek

Rijeka Bosna

Ul.Bratunačka Slika 4

Slika 5

42

Ukupna dužina vodotoka rijeke Zujevine je oko 5 km. Zajedno sa Rakovičkim

potokom i Trnavom dolazi do izlijevanja u dijelovima od mosta u Blažuju pa do mosta u Osjeku kao i dalje ispod Osječkog mosta nizvodno u dužini od 1100 m. Potrebno je izvršiti čišćenje i uređenje korita, omogućiti normalan protok vode i sprječiti izlijevanje iz

korita.Slika 7;8;9,10

Rijeka Zujevina

Slika 6

43

Slika 7

Slika 8

44

Slika 10

Slika 9

45

Rijeka Dobrinja čija dužina vodotoka iznosi oko 6,5 km dobrim dijelom je

urađena. Može doći do izlijvanja u MZ Stup II kod TC INTEREX i nizvodno od Energoinvesta do ušća.Slika 11 Potrebna regulacija na potezu od mosta kod Energoinvesta pa do ušća ili čišćenje korita kao preventivna mjera prije regulacije

korita.

Kod rijeke Tilave, čija dužina vodotoka iznosi 5 km, kroz MZ D.Kotorac i MZ Butmir u potpunosti je urađena regulacija korita.Slika 12

Rijeka Dobrinja

Slika 11

Ul.Seada

Fazlića

Rijeka Tilava

46

Bunički potok je veoma dobro uređen ali je ostao niži dio desne obale koji je potrebno uraditi od ul.Begluk pa nizvodno u dužini od 350 metara .

Korito Večerice, dužine 5 km je također veoma dobro uređeno osim djela desne

obale u Glavogodini Slika 13 a koji je u planu da se uradi u dužini od 350 metara u naselju.

Takođe je potrebno izvršiti rekonstukciju mostova u ul.Ruževiik Slika 14,15,16 i most kod Kavazovića kuće Slika17, koji zbog niske protočnosti stvaraju probleme u tom naselju.

Večerica i Bunički

potok

Slika 13

Slika 12

47

Slika 15

Slika 14

48

Slika 17 most kod kuće Kavazovića

Slika 16

49

Potrebno je izvršiti čišćenje i uređenje u kompletnoj dužini od 7 km kako bi se omogućio normalan protok vode. Kritična mjesta su u ulicama: Plantaže, Stara pruga, Remze Ahmetovića.Slika 18,19,20

Rakovički potok i

Trnava

Slika 18

Gladno polje

Slika 19

Rakovički potok

50

Sve ove tekućice uglavnom ugrožavaju podrumske prostorije, prizemlja,

pomoćne objekte /šupe,garaže,štale/, poljoprivredno zemljište kao i objekte infrastrukture.

Služba civilne zaštite, smatra urgentnim, preduzimanje svih preventivnih mjera

od poplava, svih subjekata koji žive i rade na području općine Ilidža, kao i kantonalnih i federalnih ministarstava i preduzeća čija je djelatnost usko vezana za ovaj problem.

Moguće posljedice djelovanja poplava na ljude i materijalna dobra

Poplave ostavljaju najteže posljedice na poljoprivrednom zemljištu, pri čemu dolazi do uništavanja poljoprivrednih usjeva i oštećenja poljoprivrednog zemljišta.

Također, dolazi do pričinjavanja šteta na stambenim, poslovnim i privrednim objektima, raznim vodoprivrednim objektima, koritima vodotoka, odbrambenim nasipima pored

rijeka, zatim na putnim komunikacijama, posebno makadamskim putevima i drugim infrastrukturnim objektima.

Procjenjuje se da u slučaju poplava katastrofalnih razmjera, može biti

poplavljeno oko nekoliko stotina hektara poljoprivrednog i drugog zemljištaa, kao i oko nekoliko hiljada stambenih i pomoćnih objekata, i drugih građevinskih objekata, i više objekata drugih privrednih djelatnosti.

Poplave izazivaju oštećenje vodnih objekata za snabdijevanje stanovništva vodom za piće te se, zbog higijenske neispravnosti vode, stanovništvo vodom za piće

Slika 20

Plantaža

Rakovički p.

51

treba da snabdijeva autocisternama. Poplave redovno izazivaju aktiviranje klizišta koja oštećuju stambene i druge građevinske i infrastrukturne objekte, a naročito puteve.

Krajnja posljedica djelovanja poplava je privremena evakuacija ljudi i materijalnih dobara iz ugroženih područja. Nakon poplava redovno se provodi dezinfekcija stambenih objekata, kao i dezinfekcija objekata za snabdijevanje stanovništva vodom

za piće. Posljedica djelovanja poplava može da bude i oboljevanje stanovništva od crijevnih zaraznih bolesti, a u najgorem slučaju može da dođe i do pojave epidemije

zaraznih bolesti.

1.3 SNIJEŽNI NANOSI I LAVINE

Mogući uzroci nastanka

U zimskom periodu, kao posljedica klimatskih uslova, na području na kome se

nalazi naša općina, visoki snijeg i sniježni nanosi su normalna i vrlo česta pojava.

Učestalost pojavljivanja

U posljednjih 10 godina područje općine Ilidža je bilo zahvaćeno obilnim

sniježnim padavinama što je uzrokovalo formiranje visokog sniježnog pokrivača i visokih sniježnih nanosa u područjima na većoj nadmorskoj visini. Najteže stanje, na cjelom području općine, je bilo u decembru 1999. godine i januaru 2000. godine, kada je

visoki sniježni pokrivač ugrozio normalno odvijanje saobraćaja i života i rada stanovništva. U ostalim godinama, u ovom periodu, sniježne padavine su bile uobičajenog intenziteta, za ovo klimatsko područje, te nije bilo većeg ugrožavanja

odvijanja saobraćaja na putevima i većih poremećaja u odvijanju normalnog života i rada stanovništva.

Intenzitet djelovanja sniježnih padavina u dosadašnjem periodu

Obilne sniježne padavine u toku decembra 1999. i januara 2000. godine uzrokovale su formiranje sniježnog pokrivača, na području cijele općine, visine od 90 do

100 cm.

Vrijeme trajanja sniježnih padavina

U toku decembra 1999. i januara 2000. godine obilne sniježne padavine su

trajale oko 20 dana, a visoki sniježni pokrivač se zadržao oko 60 dana. U ostalim godinama, u periodu 2000.- 2009. godina, sniježne padavine su trajale, sa prekidima, po nekoliko dana, a sniježni pokrivač se zadržavao od 20 do 30 dana.

Područje koje može biti ugroženo sniježnim padavinama i sniježnim nanosima

Obilnim sniježnim padavinama mogu biti zahvaćene sve mjesne zajednice na

području općine, a posebno mjesne zajednice locirane na većoj nadmorskoj visini:Rakovica, Hrasnica I, Vrelo Bosne i Blažuj.

52

Moguće posljedice djelovanja sniježnih padavina i sniježnih nanosa

Obilne sniježne padavine, visoki sniježni pokrivač i visoki sniježni nanosi, izazivaju

prekide u saobraćaju, prije svega cestovnom (lokalni, regionalni i magistralni putevi). Visoki sniježni pokrivač stvara ozbiljne probleme u odvijanju saobraćaja u gradovima, prigradskim i seoskim naseljima, te ugrožavaju normalno odvijanje života i rada u

navedenim područjima što se ogleda u otežanom snabdijevanju stanovništva životnim namirnicama, otežanom pristupu školskim, zdravstvenim, poslovnim, privrednim i

raznim javnim objektima. U takvim situacijama često dolazi do kvarova na električnim, ptt, vodovodnim i drugim infrastrukturnim objektima, što dovodi do čestih prekida u snabdijevanju stanovništva električnom energijom, vodom kao i do prekida ptt veza. Pri

tome nastaju i znatne materijalne štete. Tada, vrlo često, dolazi do kraćeg prekida u radu škola i drugih obrazovnih institucija, privrednih preduzeća i drugih institucija. U najtežim situacijama, kao što je bilo u decembra 1999. i januara 2000. godine, kada je

cijela općina bila zahvaćena ovom prirodnom nesrećom, proglašeno je stanje prirodne nesreće na području kantona, kada su bile aktivirane sve raspoložive snage i MTS-a strukture CZ, privrednih društava, općinskih službi, kantonalnih organa uprave, javnih

službi, zdravstvenih i drugih institucija od značaja za zaštitu i spašavanje i drugih subjekata, radi preduzimanja operativnih mjera u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od ove prirodne nesreće.

1.4 ODRONJAVANJE I KLIZANJE ZEMLJIŠTA

Klizanje tla je iznenadni proces na strminama s’jasnim prikazivanjem lomova na površini zemlje i klizanja koji sa pojavom jakih deformacija i širokim pukotinama na građevinskim objektima nastaju u kratkom vremenskom intervalu.

Može uzrokovati zatrpavanje i potpuno uništavanje građevina sa svim materijalnim dobrima i izazvati ljudske žrtve i velike materijalne štete.

Mogući uzroci klizanja i odronjavanja zemljišta

Područje općine Ilidža izgrađeno je pretežno od uslovno-stabilnog terena. U površinskim pokrivačima pri izvođenju zemljanih radova, neracionalnim nasipanjem

iskopanih materijala, zasjecanjem padine i neadekvatno razvođenje površinskih voda, može doći do lokalnih pojava nestabilnosti tla.

Stanje klizišta se dodatno pogoršava negativnim uticajem ljudskog faktora (u

90% slučajeva uzrok pojave klizišta je ljudski faktor), što se naročito manifestuje u slijedećem:

- neodgovarajući ili nikakvi sistemi za vodosnabdijevanje,

- neadekvatni građevinsko-zemljišni iskopi, - deponije otpadnog materijala i šljake, - nekontrolisana sječa šuma,

- izgradnja objekata visoko i niskogradnje bez propisane tehničke dokumentacije,

53

- izgradnja građevinskih objekata na potencijalno nestabilnim padinama, - neadekvatna regulacija odvođenja oborinskih i otpadnih voda, što dovodi do

intenzivnijeg napajanja padina vodom, a to uzrokuje slabljenje fizičko-mehaničkih karakteristika zemljišta, odnosno dovodi do klizanja tla padine.

Učestalost pojavljivanja klizanja i odronjavanja zemljišta

Na području cjele općine ne možemo govoriti o učestalosti klizanja tla jer se radi uglavnom o vrlo sporim klizištima.

Intenzitet djelovanja klizanja i odronjavanja zemljišta Intenzitet djelovanja klizanja i odronjavanja zemljišta kreće se od slabog i srednjeg, kada su samo ugroženi ili manje oštećeni stambeni i drugi objekti i putne komunikacije.

Vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja zemljišta Vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja zemljišta je relativno kratko, ali, nakon dugotrajnih obilnih kišnih padavina i poplava, i neadekvatnog zasjecanja padina nastaju

posljedice na građevinskim i infrastrukturnim objektima, što u dužem vremenskom periodu može pogoršati uslove za život ljudi. Područje djelovanja klizanja i odronjavanja zemljišta

Općina Ilidža je na osnovu prijava građana i obilaska terena, o pojavi potencijalnih klizišta i izvjestila nadležne institucije, a na osnovu izvještaja Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, koji je konstatirao postojanje sljedećih klizišta na području općine

Ilidža: 1. Rakovica - lokalitet Krčevina, ulica Česma br.1 i 3. /Rakova česma/, pojavile su

se pukotine na livadi ispod kuća Sinanović Rifata i Sinanović Saliha. Stanje na

terenu je stabilno, bez vidljivog daljeg proširenja postojećih pukotina. 2. Rakovica - lokalitet Rosulje, ul. Kakrinjski put br.7. Klizište se nalazi u

neposrednoj blizini puta koji vodi prema selu Kakrinje , neposredno iznad

Zeničkog potoka. Klizište je treće kategorije, što znači aktivno-sporo klizište. 3. Rakovica - lokalitet Zastublina, ulica Kobiljača do br.30. Došlo je do

pomjeranja tla i ugroženosti stambenog objekta Uzunović Samira. Konstataciju klizišta, kao i prijedlog sanacionih radova uradio je Zavod za geotehniku i fundiranje Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Konstatacija je da se klizište

može dalje razvijati i širiti ukoliko se ne preduzmu sanacioni radovi koji bi se sastojali u dreniranju terena i izradi potporne konstrukcije na čelu klizišta.

4. Rakovica - lokalitet Zenika, ulica Zenik br.12. Stambeni objekat Brčić Senade je

oštećen i ista je izmještena i ne stanuje u navedenom objektu. Na terenu nisu utvrđene pojave klizanja i odcjepljenja tla, ali je Zavod za geotehniku i fundiranje Građevinskog fakulteta u Sarajevu konstatatatirao da se radi o

mogućem klizištu kojeg je potrebno dalje ispitati. 5. Hrasnica - lokalitet Mejdan, ul.Mejdan br.71, kod kuće Hamidović Hazira,

registrovano je aktivno klizište.

6. Zoranovići – klizište “Jasen”, na putu Krupac-Zoranovići, konstatovano je postojanje klizišta dužine 120-140 m,širine oko 50 m koje se pomjera prema Jasenskom potoku.

7. Kobiljača br.99-102 dužine 120 m i širine 100 m. Vrlo sporo, oštećena putna komunikacija i ugroženo nekoliko objekata.

54

Moguće posljedice djelovanja klizanja i odronjavanja zemljišta

Posljedice djelovanja klizanja i odronjavanja zemljišta su višestruke i imaju, kao krajnji ishod, u slučaju aktiviranja klizišta , velike materijalne štete i ugrožavanje bezbjednosti i života ljudi, ugrožena su i značajna dobra u poljoprivredi i voćarstvu. Navedeni objekti

su pretrpjeli određena oštećenja, što predstavlja poseban problem u kojima je ugrožena bezbijednost ljudi.

Sanaciji klizišta se, na žalost, ne poklanja dovoljna pažnja zbog činjenice da nedostaju finansijska sredstva, u budžetu općine Ilidža. Sanaciji klizišta se ne poklanja dovoljna pažnja ni sa stručnog aspekta jer se klizišta, često saniraju bez prethodno urađene

projektne dokumentacije, koja treba da obuhvata geološka, inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja klizišta. Krajnja posljedica djelovanja klizišta, kada ono ima rušilačko djelovanje visokog

intenziteta, je rušenje stambenih i drugih građevinskih objekata, kao i teško oštećenje ili uništenje raznih infrastrukturnih objekata. U slučaju teškog oštećenja ili rušenja stambenih objekata nameće se potreba privremene ili trajne evakuacije i zbrinjavanja

ljudi iz tih objekata što zahtijeva obezbjeđenje finansijskih i materijalnih sredstava za izgradnju stambenih objekata za lica čije su kuće srušene, ili su potpuno neuslovne za bezbijedno stanovanje.

1.5 TUČA – GRAD

Mogući uzroci nastanka grada Grad predstavlja atmosfersku padavinu u čvrstom stanju /led/ promjera 5mm ili više koji svojim udarom izaziva oštećenja ili uništenja poljoprivrednih i šumskih kultura, a

može prouzrokovati štete na građevinskim objektima. Pojava grada je karakteristična u periodu april-septembar, a najčešće se pojavljuje u julu mjesecu.

Učestalost pojavljivanja grada Grad se, na području općine Ilidža pojavljuje relativno rijetko, odnosno nekoliko puta u toku ljetnog perioda.

Intenzitet djelovanja grada Intenzitet djelovanja grada se ogleda u veličini čestica leda (od čestica prečnika 5 mm do veličine kokošijeg jajeta) i vremenu trajanja ove atmosferske padavine, koje može

da iznosi od nekoliko minuta do maksimalno 15 minuta. Vrijeme trajanja padavina grada Vrijeme trajanja padavina grada, na području općine Ilidža, prema dosadašnjim

događanjima, kreće se u rasponu od nekoliko minuta do maksimalno 15 minuta. Područje koje može biti ugroženo gradom Padavine grada mogu zahvatiti cjelo područje općine, a njegovo djelovanje obično je

lokalnog karaktera, pri čemu je ovom atmosferskom padavinom zahvaćena relativno mala teritorija. Moguće posljedice djelovanja grada

Posljedice djelovanja grada mogu biti: u slučaju grada većih dimenzija i dužeg vremena

55

trajanja ove atmosferske padavine dolazi do uništavanja poljoprivrednih kultura i voćnjaka u velikim razmjerama, zatim dolazi do oštećenja stambenih i drugih

građevinskih objekata, do oštećenja motornih vozila i drugih objekata, a u najtežim slučajevima, kod pojave grada veličine kokošijeg jajeta može doći i do povrede ljudi.

1.6 SUŠA

Sušom se smatra duže razdoblje bez dovoljno količina padavina za normalan razvoj i sazrijevanje poljoprivrednih kultura čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitetu proizvoda sa bitnim odstupanjem od trogodišnjeg prosjeka koje iznosi

najmanje 30%. Mogući uzroci nastanka suše Do pojave suše, u klimatskom području u kome se nalazi općina Ilidža, može doći usljed

visokih temperatura vazduha i nedostatka kišnih i sniježnih padavina u dužem vremenskom periodu, tako mogu nastati:

Meteorološka suša, kada na velikoj površini za određeno

područje i godišnje doba padne znatno manja količina padavina u odnosu na normalnu vrijednost;

Hidrološka suša, podrazumjeva pad nivoa vode u vodenim akumulacijama, rijekama, jezerima kao i pad nivoa podzemnih

voda, što pogađa ne samo industriju nego i poljoprivredu: Poljoprivredna suša, pojavljuje se kada su u vegetativnom

periodu vlažnost zemljišta i padavine nedovoljne da zdrave biljke dođu u fazu zrijenja uzrokujući oštećenje biljaka i uvelost. Ova suša može postojati čak i u slučaju da nema metorološke suše i

obratno. Učestalost pojavljivanja suše U posljednjih 10 godina, na području općine Ilidža, registrovani su kraći ili duži sušni

vremenski periodi, u više navrata bez kišnih padavina, praćeni vrlo visokim temperaturama vazduha (preko 35 C).

Intenzitet djelovanja suše

Intenzitet suše se najčešće procjenjuje prema smanjenju prinosa, pod uslovom da na to nisu uticali drugi štetni faktori. Ako je prinos smanjen do 20% riječ je o slaboj suši, od 20-50% o srednjoj suši, a preko 50% o jakoj suši.

Vrijeme trajanja suše Sušni periodi u toku ljeta 2000., 2002. i 2003. godine trajali su i preko mjesec dana. Područje koje može biti ugroženo sušom

Sušom može biti ugrožene cijela općina Ilidža. Moguće posljedice djelovanja suše Posljedice djelovanja suše najvidljivije su u poljoprivredi i voćarstvu gdje dolazi do

velikih šteta, kao posljedica drastičnog smanjenja prinosa poljoprivrednih kultura, stočne hrane i voća. Suša, također, izaziva i drastično smanjenje ili potpuno presušivanje izvorišta vode iz kojih se snabdijevaju vodom za piće gradski i lokalni

56

vodovodi te mnogobrojni lokalni vodni objekti (bunari i pumpe) iz kojih se, vodom za piće, pored stanovništva napaja i stoka.

Za vrijeme trajanja sušnog perioda, naročito dužeg trajanja, dolazi do drastičnog smanjenja nivoa vodotoka, i hidroakumulacija, što može imati vrlo štetne posljedice za riblji fond, kao i za kompletan biljni i životinjski svijet u vodotocima.

Kao krajnja i najteža posljedica suše, može biti, zbog nedostatka vode za piće i higijenske potrebe stanovništva, i izbijanje zaraznih bolesti odnosno epidemija kod

stanovništva.

1.7 OLUJNI VJETAR Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/sec odnosno 82 km na sat /jačine 8 stepeni Bosforove skale/ ili više, koji lomi grane i stabla, valja i lomi usjeve, otresa

plodove voća i nanosi štetu dobro održavanim građevinskim objektima. Na oblik ruže vjetra najveći uticaj ima reljef, koji na području Ilidže najviše utiče zbog blizine planine Igman. Zbog toga su najčešće zastupljeni južni smjerovi.

Najveći udar vjetra od 47 m/s evidentiran je 1968.god.,odnosno 1974.god. 136,8 km/h.

Obično se vjetrovi javljaju u kasnim jesenjim danima. Mogući uzroci nastanka olujnog vjetra

Olujni vjetar nastaje kao posljedica određenih poremećaja u zemljinoj atmosferi,

kada njegova brzina dostiže vrijednosti preko 82 km/sat. Učestalost pojavljivanja olujnog vjetra

Vjetrovi preko 8

u ljetnom i jesenjem periodu. Intenzitet djelovanja olujnog vjetra

Olujni vjetar, u nekim područjima općine Ilidža, može imati intenzitet od srednjeg do vrlo jakog.

Vrijeme trajanja olujnog vjetra

Olujni vjetar, na području općine Ilidža, može da traje u naletima od 10 do 20 minuta. Moguće posljedice djelovanja olujnog vjetra

Posljedice olujnog vjetra mogu biti višestruke: štete u poljoprivredi i voćarstvu, obaranje stabala drveća pri čemu nastaju dodatne štete na raznim objektima,

automobilima i slično, štete na stambenim i drugim građevinskim objektima, štete na prenosnoj i distributivnoj električnoj i ptt mreži, a olujni vjetar maksimalnog intenziteta može izazvati probleme u saobraćaju i kretanju ljudi na otvorenom prostoru.

1.8 MRAZ, SLANA I INJE

Mraz,slana i inje nastaju pri temperturi vazduha nižoj od 0°C. Tada se formiraju ledeni kristali koji se u različitim vidovima hvataju i slažu na vodoravnim i uspravnim

57

površinama. Mogu prouzrokovati znatne štete na poljoprivrednim površinama i građevinskim objektima.

Mogući uzroci nastanka mraza i hladnoće

Mraz i hladnoća su posljedica niskih temperatura vazduha. Učestalost pojavljivanja mraza i hladnoće

Tokom godine na Ilidži su česte pojave mraznih dana /dani sa prosječnom temperaturom nižom od 0°C/ i prosječno traju 93,4 dana. Intenzitet djelovanja mraza i hladnoće

Intenzitet djelovanja mraza, na području općine Ilidža, može biti vrlo visok a niske temperature vazduha mogu da se kreću i do -25 C ispod nule.

Vrijeme trajanja mraza i hladnoće Mraz se obično pojavljuje u ranim jutarnjim satima i može da traje po nekoliko

sati, a hladnoća praćena niskom temperaturom, u zimskom periodu, naročito u decembru i januaru, može da traje, u kontinuitetu, i do 10-15 dana, a sa određenim

prekidima i do nekoliko mjeseci. Područje koje može biti ugroženo mrazom i hladnoćom

Sve mjesne zajednice na području općine Ilidža mogu biti ugrožene mrazom i hladnoćom, odnosno niskim temperaturama vazduha. Moguće posljedice djelovanja mraza i hladnoće

Mraz i haladnoća mogu izazvati velike štete u poljoprivredi, kada se dogode u ranom zimskom i proljetnom periodu, zatim na građevinskim objektima, na električnoj

prenosnoj i distributivnoj mreži i ptt instalacijama. Zbog stvaranja leda na putevima, može doći do ugrožavanja bezbjednosti u saobraćaju, a duže zadržavanje leda na

vodotocima i jezerima može u njima ugroziti životinjski svijet. Niske temperature vazduha, u dužem vremenskom trajanju, mogu izazvati poremećaje u odvijanju normalnog života i rada stanovništva, veće probleme u odvijanju saobraćaja i probleme

u radu industrijskih preduzeća i preduzeća u drugim privrednim djelatnostima. 1.9 EPIDEMIJE I EPIZOOTIJE

Epidemije zaraznih bolesti Mogući uzroci nastanka epidemija zaraznih bolesti

Epidemija zaraznih bolesti predstavlja iznenadnu pojavu većeg broja

obolijevanja ljudi od neke zarazne bolesti, u određenom vremenskom periodu, na nekom području. Uzroci nastanka neke epidemije su: loši uvjeti stanovanja, nehigijenska ishrana, opskrba higijenski neispravnom vodom, neplanirana migracija

stanovništva, a naročito socijalni potresi kao što su ratovi, prirodne i druge nesreće (zemljotresi, poplave, suše, olujni vjetrovi, požari i dr.)

Učestalost pojavljivanja epidemija zaraznih bolesti Spoljna sredina ima veliki utjecaj na oblikovanje ljudskog zdravlja i na epidemiju

zaraznih bolesti. Među mnogobrojne faktore ubrajaju se: toplota, hladnoća, vlažnost,

vjetrovi, vazdušni pritisak, radijacija, gasovi i dr. što znači da razni faktori spoljne sredine mogu uticati na povećano prenošenje obolijevanja i širenja infekcija, ili pak na zaustavljanju i ograničavanju obolijevanja. Na našim područjima oboljenja se javljaju

58

sporadično ili u vidu manjih epidemija, osim influence(gripa) koja se, u posljednjih 5 godina pojavila na cijelom području općine Ilidža, i sa većim brojem oboljelih, odnosno

kao epidemije većih razmjera. U posljednjih pet godina (od 2005. do 2009. godine) na području općine Ilidža

registrovano je ukupno 5.459 slučajeva obolijevanja od zaraznih i parazitarnih bolesti

ljudi. - U 2005. godini ukupno 436 lica su oboljela od zaraznih i parazitarnih bolesti ,

prednjačile su varicellae 131 oboljelih; enterocolitis ac. 90 ; angina streptoc. 76; Scabies 23; TBC 21 oboljeli ; salmonellosis 18. - U 2006. godini ukupno 1031 lice je oboljelo od zaraznih i parazitarnih bolesti ,

prednjačile su enterocolitis 438; varicellae oboljelih 281; angina streptoc 141;scarlatina 34 oboljeli ; salmonellosis 18. - U 2007. godini ukupno 1547 lice je oboljelo od zaraznih i parazitarnih bolesti ,

prednjačile su varicellae oboljelih 822; enterocolitis 339; angina streptoc. 112; toxinfectio al. 53; salmonellosis 42; - U 2008. godini ukupno 1248 lica je oboljelo od zaraznih i parazitarnih bolesti ,

prednjačile su enterocolitis 568; varicellae oboljelih 418; angina streptoc 88; scarlatina 44 oboljelih ; salmonellosis 21. - U 2009. godini ukupno 1197 lica je oboljelo od zaraznih i parazitarnih bolesti ,

prednjačile su enterocolitis 489; varicellae oboljelih 485; angina streptoc 78; Scabies 24; salmonellosis 15. Intenzitet djelovanja epidemija zaraznih bolesti

Aktivno istraživanje, rano otkrivanje i izolacija u vrijeme kad se zaraza može prenijeti direktnim ili indirektnim putem na druge, ima veliki epidemiološki značaj jer se na taj način ograničava mogućnost širenja zaraze kontaktom, posredno (hranom) ili

zrakom. Od izuzetnog epidemiološkog značaja je aktivno i brzo otkrivanje zaraženih i sumnjivih bolesnika u vrijeme vanrednih epidemioloških zbivanja (poplave, zemljotresi

epidemije i dr.). Otkrivanje izvora zaraze zavisi i od odnosa stanovništva prema zaraznim bolestima, odnosno nivoa zdravstvene neprosvijećenosti stanovništva, jer i danas mnogi izbjegavaju odlazak ljekaru gdje se predviđa obavezna hospitalizacija.

Među zaraznim i parazitarnim bolestima koje podliježu obaveznom prijavljivanju su enterocolitis i varicellae koje su kontinuirano na vodećim mjestima, što je i očekivano prema prirodi oboljenja. Pojava ostalih oboljenja posljednjih godina je promjenjiva, i

uočava se da su zarazne bolesti direktno povezane sa uslovima života u čovjekovoj sredini.

Vrijeme trajanja epidemija zaraznih bolesti Karakter i obim prirodne i druge nesreće (poplave, požari, rušenje, razaranja i

drugo) utiču na mogućnost postojanja aktivnih, odnosno potencijalnih izvora infekcije,

sa opasnošću obolijevanja stanovništva masovnih razmjera. Pored mogućnosti velikog udjela u smrtnosti ljudi, epidemije zaraznih bolesti

mogu imati težak i dugotrajan tok, a također, zahtijevaju hospitalizaciju, izolaciju, skupo

liječenje, posebnu njegu i ishranu.

59

Mogućnost izbijanja mnogih zaraznih bolesti u epidemiološkoj formi postoji kao posljedica prirodnih i drugih nesreća, što dovodi do iznenadnog i naglog pogoršanja

higijensko-epidemioloških prilika. Lokalne zdravstvene službe, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Kantona

Sarajevo, u slučaju pojave epidemije na nekom području, odmah preduzimaju mjere

sprečavanja i daljeg širenja zarazne bolest, kao što su opće higijenske mjere, osobito u pogledu lične higijene, zatim uništavanje muha, insekata, glodara i kao posebno

značajno pooštravanja mjera sanitarnog nadzora nad mjestima i objektima javnog prometa i na svim javnim mjestima (škole, bioskopi, javna prevozna sredstva i drugo). Moguće posljedice epidemija zaraznih bolesti

Posljednjih godina ostvareni su veliki naučno-medicinski, tehnički i ekonomski preduvjeti, koji su doveli do progresivnih naučnih saznanja, naročito u oblasti medicine. Poboljšanjem preventivne medicine, unapređenjem dijagnostičkih postupaka za

otkrivanje i diferenciranje nekih zaraznih oboljenja, dovelo je do toga da su neke infektivne bolesti iskorijenjene ili su postale rijetke. Klasične infektivne bolesti su danas izgubile u svom značaju i samim tim dovele su do manjeg obima obolijevanja i manje

smrtnosti. Može se zaključiti da su se sve zarazne bolesti javljale u sporadičnom obliku.

Prema tome u navedenom periodu nije prijavljena niti jedna epidemija zaraznih bolesti

na području općine Ilidža.

Epizootije

Mogući uzroci nastanka epizootija Epizootijom se smatra pojava oboljenja ili uginuća većeg broja životinja od

nekog zaraznog oboljenja koje je neuobičajeno po broju slučajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvaćenoj vrsti životinja, kao i povećana učestalost oboljenja ili uginuća

čiji uzročnik je privremeno neutvrđen. U sadašnjoj situaciji, najveću opasnost po zdravlje ljudi i životinja, predstavljaju zarazna oboljenja kod životinja. Materijalni troškovi koji nastaju zbog suzbijanja zaraznih i parazitnih bolesti kod životinja mogu biti

vrlo veliki. Uzroci nastanka epizootija zaraznih bolesti su zaražene domaće i divlje životinje koje zarazu šire direktnim putem (hranom, vodom i zrakom ) ili indirektnim putem (insektima, bolesnim životinjama) i upotrebom njihovih prerađenih dijelova:

(koža, vuna krzna, rogovi, kosti, čekinje i dr.), nepridržavanje osnovnih sanitarnih mjera prilikom držanja životinja i niska svijest ljudi koji nemaju znanje o posljedicama

zaraznih bolesti. Učestalost pojavljivanja epizootija

Na području općine Ilidža u posljednjom periodu nije bilo epizootija velikih

razmjera, izuzev pojedinih slučajeva bruceloze kod goveda i ovaca. Intenzitet djelovanja epizootija

Sve ove zarazne bolesti su zoonotičnog karaktera i mogu se povremeno javljati

sporadično ili epidemijski, na čitavom prostoru općine Ilidža, a razlog tome je nekontinuirana provedba preventivno-dijagnostičkih procedura.

60

Vrijeme trajanja epizootija Imajući u vidu epizootiološku situaciju na području općine Ilidža, a posebno

vezanu za pojavu zaraznih bolesti kod ljudi, koje se prenose sa životinja na ljude, nije bilo registrovanih slučajeva. Moguće posljedice epizootija

Potencijalna opasnost od pojave epizootija zaraznih bolesti na području općine Ilidža, kontinuirano postoji, imajući u vidu nekontinuiranu provedbu preventivno-

dijagnostičkih procedura, tvrdokornost uzročnika, mnogobrojne i različite puteve širenja zaraze (kontaminirano zemljište, zrak, tehnički neobrađeno mlijeko i mliječni proizvodi, kretanje i promet životinja bez odgovarajuće sanitarne kontrole i drugo).

Posljedice vezane za navedene pojave epizootija zaraznih bolesti su prenošenje zaraze sa životinja na ljude, jer se radi o bolestima zoonotičnog karaktera, što dovodi do ugrožavanja zdravlja ljudi i do većih ekonomskih šteta vezanih za stočni fond.

Pojedina prirodna žarišta zaraznih bolesti životinja, takođe, predstavljaju opasnost od širenja epidemija zaraznih bolesti ljudi kao što je hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (mišja groznica). Kada su u pitanju bruceloza i Q-groznica

posebno u proljetnom periodu, kada je velika najezda krpelja koji su osnovni prenosioci bolesti među životinjama.

1.10 BILJNE BOLESTI I ŠTETOČINE

Mogući uzroci nastanka biljnih bolesti i štetočina Biljne štetočine i bolesti izazivaju štete koje se javljaju kao posljedica najezde

dudova svilca, leptira gubara, skakavca i slično, kao i štete od biljnih bolesti koje nanose

štetni insekti, grinje, puževi, stonoge, sisari i ptice. Biljke i proizvodi biljnog porijekla izloženi su raznim štetnim uticajima: prirodnim i

drugim nesrećama koje mogu nastati na području općine Ilidža.

Pod prirodnim nesrećama koje štetno djeluju na bilje i biljne proizvode smatraju se: grad, olujne kiše, snježne padavine, olujni vjetrovi, poplave, suša, mraz i hladnoća, visoke temperature vazduha, klizišta i dr.

Drugi štetni uticaji na biljke i biljne proizvode su: požari i radiloško-biološko-hemijska kontaminacija. Njihovi uzročnici su najčešće ljudi koji, nenamjerno, nehotično ili zbog neznanja, kao i zbog nepravilnog rukovanja zastarjelim mašinama i uređajima

vrlo često izazivaju akcidentne situacije. Najveća opasnost za poljoprivredne i šumske resurse su bespravna gradnja

objekata različite namjene na ovim zemljištima kao i krčenje šuma.

Učestalost pojavljivanja biljnih bolesti i štetočina Na području naše općine, u posljednjih 5 godina, usljed suše, poplava,

grada,olujnih vjetrova, klizišta, požara, jakih pljuskova, mraza i visokih temperatura vazduha i drugih uzroka uništene su manje količine poljoprivrednih kultura. Ogroman je broj štetočina na poljoprivrednim kulturama koji su uobičajeni na ovim prostorima, ali

nema masovnih pojava određenog štetnika, odnosno nema pandemije i epidemije, što

61

bi bilo zabrinjavajuće. Isto tako nema informacija o masovnoj pojavi štetnika u šumarstvu. Inače, štetni insekti se suzbijaju, hemijskim preparatima – insekticidima.

Intenzitet pojavljivanja biljnih bolesti i štetočina Pojavljivanja biljnih bolesti i štetočina je slabog intenziteta. Inače, štetni insekti

se uobičajeno suzbijaju, uništavaju hemijskim preparatima – insekticidima.

Intenzitet djelovanja štetočina i biljnih bolesti zavisi i od njihovih bioloških osobina: načina života, stepena agresivnosti, brzine razmnožavanja i širenja, izdržljivosti

na klimatske uslove i otpornosti na sredstva zaštite biljaka. Vrijeme trajanja kalamiteta biljnih bolesti i štetočina

Vrijeme trajanja zavisi od intenziteta pojavljivanja biljnih bolesti i štetočina kao i

od blagovremenog djelovanja na preduzimanju preventivnih mjera zaštite bilja i biljnih proizvoda. Područja koja mogu biti ugrožena biljnih bolesti i štetočina

Cjelo područje općine Ilidža može biti ugrožene biljnim bolestima i štetočinama. Moguće posljedice djelovanja biljnih bolesti i štetočina

Biljke i proizvodi biljnog porijekla koji su izloženi raznim štetnim uticajima:

prirodnim i drugim nesrećama, akcidentnim situacijama, biljnim štetočinama i korovima te masovnim epidemijama biljaka izazivaju katastrofalne posljedice po ljude, biljni i životinjski svijet u neposrednoj ili široj okolini. Ukupne štetne posljedice, u najtežoj

varijanti, mogu da se izraze u nedostatku biljnih proizvoda i proizvoda od bilja za ishranu ljudi i životinja, na području općine Ilidža.

3. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE NESREĆE

Pod tehničko-tehnološkim nesrećama se podrazumjevaju događaji koji su izmakli

kontroli pri obavljanju određenih djelatnosti ili upravljanjem određenim sredstvima za rad ili rad sa opasnim tvarima (naftom i njenim derivatima i energetskim plinovima)

tokom njihove proizvodnje, prerade, upotrebe, skladištenja, pretovara, prevoza ili uklanjanja, čije posljedice ugrožavaju ljude i materijalna dobra.

2.1. POŽARI

Požar je nekontrolisano samoodrživo sagorjevanje koje se nekontrolisano širi u

prostoru i vremenu. Mogući uzroci nastanka

Požar kao nekontrolirana vatra, obično se pojavljuje usljed raznih nepravilnosti u

svim sredinama u kojima se živi i radi. Vatra ili gorenje je hemijski proces kod kojeg se neka goriva materija spaja sa kisikom, a kao popratnu pojavu imamo svjetlost i toplinu. Da bi se goriva materija zapalila potrebna je vrlo mala količina toplote kao što je to

iskra, trenje i slično. Kao glavni uroci za izbijanje požara na stambenim, poslovnim industrijskim i drugim objektima može se okarakterizirati čovjek, i to prvenstveno zbog upotrebe otvorene vatre i nepoštivanja znakova zabrane za upotrebu iste, zatim

neispravno postupanje sa vatroopasnim materijama, neispravne električne instalacije, zatim neugašen opušak cigarete, nestručnost i neznanje pri rukovanju različitim

62

izvorima za paljenje i drugo. Takođe, kao uzrok požara vrlo često se pojavljuju i prirodne pojave kao što su grom, munja, potres i sl. Kao uzročnik izbijanja požara mogu

biti i hemijske reakcije između materija koje su u kontaktu i dovode do stvaranja topline koja može zapaliti druge gorive materije. Učestalost pojavljivanja

Period iza nas obilježen je nizom manjih, ali i većih požara koji su za posljedicu imali djelimično ili potpuno uništavanje stambenih, poslovnih, industrijskih i drugih

objekata. Od većih požara u kojima nije bilo ljudskih žrtava, a koji su zahtijevali angažman

značajnih ljudskih kapaciteta i opreme na njihovom obuzdavanju i imali su za posljedicu

velike materijalne štete izdvajamo: o Požar u ul.Pijačna na Stupu , gdje bilježimo ogromnu materijalnu štetu i utrošak

enormnih količina sredstava za gašenje;

o Pojedinačni slučajevi djelimičnog izgaranja porodičnih objekata bilježimo u naselju Sokolovići, Rakovica, Osjek i Stup;

o Inače, u 2009. godini na području općine Ilidža bilježimo ukupno 83 požara:

na stambenim 32, 3 na pomoćnim objektima, trafo-stanice 2, 5 automobila, i ostalo (smeće, nisko rastinje, sjeno i sl.).

Intenzite djelovanja

Od faktora koji direktno utiču na intenzitet požara na građevinskim objektima posebno treba izdvojiti osjetljivost odnosno otpornost materijala na požar od kojeg je objekat sagrađen. Ova tzv. požarna osjetljivost odražava svojstvo objekta da manje ili

više podliježe razvijanju požara. Pored ovoga, svojstva opreme, materijalnih dobara u objektima, njihov razmještaj su, također, faktori koji direktno utiču na intenzitet i brzinu širenja požara. Sukladno intenzitetu izgaranja, odnosno fazama gorenja, požari se dijele

na početne i razbuktale. Razbuktali požari obično imaju tendenciju prerastanja u katastrofalne požare. Početnim požarom se smatraju oni požari čiji intenzitet izgaranja

je mali i sporo se šire. Razbuktali požari se odlikuju maksimalnim intenzitetom izgaranja i imaju veliku brzinu širenja. Ove požare prate visoke temperature, stvaranje mnogo dima i zagušljivih plinova. U ovisnosti koliku je površinu zahvatio požar ove vrste, on

može biti mali, veliki i katastrofalni. Vrijeme trajanja

Direktni faktor koji utiče na vrijeme trajanja požara je brzina reagiranja na

njegovom gašenju. Ako je požar zahvatio veći dio objekta i ako je prilaz istom otežan, a njegova brzina širenja velika, svakako da će trebati znatno duži period za gašenje ovakvog požara a posljedice za ljude i materijalna sredstva bit će veće. Na uvjete

širenja požara, odnosno vrijeme njegovog trajanja, posebno utiču požarna osjetljivost, temperatura zraka, atmosferski pritisak, i sl. Područje koje može biti ugroženo

Od ukupne površine općine Ilidža na površinu šumskog zemljišta otpada oko 6.757,19 ha što mogu ugroziti i šumski požari, koje mogu prouzrokovati građani svojim nesavjesnim ponašanjem na izletima (paljenje vatre, roštiljanje, bacanje opušaka

cigareta itd.).Takođe pojave munja i gromova kao i havarije na dalekovodima mogu izazvati požare koje je veoma teško gasiti, ne samo zbog nepristupačnosti terena, već i

63

zbog miniranih površina, kojih nažalost još uvijek ima jako puno, posebno na planini Igman.

S obzirom na vrstu gradnje najugroženiji objekti su: o montažni objekti privremenog korištenja, o objekti rađeni od ćerpića sa drvenim kosturom (Hrasnica, Butmir),

o objekti sa preko 10 spratova ako nemaju pomoćne izlaze (stepenice) i uređaje za gašenje požara.

Manje ugroženi objekti od požara su objekti rađeni od mješovitog materijala (opeka, kamen,beton itd.), koji imaju protivpožarne uređaje i pomoćne izlaze (stepenice).

Struktura privrede općine Ilidža je takva da u njoj jedan dio čine subjekti čija

djelatnost je rizična po izbijanje i širenje požara. Puno je razloga koji uslovljavaju

navedene okolnosti, a posebno se ističu: tehnološki postupci pri kojima se razvijaju visoke temperature i pritisak, upotreba lako zapaljivih i eksplozivnih plinova, rad sa lako zapaljivim sirovinama, skladištenje lakozapaljivih i eksplozivnih materija i slično. Sve

navedeno negativno utiče na mogućnost blagovremene protivpožarne zaštite, odnosno direktno podiže stepen ugroženosti od požara na industrijskim objektima i postrojenjima, a indirektno utiče na podizanje nivoa ugroženosti od požara graničnih

stambenih zona koje su obično nedovoljno udaljene od industrijskih kapaciteta. Veliki industrijski i stambeni kompleksi, mogu biti područja zahvaćena

eventualnim požarima za čiju neutralizaciju bi bilo neophodno angažiranje znatnih

ljudskih potencijala kao i opreme i sredstava. Treba izdvojiti velike privredne objekte kao što su: "ĆEMAN-ENERGOPROM" d.o.o. Tešanj, Podružnica Ilidža, "OMV" BiH d.o.o. Srebrenik, „ALBIN" - TRADE" d.o.o., "HIFA" d.o.o., "HOLDINA" d.o.o., "TMP

AHMETSPAHIĆ" d.o.o. Sarajevo, "FEROTROM" d.o.o. Kiseljak, poslovna jedinica "FEROTOM -PLIN" Sarajevo, "PROMING" I, "PROMING" II, Terminal tečnih goriva u

Blažuju, industrijske zone „Famos-Hrasnica“, „Energoinvest“ i Blažuj-Vlakovo, kao i svi drugi kapaciteti koji u svom radu koriste lako zapaljive i eksplozivne materije. Industrijski kapaciteti iz oblasti drvno prerađivačke, tekstilne, kožne industrije i druge

uvijek su potencijalno visoko ugrožena područja za mogućnost izbijanja požara. Veliki stambeni blokovi su objekti u kojima je smješten značajan dio

stanovništva, te je nužnost, minimuma organiziranosti protivpožarne zaštite, prijeka

potreba. U svim mjesnim zajednicama nalaze se velika skladišta zapaljivih tečnosti, a posebno se to odnosi na postojanje rezervoara većih i manjih toplana za zagrijavanje stanova, a i benzinske pumpne stanice su obično locirane u samom središtu. U

stambenim zgradama, od požara su najviše ugrožene tzv. zajedničke prostorije, tavanski i podrumski prostori. Poseban problem, u stanovima predstavljaju peći na lož ulje i samo skladištenje posuda sa loživim uljem u stambenim prostorijama. Nažalost,

stanovi, kao i hodnici na spratovima nekih stambenih zgrada, nisu obezbjeđeni ispravnim protivpožarnim sredstvima. Iskustvo nas uči da stanje u ovoj oblasti ni izbliza nije na potrebnoj razini, te mogućnost izbijanja požara je uveliko prisutna, a sistem

samozaštite i gašenja eventualnog požara nije na zadovoljavajućem stepenu.

64

Moguće posljedice djelovanja Požar kao prirodna nesreća predstavlja opasnost za ljude i materijalna dobra.

Poznati su slučajevi iz dalje i bliže prošlosti, da su, u vatrenim stihijama nestajale čitave zgrade, tvornice, a sve je praćeno i znatnim ljudskim stradanjima. Svaki požar nosi sa sobom uništavanje materijalnih sredstava. Svakako da požari većih razmjera nanose

ogromne štete, te je čest slučaj da požar bude razlog da radnici ostanu bez radnih mjesta, porodice bez domova, i slično.

2.2. EKSPANZIJA I EKSPLOZIJA PLINOVA I OPASNIH MATERIJA, UGROŽENOST OD NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Mogući uzroci nastanka nesreće

Prirodni gas koji se distribuira gradskom gasnom mrežom je potencijalna opasnost iz osnovnog razloga što se sastoji od cca 85 % metana, te je lako zapaljiv, a u određenim uslovima mješavine sa vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod

pritiskom izloženi stalnoj opasnosti od oštećenja, to se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa svojim elementima kao jako izduženi sudovi pod pritiskom, te je jasno da se transport i distribucija gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti.

Havarije mogu nastupiti uslijed :

1. Djelovanja prirodnih sila; 2. Djelovanja čovjeka;

3. Zakazivanja tehnološkog funkcionisanja sigurnosnih komponenti;

Obzirom na trenutne uvjete privređivanja i stanje na kapacitetima koji imaju

dodirnih tačaka sa plinovima i opasnim materijama, naftom i naftnim derivatima kao glavni uzrok za pojavu nesreća ove vrste mogu se okarakterizirati: zastarjela postrojenja, tehnološki nedostaci, nedovoljne mjere zaštite i pogrešna primjena

materijala, javljaju se u raznim vidovima havarija postrojenja zbog čega dolazi do eksplozija, požara, prskanja rezervoara i izlijevanja njihovog sadržaja i rušenja koji mogu izazvati znatne materijalne štete u privrednim postrojenjima i drugim javnim

objektima, kao i poslovi oko transporta nafte i njenih derivata. Obzirom na fizičko-hemijske osobine gasova, otrovnih i eksplozivnih sirovina,

repromaterijala, gotovih proizvoda predstavljaju stalnu opasnost koji se koriste u

procesu proizvodnje. Predstavljaju stalnu opasnost za ljudske živote i materijalna dobra. Mogući uzroci havarija od nafte i naftnih derivata

Ma koliko strogo bile preduzete i provedene mjere predostrožnosti, kod ovih materija, mora se računati da i iz nepredviđenih razloga može doći do požara, a kod

benzina i do eksplozije.

Havarija može nastupiti uslijed:

65

o neurednog skladištenja naftnih derivata o transporta ovih materijala

o prepumpavanje, ulivanje, pretakanje i druge manipulacije sa ovim materijama,

o subjektivni faktor – djelovanje čovjeka.

o električna struja, elektroenergetska postrojenja, instalacije i uređaji na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa, uslijed pregrijavanja električnih

provodnika, kratkog spoja, velikog prolaznog otpora, varničenja i električnog luka uređaja i naprava.

o toplotna djelovanja zračenjem sunca, udar groma seizmičko djelovanje

zemljišta. o mehanički uzroci – samozapaljenje materijala. o djelovanje čovjeka tj. subjektivni faktor je jedan od najvažnijih uzroka koji

dovodi do havarije i pored preduzetih svih mjera zaštite. Naime, svaka vrsta skladištenja zapaljivih materija, bilo da je to skladištenje u posudama, buradima, rezervoarima ili tankerima zahtijeva posebno i dobro proučene mjere opreza i

požarne preventive. o efekti havarija od nafte i naftnih derivata zavisno od obima i mjesta

havarije, efekti havarije mogu biti višestruki:

o prekid snabdijevanja određenih strateških važnih potrošača, a time i otežano, a u krajnjem slučaju i paralizu saobraćaja i tehnologije koje se baziraju na nafti i naftnim derivatima,

o požar različitog intenziteta jer su ove materije, sem rijetkih izuzetaka lako zapaljive, teško se gase i brzo gore.

Važno je napomenuti da postoji opasnost širenja i prenošenja požara sa

benzinskih pumpi, gasne mreže i dr. jer se u neposrednoj blizini nalaze stambeni objekti i ustanove. Kod izbijanja požara, moguće su i eksplozije, koje bi dovele do uništenja

materijalnih dobara, a mogu se očekivati i ljudske žrtve, građana, radnika i učesnika u akciji gašenja požara i spašavanja(dim,visoka temperatura,električna struja, rušenje i dr.).

Učestalost pojavljivanja Na području općine Ilidža u zadnjih pet godina nije bilo većih eksplozija i havarija

na postrojenjima gasnog sistema i drugim privrednim subjektima koji u svom procesu

proizvodnje i transportu koriste opasne materije i plinove. Samo neki subjekti mogu zbog karakteristika tehnološkog procesa, biti mjesta eventualnih nesreća većih razmjera uslijed ekspanzija i eksplozija plinova i opasnih

materija kao što su: : "ĆEMAN-ENERGOPROM" d.o.o. Tešanj, Podružnica Ilidža, "OMV" BiH d.o.o. Srebrenik, „INA“ , „BRAĆA MUJIĆ“, „IMZIT“, „ENERGOPETROL“, „OIL_WEST“, „PETROLLINE“, „ALBIN" - TRADE" d.o.o., "HIFA" d.o.o., "HOLDINA"

d.o.o., "TMP AHMETSPAHIĆ" d.o.o. Sarajevo, "FEROTROM" d.o.o. Kiseljak, poslovna jedinica "FEROTOM -PLIN" Sarajevo, "PROMING" I, "PROMING" II, Terminal tečnih goriva u Blažuju, industrijske zone „Famos-Hrasnica“, „Energoinvest“ i Blažuj-Vlakovo

66

Intenzitet djelovanja Svakako da bi lokalitet na kojem dođe do eventualne havarije najintenzivnije bio

pogođen djelovanjem ove tehničko-tehnološke nesreće. Intenzitet djelovanja će ovisiti o vrsti plinova i opasnih materija koje se budu razvijale nakon nesreće, a također, na intenzitet djelovanja mogu značajno uticati atmosferske prilike kao što su vjetar,

temperatura i slično. Vrijeme trajanja

O vremenu trajanja nesreće ovoga tipa može se govoriti sa aspekta vrste i količine opasnih plinova koji su oslobođeni i predstavljaju prijetnju po zdravlje živoga svijeta i okoliša. U bližoj i daljoj prošlosti zabilježeni su slučajevi, u raznim dijelovima

svijeta, da nakon ovakve nesreće duži vremenski period ljudi su svakodnevno direktno ugroženi od otrovnih plinova i da posljedice po zdravlje mogu biti tragične. Područje koje može biti ugroženo

Ekspanzijom i eksplozijom plinova i opasnih materija mogu biti ugrožena industrijska postrojenja gdje se vrši prozvodnja i korištenje navedenih materija, kao i područje u neposrednoj blizini ovih postrojenja. : "ĆEMAN-ENERGOPROM" d.o.o.

Tešanj, Podružnica Ilidža, "OMV" BiH d.o.o. Srebrenik, „ALBIN" - TRADE" d.o.o., "HIFA" d.o.o., "HOLDINA" d.o.o., "TMP AHMETSPAHIĆ" d.o.o. Sarajevo, "FEROTROM" d.o.o. Kiseljak, poslovna jedinica "FEROTOM -PLIN" Sarajevo, "PROMING" I, "PROMING" II,

Terminal tečnih goriva u Blažuju, industrijske zone „Famos-Hrasnica“, „Energoinvest“ i Blažuj-Vlakovo. Kada do ekspanzije i eksplozije plinova i opasnih materija dođe za vrijeme transporta ovih materija ugroženi su svi učesnici u saobraćaju, na području,

gdje se desila naveda nesreća.

PREGLED INSTALISANIH REGULACONIH STANICA NA PODRUČJU OPĆINE ILIDŽA

r/b Oznaka Lokacija Ulazni pritisak

Izlazni pritisak

Napomena

1. R 81-01/2 Otes 8 bara 0,1 bar

2. R 81-02 Centar Ilidža 8 bara 0,1 bar

3. R 81-03 Lužani Ilidža 8 bara 0,1 bar

4. R 81-04/2 Sokolović kolonija 8 bara 0,1 bar

5. R 81-07 Stup II 8 bara 0,1 bar

6. R 81-16 Stup Doglodi 8 bara 0,1 bar

7. R 81-17/2 Stup 8 bara 0,1 bar

8. R 81-38/2 Butmir 8 bara 0,1 bar

9. R 81-40 Osjek 8 bara 0,1 bar

10. R 81-41 M. raskršće - Blažuj 8 bara 0,1 bar

11. R 81-05/2 Stari drum Hrasnica 8 bara 0,1 bar

12. R 81-06/2 I. Nanića - Hrasnica 8 bara 0,1 bar

13. T 83-01 Mala aleja Ilidža 8 bara 3 bara

14. T 83-02 Tome Međe Ilidža 8 bara 3 bara

15. T 83-03 Mlade Bosne Ilidža 8 bara 3 bara

16. T 83-04 Lužani Ilidža 8 bara 3 bara

17. P 83-04 TVOBI Ilidža 8 bara 3 bara

18. P 31-19/2 TVOBI Ilidža 3 bara 0,1 bar Nije u funkciji

19. P 83-58/2 Oslobođenje 8 bara 3 bara

67

20. P 31-59/2 Oslobošenje 3 bara 0,1 bar

21. P 83-03 „E“ Održavanje 8 bara 3 bara

22. P 85-02/2 „E“ TAT Ilidža 8 bara 0,5 bara

23. P 83-06 Institut za fizijatriju 8 bara 3 bara Nije u funkciji

24. P 83-07 Stojčevac 8 bara 3 bara Nije u funkciji

25. P 83-08 Zlatar Stup 8 bara 3 bara

26. P 83-10 Dom slijepih Nedžarići 8 bara 3 bara

27. P 83-15/2 Šik Azići Stup 8 bara 3 bara

28. P 83-16 Simes Stup 8 bara 3 bara Nije u funkciji

29. P 83-54 Standard Stup 8 bara 3 bara

30. P 83-55 Zora Stup 8 bara 3 bara

31. P 81-05 Hotel Terme 8 bara 0,1 bar

32. P 81-56 TAM Stup 8 bara 0,1 bar

33. P 81-57 Dom penzionera 8 bara 0,1 bar

34. P 81-67/2 Ciglane Rakovica 8 bara 0,1 bar

Legenda: R – Rejonske regulacione stanice T – Prijemno regulacione stanice JKP Toplane

P – Prijemno regulacione stanice veliki potrošači Moguće posljedice djelovanja nesreće

Za očekivati je da bi posljedice djelovanja nesreće ovakvog tipa najviše mogle

pogoditi radnike zaposlene u privrednim subjektima gdje se desila tehnološka nesreća i stanovništvo koje se nalazi u blizini kao i šire od mjesta eventualne havarije. Okoliš i životna sredina mogli bi pretrpjeti neprocjenjive štete za čiji oporavak bi trebao znatan

vremenski period. Posebno su rizične tvornice koje nisu u pogonu duži vremenski period koji kod početka proizvodnog procesa predstavljaju opasnost od pojave akcidenata.

Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarije mogu biti višestruki kao

što su: o prekid snabdijevanja potrošača prirodnim gasom, te automatski prestanak rada svih tehnologija i procesa koji se baziraju isključivo na gas,

o požar različitog intenziteta ukoliko dođe do paljenja gasa, o eksplozije različitih detonacija zavisno od prostora u kojem se desi i koncentracija gasa u vazduhu,

o proširenje požara na susjedne objekte, o mogućnost ugrožavanja ljudskih života, te strah i nesigurnost građanstva

u sigurnost gasnog sistema .

3. DRUGE NESREĆE

Ostale nesreće podrazumjevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom,

zračnom i pomorskom prometu, požari, rudarske nesreće, rušenje brana, atomske,

nuklearne ili druge nesreće koje uzrokuje čovjek svojim aktivnostima (rat, vanredna stanja ili drugi oblici masovnog stradanja ljudi ili uništavanja materijalnih dobara.

68

3.1. VELIKE NESREĆE U CESTOVNOM, ŽELJEZNIČKOM I ZRAČNOM PROMETU Mogući uzroci nastanka nesreća

Uzroci saobraćajnih nesreća na magistralnim, regionalnim i lokalnim putovima na području općine Ilidža su: neprilagođena brzina vožnje, uticaj alkohola, umor vozača, neispravni uređaji na vozilima, klizav put, oštećenje i odroni na putu.

Nedostatak saobraćajne signalizacije kao i drugi pojedinačni uzroci dovode do težih i lakših povreda, materijalnih šteta i smrtnih slučajeva učesnika u saobraćaju.

Uzroci nastanka nesreća u željezničkom prometu su: zastarjelost lokomotiva, vagona, pruga, oštećenja nasipa pruga, slijeganje kolosijeka, odnošenje signalizacije na pruzi, a u samim naseljima zbog nepoštivanja postavljene signalizacije na pruzi i dr.

Najčešći uzroci željezničkih nesreća, u posljednjem periodu, su nepažnja pješaka pri prelasku preko putnih prelaza, i kretanja lica otvorenom prugom. Pješaci i vozači drumskih vozila ne obraćaju pažnju na signalizaciju i kretanje vozova prugom.

Avionskih nesreća na području općine Ilidža do sada nije bilo. Kritična, najčešća mjesta avionskih nesreća, su aerodromi sa neposrednom okolinom, jer su udesi najčešći kod polijetanja i slijetana aviona, a praćeni su požarom i eksplozijom.

Učestalost pojavljivanja nesreća U posljednjih pet godina na području općine Ilidža nije bilo velikih nesreća u cestovnom i željezničkom saobraćaju, a u zračnom prometu se, na našem području ,

nije dogodila ni jedna nesreća. Pojedini uzroci u posljednjih 5 godina, na području općine Ilidža, u cestovnom prometu, dovodili su do manjeg ili većeg broja saobraćajnih nesreća.

Intenzitet djelovanja nesreća u dosadašnjem periodu Na području općine Ilidža, intenzitet djelovanja saobraćajnih nesreća na magistralnim, regionalnim, lokalnim putevima događa se najčešće u naseljenim

mjestima. Najčešći uzrok tih nesreća je ljudski faktor (neprilagođena brzina vožnje, konzumiranje alkohola od strane vozača, mladi i neiskusni vozači, nepoštivanje

saobraćajnih znakova i drugo.) STANJE SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA

JANUAR- DECEMBAR 2008. / 2009. ukupan broj saobraćajnih nezgoda 1458 1390

broj saobr. nezgoda sa nastradalim licima 161 153 broj saobr. nezgoda sa mat. štetom 1297 1237 poginula lica (struktura) 06 06

poginulo pješaka 03 02 poginulo putnika 01 01 poginulo vozača 02 03 teže povrijeđena lica (struktura) 52 31

teže povrede pješaka 21 09 teže povrede putnika 05 10 teže povrede vozača 26 12 lakše povrijeđena lica (struktura) 153 151

lakše povrede pješaka 33 29 lakše povrede putnika 48 48 lakše povrede vozača 72 74

69

Vrijeme trajanja nesreća Da bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća potrebno je otkloniti uzroke ili

smanjiti njihov uticaj. Asfaltiranjem saobraćajnica, uvođenjem saobraćajne signalizacije, češćom kontrolom ispravnosti vozila, kontrolom vozača na drogu i alkohol i drugo, dovelo bi do smanjenja broja nesreća, a ublažilo bi i njihove posljedice.

Radi postizanja veće sigurnosti u željezničkom prometu, željeznice se u skladu sa zakonom staraju o održavanju kolosijeka i putnih prelaza, opremljenosti željezničkih

kolosjeka, putnih prelaza signalnim znakovima, prometnim znakovima na putevima i uređajima za zaštitu sigurnosti prometa na pruzi i putevima. Područja ugroženosti sa aspekta bezbijednosti saobraćaja

Na području općine Ilidža postoje karakteristična mjesta sa aspekta bezbijednosti saobraćaja, na magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima u naseljima kako slijedi : Karakteristična mjesta nastanka saobraćajnih nezgoda januar- decembar 2009. godine

Red.broj

Ulica Poginulo lica

Sa težim povredama

Sa lakšim povredama

Materijalna šteta

STUP 02 19 232

DŽEMALA BIJEDIĆA 01 04 20 314

M-17 04 13 71

HRASNIČKA CESTA 01 11 37

M-18 02 01 38

LUŽANI 02 04 60

ILIDŽA 01 04 07 151

KASINDOLSKA 02 27

HRASNICA 01 01 04 39

SOKOLOVIĆI 01 02 39

R-442 02 02 48

BUTMIR 08 39

AUTOPUT ILIDŽA-BLAŽUJ 01 02 04 30

OSTALO 01 03 23 112

UKUPNO NEZGODA 1390 05 28 120 1237

Preko teritorije općine Ilidža prolazi željeznička pruga u dužini od oko 8 km sa

dvije stanice, od čega je jedna putnička, koja je locirana u neposrednoj blizini naselja Otes - Pejton, kao i teretna i putna stanica, koja je locirana u naselju Blažuj. Sa aspekta bezbijednosti u željezničkom saobraćaju regulisan je način saobraćaja željezničkih i

drumskih vozila na ukrštanjima pruga i puteva kao i kretanje pješaka duž pruga. Najčešća mjesta nastanka željezničkih nesreća su na putnim prelazima uglavnom

pješačkih. Na teritoriji Općine Ilidža smješten je Međunarodni aerodrom Sarajevo.

70

Moguće posljedice nesreća Posljedice saobraćajnih nesreća, u cestovnom saobraćaju, se kreću od težih i

lakših povreda i materijalnih šteta na motornim vozilima, do smrti učesnika u saobraćaju. Posljedice avionskih nesreća su veliki broj ljudskih žrtava, a ako i bude

preživjelih povrede su vrlo teške: traumatske, opekotine i drugo.

3.2. RADIOAKTIVNO I DRUGO ZAGAĐIVANJE VAZDUHA, VODE, ZEMLJIŠTA I NAMIRNICA BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

Mogući uzroci nastanka nesreće Na području općine Ilidža u pojedinim granama industrije koriste se materije koje u procesu proizvodnje ne prati odgovarajuća tehnologija, zdravstvena i ekološka

zaštita, te predstavljaju direktnu opasnost kako za zaposlene tako i za šire okruženje. Uzroci ekspanzije gasova i nekontrolisanog izlijevanja otrovnih i eksplozivnih materija koje se u toku proizvodnog procesa koriste mogu biti izazvane požarima, saobraćajnim

udesima, zemljotresima i dr. prirodnim nesrećama. Poseban uzrok može biti tzv.ljudski faktor gdje do havarije može doći usljed neznanja ili nemarnog odnosa u samom procesu proizvodnje.

Potencijalna opasnost na šire područje, zrak, tlo i vodotoke može dovesti do ugrožavanja zdravlja ljudi, životinja i vegetacije. Do radioaktivnog zagađivanja vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i

životinjskog porijekla može da dođe kao posljedica: nuklearnih ratnih dejstava na području Bosne i Hercegovine i Evrope i šire, oštećenja na nuklearnim elektranama, kao

posljedica kvarova ili poremećaja u tehnološkom procesu rada nuklearnih elektrana, potresa, terorističkih diverzija i ratnih dejstava, uticaja pojačanog prirodnog radioaktivnog zračenja (zračenje iz svemira, zemljine kore i od prirodnih radionukleida),

radioaktivnog zračenja raznog radioaktivnog otpada i drugih materijala, uticaja zračenja raznih uređaja koji u sebi sadrže radioaktivne materije i uticaja radioaktivne prašine nastale nakon korištenja municije sa osiromašenim uranijumom. Do zagađivanja vode,

vazduha, zemljišta raznim vrstama zagađujućih i štetnih materija (gasovitog, tečnog i čvrstog stanja) može doći kao posljedica: emisije zagađenja iz: saobraćajnih motornih vozila, kotlana koje rade na čvrsta, tečna i gasovita goriva i pojedinačnih ložišta u

domaćinstvima koja koriste peći na čvrsta goriva. Do kontaminacije namirnica biljnog i životinjskog porijekla može doći kao posljedica djelovanja raznih štetnih materija fizičko-hemijskog i mikrobiološkog

porijekla. Ugroženost od bioloških agenasa ogleda se u prisustvu i toksičnom djelovanju mikroba (bakterije, virusi, rikecije i protozoe) i toksina-otrovnih produkata djelovanja bakterija. Biološki agensi izazivaju oboljenja kod ljudi, životinja i biljki. Većina bioloških

agenasa je zarazna i prenosi se sa oboljelog čovjeka na zdravog. Postoje biološki agensi koji izazivaju oboljenje samo kod ljudi koji su ih direktno unijeli u organizam preko

hrane ili vode. Biološka kontaminacija hrane i vode, u mirnodopskim uslovima, uglavnom je posljedica antisanitarne manipulacije hranom, počevši od sirovina, preko transporta, prerade i prometa, pa do konzumacije hrane.

71

Učestalost pojavljivanja nesreće Na području općine Ilidža, u bližoj i daljoj prošlosti, nije registrovana

radioaktivna kontaminacija vazduha, vode, tla, te namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Povremeno dolazi do kontaminacije namirnica biljnog i životinjskog porijekla raznim mikroorganizmima, čije posljedice su pojedinačni slučajevi trovanja ljudi ili

slučajevi epidemija trovanja hranom kod ljudi, manjih razmjera. Na području općine Ilidža je konstantno prisutna, u manjoj ili većoj mjeri,

zagađenost vazduha, u pojedinim danima značajno prevazilaze granične upozoravajuće i kritične granične vrijednosti u mjesecu februaru-martu 2004.god.; januaru 2005. i januar-decembar 2006. i januar 2007.godine, uslovljene izrazito nepovoljnim

vremenskim prilikama. U januaru 2005.god. nitrogen-oksida, sumpor-dioksida, karbon-monoksida i čestica su se ciklično mjenjale ovisno od intenziteta saobraćaja. Visoke vrijednosti SO2 i čađi u januaru i februaru 2009.god. uzrokovane su lošim vremenskim

prilikama, korištenjem energenata(mazut,ugalj i drva) i povećanom frekvencijom saobraćaja. Ukupno stanje kvaliteta zraka tokom ljetnih mjeseci na području općine Ilidža je zadovoljavajuće.

Što se tiče vode iz gradske vodovodne mreže ispitivanja pokazuju da zadovoljava higijenske kriterije. Analize mikrobioloških i fizičko-hemijskih uzoraka vode rijeka na području općine Ilidža (Bosne, Željeznice, Zujevine, Dobrinje) sa sedam

mjernih mjesta indikativno je da je zagađenje kontinuirano direktnim ispuštanjem neprečišćenih sanitarno-fekalnih otpadnih voda. Rezultati iz lokalnih vodovoda iz područja Rakovice /Vrela, Kobiljača i Rukodol/ ukazuje na povremeno zagađenje

organskog porjekla uzrokovano lošim sanitano-tehničkim uslovima vodnog objekta i nepostojanjem sanitarno-higijenskih zaštitnih zona. Registrovani kapitalni lokalni vodovodi na području općine Ilidža, 23 lokalna

vodna objekta, koje snabdjevaju 485 domaćinstava (1331 stanovnik) nisu u sistemu kontinuiranog monitoringa higijenske ispravnosti vode za piće, te postoji opasnost od

crijevnih zaraznih i parazitnih oboljenja po zdravlje korisnika. Zagađenost tla je konstantno prisutna, na određenim lokacijama, kao posljedica odlaganja otpadnog materijala raznih vrsta, posebno komunalnog otpada

(«divlje deponije»), kao i tehnološkog otpada, odnosno otpadnih materijala, čime se razgradnjom otpada onečišćavaju tlo i voda.

S P I S A K

lokacije deponija smeća i stanja komunalne higijene na području mjesnih zajednica

R/b Mjesna

zajednica

Lokacija divljih

deponija smeća

1. SOKOLOVIĆ KOLONIJA

- naselje RVI ul. Huseina Đoze – na obali rijeke Željeznice

- ul. Most spasa do br. 40 - raskršće ulica Aladža-Huseina Đoze - Bjelašnička do br. 2

- Most spasa do br. 2 - raskršće ulica Seada Bublina-Zeleni put - Ferhat paše Sokolovića – kod tržnog centra

72

2. HRASNICA I

- ul. Put Famosa-prostor ispred firme „FAMOS ADI“ - Suvada Đulimana – u blizini novosagrađenih objekata

kolektivnog stanovanja - Stara muzička škola – pristupni put obradivom zemljištu, od

rondoa u Hrasnici prema rijeci Željeznici - spoj ulica Šehitluci i Begluk - lokalitet Igmana – put za Jasenske osmice

3. HRASNICA II

- Zeleni put – spoj naselja Kovači i S. Kolonija - Igmanska cesta – Osmice - raskršće ulica Stojčevac i Jasike

4. ILIDŽA CENTAR

- Josipa Slavenskog do br. 22 - Gliše Jankovića preko puta br. 9

- Željeznička preko puta br. 45

5. LUŽANI - Karima Zaimovića do br. 5 - vrtić „Lužani“ - Velika Aleja - restoran „Topola“

- Jasike do br. 9 - Šumarska škola

6. VREOCA

- Vreoca preko puta br. 55 - autobusko stajalište Vreoca – s lijeve strane

- Blažujski drum – prema Rimskom mostu - Lužanski put – lokacija prije Vrtova rivijere

7. VRELO BOSNE

- Plandište na putu M-17 - krak ul. Plandište - prema Rimskom mostu

8. BLAŽUJ

- Remze Ahmetovića - početak ulice

- Vlakovo do br. 8 - Rakovička cesta – kod SKANIJE - Kamenolom – pored željezničke pruge

- Gornje Vlakovo – izlaz iz Plantažnog voćnjaka - Zeleni ariš preko puta br. 114 - Plantaže – kod mosta

- Mali Kiseljak od br. 42 – romsko naselje - Nadosjek – romsko naselje

- Smeće se uglavnom nalazi u koritima rijeka Zujevina, Rakovica, Trnava i ostalim potocima, kao i u kanalima i šumama vikend naselje Gornje Vlakovo i Kamenolom

9.

RAKOVICA

- Rakovica kod Društvenog doma - Zelena meraja – autobuska stanica i ispod autobuske okretnice

- Rakovička cesta – skretanje za Kešelje - Buhotina – kod škole - Kakrinjski put – lokacija Rosulje

- Gornja mahala – lokacija Jurkovac - Zenik – lokacija Pečar - duž ulice Kobiljača – Vela

- duž ulice za Puhovik

73

- Smeće se uglavnom nalazi u koritima potoka Rakovica, Zenik, Bistrik

10. OSJEK

11. OTES - Sastavci

- raskršće ulica Barska i Spomenik

12. STUP - Ismeta Alajbegovića Šerbe – kod pruge - Skladi – početak ulice

- Bare kod Stupa – početak ulice

13. STUP II

14. STUPSKO BRDO

Na području mjesne zajednice nisu evidentirane divlje deponije smeća

Intenzitet djelovanja nesreće Kod zagađenja vazduha, vode, tla i namirnica biljnog i životinjakog porijekla,

koja su prisutna na području općine Ilidža treba istaći da je u granicama normale prisutnost štetnih hemijskih materija (sumpor dioksid, sumporvodonik, ugljen monoksid, ugljen dioksid, azotni oksidi (NOx), ugljovodonici i ozon, kao i zagađenosti vazduha

prašinom, pepelom i čađi. Najveći zagađivač vazduha na području općine Ilidža, naročito u centralnoj zoni, su saobraćajna motorna vozila. Intenzitet zagađenosti zemljišta, na području općine Ilidža, na određenim

površinama kao što su zaostali industrijski kapaciteti „Famosa“ u Hrasnici, gdje se odlagao komunalni, tehnološki i drugi otpadni materijal, utvrđena je prisutnost nekih teških toksičnih metala zaostalih iz prethodnog perioda, dok na drugim područjima je u

granicama normale. Potrebno je napomenuti da je 2000.-2001.godine u saradnji sa Ministarstvom za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo bezbjedno zbrinut i izvezen zaostali otpad koji je

sadržavao cijanide i ulja i befenile koji su bili uskladišteni u krugu „Famosa“ u Hrasnici. Vrijeme trajanja nesreće Vrijeme trajanja kontaminacije vazduha zagađujućim materijama, kada je

njihova koncentracija u vazduhu iznad preporučenih vrijednosti je u zimskom periodu, kada je intenzivnija upotreba ogreva (drvo,ugalj i sl.) kao i djelovima općine gdje je

intenzivniji saobraćaj motornih vozila. Može se reći da je takvo stanje konstantno prisutno. Vrijeme trajanja kontaminacije vodotoka zagađujućim materijama je konstantno, obzirom na nedovoljnu uređenost komunalne infrastrukture.

Trajanje kontaminacije zemljišta na lokacijama «divljih» deponija gdje se nedozvoljeno odlaže komunalni i drugi čvrsti otpadni materijal, može se reći trajno, osim što se povremeno vrši uklanjanje «divljih» deponija, koje se, nažalost, ponovo

formiraju. Trajanje kontaminacije namirnica biljnog i životinjskog porijekla, raznim zagađujućim materijama, je relativno kratko zbog toga što se kontaminirane namirnice

uklanjaju, iz prometa, odnosno upotrebe odmah nakon otkrivanja kontaminacije.

74

Područje koje može biti ugroženo nesrećom Do sada, na području općine Ilidža, nisu registrovani slučajevi radioaktivne

kontaminacije vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Registrovani su radioaktivni gromobrani na lokalitetima:

o Stup, objekat V.D.Bosna 1 kom.

o Vreoca, objekat Unis Lasta 2 kom. o Butmir, objekat Hidrogradnje 1 kom.

o Lužani, objekat hotela Terme 1 kom. o Hrasnica, lokalitet „Famosa“ 6 kom.

(uklonjena su 3 neispravna od strane Centra za zaštitu od zračenja 2000.godine)

Usljed neispravnosti navedenih gromobrana može doći do radijacije na određenom području. Vodotoci su izloženi zagađenju, gdje se komunalne i otpadne

vode ispuštaju u vodotoke bez prethodnog prečišćavanja. Uređaji za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda postoji na području Stupa, koji nije u funkciji. Kontaminacija zemljišta komunalnim čvrstim i drugim otpadnim materijalom, prisutna je na području

cjele općine gdje se nalaze «divlje» deponije čvrstog komunalnog i drugog otpada. Na području općine Ilidža nedostaje ukupno 131.115 m kanalizacione mreže ( Blažuj, Rakovica, Osjek, Stup i dr.) Oko 40% izgrađene kanalizacione mreže tehnički

nije nikada primljeno od nadležnih institucija te se smatra bespravnom čime se povećava rizik od pojave masovnih trovanja hranom, širenjem epidemija zaraznih bolesti.

Kontaminacija namirnica biljnog i životinjskog porijekla, manjeg ili većeg intenziteta, povremeno se registruje na području cjele općine Ilidža, a uzrok je najćešće prisustvo, u navedenim namirnicama, raznih štetnih bakterija.

Moguće posljedice djelovanja nesreće Posljedice zagađenosti vazduha štetnim hemijskim materijama, prašinom, pepelom i čađi, naročito kada koncentracije navedenih materija u vazduhu dostižu

vrijednosti koje su blizu preporučenih ili u težem slučaju, kada su te vrijednost blizu kritičnih, ogledaju se u vidu oboljevanja ljudi od raznih bolesti, naročito, bolesti

respiratornih organa i kardiovaskularnih bolesti. Najugroženije je stanovništvo koje je locirano blizu industrijskih postrojenja. Također je ugroženo i zdravlje stanovništva u gradovima gdje je vazduh zagađen štetnim materijama iz izduvnih gasova motornih

vozila, kao i zbog sadržaja štetnih materija iz dimnih gasova, iz peći na čvrsta goriva ( sumpor dioksid, ugljen monoksid, ugljen dioksid, azotni oksidi, ugljovodonici, ozon, čađ, taložna prašina i druge zagađujuće materije), koja se koriste za grijanje stambenih

objekata u zimskom periodu. Vazduh zagađen štetnim hemijskim i drugim materijama utiče, također, na degradaciju biljnog svijeta, posebno na području koje je izloženo zagađenom vazduhu većeg intenziteta i u dužem vremenskom periodu.

Posljedice zagađenosti vodotoka ogledaju se, zavisno od intenziteta i dužine trajanja zagađenosti, u djelimičnom ili potpunom uništenju biljnog i životinjskog svijeta u njima i nemogućnosti korištenja navedenih vodnih resursa za razne potrebe stanovništva, kao

što je kupanje u ljetnom periodu, napajanje stoke, ribolov i drugo.

75

Zagađeni vodotoci, također, uzrokuju i zagađivanje priobalnog zemljišta štetnim materijama što se negativno odražava na uzgoj poljoprivrednih i ratarskih

kultura. Zagađenost izvorišta vode za piće, iz kojih se vodom snabdijevaju lokalni vodovodi i individualni vodni objekti može dovesti, u slučaju nedovoljne kontrole

higijenske ispravnosti vode za piće, i do oboljevanja ljudi od raznih zaraznih bolesti organa za varenje, a u najtežim slučajevima može da dođe i do pojave epidemija

zaraznih bolesti manjih ili većih razmjera. Zagađenost zemljišta komunalnim i drugim čvrstim otpadnim materijalom može dovesti do zagađivanja podzemnih voda, što može imati dalekosežne negativne

posljedice. Zagađenost zemljišta navedenim otpadnim materijalom utiče na pogoršanje opšteg higijensko-sanitarnog stanja prirodne i životne okoline što može uticati na porast oboljevanja ljudi od raznih zaraznih bolesti, a također može dovesti do prenošenja

zaraznih bolesti sa životinja na ljude, što je vrlo često prisutno na «divljim» deponijama. Posljedica zagađivanja namirnica biljnog i životinjskog porijekla može biti oboljevanje ljudi, koji su konzumirali zagađene namirnice, od raznih zaraznih bolesti.

3.3. NESREĆE NA TERENIMA KOJI SU KONTAMINIRANI MINSKO -

EKSPLOZIVNIM SREDSTVIMA (MES-a) I NEEKSPLODIRANIM

UBOJITIM SREDSTVIMA (NUS-a) Mogući uzroci nastanka

Protekli četvorogodišnji rat vođen na ovim prostorima, a samim tim i na području općine Ilidža, kao posljedicu ima ogroman broj ljudskih žrtava i enormna razaranja materijalnih i kulturnih dobara. Bivše linije razdvajanja, šumska i planinska

prostranstva, livade predstavljaju opasnost po ljude, zbog postojanja zaostalih NUS-a i MES-a.

Učestalost pojavljivanja nesreća Po procjenama BH MAC-a na području općine Ilidža bilo je oko 17.400 000 m² rizične površine. U 2010.godini je deminirano 166.655 m² , prema poslednjim

podacima BH MAC-a na području općine Ilidža ostalo je još 5.791 061 m² rizične površine(I kategorije 657 848 m² II kategorije 811 153 m² III kategorije 4.322 060m²). Na području općine nije bilo ljudskih žrtava (građana) od NUS-a i MES-a dok su

zabilježena tri slučaja stradanja deminera prilikom izvođenja radova (2 smrtna slučaja i 1 povrjeđen). Kada govorimo o NUS-a najčešći pronalazak NUS-a je zabilježen prilikom izvođenja građevinskih i poljoprivrednih radova.

U 2009.godini prijavljene, pronađene i uklonjene su slijedeće količine NUS-a na prostorima općine Ilidža:

o Ručna bomba 41 kom. o M.B.Granata 82 mm 3 kom. o M.B.Granata 60 mm 2 kom

o Tromblon 11 kom. o M.R.U.D. 3 kom.

76

o Zolja 5 kom. o Pješadijska mina 4 kom.

o Detonatorska kapisla 100 kom. o Inicijalna kapisla 360 kom. o Eksplozivne naprave 43 kom.

o Upaljač 191 kom. o Municija 7,62 mm 2816 kom.

o Municija 7,9 mm 200 kom. o Pancirno zrno 3 kom. o Projektil haubice 2 kom.

o Eksploziv 500 gr

Intenzitet djelovanja

Prema relevantnim podacima, na području općine nije bili ljudskih žrtava (građana) od NUS-a i MES-a dok su zabilježena tri slučaja stradanja deminera prilikom izvođenja radova (2 smrtna slučaja i 1 povrjeđen). Od početka deminiranja smo

obavještavali i informisali stanovništvo u cilju podizanja svijesti o opasnostima od mina i NUS-a, tako ćemo i dalje nastaviti, a sve u cilju sprječavanja neželjenih posljedica. Vrijeme trajanja

Dosadašnja iskustva pokazuju da je proces deminiranja spor i jako skup posao te sve procjene ukazuju da će proces deminiranja trajati duži niz godina. Spoznajom općine Ilidža o opasnostima koje mogu nastati na takvim područjima, već

nekoliko godina općina izdvaja budžetska sredstva i udružuje ih sa sredstvima donatora preko ITF Slovenija u svrhu deminiranja kao i izdvajanje sredstava za trajno obilježavanje minskih polja.

Područje koje može biti ugroženo Minska polja nalaze se na sljedećim lokacijama:

o MZ Hrasnica I - pojas iznad preduzeća “Famos”, iznad kamenoloma Krupac, preko brda Smrdelj do sela Jasen, preko Gušća do Vidovca, od Vidovca do Straišta;

o MZ Lužani - iznad sela Vrutci prema Šiljku i dalje prema Aišniku; o MZ Vrelo Bosne - pojas iznad Vrela Bosne prema Bezistan točilu i

dalje prema Golom brdu;

o MZ Blažuj - pojas iznad brda Oštrik; o MZ Rakovica - na nekadašnjim linijama razdvajanja, koje su se

nalazile na potezu: Oštrik, Zenik, Vela, Kokoška, Rudnik, Batalovo brdo -

Plješevac. Moguće posljedice djelovanja na ljude i materijalna dobra Nažalost, posljedice djelovanja nesreće na terenima koji su kontaminirani

minskoeksplozivnim i neeksplodiranim ubojitim sredstvima su uvijek prisutne kada se desi incident ili minska nesreća. Posljedice obično bivaju tragične i uglavnom se odnose na ljude. Zabilježeni broj žrtava-povrijeđenih i smrtno stradalih lica, od ovih sredstava,

u poslijeratnom vremenu, su najjača opomena i pokazatelj kakve posljedice na ljude i materijalna dobra imaju NUS i MES.

77

C. ANALIZA I PROCJENA PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA Stanje urbane izgrađenosti područja općine Ilidža

Razmještaj stambenih i drugih zgrada i objekata treba se bazirati na racionalnom korištenju prostora uz minimiziranje nepovoljnog uticaja na okoliš, proširenja postojećih

lokaliteta na kojima su se razvili jači privredni subjekti te racionalno korištenje površina građevinskog zemljišta koje je već angažovano za potrebe stanovanja i stambene izgradnje. Potrebne količine zemljišta koje su utvrđene za izgradnju, pri izgradnji treba uvažavati prirodne karakteristike pojedinih lokaliteta i prostora u cjelini, elemente zaštite i očuvanja okoline i

racionalno opremanje zemljišta saobraćajnom i drugom infrastrukturom. Prostornim planom Kantona Sarajevo (za period2003.-2023.god.) utvrđene su zone

stabilnosti tla koje su jedan od osnovnih parametara za utvrđivanje mogućnosti gradnje na

određenom lokalitetu. Tako postoje kategorije stabilnog, uslovno stabilnog i nestabilnog terena koje uslovljavaju vrstu i stepen geoloških ispitivanja i s'tim u vezi određuju način fundiranja objekata. Za područja koja su pokrivena prostornom i planskom dokumentacijom (urbanistički

plan i urbanistički projekat) prethodna ispitivanja su izvršena u fazi pripreme plana. Područja obuhvaćena regulacionim planom su: R.P. “Butmir” , R.P. „Sokolović kolonija“, R.P. „Donji Kotorac“, R.P. „Azići“ i R.P. „Otes“.

Na osnovu čl. 50—62. Zakona, izgranju novih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanje drugih zaštitnih objekata za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobar, potrebno je planirati na sljedećim lokalitetima na području općine Ilidža:

U MZ Osjek po mogućnosti u blizini osnovne škole; U MZ Stup po mogućnosti na lokalitetu stambenih zgrada u Bačićima, ul.Hifvzi Bjelavca

radi stambene populacije koja je tu naseljena (invalidi);

U MZ Ilidža-centar po mogućnosti u neposrednoj blizini autobuske stanice; U MZ Sokolovići po mogućnosti u neposrednoj blizini osnovne škole; U MZ Rakovica po mogućnosti u neposrednoj blizini osnovne škole;

U MZ Otes po mogućnosti u neposrednoj blizini prostorija mjesne zajednice; U MZ Butmir po mogućnosti u neposrednoj blizini osnovne škole; Takođe je potrebno u svim mjesnim zajednicama planirati u stambenoj individualnoj

izgradnji zaklone, kao i prirodne objekte za izgradnju zaklona. Vrsta, količine i vrijednosti značajnih materijalnih dobara koja mogu biti ugrožena

Materijalna dobra ogromne vrijednosti, na području općine Ilidža, koja se, bez sveobuhvatne i detaljne procjene po vrstama i količinama, teško mogu iskazati u finansijskom iznosu, mogu biti oštećena ili uništena u slučaju prirodnih i drugih nesreća velikih razmjera, kao

što su: poplave, klizišta, suša, epizootije, biljne bolesti i štetočina, veliki šumski požari i požari na stambenim, poslovnim i industrijskim objektima, rušenje brana na hidroakumulacijama, eksplozije plinova i opasnih materija, velike nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu.

Materijalna dobra ogromne vrijednosti, koja mogu biti oštećena ili uništena djelovanjem prirodnih i drugih nesreća, su: industrijski i drugi privredni objekti, vodoprivredni objekti, šume, stambeni, poslovni, javni i drugi građevinski objekti, objekti za prenos i distribuciju električne

energije, putevi, mostovi, električni, ptt, vodovodni, kanalizacioni i drugi infrastrukturni objekti i drugi objekti iz ostalih djelatnosti.

78

Stanje organizovanosti zaštite i spašavanja na području općine Ilidža i planiranje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja

Ako se stanje organizovanosti zaštite i spašavanja na području općine Ilidža posmatra u najširem smislu, što podrazumjeva i sagledavanje organizovanosti zaštite i spašavanja, ne samo u okviru struktura civilne zaštite, koja je samo jedan segment u ovoj oblasti, nego i u okviru

oćinskih službi, javnih službi i javnih preduzeća, privrednih društava i drugih pravnih subjekata koji su od značaja za zaštitu i spašavanje, onda se može reći da je to stanje na vrlo niskom nivou, odnosno da u najvećem broju pravnih subjekata, u ovom momentu, ne postoji nikakav

oblik organizovanja zaštite i spašavanja. Građani, također, na osnovu odredaba Zakona o zaštiti i spašavanju, imaju precizno definisana prava i obaveze u zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća, koja se ne ostvaruju na adekvatan način, što je posljedica više uzročnika

objektivne i subjektivne prirode. Lošem stanju organizovanosti zaštite i spašavanja, u dosadašnjem periodu, doprinijela je

i činjenica da u poslijeratnom periodu, zaštita i spašavanje nije bila, na odgovarajući način

zakonski regulisana, što je prevaziđeno tek usvajanjem Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u FBiH. U okviru struktura civilne zaštite, zaštita i spašavanje je organizovana na odgovarajući način, ali ne u potpunosti, niti na način

kako to zahtjeva jedan optimalno organizovan i efikasan sistem, koji mora odgovoriti svim zahtjevima koje nalaže realno događanje u praksi.

Otkrivanje, praćenje i sprječavanje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, u okviru struktura civilne zaštite, je na zadovoljavajućem nivou po organizovanosti, osposobljenosti i

opremljenosti, za djelovanje u slučaju da dođe do neke prirodne i druge nesreće. Na nivou općine organizovan je Opertivni centar civilne zaštite, koji je uvezan jedino sa Kantonalnim operativnim centrom što nije dovoljno za optimalan sistem osmatranja i obavještavanja,

odnosno onako kako je to predviđeno Zakonom o zaštiti i spašavanju. Aktivnosti na spriječavanju opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, realizuju se

preduzimanjem odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, pri čemu se

angažuju sve raspoložive ljudske snage i materijalno-tehnička sredstva na području općine. Do sada su, u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, strukture civilne zaštite i druge angažovane snage, uspjevale sa raspoloživim materijalno-tehničkim sredstvima da ispune

osnovnu zadaću zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara. Obučavanje i osposobljavanje pripadnika struktura civilne zaštite i građana za preduzimanje mjera zaštite i spašavanje do sada se vrlo slabo ili nikako nije provodilo, prije svega zbog nedostatka zakonske osnove i

podzakonskih akata za izradu i realizaciju odgovarajućih planova obučavanja i osposobljavanja. Opremanje, materijalno-tehničkim sredstvima i raznom vrstom opreme, struktura civilne zaštite je nešto bolje nego u prethodnom periodu dok je osposobljavanje istih struktura za potrebe

zaštite i spašavanja, do sada se vršilo vrlo slabo ili nikako. OŠCZ raspolažu minimalnim nedovoljnim količinama i vrstom materijalno-tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja. Na području općine Ilidža nisu uspostavljeni drugi vidovi zaštite i spašavanja, osim

službi za zaštitu i spašavanje i povjerenika. Kod mobilizacije i aktiviranja ljudskih snaga i materijalno-tehničkih sredstava i opreme, za zaštitu i spašavanje, prisutni su brojni problemi, a osnovni su nedostatak finansijskih sredstava.

79

1. Prirodne nesreće

1.1. Zemljotresi

Faza preventivne zaštite Izgradnja stambenih, infrastrukturnih i drugih građevinskih objekata u skladu sa

propisanim tehničkim i drugim normama za izgradnju navedenih objekata u seizmički

ugroženom području; organizovanje, opremanje i osposobljavanje svih nadležnih pravnih i fizičkih subjekata za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u slučaju zemljotresa na području općine Ilidža; obučavanje i osposobljavanje građana za

preduzimanje mjera samozaštite i međusobne pomoći u slučaju zemljotresa; izrada planova za evakuaciju, smještaj i zbrinjavanje lica iz područja ugroženog zemljotresom; izrada planova za medicinsko zbrinjavanje lica povrijeđenih kao posljedica djelovanja

zemljotresa; obezbjeđenje, u okviru državnih rezervi, odgovarajućih količina životnih namirnica, odjeće, obuće i drugih potreba stanovništva koje bi bilo u stanju potrebe za ovim sredstvima, kao posljedica djelovanja potresa.

Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća U uslovima postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od

opasnosti ili nesreće , ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci koji su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih

tom opasnošću ili tom nesrećom. Faza spašavanja

Zaštita i spašavanje od rušenja; izvlačenje povrijeđenih i poginulih ispod

ruševina; angažovanje svih raspoloživih ljudskih snaga i materijalno-tehničkih sredstava na izvlačenju preživjelih ispod ruševina, te evakuaciju i zbrinjavanje povrijeđenih i lica koja su ostala bez svojih domova; angažovanje organa uprave i drugih duštvenih

subjekata na obezbjeđenju svake vrste pomoći od domaćih i međunarodnih organizacija i institucija; organizovanje prihvata i distribucije materijalne i druge pomoći.

o Prva medicinska pomoć.

o Evakuacija. o Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih. o Sahranjivanje poginulih.

o Zaštita i spašavanje od požara. Faza otklanjanja posljedica

Asanacija terena; raščišćavanje ruševina; popravka manje oštećenih stambenih i

drugih građevinskih objekata, vodovodnih, električnih, ptt i kanalizacionih instalacija, puteva, mostova i drugih infrastrukturnih objekata, na zemljotresom pogođenom

području, radi stvaranja osnovnih uslova za normalizaciju života; izrada planova za izgradnju građevinskih i infrastrukturnih objekata na zemljotresom ugroženom području; povratak privremeno evakuisanog stanovništa na područje pogođenom

zemljotresom, nakon prestanka opasnosti; procjena pričinjenih šteta od posljedica potresa; angažovanje svih nadležnih subjekata na prikupljanju finansijske i druge pomoći šire društvene zajadnice radi sanacije posljedica zemljotresa.

80

Snage potrebne za sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i materijalnih dobara: povjerenici, zadužene strukture civilne zaštite, nadležne općinske službe, kao i

preduzeća sa građevinskom mehanizacijom.

1.2. Poplave

Faza preventivne zaštite

Preventivna zaštita od poplava prije svega podrazumjeva preduzimanje neophodnih aktivnosti na regulaciji korita svih vodotoka ( rijeka i većih potoka) na području općine Ilidža, a prije svega onih koji najćešće izazivaju poplave (Bosna,

Zujevina, Dobrinja, Miljacka, Željeznica, Rakovički potok). Također je neophodno preduzimati sve predviđene mjere od strane inspekcijskih i drugih nadležnih organa u cilju spriječavanja odlaganja raznog otpadnog materijala u korita vodotoka, kao mjere u

cilju spriječavanja protuzakonite izgradnje raznih objekata iznad i pored korita vodotoka, koji mogu uticati na smanjenje proticajnog profila vodotoka. Neophodno je redovno održavanje korita vodotoka, što podrazumjeva uklanjanje raznog rastinja i

otpadnog materijala iz korita vodotoka. Potrebno je od strane službi za upravu: Služba za razvoj i investicije i komunalne poslove, Služba za imovinsko-pravne poslove, Služba za urbanizam i prostorno uređenje i Služba za inspekcijski nadzor, učešće u prevenciji

nastanka ove nepogode kroz obavljanje redovne djelatnosti. Preventivna zaštita od poplava obuhvata i izgradnju i održavanje odbrambenih

nasipa pored rijeka, izgradnju i održavanje adekvatnih vodoprivrednih objekata i

sistema za odvođenje i prihvat površinskih i podzemnih voda, izgradnju i održavanje propusta i kanala ispod i pored puteva i slični radovi.



opasnosti ili nesreće , ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci koji su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih tom opasnošću ili tom nesrećom.

Faza spašavanja Evakuacija ljudi i materijalnih dobara iz poplavom ugroženih područja. Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih lica.

Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom. Prva medicinska pomoć. Zaštita okoliša.

Snage potrebne za spašavanje, evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i materijalnih dobara: službe zaštite i spašavanja na vodi i pod vodom, preduzeća koja raspolažu

sredstvima i snagama, kao i preduzeća i ustanove kojima po sopstvenim procjenama prijeti opasnost od poplava. Za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom mogu se angažovati i sportisti (plivači) spasioci koji rade na bazenima i drugim kupalištima kao i

specijalizovane jedinice policije i OS BiH.

81

Angažovanje svih raspoloživih ljudskih snaga i materijalno-tehničkih sredstava na neposrednoj odbrani od poplava u cilju zaštite ljudi i materijalnih dobara.

Faza otklanjanja posljedica Asanacija terena. Zaštita okoliša.

Sanacija stambenih, poslovnih, privrednih i vodoprivrednih i vodoopskrbnih objekata, puteva, vodovodnih, elektro i ptt instalacija i ostalih infrastrukturnih i drugih

oštećenih objekata, u cilju stvaranja uslova za normalizaciju stanja i povratak privremeno evakuisanih lica. Organizovanje i realizacija povratka privremeno evakuisanih lica u svoje stambene objekte.

Procjena pričinjenih šteta usljed poplava. Nadoknada najnužnijih pričinjenih šteta, u skladu sa mogućnostima Općine Ilidža. Snage potrebne za sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i materijalnih

dobara: povjerenici, zadužene strukture civilne zaštite, nadležne općinske službe kao i preduzeća sa građevinskom mehanizacijom.

1.3. Visoki snijeg i sniježni nanosi Faza preventivne zaštite

Izrada općinskih planova i programa za zimsko održavanje lokalnih puteva i gradskih saobraćajnica, kao i planova za zimsko održavanje regionalnih i magistralnih puteva. Opremanje i osposobljavanje općinskih službi i komunalnih preduzeća za zimsko

održavanje puteva. Nabavka i održavanje neophodne mehanizacije i opreme za uklanjanje snijega sa puteva, te obezbjeđenje dovoljnih količina posipnog materijala za puteve.

Priprema službe civilne zaštite i drugih struktura civilne zaštite, posebno štabova i povjerenika civilne zaštite u MZ-a za obavljanje zadataka iz nadležnosti civilne zaštite za

vrijeme visokog snijega i sniježnih nanosa. Potrebno je od strane službi za upravu općine Ilidža: Služba za razvoj i investicije i komunalne poslove i komunalnih preduzeća, učešće u prevenciji nastanka ove nepogode.

Obavještavanje, na najprikladniji način, stanovništva i vlasnika poslovnih i drugih objekata o potrebi izvršavanja zakonske obaveze uklanjanja snijega sa prilaza navedenim objektima.



opasnosti ili nesreće , ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci koji su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih tom opasnošću ili tom nesrećom. Potrebno je od strane Službe civilne zaštite,

komunalnih preduzeća, vlasnika stambenih i poslovnih objekata učešće u prevenciji nastanka ove nepogode. Faza spašavanja

Evakuacija Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih

82

Prva medicinska pomoć Uklanjanje snijega i sniježnih nanosa sa lokalnih, regionalnih i magistralnih

puteva, gradskih i prigradskih saobraćajnica i seoskih puteva, te sa prilaza stambenim, poslovnim, javnim, zdravstvenim, školskim, industrijskim i drugim objektima od šireg značaja. Na ovim poslovima treba angažovati, pored nadležnih subjekata i pripadnike

struktura civilne zaštite i građane. Dopremnje najneophodnijih životnih namirnica i drugih sredstava za normalan život građana koji se nalaze na područjima koja su, usljed

visokog snijega i sniježnih nanosa, odsječeni od centralnih djelova općine i drugih naselja. Faza otklanjanja posljedica

Vraćanje privremeno evakuisanog stanovništva na područje koje je bilo ugroženo visokim snijegom i sniježnim nanosima. Sanacija oštećenih građevinskih objekata, puteva, električnih i ptt instalacija i drugih infrastrukturnih objekata. Procjena

pričinjenih šteta, nastalih usljed visokog snijega i sniježnih nanosa. Snage: Služba civilne zaštite, Služba za razvoj i investicije i komunalne poslove, komunalna preduzeća, vlasnici objekata, strukture civilne zaštite, nadležne općinske

službe kao i preduzeća sa građevinskom mehanizacijom. 1.4. Odronjavanje i klizanje zemljišta


Izrada katastra klizišta u općini Ilidža. Stalni monitoring katastra klizišta i

uvezivanje katastra klizišta u jedinstven informacioni sistem na nivou Kantona Sarajevo. Izrada inženjersko-geološke karte (1:25.000) za područje Općine Ilidža, na kojoj su registrovana područja sa nestabilnom strukturom zemljišta.

Obezbjeđenje finansijskih sredstava, u budžetu Općine, za sanaciju najprioritetnijih klizišta, posebno onih koja ugrožavaju najviše stambenih i

infrastrukturnih objekata. Izgradnja stambenih i svih drugih građevinskih objekata, kao i svih vrsta infrastrukturnih objekata u skladu sa zakonskim propisima o pridržavanju propisanih tehničkih i drugih normi kod građenja. Zabrana izgradnje stambenih,

infrastrukturnih i drugih građevinskih objekata na područjima koja su evidentirana kao plavne zone. Izgradnja odgovarajućih instalacija za dreniranje, prihvat i odvođenje površinskih, podzemnih i otpadnih voda, naročito u naseljenim mjestima. Kaptiranje

izvora i vode u uvalama te njihovo odvođenje izvan klizišta; regulisanje potoka i bujica u neposrednoj blizini klizišta; skidanje deponovanog materijala na padini i planiranje površine radi lakše odvodnje i dr. Inspekcijska kontrola radi zabrane nekontrolisane

sječe šuma; edukacija stanovništva i pripadnika struktura civlne zaštite o načinu prepoznavanja osnovnih znakova pojave klizišta i najosnovnijih preventivnih mjera koje treba preduzeti radi spriječavanja daljeg širenja klizišta.

Potrebno je od strane službi za upravu: Služba civilne zaštite, Služba za urbanizam i prostorno uređenje, Služba za imovinsko-pravne poslove, Služba za razvoj i investicije i komunalne poslove i Služba za inspekcijski nadzor, učešće u prevenciji

nastanka ove nepogode.

83


poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od opasnosti ili nesreće , ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci koji su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih


Zaštita i spašavanje od rušenja. Zaštita okoliša. Evakuacija.

Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih. Prva medicinska pomoć. Pridržavati se principa da se sanacija klizišta, posebno onih većih i složenijih, vrši

isključivo na osnovu odgovarajuće projektne dokumentacije, koja uključuje: geološka, inženjersko-geološka i geomehanička ispitivanja terena.

Angažovanje svih raspoloživih stručnih ljudskih potencijala iz oblasti geodezije i

fundiranja, građevinskih firmi i komunalne službe za upravu , materijalno-tehničkih sredstava na preduzimanju interventnih sanacionih mjera u hitnim slučajevima, kada to situacija na terenu zahtijeva, bez odgovarajuće projektne dokumentacije, intervenisati

na klizištu radi spriječavanja daljeg širenja klizišta. Faza otklanjanja posljedica

Asanacija terena

Sanacija lakše oštećenih stambenih i pomoćnih objekata, puteva, vodovodnih, kanalizacionih, elektro i ptt-instalacija.

Izgradnja srušenih stambenih i pomoćnih objekata.

Procjena pričinjenih šteta, kao posljedica djelovanja klizišta. Snage potrebne za sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i materijalnih

dobara: povjerenici, zadužene strukture civilne zaštite , nadležne općinske službe kao i preduzeća sa građevinskom mehanizacijom, stručne ustanove iz oblasti geologije i fundiranja.

1.5. Tuča-grad Faza preventivne zaštite

Izrada planova za izgradnju sistema za protugradnu odbranu, izgradnja i redovno održavanje sistema za protugradnu odbranu, posebno u područjima sa razvijenom poljoprivredom i voćarstvom. Preduzimanje svih neophodnih mjera zaštite u

poljoprivredi i voćarstvu, u cilju zaštite od grada. Snage potrebne za preventivu: Služba za privredu i turizam, Poljoprivredni institut Butmir.



opasnosti ili nesreće , ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci

84

koji su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih tom opasnošću ili tom nesrećom.

Faza spašavanja Pravovremeno aktiviranje sistema za protugradnu odbranu za šta je neophodna,

pored ostalog i odgovarajuća i pravovremena informacija o prognozi vremena za

određeno područje. Zaštita okoliša.

Prva medicinska pomoć. Zaštita u poljoprivredi i voćarstvu. Zaštita ljudi, stambenih, poslovnih, industrijskih, pomoćnih i drugih građevinskih

objekata i saobraćajnih motornih vozila. Faza otklanjanja posljedica

Otklanjanje posljedica djelovanja grada u poljoprivredi, voćarstvu, na stambenim,

poslovnim, industrijskim, pomoćnim i drugim građevinskim objektima i saobraćajnim motornim vozilima.

Procjena pričinjenih šteta u poljoprivredi, voćarstvu, na stambenim, poslovnim,

industrijskim, pomoćnim i drugim građevinskim objektima i saobraćajnim motornim vozilima, od posljedica djelovanja grada.

1.6. Suša Faza preventivne zaštite

Preduzimanje svih neophodnih preventivnih mjera, prije perioda u kome je

moguća suša, u cilju lakšeg prevazilaženja ove prirodne nesreće, posebno u poljoprivredi, snabdijevanju stanovništva vodom za piće i snabdijevanju industrije vodom za tehnološke potrebe. Izrada planova i obezbjeđenje finansijskih sredstava za

uvođenje sistema za navodnjavanje poljoprivrednih kultura sa razvijenom poljoprivredom, edukacija stanovništva u cilju osposobljavanja za samozaštitu u slučaju

pojave suše o optimalnom načinu ponašanja i života dok traju visoke temperature vazduha. Snage: Vlasnici preduzeća i gazdinstava, zadužene strukture civilne zaštite,

zdravstvene ustanove. Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

U uslovima postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od opasnosti ili nesreće ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci koji

su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih tom opasnošću ili tom nesrećom. Faza spašavanja

Zaštita okoliša. Zaštita bilja. Zaštita i spašavanje od požara.

Snabdijevanje stanovništva vodom za piće i za higijenske potrebe, u sušom ugroženim područjima, pomoću autocisterni i na drugi pogodan način. Uvođenje

85

sistema redukcije u snabdijevanju stanovništva vodom za piće i higijenske potrebe iz gradskih vodovoda. Obezbjeđenje vode za napajanje stoke. Kontrola higijenske

ispravnosti vode za piće iz bunara i izvorišta, koji služe za alternativno snabdijevanje stanovništva vodom za piće, u seoskim područjima.Zaštita i spašavanje ribljeg fonda u rijekama.

Faza otklanjanja posljedica Asanacija terena.

Oklanjanje svih posljedica koje su izazvane visokim temperaturama vazduha, posebno onih koje su se odrazile na zdravlje ljudi. Otklanjanje svih posljedica koje su nastale kao posljedica suše, posebno u poljoprivredi, stočarstvu, voćarstvu, vodoprivredi

i vodosnabdijevanju stanovništva i industrije. Procjena pričinjenih šteta od suše u poljoprivredi, stočarstvu, voćarstvu,

vodoprivredi i industriji.

Snage: Služba za privredu, Poljoprivredni institut, vatrogasne jedinice, zdravstvene ustanove, Služba civilne zaštite.

1.7. Olujni vjetar Faza preventivne zaštite

Preduzimanje svih neophodnih preventivnih mjera koje mogu uticati na zaštitu od olujnog vjetra. Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

U uslovima postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od opasnosti ili nesreće, ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci


Faza spašavanja Zaštita i spašavanje od rušenja. Prva medicinska pomoć.

Asanacija terena. Zaštita okoliša. Zaštita i spašavanje u poljoprivredi i voćarstvu.

Faza otklanjanja posljedica

Otklanjanje svih posljedica djelovanja olujnog vjetra u poljoprivredi, voćarstvu,

šumarstvu, zatim na električnim i ptt instalacijama, stambenim, poslovnim, industrijskim, pomoćnim i drugim građevinskim objektima.

Procjena pričinjenih šteta, u poljoprivredi, voćarstvu, šumarstvu, na električnim i

ptt instalacijama, stambenim, poslovnim, industrijskim, pomoćnim i drugim građevinskim objektima, od posljedica djelavanja olujnog vjetra. Snage: Nadležne općinske službe, nadležne komunalne službe, Elektrodistribucija,

vlasnici – građani, strukture civilne zaštite.

86

1.8. Mraz, slana i inje

Faza preventivne zaštite Preduzimanje svih neophodnih preventivnih mjera koje mogu doprinijeti zaštiti od

djelovanja mraza i hladnoće, posebno u poljoprivredi i voćarstvu, kao i u

vodosnabdijevanju, vodoprivredi i industriji. Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

U uslovima postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od opasnosti ili nesreće ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci

koji su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih tom opasnošću ili tom nesrećom. Faza spašavanja

Preduzimanje svih neophodnih mjera radi zaštite i spašavanja poljoprivrednih proizvoda, voćnjaka, vodoopskrbnih objekata i industrijskih postrojenja, kao i zaštite i spašavanja na vodotocima.

Zaštita i spašavanje ribljeg fonda. Prva medicinska pomoć.

Faza otklanjanja posljedica

Otklanjanje posljedica djelovanja mraza i hladnoće u poljoprivredi, voćarstvu, na vodoopskrbnim objektima i vodotocima, vodoprivredi i industriji. Procjena pričinjenih šteta od posljedica djelovanja mraza i hladnoće, u poljoprivredi, voćarstvu,

vodosnabdijevanju, vodoprivredi, industriji i na vodotocima. Snage potrebne za sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i materijalnih dobara: povjerenici, zadužene strukture civilne zaštite , nadležne općinske službe kao i

preduzeća sa građevinskom mehanizacijom, institucije zadužene za poljoprivredu i voćarstvo.

1.9. Epidemije i epizootije zaraznih bolesti

Da bi se zaštitilo stanovništvo od pojava epidemija i epizootija zaraznih bolesti

koje mogu ugroziti život i zdravlje ljudi nastanjenih na području naše općine, protiv

epidemijske mjere usmjeravaju se u tri pravca: uništavanje, otklanjanje ili onemogućavanje izvora zaraze, prekidanje puteva i mehanizma prenošenja zaraze u bilo kojoj fazi i stvaranje ili povećanje otpornosti stanovništva.

Faze preventivne zaštite

o obezbjeđenje higijenski ispravne vode za piće kao i sanitarna zaštita

izvorišta i objekata za javno snabdijevanje vodom za piće; o uklanjanje otpadnih voda i dr. otpadnih materija na način i pod uslovima

kojima se obezbjeđuje zaštita od zagađivanja voda i zemljišta, kao i zaštita od

razmnožavanja insekata i glodara;

87

o održavanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova u javnim objektima, sredstvima javnog saobraćaja i na javnim mjestima;

o obezbijeđenje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova za njihovu proizvodnju i promet;

o vršenje preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u naseljenim

mjestima, na javnim površinama, u sredstvima javnog saobraćaja, objektima za proizvodnju i promet životnih namirnica i drugim javnim objektima;

o rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze; o prijavljivanje oboljenja; o izolacija, prevoz i liječenje oboljelih lica;

o dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija; o zdravstveno prosvjećivanje stanovništva; o zdravstveni nadzor nad zaposlenim i drugim licima i nad kliconošama;

o imunizacija, seroprofilaksa i hemoprofilaksa; o karantin; o otvaranje privremenih bolnica u slučaju epidemija većih razmjera;

o mobilizacija zdravstvenih i drugih ustanova i građana, poslovnih i dr. objekata, transportnih sredstava;

o zabrana prodaje i uništavanja određenih namirnica;

o zabrana okupljanja u školama, bioskopima, pozorištima, sportskim dvoranama;

o zabrana kretanja u zaraženom ili ugroženom području;

o zabrana prometa pojedinih roba; Snage: Vlasnici, građani, Služba za razvoj, investicije i komunalne poslove, komunalna preduzeća, inspekcijski organi, veterinarske ustanove, zdravstvene ustanove.

Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

U uslovima postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od opasnosti ili nesreće , ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci


Faza spašavanja Epidemije i epizootije svojom pojavom uzrokuju nesagledive posljedice po

zdravlje ljudi i stočnog fonda, pa je neophodno spriječiti njihovo širenje. Nosilac zaštite i

spašavanja kod pojave ovih epidemija zaraznih bolesti su organi i službe redovne djelatnosti: domovi zdravlja, ambulante, klinički centri, zdravstveni zavodi, veterinarski zavodi i stanice, organizacije Crvenog križa i drugi. Za sprečavanje epidemija i epizootija

zaraznih bolesti potrebna je efikasna identifikacija, liječenje i sprječavanje prenošenja tih bolesti.

Nosilac zaštite i spašavanja su organi i službe redovne djelatnosti, odnosno

veterinarska služba koja preduzima: zdravstvenu zaštitu životinja, zaštitu zdravlja ljudi od zaraznih bolesti koje se sa životinja ili namirnica životinjskog porijekla mogu prenijeti

88

na ljude, otkriva i dijagnosticira zarazne bolesti, provodi RHB zaštitu životinja i namirnica životinjskog porijekla, liječi povrijeđenu i oboljelu stoku, provodi asanaciju

terena , učestvuje u sklanjanju i evakuaciji stoke i drugo. Faza otklanjanja posljedica:

U fazi otklanjanja posljedica preduzimaju se sve one mjere koje trebaju da

doprinesu potpunom otklanjanju uzroka koji su doveli do epidemije. Ovdje se posebno misli na dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, obezbijeđenje ispravne vode za piće i

hrane, čišćenje i dezinfekcija bunara i drugih vodoopskrbnih objekata, higijensko otklanjanje otpada, asanacije vodnih objekata i drugo.

1.10. Biljne bolesti i štetočine Faza preventivne zaštite

Ova mjera zaštite od biljnih bolesti, insekata, korova i drugih štetočina realizuje se redovnom primjenom odgovarajućih insekticida i herbicida u određenim stadijima razvoja bilja. Stalnim praćenjem meteoroloških uslova (temparatura, vlažnost vazduha,

količina padavina) i drugi pokazatelji bitni za pojavu biljnih bolesti i štetočina. Uzimanjem uzoraka zemljišta, sprovođenje higijenskog tretmana skladišta, prostorija za preradu i čuvanje biljaka putem nadležnih službi i preduzeća u oblasti poljoprivrede.

Stalna kontrola uređaja za preradu bilja i kontrolisanje upotrebe sredstava za zaštitu bilja. Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća



Faza spašavanja U slučaju pojave neke od biljnih bolesti i štetočina na području Općine Ilidža,

realizovala bi se preventivna mjera spašavanja bilja i biljnih proizvoda uz pomoć

nadležnih stručnih službi. Po pojavi biljnih zaraznih bolesti, individualni poljoprivredni proizvođači, preduzeća iz oblasti poljoprivrede i nadležni inspektori iz oblasti poljoprivrede pristupit će:

o uništavanju i spaljivanju zaraženog bilja, o higijensko-sanitarnom tretmanu skladišta i dezinfekciji, dezinsekciji i

deratizaciji u cilju uništavanja štetočina,

o vršiti adekvatnu provjeru zaštitnih sredstava uz mobilizaciju i racionalnu upotrebu kadrovskog i materijalnog tehničkog potencijala za sprovođenje mjera zaštite bilja i biljnih proizvoda,

o zabrana gajenja pojedinih vrsta bilja, za određeno vrijeme i na određenom mjestu, kao i stavljanje van prometa i upotrebe kontaminiranog bilja i biljnih proizvoda.

89

Faza otklanjanja posljedica U ovoj fazi otklanjanja posljedica biljnih bolesti i štetočina angažovat će se sve

stručne službe, snage i sredstva koja imamo na području Općine Ilidža, u cilju otklanjanja posljedica.

2. Tehničko-tehnološke nesreće

2.1. Veliki šumski požari


Zbog postojanja niza požarnih opasnosti potrebno je stalno i sistematski poduzimati mjere da se mnogobrojni izvori opasnosti za izbijanje šumskih požara potpuno uklone ili eventualno svedu na minimum. Samo dobro organizirana služba

zaštite od požara, te dobro razrađen plan zaštite od požara, u mnogome će smanjiti mogućnost prerastanja eventualno nastalog požara u one većeg intenziteta. Sagledavajući požarnu opterećenost šumskog blaga na području Općine Ilidža u fazi

preventivne zaštite nužno je: o u svim šumskim gazdinstvima oformiti štabove i jedinice za zaštitu od

požara,

o formirati dežurne službe od zaposlenika u šumskim gazdinstvima koji se aktiviraju tokom ljetnog sušnog perioda,

o formirati mobilne ekipe čiji je zadatak obilazak terena, izviđanje eventualno nastalog požara, utvrđivanje opožarene površine i programa angažiranja ljudstva za gašenje.

o posebnu pažnju obratiti na redovno periodično obučavanje radnika za početno gašenje požara.

o sva izletišta na području Općine Ilidža proglasiti područjima koja su znatno

ugrožena od požara, te da se shodno tome propišu mjere za zaštitu od požara šuma i usjeva,

o zabraniti odlaganje i paljenje smeća u blizini šumskih blaga,

o šumarsko osoblje posebno upoznati sa objektima posebno ugroženim od požara,

o efikasno organizirati čuvanje šuma od požara putem čuvara šuma i

osmatrača požara na osmatračkim mjestima, o nabaviti sredstva veze s ciljem što bržih dojava, o redovno čistiti i održavati prohodnim šumske puteve za prilaz,

o područja sa šumskim blagom označiti sa upozoravajućim znacima o zabrani loženja vatre, odlaganja smeća i slično,

o posebno koristiti medije za upozoravanje na opasnost od požara, Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

U uslovima postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od opasnosti ili nesreće , ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci

90


Faza spašavanja Brzo reagiranje na dojavljeni požar i njegovo ograničavanje na što uži prostor je

jedan od osnovnih preduvjeta za njegovu brzu neutralizaciju. Znači brzo otkrivanje

mjesta nastanka požara znatno pojednostavljuje proces gašenja i zahtjeva angažman znatno manjeg broja ljudstva i opreme kao i sredstava za gašenje. Posebno treba

obratiti pažnju na: o tip, brzinu širenja i površinu koja je zahvaćena požarom, o mogućnost izgradnje prepreka i postojanje istih kao prirodnih,

o mogućnost jačanja i slabljenja požara zbog konfiguracije terena, o mogućnost prilaska do rubova požara i upotrebe mehanizacije, o vodosnabdjevenost i mogućnost korištenja vode,

o postojanje mina i minsko-eksplozivnih sredstava na, požarom zahvaćenom terenu. Po utvrđenom činjeničnom stanju odnosno, da li je požar manjih ili većih

razmjera, aktiviraće se dežurne ekipe u Sarajevošumama, ako se radi o društvenim šumama, a ako je u pitanju privatno vlasništvo odmah se aktiviraju vatrogasne jedinice i PVB Sarajevo koje pristupaju gašenju. Za slučaj požara većih razmjera koji ne mogu

ugasiti radnici firme, odmah se pozivaju vatrogasne jedinice koje su, uglavnom, obučene i osposobljene da ugase manje i srednje šumske požare. Ako se radi o većim šumskim požarima tada se proglašava stanje prirodne nesreće i angažira više ili sve VJ

sa područja Kantona Sarajevo. Faza uklanjanja posljedica

o čišćenje ogorjelih površina,

o pošumljavanje izgorjelih površina, o procjena pričinjenih šteta.

2.2. Požari na stambenim, industrijskim, poslovnim i drugim objektima


Iz razloga postojanja niza požarnih opasnosti potrebno je stalno i sistematski

poduzimati mjere da se mnogobrojni izvori opasnosti za izbijanje požara na objektima stanovanja, privrednim, poslovnim i drugim objektima potpuno uklone ili eventualno svedu na minimum. Samo dobro organizirana služba zaštite od požara, te dobro

razrađen plan zašite od požara, u mnogome će smanjiti mogućnost prerastanja eventualno nastalog požara u požar većeg intenziteta. Sagledavajući požarnu opterećenost urbanih zona, te industrijskih, poslovnih i drugih objekata, na području

općine Ilidža, u fazi preventivne zaštite nužno je: o da svi subjekti društva i pojedinci imaju minimum znanja iz ove oblasti i da

je to znanje primjenljivo u slučaju potrebe. Praktično, to znači da bi svaki

građanin i radnik u firmi trebao da zna koje su to opasnosti od mogućnosti izbijanja požara, način upotrebe priručnih sredstava i aparata, način

91

obavještavanja i druge dužnosti u ovakvim okolnostima, u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije BiH“ br.64/09);

o pravilno prostorno planiranje građenja i opremanja objekata, što podrazumijeva predviđanje takvih rješenja koja će osiguravati dovoljan međusobni razmak između objekata, široke saobraćajnice, slobodne prolaze oko

cijelog objekta i sve druge neophodne pretpostavke koje omogućavaju da se, u slučaju izbijanja požara, može brzo i efikasno djelovati,

o poštivanje građevinskih normi, kao što su pravilna konstrukcija objekata, otporan građevinski materijal i oprema, ugradnja sredstava protivpožarne zaštite i slično,

o načinu loženja i vrsti ložišta, kao i načinu skladištenja goriva, Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća

U uslovima postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća



Brza i efikasna neutralizacija požara je suština provođenja protivpožarne zaštite,

kada se desio požar na nekom objektu. Svaka blagovremena dojava mjesta nastanka požara znatno pojednostavljuje proces gašenja i zahtjeva angažman znatno manjeg broja ljudstva i opreme kao i sredstava za gašenje.

U ovoj fazi posebno treba poduzimati slijedeće mjere: Evakuacija ugroženog stanovništva Ovo je jedna od osnovnih mjera kojom se ugroženo stanovništvo organizirano odvodi iz

ugroženog područja ili objekta. U svakom požaru je za očekivati pojavu manje ili veće koncentarcije otrovnih i zagušljivih plinova i para, djelimičnog rušenja objekta,

zarušavanja prolaza, nestanka električne energije i slično te je evakuacija stanovništva prva i osnovna mjera spašavanja. Da bi akcija spašavanje i evakuacije bila uspješna potrebno je prije svega spriječiti stvaranje panike, koristiti najkaraći i najsigurniji put

izlaska iz objekta, osvijetliti puteve evakuacije, te stanovništvo izvesti na slobodan i siguran prostor, u što kraćem vremenu. U višespratnim stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, izlazni putevi, za evakuaciju su od posebnog značaja.

U poslovnim i javnim objektima kao što su pozorišta, bioskopi, bolnice, objekti od posebnog značaja, pored izlaznih puteva, su i izlazna vrata, koja moraju uvijek biti lako prepoznatljiva i osvijetljena. U slučaju većih požara u stambenim, poslovnim i

industrijskim objektima, gdje se evakuacija-spašavanje ljudi ne može provesti kroz navedene postojeće izlaze, koristiće se odgovarajuća vatrogasna oprema kao što su vatrogasne ljestve, hidraulične platforme, spusnice i dr.

Gašenje požara. Mjere koje se poduzimaju pri gašenju požara predstavljaju vrlo složen i

odgovoran posao. Poduzimanje svih mjera sigurnosti i opreza na mjestu nastanka

požara je jedan od preduvjeta za uspješno i efikasno neutralisanje nastalog požara.

92

Požari u zatvorenim prostorijama razvijaju visoku temperaturu i veliku količinu dima pa osobe koje gase požar, u ovakvim prostorijama, moraju koristiti zaštitna

sredstva kao zaštitu za disajne organe, te zaštitnu odjeću. Posebnu pažnju treba obratiti kada postoji mogućnost nailaska na plinske i električne instalacije. Faza uklanjanja posljedica

o Uklanjanje ruševina, o Čišćenje ogorjelih objekata,

o Sanacija oštećenih i uništenih objekata. o Izrada planova za izgradnju uništenih objekata, o Organizovanje akcija za prikupljanje finansijske i pomoći u građevinskom

materijalu za sanaciju i izgradnju devastiranih objekata, o Procjena pričinjenih šteta.

Snage: Nadležne općinske službe, strukture civilne zaštite, vatrogasne jedinice, građevinske firme, vlasnici objekata i šumskih površina, preduzeća koja se bave lakozapaljivim materijama.

2.3. Ekspanzija i eksplozija plinova i opasnih materija ugroženost od nafte i naftnih derivata

Faza preventivne zaštite Sva preduzeća i druga pravna lica koja u procesu proizvodnje, skladištenja i

prevoza koriste opasne materije u svom, sastavu moraju imati stručno osposobljeno

ljudstvo. Znači educiranost i uvježbanost osoblja koje rukuje opasnim materijama je od prvorazrednog značaja i predstavlja osnovu preventivne zaštite. Kvalitetan nadzor

procesa rada i doslijedno pridržavanje svih propisanih mjera i tehničkih normi u radu sa opasnim materijama, kao i ljudi i građana koji žive i rade u neposrednoj blizini objekata i instalacionog gasnog sistema odnosno onih koji u svojstvu korisnika koriste gasni

uređaj i instalacije za tehnološki proces rada ili zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora. Obavezno treba primjeniti mjere koje su od posebnog značaja za sprječavanje mogućeg oštećenja na objektima gasnog sistema. Efikasne mjere zaštite

od požara i eksplozija moguće je preduzeti samo onda ako se dobro poznaju opasnosti koje postoje na objektu i instalacijama gasnog sistema. Pored specifičnih opasnosti koje su posljedice vrste djelatnosti u toj oblasti postoje i opšte opasnosti koje mogu biti i na

drugim mjestima. Prema tome potrebno je preduzeti, odnosno pridržavati se mjera zaštite od

požara i eksplozija na objektima i instalacijama gasnog sistema kako slijedi:

1. Prilikom izgradnje novih i adaptacije starih objekata u neposrednoj blizini objekata i instalacija gasnog sistema za vrijeme izvođenja radova moraju se u skladu sa zakonskim i tehničkim propisima preduzeti sve mjere za sprječavanje

izbijanja požara i eksplozija, odnosno za gašenje nastalog požara.

93

2. U krugu poluprečnika 3m oko objekta (RRS, PRS, itd.) i gasne instalacije, ne smije se paliti niti prinositi vatra. U tom krugu ne smiju se držati lakozapaljive

materije, te materije koje su sklone samozapaljenju, ne smije se koristiti vatreno oružje te upotrebljavati alat koji prilikom upotrebe može izazvati varnicu. 3. Iako su gasne instalacije hermetične, opasnosti od požara i eksplozije

mogu nastati usljed kvara, porasta pritiska i isticanja gasa u atmosferu, usljed nepravilnog rukovanja i nepridržavanja zakonskih i tehničkih propisa.

4. U slučaju opasnosti od požara i eksplozija koje mogu nastati dejstvom spoljnih uticaja, a odnosi se na mogućnosti namjernog oštećenja gasnih instalacija od strane trećih lica mora se obezbjediti pojačana budnost u cilju

zaštite objekata i instalacija gasnog sistema. 5. Na cijelom prostoru oko objekata (RRS,PRS i dr.) i gasnih instalacija kao i u blizini istih mora da vlada red i čistoća kako ne bi došlo do ometanja

vatrogasnih akcija i dr. intervencija ako budu potrebne. 6. U toku eksploatacije gradske gasne mreže zabranjeno je u pojasu od 2,5 m lijevo i 2,5 m desno od gasovoda PVP poduzimati bilo kakve radnje koje bi

mogle izazvati: o oštećenje cjevovoda o oštećenje izolacije

o oštećenje nadzemnih instalacija i objekata o oštećenje signalizacije

Bez saglasnosti Sarajevogasa ne mogu se vršiti nikakve radnje koje bi uzrokovale

promjene u pojasu od 5 m: o radnje koje bi onemogućile pristup trasi gasnog sistema, odnosno

objekata i gasnih instalacija,

o korištenje zaštitnog pojasa od 5m za bilo kakve transporte preko trase gasnog sistema, izuzev mjesta gdje je to predviđeno,

o deponovanje bilo kakvih materijala na zaštitnom pojasu bilo trajno odnosno privremeno.

o U pojasu od 10 m lijevo odnosno desno od ose gasovoda (PVP) nakon

izgradnje istog zabranjeno je graditi objekte namjenjene za stanovanje ili boravak ljudi bez obzira na stupanj sigurnosti izgrađenog gasovoda i bez obzira na to u koji je razred svrstan pojas gasovoda.

o Zabranjen je pristup neovlaštenim licima nadzemnim objektima /PRS,RRS i dr./, postrojenju i uređajima gasnog sistema i zemljišta na kojem se nalazi objekat, postrojenje i uređaj gasnog sistema.

o Parkiranje vozila ne smije se dozvoliti (PRS,RRS i dr.) u blizini gasnih instalacija i dr. postrojenja gasnog sistema na udaljenosti manjoj od 5m.

o U pojasu širokom 5 m sa obe strane računajući od ose cjevovoda (PVP) zabranjeno je saditi biljke čije korjenje raste dublje od 1m odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

94


poduzimanje mjera zaštite i spašavanja koje mogu doprinijeti sprječavanju nastanka od opasnosti ili nesreće, ili ublažavanja njenog djelovanja kao i mjere, postupci i zadaci koji su u funkciji spašavanja, zaštite i zbrinjavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih


Prilikom nesreće, neophodno je: o prepoznati opasnosti koje mogu izazvati ove materije, o evakuacija ugroženih i eventualno nasradalih,

o medicinsko zbrinjavanje, o hitno angažiranje specijalizovanih snaga; vatrogasci, stručne ekipe i sl. o policijsko obezbjeđenje mjesta havarije ,

o odrediti zonu djelovanja, opasnu zonu i sigurnosnu zonu, Faza otklanjanja posljedica

Za otklanjanje posljedica nastalih prilikom nesreća sa opasnim materijama

potrebno je: o obezbjediti uređaje i opremu za stalno praćenje stanja, o asanacija terena ,

o angažiranje stručne, posebno osposobljene jedinice, koja raspolaže sa odgovarajućom opremom za otklanjanje posljedica nesreće.

Snage potrebne za spašavanje, evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i materijalnih

dobara: Službe za zaštitu i spašavanje u firmama koje se bave tom djelatnošću, službe Sarajevogasa, vatrogasne jedinice, povjerenici, strukture civilne zaštite, PS Ilidža, Služba za prostorno uređenje i urbanizam i Služba za razvoj, investicije i komunalne

poslove, Dom zdravlja Ilidža.

3. Ostale nesreće

3.1. Nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu


Preduzima se niz aktivnosti preventivne zaštite koje imaju za cilj smanjenje broja

nesreća i posljedica ( smrtni slučajevi, teže i lakše ranjavanje i materijalne štete ) u cestovnom i željezničkom prometu i to:

o nastavak modernizacije saobraćajnica na prostoru općine Ilidža,

o podizanje nivoa tehničke ispravnosti saobraćajnih sredstava, uz njihovu propisnu primjenu u prometu,

o redovno održavanje saobraćajnica i saobraćajnih znakova, a posebno na mjestima koja su ugrožena odronima, klizištima i poplavama,

o redovna kontrola saobraćajne policije u cestovnom prometu, u skladu sa

propisima, o preventivne aktivnosti vezane za vozila (kontrola tehničke ispravnosti

motornih vozila),

95

o prevencija u zdravstvenom pogledu vozača motornih vozila, kao i učesnika u saobraćaju starijih od 65 godina,

o redovno periodično stručno obučavanje željezničkog osoblja, kako do nesreće ne bi došlo zbog propusta željezničkog osoblja,

o obilježavanje zabrane kretanja prugom i željezničkim područjem za

pješake, o održavanje i obilježavanje putnih prelaza odgovarajućom signalizacijom

na pruzi i na putu; Cilj zaštite i spašavanja je da se smanji broj ljudskih žrtava u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, kao i uništavanje materijalnih dobara;

o redovno održavanje ispravnosti željezničkih pruga, rampi i drugo; o postavljanje željezničke signalizacije na pružnim prelazima;




Faza spašavanja Uspjeh akcije na spašavanju zavisi od brzine prenijete informacije o nesreći i dobro organizovanoj vezi pojedinih zona na cesti i najbliže stanice hitne pomoći, od brzine

dolaska saobraćajne policije koja će osiguravati mjesto nesreće i brzine dolaska službe hitne medicinske pomoći radi ukazivanje prve medicinske pomoći, te prihvata i transporta povrijeđenih. Nosioci akcije spašavanja u nesrećama su strukture civilne

zaštite, koje na osnovu stvarnog uvida i procijene stanja na licu mjesta angažuju određene snage i sredstva specijaliziranih službi civilne zaštite, zdravstvene ustanove,

vatrogasne službe, komunalne službe i drugo. Pored pripadnika struktura civilne zaštite i MUP-a, i drugih navedenih službi, u spašavanju, po potrebi, učestvuju, također, i pripadnici OS BiH i BIHAMK-a. U spašavanju je neophodno, na osnovu ukazane

potrebe,angažovanje svih raspoloživih snaga i materijalno- tehničkih sredstava koji mogu blagovremeno pružiti pomoć u spašavanju ljudskih života. Faza otklanjanja posljedica

U fazi otklanjanja posljedica cestovnih i željezničkih nesreća učestvuju stručne službe u oblasti puteva i željeznice, koje moraju biti osposobljene u smislu određivanja prioritetnih mjera u konačnom otklanjanju posljedica, odnosno dovođenjem

saobraćajnica i željezničkih pruga u ispravno stanje. Procjena pričinjenih materijalnih šteta.

3.2. Nesreće prilikom transporta eksplozivnih i lako-zapaljivih materija Faza preventivne zaštite

o osposobljavanje svih osoba koje su uključene u transport u pogledu

sigurnosti i zaštite okoline,

96

o izrada aktuelnih baza podataka o opasnim materijama, kao i propisivanje hitnih mjera za uposlene i kupce u slučaju nesreće,

o upotreba prikladnih pakiranja opasnih materija i eksplozivnih sredstava, o izbor najboljeg pravca kretanja i adekvatnih transportnih sredstava, o redovito ispitivanje svih transportnih procesa i prevoznih sredstava,

o aktivna saradnja sa špediterima, trgovinama, kupcima i drugim, da bi se osigurala sigurnost i zaštita na radu pri transportu.




Faza spašavanja Prilikom nesreće, neophodno je:

o utvrditi-prepoznati opasnosti od materije koja se prevozi, a koja je uzrok

nesreće, o angažovanje pripadnika policije, radi zatvaranja-obustavljanja

saobraćaja na mjestu nesreće,

o pružanje prve medicinske pomoći povrijeđenim i prevoz do medicinske ustanove,

o alarmirati specijalne snage; vatrogasce,stručne i specijalizovane ekipe

radi gašenja požara na transportnim sredstvima i izvlačenja povrijeđenih i smrtno stradalih iz transportnih sredstava koja su učestvovala u nesreći.

o blokirati mjesto nesreće, o odrediti zonu djelovanja, opasnu zonu i sigurnosnu zonu,

Faza uklanjanja posljedica Za otklanjanje posljedica nastalih prilikom nezgoda sa opasnim materijama

potrebno je:

o obezbjediti uređaje i opremu za prikupljanje rasute ili razlivene opasne materije, radi spriječavanja zagađivanja vodotoka i zemljišta,

o asanacija terena: za razlivene tečnosti obezbjediti odgovarajuća sredstva

za neutralizaciju (gašeni kreč, piljevinu, pijesak i sl.), o angažiranje stručne posebno osposobljene jedinice koja raspolaže sa

odgovarajućom opremom za otklanjanje posljedica,

o utvrđivanje uzroka nesreće, o procjena pričinjene štete.

97

3.3. Radioaktivno i drugo zagađivanje vazduha,vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla

Faza preventivne zaštite Preduzimanje svih mjera inspekcijskog nadzora i kontrole kvaliteta vode,

vazduha, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Instaliranje sistema

kontrolnih stanica za monitoring kvaliteta vazduha i vode u vodotocima. Preduzimanje svih, zakonom predviđenih, preventivnih i zaštitnih mjera kod rada

sa radioaktivnim materijama, u institucijama iz oblasti zdravstva, naučno-istraživačkog rada i sl. Relizacija, zakonom propisanih kontrolnih, mjerenja radioaktivnog zračenja u atmosferi, vodi i namirnicama biljnog i životinjskog kvaliteta. Redovna kontrola

higijenske ispravnosti vode za piće u gradskim i lokalnim vodovodima, te javnim česmama, bunarima, izvorištima i drugim individualnim vodnim objektima.

Redovni inspekcijski nadzor i kontrola kvaliteta namirnica biljnog i životinjskog

porijekla. Poštovanje ekoloških normi, kod izdavanja okolinske saglasnosti, za rad industrijskih, termoenergetskih i drugih privrednih preduzeća, ugostiteljskih objekata, benzinskih pumpi, hemijskih čistiona i drugih zanatskih radnji, sa aspekta zaštite od

zagađivanja vazduha, vodotoka i zemljišta. Inspekcijski nadzor i preduzimanje zakonom predviđenih sankcija kod odlaganja

otpadnog materijala na «divljim» deponijama otpadnog materijala. Edukacija

stanovništva o potrebi očuvanja ekološki čiste životne okoline. Angažovanje preduzeća za uklanjanje postojećih «divljih» deponija smeća.

Potrebno je redovno ručno i mašinsko održavanje saobraćajnica od interesa za

kanton i općinu, kao javnih površina ispred objekata od javnog interesa. Voditi računa da se ne stvaraju deponije smeća oko niša za hajfiše na

postojećim lokacijama.




Zaštita i spašavanje od radiološkog, hemijskog i biološkog zagađenja.

Angažovanje specijalizovanih ekipa za RHB zaštiu. Zaštita okoline. Zaštita namirnica biljnog i životinjskog porijekla.

Zaštita bilja i biljnih proizvoda. Angažovanje inspekcijskih organa u slučaju registrovanja slučajeva RHB

kontaminacije vazduha, vode, zemljišta, te namirnica biljnog i životinjskog porijekla, radi

stavljanja van upotrebe kontaminiranih namirnica biljnog i životinjskog porijekla, te preduzimanja zakonom predviđenih mjera radi zaštite zdravlja stanovništva i zaštite životne okoline. Angažovanje specijalizovanih jedinica RHB zaštite u cilju identifikacije

vrste i stepena RHB kontaminacije vode, vazduha, zemljišta, te namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Prva medicinska pomoć.

98

Faza otklanjanja posljedica Asanacija terena.

Prva medicinska pomoć. Obnavljanje ribljeg fonda u vodotocima nakon uništavanja istog, kao posljedica

zagađenja vodotoka otrovnim materijama.

Obnavljanje biljnog svijeta i šumskog fonda. Procjena pričinjenih šteta od posljedica radioaktivnog i drugog zagađenja

vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Snage: Nadležne općinske službe, strukture civilne zaštite, specijalizovane jedinice, inspekcijski organi, komunalne službe, MUP i zdravstvene ustanove.

3.4. Nesreće na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima

Pod poslovima uklanjanja i uništavanja NUS-a smatraju se poslovi koji su izravno vezani za rad sa NUS-a, a odnose se na njihovo pronalaženje, otkrivanje, označavanje, iskopavanje, utovar, istovar, prenošenje, prevoženje, uskladištenje, dezaktiviranje i

uništavanje. Deminiranje terena je aktivnost na pregledu i čišćenju terena od zaostalih mina, minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava.


Stalno upozoravanje stanovništva na opasnost od zaostalih mina, minsko-

eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstva putem svih vrsta usmenih, pisanih i elektronskih medija, je jedan od najvažnijih segmenata preventivne zaštite. Edukacije

građana putem aktivista Crvenog križa i stručnim predavanjima i praktičnim objašnjenjima u režiji stručnih lica iz Civilne zaštite, te vladinih i nevladinih organizacija, treba da bude zadatak koji ima trajni karakter. Poseban akcenat treba da bude

usmjeren na edukaciju školske djece i omladine, kroz redovne časove nastave i prigodna predavanja.

Suština preventivne zaštite svodi se na stvaranje svijesti kod običnog građanina

da živimo okruženi opasnim eksplozivnim sredstvima i da svaki primijećeni nepoznati predmet ili sredstvo treba odmah prijaviti najbližoj policijskoj stanici, službi civilne zaštite ili Operativnom centru koji će dalje djelovati kako bi se to sredstvo ili predmet

što brže uklonilo i spriječile eventualne neželjene posljedice. Obilježavanje kontaminiranih zona odgovarajućim znacima (minska polja)

također treba da bude jedan od prioritetnijih zadataka sa ciljem predupređenja

neželjenih posljedica. U skladu sa finansijskim mogućnostima svake godine u budžetu Općine Ilidža

planirati sredstva za čišćenje kontaminiranih površina.

Faza u slučaju postojanja neposredne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća


99


Faza spašavanja Spašavanje nastradalih osoba, usljed aktiviranja zaostalih mina, minsko-

eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava, obavljaju samo stručna i za te poslove ovlaštena lica i institucije. To su prije svega specijalizovani timovi civilne zaštite,

osposobljeni, obučeni i opremljeni za izvlačenje nastradalih iz područja gdje se desio incident. Izvlačenje-evakuacija, medicinska trijaža i medicinsko zbrinjavanje nastradalih, su primarne operativne aktivnosti koje se poduzimaju prilikom ovakvih nesreća.

Faza uklanjanja posljedica

o medicinska pomoć za eventualno nastradala lica;

o čišćenje ruševina nastalih usljed eksplozija; o Asanacija terena (eventualno);

Snage: Specijalizovane jedinice civilne zaštite, MUP, zdravstvene ustanove,

građevinske firme.

4. Minimalne snage, materijalno-tehnička sredstva i oprema potrebna za

sprovođenje predviđenih mjera zaštite i spašavanja

Minimalne snage za sprovođenje predviđenih mjera zaštite i spašavanja mogu se prikazati na osnovu broja i vrste službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite,

opšte i specijalizovane namjene u općinama i preduzećima, zatim broja povjerenika civilne zaštite u MZ i preduzećima te na osnovu broja pripadnika jedinica civilne zaštite. Materijalno-tehnička sredstva se mogu prikazati na osnovu, sada važećih, okvirnih

materijalnih formacija službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite opće i specijalizovane namjene u općinama i preduzećima.

Na nivou Općine Ilidža formiran je Općinski štab civilne zaštite koji broji 17 pripadnika

100

LIČNA FORMACIJA OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE

Red.

broj

SASTAV ŠTABA

Broj

člano

va

CZ

STR.

SPR.

NAPOMENA

1 2 4 5

1. Komandant Štaba

1 VSS Općinski načelnik

2.

Načelnik Štaba

1

VSS

Pomoćnik Općinskog načelnika za civilnu

zaštitu

3.

Član Štaba za operativne poslove,

obuku,popunu i mobilizaciju

ljudstva i MTS-a

1

VSS

Stručni saradnik za obuku,popunu i

mobilizaciju struktura civilne zaštite i

građana

4.

Član Štaba za zašt. i spašavanje od rušenja i RHB sredstava

1

VŠS

Viši samostalni referent za mjere zaštite i spašavanja

5. Član Štaba za informisanje i obavještavanje

1

VSS

Stručni saradnik u Operativnom centru

6. Član Štaba za zašt. i spašavanje od

NUS-a i asanaciju terena

1

SSS

Viši referent – koordinator za deminiranje

7.

Član Štaba za finansije

1

VSS

Pomoćnik Općinskog načelnika za finansije

8.

Član Štaba za zaštitu i spašavanje

životinja i namirnica život.porijekla

i bilja i biljnih proizvoda

1

VSS

Pomoćnik Općinskog načelnika za privredu

i turizam

9. Član Štaba za sklanjanje ljudi i

materijalnih dobara

1

VSS

Šef stručne službe za koordinaciju rada MZ-

a

10. Član Štaba za zaštitu okoliša

1

VŠS

Sekretar općinske organizacije Crvenog

križa

11. Član Štaba za evakuaciju i

zbrinjavanje ugroženih i stradalih

1

VSS

Šef stručne službe za zajedničke poslove

12. Član Štaba za zaštitu i spašavanje

od požara

1

VŠS

DVD “Kenan Slinić” Ilidža

13. Član Štaba za zamračivanje i

bezbjednost

1

VSS

Policijska stanica Ilidža

14. Član Štaba za prvu medicinsku

pomoć

1

VSS

Dom zdravlja Ilidža

15.

Član Štaba za zaštitu zaštitu i

spašavanje na vodi i pod vodom

1

VSS

Pomoćnik Općinskog načelnika za razvoj I

investicije I komunalne poslove

16. Član štaba za operativno-tehničke

poslove

1

SSS

Viši referent u službi civilne zaštite

17. Vozač-kurir

1 SSS Viši referent-vozač motornih vozila

U K U P N O : 17

101

Operativni centar civilne zaštite sa četiri pripadnika koji rade 24 sata. Na nivou Općine Ilidža do sada su formirane službe zaštite i spašavanja:

1. Službe za medicinsku pomoć, veličine odjeljenja od 11 pripadnika u Domu zdravlja Ilidža;

2. Služba za zaštitu i spašavanje od požara, veličine odjeljenja od 18 pripadnika u

VD „Kenan Slinić“ Ilidža.

Ukupno u 16 MZ-a ima 57 povjerenika:

o U MZ Hrasnica I ima 5 povjerenika;

o U MZ Hrasnica II ima 5 povjerenika; o U MZ Sokolovići ima 5 povjerenika; o U MZ Butmir ima 4 povjerenika;

o U MZ Donji Kotorac ima 2 povjerenika; o U MZ Ilidža-Centar ima 3 povjerenika; o U MZ Stup ima 5 povjerenika;

o U MZ Stup II ima 4 povjerenika; o U MZ Stupsko brdo ima 2 povjerenika;

o U MZ Otes ima 3 povjerenika; o U MZ Vreoca ima 2 povjerenika; o U MZ Vrelo Bosne ima 2 povjerenika;

o U MZ Osjek ima 4 povjerenika; o U MZ Blažuj ima 4 povjerenika; o U MZ Lužani ima 4 povjerenika;

o U MZ Rakovica ima 3 povjerenika;

Sve strukture civilne zaštite (općinska služba civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja, općinski štab civilne zaštite, povjerenici i operativni centar civilne zaštite) trebale bi biti

opremljene odgovarajućim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom, u skladu sa sada važećim okvirnim materijalnim formacijama. Trenutno stanje opremljenosti svih struktura civilne zaštite je može se reći zadovoljavajuće uz tendenciju daljeg opremanja

u skladu sa prilivom finansijskih sredstava za te namjene. Gotovo sva neophodna materijalno-tehnička sredstva i oprema za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, u slučaju prirodne i druge nesreće, obezbjeđuju

se putem mobilizacije istih od privrednih društava, javnih preduzeća, općinskih službi, javnih ustanova, drugih pravnih subjekata i građana koji raspolažu odgovarajućim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom, a u skladu sa zakonskim propisima.

102

Orjentacioni pokazatelji o vrsti i količini MTS-a koja su potrebna za sprovođenje mjera zaštite i spašavanja

Procjena potrebnih MTS-a i opreme za provođenje mjera zaštite i spašavanja zavisi, prije svega od prirodne i druge nesreće koja je pogodila određeno područje, što znači da se takvi pokazatelji mogu dobiti samo na osnovu detaljne i sveobuhvatne analize

neophodnih mjera zaštite i spašavanja koje treba preduzeti za svaku prirodnu i drugu nesreću i to imajući u vidu intenzitet i vrijeme trajanja prirodne i druge nesreće.

Trebalo bi planirati da se sve strukture CZ opreme u skladu sa materijalnim formacijama kako bi postojala mogućnost djelovanja u kriznim situacijama zaštite i spašavanja.

Problemi u vezi organizacije snaga civilne zaštite, na području općine Ilidža Organizovanje struktura civilne zaštite u općini, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, odnosno

formiranje Općinske službe i Općinskog štaba civilne zaštite, na području općine, je završeno. U sklopu službe civilne zaštite formiran je Operativni centar koji radi 24 sata, u 16 MZ formirani su povjerenici (ukupno 57 povjerenika), dvije službe zaštite i

spašavanja (zaštita od požara i medicinska pomoć). Međutim, ove strukture u slučaju prirodnih i drugih nesreća nisu dovoljne, stoga postoji potreba za formiranjem jedinica opće i specijalizovane namjene, službi za zaštitu i

spašavanje iz oblasti: Komunalnih poslova; građevinarstva i udruženja građana koji imaju programske ciljeve vezane za zaštitu i spašavanje i ostalih za koje se iskaže potreba.

Osnovni problem zašto do sada nije izvršena popuna struktura je nedonošenje podzakonskih akata kojima je potrebno regulisati način popune i angažovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća.

Potrebe za opremanjem i osposobljavanjem snaga civilne zaštite, na nivou

općine Ilidža Sve strukture civilne zaštite na nivou općine Ilidža su djelimično opremljene najosnovnijim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom za potrebe zaštite i

spašavanje a pripadnici tih struktura su nedovoljno obučeni i osposobljeni za akcije zaštite i spašavanja. Postojeće količine ovih MTS-a ne zadovoljavaju zahtjeve zbog toga što je ta oprema i materijalno-tehnička sredstva zastarjela, dotrajala ili oštećena. U

najkraćem vremenskom periodu potrebno je strukture civilne zaštite, nastaviti opremanje MTS-a i opremom, u skladu sa sada važećim okvirnim matrijalnim formacijama, a obučavanje pripadnika svih struktura civilne zaštite treba da bude

kontinuiran proces. Također je potrebno nastaviti nabavke najnužnijih materijalno-tehničkih sredstava i opreme, za ličnu i kolektivnu zaštitu građana, u skladu sa okvirnim materijalnim formacijama, odnosno Odlukom Vlade FBiH o vrsti i minimalnim količinama

sredstava potrebnih za provođenje lične i kolektivne zaštite građana i zaposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesreća.

103

Stanje i problemi organizovanja i osposobljavanja struktura civilne zaštite i drugih nadležnih organa za zaštitu i spašavanje

Stanje organizovanosti i osposobljenosti struktura civilne zaštite, na području općine Ilidža , je u skladu sa prethodnim navodima. Međutim, problem oko organizovanja i angažovanja ljudstva i materijalnih sredstava je nedostatak zakonskih i podzakonskih

akata za popunu i angažovanje struktura civilne zaštite, organa uprave i privrednih subjekata.

Broj građana općine Ilidža, iskazan u procentima, koji se mogu angažovati na zadacima zaštite i spašavanja

Na području općine Ilidža je radno sposobnog stanovništva izraženo u procentima 43,66 % ili 24.616 stanovnika i procjenjuje se da bi se ovaj broj građana mogao angažovati na poslovima zaštite i spašavanja u slučaju većih nesreća. Može se

konstatovati da je neophodno što hitnije pristupiti obuci stanovništva u saradnji sa Kantonalnim i Federalnim centrom za obuku, za poslove zaštite i spašavanja, kako bi se osposobljenost građana za navedene poslove, u kontinuitetu, održavala na

zadovoljavajućem nivou. Stanje i mogućnosti organizovanja sistema osmatranja i

obavještavanja na području općine Ilidža Poslovi osmatranja i obavještavanja, koji se organizuju u sastavu Službe civilne zaštite, obuhvataju osmatranje, otkrivanje i praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća,

te pravovremeno izvještavanje nadležnih organa i uzbunjivanje stanovništva o predstojećoj ili nastaloj opasnosti. Poslovi osmatranja i obavještavanja u miru u općini Ilidža obavljaju se neprekidno 24 sata a vrše ih zaposlenici Službe CZ-e općine Ilidža.

Operativni Centar prikuplja i obrađuje podatke o svim vidovima opasnosti, vrši uzbunjivanje i upozoravanje građana, prenosi naređenja Kantonalnog i Federalnog

štaba, oglašava prestanak opasnosti, prima, priprema i šalje izvještaje o poduzetim mjerama i aktivnostima nadležnim organima vlasti, susjednim općinskim operativnim centrima, kao i operativnom centru Kantona, odnosno centru osmatranja i

obavještavanja Federacije. Operativni Centar općine Ilidža je opremljen sa radio uređajem KT sa pripadajućom opremom , međutim nije u funkciji jer KUCZ Sarajevo nije uradila projekat veza gdje bi

nam bila dodjeljena frekvencija za korištenje te opreme. Operativni centar CZ Ilidža poslove iz svoje nadležnosti vrši tako što prikuplja informacije i podatke o svim vrstama prirodnih i drugih nesreća putem organa, službi i

pravnih lica koji su se dužni povezati sa operativnim centrom (PU Ilidža, Dom zdravlja Ilidža, Dobrovoljno vatrogasno društvo Ilidža, Elektrodistribucija, PTT, Vodovod i kanalizacija, Sarajevo gas, Mjesne zajednice, preduzeća itd.) i drugih davalaca

informacija. Operativni centar CZ Ilidža informacije prikuplja, odnosno prima putem telefona, a ako se radi o informaciji u pisanoj formi, putem fax-a ili kurirom.

Informacije koje operativni centar CZ primi putem telefona, evidentiraju se kao službena zabilješka. Operativni centar CZ informacije prikuplja i putem stalnog praćenja

104

redovnih informativnih programa putem radija i TV koji se nalaze u operativnom centru CZ, i ako se putem tog programa sazna za neku informaciju o pojavi ili nastanku

prirodne i druge nesreće, operativac u centru odmah sačinjava službenu zabilješku, a onda poduzima odgovarajuće mjere kako bi dobio zvaničnu informaciju o tom događaju.

U vršenju ovih poslova operativni centar CZ Ilidža je dužan postupiti po zahtjevu operativnog centra CZ kantona Sarajevo i Federalnog operativnog centra CZ.

105

Na osnovu svih podataka, i činjenica koje su navedene u Procjeni, Služba civilne zaštite Općine Ilidža, smatra urgentnim, preduzimanje svih potrebnih aktivnosti koje mogu

doprinijeti provođenju preventivnih mjera zaštite i spašavanja i sagledavanja svih mogućnosti, pa u tom smislu predlaže s l j e d e ć e:

Z A K L J U Č K E

1. Vrste prirodnih i drugih nesreća i područje njihovog djelovanja

Prirodne nesreće podrazumjevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati, kao što su: poplave, potresi, visoki

snijeg i sniježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, suša, prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz, hladnoća te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti. Tehničko-tehnološke nesreće podrazumjevaju se požari, ekspanzija i eksplozija

opasnih materija, radioaktivno i drugo zagađenje vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porjekla.

Ostale nesreće podrazumjevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, nesreće na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima.

Navedene prirodne i druge nesreće mogu zahvatiti, sa manjim ili većim intenzitetom, područje svih 16 mjesnih zajednica općine Ilidža.

Moguće posljedice po ljude i materijalna dobra Posljedice djelovanja prirodnih i drugih nesreća po ljude i materijalna dobra mogu biti, zavisno od vrste, intenziteta i vremena trajanja prirodne i druge nesreće, od minimalnih

posljedica do posljedica koje ugrožavaju zdravlje i živote ljudi i pričinjavaju velika oštećenja ili potpuno uništavaju materijalna, kulturna i druga dobra. Posljedice djelovanja prirodnih i drugih nesreća mogu se negativno odraziti i na stanje prirodne

okoline, odnosno može doći do znatnog pogoršanja ekološkog stanja prirodne okoline. Neke prirodne nesreće, kao što su: zemljotresi, poplave, jak olujni vjetar, klizišta, veliki požari, rušenje brana na HA, velike tehnološke nesreće, velike saobraćajne nesreće,

epidemije i epizotije zaraznih bolesti velikih razmjera biljnih bolesti i štetočina, mogu izazvati katastrofalne posljedice sa velikim brojem povrijeđenih i poginulih lica, te sa

materijalnim štetama ogromnih razmjera. 2. Organizacija zaštite i spašavanja u skladu sa procjenom stanja

Faza preventivne zaštite U zavisnosti od vrste prirodne i druge nesreće, organizacija zaštite i spašavanja, struktura civilne zaštite i drugih subjekata zaštite i spašavanja, u ovoj fazi, treba da

bude u skladu sa opasnostima koje treba preduprijediti. Poseban značaj u

106

preventivnoj fazi zaštite i spašavanja imaju službe organa uprave koje u okviru svoje redovne djelatnosti treba da posebnu pažnju posvete provođenju mjera koje doprinose

zaštiti građana i materijalnih dobara (čišćenje i regulacija riječnih korita, sanacija klizišta, suzbijanje bespravne gradnje i sječe šumskih površina, sprječavanje nastanka divljih deponija smeća i sl.). U ovoj fazi treba imati funkcionalno organizovane,

osposobljene i dobro opremljen operativni centar CZ. Također treba imati dobro organizovane i osposobljene jedinice, službe zaštite i spašavanja, povjerenike civilne

zaštite kao i službe u preduzećima i drugim privrednim subjektima, naročito onim koji u svom procesu rada rade sa opasnim i lakozapaljivim materijama, za preduzimanje odgovarajućih aktivnosti u cilju preventivne zaštite od prirodnih i drugih nesreća, a

naročito od raznih vrsta tehnoloških nesreća. Osposobljenost građana za preduzimanje odgovarajućih mjera u cilju preventivne zaštite od prirodnih i drugih nesreća, kao i osposobljenost građana za poslove samozaštite i međusobne zaštite, ima ogroman

značaj u zaštiti i spašavanju. Faza spašavanja U ovoj fazi je od posebne važnosti postojanje dobro organizovanih, opremljenih i

osposobljenih: Općinske službe CZ; štab civilne zaštite; koji djeluju za vrijeme proglašenja stanja prirodne i druge nesreće na području općine, maksimalnu uključenost svih općinskih službi za upravu, službe zaštite i spašavanja u privrednim

preduzećima i drugim subjektima koji su predviđeni Zakonom o zaštiti i spašavanju koji rukovode svim ljudskim snagama i upravljaju materijalno-tehničkim sredstvima, u akcijama zaštite i spašavanj ljudi i materijalnih dobara.

U akcijama spašavanja od posebne važnosti je dobra organizacija evakuacija ljudi, domaćih životinja i najnužnijih materijalnih dobara, sa područja pogođenog prirodnom i drugom nesrećom, te zbrinjavanje evakuisanog stanovništva u privremene stambene

prostore i obezbjeđenje neophodnih životnih namirnica i drugih neophodnih sredstava za normalan život evakuisanih lica. Neophodno je ostvariti maksimalnu efikasnost u

mobilizaciji ljudi i materijalno-tehničkih sredstava od privrednih društava i drugih pravnih subjekata kao i građana koji raspolažu sa odgovarajućim sredstvima i opremom za zaštitu i spašavanje.

U fazi spašavanja, također je važno imati dobro osposobljene i opremljene jedinice civilne zaštite specijalizovane i opšte namjene, kao i odgovarajuće službe i jedinice privrednih preduzeća i drugih pravnih subjekata od značaja za zaštitu i spašavanje, sa

odgovarajućim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom. Vrlo je važno pravovremeno i potpuno informisanje građana o svim bitnim činjenicama vezanim za prirodnu i drugu nesreću koja se dogodila na određenoj teritoriji, u cilju što

boljeg upoznavanja građana o intenzitetu i posljedicama prirodne i druge nesreće, kao i u cilju preduzimanja odgovarajućih mjera samozaštite i međusobne pomoći, od strane građana.

Faza otklanjanja posljedica U fazi otklajanja posljedica djelovanja prirodne i druge nesreće aktivnu ulogu treba da uzmu, osim struktura civilne zaštite, javna preduzeća, privredna društva, drugi pravni

subjekti i redovne službe i institucije općinske vlasti i državni organi kantonalne vlasti. Otklanjanje posljedica prirodne i druge nesreće treba da se realizuje na maksimalno

107

efikasan način i u najkraćem mogućem roku, kako bi se na području pogođenom prirodnom i drugom nesrećom uspostavili normalni uslovi za odvijanje života i rada , za

šta je od posebne važnosti neophodno, odmah po prestanku prirodne i druge nesreće, angažovati sve raspoložive ljudske i materijalne snage na sanaciji oštećenih i porušenih stambenih, privrednih, infrastrukturnih objekata i najvažnijih javnih objekata

(zdravstvo, školstvo, javne institucije i drugo). Kao posebno važna aktivnost treba da bude povratak privremeno evakuisanog stanovništva u svoje domove i pomoć

stanovništvu u normalizaciji života, na čemu treba da se angažuju, pored struktura civilne zaštite i organi općinske i kantonalne vlasti. Odmah po prestanku djelovanja prirodne i druge nesreće neophodno je angažovati općinsku komisiju za procjenu

šteta, i pristupiti procjeni pričinjenih materijalnih i drugih šteta usljed djelovanja prirodne i druge nesreće, u skaldu sa odgovarajućim podzakonskim aktom, koji je donesen na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju.Također je važno organizovati

dostavljanje pomoći ugroženom stanovništvu od strane svih društvenih subjekata, humanitarnih organizacija.

3. Mjere, snage i sredstva zaštite i spašavanja koje će provoditi općinske službe za upravu i snage civilne zaštite Faza preventivne zaštite

U zavisnosti od vrste prirodne i druge nesreće neophodno je provoditi preventivne mjere, koje se trebaju realizovati na bazi određenih planova i programa i na dugoročnoj osnovi.To je posebno važno kod prevencije prirodnih i drugih nesreća koje

mogu izazvati katastrofalne posljedice po zdravlje i živote ljudi kao i na materijalna dobra. Općina Ilidža treba obezbijediti u budžetu na bazi odgovarajućih planova i programa

finansijaka sredstva za realizaciju istih. U ovoj fazi se provode slijedeće mjere:

Zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla. Zaštita okoliša (plavljenje, klizišta, rušenje, zagađenjej okoline) Zaštita bilja i biljnih proizvoda.

Faza spašavanja U ovoj fazi se provode slijedeće mjere: Evakuacija ljudi i materijalnih dobara

Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih. Zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava. Zaštita i spašavanje od rušenja.

Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom. Zaštita i spašavanje od požara. Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Prva medicinska pomoć. Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla. Zaštita okoliša.

Zaštita bilja i biljnih proizvoda

108

Strukture civilne zaštite sve navedene mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalni dobara od prirodnih i drugih nesreća, provode u saradnji sa svim općinskim službama

u Jedinstvenom općinskom organu uprave Ilidža, privrednim društvima, javnim preduzećima, i drugim subjektima čija djelatnost je od značaja za zaštitu i spašavanje, kao što su:

evakuacija ljudi i materijalnih dobara, zbrinjavanje ugroženih i nastradalih, zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom, zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog

porijekla, zaštita okoliša i zaštita bilja i biljnih proizvoda. Faza otklanjanja posljedica Asanacija terena.

U zavisnosti od prirodne i druge nesreće koja je zadesila određeno područje, u fazi otklanjanja posljedica prirodne i druge nesreće preduzimaju se sve mjere koje doprinose što bržoj normalizaciji stanja na ugroženom području, odnosno stvaranja

osnovnih uslova za normalan život i rad U ovoj fazi zaštite i spašavanja Općina Ilidža ima važan zadatak da iz budžeta obezbijedi finansijska sredstva za sanaciju šteta usljed prirodne i druge nesreće, a prije

svega za sanaciju stambenih i najvažnijih infrastrukturnih objekata, od kojih zavisi uspostavljanje normalnog života na nastradalom području. Također je, u ovoj fazi, važno zajedničko angažovanje struktura civilne zaštite, službi za upravu i pravnih i

privatnih subjekata, u obezbjeđenju efikasnog i dobro organizovanog prevoza evakuisanih lica u svoje domove, gdje treba angažovati neophodna prevozna sredstva i odgovarajući broj lica osposobljenih za ove poslove.

Angažovanje organa uprave na iniciranju i preduzimanju akcija prikupljanja finansijske i svake druge pomoći od kantonalnih organa vlasti, domaćih organizacija i domaćih humanitarnih organizacija, radi pružanja pomoći nastradalom stanovništvu, kao i radi

sanacije oštećenih i uništenih objekata. U ovoj fazi se, također, vrši procjena pričinjenih materijalnih šteta od strane općinske

Komisije za procjenu šteta, koja ove poslove obavlja u skladu sa zakonski propisanom metodologijom.

4. Snage civilne zaštite potrebne za realizaciju predviđenih mjera

zaštite i spašavanja

Vrsta snaga

Realizaciju predviđenih mjera zaštite i spašavanja obavljaju sve strukture civilne zaštite: služba civilne zaštite, Općinski štab civilne zaštite,općinske službe Jedinstvenog organa uprave Ilidža, Kantonalna uprava civilne zaštite, privredna društva i drugi

pravni subjekti, povjerenici civilne zaštite, jedinice civilne zaštite opšte i specijalizovanje namjene i službe zaštite i spašavanja koje su formirane u pravnim subjektima i udruženjima građana čija djelatnost je od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara.

109

Vrsta i količina MTS-a koja su potrebna za sprovođenje predloženih mjera mjera zaštite i spašavanja

Vrsta i količina MTS-a struktura civilne zaštite, koja su potrebna za sprovođenje predloženih mjera zaštite i spašavanja određeni su propisanim okvirnim materijalnim formacijama za sve strukture civilne zaštite. Za predložene mjere zaštite i spašavanja,

također, zavisno od intenziteta prirodne i druge nesreće i zavisno od veličine područja koje je zahvaćeno prirodnom i drugom nesrećom, osim MTS-a civilne zaštite koriste se

ili angažuju se i odgovarajuća MTS-a privrednih društava, javnih preduzeće, komunalnih preduzeća, kantonalnih organa uprave, građana i drugih pravnih subjekata koji raspolažu odgovarajućim MTS-a.

5. Mjere zaštite i spašavanja koje provode privredna društva i druga

pravna lica

U obavljanju poslova zaštite i spašavanja privredna i dr. društva provode odgovarajuće pripreme, donose i razrađuju planove za svoje djelovanje u zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju materijalno-tehnička sredstva za provođenje mjera

zaštite i spašavanja i organizuju jedinice i povjerenike civilne zaštite, opremaju te jedinice i povjerenike MTS-om i osposobljavaju ih za njihovo učešće u zaštiti i

spašavanju. U slučaju postojanja prirodnih i drugih nesreća i tehnoloških nesreća pravna lica dužna su provoditi odluke nadležnog općinskog štaba CZ-e koji upravlja akcijama zaštite i

spašavanja na području na kojem se nalaze objekti tih pravnih lica. Sva pravna lica su dužna da odrede tijelo koje će upravljati akcijama zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koja može ugroziti život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara pravnog lica.

6. Potrebna finansijska sredstva i mogući izvori finansiranja

Sva preduzeća i druge organizacije i ustanove dužne su da planiraju finansijska sredstva za zaštitu i spašavanje prije svega svoje imovine. Takođe su dužne da se na

zahtjev Općinskokg štaba CZ odazovu i stave na raspolaganje svoje ljudske i materijalne potencijale u svrhu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Što se tiče civilne zaštite, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i

dr. nesreća /“Sl.novine F BiH“ br. 39/03; 22/06 i 43/10/ u čl.179. navedeno je da se civilna zaštita finansira iz:

Budžeta Federacije, kantona i općina, Sredstva pravnih lica , osiguranja, dobrovoljnih priloga, međunarodne pomoći, i drugih izvora utvrđenih ovim i drugim zakonom. Prioriteti u finansiranju od navedenih sredstava bit će usmjereni na: pripremanje, opremanje i obuka općinskih štabova civilne zaštite, pripremanje, opremanje i obuka službi zaštite i spašavanja,

pripremanje, opremanje i obuka jedinica civilne zaštite,

110

opremanje pravnih lica u dijelu kada postavljeni zadaci tim licima nadilaze njihove materijalne mogućnosti,

nabavka i održavanje sistema za uzbunjivanje stanovništva, prilagođavanje i održavanje zaštitnih objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, saniranje dijela šteta nastalim prirodnim i drugim nesrećama kao i troškove koji

nastanu tokom učešća u provođenju mjera zaštite i spašavanja. Realizacija budžetskih sredstava provoditi će se svake godine posebno prema

proceduri rasporeda općinskih budžetskih sredstava za navedene prioritete. 7. Rokovi za obezbjeđenje nabavke planiranih sredstava i opreme

Općina Ilidža svake godine u skladu sa finansijskim mogućnostima planira određena finansijska sredstva za ove namjene. Imajući u vidu sadašnju finansijsku situaciju u

društvu, rokovi za nabavku navedenih MTS-a i opreme, za potrebe opremanja svih struktura civilne zaštite, kao i za edukaciju pripadnika tih struktura, trebaju biti postavljenei u realne vremenske okvire, kada se radi o nabavci optimalnih količina

MTS-a i opreme, ali treba voditi računa da se najneophodnija MTS-a i oprema trebaju nabaviti u što kraćem mogućem roku i obezbijediti sredstva za edukaciju i obuku pripadnika struktura civilne zaštite i građana za preduzimanje mjera zaštite i

spašavanja. 8. Planiranje angažovanja nevladinih organizacija i udruženja građana čija

je djelatnost u funkciju zaštite i spašavanja, na pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju

U dosadašnjem periodu je bila dobra saradnje struktura civilne zaštite sa nevladinim

organizacijama i udruženjima građana na poslovima zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, što u narednom periodu treba,

poboljšati i uspostaviti još bolju saradnju sa navedenim organizacijama, na poslovima zaštite i spašavanja. U tim organizacijama već imamo formirane službe zaštite i spašavanja, što ćemo i u

narednom periodu nastaviti sa tim aktivnostima i u ostalim udruženjima i organizacijama na području općine Ilidža.

9. Planiranje angažovanja sredstava i opreme privrednih društava i drugih pravnih lica i građana na pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju

Odgovarajuća MTS-a i oprema privrednih društava i drugih pravnih subjekata, kao i građana, koji raspolažu sa odgovarajućim sredstvima i opremom za potrebe zaštite i spašavanja, po potrebi se, angažuju, zavisno od intenziteta, prirodne i druge nesreće,

a naročito za vrijeme proglašenja stanja prirodne i druge nesreće na području općine. Međutim, prisutan je problem obezbjeđenja finansijske nadoknade, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, za korištena MTS-a i opreme.

111

10. Način vršenja procjene štete pričinjene usljed prirodne i druge nesreće

Procjenu pričinjenih šteta usljed prirodnih i drugih nesreća vrše općinska komisija koju je formirao načelnik općine, a rad komisije se bazira na podzakonskom aktu kojim je definisana metodologija za procjenu pričinjrnih šteta.

11. Organizacija i način prikupljanja podataka o pojavama prirodnih i

drugih nesreća i način informisanja i obavještavanja javnosti

Operativni centar CZ Ilidža poslove iz svoje nadležnosti vrši tako što prikuplja informacije i podatke o svim vrstama prirodnih i drugih nesreća putem organa, službi i pravnih lica koji su se dužni povezati sa operativnim centrom (PU Ilidža, Dom zdravlja

Ilidža, Dobrovoljno vatrogasno društvo Ilidža, Elektrodistribucija, PTT, Vodovod i kanalizacija, Sarajevo gas, Mjesne zajednice, preduzeća itd.) i drugih davalaca informacija. Informacije se prikupljaju prema listi pitanja o međusobnom informisanju.

Informacije prikuplja i putem stalnog praćenja redovnih informativnih programa putem radija i TV. Obrađene informacije dostavlja nadležnim organima prema prioritetima, odnosno onom

organu na koji se odnosi ta informacija. Javnost se obavještava preko PRESS službe općine ilidža, te preko kantonalnog operativnog centra.

Kada operativni centar CZ Ilidža primi informaciju, dežurni operativac u centru postupa na način što primljenu informaciju obrađuje tako da prvo provjerava njenu vjerodostojnost i aktuelnost u kontaktu sa davaocem informacije, a nakon toga

preduzima sljedeće radnje: 1) informacije koje se odnose na redovne i vanredne izvještaje odmah po prijemu, bez

obrade, prosljeđuje organu ili pojedincu na koga je izvještaj označen (adresiran);

2) ostale informacije koje se ne odnose na redovne i vanredne izvještaje, prije dostavljanja nadležnom organu, mora obraditi.

Obrada informacije podrazumijeva postupak u kojem dežurni operativac treba da tačno i precizno sazna kojim organima uprave ili drugim organima treba informaciju dostaviti. Utvrđivanje te činjenice vrši se tako što se na osnovu podataka o prirodnoj i drugoj

nesreći na koju se informacija odnosi, vrši uvid u propis kojim je utvrđen djelokrug organa uprave i drugih organa i tako saznaje koji su organi nadležni za prijem informacije.

Operativni centar CZ Ilidža informacije dostavlja onim općinskim službama za upravu na čiju se oblast odnosi informacija, onda kantonalnom operativnom centru CZ Sarajevo i rukovodiocu općinske službe civilne zaštite, a po nalogu rukovodioca ili drugog

ovlaštenog državnog službenika te službe, informacija se može dostaviti i općinskom načelniku, predsjedavajućem općinskog vijeća i operativnim centrima CZ susjednih općina. U izuzetnim slučajevima operativni centar CZ općine može informaciju

proslijediti direktno Federalnom operativnom centru CZ. Dnevni izvještaji o stanju na području općine Ilidža u pismenoj formi dostavljaju se kantonalnom operativnom centru CZ i pomoćniku načelnika za CZ do 08,00 sati ujutro

112

svakim danom. Ako je došlo do proglašenja prirodne i druge nesreće, izvještaji se dostavljaju prema

sljedećim rokovima: 1) odmah nakon proglašenja prirodne i druge nesreće (prvi izvještaj), a najkasnije u

roku od prva četiri sata od proglašenja nastanka nesreće;

2) prvi dan nakon proglašenja prirodne i druge nesreće – svakih 6 sati ili po potrebi češće;

3) narednih šest dana – svakog dana po jednom ili po potrebi češće; 4) poslije 7 dana – svakih sedam dana po jedan izvještaj i tako sve do momenta

kada štab civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja prestane sa

svojim radom.

Danom stupanja na snagu ove Procjene ugroženosti općine Ilidža od prirodnih i drugih

nesreća prestaje da važi Procjene ugroženosti općine Ilidža od prirodnih i drugih nesreća, broj:15-44-22/05 od 01.02.2005.god.

Ova Procjena stupa na snagu narednog dana od dana objave na oglasnoj ploči općine Ilidža i biće objavljena na web stranici općine.

OPĆINSKI NAČELNIK

Broj:14-44-11/11 Ilidža, 16.02.2011.god. Amer Ćenanović, dipl.ing.maš.

113

Documents

Procjena ugroženosti općine Ilidža ugroženosti općine Ilidžaa.pdf · 11 Rakovica 23.550 12 Osjek 6.520 13 Otes 1.550 14 5.220Stup 15 Stup II 1.520 16 Stupsko Brdo 580 UKUPNO