Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara … · 2015. 9. 24. · Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa

DLS d.o.o.

Odjel zaštite okoliša M. Barača 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka

Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013

e-mail: [email protected]

web: www.dls.hr

Lipanj, 2012.

Općina Vrbnik

Procjena ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara te okoliša

od katastrofa i velikih nesreća

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša

od katastrofa i velikih nesreća na području Općine Vrbnik

51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Stranica 2 od 90

Naručitelj: Općina Vrbnik

PREDMET: PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD

KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA ZA PODRUČJE OPĆINE VRBNIK

Oznaka dokumenta: 77-09-DKRA

Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Igor Meixner dipl. ing. kem. tehn.

Suradnici: Daniela Krajina dipl. ing. biol. – ekol.

Domagoj Krišković dipl. ing. preh. tehn.

Goran Breulj dipl. ing. građ.

Mar

Branko Marlota dipl.ing.brodogr.

Goranka Alićajićč Goranka Alićajić dipl.ing.građ.

Ivana Dubovečak dipl.ing.biol.-ekol.

Datum izrade

Rijeka, Lipanj 2012..

M.P

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Općine Vrbnik te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak

objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općine Vrbnik.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.




Stranica 3 od 90

SADRŽAJ

1. VRSTE, INTEZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO –

TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA

DOBRA TE OKOLIŠ ................................................................................................................................... 6

1.1 PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ....................................................................... 6

1.1.1 POPLAVE .......................................................................................................................... 6

1.1.2 POTRESI ......................................................................................................................... 12

1.1.3 OSTALI PRIRODNI UZROCI ............................................................................................. 25

1.2 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ................................................ 41

1.2.1 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆOM U

GOSPODARSKIM OBJEKTIMA......................................................................................................... 41

1.2.2 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U

PROMETU....................................................................................................................................... 46

1.2.3 PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA .................................................................. 50

1.2.4 EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI ................................................................... 50

2 POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU ................................................................................ 55

3 SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ................................................................................................. 60

3.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I

SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI .......................................................... 60

3.1.1 SNAGE CIVILNE ZAŠTITE ................................................................................................ 60

3.1.2 REDOVNE SLUŽBE .......................................................................................................... 61

3.1.3 SLUŽBE I POSTROJBE PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U

OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI (gotove operativne snage zs): .................................................. 62

3.1.4 PRAVNE OSOBE KOJE IMAJU POSTROJBE I STRUČNE TIMOVE ZA ZAŠTITU I

SPAŠAVANJE (gotove snage ZS) .................................................................................................... 63

3.2 POTREBNE SNAGE ZA SLUČAJ KATASTROFA .................................................................... 64

4 ZAKLJUČNE OCJENE ....................................................................................................................... 65

4.1 POPLAVA ....................................................................................................................... 65

4.2 POTRESI ......................................................................................................................... 65

4.3 OSTALI PRIRODNI UZROCI .............................................................................................. 67




Stranica 4 od 90

4.4 KLIZIŠTA ......................................................................................................................... 67

4.5 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ................................................ 67

4.6 EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI ..................................................................... 68

4.7 PROLOMI HIDROAKUMULACIJA ..................................................................................... 69

4.8 SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ....................................................................................... 69

5 ZEMLJOVIDI područja u mjerilu 1:25 000 ...................................................................................... 70

6 POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE VRBNIK .............................................................. 71

6.1 PODRUČJE ODGOVORNOSTI NOSITELJA PLANIRANJA ..................................................... 71

6.1.1 UKUPNA POVRŠINA PODRUČJA I OSTALE GEOGRAFSKO-KLIMATSKE KARAKTERISTIKE

71

6.2 STANOVNIŠTVO ............................................................................................................. 74

6.3 KULTURNA I MATERIJALNA DOBRA TE OKOLIŠ ................................................................ 75

6.3.1 KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA ................................................................................. 75

6.3.2 VODOOPSKRBNI OBJEKTI .............................................................................................. 77

6.3.3 ZONE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE TE GOSPODARSKE PROIZVODNJE .................. 78

6.3.4 STAMBENI, POSLOVNI, SPORTSKI I KULTURNI OBJEKTI U KOJIMA BORAVI I MOŽE BITI

UGROŽEN VELIK BROJ LJUDI .......................................................................................................... 79

6.3.5 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .................................................................................... 79

6.3.6 SKLONIŠTA I KAPACITETI ZA ZBRINJAVANJE STANOVNIŠTVA ....................................... 80

6.3.7 ZDRAVSTVENI KAPACITETI ............................................................................................ 81

6.3.8 FINANCIJSKA INFRASTRUKTURA ................................................................................... 81

6.4 PROMETNO- TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA................................................................ 82

6.4.1 PROMETNICE ................................................................................................................. 82

6.4.2 ENERGETSKI SUSTAVI .................................................................................................... 84

6.4.3 TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI .................................................................................... 85

7 LITERATURA ................................................................................................................................... 86

8 OVLAŠTENJE ................................................................................................................................... 89




Stranica 5 od 90

UVOD

Procjena ugroženosti predstavlja osnovu za donošenje planova zaštite i spašavanja,

a njen sadržaj je određen Pravilnikom o metodologiji izrade procjene ugroženosti i planova

zaštite i spašavanja (N.N. 38/08)

Osnovne smjernice i osnovna planska rješenja zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti

na području Općine Vrbnik, predložene u ovoj Procjeni, temelje se na geopolitičkom

položaju, geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom

stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom

procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i

ekološkim nesrećama.

Podaci su upotrijebljeni za Općinu, a tamo gdje nisu postojali upotrijebiti će se podaci

najbližih naseljenih mjesta pod uvjetom da su primjenjivi i za Općinu Vrbnik.




Stranica 6 od 90

1. VRSTE, INTEZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA

PRIRODNIH I TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH

NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE

OKOLIŠ

1.1 PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.1.1 POPLAVE

Karta prostorne raspodjele oborine u Primorsko-goranskoj županiji (sl. 1) dio je karte

srednje godišnje količine oborine u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1961-1990.

Količina padalina na nekom prostor bitan je parametar kod procjene opasnosti od poplava.

Količine od 1000-1250 mm oborine godišnje primaju dijelovi kvarnerskih otoka na

nadmorskim visinama do 200 m, a viši i nešto više od 1250 mm. Može se predvidjeti da

vršna područja Krka, na visinama većim od 400 m mogu imati i količine veće od 1500 mm

godišnje.




Stranica 7 od 90

Slika 1. Karta izohijeta Primorsko-goranske županije, 1961–1990.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Vodne površine na području Općine Vrbnik obuhvaćaju izvore, vodotoke i veće lokve.

Izvori : Studenčica, Rovoznik, Grabovnik, Stupice i bunar EP-1.

Vodotoci: Vrbnički potok (Vretenica potok), te ostali bujični vodotoci: Grabrovnik, bujica

Paprata i bujica Hlam.

Sve veće lokve na području Vrbnik značajne su za stočarstvo i faunu, a nalaze se na

lokalitetima: Paprata, Miklena, Melinjak, Misućajnica, Čećernica, Mali Drmuni, Mandin stan,

Mali hlam, Rt Tenki, Kotlići i Lukonjina itd.

Općina Vrbnik




Stranica 8 od 90

Bujični vodotok Vretenica je najveći i najvažniji vodotok sliva Vrbničkog polja. Čitav

vodotok je bujičnog karaktera, premda se kao bujica tretira od profila predviđene retenzije

Paprat, uzvodno. Površina sliva iznosi 2,90 km2, izduženog je oblika a osnovnog smjera

pružanja SZ-JI. Ima više manjih postranih pritoka. Reljefni odnosi uz klimatske prilike, čije su

karakteristike oborine velikog intenziteta, te dobrim dijelom nepropusna podloga, uvjetovali

su da ovaj vodotok ima tipične bujične karakteristike.

Prema Operativnom planu obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko – goranske

županije, područje Općine Vrbnik pripada slivnom području 'Kvarnersko primorje i otoci',

dionici VI – Vodotoci otoka Krka ( Slika 2.)




Stranica 9 od 90

Slika 2. Pregledna karta obrane od poplava za područje Primorsko – goranske županije – sektor II, slivno

područje 'Kvarnersko primorje i otoci'

Izvor: Vodno gospodarstvo PGŽ

Dionica VI – Vrbničko

polje




Stranica 10 od 90

Potok Vretenica protiče kroz Vrbničko polje (Velo i Malo polje). Isti se prije izgradnje tunela

Rovoznik – Javno gubio u ponoru Rupa. Za vrijeme velikih kiša dolazi do plavljenja dijelova

Vrbničkog polja. U lokalnim mikrodepresijama voda se dugo zadržava zbog male

propusnosti tla. Dok se u konačnici ne riješi problem režima vode u tlu (odvodnjavanje i

navodnjavanje) polje će biti izloženo poplavama. Obrana od poplava temelji se na redovnom

održavanju potoka Vretenica. U dijelu su pripreme i poduzimaju se radnje ka cilju konačnog

rješenja režima voda u Vrbničkom polju.

Sljedeća slika prikazuje poplavno područje Općine Vrbnik.




Stranica 11 od 90

Unutar poplavnog područja ne nalaze se stambeni objekti nego samo poljoprivredne

površine. U slučaju većih poplava usljed oborinskog nevremena mogu nastati značajne štete

po gospodarstvo Općine.

ZAKLJUČAK

Bujični vodotok Vretenica je najveći i najvažniji vodotok na području Općine. Za

vrijeme velikih kiša plavi Vrbničko polje i može izravno utjecati na gospodarstvo budući da je

vinogradarstvo osnovna privredna grana Općine. U navedenom području ne nalaze se

objekti u kojima stalno ili privremeno boravi veći broj ljudi. Ostali vodotoci na području




Stranica 12 od 90

Općine također su bujičnog karaktera ali ne ugrožavaju stambeno, gospodarsko ni

poljoprivredno područje u mjeri u kojoj bi izazvali katastrofu ili veliku nesreću.

1.1.2 POTRESI

Osnovna značajka seizmičnosti u području Kvarnera i Gorskog kotara je pojava većeg

broja slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa

nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i

obično ne zahvaćaju šire područje.

Na temelju dosadašnjih podataka područje Općine Vrbnik ima slijedeće maksimalne

očekivane intenzitete seizmičnosti:

- I° = 6°; 7° MCS (Seizmološka karta iz 1974.);

- I

° = 7°

MCS (Seizmološka karta iz 1982.);

- I

° = 6°

MCS (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);

- I

° = 7°


- I

° = 7°

- 8°


- I

° = 7°- 8°

MCS (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

Najveći dio naselja Vrbnik i naselje Risika, nalazi se unutar seizmotektonski aktivne zone.

Jugozapadni rub, uključujući naselje Garica nalazi se izvan, ili bolje rečeno na rubu opisane

zone.




Stranica 13 od 90

Na priloženim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u

stupnjevima MCS ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja 50, 100,

200 i 500 godina.

Slika 3. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina

Izvor: Podaci Seizmološke službe, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Općina Vrbnik




Stranica 14 od 90



Općina Vrbnik




Stranica 15 od 90



Općina Vrbnik




Stranica 16 od 90



Na području Općine Vrbnik u posljednjih 125 godina nisu zabilježeni potresi jačeg

intenziteta.

Općina Vrbnik




Stranica 17 od 90

Prognoza štete na stambenom fondu1

Prognoza štete na stambenom fondu napravljena je u slučaju potresa od 8° (razorni

potresi) koji se realno može očikavati na području Općine Vrbnik.

Tablica 1. Podaci o broju stanovnika i stanova na području Općine Vrbnik (popis stanovništva

2001.godine)

Broj stanovnika

2001. godine Broj stanova 2001. godine Kapacitet za smještaj turista

Općina Vrbnik 1245 1161 377

Izvor: Prostorni plan Općine Vrbnik

Prognoza štete na stambenom fondu u Općini Vrbnik izraditi će se uz slijedeće

pretpostavke:

- Potres jačine VIII stupnjeva MCS ljestvice pogodio je Općinu Vrbnik

- Akceleracija za VIII st. Iznosi 2 m/s2 i jednaka je na cijelom području

- Trajanje potresa je 15 sek

- broj ležajeva u svim turističkim kapacitetima je 3772

- procjena će se napraviti za slučaj da se potres dogodio u punoj turističkoj sezoni kada

se stanovništvo znatno uvećava, pa će se za ukupan broj stanovnika uzeti ukupan

broj iz popisa 2001. uvećan za broj turista prema ukupnom broju ležajeva (1245 +

377 = 1622 stanovnika)

1 Proračun potresa DLS d.o.o. baziranom na D. Aničić: Civilna zaštita 1(1992)2, str. 135-143

2 Prostorni plan Općine Vrbnik




Stranica 18 od 90

Slika 7. Podjela Općine Vrbnik na zone po vremenu gradnje

Izvor: DLS d.o.o.

Da bi se najtočnije procijenila šteta potrebno je odrediti broj objekata prema načinu

gradnje. Na taj način moguće je sa velikom vjerojatnošću procijeniti moguće štete i broj

žrtava.

Objekte pak po načinu gradnje možemo podijeliti u 5 kategorija:

- I – zidane zgrade

- II- zidane zgrade s armirano betonskim serklažima

- III-armiranobetonske skeletne zgrade

- IV-zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova

- V-skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima




Stranica 19 od 90

Ovih pet kategorija objekata na području Općine Vrbnik je grupirano po zonama. Ovo

područje može okarakterizirati kao područje s najvećim postotkom objekata iz kategorija II,

III, IV i V pa smo ga definirali kao ZONU 2. Na isti način određene je ZONA 1. U ZONI 1

smješteni su objekti kategorije I.

Simulacija štete i žrtava potresa intenziteta 8° MCS napravljena je upotrebljavajući podatke

iz popisa stanovništva 2001. kao zadnji verificirani podatak. U cilju sagledavanja mogućih

šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj

plitko, srednje i duboko zatrpanih osoba, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod

potresa 8° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu

mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno

ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba.

Nakon što je izvršeno zoniranje na sl. 7. potrebno je odrediti koliko u postotcima pripada

pojedinoj kategoriji objekata ( kategorije od I do V) .

Sustavni podaci za broj zgrada u pojedinoj kategoriji za sada ne postoje pa je proračun

proveden uz procjenjene veličine:

- 40 % zidane zgrade Tip I

- 40% zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II

- 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III

- 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV

- 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V

U Tablici 2 prikazane su štete na objektima prema gore navedenim kategorijama gradnje

(kategorije od I do V) te su vidljiva oštećenja za svih pet vrsta gradnje.




Stranica 20 od 90

Tablica 2. Prikaz stupnjeva oštećenja u postotcima za svaku kategoriju zgrade, te nastala

građevinska šteta

Red.

broj

Stupanj

oštećenja I II III IV V

Građevinska

šteta %

1. nikakvo-

nema 8% 50% 15% 5% 15% 0

2. neznatno 10% 25% 25% 70% 20% 6

3. umjereno 30% 15% 35% 25% 50% 20

4. jako 45% 10% 17% 15% 40

5. totalno 4% 6% 62

6. rušenje 3% 2% 100

Aničić : Civilna zaštita I i II(1992)2, str. 135-143

Uvrštenjem svih gore verificiranih i procijenjenih podataka ulazi se u matricu proračuna koja

daje slijedeće rezultate šteta:

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata što predstavlja oko 464

zidanih objekata - stare jezgre.

Od tih 464 objekata:

- 8% ili 37 objekata neće imati nikakvih oštećenja

- 10% ili 46 objekata će imati neznatna oštećenja i 6% građevinske štete

- 30% ili 139 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete

- 45% ili 209 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete

- 4% ili 19 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete

- 3% ili 14 objekata biti će srušeno uz 100% građevinsku štetu




Stranica 21 od 90

U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 40% ili

oko 464 objekta. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih

godina.

Od tih 464 objekta:

- 50% ili 232 objekata neće imati nikakva oštećenja

- 25% ili 116 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete

- 15% ili 70 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete

- 10% ili 46 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete

U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili oko 116

objekta

Od tih 116 objekata:

- 15% ili 17 objekta neće imati nikakva oštećenja

- 25% ili 29 objekata će imati neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete

- 35% ili 41 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete

- 17% ili 20 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete

- 6% ili 7 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete

- 2% ili 2 objekta će biti srušeno

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 58

objekata

Od tih 58 objekata:

- 5% ili 3 objekta neće imati nikakva oštećenja

- 70% ili 41 objekt će imati neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete





Stranica 22 od 90

U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je

5% ili 58 objekta

Od tih 58 objekata:

- 15% ili 9 objekata neće imati nikakva oštećenja

- 20% ili 11 objekata će imati neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete


- 15% ili 9 objekata će imati jak stupanj oštećenja uz 40 % građevinske štete

Prognoza broja žrtava3

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe.

Proračunavanje se nastavlja izračunom broja plitko, srednje i duboko zatrpanih osoba.

Naime svaka od kategorija objekata (od I do V), ovisno u kojem stupnju je oštećenje,

uzrokuje određeni broj plitko, srednje i duboko zatrpanih osoba. Broj žrtava je najveći kod

objekata koji imaju totalnu štetu ili su srušeni. Matrica proračuna za svaku kategoriju

izračunava broj plitko, srednje i duboko zatrpanih. Rezultati proračuna su kako slijedi:

U kategoriji I

sa umjerenim stupnjem oštećenja biti će ukupno 2 plitko i srednje zatrpanih

sa jakim stupnjem oštećenja biti će 6 plitko i srednje zatrpanih i 1 duboko zatrpan

sa totalnim stupnjem oštećenja biti će 3 plitko i srednje zatrpanih

sa rušenjem biti će 19 plitko i srednje zatrpanih ranjenih i 4 duboko zatrpanih

U kategoriji II

sa umjerenim stupnjem oštećenja biti 1 plitko ili srednje zatrpan

3 Proračun broja plitko, srednje i duboko zatrpanih u potresu DLS d.o.o. prema Aničić : Civilna zaštita I i II (1992) str 135

do 143.




Stranica 23 od 90

sa jakim stupnjem oštećenja biti će 1 plitko ili srednje zatrpanih

U kategoriji III

sa umjerenim stupnjem oštećenja biti će 1 plitko i srednje zatrpan

sa jakim stupnjem oštećenja biti će 1 plitko i srednje zatrpan

sa totalnim stupnjem oštećenja biti će 1 plitko i srednje zatrpan

sa rušenjem biti će 3 plitko i srednje zatrpanih i 1 duboko zatrpan

u kategorijama IV i V neće biti plitko, srednje ni duboko zatrpanih osoba.

Izračunom dobiven ukupan broj ranjenih i poginulih (prognoza žrtava):

- Plitko i srednje zatrpani 38

- Duboko zatrpani 6

Procjena količine građevinskog otpada

Gore navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu

građevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada

važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti

privremeno pohranjen. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps

of Engineers (USACE)4.

Gore navedenim proračunom utvrđeno je da će u Općini Vrbnik doći do potpunog rušenja i

totalnog oštećenja kod 42 objekta. Kako su to uglavnom objekti u ZONI 1 (stari dio općine)

količina otpada se proračunava:

Jedan objekt prosječnih gabarita 9m L* 9 m W * 15 m H ima

(L* W* H) / 0,02831685 / 27= --------------* 0,7645549m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog

otpada

4 USACE vidi FEMA IS-632




Stranica 24 od 90

pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima:

(9*9*15 )/ 0,02831685 /27 = 1589,2 * 07645549* 0,33 = 400, 95 m3 otpada

Za 42 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi 16839,90 m3

Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako

reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je

- 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje

- 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka)

- 15% metal

Dakle od ukupno 16839,90 m3, 5292,54 m3 će biti drvene građe, 5051,97 m3 će biti gorivog

raznog materijala, 5068,81 m3 građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), a 1768,19 m3 će

biti metala.

Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje

veličine 6814,85 m2. Područje treba odrediti te u slijedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u

kartografe.

Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela

ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa:

Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se

spasili ljudski životi. Iz spasilačke prakse5 poznato je da se najviše života spasi u prvih

šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati

nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja

računa za ovaj period.

U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (3367,98 m3) od ukupne

količine otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se

uklanja zbog spašavanja zatrpanih.

5 B. D. Phillips: Disaster recovery




Stranica 25 od 90

Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza

na deponij.

Za prijevoz gore specificirane količine potrebna su 17 kamiona.

Potrebno je također osigurati 1 autodizalicu, 2 utovarivača i 1 stroj za razbijanje

betona. Za opsluživanje građevinske mehanizacije predviđa se 20 ljudi.

Potrebe u ostalom ljudstvu biti će prikazane u dijelu Snaga za zaštitu i spašavanje

Na području Općine Vrbnik postoji više objekata u kojima je moguće okupljanje većeg broja

osoba, to su poglavito škola, crkva i slično (objekti su navedeni u Poglavlju 6).

ZAKLJUČAK

Ovo područje je ugroženo od potresa snage 8° MCS. Najugroženiji dio je stara jezgra

naselja gdje su kuće građene kroz povijest bez urbanističkih planova i poštivanja standarda

građevinarske struke gdje je velika koncentracija stanovništva i svekolikih drugih dobara.

Stoga se na cijelom području Općine za slučaj razornog potresa očekuje do 37 plitko i

srednje i 6 duboko zatrpanih osoba. Ova brojka biti će uzeta u razmatranje kod procjene

potrebnih ljudskih i tehničkih sredstava za sanaciju.

1.1.3 OSTALI PRIRODNI UZROCI

Procjene ugroženosti od ostalih prirodnih uzroka rađene su temeljem Meteorološke

podloge za izradu procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te

okoliša Primorsko-goranske županije izrađene od strane Državnog hidrometeorološkog

zavoda.




Stranica 26 od 90

SUŠA

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na otočkom dijelu županije kojem

prirpada područje Općine Vrbnik analizirani su podaci s klimatološke postaje Mali Lošinj.

Tablica 3. Broj dana bez oborine

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 22.1 20.7 22.6 19.9 21.7 22.2 25.6 25.8 21.3 20.9 18.4 20.6 261.6

STD 4.6 3.5 2.8 2.6 4.0 3.1 2.9 1.9 4.7 4.7 5.3 4.0 11.4

MIN 15 14 15 13 13 17 18 23 12 10 8 11 237

MAKS 30 26 26 23 29 28 31 29 28 29 27 28 284

Izvor: DHMZ – podaci za odstupanje količina oborina

Na ovom području prosječno godišnje ima 262 dana bez oborine. U prosjeku najviše takvih

dana javlja se u srpnju i kolovozu (26 dana) dok u ostalim mjesecima ima od 18 do 22 dana

bez oborine. Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosječno odstupanje od

srednjaka, upućuju na nešto manju stabilnost u hladnom dijelu godine (od rujna do veljače).

U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u

srpnju (37% slučajeva) i kolovozu (29% slučajeva) kada dolazi do zastoja vegetacije.

Najsušniji mjesec bio je srpanj 1988. kada tijekom cijelog mjeseca nije pala oborina. U

analiziranom razdoblju najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u studenom (22%

slučajeva), a zatim slijede veljača, rujan i listopad (15% slučajeva). Najmanje bezoborinskih

dana zabilježeno je u studenom 2000. godine kada je bilo 8 dana bez oborine.




Stranica 27 od 90

U posljednjih 10 godina na području Općine zabilježene su četiri velike suše i to u ljeto 2000.

i ljeto 2001. godine i proljeće i ljeto 2003. godine. S obzirom da nije proglašena elementarna

nepogoda, ne možemo govoriti o novčanim iznosima nastalih šteta.

Na slikama je dana karta Hrvatske s prikazom ekstremno sušnih razdoblja na području

Općine Vrbnik6.

6 Državni hidrometeorološki zavod




Stranica 28 od 90

Slika 8. Karta Hrvatske s prikazom odstupanja količina oborina za ljeto 2001.


Općina Vrbnik




Stranica 29 od 90

Slika 9. Karta Hrvatske s prikazom odstupanja količina oborina za ljeto 2003.


Općina Vrbnik




Stranica 30 od 90

Slika 10. Karta Hrvatske s prikazom odstupanja količina oborina za proljeće 2003.


ZAKLJUČAK

Obzirom na gore navedeno konstatira se da je Općina Vrbnik ugrožena od pojave

suše.

Najveće bi štete suša prouzročila poljoprivrednim površinama (Vrbničko polje) i na malim

obiteljskim poljoprivrednim nasadima. Od posljedica suše mogu se očekivati i slabiji prinosi

voća i povrća u toj godini, a dugoročno gledano zbog sušenja tla i sušenje voćaka, posebno

vinove loze te drugih višegodišnjih nasada. To bi imalo izravan utjecaj na gospodarstvo

Općine Vrbnik zbog smanjene količine proizvedenog vina.

Općina Vrbnik




Stranica 31 od 90

U ekstremnim sušnim razdobljima u vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode

sustavu pada, viši dijelovi naselja prvi ostaju bez vode. Za sigurno korištenje vode formirane

su zone sanitarne zaštite od strane Županije Primorsko-goranske kako bi se vode zaštitile

od slučajnih ili namjernih zagađivača. Nedostatak vode zbog suše izravno utječe i na broj

turista.

Od posljedica duže suše, pogotovo povezane s povišenim temperaturama i sušnim tlom,

može se očekivati stradavanje dijela stanovnika, naročito starije dobi (dehidracija).

Nedostatak čiste vode za piće i potrebe osobne higijene može dovesti do širenja širokog

spektra po život opasnih bolesti.

TOPLINSKI VAL

Područje Općine Vrbnik pripada mediteranskoj klimi koja se odlikuje suhim i toplim

ljetima, te kišovitom i blagom zimom sa povremenim periodima pada temperature zbog

utjecaja bure. Postojanje stabilne anticiklone tipične za ljetni period, daje obilježje radijaciji,

temperaturnom i strujnom režimu ljeta. Prosječna godišnja temperatura iznosi 14,05 ºC.

ZAKLJUČAK

Područje Općine Vrbnik nije u značajnoj mjeri ugroženo od navedene nepogode, iako

postoji mogućnost pojave toplinskog vala u ljetnim mjesecim kada može doći do stradavanje

dijela stanovnika, naročito starije dobi (dehidracija). Stoga je potrebno u to doba godine

osigurati dovoljne količine pitke vode. Radi ublažavanja posljedica uzrokovanih pojavom

toplinskog vala potrebno je držati u pripravnosti službe medicinske pomoći tijekom turističke

sezone radi eventualnih hitnih intervencija.




Stranica 32 od 90

OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME

Za prikaz strujnog režima na području Općine Vrbnik koristimo analize godišnje i

sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za Rijeku7

u razdoblju 1981–2000.

Najčešći smjer vjetra na ovom području je iz NNE smjera (15.6%), a zatim iz N i NE

smjerova (14.8% i 11.1 redom). Vjetar iz sjeveroistočnog kvadranta je poznati vjetar bura.

Javlja se u situacijama prilikom prodora hladnog zraka iz polarnih ili sibirskih krajeva te je to

hladan, suh i mahovit vjetar. Za vrijeme bure pojačan je osjet hladnoće. Zbog svoje

mahovitosti bura stvara kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Jaka bura

na moru trga vrške valova i stvara morski dim. Obala izložena buri pokrivena je tankim

slojem posolice iz isparene morske vode što ju je bura nanijela u morskom dimu. Na tim

mjestima biljke slabo uspijevaju i tlo je ogoljelo. Smjer vjetra može se lokalno modificirati

ovisno o obliku reljefa tla nekog područja pa tako bura na nekim lokacijama ima više

izraženu sjevernu komponentu (N–NNE), a na drugim istočnu komponentu (ENE–E).

Bura ima izraženiju sjevernu komponentu. Najučestalija zimi (45.8% iz NE smjerova) i u

jesen (44.4%). Ljeti se osim bure, N–NE vjetar (39.2%) javlja i kao noćni vjetar s kopna na

more (kopnenjak) u sklopu obalne cirkulacije koji kod većih brzina prelazi u burin. U proljeće

se još pored bure javlja i češće S vjetar (7.1%) poznat pod imenom jugo. Budući da topli

zrak pritječe iz sjeverne Afrike koji putem poprimi maritimne karakteristike preko

Sredozemnog mora, jugo je vlažan, topao i jednoličan jugoistočan vjetar Jako jugo stvara

velike valove, nastaje na prednjoj strani sredozemne ciklone, a zbog dizanja vlažnog zraka

na fronti i uz brda često puta je praćeno velikom količinom oborine. Nakon prolaska fronte i

pomaka središta ciklone na istok vjetar najčešće skreće na buru. Dakle, bura najčešće

zamjenjuje jugo. Ni za vrijeme jake i olujne bure ni za vrijeme jakog i olujnog juga ne

preporuča se izlazak na more. Bura i jugo su češći i jači u hladnom dijelu godine iako i ljetna

bura svojom jačinom može stvoriti probleme u cestovnom i morskom prometu.

7 Za procjenu ugroženosti od olujnog ili orkanskog nevremena uzimaju se podaci s meteorološke postaje Rijeka koji su

zbog položaja Općine Vrbnik relevantniji za opis relane situacije područja




Stranica 33 od 90

Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru vjetra može se primijetiti da prevladava vjetar

jačine 1-3 Bf (od povjetarca do slabog vjetra) u 85.9% slučajeva. Relativna čestina umjereno

jakog vjetra (4–5 Bf) je 4.4%, a jakog vjetra ( 6 Bf) je 0.04% od čega na olujni vjetar ( 8 Bf)

otpada 0.01%. Stoga se jak i olujan vjetar javlja relativno rijetko, a najčešće je to bura.

Tablica 4. Beaufortova ljestvica

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine

(m/s)

0 tišina 0.0-0.2

1 lagan

povjetarac

0.3-1.5

2 povjetarac 1.6-3.3

3 slab vjetar 3.4-5.4

4 umjeren

vjetar

5.5-7.9

5 Umjereno jak

vjetar

8.0-10.7

6 jak vjetar 10.8-13.8

7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1

8 olujan vjetar 17.2-20.7

9 oluja 20.8-24.4

10 jaka oluja 24.5-28.4

11 orkanski

vjetar

28.5-32.6

12 orkan 32.7-36.9





Stranica 34 od 90

Prema 20-godišnjem razdoblju jak vjetar na postaji Rijeka zabilježen je prosječno u 41 danu

u godini, a olujni vjetar u 14 dana. Najveći broj dana s jakim i olujnim vjetrom zabilježen je i

1988. i iznosio je 92 dana od čega je 33 dana otpalo na olujni vjetar. Također je opaženo 33

dana s olujnim vjetrom i 1987. godine.

U Tablici 5 analiziran je mjesečni i godišnji broj dana s jakim i olujnim vjetrom.

Tablica 5. Analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 ZIMA

BROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 4.7 4.1 5.0 3.6 2.5 2.0 2.2 2.1 2.3 3.8 4.7 4.5 41.2

STD 3.2 3.5 3.3 3.5 2.2 2.1 2.9 2.4 2.6 3.0 3.6 2.0 22.6

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10

MAKS 11 12 11 14 8 7 10 9 8 10 12 8 92

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 2.0 1.3 1.6 1.0 0.5 0.5 0.7 0.8 0.6 1.3 1.9 1.7 13.6

STD 2.0 1.8 1.6 1.1 0.8 0.8 1.1 1.8 1.1 1.6 2.0 1.5 10

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1

MAKS 7 6 6 3 2 3 3 7 4 5 6 4 33

MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS

1995–

2005

39.1 26.9 41.5 40.0 25.6 25.0 26.5 28.5 24.8 40.8 42.0 30.2 42

WS

W NE ENE NE NNE

WS

W SW NNE N

WS

W ENE NNE ENE





Stranica 35 od 90

ZAKLJUČAK

Budući da se na području Općine Vrbnik jak vjetar prosječno javlja 40 dana u godini, a olujni

vjetar svega 14 dana, možemo zaključiti da je područje Općine ugroženo od navedene

nepogode. Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak

tučom može napraviti velike štete po stanovništvo i objekte, primjerice:

Prekid opskrbe električnom energijom

Obustava prometa za određene vrste prijevoznih sredstva i/ili potpuna

zabrana prometa

Oštećenja građevina

Rušenje stabala

Štete na nasadima

Stradavanje stanovništva

KLIZIŠTA

Nema evidentiranih aktivnih klizišta na području Općine Vrbnik.

TUČA

Tuča se na području Općine Vrbnik javlja prosječno 1.1 dan godišnje. U prosjeku

najviše takvih dana javlja se u veljači 0.4 dana. U ostalim mjesecima srednji broj dana je od

0.1 do 0.2. U ožujku, svibnju, rujnu i listopadu nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom

Tablica 7 prikazuje broj godišnji broj dana s tučom.




Stranica 36 od 90

Tablica 6. Broj dana s tučom i/ili sugradicom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 ZIMA

BROJ DANA S TUČOM

SRED 0.1 0.4 0.0 0.2 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 0.2 0.2 1.1

STD 0.2 0.6 0.0 0.5 0.0 0.2 0.2 0.2 0.0 0.0 0.5 0.4 1.2

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 1 2 0 2 0 1 1 1 0 0 2 1 4


Svojim intezitetom krute oborine mogu nanijeti velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini,

kao i poljoprivredi. Mjesto na kojem su ugrožene poljoprivredne kulture je područje

Vrbničkog polja (posebno se to odnosi na vinogradarstvo koje je osnovni nositelj razvoja

ovog područja).

Osim poljoprivrede tuča nanosi štete građevinama i vozilima u vlasništvu privatnih i fizičkih

osoba.

Na području Općine Vrbnik u zadnjih 10 godina nisu zabilježene elementarne nepogode

uzrokovane tučom.

ZAKLJUČAK

Na području Općine Vrbnik postoji opasnost od pojave tuče, ali je mala ( prosječno

1.1 dan godišnje). Procjenjuje se da bi najveća materijalna šteta uzrokovana tučom nastala

na vinogradarskim kulturama, te manja šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini (automobili,

stambeni objekti). Sustav obrane od tuče ne postoji na području Općine Vrbnik, a s obzirom

na to da je ta pojava na području rijetka, uspostavljanje navedenog sustava nije potrebno.




Stranica 37 od 90

SNJEŽNE OBORINE

Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega,

maksimalna visina novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača po mjesecima, te

procjena očekivane godišnje maksimalne visine snježnog pokrivača za povratni period od 50

godina.

Snježni režim otoka prikazuje se prema meteorološkoj postaji Mali Lošinj (53 m nm). Podaci

Malog Lošinja ukazuju da je padanje snijega na kvarnerskim otocima rijetko (7 puta u 20

godina) i da je trajalo 1 do 6 dana s prekidima u razdoblju od prosinca do ožujka. Najveća

zabilježena visina novog snijega iznosila je 12 cm u veljači 1986., kada je izmjerena i

najveća visina snježnog pokrivača od 21 cm. Snijeg je tako rijetka pojava i na području

Općine. Ova meteorološka pojava uglavnom je povezana s jakim istočnim i sjevernim

vjetrovima kada snježne oborine budu nanešene na otok. U tablici 7 dan je prikaz srednjeg i

godišnjeg broja dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od

srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega.

Tablica 7. Srednji i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja

od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega

MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA

BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA

SRED 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 0.4 0.5 0.1 0.0 0.0 0.0 1.0

STD 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 1.2 1.3 0.3 0.0 0.0 0.0 1.8

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS

0 0 0 0 0 1 5 5 1 0 0 0 6

MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 3 9 12 0 0 0 0 12

MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 3 9 21 0 0 0 0 21

MAKS-

T50 21





Stranica 38 od 90

Na području Općine Vrbnik u zadnjih 10 godina nisu zabilježene elementarne nepogode

uzrokovane snježnim oborinama.

ZAKLJUČAK

Zbog geografskog položaja Općine snijeg je rijetka pojava, pa stoga navedeno

područje nije ugroženo od ove vremenske nepogode, te nije potrebno poduzimati posebne

mjere zaštite.

POLEDICA

Za analizu rizika od poledice odabrani su klimatološki podaci meteorološke postaje

Mali Lošinj. Godišnji prosjek za područje Općine je 3 dana s poledicom, a maksimalni broj od

13 dana bio je 1985. godine. Bilo je i više godina bez poledice.

Analiza godišnjeg hoda broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu na meteorološkoj postaji

Mali Lošinj u razdoblju 1981.-2000. godine pokazuje vrlo mali rizik od poledice čak i u

zimskim mjesecima prosincu, siječnju i veljači u kojima je srednji broj povoljnih dana manji

od 2. Najveći broj i najveće varijacije pokazuje veljača koja bilježi i maksimalni broj od 8

dana 1986. godine, a minimalno niti jedan dan. U ožujku i studenom vjerojatnost za poledicu

je minimalna, dok u ostalim mjesecima uvjeti za poledicu uopće nisu zabilježeni u

promatranom razdoblju.

U primorskoj Hrvatskoj godišnje se u prosjeku pojavljuje od 3 do 24 dana povoljnih za

poledicu. I u najrizičnije doba godine za poledicu, zimi od prosinca do veljače, prosječno se

može očekivati samo 1 do 6 dana s uvjetima za poledicu. U ožujku, travnju i studenom

ovakvi dani su rijetki (0-3 dana), dok se od svibnja do listopada ni ne pojavljuju. Zbog

vladajućeg oborinskog režima i klimatskih uvijeta nema većih opasnosti od stvaranja

poledice. Tablica 8 prikazuje broj dana s poledicom na prostoru Općine Vrbnik.




Stranica 39 od 90

Tablica 8. Broj dana s poledicom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 ZIMA

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m3.0°C)

SRED 0.6 1.5 0.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 0.5 3.0

STD 1.8 2.0 0.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.5 0.9 3.6

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 7 8 2 0 0 0 0 0 0 0 2 3 13


ZAKLJUČAK

U Općini Vrbnik uvjeti za stvaranje poledice se pojavljuju rijetko, stoga se ne

zahtijevaju posebne mjere za zaštitu. Zaštita od poledice je zasoljavanje prometnica od

strane zimske službe, a u poljoprivredi zatvaranje vrijednih kultura u staklenike ili prostore

pod polietilenskom folijom.

PIJAVICE

U mjesecima kolovozu i rujnu vrijeme je bilo vrlo nestabilno s čestim prodorima

vlažnog i nestabilnog zraka. U tim okolnostima pojava kiše, grmljavine i nevremena nije

rijetkost, osobito na sjevernom i srednjem Jadranu gdje mogu mjestimice pasti izrazito velike

količine oborina. Ponekad se u područjima jakih nestabilnosti razviju manje vrltožne pojave

ciklonalnog karaktera - pijavice. Pijavice razvijaju orkanski vjetar koji nastaje zbog znatnih

razlika u tlaku zraka na relativno malom prostoru. Najčešće se javljaju u toplim tropskim

morima, ali nisu rijetke ni u Sredozemlju, osobito u kasnu jesen. Pijavice ni danas nisu

potpuno objašnjene, no jasno je da je za njihov nastanak nužna velika nestabilnost

atmosfere, pojava olujnih oblaka kumulonimbusa (Cb) i visoka relativna vlažnost zraka. Zbog

toga pijavice najčešće nastaju u jugozapadnom sektoru ciklone, gdje su temperatura i vlaga

zraka visoki, ili nešto ispred hladne fronte. Tlak zraka unutar pijavice može biti i do 10% niži

od okolnog. S obzirom na jako malu površinu koju pijavica zahvaća, takva razlika u tlaku

zraka uzrokuje vjetar orkanske jačine, 300 km/h i više. Ipak, ponekad su pijavice vrlo slabe,




Stranica 40 od 90

s vjetrom od 60-ak km/h i tada su najčešće u obliku funnel clouda (pijavica koja ne dotiće

morsku površinu). Brzina kretanja pijavice najčešćee je vrlo mala, a može biti i stacionirana.

Rjeđe, pijavice se mogu kretati vrlo brzo, iznad 50 km/h, i to bez obzira na smjer i jakost

površinskog vjetra, odnosno bez obzira na centre niskog tlaka zraka. Trajanje pijavice je do

10-ak minuta, no ponekad i znatno duže. Pijavica nastaje najprije kao ispupčenje iz baze

Cb-oblaka (funnel cloud). Zatim se ispod ispupčenja na morskoj površini javlja vrenje (srk)

mora. Ubrzo i iz srka raste ispupčenje koje se postupno spaja s funnel cloudom i cijela

pojava dobiva na obliku. Treba napomenuti da razorno djelovanje jakih pijavica nije samo

orkanski vjetar.

ZAKLJUČAK

Pijavice su na navedenom području rijetka pojava, no zbog njihove potencijalno velike

razorne moći, te iznenadnosti i naglosti pojavljivanja, moraju se uzeti u obzir kod izrade

procjene ugroženosti. Novija klimatološka istraživanja ukazuju na porast pojavnosti pijavica

na Jadranu. Možemo zaključiti da postoji ugroženost područja Općine Vrbnik od pijavica,

međutim ona je mala, te iz tog razloga ne postoji riješen sustav mjera zaštite od istih. Na

području Općine Vrbnik nikada nije proglašena elementarna nepogoda uzrokovana pojavom

pijavica.




Stranica 41 od 90

1.2 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.2.1 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆOM U

GOSPODARSKIM OBJEKTIMA

Mogućnost nastanka tehničko tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost

prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na

lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji

utjecaj koji mogu imati je ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini,

zatim na stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina

utjecaja katastrofe ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom

položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.

Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari

koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne

diverzije. Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u

svom radu, je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće.

U sljedećoj tablici dan je pregled privrednih subjekata koji skladište ili koriste određenu

količinu opasnih tvari.




Stranica 42 od 90

Tablica 9. Privredni subjekti (dostupni podaci)

PRAVNA OSOBA LOKACIJA OPASNA

TVAR SVOJSTVO SMJEŠTAJ

KOLIČINA U

TONAMA

Osnovna škola

Fran Krsto

Frankopan,

Područna škola

Vrbnik

Retec 5

51516 Vrbnik

Lož ulje ekstra

lako

Zapaljiv,

opasan po

okoliš

Podzemni

spremnik 15 t

GP Krk, Asfaltna

baza Garica UNP

Zapaljiv i

eksplozivan,

opasnan po

okoliš

Nadzemni

spremnik 2*30 m

3

Pekara Vrbnik

d.o.o.

Vinogradska 15,

51516 Vrbnik

Lož ulje ekstra

lako

Zapaljiv,

opasan po

okoliš

Podzemni

spremnici 7,10 t

Poljoprivredna

zadruga «Vrbnik»

Namori 2, 51516

Vrbnik

Lož ulje ekstra

lako

Zapaljiv,

opasan po

okoliš

Spremnik u

zasebnoj

prostoriji

5 t

Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša za Općinu Vrbnik

Podaci o procjeni rizika za pravne/fizičke osobe s područja Općine Vrbnik dani su u tablici

10.

Tablica 10. Podaci o procjeni rizika za pravne/fizičke osobe s područja Općine Vrbnik

Gospodarski

subjekt

Procjena

rizika

Gustoća

naseljenosti

Vanlokacijske

posljedice

izvanrednog

događaja

Procjena

rizika u

okruženju

Razrađenost

postupaka u

slučaju

izvanrednog

događaja

Obuka i

opremljenost

Osnovna škola

Fran Krsto

Frankopan,

Područna

škola Vrbnik

srednji velika DA mala dobra srednja

GP Krk, srednji srednja NE mala dobra srednja




Stranica 43 od 90

Asfaltna baza

Garica

Pekara Vrbnik

d.o.o. srednji velika NE srednja dobra dobra

Poljoprivredna

zadruga

«Vrbnik»

srednji mala DA mala dobra dobra

Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša za Općinu Vrbnik

Na idućim slikama prikazane su zone ugroze oko objekata koji imaju vanlokacijske

posljedice.

Slika 11. Zona ugroženosti oko osnovne škole u Vrbniku (radijus 68m)




Stranica 44 od 90

Zona ugroženosti oko Osnovne škole Fran Krsto Frankopan u Vrbniku obuhvaća područje

od 68 m u krugu iste. Unutar ove zone nalazi se desetak stambenih objekata te će u slučaju

nesreće (izlijevanje i zapaljenje opasne tvari) biti ugroženo oko 150 osoba (ukoliko bi do

nesreće došlo za vrijeme održavanja nastave).

Slika 12. Zona ugroženosti oko poljoprivredne zadruge 'Vrbnik' (radijus 34m)

U slučaju istjecanja opasne tvari s lokacije na kojoj se nalazi Poljoprivredna zadruga 'Vrbnik'

bit će ugroženo prvenstveno more koje se nalazi u zoni ugroženosti. U tom slučaju treba

obavijestiti nadležne službe i postupiti prema Planu intervencije kod iznenadnog onečišćenja

mora. U slučaju nesreće bilo bi ugroženo i 10 - 20 osoba (stanari okolnih objekata,

zaposlenici te osobe koje će se naći u blizini buduću da je lokacija u centru naselja).




Stranica 45 od 90

Slika 13. Zona ugroženosti oko asfaltne baze Garica (radijus 490m)

Unutar zone ugroženosti na asfaltnoj bazi Garica nalazi se oko 7 stambenih objekata, te će

u slučaju nesreće biti ugroženo tridesetak osoba (stanari okolnih objekata i zaposlenici).

Uz navedene, na području Grada ne postoje lokacije na kojima se skladišti velika količina

zapaljivih i opasnih tvari. Dominantnu ulogu među navedenim opasnim tvarima ima lož ulje

uz obvezno prepoznavanje opasnosti koju donosi ukapljeni naftni plin. Posebno treba obratiti

pozornost na škole u čijem se krugu nalaze opasne tvari. Zbog ovog treba vršiti edukacije o

ponašanju u slučaju incidenta kako bi se spriječile panične reakcije djece. Shodno zakonskoj

regulativi kao i pravnim aktima zaposlenici koji koriste, upravljaju i rukuju. s opasnim tvarima

moraju biti adekvatno educirani te upoznati i uvježbani prema svim pravilima o postupcima




Stranica 46 od 90

za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih

razmjera.

Navedeni subjekti prisutni na području Općine po količinama opasnih tvari u svojim

postrojenjima ne pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II direktiva. No, prisutne, i u

ovom dokumentu navedene količine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima

rukuju, a u krajnjim (worst case) slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i

okoliša.

ZAKLJUČAK

Prema gore navedenom, postoji više subjekata koji na lokaciji skladište opasne tvari a

najveća opasnost bila bi ukoliko bi doslo do izlijevanja i zapaljenja lož ulja iz spremnika koji

se nalazi u osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan, područna škola u Vrbniku. U ovom slučaju

utjecaj pretpostavljene tehničko-tehnološke nesreće prelazio bi područje pod odgovornošću

razmatrane pravne osobe te zahvaćao i okolne stambene objekte. U najgorem mogućem

slučaju (kada bi do nesreće došlo u trenutku kada je u školi prisutan veliki broj učenika)

realno je očekivati žrtve pa čak i smrtno stradale, posebno među učenicima i zaposlenicima,

te materijalne štete na objektima unutar zone utjecaja.

1.2.2 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU

Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj

funkciji pružanja transportnih usluga, a unutar Općine Vrbnik čine ga prometni podsustavi

kopnenog i pomorskog prometa. Zračni promet se usmjeruje na korištenje postojeće zračne

luke na sjeveru otoka Krka.




Stranica 47 od 90

KOPNENI PROMET

Cestovni promet

Promet opasnim tvarima u Općini Vrbnik ne smatra se gustim, a što je uzrokovano

njegovim položajem. Prema zakonima i pravilnicima Republike Hrvatske, kod transporta

opasnih tvari potrebno je prijaviti samo radioaktivne i eksplozivne tvari, stoga je teško

procijeniti količinu opasnih tvari koja se prevozi područjem Općine. Od opasnih tvari ovim

područjem najčešće se prevozi lož ulje te UNP za opskrbu asfaltne baze Garica.

Veća opasnost nastala bi u slučaju istjecanja opasnih tvari u sustav vodoopskrbe

(zagađenje vodocrpilišta, izvorišta pitke vode) i tada postoji mogućnost ugroženosti

stanovništva u smislu prekida u vodoopskrbi te je nužno osigurati alternativne izvore pitke

vode (cisterne s vodom i slično). To se posebno odnosi na opskrbni cjevovod uz županijsku

cestu Ž5108 te na vodzahvate Grabrovnik i EP-1 uz lokalnu cestu L 58071. Također su

ugrožena i vodozaštitna područja uz dionicu ceste Ž5107 (II. Zona zaštite) i dionicu ceste

Ž5108 (III. Zona zaštite).

ZAKLJUČAK

Postotak ugroženosti ovisit će o mjestu nesreće. Najteže posljedice bile bi na

lokalitetima na kojima se zadržava veći broj ljudi (škola – unutar zone ugroze uz osnovnu

školu nalazi se desetak stambenih objekata te se procjenjuje da će unutar zone biti oko 200

osoba koje će osjetiti teže ili lakše posljedice) stoga je potrebno vršiti edukacije o ponašanju

u slučaju nesreće (što se posebno odnosi na učenike).




Stranica 48 od 90

Slika 14. Zona ugroze u slučaju nesreće prilikom prijevoza opasnih tvari

Veliku opasnost predstavlja i izlijevanje opasnih tvari u vodoopskrbni sustav. To posebno

treba obratiti pozornost na županijske ceste Ž 5107 i Ž 5108 kojima se prevoze opasne tvari

do subjekata koji ih koriste.

Spoznaja da se 2/3 svih akcidenata s opasnim tvarima događa pri transportu istih dodatno

treba motivirati jedinice lokalne zajednice da se mogućnosti katastrofa i velikih nesreća

svedu na minimum.




Stranica 49 od 90

POMORSKI PROMET

Na području akvatorija Općine Vrbnik postoji u funkciji javnog prometa samo luka

otvorena za javni promet lokalnog značaja uz naselje Vrbnik. Unutrašnji plovni putevi

obuhvaćaju pravce prema Crikvenici i Novom Vinodolskom.

Uvala luke Vrbnik nalazi se uz samo naselje u uvali Namori. Luka se sastoji iz operativno

zaštitnog lukobrana, operativnog gata i obale sa gatom za privez brodica. Luka je

ograničenih prostornih mogućnosti - korisnici luka su domaći stanovnici, i izletnici u tranzitu.

Luka se može koristiti i kao sidrište u vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta. U uvali Sv.

Marak nalazi se privezište za potrebe domicilnog stanovništva.

ZAKLJUČAK

Kapacitet luka na području Općine Vrbnik nije prilagođen prihvatu većih brodova koji

prevoze opasne tvari (tankeri, teretni brodovi), te se stoga prometovanje takvih brodova

akvatorijem Općine ne očekuje. Morskim putevima koji prolaze područjem Općine ne prevozi

se velika količina opasnih tvari koje bi u značajnoj mjeri mogle ugroziti more, morsko dno i

obalno područje.

Opasnost od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u pomorskom prometu je

mala. U posljednjih 10 godina nije zabilježena nijedna tehničko tehnološka katastrofa

izazvana nesrećom na moru.

ZRAČNI PROMET

Područje Općine Vrbnik nema mogućnosti za uvođenje zračnog prometa, već se

usmjeruje na korištenje postojeće zračne luke na sjeveru otoka Krka. Za interventne potrebe

(helidrom) moguće je koristiti podobne prostore u blizini naselja Vrbnik – lokalitet Čerenec.




Stranica 50 od 90

1.2.3 PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA

Na području Općine Vrbnik ne postoje postrojenja hidroakumulacijskih brana.

1.2.4 EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI

Na području Općine Vrbnik posljednjih deset godina nisu zabilježene nikakve

epidemije ni ljudi ni životinja. Eventualnu opasnost za ljude predstavlja širenje gripe.

Poljoprivredne površine su većim djelom pod vinogradima (Vrbničko polje). Tip tla i klimatske

prilike uvjetovale su pojavu čuvene loze “Vrbničke žlahtine”. Na vinovoj lozi se u posljednjih

deset godina redovno javljaju bolesti vinove loze koje se svrstavaju u kategoriju ekonomski

važnih te se u svrhu njihovog suzbijanja primjenjuju redovne mjere zaštite:

1. Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola)

2. Pepelnica vinove loze (Uncinula necator)

3. Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

4. Siva pljesan vinove loze (Botritis cinerea)

Redovnim i pravovremenim mjerama zaštite navedene bolesti drže se pod kontrolom i ne

uzrokuju ekonomski značajne štete (redovno ispod 10%). Kao izuzetak možemo navesti

epifitocijsku pojavu plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) u sezoni 2008. kad je

zabilježeno 28 sekundarnih infekcija. Zahvaljujući mjerama zaštite i u godini epifitocije nisu

zabilježene štete veće od 30%.

U toku vegetacijske sezone na području Vrbničkog polja redovno se prati pojava uvjeta za

razvoj ekonomski važnih bolesti vinove loze pomoću CDA-agra i I-methos uređaja. Tjedno

se prati pojava i širenje ekonomski važnih štetnika na osnovu čega se vinogradarima

signaliziraju rokovi za suzbijanje štetočina.




Stranica 51 od 90

Manje površine poljoprivrednog tla, okućnica i vrtova nalaze se oko naselja Garica, Risika i

Kampelje a koriste se u ratarskoj proizvodnji. Na padinama oko Punatske drage, te južno od

Vrbnika nalaze se manje površine pod maslinama i voćkama (trešnja, breskva, badem).

Obzirom na činjenicu da su današnji tokovi ljudi i raznih potrepština u svijetu sve brži na

području Općine Vrbnik moguće su slijedeće pojave:

1. Pojava hidrične epidemije u slučaju prodora crijevnih zaraznih bolesti u vodovodni

sustav.

Moguće crijevne zarazne bolesti su: dizenterija, enterokolitis, trbušni tifus i zarazna žutica

tipa A i kolera. Kod takvih epidemija dolazi do istovremenog obolijevanja velikog broja ljudi.

2. Pojava epidemija zaraznih bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom, vodom,

priborom i rukama

- posebno su takve epidemije moguće u neodgovarajućim higijensko- sanitarnim

uvjetima proizvodnje, pripreme i usluživanja namirnica.

- uzročnici su razni mikroorganizmi: virusi, bakterije, gljivice i paraziti

- isto tako treba voditi računa o dispoziciji tekućeg i krutog otpada.

3. Pojava epidemija zaraznih bolesti koje se prenose kapljičnim putem, zrakom, kao što

su: gripa, gnojna angina, tuberkuloza, dječje zarazne bolesti kao hripavac, rubeola,

ospice i zaušnjaci. Također je danas moguća pojava oboljelih od sindroma teške

akutne respiratorne bolesti ili SARSA-a. Ove su zarazne bolesti česte kod smještaja

velikog broja ljudi u neodgovarajućim higijensko-sanitetskim uvjetima (gust smještaj,

nemogućnost prozračivanja, bez mogućnosti održavanja osobne higijene). Protiv ovih

bolesti postoji mogućnost cijepljenja iako za civilno stanovništvo postoji pitanje

nabavke odgovarajuće količine cijepiva kao i pravovremenog cijepljenja.




Stranica 52 od 90

4. Također treba voditi računa i o mogućnosti pojave nekih zaraznih bolesti koje se

prenose kukcima kao što su pjegavi tifus, borelioza, pojava gnojnih i gljivičnih

oboljenja kože kao i svraba, iako je vjerojatnost njihove pojave manja.

U desetogodišnjem razdoblju (od 2000. – 2009. godine), prema Statističkom ljetopisu

Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije na području Općine Vrbnik

zabilježene su sljedeće bolesti:

2000.

god

2001.

god

2002.

god

2003.

god

2004.

god

2005.

god

2006.

god

2007.

god

2008.

god

2009.

god

Angina streptococcica

(streptokokna angina) 14 5 9 6 8 5 10 - 3 7

Broncho pneumonia

(upala pluća) 8 5 4 7 6 7 6 1 1 2

Enterocolitis

(enterokolitis) 12 28 20 17 23 13 9 3 8 12

Enterovirhoses

(enteroviroza) - 1 - - - 1 - - - -

Erysipelas

(erizipel;crveni vjetar) - - 1 3 3 3 4 1 - 2

Herpes zoster 8 3 2 1 6 5 2 - - 1

Salmonelloses

(salmonela) 1 12 - 2 11 1 - - - 1

Mononucleosis infectiva

(mononukleoza) 2 1 - 1 1 - 1 1 1 -

Tuberculosis activa

(tuberkuloza) 1 1 - - 1 - - 1 - -

Varicellae 6 - 2 28 7 - 6 12 2 13




Stranica 53 od 90

(vodene kozice)

Chlamydiasis

(klamidija) 1 1 - 1 1 - - - - -

Syphilis

(sifilis) - - - 2 - - - - - -

Scarlatina

(šarlah) 1 - - - - - 1 - 3 -

Pediculosis

(uši) - - - - - - 1 - 1 -

Toxoplasmosis

(toksoplazmoza) - - - - - - - - 1 -

Lyme borreliosis

(lajmska borelioza) - - - - - - 1 - - 1

Helmintoses

(helmintoze) - - - - - - - 1 - -

Febris Q

(Q groznica) - - - - - - 1 - - -

Scabies

(šuga) - - - - - - 1 - - -

Iz navedenih podataka zaključujemo da je epidemiološka situacija na području Općine

stabilna, uobičajnih karakteristika kroz duži period te da je opasnost od širenja epidemije s

katastrofalnim posljedicama mala.

Na području Općine nalazi se odlagalište otpada Treskavac na koji se odlaže sav otpad s

otoka Krka te može biti izvor raznih zaraznih bolesti.




Stranica 54 od 90

More

U Primorsko-goranskoj županiji uspostavljen je 1986. god. sustav trajnog praćenja

stanja sanitarne kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za

ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metoda ispitivanja propisane su Uredbom o

standardima kakvoće mora na morskim plažama (N.N. 33/96.), koja je usklađena s

direktivom Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC). Ispituju se fizička, kemijska i

biološka svojstva morske vode.

Područje Općine Vrbnik uključeno je u praćenje kakvoće mora na morskim plažama i to

glavna plaža u Vrbniku, Zgribnica. Zgribnica je šljunčana plaža koja sa obje strane ima

betonirane površine te stijene za sunčanje. Plaža Zgribnica ima plavu zastavu što je

priznanje za njenu ekološku očuvanost i opremljenost.

Izvori zagađenja i onečišćenja mora s kopna su stanovništvo, gospodarski sadržaji, turizam

te pomorski promet i djelatnosti. Mogućnost zagađenja postoji i od pomorskih incidenata, no

rijetko, jer uz obalni pojas Općine Vrbnik ne prolaze značajni pomorski putevi.




Stranica 55 od 90

2 POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

Posljedice po kritičnu infrastrukturu, radi preglednosti, prikazane su sljedećom tablicom.

VRSTA UČINAK UGROŽENI SUSTAV POSLJEDICA

POTRES

Oštećenja na

nekoj/nekim od 10

TS 10(20)/0,4 kV8

Distribucija

električne energije

Prekid u napajanju električnom energijom

užeg područja Općine (ovisno o tome koja je

TS oštećena).Nema vode, staje proizvodnja

bez pomoćnog napajanja

POTRES

Oštećena

vodosprema

„Vrbnik I “

Distribucija pitke

vode

Nestanak pitke vode na području naselja

Vrbnik - voda zamućena i zagađena, prekid

distribucije.

POTRES

Oštećena

vodosprema

„Vrbnik“

Distribucija pitke

vode


Vrbnik- voda zamućena i zagađena, prekid

distribucije.

POTRES

Oštećena

vodosprema

„Vrbnik I B“

Distribucija pitke

vode


Vrbnik - voda zamućena i zagađena, prekid

distribucije.

POTRES

Oštećen vodozahvat

EP-1

Distribucija pitke

vode

Nestanak pitke vode, voda zamućena i

zagađena

POTRES Oštećen vodozahvat

Grabovnik

Distribucija pitke

vode

Nestanak pitke vode na području Općine-

voda zamućena i zagađena

8 Lokacija svih TS prikazana je na karti 'Infrastrukturni sustavi i mreže, poglavlje Zemljovidi




Stranica 56 od 90


POTRES

Oštećen vodozahvat

Rovoznik

Distribucija pitke

vode

Nestanak pitke vode na području Općine -

voda zamućena i zagađena

POTRES Oštećena prekidna

komora Vele Hrusti

Distribucija pitke

vode

Prekid distribucije vode

POTRES

Srušen

poštanski ured

Vrbnik,

51516 Vrbnik

Sustav pošte i

telekomunikacija

Prestanak distribucije poštanskih

pošiljaka, prestanak rada centale, nema

fiksne telefonije, smanjen signal mobilne

telefonije. Distribucija bi se provodila

preko neoštećenih poštanskih ureda u

susjednim općinama

POTRES

Oštećenje

telekomunikacijskog

sustava

Sustav

telekomunikacija

Nema fiksne telefonije, smanjen signal

mobilne telefonije

POTRES

Pukotine i odroni na

cestama Ž 5017 i Ž

5018

Promet Prekid javnog prijevoza, izolacija, prekid u

distribuciji hrane i lijekova, povećan broj

prometnih nesreća

POTRES

Oštećena ambulante

opće medicine

Vrbnik

Zdravstvena skrb Onemogućavanje i prekid pružanja

medicinskih usluga. Smanjena zdravstvena

skrb. Uspostava pružanja medicinskih usluga

bi se organizirala na drugoj lokaciji.

POTRES

Oštećena stara

gradska jezgra te sva

ostala nepokretna

Spomenici kulture

(stare građevine,

crkve)

Rušenje, pucanje prozorskih stakala,

oštećenja krovišta




Stranica 57 od 90


kulturna dobra na

području Općine9

SUŠA

Oštećene

poljoprivredne

površine,

prvenstveno

vinogradi na

prostoru Vrbničkog

polja

Poljoprivreda Štete na usjevima. Sušenje biljaka. Gubitak

jednogodišnjeg i višegodišnjih uroda,

smanjeni prinosi

SUŠA Presušivanje izvora Vodoopskrba Nedostatak pitke vode, prekid u distribuciji

TUČA

Oštećene

poljoprivredne

površine, vinogradi,

objekti na prostoru

Općine Vrbnik

Poljoprivreda, štete

na objektima

Štete na poljoprivrednim kulturama

(posebno su ugroženi vinogradi koji su

nosioc gospodarstva Općine), štete na

objektima i automobilima

POLEDICA Cestovna

infrastruktura

Prometne nesreće Materijalne štete na vozilima.

OLUJNO ILI

ORKANSKO

NEVRIJEME

Oštećeni krovovi

kuća, rušenje

stabala, zakrčenje

prometnica

Promet, stambeni

objekti,

elektroopskrba

Štete na objektima i prometnoj

infrastrukturi, materijalne štete.

Nestanak električne energije.

Nestanak TV signala

OLUJNO ILI

ORKANSKO

NEVRIJEME

Oštećena povijesna

graditeljska cjelina,

arheološki lokaliteti

Spomenici kulture

(stare građevine,

crkve)

Pucanje prozorskih stakala, oštećenja

Krovišta

9 Popis kulturnih dobara naveden je u poglavlju 6.3.1. Kulturna i prirodna dobra




Stranica 58 od 90


TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKE

VELIKE NESREĆE I

KATASTROFE

Eksplozija ili

istjecanje opasnih

tvari iz Osnovne

škole Fran Krsto

Frankopan, Područna

škola Vrbnik

Prometna

infrastruktura,

stambeni objekti uz

navedenu lokaciju

Materijalne štete i ljudske žrtve

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKE

VELIKE NESREĆE I

KATASTROFE

Eksplozija ili

istjecanje na lokaciji

pekare Vrbnik

Objekti na/u

neposrednoj blizini

navedene lokacije

Požar, materijalne štete, ljudske žrtve

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKE

VELIKE NESREĆE I

KATASTROFE

GP Krk – Asfaltna

baza Garica

Objekti na lokaciji

tvornice

Materijalne štete, ljudske žrtve.mala

vjerojatnost vanlokacijskih posljedica.

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKE

VELIKE NESREĆE I

KATASTROFE

Eksplozija ili

istjecanje na lokaciji

Poljoprivredna

zadruga «Vrbnik»

Stambeni i

gospodarski objekti

uz navedenu lokaciju

Materijalne štete, ljudske žrtve.

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKE

VELIKE NESREĆE I

KATASTROFE

Eksplozija ili

istjecanje opasnih

tvari iz autocisterni.

Stambeni i

gospodarski objekti

uz navedenu

lokaciju,

vodoopskrbni sustav

Materijalne štete, ljudske žrtve. Prekid u

opskrbi vodom zbog istjecanja opasnih tvari

u sustav vodopskrbe, nema vode




Stranica 59 od 90

ZAKLJUČAK

Posljedice po kritičnu infrastrukturu najteže bi bile nakon katastrofalnog potresa. Kod

takve katastrofe došlo bi do oštećenja gotovo svih infrastrukturnih objekata što bi se

očitovalo u nestanku električne energije, vode, telefonskog signala. Ceste bi bile oštećene,

pa bi se smanjila mogućnost transporta u pojedine dijelove Općine. Stale bi s radom sve

funkcije, a smanjio bi se i broj djelatnika na poslu.

Zbog nestanka električne energije stalo bi grijanje, proizvodnja hrane i ostala proizvodnja,

došlo bi do novih povrjeđivanja zbog rušenja i vodova pod naponom.

Prirodne katastrofe koje bi mogle nanijeti veliku štetu su suša, olujno ili orkansko nevrijeme s

tučom. Posljedice bi se očitovale u rušenju stabala na prometnice, rušenju krovova i štetama

na poljoprivrednim kulturama, posebice vinovoj lozi kao nosiocu gospodarstva Općine

Vrbnik.

Tehničko - tehnološke nesreće su procijenjene kao druga najveća ugroza po stanovništvo

poslije potresa. U slučaju tehničko-tehnološke nesreće na lokaciji osnovne škole i

poljoprivredne zadruge 'Vrbnik' očekuju se i vanlokacijske posljedice koje bi se očitovale u

materijalnim štetama i ljudskim žrtvama.




Stranica 60 od 90

3 SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

3.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA KOJE SE

ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI

3.1.1 SNAGE CIVILNE ZAŠTITE

Stožer zaštite i spašavanja

Stožer zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža

stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja. Osniva se za upravljanje i usklađivanje

aktivnosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju

neposredne prijetnje, katastrofe i veće nesreće s ciljem sprečavanja, ublažavanja i

otklanjanja posljedica katastrofe i veće nesreće na području Općine Vrbnik.

Stožer zaštite i spašavanja Općine Vrbnik je imenovan i broji 9 članova10.

Ostale snage civilne zaštite

Općina Vrbnik nema formirane ostale operativne snage civilne zaštite ( postrojbe CZ,

voditelj skloništa)

10Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Vrbnik; Klasa: 810-01/09-01/07




Stranica 61 od 90

3.1.2 REDOVNE SLUŽBE

1. Vatrogasne postrojbe (JVP Grada Krka i DVD Vrbnik)

2. HGSS Stanice Rijeka (30 ljudi, 4 osobna vozila, 1 kombi vozilo, 1 prikolica)

3. Gradsko društvo Crvenog križa Krk (1 osoba zaposlena, 1 osobno vozilo)

4. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije Ispostava Krk s pripadajućim

ambulantama (4 liječnika, 6 medicinskih sestara; ambulanta Vrbnik - 1

liječnik, 1stomatolog, 2 medicinske sestre)

5. Lučka kapetanija, Ispostava Šilo (1 dijelatnik, u sezoni 2; nemaju opreme,

pomže im lučka kapetanija ispostava Crikvenica koj aima dva zaposlena i 1

gliser Bayliner)

6. Hitna medicinska pomoć Doma zdravlja Krk (5 liječnika, 10 medicinskih

sestara, 6 vozača, jedan dežuran tim, četiri Citroen Jumper- a i Mercedes

Karavan)

Vatrogasne postrojbe

Na području Općine djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrbnik.

Vatrogasci: jedno vatrogasno odjeljenje sa po 15 operativnih dobrovoljnih

vatrogasaca, zapovjednik i zamjenik zapovjednika

Vozni park: malo navalno vozilo Nissan Np 300 Pick Up. Potrebno je opskrbiti

postrojbu vozilom za gašenje šumskih požara

Vatrogasna sredstva i oprema: sukladno Pravilniku o minimumu opreme kojom

treba biti opremljeno dobrovoljno vatrogasno društvo 'C' kategorije

U slučaju potrebe, područje Općine Vrbnik pokriva Javna vatrogasna postrojba Grada Krka

sa 23 profesionalna vatrogasca, zapovjednikom i zamjenikom zapovjednika, te voznim




Stranica 62 od 90

parkom od ukupno 9 vatrogasnih vozila (navalno vozilo, vozilo za gašenje vodom i pjenom,

vozilo za gašenje prahom, autocisterna, vozilo za tehničke intervencije, zapovjedno vozilo,

vozilo za prijevoz ljudi i opreme, vozilo za gašenje otvorenog prostora, autoljestve)

Dodatne vatrogasne snage

- DVD Dobrinj (10 operativnih vatrogasaca, 2vozila)

- DVD Krk (22 operativna vatrogasaca, 2 vozila)

- DVD Baška (20 operativnih vatrogasaca, 4 vozila)

- DVD Njivice (20 operativnih vatrogasaca).

3.1.3 SLUŽBE I POSTROJBE PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU

REDOVNE DJELATNOSTI (gotove operativne snage zs)11:

1. Hrvatske vode, Vodno gospodarski odjel za vodno područje primorsko-istarskih

slivova sa sjedištem u Rijeci, vodnogospodarska ispostava „Kvarnersko primorje i

otoci“

2. Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka (ŽC 112, Odjela za zaštitu i

spašavanje, Odjel za preventivu, planiranje i nadzor)

3. Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (37 liječnika)

4. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (1 djelatnik)

5. Centar za socijalnu skrb Rijeka

6. Hrvatske šume – Uprava šuma Podružnica Senj (10 djelatnika; rovokopači,

buldožderi, motorne pile)

7. Dezinsekcija Rijeka (6 ljudi, 3 vozila)

11 Za sve službe navedeni su ukupni kapaciteti (ljudski i materijalni) koji će biti na raspolaganju za eventualnu intervenciju

na području Općine Vrbnik




Stranica 63 od 90

8. Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Službe civilne zaštite, vatrogastva, sustava

112 i postrojbi (4 Državne interventne postrojbe DIP);

9. Veterinarska stanica Krk ( 1 dr.vet.med.; 1 vozilo)

10. IND EKO d.o.o. (35 operativaca, 7 vakum cisterni, 2 vacupress-a, 5 dostavnih vozila,

pomoćna oprema za sanacije onečišćenja na vodi i tlu)

11. Rijekatank d.o.o. (30 operativaca, 7 vakuum cisterni, 5 dostavnih vozila, pomoćna

oprema za sanacije onečišćenja na vodi i tlu)

3.1.4 PRAVNE OSOBE KOJE IMAJU POSTROJBE I STRUČNE TIMOVE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

(gotove snage ZS)

1. HEP, Elektroprimorje Rijeka, Pogon Krk – intervente službe, proizvodnja, distribucija

(10 djelatnika)

2. Komunalno društvo Ponikve d.o.o., Krk (Zaposleno: 192 osobe; mehanizacija:

osobno vozilo – 22 kom., putnički kombi – trafic- 2 kom, cisterna MAN – 4 kom,

kiper/dizalica, rovokopač- 2 kom, mjerno vozilo, kombi – 3 kom, kombi – dizalica - 3

kom, teretni – 11 kom, canaljet, traktor u recikl. dvorištu, kompaktor na deponiji,

traktor gusjeničar na deponiji, mini vozilo za odvoz otpada – multicar -2 kom,

peračica kontejnera TAM- 4 kom, podizač kontejnera IVECO – 2 kom, peračica

kontejnera IVECO, za odvoz otpada MAN+peračica - 2 kom, za odvoz otpada- 13

kom, fekalijaš – TAM, mini vozilo za odvoz otpada – KIA)

3. Hrvatske ceste, Ispostava Rijeka (posjeduju svu opremu za građevinske radove pri

održavanju prometnica; 40 djelatnika)

4. Županijska uprava za ceste PGŽ

Udruge građana koje se uključuju u sustav zaštite i spašavanja:

1. Lovačko društvo “Vrbnik – Garica” (31 član)

2. Radio Otok Krk

3. Radio Rijeka




Stranica 64 od 90

Ostali gospodarski subjekati, ustanove i udruge čija oprema i ljudstvo može pomoći u

zaštiti i spašavanju

1. Mariška d.o.o. (mehanizacija: 1 kombinirke, 1 mini bager)

2. „BOLONIĆ“ - Građevinski radovi, iskopi i komunalni radovi (8 djelatnika; 2 bagera (5t

i 22t) i 2 kamiona (3t i 10t))

3.2 POTREBNE SNAGE ZA SLUČAJ KATASTROFA

Kako je cilj ove Procjene sagledati mogućnosti postojećih snaga za sanaciju i pomoć

žrtvama katastrofa, te predložiti eventualnu korekciju u broju ljudi i opremi, analizom svega

smatramo da su postojeće snage zaštite i spašavanja na području Općine Vrbnik dostatne

za sanaciju posljedica većine prirodnih i tehničko tehnoloških ugroza.

Vatrogasne postrojbe uključuju se u sve aktivnosti zaštite i spašavanja na području Općine

Vrbnik. Vatrogasne postrojbe su i po broju vatrogasaca i opremljenosti dostatne za sanaciju

požara na području Općine. U slučaju nastanka najgore moguće ugroze, potresa VIII

stupnja, za sanaciju ugroze i spašavanje ljudi iz ruševina iskoristi će se sva materijalno

tehnička sredstva JVP Krka i DVD Vrbnik, a ulogu postrojbe civilne zaštite preuzeti će i

lovačko društvo kao udruga koja djeluje na području Općine.

Na području Općine nije potrebno ustrojiti postrojbu civilne zaštite jer postoji DVD i lovačko

društvo te smatramo da bi te udruge mogle biti zadužene za obavljanje poslova civilne

zaštite, koji bi se tijekom vremena sukladno financijskim mogućnostima Općine mogle

opremiti potrebnom opremom i po potrebi eventualno dodatno educirati

Također je potrebno provoditi zajedničke vježbe na svim nivoima, te edukaciju sudionika u

aktivnostima sustava ZiS, postrojbi, pravnih subjekata i sl. koji bi u katastrofama sudjelovali

u aktivnostima civilne zaštite. Smatramo da se ovakve zajedničke vježbe trebaju izvoditi

jednom u dvije godine.

Na području Općine Vrbnik nema izgrađenih skloništa, te stoga nije potrebno imenovati

voditelje skloništa, a ne procjenjuje se da je za provođenje mjera zaštite i spašavanja

potrebno imenovati povjerenike civilne zaštite.




Stranica 65 od 90

4 ZAKLJUČNE OCJENE

Područje Općine Vrbnik do danas nije bilo suočeno s većim katastrofama koje bi bile

uzrokovane bilo prirodnim nepogodama bilo tehničko – tehnološkim nesrećama, no unatoč

tome s obzirom na porast broja stanovnika, nepredvidivost meteoroloških promjena, te

ubrzani gospodarski razvoj javila se potreba za razvijanjem sustava zaštite i spašavanja.

4.1 POPLAVA

S obzirom na navedeno u Procjeni te sve dostupne podatke zaključujemo da je na

području Općine Vrbnik u periodima jakih kiša ugroženo Vrbničko polje koje se nalazi u

poplavnoj zoni Općine. Štete koje bi nastale plavljenjem očitovale bi se u smanjenju prinosa

poljoprivrednih kultura a posebno vinove loze koja je nosioc gospodarstva ovog područja.

Ostali dijelovi Općine nisu ugroženi i mjeri da izazovu veću nesreću ili katastrofu.

Uz sve operativne snage definirane Planom obrane od poplave na lokalnim vodama PGŽ

postojeće vatrogasne snage dostatne su za sanaciju šteta nastalih poplavljivanjem. Po

potrebi uključile bi se i druge snage zaštite i spašavanja navedene u ovoj Procjeni. Ne

očekuje se da bi bile potrebno uključivati snage ZiS van Općine Vrbnik. Sve operativne

snage koristile bi sve svoje materijale resurse.

4.2 POTRESI

Prostor Općine Vrbnik pripada VIII. stupnju MCS mogućeg maksimalnog intenziteta

potresa. Posljednjih godina na području Općine zabilježeni su samo slabiji potresi bez

ljudskih žrtava i materijalnih šteta, no u daljoj povijesti su na ovom području zabilježeni

potresi jačeg intenziteta što ukazuje na potrebu prepoznavanja rizika od potresa te

planiranje zaštite od istog. Gubici u stanovništvu za najjači pretpostavljeni intenzitet potresa

bili bi 37 plitko i srednje zatrpanih i 6 duboko zatrpanih osoba. U slučaju jačih potresa, u

povredljivim urbanim dijelovima naselja s pretežito starijom gradnjom, spašavanje iz




Stranica 66 od 90

ruševina zatrpanih osoba mora se provesti u što kraćem vremenu, a najkasnije 72 sata

nakon zatrpavanja.

Svakako se može pretpostaviti da redovne snage koje se bave zaštitom i spašavanjem

prvenstveno sve vatrogasne operativne snage, i svi njihovi materijalni resursi u tom slučaju

nisu dostatne pa je stoga potrebno ustrojiti dodatne snage.

Djelovanje svih snaga zaštite i spašavanja koordinira općinski načelnik i Stožer zaštite i

spašavanja Općine Vrbnik.

Dodatne operativne snage osigurale bi se:

1. Sklapanje ugovora sa poduzećima i obrtima koji posjeduju strojeve i

mehanizaciju da u slučaju potrebe imaju obavezu stavljanja svojih ljudskih i

materijalne resurse na raspolaganje snagama civilne zaštite Općine Vrbnik. Za

raščišćavanje ruševina bilo bi potrebno osigurati 17 kamiona, 1 autodizalicu, 2

utovarivača i 1 stroj za razbijanje betona. Za opsluživanje građevinske

mehanizacije predviđa se 20 ljudi.

2. Sklapanjem ugovora sa Lovačkim društvom 'Vrbnik - Garica' koje bi svojim

ljudskim i materijalnim resursima pomoglo u provedbi zaštite i spašavanja.

3. Po potrebi uključivale bi se i dodatne operativne snage službi i postrojbe

pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne

djelatnosti ( gotove operativne snage ZiS),pravne osobe koje imaju postrojbe i

stručne timove za zaštitu i spašavanje, te udruge građana (sukladno popisu iz

poglavlja „SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE“)

4. Općina Vrbnik po potrebi provest će i dodatno osposobljavanje pripadnika

operativnih snaga i nabavku specijalističke opreme za potrebe zaštite

spašavanja.




Stranica 67 od 90

4.3 OSTALI PRIRODNI UZROCI

Obzirom na geografski položaj i klimatska obilježja na ovom se području mogu

očekivati opasnosti uzrokovane elementarnim nepogodama. Realnu opasnost po

stanovnike, materijalna i kulturna dobra predstavljaju olujno nevrijeme i suša, te je pri izradi

Plana zaštite i spašavanja potrebno obratiti posebnu pozornost na ove elementarne

nepogode.

Najteže posljedice izazvala bi suša na poljoprivrednim površinama Vrbničkog polja. Posebno

se to odnosi na štete na vinogradima što bi izravno utjecalo na cjelokupno gospodarstvo

Općine. Suša se na poljoprivrednim površinama najbolje sanira navodnjavanjem i

zalijevanjem.

Jaki vjetar, grmljavina i velika količina oborina u kratkom vremenskom razdoblju mogu

nanijeti štete na krovovima, automobilima, električnim instalacijama i prometnicama.

Postojeće Vatrogasne službe dostatne su za raščišćavanje prometnica od srušenih stabala

uslijed nevremena te gašenje požara.

Poledica je rijetka pojava, ali može izazvati prometne nesreće. Potrebna je pravovremena

intervencija komunalnog poduzeća (Ponikve d.o.o.) pri prognostičkoj najavi poledice.

Postojeće operativne snage su ljudski i materijalno dobro ekipirane te su dovoljne u

otklanjanju posljedica ugroze navedenih nepogoda.

4.4 KLIZIŠTA

Na području Općine Vrbnik nisu registrirana aktivna klizišta.

4.5 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

Obzirom da na području Općine Vrbnik postoje pravni subjekti, odnosno tvrtke koje u

svom proizvodnom procesu rabe ili skladište opasne i štetne tvari, postoji vjerojatnost da bi u




Stranica 68 od 90

određenim uvjetima moglo doći do tehničko-tehnološke katastrofe ili nesreće. Najteže

posljedice bile bi kad bi došlo do izlijevanja i zapaljenja opasne tvarli koja se skladišti na

lokaciji osnovne škole kada bi bio iugrožen veliki broj učenika. Najveća količina opasne tvari

skladšti se u asfaltnoj bazi Garica, ali se u zoni ugroženosti ne nalazi velik broj objekata u

kojima se zadržava veći broj ljudi.

Postoji mogućnost nastanka većih šteta uslijed tehničko-tehnološke katastrofe u prometu,

poglavito ako dođe do istjecanja nafte i naftnih derivata, razrjeđivača i drugih opasnih tvari u

vodoopskrbni sustav.

Opasnost od nastanka tehničko-tehnološke nesreće u pomorskom prometu je mala budući

da akvatorijem Općine ne prolaze značajni prometni putevi.

Redovne operativne snage dovoljne su za otklanjanje ugroza. Eventualno je potrebno

dodatno educirati i opremiti vatrogasne snage za rad u ugroženom području od opasnih

tvari. Za sanaciju prostora ukoliko je to potrebno angažiraju se specijalizirane tvrtke koje se

bave saniranjem okoliša.

Do aktiviranja dodatnih snaga došlo bi uslijed tehničko – tehnoloških katastrofa ili velikih

nesreća u prometu u blizini objekata u kojima boravi veći broj ljudi, te bi u tom slučaju

načelnik uz pomoć članova Stožera ZiS procijenio potrebu za aktiviranjem dodatnih

operativnih snaga.

4.6 EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI

Na području Općine Vrbnik smanjena je mogućnost nastanka epidemije ljudi i

životinja te ne postoji mogućnost veće ugroze. Eventualno bi moglo doći do ugroženosti

stanovništva zbog pojave epidemije gripe. Ostalim zaraznim bolestima stanovništvo je manje

ugroženo. Ugroženost stanovništva proizlazi i od moguće pojave hidrične epidemije kada bi

moglo doći do prodora crijevnih zaraznih bolesti u vodovodni sustav. Zbog prekrivenosti

područja Općine poljoprivrednim površinama postoji mogućnost pojave i širenja biljnih

bolesti. Posebno se to odnosi na Vrbničko polje sa najznačajnijom proizvodnjom vinove loze

i vinskog grožđa u Primorsko-goranskoj županiji. Iako se bolesti vinove loze očekuju svake




Stranica 69 od 90

godine na ovom području, procjenjujemo da se širenje redovnim i pravovremenim mjerama

zaštite može držati pod kontrolom.

4.7 PROLOMI HIDROAKUMULACIJA

Na ovom području ne postoje hidroakomulacije te samim time ne postoji ni opasnost

od proloma istih pa time nema ni ugroze stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te

okoliša na ovom području.

4.8 SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Najbolje organizirane snage u sustavu zaštite i spašavanja na području Općine su

Javna vatrogasna postrojba Grada Krka i Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrbnik, pa te

snage čine okosnicu svih snaga za zaštitu spašavanje. Uz službe i postrojbe pravnih osoba

koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, udruga koje se uključuju u

sustav zaštite i spašavanja i poduzeća i obrta koji mogu pomoći strojevima i mehanizacijom,

nije potrebno osnovati postrojbu civilne zaštite opće namjene. Dužnosti civilne zaštite

obavljati će pripadnici DVD-a Vrbnik te članovi lovačkog društva „Vrbnik - Garica“

U slučaju katastrofe ili velike nesreće, poduzeća i obrti na području Općine ne posjeduju

dovoljan broj strojeva i mehanizacije za raščišćavanje iz ruševina (broj mehanizacije kojom

raspolažu naveden je u Poglavlju “Snage zaštite i spašavanja”) te je dodatnu mehanizaciju

potrebno osigurati iz poduzeća i obrta najbližih Općina i Gradova.

Procjenjujemo da bi nakon educiranja članova DVD-a i lovačkog društva u poslovima civilne

zaštite, te potpisivanja ugovora sa poduzećima i obrtima koji posjeduju strojeve i

mehanizaciju koji bi mogli pomoći u zaštiti i spašavanju, stalne i pričuvne snage zaštite i

spašavanja mogle efikasno suzbijati ovakve vrste opasnosti.




Stranica 70 od 90

5 ZEMLJOVIDI PODRUČJA U MJERILU 1:25 000

Karta 1: Korištenje i namjena površina

Karta 2: Infrastrukturni sustavi i mreže

Karta 3: Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja

Karta 3a: Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju

Karta 3b: Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja i dijelovi primjene planskih mjera

zaštite




Stranica 71 od 90

6 POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE VRBNIK

6.1 PODRUČJE ODGOVORNOSTI NOSITELJA PLANIRANJA

6.1.1 UKUPNA POVRŠINA PODRUČJA I OSTALE GEOGRAFSKO-KLIMATSKE KARAKTERISTIKE

Općina Vrbnik nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji,na sjeveroistočnoj strani

otoka Krka. Središte Općine je istoimeni gradić koji spada među najstarija naselja na otoku.

Danas je, utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj (N.N. 86/06), Općina Vrbnik jedinica lokalne samouprave i obuhvaća 4 naselja i to:

naselje Vrbnik, Risika, Garica i Kampelje. Administrativno središte je naselje Vrbnik.

Područje Općine Vrbnik obuhvaća prostor od 49,30 km2

na kopnu (oko 1,4% ukupne

površine Primorsko-goranske županije) i oko 28,32 km2

u akvatoriju Vinodolskog i

Velebitskog kanala. Na kopnu graniči s područjem Grada Krka, Općinom Dobrinj, Baška i

Punat a u akvatoriju Vinodolskog kanala sa područjem Općine Dobrinj, Grada Crikvenice i

Novog Vinodolskog.

RELJEF

Prostor Općine Vrbnik s obzirom na reljefnu strukturu može se podijeliti na:

- obalni pojas do 100 m.n.v gdje dominira stjenovita obala sa naglašeno strmim stranama.

Obalna crta je razvedena oštrim usjecima i manjim uvalama. U ovom pojasu nalazi se

naselje Vrbnik.

- središnji kopneni dio do 300 m.n.v. gdje dominira blago nabrana zaravan i dijeli taj

prostor na istočni dio sa Vrbničkim poljem koji se pruža u smjeru sjeverozapad – jugoistok;

te jugozapadni dio prema Krčkom zaljevu. Raznolikost karaktera ovih struktura: kultivirano

Vrbničko polje - ravnica, te prirodni ambijent samoniklih šuma, šikara, livada i kamenjara, te

bujičnih tokova predstavljaju izuzetno vrijedne resurse. U središnjem dijelu se nalaze i ostala

tri naselja: Garica, Risika i Kampelje.




Stranica 72 od 90

- obodno brdovito područje Općine sa prostorima na sjeverozapadu Općine sa prostorima

na sjeverozapadu Općine (Harbujica 293 m.n.v.), te M. Hlam (446 m.n.v.), Hlam (361

m.n.v.), Treskavac (349 m.n.m.) i Vranjak (350 m. n. m.) na jugoistoku Općine.

KLIMATSKA OBILJEŽJA

Područje Općine Vrbnik pripada mediteranskoj klimi koja se odlikuje suhim i toplim ljetima, te

kišovitom i blagom zimom sa povremenim periodima pada temperature zbog utjecaja bure.

Bura je dominantan vjetar - sjeveroistočnjak koji zbog konfiguracije mijenja smjer.

Postojanje stabilne anticiklone tipične za ljetni period, daju obilježje radijacijom,

temperaturnom i strujnom režimu ljeta. U hladnom dijelu godine u istim vremenskim stanjima

(anticiklone) turbulencije su male pa lokalni utjecaji postaju dominantni. U to godišnje doba

pojavljuje se bura. Prosječna količina oborina na dijelovima kvarnerskih otoka koji se nalaze

na nadmorskoj visini do 200 m iznosi 1000-1250 mm dok je za dijelove iznad 200 m

prosječna količina oborina veća od 1250 mm. Prosječna vrijednost godišnje količine oborina

za Općinu Vrbnik je 1231,1 mm. Maksimumi oborina na ovom području javljaju se krajem

jeseni, a minimumi sredinom ljeta. Količina oborina u hladnom periodu godine veća je nego

u toplom a smanjuje se idući od sjevera prema jugu. Snijeg pada rijetko i brzo se topi, tako

da ga na obali ima prosječno 2 do 3 dana godišnje. Tuča također nastupa 2-3 puta godišnje.

Magla je na otocima rijetka pojava i pojavljuje se manje od deset dana godišnje, prvenstveno

tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. U godišnjem prosjeku na ovom području naoblaka iznosi

na pučini oko 4, a duž obale oko 5 desetina i u pravilu se smanjuje od obale prema moru i

od sjevera prema jugu. Najvedriji dio godine je kraj srpnja i početak kolovoza Od studenog

do veljače traje zimski režim naoblake, kad ima više oblačnih nego vedrih dana. Prosječna

godišnja temperatura iznosi 14,05 ºC.

Najvažniji vjetrovi ovog područja su sjeveroistočni - osobito zimi kao bura ili kao ljetni noćni

burin, zatim jugoistočni - osobito kao jugo u proljeće i jesen te sjeverozapadni - osobito kao

trajne etezije ljeti (maestral). Drugi su vjetrovi manje učestali i kratkotrajni, a njihov smjer i

intenzitet ovisi o putanji i o stupnju depresije ciklonalnih poremećaja u odnosu na geografsku

širinu. Područje Općine Vrbnik okrenuto je Vinodolskom kanalu i Velebitskim padinama,




Stranica 73 od 90

stoga je izloženo udarima bure velikog intenziteta i donošenju većih količina soli koja se

taloži na zaklonjenim mjestima. Bura je suh vjetar i samo iznimno donosi kišu. Čim je

intenzitet bure veći i trajanje dulje, tim nosi veće količine fino raspršene soli koju odlaže tamo

gdje joj intenzitet popušta. Vrbničko polje je zatvoreno okolnim brežuljcima, jedino je

otvorenije na potezu od kojih 100-200 m prema gradu Vrbniku odnosno Velebitskom kanalu,

a time je izloženo i utjecaju bure. Bura koja puše na ovom području naziva se još i “senjska

bura”, jer kod Senja dostiže i najveću jačinu (i do 100 km/sat). Tijekom jeseni i zime

najučestaliji i najjači je vjetar iz smjera NE (bura), ali zbog konfiguracije tla nije ograničena

samo na taj smjer. Mjesečna prosječna učestalost tišine (broj dana bez vjetra) iznosi od 10-

19 % zimi, odnosno od 16-22 % u jesen. Tokom proljetnih i ljetnih mjeseci značajno su

zastupljeni i smjerovi vjetra iz drugih kvadranata. Tada je prosječni broj dana bez vjetra 20-

26 %. Ljeti tijekom dana prevladava lagani sjeverozapadni maestral.

More koje obuhvaća teritorij Općine Vrbnik raspoređeno je u dva susjedna akvatorija:

na sjeveru Vinodolski kanal, na jugoistoku Velebitski kanal. Obale prema Vinodolskom

kanalu se u relativno strmom nagibu spuštaju do dubine od 17-25 m, a u Velebitskom kanalu

i do 30-50 m.

Obalni je pojas gotovo u cijelosti vapnenasto hridinast. Na mjestima blagog nagiba

kompaktna stjenovita podloga obično je prekrivena kruponozrnim ili finim pjeskovitim

sedimentima, na kojima u vrlo zaštićenim mjestima dolazi do taloženja siltoznih čestica.

Okomite ili čak subvertikalne stijene u pravilu su slabo razvedene, te se neprekinuto ili

stepenasto spuštaju u dubinu, a manje usjekline, tektonskog ili erozijskog porijekla, nalazimo

gotovo svugdje. U završnim dijelovima uvala u pravilu nalazimo plaže krupnih oblutaka (u

uvali Potovošće), dok pješčanih plaža u akvatoriju Vrbnika ima u uvali Sv. Marak, uvali Sv.

Juraj.

Nema podataka o smjeru i visini valova za područje Općine Vrbnik. Podaci mogu biti jedino

orijentativni, kao pokazatelji stanja na području sjevernog Jadrana. U proljeće i ljeti

prosječne mjesečne vrijednosti mirnog mora su u rasponu od 35-46%, posebno u lipnju i

srpnju. Tijekom zime i jeseni učestalost mirnog mora je manja (u rasponu od 20-31%), a

more je najčešće valovito u siječnju i studenom. Zimi i u jesen prosječne i maksimalne




Stranica 74 od 90

vrijednosti visine valova iznose 0,6-1,25 m, odnosno 1,5-3,5 m, dok su u proljeće i ljeti

srednje visine valova manje, u rasponu od 0,4-0,9 m odnosno 1-2,5 m. U siječnju su najveći

valovi a generiraju se iz sjevernog i južnog smjera, u listopadu iz pravca juga a u prosincu iz

pravca sjeveroistoka.12

6.2 STANOVNIŠTVO

Prema popisu stanovništva iz 2001. na području Općine Vrbnik popisano je ukupno

1245 osoba, odnosno 0,43% stanovništva Županije. Opća gustoća naseljenosti iznosila je

25,00 stanovnika na km2, što je znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće

naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87

st./km2). U odnosu na Garicu, kao drugo najnapučenije naselje Općine, stanovništvo naselja

Vrbnik bilo je 2001. godine 6 puta brojnije. Iste je godine, uz Garicu, jedino još naselje Risika

imalo više od 100 stanovnika.

U tablici 11 su navedena naselja sa brojem stanovnika:

Tablica 11. Broj stanovnika u naseljima Općine Vrbnik

Naziv naselja Broj stanovnika

(2001 g.)

Površina

naselja (km2)

Gustoća

naseljenosti

Garica 149 5,92 25,00

Kampelje 6 5,28 1,18

Risika 146 10,99 13,82

Vrbnik 944 27,11 35,23


12 Preuzeto iz prostornog plana uređenja Općine Vrbnik




Stranica 75 od 90

Tablica 12. Dobno-spolna struktura stanovništva po glavnim dobnim skupinama 2001.g.


6.3 KULTURNA I MATERIJALNA DOBRA TE OKOLIŠ

6.3.1 KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA

Područje Općine Vrbnik ima dugu i bogatu prošlost o kojoj svjedoče i brojni kulturni

spomenici. Nepokretna kulturna baština obuhvaća: naselja ili njihove dijelove; građevine,

sklopove ili njihove dijelove s pripadajućim okolišem i inventarom; elemente povijesne

opreme naselja; područja, mjesta ili spomen – obilježja vezana uz povijesne događaja ili

osobe; arheološka nalazišta i zone; etnološke sadržaje i zone te područja osobitih vrijednosti

identiteta prostora i njihove dijelove koji sadrže povijesne strukture kao pokazatelje

čovjekove prisutnosti u prostoru.

Arheološku baštinu na kopnenom području Općine Vrbnik čine:

ruševine srednjovjekovne utvrde Gradac – knezova Frankopanskih

Krševanski vrh (Garica) - prapovijesna gradina

Rt Sv. Marak (Risika) - antičko nalazište




Stranica 76 od 90

romanička crkvica Sv. Marak (ruševina)

Sv. Kuzam (Vrbnik) - prapovijesna gradina

Kostrilj (Vrbnik) - prapovijesna gradina

Sv. Mavar (Vrbnik) - ruševine romaničke i gotičke crkve

Uporica (Vrbnik) - nalazište pretpovijesnog brončanog nakita

rt Tenki i uv. Sv. Juraj - nalazište ostataka pretpovijesnog naselja

Hlam, južno od Vrbnika - pretpovijesna gradina

Mestinjak - pretpovijesno i antičko nalazište

Kampelje (Garica) - antičko nalazište

Garica - antička zidana grobnica u blizini naselja

Zagraina - pretpovijesna gradina

Val (Na Stazi) - nalazište antičke nekropole

Skudeljin (Risika) - antička keramika

Mavri (Risika) - nalazište antičke nekropole

Pomorski lokaliteti su:

arheološki pojedinačni lokalitet u uvali Sv. Marak - antičko nalazište,

arheološki pojedinačni lokalitet u uvali Melska - nalazište antičke nekropole,

arheološki pojedinačni lokalitet u uvali Lučica – antičko nalazište.

Etnološku baštinu čine:

etno zona Risika - Dolinje selo - etno zone Risika - Paprata (unutar njega etno objekt

Paprata)

etno zona Misučajnica.

U kategoriji spomen (memorijalni) objekt evidentirana je:

Biblioteka Dinka Vitezića (Vrbnik).




Stranica 77 od 90

6.3.2 VODOOPSKRBNI OBJEKTI

Opskrba vodom područja Općine Vrbnik odvija se putem vodoopskrbnog sustava

otoka Krka kojim upravlja zajedničko komunalno društvo “Ponikve” Krk. Vodoopskrba

naselja iz vodoopskrbnog sustava je izgrađena za naselja Vrbnik, Risika i Garica. U ostalim

naseljima na području ove Općine se oborinska voda prikuplja preko nakapnih površina koje

čine krovovi kuća skupljajući vodu u cisterne.

Vodoopskrbni sustav se počeo razvijati početkom 20-og stoljeća, točnije 1911. god. kada je

potekla prva voda iz javnih izljeva u naselju Vrbnik. Dugo godina glavni izvori vode u ovom

lokalnom vodovodu su izvori vode u Vrbničkom polju Rovoznik i Grabrovnik.

Izdašnost vodom ovih izvora je tijekom godine promjenjiva i kreće se za Rovoznik od 10 do

0,1 l/s, a za Grabrovnik od 5 do 0,1 l/s. Ovi izvori su i danas priključeni na vodoopskrbni

sustav, ali je glavni izvor vode jezero Ponikve. Vodoopskrbni sustav od ovog izvorišta do

naselja Vrbnik je izgrađen 1986. god., zbog nedovoljnih količina vode iz postojećih zahvata

tijekom ljeta. Kapacitet ovog vodovoda je 27 l/s i dovoljan je za opskrbu vodom ovog

područja za duže razdoblje. Na lokaciji Paprata izbušen je bunar dubine 138 (201,5) m,

promjera d = 311/244 mm. Izdašnost bunara procijenjena je na 15 l/s. Bunar EP-1 Paprata

planira se spojiti se na cjevovod PK Vele Hrusti – V. Vrbnik.

Postojeći uređaji u vodoopskrbnom sustavu su:

- postojeći vodozahvat - "Rovoznik"

- postojeće vodospreme - „Sv.Nedija“, „Vrbnik I“

- mreža cjevovoda.

Dovoljnih količina vode ima u naselju Vrbnik, i dijelom u naseljima Garica i Risika dok ostala

naselja nemaju vodu iz vodoopskrbnog sustava, već se oborinska voda zahvaća u cisterne.

U slučaju nestašice vode u cisternama voda se dovozi autocisternama.




Stranica 78 od 90

6.3.3 ZONE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE TE GOSPODARSKE PROIZVODNJE

Područje Općine Vrbnik je tradicionalno težačko područje. Tu je stanovništvo do

danas uspjelo održati značajan dio tradicionalnih poljoprivrednih grana čemu pogoduje

kraški krajolik i plodna dolina Vrbničkog polja. Vinogradarstvo s vinarstvom je osnovna

privredna grana i okosnica razvoja ovog područja. Danas je na Vrbničkom polju vinovom

lozom zasađeno oko 100 hektara. Zahvaljujući uzgoju poznate autohtone sorte grožđa

proizvodi se vino “Vrbnička žlahtina”, čije je geografsko porijeklo zaštićeno 1981. godine u

kategoriji kvalitetnih vina. Od ostalog voća značajniji je uzgoj oraha dok su količine ostalog

voća zanemarive. Južno voće zastupljeno je kroz uzgoj maslina i proizvodnju maslinovog

ulja, koja godišnje iznosi oko 35 hl. Površine pod maslinama se postupno povećavaju jer se

sade nove masline a dio maslinika se obnavlja.

Gospodarstvo Vrbnika danas obilježavaju slijedeće karakteristike:

nepovoljnija demografska struktura

opadanje broja radno aktivnog stanovništva,

niska stopa zaposlenosti,

izražene dnevne migracije,

značajne poljoprivredne površine koje omogućavaju proizvodnju tradicionalnih

poljoprivrednih grana, ali i uvođenje novih oblika proizvodnje zdrave hrane,

djelomično iskorišteni prirodni preduvjeti za razvoj stočarstva i stočarskih proizvoda,

blizina značajnih tržišta u većim gradskim središtima i na jakim turističkim

područjima,

postepeno poboljšavanje turističke djelatnosti i obogaćivanje turističke ponude,

pogodnost prostora za daljnji razvoj turističke djelatnosti i pratećih sportsko

rekreacijskih aktivnosti.

Obrtništvo proizvodno i uslužno ne prati potrebe lokalnog stanovništva i turista, tako da su

oni orijentirani na druga središta, uglavnom Krk i Rijeku.




Stranica 79 od 90

Turizam je samo djelomično prisutan na ovom području s nižom razinom ponude i

nedostatkom pratećih sadržaja.

6.3.4 STAMBENI, POSLOVNI, SPORTSKI I KULTURNI OBJEKTI U KOJIMA BORAVI I MOŽE BITI

UGROŽEN VELIK BROJ LJUDI

Na području Općine Vrbnik ne postoje poslovni, kulturni ili sportski objekti u kojima se

zadržava veliki broj ljudi. Na ulazu u samo naselje Vrbnik postoji blok od 27 stambenih

jedinica s oko 90 ljudi. Uz navedeno, lokacija na kojoj se zadržava veći broj ljudi je Područni

odjel osnovne škole “Fran Krsto Frankopan”.

6.3.5 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

- Dječji vrtić Katarina Zrinjska

- Područni odjel osnovne škole “Fran Krsto Frankopan” (Krk),

- Ambulanta Opće medicine, Vrbnik

- Knjižnica i čitaonica braće Vitezović

- Muzej i umjetnička galerija

- Kulturno-umjetničko društvo ‘Frankopan’

- Turistička zajednica Općine Vrbnik

Opremljenost objektima društvenog standarda i njihova brojnost nisu na zadovoljavajućoj

razini. To je posljedica relativno slabe naseljenosti Općine, nepovoljne populacijske slike, te

tradicionalne orijentiranosti stanovništva na Krk i Rijeku.

Obilježa sadašnjeg stanja društvenih djelatnosti su nedovoljni kapaciteti i njihova slaba

opremljenost. To se u prvom redu odnosi na nedostatak sportskih objekata i skromnu

ponudu sportskih sadržaja, kao i skromnu ponudu rekreacijskih sadržaja.




Stranica 80 od 90

Većina administrativnih, obrazovnih i kulturnih ustanova nema sjedište u Vrbniku. To izravno

utječe na kvalitetu rada tih institucija, a time i na kvalitetu života stanovništva Općine Vrbnik.

6.3.6 SKLONIŠTA I KAPACITETI ZA ZBRINJAVANJE STANOVNIŠTVA

Naselje Vrbnik svrstano je, sukladno „Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i

naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu“ (NN 2/91), u

gradove 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi).

Urbanističkim planom uređenja naselja Vrbnik (UPU 1) potrebno je odrediti jednu ili više

zona u kojima će se osigurati zaštita stanovništva u zaklonima. Ostala naselja na području

Općine Vrbnik ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa, odnosno drugih objekata za

zaštitu.

Za provođenje mjera zbrinjavanja stanovništva na području Općine Vrbnik mogućnost

smještaja većeg broja ljudi nudi:

- Hotel Mesić d.o.o. (40 ljudi)

- Hotel Vrbniče nad morem (cca 100 ljudi)

- Osnovna škola Fran Krsto Frankopan u Vrbniku (50 ljudi)

Na području Općine Vrbnik mogućnost pripremanja hrane za veći broj osoba nude slijedeći

objekti:

Poljoprivredna zadruga „Gospoja“

Ugostiteljski obrt „Nada“

Ugostiteljski obrt „Luce“




Stranica 81 od 90

6.3.7 ZDRAVSTVENI KAPACITETI

Zdravstvena zaštita u Vrbniku organizirana je na primarnoj razini u okviru ambulante

Opće medicine sa jednim liječničkim timom opće prakse i stomatološkim timom. Građevina

sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite nema. U Vrbniku nema ljekarne.

Na području Općine Vrbnik nema ustanova za socijalnu skrb, kao što su centri za socijalni

rad, zaštita maloljetnika, invalida ili starijih osoba. Nema centara organizirane socijalne

zaštite, ispostave Zavoda za zapošljavanje niti Republičkog fonda MIORH.

Tablica 13. Infrastruktura javnog zdravstva

Redni broj Opis traženog podatka Broj

1. Broj ambulanti opće medicine 1

2. Ukupan broj liječnika opće medicine 1

3. Broj medicinskih sestara 1

4. Medicinske sestre u stomatološkim

jedinicama

1

5. Stomatološke ambulante 1

6. Ljekarne 0

6.3.8 FINANCIJSKA INFRASTRUKTURA

Na području Općine Vrbnik od financijske infrastrukture postoji bankomat Erste banke

i poštanski ured.




Stranica 82 od 90

6.4 PROMETNO- TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA

Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj

funkciji pružanja transportnih usluga, a unutar Općine Vrbnik čine ga prometni podsustavi

kopnenog i pomorskog prometa. Zračni promet se usmjeruje na korištenje postojeće zračne

luke na sjeveru otoka Krka.

6.4.1 PROMETNICE

KOPNENI PROMET

- Cestovni promet

Osnovnu mrežu na području Općine Vrbnik čini sustav razvrstanih županijskih i lokalnih

cesta, te nerazvrstanih cesta.

Županijske i lokalne ceste na području Općine Vrbnik su:

Županijske ceste:

Ž 5107 Kras ( Ž 5087 – D 102) – 8,16 km

Ž 5108 Ž 5107 – Garica – Vrbnik - 8,2 km

Ž 5183 Vrbnik ( Ž 5108) – Kuka (D102) – 4 km

Županijske ceste su slabije uređene, kolnik je neravan a odvodnja je slabo riješena. Tehnički

elementi su loši, širine su do 6,0 m.

Lokalne ceste:

LC 58071 (Ž 5087 - Risika - Ž 5108) u dužini od oko 4,5 km (od ukupno 6,3 km).

Razvrstana lokalna cesta L 58071 ima veće uspone, širina ceste je 5 - 5,50 m.




Stranica 83 od 90

Županijske i lokalne ceste imaju funkciju povezivanja naselja na prostoru Općine Vrbnik.

Opća ocjena je loše građevinsko stanje tih prometnica i nizak nivo tehničkog standarda i

sigurnosti. Tehnički elementi, nagibi, nivelete, širine kolnika i nosivost, prvenstveno kod

lokalnih cesta, ne zadovoljavaju standarde za javne ceste.

Nerazvrstane ceste

Sve ostale ceste, ulice u naseljima, šumski i protupožarni putovi i prilazi nerazvrstane su

ceste sa lošim prometno-tehničkim elementima:

Risika - G. Selo

Risika - D. Selo - Sv. Marak

Glavica - G. Garica

G. Garica - D. Garica - Kampelje

Glavica - Paprata - Grmovi

Grmovićevo selo

Nerazvrstane ceste i gradske ulice povezuju sve ostale dijelove naselja Vrbnika, Risike,

Garice i Kampelja, te sva ostala građevinska područja. Dio gradskih ulica je sa nogostupima

i kompletnom infrastrukturom, a dio bez. Većina cesta su vrlo uske (širine 3,0 do 4,0 m) te sa

usponima i do 12% bez riješene odvodnje i vrlo slabe preglednosti.

Prilazni putevi zaseocima, zgradama, morskoj obali, te šumski i poljski putovi su širine 3-4 m

sa mjestimičnim proširenjima.

Tehnički elementi su vrlo loši, održavanje je neredovito.

Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskrižja i odvodnja su različiti i ograničeni

terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Sustav ulica i cesta nije

pregledan, te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak.




Stranica 84 od 90

POMORSKI PROMET

Otok Krk povezan je mostom sa kopnom tako da na području akvatorija Općine

Vrbnik postoji u funkciji javnog prometa samo luka otvorena za javni promet lokalnog

značaja uz naselje Vrbnik. Unutrašnji plovni putevi obuhvaćaju pravce prema Crikvenici i

Novom Vinodolskom.

Uvala luke Vrbnik nalazi se uz samo naselje u uvali Namori. Luka se sastoji iz operativno

zaštitnog lukobrana, operativnog gata i obale sa gatom za privez brodica. Luka je

ograničenih prostornih mogućnosti - korisnici luka su domaći stanovnici, i izletnici u tranzitu.

Luka se može koristiti i kao sidrište u vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta.

U uvali Sv. Marak nalazi se privezište za potrebe domicilnog stanovništva.

ZRAČNI PROMET

Područje Općine Vrbnik nema mogućnosti za uvođenje zračnog prometa, već se

usmjeruje na korištenje postojeće zračne luke na sjeveru otoka Krka. Za interventne potrebe

(helidrom) moguće je koristiti podobne prostore u blizini naselja Vrbnik – lokalitet Černec.

6.4.2 ENERGETSKI SUSTAVI

ELEKTROOPSKRBA

Područjem Općine Vrbnik, jednim dijelom svoje trase, prolazi 110 kV dalekovod TS

110/35 kV Krk - TS 110/20 kV Rab. Vod je izveden u dvije dionice kao nadzemni (područjem

otoka Krka), i s podmorskim kabelom (između otoka Krka i Raba). Nadzemne dionice

izvedene su na čelično rešetkastim stupovima s vodičima Al-če 3x150 mm2, a podmorske s

trožilnim kabelom Cu 3x300 mm2

i Al 3x300 mm2. Postojeći 35 kV nadzemni vodovi na

području Općine Vrbnik su:




Stranica 85 od 90

- DV 35 kV TS 35/10 kV Dunat - TS 35/10 (20) kV Baška.

Distribucija električne energije do potrošača vrši se razdjelnom 10 (20) kV mrežom.

6.4.3 TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI

Postojeća pristupna telekomunikacijska mreža na području Općine Vrbnik izgrađena

je dijelom kao podzemna TK mreža i to pretežno kabelima tipa TK – 10 (čije karakteristike

ne udovoljavaju potrebama za pružanje novih usluga u telekomunikacijskom prometu), a

većim dijelom kao nadzemna TK mreža uz korištenje samonosivih TK kabela tipa TK 33-u.

Sadašnji broj baznih postaja GSM veza ne omogućava zadovoljavajuće pokrivanje signalom

područja Općine Vrbnik, koje iznosi svega oko 40-50%. Realizacijom, odnosno izgradnjom

planiranih baznih postaja, (izgradnja nekih je već u tijeku), to stanje će se bitno izmjeniti.

Građevine mobilne mreže (bazne stanice) ne smiju se graditi na udaljenosti manjoj od 50 m

od granice građevinskog područja naselja niti unutar područja zaštićene prirodne i kulturne

baštine.




Stranica 86 od 90

7 LITERATURA

Bajić, A., Peroš, B., Vučetić, V. i Z. Žibrat, 2001: Opterećenje vjetrom – meteorološka

podloga za hrvatske norme, Građevinar Vol. 53, No. 8, 495–506.

Bajić, A., 1989: Severe bora on the northern Adriatic, Part I: Statistical Analysis, Rasprave,

24, 1–9.

Bajić A., M. Gajić-Čapka, L. Srnec, V. Vučetić, K. Zaninović i Z. Žibrat, 2000: Meteorološka

podloga za hrvatske norme, opterećenje snijegom, ekstremne temperature zraka i

opterećenje vjetrom, Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 85 str.

Bajić, A., Vučetić, V. i Z. Žibrat, 2004: Maksimalne izmjerene i očekivane brzine vjetra na

području Republike Hrvatske, Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 83 str.

Bajić, A. i V. Vučetić, 2004: Karta referentne brzine vjetra na području Republike Hrvatske,

Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 53 str.

Brebrić, V., 1983: Ledena kiša i poledica na području Hrvatske u siječnju 1982. Zbornik

radova sa savjetovanja o atmosferskim, riječnim i elementarnim nepogodama,

Beograd, 28-30. rujna 1983, 289-298.

Faragó T. i R.W. Katz, 1990: Extremes and design values in climatology, WMO/TD–NO.386

WCAP–14, 46 str.

Gajić-Čapka, M., 2003: Oborina. U: Zavižan između snijega, vjetra i Sunca, Monografija u

povodu 50. obljetnice rada meteorološke postaje Zavižan, DHMZ i HMD, Zagreb, 85-

100.

Gajić-Čapka M., Perčec Tadić M. i Patarčić M., 2003: Digitalna godišnja oborinska karta

Hrvatske. Hrv. meteor. čas., 38, 21–34.

Gumbel, E.J., 1958: Statistics of extremes, Columbia Univ. Press, Ney York




Stranica 87 od 90

Ilwis 3.0 Academic for Windows. The Integrated Land and Water Information Sistem. Ilwis

Department, International Institute for Aerospace Survey and Earth Sciences.

Enschede, The Netherlands, 2001.

Jenkinson, A.F., 1955: The frequency distribution of the annual maximum (or minimum)

values of meteorological elements, Quart. J. R. Met. Soc., 87, 158–171.

Jenkinson, A.F., 1977: The analysis of meteorological and other geophysical extremes, Met

O. 13, Technical Note No. 58, 68 str.

Kovačić T., 2004: An attempt to evaluate the hail suppression in Croatia, Hrvatski

meteorološki časopis, 39, 71–82.

Ninyerola M., Pons X., Roure J.M. 2000. A methodological approach of climatological

modelling of air temperature and precipitation through GIS technique. Int. J. Climatol,

20, 1823-1841.

Penzar, I. i B. Penzar, 2000: Agrometeorologija, Školska knjiga, Zagreb, 228 str.

Penzar, B., Penzar I., Orlić, M. 2001.: Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna kuća

«Dr. Feletar, Zagreb,161-173.

Penzar, B. et al., 1996.: Meteorologija za korisnike, Školska knjiga d.d. i HMD, Zagreb, 47-

51.

Peti, D., 1998: Umjetno djelovanje na vrijeme i klimu, izvadak iz 50 godina rada Državnog

hidrometeorološkog zavoda, Zagreb, 201–208.

Phillips B.:Disaster recovery

Počakal, D., 2004: Metode i rezultati ocjene uspješnosti djelovanja sustava obrane od tuče,

Hrvatski meteorološki časopis, 38, , 35–50.

Počakal, D. i J. Štalec, 2003: Statistical analysis of hail characteristics in the hail-protected

western part of Croatia using data from hail suppression stations, Journal of Atmosferic

Research, 67–68C, 533–540.

Vučetić, M. i V. Vučetić, 2002: Vrijeme na Jadranu – Meteorologija za nautičare, Fabra

d.o.o., Zagreb, 129 str.




Stranica 88 od 90

Vučetić, V., 1991: Statistical analysis of severe Adriatic bora, Hrvatski meteorološki časopis,

26, 41–51.

Vučetić, V., 1993: Severe Bora on the Mid-Adriatic, Hrvatski meteorološki časopis, 28, 19–

36.

Vučetić, V., Bajić A. i B. Cividini, 1998: Importance of wind measurement period for the wind

energy potential estimation, Zbornik radova 16 International Congres “Energy and the

Environment”, Opatija, 28-30. rujna 1998, 195–202.

Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., 1998;99: Climatological basis for prediction of temperature

regime on ground, Hrv. meteor. čas., 33/34, 71-78

Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., Androić, B., Džeba, I., Dujmović, D., 2001: Određivanje

karakterističnog opterećenja snijegom, Građevinar, 53, 363-378.

Zaninović, K.; Patarčić, M., 2002: The snowfall climate zones in Croatia, Fourth European

Conference on Applied Climatology, 12-15 Nov. 2002, Brussels, Belgium, Abstracts

Volume.




Stranica 89 od 90

8 OVLAŠTENJE




Stranica 90 od 90

Documents

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara … · 2015. 9. 24. · Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa