Dokument Svjetske banke

SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU

Izvješće br. 51174-HR

MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

PROGRAMSKI DOKUMENT ZA PREDLOŽENI ZAJAM

U IZNOSU OD 200 MILIJUNA EUR (PROTUVRIJEDNOST 296,75 MILIJUNA USD)

ZA

REPUBLIKU HRVATSKU

ZA

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL)

FISKALNOG, SOCIJALNOG I FINANCIJSKOG SEKTORA

30. studenoga 2009.

Sektor za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Odjel za Središnju Europu i Baltičke zemljeRegija Europe i Središnje Azije

Distribucija ovog dokumenta je ograničena i osobe koje ga prime mogu ga upotrebljavati samo u službene svrhe. Njegov sadržaj ne smije se otkrivati u druge svrhe bez ovlaštenja Svjetske banke.

Hrvatska – fiskalna godina1. siječnja – 31. prosinca

EKVIVALENT VALUTA (Tečaj na dan 23. studenoga 2009.)

1,00 USD 4,8914 HRK

TEŽINE I MJERE Metrički sustav

KRATICE I AKRONIMIAPPP Agencija za javno-privatno partnerstvo INTOSAI Međunarodna organizacija vrhovnih

revizijskih institucija APK Anketa o potrošnji kućanstava IPPC Integrirano sprečavanje i kontrola

onečišćenja BDP bruto domaći proizvod IPSAS Institut za međunarodne računovodstvene

standarde za javni sektorCFAA Izvješće o financijskoj odgovornosti u

Hrvatskoj LFS/ARS Anketa o radnoj snazi

CPS Strategija partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom

MBOMGS Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti

DUR Državni ured za reviziju MFIN Ministarstvo financija DZS Državni zavod za statistiku MIS informacijski upravljački sustav EBRD Europska banka za obnovu i razvitak MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva ECA Europa i Središnja Azija MMF Međunarodni monetarni fondEK Europska komisija MP saborski zastupnikEIB Europska investicijska banka MTEF Srednjoročni fiskalni okvir ESA Europski sustav nacionalnih i regionalnih

računa MZSS Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

EU Europska unija NATO Sjevernoatlantski savez EUROSTAT Statistički ured Europske zajednice OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i

razvoj FDI izravna strana ulaganja PAL Programski zajam za prilagodbu FSAP Program ocjene financijskog

sektora PAYGO sustav generacijske solidarnosti

FX strana valuta PDV porez na dodanu vrijednost GFS Statistika državnih financija PEP Pretpristupni ekonomski programHANFA Hrvatska agencija za nadzor

financijskih usluga PPI indeks proizvođačkih cijena

HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak

PUO Procjena utjecaja na okoliš

HFP Hrvatski fond za privatizaciju PPS standard kupovne moći HNB Hrvatska narodna banka R&D istraživanje i razvoj HRK hrvatska kuna SAP sistemi, aplikacije i proizvodi HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje SDF Strateški okvir za razvojHZZO Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje SDR specijalna prava vučenja

ICR Izvješće o dovršenoj provedbi SEA Strateška procjena okolišaIT informacijska tehnologija UNDP Razvojni program Ujedinjenih

narodaJPP javno-privatno partnerstvo

Potpredsjednik:Direktor za Hrvatsku:

Philippe H. Le HouerouTheodore O. Ahlers

Rukovoditelj sektora:Voditeljica zajma:

Bernard G. FunckSanja Madžarević-Šujster

ii

HRVATSKA

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU JAVNOG I FINANCIJSKOG SEKTORA (DPL)

SADRŽAJ SAŽETAK ZAJMA I PROGRAMA...............................................................................................3I. UVOD....................................................................................................................................5II. EKONOMSKI I POLITIČKI KONTEKST.....................................................................6

A. POLITIČKI KONTEKST....................................................................................................6B. EKONOMSKA KRETANJA...............................................................................................6C. MAKROEKONOMSKE PROCJENE I ODRŽIVOST DUGA.....................................................13D. ODNOS S MMF-OM.......................................................................................................17

III. VLADIN PROGRAM I PROCES KONZULTACIJA.....................................................17IV. POTPORA BANKE VLADINOM PROGRAMU............................................................18

A. VEZA SA STRATEGIJOM PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE............................................18B. SURADNJA S RAZVOJNIM PARTNERIMA.........................................................................18C. ODNOS S OSTALIM PROJEKTIMA BANKE.......................................................................19D. STEČENA ISKUSTVA......................................................................................................19E. ANALITIČKE POTPORE PROGRAMU................................................................................20

V. PREDLOŽENI ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL).......................................21A. OPIS ZAJMA...................................................................................................................21B. I. PODRUČJE - JAČANJE JAVNIH FINANCIJA...................................................................23C. II. PODRUČJE – JAČANJE OTPORNOSTI SOCIJALNOGA SEKTORA I CILJANJA..................29D. III. PODRUČJE – POVEĆANJE UČINKOVITOSTI I STABILNOSTI FINANCIJSKOG SEKTORA32

VI. PROVEDBA ZAJMA..........................................................................................................36A. SIROMAŠTVO I SOCIJALNI UČINCI.................................................................................36B. ASPEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA...........................................................................................38C. PROVEDBA, PRAĆENJE I OCJENA...................................................................................39D. ASPEKTI NABAVE I FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA.........................................................39E. ISPLATE I PROVEDBA REVIZIJE......................................................................................41F. RIZICI I UBLAŽAVANJE RIZIKA......................................................................................42

PRILOZI

PRILOG 1: PISMO O RAZVOJNOJ POLITICI............................................................................................................43PRILOG 2: HRVATSKA – MATRICA MJERA ZA DPL (MJERE POLITIKE I POKAZATELJI NAPRETKA)....................49PRILOG 3: NOTA O ODNOSIMA S MMF-OM.........................................................................................................52PRILOG 4: HRVATSKA UKRATKO (S KARTOM HRVATSKE)..................................................................................56

Slika 1: Konvergencija ka EU, BDP po stanovniku u PPS, EU27=100...................................................................6Slika 2: Hrvatska: Učinak krize i novija događanja u gospodarstvu, 2004.-2009....................................................8Figure 3: Naknade za zaposlene u 2008. godini, u postotku BDP-a.......................................................................23Slika 4: Potrošnja na programe socijalne pomoći u raznim zemljama, godine 2005.-2008...................................30Slika 5: Udio ukupne potrošnje na socijalnu pomoć za najsiromašnijih 20% stanovništva...................................30Slika 6: Procjena učinka odabranih mjera na kućanstva u 2009.............................................................................37Slika 7: Stope siromaštva u 2008-2009...................................................................................................................37Slika 8: Profil siromašnih, prema statusu................................................................................................................38Slika 9: Profil siromašnih, prema obrazovanju.......................................................................................................38

Tablica 1: Odabrani pokazatelji zdravlja financijskog sektora...............................................................................10Tablica 2: Hrvatska – Ključni makroekonomski pokazatelji (u % BDP-a)............................................................13Tablica 3: Srednjoročni fiskalni okvir, 2008-2012., u % BDP-a............................................................................14Tablica 4: Vanjsko financiranje i pokazatelji izloženosti, 2005.-2012...................................................................15Tablica 5: Održivost javnog i inozemnog duga......................................................................................................15

Tablica 6: Sažetak predloženog programa reformi.................................................................................................22Tablica 7: Hrvatska: Glavne preporuke iz ažurirane verzije FSAP-a.....................................................................33

Okvir 1: Financijski sektor u Hrvatskoj u 2008. godini..........................................................................................10Okvir 2: Rezultati stres testa za financijski sektor..................................................................................................11Okvir 3: Neriješena pitanja PAL programa............................................................................................................20

Zajam za razvojnu politiku za Hrvatsku pripremio je tim IBRD-a čiji su članovi Sanja Madžarević-Šujster (voditeljica zajma), Emil Tesliuc (HDNSP), Matija Laco (ECSP2), Isfandyar Zaman Khan (ECSF1), Kari Hurt (ECSH1), Zoran Anušić (ECSH3), Nataša Vetma (ECSS3), Lamija Hadžagić (ECSC3), Antonia Viyachka (ECSC2) i Dubravka Jerman (ECCHR). Tim zahvaljuje za pomoć Bernardu Funcku, rukovoditelju sektora (ECSP2), Swati Ghosh (ECSP2), Eriki Jorgensen (ECSPE) i Roumeen Islam (ECSPE).

2

SAŽETAK ZAJMA I PROGRAMA

HRVATSKAZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL) ZA FISKALNI, SOCIJALNI I

FINANCIJSKI SEKTOR

Zajmoprimac Republika Hrvatska

Provedbena agencija MINISTARSTVO FINANCIJA

Podaci o financiranju Fleksibilan zajam Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna EUR (protuvrijednost 296,75 milijuna USD) uz 6-mjesečni LIBOR za EUR plus fiksni spread s 15,5 godina dospijećem i jednokratnom otplatom

Vrsta zajma Jedno-tranšni zajam za razvojnu politiku fiskalnog, socijalnog i financijskog sektora (DPL)

Glavna područja politike Reforme financija, javnog sektora i socijalne zaštite

Ključni pokazatelji ishoda 1. Naknade zaposlenima opće države smanjene s 10,8% BDP-a u originalnom proračunu za 2009. godinu na 10,2% BDP-a u proračunu za 2010. godinu;

2. Planirani izdaci za mirovine smanjeni na 10% BDP-a u proračunu za 2010. godinu, i udio izdataka za mirovine po posebnim propisima održan konstantnim na 20% ukupnih izdataka za mirovine;

3. Kapitalni rashodi opće države smanjeni s 5,2% BDP-a u originalnom proračunu za 2009. godinu na 4,0% BDP-a u proračunu za 2010. godinu;

4. Ukupna dospjela neplaćena dugovanja u sektoru zdravstva smanjena na kraju 2009. g. Na 1% BDP-a i dodatno smanjena u 2010. godini;

5. Proračun za 2010.-2012. usklađen sa srednjoročnim fiskalnim okvirom mjereno smanjenjem rashoda konsolidirane opće države sa 41,7% BDP-a u 2009. na 40,3% BDP-a u 2010. godini;

6. Ocjena EU-a upućuje na dovršetak usklađivanja zakonodavstva u sustavu javne nabave i daljnjem jačanju kapaciteta;

7. Osigurana adekvatna financijska sredstva za naknade za nezaposlenost i socijalne programe koji se temelje na imovinskom cenzusu održana na razini od 0,5% BDP-a u proračunu za 2010. godinu;

8. Međuagencijska koordinacija za pripravnost na krizu i upravljanje u krizi primjenjena u nekoliko slučajeva;

9. Stopa adekvatnosti kapitala povećana iznad 16 posto na kraju 2009. godine;

10. Revizorska izvješća investicijskih fondova sadrže detaljnu izloženost rizicima.

Razvojni cilj(evi) programa i njegov (njihov) doprinos CAS-u

Cilj DPL-a je pružiti potporu Vladinim naporima u rješavanju negativnih učinaka globalne krize putem (i) jačanja javnih financija; (ii) ojačane otpornosti socijalnog sektora i ciljanja, te (iii) poboljšane učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora.

Rizici i ublažavanje rizika Ekonomski rizici. Ključni rizik koji utječe na predloženi zajam je znatno jači i dugotrajniji pad gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji, a posebno u Hrvatskoj, nego što se predviđa sadašnjim projekcijama. Takva kretanja otežala bi fiskalni položaj, poslovanje korporativnog sektora, pa time i banaka, a isto tako, kreirala bi socijalne pritiske. S obzirom na veliko oslanjanje na prihode od turizma, i izvoza u Europu, Hrvatska je osjetljiva na bilo kakvo pogoršanje regionalne stabilnosti ili usporavanje gospodarskog rasta EU. Nadalje, s obzirom na visoku razinu inozemnog duga, visok stupanj euroizacije hrvatskog gospodarstva i visoke potrebe za financiranjem otplate duga u srednjoročnom razdoblju, financijski sektor u Hrvatskoj ostaje ranjiv na tečajni rizik i usporavanje priljeva kapitala. S obzirom na upravljani fluktuirajući tečajni režim, domaće fiskalne politike ostaju ključne u zaštiti ekonomske stabilnosti.Mjere ublažavanja. Očekuje se kako će napori usmjereni ka fiskalnoj konsolidaciji i reformi upravljanja javnim rashodima, potpomognuti DPL-om, ublažiti rizike povezane s redovnom otplatom javnog duga, čak i ako će za oporavak biti potrebno duže vrijeme. Mjere poduprijete DPL-om koje se odnose na osnaživanje legislative u financijskom sektoru, zajedno s naporima Hrvatske narodne banke na praćenju valutne izloženosti klijenata banaka i jačanju nadzora banaka, i zajedno s HANFA-om, nebankovnih financijskih institucija, ublažit će rizike vezane uz refinanciranje privatnog sektora te dovesti do otpornosti sustava na veće poremećaje.

Politički rizici. Politički rizici ostaju umjereno visoki, budući da Hrvatska ima koalicijsku Vladu s tijesnom većinom u Saboru, i s obzirom da su neke od predloženih reformi ambiciozne i predstavljaju politički izazov. S obzirom na predsjedničke izbore krajem 2009. godine, predizborno razdoblje povećava rizik, iako neznatan, od usvajanja fiskalno manje održivih politika. Mjere ublažavanja. Provedba reformi poduprijeta DPL-om već je uvelike uznapredovala, između ostaloga i kao dio procesa pregovora s EU-om, što će ublažiti rizik od obrata u politici ili zakašnjenja u provedbi. Nedavno deblokiranje pristupnih pregovora s EU-om i jasan vremenski raspored za njihovo zaključenje do sredine 2010. godine, pružit će zamah u provedbi reformi. Nadalje, stabilno financiranje ciljanih programa socijalne zaštite također bi trebalo ublažiti socijalne pritiske od strane ranjivih skupina.

Identifikacijski broj zajma

PE-P117665

Mapa IBRD 33394

4

PROGRAMSKI DOKUMENT IBRD-A ZA ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU FISKALNOG, SOCIJALNOG I FINANCIJSKG

SEKTORA ZA HRVATSKU

I. UVOD

1. Hrvatske vlasti su realtivno dobro reagirale na utjecaj globalne krize kroz usvajanje pravilnih proaktivnih politika. S obzirom na smanjenje poreznih prihoda, fiskalna politika prolazi kroz značajnu prilagodbu kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost i osigurala redovna otplata duga. Politički zahtjevne mjere i na prihodnoj i na rashodnoj strani morale su biti implementirane uz očuvanje socijalne zaštite. Neke od mjera poput smanjenja naknada za zaposlene, suspenzija usklađivanja mirovina ili uvođenja poreza solidarnosti, usmjerene su na kratkoročno očuvanje makroekonomske stabilnosti. Vlasti su isto tako ojačale i zaštitile financijsku intermedijaciju, uvođenjem potrebnih mjera.

2. Pritisak krize doveo je i do pomaka u provedbi srednjoročnih reformi: reforma javnih financija u kontekstu trogodišnjeg proračuna, ojačanog sustava javne nabave, te nakon dužeg razvoja, neophodna reforma financiranja zdravstva. Ostali srednjoročni ciljevi Vlade, poput privatizacije i reforme pravosuđa se nastavljaju.

3. Napori Vlade uspjeli su ublažiti krizu, no ne i njen utjecaj. Gospodarski rast, u prosjeku preko 4 posto u posljednjih pet godina, bilježi snažan pad u 2009. godini zbog kontrakcije domaće i inozemne potražnje. Negativan utjecaj snažne prilagode realnog sektora na financijski sektor doveo je do veće osjetljivosti na rizik što odgađa oporavak do sredine 2010. godine. Recesija je također pogoršala rezultate na tržištu rada, što je utjecalo na smanjenje životnog standarda. Najveći utjecaj krize osjetio se na mladima i slabije obrazovanim pojedincima, koji bilježe visoke stope nezaposlenosti i prije krize. U skladu s time, vlada je poboljšala ciljanje socijalnih naknada.

4. Predloženi zajam za razvojnu politiku (DPL) za Republiku Hrvatsku u iznosu od 200 milijuna EUR (protuvrijednost 296,75 milijuna USD) prepoznaje i podupire napore Vlade u rješavanju negativnog učinka globalne krize. Napori Vlade uključuju (i) jačanje javnih financija, kroz smanjenje ukupnog iznosa plaća, socijalnih transfera i kapitalnih rashoda, te napredak u izradi proračuna i strateškom planiranju; (ii) ojačan sustav i ciljanje socijalne zaštite, te (iii) poboljšanje učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora.

5. Predloženi program temelji se na rezultatima i preporukama nedavnih i tekućih zajmova, analitičkih i savjetodavnih usluga, uključujući i Analizu javnih financija, Procjenu stabilnosti financijskog sustava, Analizu učinka krize na siromaštvo i tržište rada, Analizu upravljanja u javnom sektoru, Tehničku pomoć u analizi i pitanjima financijskog sektora druge generacije, te Projekt razvoja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja koji podržava razvoj master plana za bolnice. Predloženi program izrađen je zajedno s Vladom, te je uključen u Strategiju Vladinih programa za razdoblje 2010-2012., u kojoj je opisana cjelovita gospodarska politika u sadašnjem nestabilnom globalnom okruženju. Program je koordiniran s ostalim razvojnim partnerima, a osobito s Europskom komisijom (EK) kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima za pristupanje u EU. Uz to, UNDP sufinancira tehničku pomoć potrebnu za provedbu reformi u socijalnom sektoru.

6. Izbor predloženog jednotranšnog zajma rezultat je cilja programaka rješavanju negativnog učinka krize, kao i posebnog vanjskog okruženja u kojem se predlaže ovaj zajam. Stečena iskustva iz ranijeg zajma za razvojnu politiku, opisana u Strategiji Svjetske Banke s Hrvatskom, za razdoblje 2009-2012, također su utjecala na izbor instrumenta.

5

7. Iako predloženi jednotranšni zajam za razvojnu politiku podržava kratkoročne mjere Vlade, Bančin angažman nastavlja se na šire-definiranim srednjoročnim planovima. Primjerice, Banka pruža analitičku i financijsku pomoć Hrvatskoj u svrhu podržavanja srednjoročnog cilja povečanja konkurentnosti kroz Izvješće o konvergenciji s EU, investicijske zajmove u infrastrukturi i znanosti i tehnologiji, kao i kroz predstojeći projekt reforme pravosuđa.

II. EKONOMSKI I POLITIČKI KONTEKST

A. POLITIČKI KONTEKST 8. Koalicijsku vladu predvođenu Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) Sabor RH podržao je u siječnju 2008. godine. Koalicija se temelji na sporazumu sa Hrvatskom seljačkom strankom (HSS), Hrvatskom socijalno-liberalnom strankom (HSLS) i predstavnicima manjina. U lipnju 2009. godine, premijer Sanader je podnio ostavku. Novu predsjednicu Vlade RH Jadranku Kosor, a bivšu potpredsjednicu Vlade RH, Sabor je brzo potvrdio, a njezino preuzimanje premijerske funkcije bilo je popraćeno i nekim promjenama u Vladi. Vladina strategija, opisana u Programu Vlade Republike Hrvatske za 2009.-2011., naglašava reforme koje bi osigurale makroekonomsku stabilnost kao osnovu za ubrzani oporavak hrvatskog gospodarstva i društva u razdoblju poslije krize. U svrhu ostvarivanja tih ciljeva Vlada planira, između ostaloga: (i) ubrzavanje reformi u pravosuđu i javnoj upravi, (ii) dovršetak privatizacijskog procesa i jačanje borbe protiv korupcije, (iii) intenzivirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva i povećati konkurentnost poljoprivrede, uz istodoban ravnomjerni i uravnoteženi razvoj svih regija, (iv) poticati sektor turizma s daljnjim razvojem infrastrukture, te (v) promicati društvo utemeljeno na znanju. Vladine nepopularne mjere poduzete u svrhu osiguravanja makroekonomske stabilnosti u rebalansu državnog proračuna iz srpnja 2009. godine potakle su pozive na prijevremene izbore od strane opozicije, kao i prosvjede poljoprivrednika i sindikata. Međutim, unatoč gospodarskim poteškoćama i nekim politički teškim odlukama, održan je socijalni mir.

9. Hrvatska je u travnju 2009. godine postala članicom NATO-a, a perspektiva pristupanja EU ojačana je napretkom u riješavanju graničnog spora sa Slovenijom i nastavkom usklađivanja s EU pravnom stečevinom. Hrvatska je dobila status zemlje kandidata u lipnju 2004. godine, a službeni pregovori o pristupu EU-u započeli su u listopadu 2005. godine. Međutim, proces pregovora zastao je od listopada 2008. zbog dugotrajnoga graničnog spora sa Slovenijom. U rujnu 2009. godine Slovenija je deblokirala pregovorački proces Hrvatske s EU-om nakon što su dvije zemlje postigle sporazum o nastavku dijaloga u smjeru rješavanja graničnog spora uz međunarodno posredovanje. Do danas, Hrvatska je otvorila 28 od 35 pregovaračkih poglavlja pravne stečevine s Europskom komisijom, i privremeno zatvorila dvanaest. U svom Izvješću o napretku za 2009. godinu, EU ocijenjuje da je Hrvatska nastavila ispunjavati političke kriterije i ostvarila napredak u većini područja, uključujući pojačane napore na području vladavine prava. Međutim, također je navela kako Vlada treba osnažiti rad na reformama u području pravosuđa i temeljnih prava, osobito u pogledu neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i učinkovite javne uprave.

B. EKONOMSKA KRETANJA

Gospodarski razvoj prije krize

10. Prije izbijanja globalne krize Hrvatska je imala snažan gospodarski rast. Gospodarski rast, koji je u razdoblju 2004.-2008. u prosjeku iznosio više od 4 posto. Navedena kretanja odraz su zamjetnog doprinosa domaće potražnje. Rast je bio osobito snažan u sektoru usluga kao što su trgovina na malo, građevinarstvo i turizam. Te

Slika 1: Konvergencija ka EU, BDP po stanovniku u PPS, EU27=100

Izvor: EUROSTAT

115.5 115.3 112.8 110.8

49.0 47.857.1

63.452.0 49.2 56.6 63.0

0

20

40

60

80

100

120

140

1997. 2000. 2005. 2008.EU15 EU10 Hrvatska6

visoke stope gospodarskog rasta dovele su do brze konvergencije s EU-om prema dohotku po stanovniku (Slika 1). U tom razdoblju smanjilo se i siromaštvo, pri čemu je stopa apsolutnog siromaštva opala sa 11 posto u 2004. na 6,1 posto1 u 2008. godine.

11. Međutim, ekspanzija privatnih investicija i potrošnje, djelomično kao rezultat velikih priljeva kapitala, dovela je do povećanja vanjske ranjivosti. Iako je izvoz rastao prilično brzo (najviše nafta i naftni derivati, hrana, te strojevi i prijevozna sredstva), rast uvoza (najviše kapitalnih dobara i nafte i naftnih derivata) bio je mnogo snažniji, što je, zajedno s pogoršanjem uvjeta razmjene, dovelo do povećanja manjka tekućeg računa s manje od 4,5 posto BDP-a u 2004. na 9,3 posto BDP-a 2 u 2008. godini. Budući da je tek polovica manjka tekućeg računa financirana priljevima koji ne povećavaju dug, inozemno zaduživanje se povećalo na 83 posto BDP-a u 2008. godini. Na kraju 2008. godine oko 90 posto ukupnog duga poduzeća i oko 70 posto duga stanovništva bilo je u stranoj valuti ili denominirano u stranoj valuti. Ovisnost hrvatskih banaka o inozemnom kapitalu povećalo je njihovu ranjivost prema rizicima financiranja. Do kraja 2008. godine, oko jedna četvrtina svih obveza banaka bile su obveze prema nerezidentima (uglavnom prema matičnim bankama). Međutim, u prosjeku, omjer kredita i depozita od 113 posto bio je relativno povoljan u usporedbi s ostalim zemljama u regiji.

12. Činjenica da vanjske ranjivosti u Hrvatskoj nisu bile jako izražene kao u ostalim državama središnje i istočne Europe djelomična su zasluga proaktivne politike HNB-a u ograničenju rasta plasmana i inozemnog zaduživanja. Kombinacijom monetarnih, administrativnih i prudencijalnih mjera od 2005. godine do početka krize, središnja banka pokušala je limitirati rast plasmana financiranih iz inozemnih izvora. Do kraja 2008. godine zaduživanje banaka u inozemstvu je bilo značajno “sankcionirano” graničnom obveznom pričuvom koje je naposljetku narasla na 55 posto, i dovela do značajnih dokapitalizacija lokalnih banaka od strane matičnih banaka. Osim toga, u 2007. godini uvedena su izravna ograničenja rasta plasmana3. Iako su mnoge od donesenih prudencijalnih i administrativnih mjera dovele do usporavanja kreditiranja, one su istodobno stvorile poticaje za izravno zaduživanje u inozemstvu za tvrtke s kreditnim rejtingom.

13. Iako je fiskalna disciplina uglavnom održavana tijekom 2004.-2007.godine —s proračunskim manjkom smanjenim s 3,3 posto BDP-a u 2004. na 1,2 posto BDP-a u 2007. godini4—fiskalna disciplina popustila je krajem 2007. izborne godine. Povećanje javne potrošnje prema 42 posto BDP-a u 2008. godini, zajedno sa smanjenim prihodima krajem 2008. godine, rezultirali su proračunskim manjkom od 1,8 posto BDP-a5. Rigidnost rashoda, u kojoj socijalni transferi, plaće i nužni operativni troškovi čine više od 80 posto ukupnog proračuna, ograničio je manevarski prostor za prilagodbu potrošnje u kratkoročnom razdoblju kako bi se moglo odgovoriti na neočekivane šokove.

1Uz pretpostavku nepromijenjene nejednakosti; ili na samo 8 posto, ako je razdoblje ekspanzije rezultiralo povećanjem nejednakosti od oko 10 posto (v. raspravu o nedovoljnoj reprezentativnosti podataka u paragrafu 26). Stopa siromaštva izračunata je podataka iz nacionalnih računa o osobnoj potrošnji i primjenjena je na podatke iz 2004. godine.2 Ako nije navedeno drugačije, relativni pokazatelji inozemnog sektora izraženi su u EUR.3 Uvedeno je 12-postotno ograničenje rasta plasmana. Prema toj mjeri, banke koje prekrše 1 posto rasta na mjesečnoj osnovi morat će upisati do 75 posto premašenog iznosa u blagajničkim zapisima HNB-a s niskim prinosom od 0,25 posto.4 Koristeći nacionalnu metodologiju.5 Brojke koje se odnose na rashode i na deficit ispravljene su za potrošnju Hrvatskih autocesta od 1,3 posto BDP-a i deficit od 0,9 posto BDP-a u 2008. kako bi ih se moglo usporediti s prethodnim godinama.

7

Slika 2: Hrvatska: Učinak krize i novija događanja u gospodarstvu, 2004.-2009.

Izvor: DZS, HNB, izračun zaposlenika

Učinak krize i odgovor politike

14. Nakon usporavanja rasta u drugoj polovici 2008. godine., gospodarska aktivnost smanjena je za 6,5 posto u prvoj polovici 2009. godine -- najveći pad od stjecanja neovisnosti. Do pada je došlo zbog više faktora, ponajviše zbog pada osobne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital, kao i pada izvoza u kontekstu pogoršanog vanjskog okruženja. Procijenjen pad za 2009. godinu iznosi oko 5 posto.

15. Manjak tekućeg računa znatno je smanjen u prvoj polovici 2009. godine i vjerojatno će pasti za trećinu u odnosu na 2008. godinu, na oko 6,3 posto BDP-a u 2009. godini . Kontrakcija domaće potražnje— dodatno pogoršana smanjenjem priljeva kapitala—dovela je do većeg pada uvoza od izvoza i smanjenja trgovinskog deficita. Manjak na računu faktorskih dohodaka značajno je porastao, što je uglavnom posljedica viših troškova otplate duga.

16. U uvjetima snažne vanjske prilagodbe, ranije bojazni o nemogućnosti refinanciranja inozemnih obveza su smanjene. Iako su u 2009. godini i izravna strana ulaganja (FDI) i portfeljna ulaganja smanjena, sve matične banke osigurale su značajne dodatne kreditne linije krajem 2008. godine i zadržavaju svoju izloženost u hrvatskim podružnicama. Istodobno, dolazi do pomaka u strategiji refinanciranja, pri čemu se korporativni sektor sve više okreće lokalnim poslovnim bankama i državnoj razvojnoj banci (HBOR-u). S druge strane, država se okrenula prema stranim tržištima kapitala po prvi put od 2004. godine, te je uspješno plasirala svoje najviše izdanje Euroobveznica do

Sources: CROSTAT, Ministry of Finance, Croatian National Bank; and World Bank staff estimate.

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.e

Rast je postao negativan s padom domaće potražnje...

Domaća potražnja

Neto inozemna potražnja

Realni rast BDP-a

u %

Manjak tekućeg računa

Priljevi kapitala koji

ne povećavaju dug

-12-10-8-6-4-202468

1012

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.e

Priljevi kapitala koji ne povećavaju na dug su smanjeni...

(u % BDP-a)

2

2.5

3

3.5

4

4.5

80

85

90

95

100

105

110

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

…što je dovelo do opadanja potrošnje i fiskalnihprihoda.

Trgovina na malo, 2005=100, SA, 3MA (llijeva os)

Prihodi od PDV-a (desna os)

20

25

30

35

40

45

4550556065707580859095

100

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.e

u m

lrd. E

UR

u %

BD

P-a

…i doveli do povećanja inozemnog duga.

u % BDP-a

u mlrd EUR

8

sada te dodatno dolarsko izdanje6. No ipak, velika vanjska izloženost sektora usluga i visoke otplate duga koje dospijevaju u kratkom razdoblju i dalje predstavljaju najveće vanjske ranjivosti.

17. Što se tiče razvoja događaja u sektoru bankarstva nakon financijske krize, središnja banka promptno je reagirala kako bi smanjila pritisak nelikvidnosti banaka i vratila povjerenje u sustav . Od listopada 2008. godine smanjena likvidnost rješavana je aktivnim korištenjem regulatornih mjera 7 i repo aukcijama, uz istodobno održavanje fiksne kamatne stope (obrnuti repo) na razini od 6 posto. Daljnje mjere uključile su povećanje dopuštenih otvorenih deviznih pozicija banaka, zaključenje swap aranžmana i intervencije na deviznom tržištu, što je dodatno poboljšalo likvidnost unutar financijskog sustava. Općenito, oko jedne polovice sveukupnog povećanja likvidnosti (8 posto BDP-a) iskorišteno je za (re)financiranje duga države.

18. Vlasti su također poduzele primjerene i pravodobne korake kako bi očuvale povjerenje u financijski sektor. Nakon odgovora HNB-a na smanjenje likvidnosti, u listopadu 2008. godine, Vlada RH je povisila osiguranje štednih uloga građana na 56.000 EUR (s oko 27.000 EUR) kako bi osigurala povjerenje štediša i spriječila povlačenje štednih uloga iz banaka. Osnovan je i Fond za stabilnost nebankovnih financijskih institucija na inicijativu HANFA-e (institucije za nadzor nebankovnih financijskih institucija) kako bi se zadržalo povjerenje u financijski sustav kroz olakšan izlaz s tržišta nelikvidnih fondova. Te su mjere zajedno sa snažno kapitaliziranim hrvatskim bankama smanjile negativna očekivanja štediša i ulagača. Nakon pada depozita od 5 posto u listopadu 2008. godine, štedni ulozi su stabilizirani (uz godišnje povećanje od otprilike 3 posto do rujna 2009. godine). Istovremeno, svijest o valutnom riziku povećana je s rastom deviznih plasmana na 70 posto u ukupnim plasmanima, i deviznih depozita na dvije trećine ukupnih depozita.

19. Udio loših kredita u bankovnom sustavu počeo je rasti, što je odraz usporavanja gospodarske aktivnosti. Udio nenaplativih zajmova (NPL) bio je relativno nizak na kraju 2008. godine – iznosio je 4,8 posto ukupnih zajmova. Tijekom prve polovice 2009. godine udio NPL porastao je na 6,1 posto. Međutim, banke su i dalje dobro kapitalizirane, a ukupna adekvatnost kapitala iznosila je malo manje od 16 posto u drugom tromjesečju 2009. godine — što je bilo znatno iznad zakonski propisanog minimuma od 10 posto (v. Okvir 1).

6 U iznosu od 750 milijuna EUR uz fiksnu kamatnu stopu od 6,5 posto u svibnju i 1,5 milijardi USD uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto u listopadu 2009. godine.7 Oni uključuju: (i) ukidanje granične rezerve od 55 posto; (ii) smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 28,5 na 25 i dalje na 20 posto u veljači 2009. godine; i (iii) snižavanje stope obvezne rezerve u prosincu 2008. sa 17 na 14 posto, čime se oslobodilo ukupno više od 4 milijarde EUR.

9

2005. 2006. 2007. 2008. Q1 2009. Q2 2009.Prinos na imovinu (ROAA) prije oporezivanja 1,65 1,50 1,57 1,60 1,56 1,55Prinos na bilančni kapital (ROAE) nakon oporezivanja 15,1 12,4 10,9 9,9 9,3 9,3Adekvatnost kapitala banaka 14,7 14,0 16,4 15,2 15,4 15,9Financijska poluga (bilančni kapital/ukupna imovina) 8,8 9,7 11,5 13,0 13,7 14,0Udio loših kredita u ukupnim bruto kreditima 6,2 5,2 4,8 4,8 5,2 6,1Rezervacije za loše kredite u ukupnim kreditima 3,7 3,0 2,6 2,4 2,5 2,7Depoziti denominirani i indeksirani u stranoj valuti u ukupnim depozitima 75,6 78,5 71,0 73,2 75,0 75,8Zajmovi denominirani i indeksirani u stranoj valuti u ukupnim zajmovima 79,3 72,4 62,5 66,2 68,3 69,3

Okvir 1: Financijski sektor u Hrvatskoj u 2008. godini

Financijski sektor u Hrvatskoj je uglavnom bankocentričan s oko tri četvrtine aktive u bankama. Bankarski sektor na kraju 2008. godine brojio je 34 banke i 5 stambenih štedionica, s oko 110 posto BDP-a u ukupnim plasmanima. Povećanje financijske poluge u posljednje tri godine na 13 posto krajem 2008. godine potvrđuje brže povećanje kapitala od imovine. Od ukupnog broja banaka 16 banaka je u većinskom stranom vlasništvu i posjeduje 90 posto ukupne imovine banaka, dok su banke u austrijskom vlasništvu imale 60 posto imovine. Zarade su se povećale posljednjih godina po sličnoj stopi kao prosječna aktiva, sa stabilnim prinosom na imovinu (ROAA) od oko 1,6 posto. Istodobno su povećanja kapitala bila brža od zarada, što je dovelo do pada u prinosu na bilančni kapital (ROAE) u razdoblju 2006-2008. Nešto niža adekvatnost kapitala u 2008. godini iznad 15 posto, i visoko iznad potrebnog minimuma od 10 posto, uglavnom uvjetovana povećanjem pondera rizika imovine izložene valutno-induciranom kreditnom riziku (VIKR), dovela je do 20-postotnog povećanja ponderirane rizične aktive. Takva reakcija rezultat je poboljšanog praćenja valutne izloženosti. Podaci upućuju na značajno usporavanje plasmana banaka nebankovnom sektoru. Ispravci vrijednosti plasmana znatnu su porasli od 2008. godine, ali njihovo povećanje još uvijek ne prati porast u nenaplativim zajmovima.

Tablica 1: Odabrani pokazatelji zdravlja financijskog sektora

Udio imovine u vlasništvu nebankovnih financijskih subjekata smanjen je na 22 posto tijekom 2008. godine zbog smanjenja imovine investicijskih fondova kao rezultat pada vrijednosti dionica i povlačenja sredstava. Ukupna tržišna kapitalizacija dionica izlistanih na Zagrebačkoj burzi bila je 42,5 posto BDP-a u 2008. godini, što je značajno ispod 128,1 posto krajem 2007. godine. HANFA je odlučila osnovati interventni fond u listopadu 2008. kako bi omogućila uredan izlazak s tržišta u slučaju da pojedini investicijski fondovi ne mogu prodati svoju financijsku aktivu i isplatiti svoje ulagatelje. Fond je osnovan na razdoblje od pet godina. Preduvjet za kupnju imovine je da društvo koje upravlja problematičnim fondom pokrene postupak likvidacije, tj. proces zatvaranja fonda, u razumnom roku. S druge strane, leasing tvrtke su ojačale svoj položaj kao najvažniji nebankovni financijski posrednici, s vlasništvom nad 7,4 posto ukupne imovine svih financijskih subjekata krajem 2008. godine. Izvor: HNB

20. Unatoč mjerama za ublažavanje pritiska nelikvidnosti na banke, sve veća nesklonost banaka preuzimanju rizika (kao i smanjena potražnja za zajmovima) dovela je do pada rasta plasmana privatnom sektoru. Rast plasmana privatnom sektoru smanjen je na manje od 2 posto do rujna 2009. godine (s 10,5 posto u 2008. godini). Usporavanje kreditiranja od strane banaka bilo je osobito uočljivo u sektoru stanovništva, do kojeg je došlo zbog nesigurnosti u pogledu zaposlenosti i plaća u budućnosti, troškova zaduživanja, kao i budućeg kretanja na tržištu nekretnina. Ograničena ponuda sredstava preusmjerena je prema sigurnijem financiranju države.

21. Isto tako, izloženost tečajnom riziku je značajna. Otprilike tri četvrtine duga poduzeća i kućanstva je inozemni ili denominiran u stranoj valuti, i samo mali postotak plasmana banaka (oko 5 posto kućanstva i 9 posto plasmana poduzeća) je valutno zaštićen. Do određene mjere, visoka eurizacija financijske imovine umanjuje izloženost na agregatnoj razini: međutim, postoje neusklađenosti na individualnoj razini između zajmoprimaca i zajmodavaca. Tečajni režim, upravljano fluktuirajućeg tečaja bez unaprijed određenog smjera kretanja, služi kao sidro inflacijskih očekivanja i

10

osigurava financijsku stabilnost. Nedavna analiza MMF-a8 upućuje na to da realni tečaj značajno ne odstupa od ravnoteženog i kao takav ne utječe u većoj mjeri na konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Međutim, izvozni sektor nije imao velike koristi od snažnih kapitalnih priljeva, a posebice izravnih green-field ulaganja posljednjih godina prije globalne financijske krize, a suočen je i s neodgovarajućim poslovnim okružjem i relativno visokim jediničnim troškovima rada.

Okvir 2: Rezultati stres testa za financijski sektor

Najnoviji stres testovi koje je HNB provela u lipnju 2009. pokazuju da bi prema osnovnom makroekonomskom scenariju, uz pretpostavku 5-postotnog realnog pada gospodarstva, stabilnog tečaja, potpunog refinanciranja duga i povećanja nenaplativih zajmova (NPL) za 50 posto, cjelokupni bankarski sektor bio u stanju amortizirati potencijalne gubitke svojim operativnim prihodima; time zadržavajući razinu adekvatnosti kapitala koja bi omogućila rast plasmna. Za razliku od toga, manje banke orijentirane na zajmove poslovnim subjektima ili rizičnije zajmove stanovništvu bile bi pod većim udarom makroekonomskih poremećaja i mogle bi pretrpjeti gubitke, iako bi adekvatnost kapitala tih banaka još uvijek ostala iznad zakonom propisanog minimuma.

Međutim, u nepovoljnim makroekonomskim uvjetima, uz pretpostavku realnog pada od 6 posto, deprecijacije tečaja za 10 posto i povećanja NPL za 150 posto, što je vrlo malo vjerojatno, univerzalne banke mogle bi pretrpjeti gubitke, ali bi njihova adekvatnost kapitala ostala iznad regulatornog minimuma, dok bi banke koje uglavnom posluju s korporativnim sektorom i stanovništvom pretrpjele veće gubitke i njihova bi adekvatnost kapitala pala ispod regulatornog minimuma. Općenito, čak i prema nepovoljnom scenariju, stabilnost bankovnog sektora ne bi bila ugrožena.

Ukupne međunarodne pričuve financijskog sustava i povećanje kapitalnih odljeva prema šok-scenariju, kao i obveze koje dospijevaju sljedeće godine, mogu predstavljati određeni pritisak na središnju banku. Međutim, budući da su strane matične banke već izrazile spremnost za osiguranje dodatnih hitnih potpora likvidnosti vodećim hrvatskim bankama, razina pričuva mogla bi se pokazati dovoljnom da ublaži učinak dugotrajnijeg zastoja u priljevima kapitala. Napori matičnih zemalja na povećanju kapitala i stabiliziranju poslovanja matičnih banaka imaju efekt pozitivnog prelijevanja na banke – podružnice. Postojanje banaka – podružnica čiji kapital je odvojen od kapitala matičnih banaka i koje podliježu regulatornim zahtjevima matične zemlje bio je preduvjet za njihovo jačanje.

Makroekonomski poremećaji, a osobito deprecijacija, mogla bi značajno pogoditi pojedina kućanstva i smanjiti njihovu sposobnost za uredne otplate, iako učinak ne bi bio proporcionalan. Postotak zaduženih kućanstava u skupinama s najnižim dohotkom relativno je malen; iako njihov teret duga i otplate zajmova čine značajan udio u dohotku kućanstava. Međutim, to ne predstavlja značajan rizik za banke, budući da je udio tih kućanstava u ukupnom dugu kućanstava relativno malen.

Izvor: Financijska stabilnost br. 3, 2009., HNB

22. Uz gore opisana realna ekonomska kretanja, fiskalna pozicija bila je izložena velikom pritisku već od kraja 2008. godine. Proračunski prihodi su podbacili zbog usporavanja gospodarskog rasta i smanjenog uvoza. Originalni proračun za 2009. godinu izrađen je pod makroekonomskim pretpostavkama koje su se pokazale optimističnima u znatno promijenjenim makroekonomskim uvjetima. Originalni proračun temeljio se na realnom rastu BDP-a od 2 posto, ali su podbačaj prihoda i utjecaj automatskih stabilizatora doveli do nužne potrebe za rebalansom proračuna za 2009. godinu. Prvi takav rebalans napravljen je u travnju, a poslije njega uslijedila su još dva u srpnju 2009. godine. Prvotno smanjenje rashoda uglavnom je rezultat odgađanja novih kapitalnih projekata i ušteda u tekućim izdacima početkom godine.

23. Vladini napori dovođenja javnih financija na održivu razinu drugim i trećim rebalansom proračuna za 2009. godinu pomogli su u održavanju makroekonomske stabilnosti. Izmjene proračuna u srpnju 2009. godine temeljile su se na procjeni pada gospodarstva od 4,5 posto. Smanjenje 8 Prema metodologiji CGER (Konzultativna grupa za pitanaj tečaja) za ocjenu tečaja. MMF-ovo Izvješće osoblja u okviru Konzultacija prema članku 4. za 2009. godinu, svibanj 2009.

11

rashoda podjednako je raspodijeljeno po svim kategorijama izdataka, osim subvencija poljoprivrednicima. Najveće smanjenje odnosi se na: (i) plaće (10-postotno smanjenje plaća državnih dužnosnika, ukidanje 6-postotnog povećanja za zaposlene u javnoj upravi odobreno ranije ove godine, zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i zabrana osnivanja novih agencija); (ii) materijalne rashode (obustava kupnje novih vozila, ograničenje upotrebe službenih vozila, kreditnih kartica i mobitela, smanjenje troškova reprezentacije u svim državnim tijelima za 80 posto); (iii) kategorijske socijalne naknade (smanjenje bolovanja, povećanje participacije i premija osiguranja u zdravstvu, ukidanje besplatnih udžbenika, subvencioniranog prijevoza i smještaja u učeničkim domovima, smanjenje povlaštenih mirovina saborskih zastupnika, sudaca Ustavnog suda i državnih dužnosnika, zamrzavanje usklađivanja mirovina, smanjenje naknade za nezaposlenost), (iv) transfere za kapitalna ulaganja u željeznice i ceste s niskom stopom povrata i (v) subvencije Hrvatskim željeznicama. Osim toga, Vlada je od travnja do rujna 2009. godine donijela nekoliko odluka o racionalizaciji troškova i financijskoj održivosti u svim javnim poduzećima. One uključuju, između ostaloga, 10-postotno smanjenje mase plaća, smanjenje ostalih troškova poslovanja i planove za prodaju neosnovne imovine.

24. Također, napravljene su promjene i na prihodnoj strani kao odgovor na dodatne pritiske na fiskalnu poziciju. Nemogućnost postizanja socijalnog konsenzusa o daljnjoj racionalizaciji socijalnih transfera i mase plaća u javnom sektoru dovela je do sporazuma Vlade i socijalnih partnera o uvođenju poreza9 kojim bi se prikupilo oko 0,2 posto novih prihoda u 2009. godini, odnosno 0,6 posto BDP-a u 2010. godini. Navedena mjera, popraćena povećanjem trošarina na osobna vozila i ostala motorna vozila, plovila i avione, uvođenjem administrativne naknade na prihode od mobilne telefonije, kao i povećanjem stope PDV-a (sa 22 na 23 posto), dovela je do djelomičnog oporavka proračunskih prihoda. Svekupno, kombinacijom smanjenja proračunskih rashoda (u iznosu od 2,1 posto BDP-a) i povećanjem proračunskih prihoda, u iznosu od 0,4 posto BDP-a, predviđa se da će se deficit konsolidirane opće države povećati sa 0,9 u 2008. na 3,2 posto BDP-a10 u 2009. godini.

25. Zajedno s usporavanjem gospodarske aktivnosti pogoršali su se i uvjeti na tržištu rada. Posljednji raspoloživi podaci o novoprijavljenim nezaposlenim osobama, iz rujna 2009. godine, kao i broj podnositelja zahtjeva za naknadu za nezaposlenost, pokazuju naglo povećanje za oko 20 posto od listopada 2008. godine, dok je broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pao za jednu trećinu u istom razdoblju. Prilagodbe plaća u privatnom sektoru spriječile su jači pad zaposlenosti početkom godine. Plaće u privatnom sektoru nisu povećane u razdoblju do kolovoza 2009. dok je porast plaća u javnom sektoru još uvijek bio realnih 2,2 posto, unatoč ukidanju početkom godine odobrenog 6-postotnog povećanja u travnju 2009. Registrirana stopa nezaposlenosti je u rujnu 2009. godine iznosila gotovo 15 posto.

26. Očekuje se da će usporavanje gospodarskog rasta dovesti do viših stopa siromaštva u 2009. godini. Iako je na temelju dostupnih mikro podataka iz Ankete o potrošnji kućanstava (APK) teško govoriti o mogućim razmjerima povećanja siromaštva zbog problema kvalitete podataka11, simulacija 9 Oni uključuju poseban porez na plaće, mirovine i ostale primitke (također se naziva 'porez solidarnosti') koji se primjenjuje po stopi od 2% na neto dohodak između 3.000 HRK i 6.000 HRK, te po stopi od 4% na neto dohodak veći od 6.000 HRK (dohodak manji od 3.000 HRK je izuzet od ovog poreza). Ovaj porez primjenjivat će se do kraja 2010. godine (za samostalne djelatnosti do veljače 2011. godine). Istodobno, Zakon obustavlja usklađivanje mirovina za razdoblje od siječnja do prosinca 2010. godine, što će dovesti do 630 milijuna HRK ušteda u 2010. godini.10 Deficit od 3,2 posto BDP-a izračunat je prema nacionalnoj metodologiji. Prema GFS 1986 metodologiji, deficit konsolidirane opće države povećao bi se s 1,3 na 3,4 posto BDP-a. Ukupni deficit javnog sektora, koji uključuje izvanproračunske stavke (Hrvatske autoceste i otplatu duga umirovljenicima), dosegao bi 4,0 posto BDP-a, umjesto potencijalnog deficita od gotovo 6 posto BDP-a u nedostatku višekratnih rebalansa.11 Reprezentativnost uzorka kućanstava se s vremenom smanjila. Od 2004. godine u anketi je bilo previše zastupljenih umirovljenika ili primatelja ostalih socijalnih transfera na štetu skupina s višim dohotkom, čime se umjetno smanjila i razina i disperzija dohotka i potrošnje. Iako su se BDP po stanovniku i potrošnja povećali za 23 posto u razdoblju između 2004. i 2008. godine, anketa uglavnom pokazuje konstantan dohodak i potrošnju po

12

ProcjenePokazatelji 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Nacionalni računi Rast realnog BDP-a 4,2% 4,7% 5,5% 2,4% -5,5% 0,5% 3,0% 3,5% Bruto domaće investicije 26,3 28,1 28,9 30,7 28,4 28,5 29,2 29,5 Bruto domaća štednja 20,4 21,0 21,2 21,1 21,3 20,7 20,6 20,7 Inozemna štednja 5,8 6,8 7,6 9,0 6,3 6,5 6,3 6,0

Javni sektor Primarni saldo -0,4 0,3 0,6 0,8 -1,3 -0,7 -0,6 0,1Kamate 1,9 1,9 1,8 1,7 1,9 2,0 2,0 1,9Proračunski saldo -2,4 -1,6 -1,2 -0,9 -3,2 -2,7 -2,6 -1,8

Platna bilancaTrgovinska bilanca -21,0 -21,4 -22,1 -23,0 -19,3 -19,5 -19,7 -19,8Bilanca tekućeg računa -5,8 -6,8 -7,6 -9,0 -6,3 -6,5 -6,3 -6,0Izravna strana ulaganja 3,5 6,5 8,1 6,6 3,1 4,5 5,7 6,1

DugInozemni dug 68,6 78,6 82,6 80,2 93,0 89,7 86,7 82,8Javni dug (uključujući državna jamstva) 45,8 43,5 41,9 43,0 47,5 49,0 48,9 47,9

Bruto međunarodne pričuve (u mjesecima uvoza robe i usluga) 4,9 5,6 5,6 4,4 5,5 5,2 4,8 4,5Memo:BDP (mil. USD)

44.432 49.038 58.558 69.332 63.163 67.451 70.192 73.585Inflacija (god., %) 3,3 3,2 2,9 6,1 3,0 3,0 2,5 2,3Omjer otplate duga i izvoza roba i usluga 24,5 38,6 36,1 27,8 55,6 52,5 46,9 42,9Tečaj HRK:USD (prosječni)

5,95 5,84 5,37 4,94 5,28 5,10 5,20 5,30

Projekcije

Ostvarenja

kratkoročnih promjena u relativnom siromaštvu između 2008. i 2009. godine na najsiromašnijima upućuje na porast siromaštva za tri i pol postotna boda u 2009. godini. Takvo što naglašava potrebu za ublažavanjem socijalnog troška krize među najsiromašnijima i socijalno najugroženijima, zaštitom izdataka namijenjenim siromašnim kategorijama stanovništva.

C. MAKROEKONOMSKE PROCJENE I ODRŽIVOST DUGA

27. Gospodarski rast se naglo usporio u 2009. godini. Nakon rasta od 2,4 posto u 2008. godini, očekuje se pad BDP-a od 5,5 posto u 2009. godini. Međutim, postoje naznake o slabljenju recesije, budući da desezonirani podaci pokazuju marginalni pozitivan rast u drugom tromjesečju. Isto se odnosi na i industrijsku proizvodnju i fizičke pokazatelje u turizmu.

28. Procjene gospodarskog rasta u 2010. godini podložne su velikoj promjenjivost i ovise o razvoju inozemne potražnje za robama i uslugama u turizmu, kao i priljevima stranog kapitala . Prema projekcijama Vlade, gospodarski rast za 2010. godinu iznosit će 0,5 posto. Privatna potrošnja, nakon pada od 7 posto u 2009. godini, postepeno će se oporavljati do 2012. godine ka prosjeku prije krize od 4 posto, dok će doprinos rastu javnog sektora biti negativan u promatranom razdoblju. Doprinos neto izvoza bit će pozitivan u 2009. godini zbog očitije kontrakcije uvoza, iako će se to promijeniti od 2010. godine, s oporavkom investicija.

Tablica 2: Hrvatska – Ključni makroekonomski pokazatelji (u % BDP-a)

Napomena: Javni sektor odnosi se na konsolidiranu opću državu (djelomičan obuhvat jedinica lokalne i regionalne samouprave, isključene operacije Hrvatskih autocesta od 2008. godine i otplata duga umirovljenicima) prema nacionalnoj metodologiji. Navedene stavke dodale bi u prosjeku dodatnih 0,6 postotnih bodova BDP-a deficitu tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog projekcijom. Pokazatelji inozemnog sektora izračunati su iz USD vrijednosti.Izvor: MFIN, DZS, HNB, izračun osoblja

29. Visoki deficiti tekućeg računa prolaze kroz relativno snažne korekcije, i očekuje se njihova postepena konvergencija prema održivim razinama. Oporavak prihoda od turizma, kao i veći rast službenih transfera, dovest će do stabilizacije vanjske neravnoteže u srednjoročnom razdoblju. Očekuje se postepeni pad manjka tekućeg računa platne bilance prema 6 posto BDP-a, s većom

stanovniku, kao i smanjenje nejednakosti na 0,236.

13

2008 2009 procjena 2010 proračun 2011 proračun 2012 pror.Ukupni prihodi 39,8 38,5 37,7 36,0 34,9

Porezi 22,3 20,9 21,7 20,5 20,0Socijalni doprinosi 11,9 12,2 11,6 11,2 10,9Pomoci 0,2 0,3 0,4 0,4 0,3Prihodi od imovine 1,9 2,1 1,0 1,0 0,9Prihodi od prodaje roba i usluga 2,9 2,6 2,6 2,5 2,4Ostali prihodi 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0,4 0,3 0,2 0,2 0,2

Ukupni rashodi 40,7 41,7 40,3 38,6 36,7Rashodi za zaposlene 7,3 7,8 7,5 7,2 7,0Materijalni rashodi 5,0 4,8 4,7 4,5 4,2Financijski rashodi 1,7 1,9 2,0 2,0 1,8Subvencije 2,4 2,4 2,0 1,9 1,8Pomoci dane u inozemstvo i unutar opce države 0,6 0,7 0,7 0,7 0,7Socijalne naknade 17,8 19,4 18,8 17,8 17,0Ostali rashodi 3,2 2,7 2,5 2,4 2,4Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2,6 2,0 2,1 2,1 1,9

UKUPNI MANJAK(-) /

VIŠAK(+) -0,9 -3,2 -2,7 -2,6 -1,8

pokrivenosti izravnih stranih ulaganja u obliku reinvestirane dobiti i zaduživanja poduzeća kod vlasnički povezanih tvrtki u inozemstvu.

30. Vlada poduzima mjere za osiguranje pravovremenog refinanciranja i bržeg oporavka. Vlada planira restriktivnu fiskalnu politiku u razdoblju 2010.-2012. uz smanjenje deficita konsolidirane opće države za oko 0,5 postotnih bodova BDP-a u 2010. godini. To sugerira smanjenje ukupnih rashoda za 1,4 postotna boda BDP-a, ponajprije smanjenjem subvencija, socijalnih transfera, mase plaća i materijalnih rashoda12. Ključne mjere za smanjenje rashoda obuhvaćaju: (i) ograničenje rasta mase plaća na ispod 2 posto nominalno u 2010.-2012. godini; (ii) daljnje smanjenje subvencija za brodogradnju, željeznice i poljoprivredu prema 1,8 posto BDP-a u 2010. godine; i (iii) smanjenje socijalnih transfera (između ostalog, braniteljskih naknada). Najavljena je i racionalizacija jedinica lokalne samouprave i administrativnog ustrojstva.

Tablica 3: Srednjoročni fiskalni okvir, 2008-2012., u % BDP-a

Napomena: konsolidirana opća država, nacionalna metodologijaIzvor: Ministarstvo financija, studeni 2009. godine, nacrt proračun za 2010.-2012. godinu

31. Hrvatska se suočava s izazovima inozemnog financiranja. Bruto potrebe za vanjskim financiranjem iznosit će u prosjeku oko 21 posto BDP-a – otprilike dva postotna boda BDP-a više nego prije krize -- od kojih dvije trećine otpada na obveze otplate glavnice. Očekuje se da će izravna strana ulaganja i portfeljna ulaganja pokrivati jednu četvrtinu potreba za financiranjem, a ostatak će se osigurati, sa silaznim trendom, zajmovima i inozemnim kapitalom. Velika inozemna komponenta duga korporativnog sektora (gotovo 64 posto ukupnog duga) i s njim povezane velike obveze otplate duga koji dospijeva u kratkoročnom razdoblju nastavljaju stvarati potencijalne vanjske rizike.

32. Srednjoročni fiskalni okvir za 2010.-2012. upućuje na stabilizaciju javnog duga od 2011. godine na dalje. Uz dodatno smanjenje nekamatnih rashoda u srednjoročnom razdoblju, Vladin je cilj ostvariti održivu razinu primarnog salda do 2012. godine. Analiza osjetljivosti na održivost javnog duga pokazuje da bi: (i) uz 30- postotno povećanje realne kamatne stope, primarni višak morao biti veći od 1 posto BDP-a kako bi se razina duga održala stabilnom; (ii) spor oporavak gospodarskog rasta od 0,5 posto godišnje zahtijevao veći primarni višak od gotovo 2 posto BDP-a; i (iii) povećanje inflacije za 1,5 posto ne bi imalo značajan učinak zbog elastičnosti novčane mase. Ne očekuje se da će

12 Međutim, nesiguran ishod postojećih napora na privatizaciji brodogradilišta predstavlja rizik za takvu strategiju u smislu jednokratnog preuzimanja duga do najviše jedan posto BDP-a u 2010. godine. U srpnju 2009. godine objavljeni su natječaji za privatizaciju šest brodogradilišta u državnom vlasništvu, za koje su primljene dvije valjane ponude. Očekuje se da će drugi krug natječajnog procesa započeti prije kraja godine.

14

ProcjenaPokazatelji 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Potreba za financiranjem 15,6 22.5 20,6 18,5 24,4 21,3 19,5 17,8 Deficit na tekućem računu platne bilance 5,8 6,8 7,6 9,0 6,3 6,5 6,3 6,0 (od čega plaćanje kamata po rasporedu) 1,5 1,9 2,4 2,8 3,1 3,2 3,2 3,1 Otplate glavnice 7,5 12,3 11,4 10,0 18,2 14,7 13,5 12,2 Službeni vjerovnici 0,6 0,9 0,9 0,8 0,9 0,8 0,8 0,8 od čega IBRD 0,2 0,2 0,2 0,2 0,3 0,3 0,3 0,3 Banke 0,8 1,2 1,3 1,2 1,7 1,1 1,3 1,3,3 Ostali privatni 6,1 10,1 9,1 7,9 15,5 12,7 11,4 10,2 Povećanje neto međunarodnih pričuva 2,3 3,5 1,7 -0,6 -0,1 0,2 -0,3 -0,3

Izvori financiranja 15,6 22,5 20,6 18,5 24,4 21,3 19,8 18,1 Izravna strana ulaganja (neto) 3,5 6,5 8,1 6.6 3,1 4,5 5,7 6,1 Portfeljna ulaganja (neto) -3,4 -1,3 0,0 -1.2 0,0 0,1 0,1 -0,4 Korištenja 12,6 19,5 17,8 16.3 19,4 15,7 13,9 13,0 Službeni vjerovnici 0,9 1,6 1,5 1.7 2,0 1,5 1,0 1,1 od čega IBRD 0,2 0,5 0,2 0,5 0,3 0,8 0,4 0,3 Banke 1,4 1,3 3,3 2,6 1,1 1,1 0,9 0,8 Ostali privatni 10,3 16,7 13,0 12,0 16,3 13,1 12,0 11,0 Kratkoročni i ostali kapital (neto) 2,9 -2,2 -5,3 -3,3 1,8 1,1 0,1 -0,6

Pokazatelji duga i otplate duga, % TDO/XGS 161,4 179,7 192,7 187,6 229,8 223,9 212,2 199,5 TDO/BDP 68,6 78,6 82,6 80,2 93,0 89,7 86,7 82,8 TDS/XGS 24,5 38,6 36,1 27,8 55,6 52,5 46,9 42,9 Kamate/BDP 1,8 2,2 2,6 2,8 3,8 4,3 4,3 4,3Pokazatelji izloženosti prema IBRD-u (%) otplata duga IBRD-u/otplata javnog duga 5,0 5,0 6,5 7,4 6,8 7,2 7,1 7,1 IBRD DS/XGS 0,5 0,6 0,6 0,6 0,9 0,8 0,8 0,7 IBRD TDO (mil. USD) 808 1031 1087 1215 1218 1582 1644 1672

Ostvarenja

Projekcije

veličina javnog duga predstavljati značajan rizik, s obzirom na smanjenje proračunskog manjka, a potencijalne obveze države —koje uglavnom proizlaze iz brodogradilišta—prate se i rješavaju u sklopu privatizacijskog procesa.

Tablica 4: Vanjsko financiranje i pokazatelji izloženosti, 2005.-2012. (u % BDP-a, ako nije drugačije navedeno)

Napomena: Pokazatelji inozemnog sektora izračunati su iz USD vrijednosti.Izvor: MFIN, DZS, HNB, izračun osoblja

33. Prema projekcijama i inozemni dug će ostati na održivoj razini. Očekuje se da će inozemni dug biti najviši u 2009. godini na 91 posto BDP-a (ili 93 posto BDP-a izražen u dolarima), te će nakon toga pasti na 85 posto BDP-a u 2012. godini (83 posto BDP-a izražen u dolarima). Analiza osjetljivosti ukazuje kako bi jednokratna realna deprecijacija tečaja od 20 posto imala za posljedicu povećanje udjela inozemnog duga u BDP-u na 107 posto u 2012. godini (10-postotna deprecijacija dovela bi do 96 posto BDP-a), dok bi porast implicitne kamatne stope za 30 posto doveo do gotovo 90 posto BDP-a do 2012. godine. Dug IBRD-a, kao udio inozemnog duga, tijekom promatranog razdoblja iznosit će oko 2,5 posto, dok će otplata duga IBRD-u ostati na oko 7 posto ukupne otplate javnog duga. Sredstva IBRD u prosjeku oko 300 milijuna USD godišnje u razdoblju 2010.-2012. (s uključenim DPL-om), pokrit će oko dva posto ukupnih potreba za financiranjem.

Tablica 5: Održivost javnog i inozemnog duga(u % BDP-a)

15

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Dug sektora opće države

Polazne vrijednosti: dug sektora opće države 33,3 29,1 32,7 34,3 34,9 34,5

Promjena u dugu sektora opće države -2,6 -4,2 3,6 1,6 0,6 -0,4

Utvrđeni tokovi stvaranja duga -2,6 -2,3 4,3 2,1 0,4 -0,7

Primarni deficit -0,6 -0,8 1,4 0,7 0,6 -0,1

Prihodi i potpore 40,7 39,8 38,2 37,5 36,2 35,4

Primarni (nekamatni) rashodi 40,2 39,0 39,7 38,1 36,8 35,3

Automatska dinamika duga -1,5 -1,1 2,5 1,0 -0,5 -0,9

doprinos kamatne stope/ rastu -1,4 -1,1 2,5 1,0 -0,5 -0,9

doprinos deprecijacije tečaja -0,1 0,0 … … … …

Ostali utvrđeni tokovi stvaranja duga -0,5 -0,4 0,4 0,4 0,3 0,4

Preostalo, uključujući promjene u sredstvima 0,0 1,9 0,8 0,5 -0,2 -0,3

Inozemni dug

Polazni ukupni inozemni dug, u EUR 76,9 83,1 91,2 91,0 88,7 85,4

Promjena u inozemnom dugu 2,0 6,2 8,1 -0,2 -2,3 -3,3

Utvrđeni tokovi stvaranja duga -3,8 -1,7 7,7 3,1 0,9 -0,4

Deficit tekućeg računa, isključ. kamate 5,1 6,4 3,4 3,6 3,3 3,0

Neto priljevi kapitala koji ne nastaju zaduživanjem (neg) -5,7 -3,1 -1,5 -2,7 -3,2 -3,6

Automatska dinamika duga -3,2 -5,0 5,8 2,2 0,8 0,2

doprinos nominalne kamatne stope 3,3 3,2 3,0 3,1 2,8 2,8

doprinosd realnog rasta BDP-a -3,7 -2,4 2,8 -0,9 -2,0 -2,6

doprinos promjene tečaja -2,8 -5,8 … … … …

Preostalo, uključujući promjene u bruto ino. sredstvima 5,8 7,9 0,5 -3,3 -3,2 -2,9

Izvor: IMF Članak IV i izračuni osoblja. Napomena: dug opće države ne uključuje državna jamstva. Predloženi DPL program je uključen u analizu održivosti javnog duga.

34. Reakcija vlasti u kratkom roku bila je primjerena za održavanje makroekonomske stabilnosti; međutim, kao što je predviđeno u proračunu za 2010. do 2012. godine potrebno je uložiti daljnje napore na dugoročnoj fiskalnoj konsolidaciji. Dok predloženi program podupire početne, ali politički zahtjevne napore u održavanju makroekonomske stabilnosti, ambicioznije i održive prilagodbe u javnoj potrošnji u socijalnom sektoru, uz istodobno daljnje poboljšavanje ciljanja socijalnih naknada, racionalizacije troškova javne uprave, kao i smanjenje subvencija kroz restrukturiranje i privatizaciju poduzeća gubitaša u državnom vlasništvu, predviđaju se u srednjoročnom razdoblju kako bi se postigao ciljani deficit od 1,8 posto do 2012. godine, i time smanjili fiskalni i financijski rizici. Iako postoje rizici povezani s nepovoljnim vanjskim okruženjem, makroekonomski okvir je adekvatan u svrhu ovog zajma za razvojnu politiku.

35. Međutim, brzi oporavak gospodarskog rasta na razine prije gospodarske krize nije vjerojatan ukoliko neće biti popračen strukturnim reformama u cilju jačanja konkurentnosti gospodarstva. U tom smislu, naglasak se mora staviti na reforme koje će poboljšati produktivnost i povećati potencijalni rast hrvatskog gospodarstva kroz: (i) poboljšanje investicijskog okruženja dovršetkom procesa restrukturiranja i privatizacije, te unapređenjem reforme javne uprave, kao i ubrzanjem reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije; (ii) povećanje doprinosa rada kroz uklanjanje neusklađenosti ponude i potražnje reformom obrazovanja i povećanjem fleksibilnosti tržišta rada; i (iii) produbljivanje trgovinske integracije i inovacija. Vladini napori u tom smjeru su dobrodošli.

16

D. ODNOS S MMF-OM

36. Posjet misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) temeljem članka IV. Statuta MMF-a održan je u travnju 2009., a rasprava na Odboru 2. lipnja 2009. godine, dok je naknadni posjet misije održan između 14. i 19. listopada 2009. godine. Fond je pozitivno ocijenio način na koji je Vlada rješavala izazove koji su se pojavili zbog globalne krize. Zaključak misije je da je primjetno usporavanje gospodarskog pada, te da se izlazak iz krize očekuje u 2010. godini. Fond pohvaljuje kontinuirane napore kako bi se očuvalo zdravlje financijskog sektora, što je neophodno za gospodarski oporavak. Fiskalni pritisci su umanjeni brzim izmjenama proračuna koje su uspjeli smanjiti proračunski manjak (naročito u usporedbi s komparatorima) i osigurati odgovarajuće financiranje. Iako je naglasak vlasti na fiskalnoj konsolidaciji u 2010. godini i srednjoročnom razdoblju opravdan, biti će vrlo zahtijevan. Ambicioznija i održivija prilagodba bit će ključna kako bi se unaprijedila kvaliteta javnih financija, ostvario predviđen srednjoročni cilj proračunskog manjka, te smanjilo prisustvo javnog sektora u gospodarstvu u srednjem roku. Štoviše, ubrzavanje strukturnih reformi će pomoći gospodarstvu izaći iz sadašnje situacije otpornije. Vlasti se nisu obratile Fondu u vezi s mogućim programom.

III. VLADIN PROGRAM I PROCES KONZULTACIJA

37. Novija strateška pozadina za reforme u Hrvatskoj uvelike je definirana očuvanjem i održavanjem financijske i makroekonomske stabilnosti i stvaranjem preduvjeta za oporavak i stabilan gospodarski rast. Najnoviji strateški dokument koji definira strategiju Vlade Republike Hrvatske usmjeren je na dvanaest općih ciljeva definiranih u Strategiji Vladinih programa za 2010-2012., koje je Vlada usvojila u rujnu 2009. godine. Za svaki opći cilj utvrđeni su načini ostvarivanja tih ciljeva, kao i odgovarajući pokazatelji praćenja uspješnosti. Primarni ciljevi su osigurati makroekonomsku i gospodarsku stabilnost, poboljšati okružje za razvoj konkurentnijeg gospodarstva, te ojačati pravnu državu i vladavinu prava.

38. Kako bi se izravno odgovorilo na sadašnje izazove krize i izgradio konsenzus o politikama njena ublažavanja, osnovano je Ekonomsko vijeće kao Vladino savjetodavno tijelo, koje se sastoji od predstavnika poslovne zajednice, članova akademske zajednice, sindikata, predstavnika financijskog sektora i državnih dužnosnika. U travnju 2009. godine Ekonomsko vijeće je predložilo sljedeće intervencije koje je usvojila Vlada, i koje ovaj zajam podupire:

i) konsolidacija javnih financija;ii) mjere za privlačenje stranih investicija i poboljšanje priljeva kapitala;iii) mjere za povećanje izvora financiranja;iv) mjere tržišta rada kojima bi se osigurala dostatna sredstva za naknade za nezaposlenost i

osigurala sredstva za ciljane aktivne politike tržišta rada; iv) mjere socijalne politike kojima bi se poništili učinci krize na većinu socijalno osjetljivih

skupina stanovništva održavanjem sadašnje razine socijalne pomoći i osmišljanjem dodatnih programa i fondova za ciljanje najsiromašnijih.

39. Proces konzultacija. Na Vladinoj sjednici u srpnju 2009. godine, Vijeće je raspravilo i podržalo rebalanse proračuna iz srpnja 2009. godine koji su bili dopunjeni, između ostaloga, izmjenama Zakona o PDV-u, Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (kolokvijalno se naziva i porez solidarnosti) te obustavljanjem usklađivanja mirovina. Iako je Vlada nudila razne opcije kako bi se zaustavio rast deficita i stabilizirale javne financije, odabrane kratkoročne mjere oslanjanju se ponajviše na nove porezne prihode, uz paralelno osmišljavanje racionalizacije javne potrošnje koju treba provesti u srednjoročnom razdoblju.

17

40. Osim toga, proces konzultacija s raznim društvenim skupinama održan je u studenom i prosincu 2008. godine o elementima zdravstvene reforme. Osim stručnih medicinskih udruga, komunikacijska kampanja obuhvatila je udruge pacijenata, građane, putem javnih elektronskih medija, a prezentacija o reformi i njezinim očekivanim ishodima još je uvijek na internetskoj stranici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Gospodarsko i socijalno vijeće, tripartitno tijelo, jednoglasno je usvojilo paket prije njegovog podnošenja Saboru na donošenje. To isto vijeće u listopadu 2008. podržalo je Zakon o javno-privatnom partnerstvu (JPP) i Zakon o javnoj nabavi, dok je Zakon o proračunu prošao kroz dodatne konzultacije s udrugama jedinica lokalne samouprave. Konzultacije o zakonima o financijskom sektoru trajale su dulje od godine dana, a doradile su ih radne skupine čiji su članovi bili predstavnici stručnih udruga, HNB-a, HANFA-e, Ministarstva financija i Udruga potrošača.

41. Općenito, proces konzultacija o zakonima i strategijama u posljednjih nekoliko godina znatno je ojačan. U velikoj mjeri, to je potaknuto osnivanjem 33 osnovna i proširena pregovaračka tima, za jednako toliko poglavlja pravne stečevine EU, koji se sastoje od preko 1.500 eksperata, predstavnika civilnog društva i znanstvenika.

IV. POTPORA BANKE VLADINOM PROGRAMU

A. VEZA SA STRATEGIJOM PARTNERSTVA SVJETSKE BANKE 42. Strategija partnerstva Banke s Republikom Hrvatskom (CPS) za fiskalne godine 2009 – 2012. prezentirana je Odboru u rujnu 2008. godine (Izvješće br. 44879-HR). Cilj CPS-a je poduprijeti pojedine Vladine glavne strateške prioritete u kontekstu procesa pristupanja Hrvatske EU-u: (i) održavanje makroekonomske stabilnosti jačanjem učinkovitosti i djelotvornosti javnih financija i jačanjem nadzora financijskog sektora; (ii) jačanje rasta privatnog sektora i ubrzavanje konvergencije s EU kroz, između ostaloga, jačanje upravljanja javnim sektorom; (iii) poboljšanje kvalitete i učinkovitosti socijalnog sektora povećanjem održivosti i pravednosti mirovinskih sustava, poboljšanjem učinkovitosti i ishoda zdravstvenog sustava, unaprjeđenjem obrazovnog sustava kao potpori gospodarstvu temeljenog na znanju i poboljšanjem socijalne inkluzije i boljim ciljanjem socijalne pomoći; i (iv) povećanje održivosti dugoročnog razvoja. Postoje najmanje dva cilja (i. i iii.) CPS-a koje bi predloženi DPL podupirao. Kao što je prije navedeno, DPL je baziran na analitičkim i savjetodavnim uslugama usmjerenim na tržište rada, socijalnu zaštitu i upravljanje.

B. SURADNJA S RAZVOJNIM PARTNERIMA

43. MMF i Svjetska Banka usko surađuju na podupiranju Vlade Republike Hrvatske u poduzimanju fiskalne konsolidacije, ponajprije na strani rashoda, unaprjeđenjem Porezne uprave i jačanjem konkurentnosti. Hrvatska je uspješno zaključila posljednji stand-by aranžman s MMF-om krajem 2006. godine, i sada MMF daje savjete o politici i analize kroz nadzor (konzultacije temeljem članka IV. Statuta MMF-a i posjeti izaslanstva) i tehničku pomoć. Fond se usredotočuje na monetarnu i tečajnu politiku, fiskalnu politiku, stabilnost financijskog sektora i vanjski sektor te konkurentnost Hrvatske. U financijskom sektoru Banka i Fond dijele odgovornost i koordiniraju svoje savjete o financijskoj politici. Hrvatska Vlada nedavno je usvojila odluku o prihvaćanju sredstava temeljem opće i posebne alokacije specijalnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda ukupne vrijednosti 300 milijuna EUR, koja se nude kao globalna antirecesijska mjera usmjerena na povećanje likvidnosti gospodarskog sustava.

44. Banka nastavlja usku suradnju s Europskom komisijom (EK) u pomaganju Hrvatskoj s komplementarnim projektima i analitičkim savjetodavnim uslugama čiji je cilj olakšanje pristupa EU i jačanje kapaciteta za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova. Osobito u područjima javne uprave, upravljanja javnim financijama, okoliša i reforme pravosuđa, aktivnosti Banke i EK se usko koordiniraju.

18

45. Suradnja s UN agencijama, točnije s UNDP-em i UNHCR-om, nastavlja se fokusirati na gospodarsku i socijalnu revitalizaciju, što uključuje od nedavno i procjenu učinka krize na socijalnu sliku i na tržište rada, koja se radi prema ugovoru o zajedničkoj suradnji.

C. VEZA S OSTALIM PROJEKTIMA BANKE 46. Projekt razvoja sustava socijalne skrbi (SWDP) odobren je od strane Odbora izvršnih direktora Svjetske banke u 2004. godini. Projekt osobito pridonosi sudjelovanju većeg broja društvenih skupina u gospodarskom rastu poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti socijalne usluga. SWDP je koncipiran na temelju Nacionalnog programa smanjenja siromaštva, koji je Vlada donijela u kolovozu 2002. godine, i koji je predlagao multi-dimenzionalni pristup smanjenju siromaštva predlaganjem mjera koje nisu ograničene samo na sustav socijalne skrbi, nego uključuju i aktivnosti u području tržišta rada, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i stanovanja.

47. Banka također podupire provedbu Projekta modernizacije Porezne uprave, odobrenog u svibnju 2007. godine, koji nastoji dalje ojačati proračunsko upravljanje i fiskalnu prilagodbu povećanjem stope naplate i smanjenjem troška naplate u svrhu poticanja rasta privatnog sektora. To će se postići usklađivanjem porezne politike i administrativne prakse sa standardima EU-a i poticanjem gospodarske aktivnosti putem učinkovitijih, djelotvornijih i transparentnijih poreznih aktivnosti.

48. Projekt razvoja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja, odobren u rujnu 2008. godine, podržava reforme u zdravstvu, između ostalog, kroz pripremu planova restrukturiranja za ustanove zdravstvene skrbi i ljudskih kapaciteta kroz razvoj master plana za zdravstvene ustanove.

49. Kreditni program financiranja izvoza za Hrvatsku, odobren od Odbora izvršnih direktora Svjetske banke u kolovozu 2009. gosine, poduprijet će Vladin cilj osiguranja sredstava za privatni sektor i pomoći u povećanju konkurentnosti.

D. STEČENA ISKUSTVA

50. Iz Izvješća o dovršetku CAS-a i Izvješća o dovršetku provedbe PAL-a 2 proizašlo je nekoliko važnih iskustava za koncepciju novog DPL-a. Izvješće o dovršetku provedbe za Programski zajam za prilagodbu 2 (PAL2) dovršeno je u srpnju 2009. godine, a daje sveukupno umjereno zadovoljavajuću ocjenu programa. Program je bio usko usklađen s ekonomskim programom Vlade i s programom pristupanja EU, a uz to, odražavao je i Bančin analitički rad. Nakon prezentacije Odboru u svibnju 2007. godine, PAL2 se suočio s nizom problema u provedbi uoči parlamentarnih izbora, te je njegovo stupanje na snagu odgođeno do travnja 2008., a isplata prve tranše do svibnja 2008. godine. Iako je datum zatvaranja produžen (s 30. lipnja 2008. na 31. listopada 2008. godine) kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za ispunjenje uvjeta za drugu tranšu, oni nisu bili u potpunosti ispunjeni do tog datuma, pa su Vlada i Banka dogovorile zatvaranje zajma krajem listopada 2008. godine bez povlačenja druge tranše u iznosu od 50 milijuna EUR. Međutim, provedba nedovršenog programa PAL2 nastavila se i nakon datuma zatvaranja (vidi Okvir 3).

51. U sklopu PAL programa provedene su mnoge važne reforme. Međutim, povremeno je bilo određenog oklijevanja, ili čak i vraćanja na stare politike, osobito u razdoblju koje je prethodilo parlamentarnim izborima. Istovremeno je Hrvatska ostvarivala snažne makroekonomske rezultate i solidan gospodarski rast tijekom dužega vremenskog razdoblja, i Bančin doprinos potrebama Hrvatske za vanjskim financiranjem bio je poprilično skroman. Nadalje, PAL program bio je osmišljen na način da potpomogne opsežan i politički težak reformski program. Iako su neke od predloženih aktivnosti predstavljale reforme prve generacije (kao što su smanjenje subvencija, privatizacija poduzeća u konkurentnom sektoru), gledane zajedno, obuhvaćale su politički i socijalno zahtjevan paket (od restrukturiranja Hrvatskih željeznica do reforme socijalnih naknada i privatizacije brodogradilišta). Vlada i Banka su vjerovale, a i dalje vjeruju, da su te reforme važni prioriteti, ali puna se provedba

19

pokazala teškom. Nakon toga, dogovoreno je kako bolju potporu hrvatskim reformama mogu pružiti DPL-ovi fokusirani na uže definirani program i koji su u visokoj fazi izvršenja.

Okvir 3: Neriješena pitanja PAL programa

U sklopu programa kojeg je podupirao PAL, Hrvatska je postigla značajan napredak prema ostvarivanju razvojnih ciljeva Programa i s njima povezanim ishodima, unatoč određenim zastojima i nemogućnosti završetka nekih mjera do zatvaranja zajma.

Napredak je nastavljen, gdje je bilo moguće, na tim neriješenim pitanjima:

Usvajanje Zakona o plaćama državnih službenika i novi sustav klasifikacije zanimanja - Doneseni su provedbeni akti i izmjene i dopune, uključujući uredbu o novom sustavu klasifikacije zanimanja u svrhu usklađivanja s novim zakonom. Ključni element, koji još uvijek nedostaje u reformi javne uprave u Hrvatskoj, jest predloženi Zakon o plaćama državnih službenika. Do početka 2007. godine Vlada je izradila zakon usklađen s najboljom praksom EU-a, u kojem su uključena načela fiskalne odgovornosti, jednaka plaća za jednaki rad, plaća prema uspješnosti, te dekompresija plaća koja omogućuje konkurentnije plaće za najviše rangirano osoblje. Međutim, zbog dugotrajnih rasprava sa sindikatima odgođeno je podnošenje Zakona Saboru do prosinca 2008. godine na usvajanje. Na početku 2009. godine, uvjeti u kojima se Hrvatska nalazila nadmašili su nacrt zakona, jer se čak i njegov umjereni fiskalni trošak pokazao troškovno neprihvatljivim u kontekstu krize. Umjesto toga, plaće u javnom sektoru morale su se smanjiti. Novi ministar javne uprave razmatra integrirani Zakon o plaćama u javnoj upravi, na temelju gore opisanih načela, tijekom 2010. godine.

Privatizacija jednog brodogradilišta i posljednjeg agrikombinata - proces privatizacije brodogradilišta nastavljen je u kontekstu pregovora s EU, i natječaji za privatizaciju svih šest brodogradilišta u državnom vlasništvu objavljeni su u srpnju 2009. godine. Ponovljeni natječaji će vjerojatno biti objavljeni do kraja 2009. Privatizacija posljednjeg agrokombinata, Vupik, mjera za PAL2, napravljena je u studenome 2009.

Restrukturiranje željeznica i privatizacija tri tvrtke-kćeri HŽ-a - privatizacija tri tvrtke-kćeri HŽ-a, ostvarena je prije zatvaranja PAL2 programa; međutim, HŽ se i dalje nalazi u financijskim problemima posebice s padom prometa izazvanog krizom, i usprkos suspenziji darežljivog kolektivnog ugovora iz 2007. godine koji je pogoršao financijsko poslovanje holdinga. U rujnu 2009. godine, Vlada je zatražila ubrzavanje prodaje neosnovne imovine i 10-postotno smanjenje mase plaća.

E. ANALITIČKE POTPORE PROGRAMU

52. DPL se temelji na nizu ekonomskih i sektorskih radova o Hrvatskoj, uključujući:

Restrukturiranje javnih financija radi podrške rastu i poboljšanju javnih usluga – analiza javnih financija: DPL se djelomično temelji na rezultatima Analize javnih financija (PFR) dovršene u veljači 2008. godine. PFR je analizirao izazove fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj povezane s pristupanjem EU, te je istražio načine za povećanje učinkovitosti javnog sektora u područjima infrastrukture, zaštite okoliša, obrazovanja, zdravstva, mirovina, socijalnih naknada, kao i javne uprave i državnih subvencija. Također su dane preporuke za jačanje upravljanja javnim financijama.

Izvješće o pridržavanju standarda i kodeksa (ROSC) – korporativno upravljanje: Ocjena, izrađena u ožujku 2008. godine, dio je zajedničke inicijative za Izvješća o pridržavanju standarda i kodeksa Svjetske banke i MMF-a, i provedena je u suradnji s raznim dionicima u Hrvatskoj. Izvješće prepoznaje značajan napredak što ga je Hrvatska ostvarila u proteklih sedam godina i daje preporuke kojima se mogu prebroditi preostali izazovi, osobito oni povezani s pojavom financijskih konglomerata i konsolidacije vlasništva u privatiziranim poduzećima, kao i s potrebom poboljšanja okvira korporativnog upravljanja.

20

Republika Hrvatska: Procjena stabilnosti financijskog sustava—ažurirana verzija: Izvješće se zasniva na zajedničkom radu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda iz svibnja 2008. godine. Izvješće daje ocjenu hrvatskog financijskog sektora i poduzetih mjera kako bi se smanjile makroekonomske i financijske ranjivosti zbog visokog rasta kredita. Također, navode se prioriteti vezani uz stabilnost financijskog sustava, planove u slučaju nepredviđenih okolnosti, upravljanje likvidnošću i rizicima, nadzor nebankarskog financijskog sektora i međusektorske rizike.

Regionalna studija o izradi proračuna na temelju pokazatelja uspješnosti: Studija je bila dovršena u listopadu 2008. godine, dajući pregled prakse upravljanja javnim financijama odabranih zemalja u Središnjoj Europi, uključujući Hrvatsku. Studija je dala preporuke o jačanju programskog budžetiranja i izradi srednjoročnog proračuna, naglasivši važnost upravljanja javnim financijama u svrhu osiguranja učinkovitosti i djelotvornosti javne potrošnje, čak i u vrijeme krize.

Hrvatska - Izvješće o konvergenciji s EU – postizanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta: Izvješće je dovršeno u lipnju 2009. godine s ključnim preporukama u svrhu ubrzanja održivog gospodarskog rasta. U Izvješću se također daje niz mjera u vezi s tzv. “Lisabonskom agendom” koji se doimaju i izvedivima i dostatnima u svrhu izgradnje čvrstog temelja za brži i trajniji gospodarski rast. Mjere povezane s poboljšanjem učinkovitosti i djelotvornosti tržišta rada i socijalnog sustava osiguravaju najvišu stopu povrata, ali su, jasno, politički najzahtjevnije.

Ocjena institucionalnog okvira i fiskalnog rizika za javno-privatno partnerstvo (JPP): Ova tehnička pomoć koja je u tijeku ima za cilj (i) ojačati postojeći zakonski i regulatorni okvir u Hrvatskoj s obzirom na ocjenu fiskalnog rizika od JPP; (ii) identificirati problematiku u provedbi JPP u prošlosti i (iii) izraditi model za ocjenu fiskalnog rizika za JPP koji će se koristiti pri donošenju investicijskih odluka u budućnosti. Nacrt izvješća predan je u rujnu 2009. godine.

Učinak krize na siromaštvo i tržišta rada: Ovaj rad, zajednički projekt UNDP-a i Svjetske banke, namjerava pomoći Vladi Hrvatske u pronalaženju djelotvornih načina za ublažavanje učinaka sadašnje globalne gospodarske krize na tržište rada i siromaštvo. Posebice, projektom se nastoji: (i) identificirati područja i skupine stanovništva kojima je potrebna Vladina intervencija odnosno pomoć, (ii) procijeniti učinkovitost postojećih i planiranih programa tržišta rada i mreže socijalne zaštite u svrhu rješavanja aktualnih problema, i (iii) dati preporuke za poboljšanje učinkovitosti programa. U sklopu ovog projekta obavljeno je ažuriranje procjene siromaštva. Očekuje se da će izvješće biti predano krajem 2009. godine.

Mirovine: Neformalni analitički rad na mirovinskom sektoru, modelirajući socijalno osiguranje, je u izradi i korišten je prilikom izrade mirovinske komponente.

V. PREDLOŽENI ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL)

A. OPIS ZAJMA 53. Reformska područja: Program reformi podržan DPL-om, koje uključuju mjere ublažavanja aktualne krize, temelji se na tri stupa: (i) jačanju javnih financija; (ii) jačanju otpornosti socijalnoga sektora i njegove ciljanosti; i (iii) učinkovitijem i stabilnijem financijskom sektoru. Podržane mjere u skladu su s predloženim mjerama Ekonomskog vijeća u sklopu anti-recesijskog programa prihvaćenog u travnju 2009. godine.

21

54. Mjere podržane ovim jednotranšnim zajmom, koji je predstavljenu nastavku, uvelike se odnose na kratkoročne mjere usmjerene na očuvanje makroekonomske i socijalne stabilnosti kroz fiskalnu konsolidaciju i napore usmjerene na zaštitu najranjivijih skupina, kao i na mjere usmjerene na poboljšanje učinkovitosti financijskog sektora u svijetlu krize.

55. Isto tako, neke od mjera usmjerene su ka srednjem roku, kao što su jačanje javnih financija kroz racionalizaciju izdataka u nekim područjima, poput zdravstva, mirovina, socijalne skrbi (kroz bolje ciljanje), poboljšanja u upravljanju javnim financijama i sustavu javne nabave, te jačanju financijskog posredovanja.

56. Tablica 6 daje sažeti pregled stupova (šire definiranih politika), reformskih područja i ključnih aktivnosti (mjera) u sklopu svakoga od njih. Posebne reforme podržane u svakom području opisane su u Vladinom Pismu o razvojnoj politici (Prilog 1) i Matrici mjera DPL-a (Prilog 2). Navedene reforme u skladu su sa srednjoročnom strategijom, što je i jasno navedeno u Vladinim strateškim dokumentima, i poduprijeto je dinamikom integracije u EU i procesom konzultacija/konsenzusa kako bi se izgradio strateški okvir opisan u matrici DPL-a, u dijelu Srednjoročne aktivnosti i ciljevi.

Tablica 6: Sažetak programa reformiCiljevi stupa Područje reforme Aktivnosti/mjere

Jačanje javnih financija Racionalizacija javnih rashoda Zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i smanjenje plaća za 6 posto u 2009. godini te njihovo zamrzavanje u proračunu za 2010.-2012. godinu podnesenom Saboru na prihvaćanje

Obustava usklađivanja mirovina u 2010. godini i smanjenje mirovina po posebnim propisima saborskim zastupnicima, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda za 10 posto

Javne investicije racionalizirane u 2009. i u prijedlogu proračuna za 2010.-2012. godinu podnesenom Saboru na prihvaćanje

Provedba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o dopunskom zdravstvenom osiguranju, putem povećanih participacija i premija dopunskog zdravstvenog osiguranja, smanjenih troškova bolovanja i lijekova, kao i proširivanjem obveze plaćanja zdravstvenih doprinosa na mirovine

Ojačan sustav upravljanja javnim financijama

Prvi trogodišnji proračun za 2010.-2012. usklađen sa srednjoročnim strateškim i makroekonomskim okvirom, prema novom Zakonu o Proračunu, upućen na Sabor

Ojačan sustav javne nabave Podnošenje Saboru na prihvaćanje Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave kako bi se završio postupak usklađivanja sustava javne nabave s pravnom sečevinom

Jačanje otpornosti socijalnog sektora

Zaštićene ranjive skupine Osigurana dovoljna financijska sredstva u prijedlogu proračuna za 2010-2012. podnesenom Saboru na prihvaćanje za pokrivanje novih zahtjeva za naknadu za nezaposlenost i socijalne programe

Povećanje učinkovitosti i stabilnosti financijskog

sektora

Ojačana spremnost u slučaju krize Sustav međuagencijske koordinacije za pripravnost na krizu i upravljanje u krizi uveden kroz potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva financija, HNB-a i HANFA-e

Oblikovanje sveobuhvatnog regulatornog okvira za financijske institucije

Nova pravila o upravljanju rizicima za kreditne institucije u skladu sa tri stupa Basela II kroz implementaciju Zakona o kreditnim institucijama

Poboljšan nadzor nad tržištem kapitala i investicijskim uslugama uvođenjem Basel II standarda provedbom Zakona o tržištu kapitala

22

57. Također, u dosta područja, iako nije dijelom prethodnih uvjeta DPL-a, Vlada Republike Hrvatske u procesu je daljnje razrade mjera usklađenih sa srednjoročnim okvirom (i u pojedinim područjima oslanja se na Bančine savjetodavne i analitičke studije). Te su mjere na kraju svakog poglavlja, kao i u DPL matrici u Prilogu 2, prikazane kao dio srednjoročnih napora.

B. I. STUP - JAČANJE JAVNIH FINANCIJA

58. Jačanje javnih financija. Kao što je napomenuto u paragrafu 23, Vlada je morala pribjeći hitnim mjerama kako bi zaustavila rast proračunskog manjka kroz smanjenje plaća, racionalizaciju javnih investicija, mjera u mirovinskom sektoru, povećanje stope PDV-a, te kroz uvođenje poreza solidarnosti. Iako je njihovo donošenje bilo rezultat kratkoročnog pritiska, neke od tih mjera čine dio srednjoročnog reformskog okvira, kao što je to prikazano u nastavku.

Smanjenje plaćaFigure 3: Naknade za zaposlene u 2008. godini, u postotku BDP-a

Napomene: EU10 predstavlja nove zemlje članiceIzvor: EUROSTAT, Ministarstvo financija

59. Iako je masa plaća za zaposlene u javnom sektoru smanjena tijekom nekoliko posljednjih godina (u sklopu PAL programa), još uvijek je nešto veća u odnosu na usporedne zemlje i predstavljala je fiskalni izazov na početku krize. Od travnja 2009. godine, Vlada je donijela odluku o 15-postotnom smanjenju plaća za državne dužnosnike, i uspjela dogovoriti smanjenje plaća od 6 posto dano ranije državnim službenicima. U svibnju 2009. godine, isti sporazum je dogovoren i sa sindikatima javnih službi koji pokrivaju oko 140.000 ljudi. S trećom izmjenom proračuna za 2009. godinu donesena je odluka o zamrzavanju zapošljavanja13 i zabranu osnivanja novih agencija, dok se postojeće ne ocijene i/ili predlože za konsolidaciju. Ukupne uštede u 2009. godini od gore navedenih mjera iznose 0,4 posto BDP-a, a u skladu s postojećim plaćama i zamrzavanjem zaposlenosti, masa plaća će se u 2010. godini smanjiti za dodatnih 0,2 posto BDP-a.

60. Srednjoročne mjere. S obzirom da je adekvatna javna uprava ključni uvjet za pristupanje EU, daljnja reforma i modernizacija u ovom području je nužna. Kako bi se uskladila veličina (18 posto ukupne radne snage) i struktura javne uprave, u 2008. godini je napravljena funkcionalna revizija ministarstva i ureda državne uprava na županijskim razinama, poduprijeto SIDA projektom i upravljano od strane Banke. Novo uspostavljeno Ministarstvo uprave namjerava razmotriti preporuke proizašle iz navedenog projekta. Nadalje, dugo odgađana odluka o uspostavi centralnog obračuna plaća i registra ljudskih resursa donesena je u ožujku 2009. godine. Ministarstvo financija je pokrenulo pilotiranje novi sustav kako bi potpomoglo u kontroli veličine javne uprave i mase plaća. Međutim, sadašnji sustav nagrađivanja ostaje fragmentiran s prevelikom kompresijom i ne nagrađuje uspješnost. Isto tako, postavlja pitanja jednakosti, i samog razvoja integrirane javne uprave. Novo Ministarstvo

13 Izuzev u slučaju pregovora s EU i gdje je osigurano financiranje iz EU fondova.

5

6

7

8

9

10

11

12

EU 27 EU 10 HR 2009 original plan

HR 2009 revised

23

uprave planira donijeti integrirani Zakon o plaćama u javnoj upravi koji će pokušati uvesti dekompresiju i nagrađivanje na temelju uspješnosti. Zatražena je pomoć od Banke u tom segmentu.

Unaprijeđenje financijske održivosti mirovinskog sustava

61. Kao rezultat prijašnjih reformskih napora, udio mirovina u BDP-u (uključujući i administrativne troškove) smanjivan je sve do 2007. godine14. Međutim, nakon toga je zbog mjera mirovinske politike donesenih u izbornoj 2007. godini, opet narastao na više od 10 posto BDP-a. Iako su ti rashodi pokušali smanjiti daljnji pad stope zamjene na ispod sadašnjih 44 posto, oni su ujedno poništili uštede ostvarene primjenom valorizacije i usklađivanja na temelju kombinacije rasta cijena i plaća (takozvana švicarska formula), te su onemogućili povećanje stope doprinosa za drugi stup iznad 5 posto.

62. Cilj kratkoročnih mirovinskih mjera, donesenih u 2009.godini, je zaustaviti taj porast potrošnje u razdoblju 2009.-2010. One uključuju: (i) obustavu usklađivanja mirovina u 2010. godini; (ii) uvođenje privremenog poreza solidarnosti po stopi od 2 posto na mjesečne mirovine iznad 3.000 HRK, te po stopi od 4 posto na mirovine iznad 6.000 HRK od kolovoza 2009. godine; te (iii) snižavanje mirovina članova Vlade, saborskih zastupnika i sudaca Ustavnoga suda za 10 posto od kolovoza 2009. Očekuju se da će te mjere u 2010. godini donijeti uštede u visini od otprilike 0,3 posto BDP-a15.

63. Osim toga, smanjuju se i mirovine po posebnim propisima. Smanjene su mirovine članova Vlade, saborskih zastupnika i sudaca Ustavnoga suda, što će donijeti manje uštede od 3 milijuna HRK u 2009. i oko 7,2 milijuna HRK u 2010. godini. To je smanjenje ipak važno jer je dalo poticaj za uvođenje strožih kriterija za stjecanje prava na invalidsku i najnižu mirovinu branitelja iz Domovinskog rata16, te za sveobuhvatnu i dugoročnu reformu sustava mirovina po posebnim propisima u budućnosti. Takva bi reforma trebala uključiti ujednačavanje mirovinskih naknada i njihovo postupno približavanje općem javnom mirovinskom sustavu, uz moguće korištenje obveznog i dobrovoljnog kapitaliziranog mirovinskog sustava u prijelaznome razdoblju.

64. Srednjoročne mjere. Mjere poduzete u 2009. godini trebale bi osigurati kratkoročno fiskalno olakšanje, ali bi isto tako trebale biti popraćene mjerama potrebnim za poboljšanje dugoročne održivosti sustava. Zakonski utvrđena dob za umirovljenje žena (60 godina) ispod je prihvatljive dobi aktuarske ravnoteže s obzirom na sadašnju stopu doprinosa, a i odluka Ustavnog suda obvezuje Vladu da odgovori na ovaj problem. Sustavi povlaštenih mirovina (koji čine 20 posto izdataka za mirovine ili 2,4 posto BDP-a) isplaćuju nadprosječne mirovine osobama u dobi koja je niža od zakonom utvrđene, pa time potiču zapošljavanje u tim zanimanjima. Predsjednica Vlade je najavila daljnju racionalizaciju u sustavu mirovina po posebnim propisima u skorom razdoblju. Preliminarni razgovori vode se i o smanjenju administrativnih troškova kapitaliziranih stupova mirovinskog sustava u fazi akumulacije i isplate. U ovom području Banka je spremna pružiti tehničku pomoć.

14 Među njima su: (i) umanjenje mirovine zbog prijevremenog umirovljenja s 0,34 na 0,15 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja, (ii) povećanje najniže mirovine za radni staž dulji od 30 godina, te (iii) novi dodatak na mirovine za mirovine ostvarene nakon 1998.15 Obustava usklađivanja mirovina (zamrzavanje) u 2010. godini rezultirat će uštedama u iznosu od 0,2 posto BDP-a (720 milijuna HRK). Što se tiče 'poreza solidarnosti' na mirovine uvedenog u srpnju 2009. godine, očekuje se da će, kad je riječ o populaciji umirovljenika, donijeti neto uštede od oko 150 milijuna HRK u 2009., te oko 350 milijuna HRK u 2010. godini. Porez solidarnosti donosi nešto niže neto uštede jer je otprilike 76 posto umirovljenika izuzeto, kao što je i dodatak na mirovine iz 2007.16 Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji je Vlada prihvatila 9. listopada 2009. godine, pravo na najnižu mirovinu ograničava se na način da će ga moći steći samo oni branitelji koji su proveli više od 100 dana na bojišnici. Osim toga, kao posljedica tih izmjena i dopuna, više se neće moći podnositi novi zahtjevi za invalidske braniteljske mirovine.

24

Racionalizacija javnih investicija

65. U cilju smanjenja ukupnih potreba za financiranjem, Vlada je morala racionalizirati javne investicije. Prvi krug smanjenja rashoda, kroz odgađanje novih kapitalnih projekata napravljen je u travnju 2009. godine. Nastavno, dodatno su smanjene investicije za željezničku i cestovnu infrastrukturu --- primarno one investicije s niskim povratom, u skladu s preporukama Analize javnih financija iz 2008. godine. Na taj način osigurano je 1,3 posto BDP-a ušteda u 2009. godini.

66. Srednjoročne mjere. Kako bi se unaprijedila planiranje investicija u budućnosti, Ministarstvo financija izradilo je Uredbu o metodologiji ocjene investicijskih projekata, koja se planira prihvatiti do kraja 2009. godine.To je napravljeno u suradnji s OECD/SIGMA i ima za cilj unaprijediti planiranje i upravljanje javnih investicija uvođenjem standardnih metoda ocjene projekata, koje se do sad nisu često koristile. U prošlosti su odstupanja između planiranih i stvarnih kapitalnih rashoda premašivala 15 posto i bila su štetna za djelotvorno upravljanje i provedbu investicijskih projekata od strane svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ovom Uredbom Ministarstvo namjerava unaprijediti proces planiranja i donošenja odluka o srednjoročnim investicijskim prioritetima, i ojačati ocjenu investicijskih prijedloga te upravljanje troškovima odobrenih projekata u svrhu poboljšanja povrata na uloženi novac. Uz to, Ministarstvo financija, uz pomoć konzultanata Svjetske banke (financiranih putem PPIAF-a), izradilo je Model procjene fiskalnog rizika za JPP i omogućilo jačanje kapaciteta kako bi se osiguralo puno razumijevanje fiskalnih rizika prije odobrenja JPP-a. Time se nastoje što je više moguće smanjiti nepredviđene obveze koje proizlaze iz JPP-a, što je bio čest slučaj u dosadašnjoj praksi. Uz taj zakonski okvir izrađen je cjeloviti niz pravila i propisa za poticanje troškovno prihvatljivih projekata koji će dati uvećanu vrijednost za uloženi novac.

Unaprijeđenje održivosti zdravstvenog sustava

67. Hrvatski zdravstveni sustav relativno je uspješan u usporedbi sa zemljama u regiji, ako se usporede zdravstveni ishodi; međutim, s obzirom na veličinu gospodarstva, javna potrošnja za zdravstvo viša je nego u ostalim zemljama sa sličnim razinama dohotka. Prema ukupnoj potrošnji, Hrvatska je u 2008. godini utrošila oko 8 posto BDP-a na zdravstvo, što je iznad 6,9 posto BDP-a u novim državama članicama, iako blizu 8,8 posto, koliko u prosjeku troše zemlje EU15.

68. Ono što Hrvatsku značajno razlikuje od zemalja EU je jedan od najnižih udjela privatnih izdataka u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji. Ne postoje pouzdane procjene zdravstvenih računa i izdataka privatnog sektora, ali pokazatelji ipak upućuju na relativno niske izdatke (između 1,5 i 2 posto BDP-a)17. Ta je brojka niska u usporedbi s drugim zemljama u Europi zbog obimnosti javnoga sustava zdravstvenog osiguranja u smislu širine pokrivenih usluga, gotovo univerzalne uključenosti stanovništva u javni sustav zdravstvenog osiguranja, te gotovo potpune odsutnosti privatnih doprinosa zbog ciljanih i neciljanih izuzeća od plaćanja participacije.

69. Uz takvu obimnost, gotovo ne iznenađuje što je potrošnja zdravstvenih usluga veća od raspoloživih sredstava. Posljedica toga su značajne dospjele neplaćene obveze u sektoru zdravstva. Ukupan iznos dospjelih neplaćenih obveza u Hrvatskoj (dospjele neplaćene obveze bolnica i HZZO-a) gotovo se neprekidno povećavao od 2004., da bi se krajem 2008. kretao oko 1,1 posto BDP-a. Mjesečni manjak u financiranju tijekom 2008. godine bio je na razini od 210 milijuna HRK (ili 0,07 posto BDP-a godišnje). Prvotno je planirano plaćanje dospjelih neplaćenih obveza HZZO-a u 2009. godini. Međutim, kao posljedica recesije, smanjeni su prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje zbog smanjenih plaća i rastuće nezaposlenosti. Uz to, povećali su se izdaci za pripremljenost u slučaju pandemije (antivirusni lijekovi, cjepiva i ostali troškovi).

70. U nedavnim vladinim reformama glavni je naglasak stavljen na održivost hrvatskoga sustava zdravstvenog osiguranja, te na uvođenje promjena koje bi dovele do dugoročnih strukturnih 17 To potvrđuje obrazac potrošnje hrvatskih kućanstava, koja su u 2008. na zdravstvo u prosjeku trošila samo 2,8 posto svojih ukupnih proračuna.

25

poboljšanja u smislu učinkovitijeg, transparentnijeg i djelotvornijeg pružanja usluga. Paket prilično sveobuhvatnih propisa iz područja zdravstvenoga sektora --novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (izmijenjen i dopunjen u srpnju 2009.), izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, te novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupili su na snagu u siječnju 2009. godine. Na strani prihoda, mjere su uključivale: (i) povećanje prihoda zdravstvenog sustava eksplicitnim budžetiranjem državnih obveza za izuzeća iz zdravstvenog osiguranja; (ii) definiranjem poreza vezanih uz zdravlje; te (ii) mobiliziranje prihoda priavtnog sektora. Naime, država je prije reforme imala obvezu financirati doprinose za skupine koje su zakonom oslobođene plaćanja doprinosa, međutim ta sredstva nisu bili dobro definirana niti su se za njih rutinski osiguravala proračunska sredstva. Često bi se događalo da na kraju godine država doznači sredstva za pokrivanje dospjelih neplaćenih obveza Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ili za dugove pružatelja zdravstvenih usluga prema dobavljačima. Zbog toga nije bilo moguće pravilno planirati proračunska sredstva, a troškove zdravstva povećavale su ugovorne kazne i rastuće kamate. Iz tog je razloga novim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju izričito predviđeno plaćanje doprinosa za izuzete kategorije18. Osim toga, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje i da se 32 posto specijalnog poreza na duhan i duhanske prerađevine izdvaja za potrebe pokrivanja izdataka u zdravstvu. Kao posljedica provedbe mjera na ta dva područja, kojima su definirane financijske obveze države prema zdravstvenom sustavu, predviđa se da će u sustav zdravstvenog osiguranja ući oko 0,7 posto BDP-a u obliku planiranog financiranja od strane države u 2009. godini u usporedbi s 0,4 posto BDP-a koje su ušle u 2008. godini, i to uglavnom u obliku državnih transfera na kraju godine, što je bila gotovo redovita praksa tijekom posljednjega desetljeća.

71. Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijenjen je i sustav participacije za osnovni paket zdravstvenih usluga (uz iznimku usluga koje se pružaju djeci do 18 godina), dok su kroz sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja podignute premije. Za većinu tih usluga, participacija je utvrđena u visini od 20 posto fakturiranoga iznosa. Utvrđene su i fiksne participacije za posjet liječniku primarne zdravstvene zaštite, recepte i dijagnostičke usluge. Te participacije nisu dovele do velikih troškova za pojedince i obitelji, s obzirom na obimno definirana izuzeća. Dodatno zdravstveno osiguranje što ga nudi HZZO (kao i nekoliko manjih privatnih osiguravatelja) osigurava pokriće za te participacije. Za one kategorijske skupine čije se zdravstveno osiguranje financira iz javnih izvora (među kojima se nalazi većina umirovljenika i nezaposleni), državi je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju nametnuta obveza plaćanja participacija. Premija dodatnog zdravstvenog osiguranja je povećana, prednosti držanja police osiguranja su su jasno komunicirane, a procedure za dobivanje dodatnog osiguranja tijekom trajanja bolesti su otežane. Sve su te mjere dovele do velikog povećanja broja novih polica, tako da se broj polica više nego udvostručio u odnosu na vrijeme prije reforme. Ipak, oko 10 posto prihoda od participacije koje ostvaruju bolnice još su uvijek doplate koje izravno uplaćuju osobe koje nemaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Posljednja komponenta povećanof privatnog plaćanja je izdvajanje 7 posto od iznosa obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti koje naplaćuju privatni osiguravatelji, s obzirom na financijski teret nezgoda u cestovnom prometu na zdravstvo. Sve u svemu, očekuje se da će, kroz provedbu tih mjera, zdravstveni sustav ostvariti dodatnih 0,4 posto BDP-a prihoda u 2009. godini iz privatnih izvora.

72. Uz mjere usmjerene povećanju prihoda, ostvarene su i uštede u dva značajna područja – bolovanja i lijekovi. Kao prvo, smanjene su naknade za vrijeme bolovanja što ih financira država te su provedene mjere poboljšanja kontrole mogućih zlouporaba. Poslodavcima je nametnuta obveza financiranja prva 42 dana bolovanja, čime ih se više stimulira da smanje zahtjeve za bolovanjem. Smanjene su obveze države nakon 18 mjeseci bolovanja, a razdoblje primanja naknade ograničeno je

18 Iz HZMO za umirovljenike ispod razine prosječnog dohotka (5.108 HRK na mjesec u 2008. godini); iz HZZ za službeno registrirane nezaposlene osobe (5 posto proračunske osnovice); te iz Državnoga proračuna za ostale osobe koje su oslobođene obveze plaćanja zbog pripadnosti određenoj kategoriji (branitelji, žene na rodiljnome dopustu i sl.).

26

na najviše 3 godine. Postupak kontrole bolovanja ojačan je kroz uvođenje ovlaštenih liječnika koji kontroliraju odobrena bolovanja. Kao posljedica toga, postotak radnog stanovništva na bolovanju smanjen je s oko 3,9 u 2008. na manje od 3,5 posto u 2009. Poduzete su i administrativne mjere u cilju povećanja učinkovitosti potrošnje na lijekove. Uz to, ažuriranje i smanjenje referentnih cijena lijekova uvrštenih na listu lijekova dovelo je do smanjenja cijena u prosjeku za 12 posto. Namjera je ovakvu praksu primjeniti i na ortopedska pomagala. Međunarodni natječaji za skupe lijekove i lijekove koji se nabavljaju centralizirano u prosjeku su smanjili cijene tih lijekova za 8 posto. Ukupno gledajući, očekuje se da će te mjere donijeti uštede od oko 0,22 posto BDP-a u državnom proračunu za 2009. godinu, a ta se sredstva onda koriste za poboljšanje pristupa lijekovima i ostalim uslugama.19

73. Srednjoročne mjere. Ostale inicijative koje utječu na glavne generatore troškova u bolnicama, medicinskoj tehnologiji i ljekovima su u izradi. Banka sudjeluje u tom procesu i pruža pomoć u izradi master plana kroz projekt razvoja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja. Revizije ugovora s pružateljima primarne zdravstvene zaštite kako bi se omogućilo obavljanje određenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka čime bi se smanjilo upućivanje pacijenata na skuplje razine skrbi je također u tijeku. Revidira se i sustava njihova nagrađivanja na način da se od 1. siječnja 2010. uvedu elementi glavarine, naknade za uslugu, te uspješnosti (uzimajući u obzir recepte i uputnice).

74. Ciljani ishodi:

Masa plaća konsolidirane opće države smanjena s 10,8% u originalnom proračunu za 2009. godinu na 10,2% u proračunu za 2010. godinu;

Smanjenje rashoda za mirovine na 10 posto BDP-a u proračunu za 2010. godinu, i udio mirovina po posebnim propisima održan na razini od 20 posto ukupnih izdataka u 2010. godini;20

Smanjenje javnih investicija sa 5,2% BDP-a u originalnom proračunu za 2009. godinu na 4,0% u proračunu za 2010. godinu;

Smanjenje ukupnih dospjelih neplaćenih obveza zdravstvenoga sektora s 3,8 milijarde HRK (1,1% BDP-a u 2008.) na kraju 2008. na 3,4 milijarde HRK (1% BDP-a u 2009.) do kraja 2009. godine i nastavak pada u 2010. godini.

75. Mjere u okviru DPL-a:

Zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i smanjenje plaća za 6 posto u 2009. godini i njihovo zamrzavanje u prijedlogu proračuna za 2010.-2012. godinu podneseno Saboru na prihvaćanje;

Obustava usklađivanja mirovina u 2010. godini i smanjenje mirovina po posebnim propisima saborskim zastupnicima, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda za 10 posto;

Javne investicije racionalizirane u 2009. i u prijedlogu proračuna za 2010.-2012. godinu podnesenom Saboru na prihvaćanje;

Provedba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o dopunskom zdravstvenom osiguranju, putem povećanih participacija i premija dopunskog zdravstvenog osiguranja, smanjenih troškova bolovanja i lijekova, kao i proširivanjem obveze plaćanja zdravstvenih doprinosa na mirovine.

19 Na listu skupih lijekova dodano je dvadeset lijekova. Dva nova lijeka dodana su na listu skupih lijekova, Prosječni rok plaćanja smanjen je s 274 na oko 180 dana zbog čega su smanjene ugovorne kazne i troškovi kamata.20 Kada se netiraju efekti uvođenja poreza solidarnosti , udio mirovina u BDP-u pada na 10,1 i 9,9 posto u 2009. i 2010. godini. Isto tako udio mirovina po posebnim propisima pada s 20 na 19,5 posto.

27

76. Jačanje upravljanja javnim financijama. Gore navedena fiskalna konsolidacija u potpunosti je napravljena u srednjoročnom fiskalnom okviru. U protekle je četiri godine hrvatska Vlada ulagala značajne napore u poboljšanje pravila i relevantnosti višegodišnjeg fiskalnog planiranja. Ti su napori bili potpomognuti potrebom uvođenja trogodišnje perspektive u Pretpristupne ekonomske programe (PEP), kao i potrebom za općenito unaprijeđenje kvalitete makroekonomskih prognoza i fiskalnog planiranja. Iako je provedba srednjoročnog fiskalnog okvira (MTFF) dobro integrirana u sustave upravljanja javnim rashodima i postala je dijelom prakse svih proračunskih korisnika, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se učinili više obveznim i vjerodostojnima. Na primjer, odstupanja između budućih proračuna i planiranih rashoda u MTFF-u su ponekad premašivala i 10 posto, a razlog tome su i neplanirane obveze stvorene novim propisima. Potreba za integriranjem strateškog planiranja i planiranja proračuna, kao i za uvođenje odgovarajućeg sustava praćenja i vrednovanja postala je očitija u pretpristupnom procesu za članstvo u EU-u.

77. Novim Zakonom o proračunu, koji je na snazi od siječnja 2009. godine, nastoji se poboljšati relevantnost višegodišnjeg fiskalnog okvira tako što će fiskalne projekcije učiniti obveznima i povezati ih sa strateškim prioritetima, kako se nalaže u trogodišnjoj strategiji Vladinih programa (naglašeno kao jedan od ključnih prioriteta u Analizi javnih financija za Hrvatsku iz 2008. godine). Ovaj zakon također propisuje obvezno donošenje trogodišnjeg proračuna od strane Sabora i nameće dodatna ograničenja na zaduživanje i jamstva lokalne države. Vlada je izdala cirkularno pismo s novim zahtjevima u svibnju 2009. godine i usvojila srednjoročni strateški plan za 2010.-2012. za sva ministarstva i podređene agencije u rujnu 2009. godine.

78. Prvi trogodišnji proračun za 2010.-2012. godinu podnesen je Saboru 21. studenog 2009. godine. Proračun pokazuje Vladina nastojanja za fiskalnom konsolidacijom kroz racionalizaciju rashoda, tako da se ukupni rashodi konsolidirane opće države smanjuju s 41,7 posto BDP-a u 2009. godini na 36,7 posto u 2012. godini, što je u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za isto razdoblje, prihvaćenima u rujnu 2009. godine od Vlade Republike Hrvatske.

79. Srednjoročne mjere. Iako izrada programskog proračuna postoji duže od četiri godine, uvođenje pokazatelja uspješnosti još uvijek je u fazi pilotiranja. Prvi srednjoročni proračun također sadrži pokazatelje uspješnosti temeljem kojih će biti ocijenjeno izvršenje proračuna kao i učinkovitost administracije koja ga provodi. Ministarstvo financija je svjesno kako navedeni proces mora biti dodatno ojačan i planira sveobuhvatnu reviziju tekućih programa kako bi ih konsolidiralo u mjerljiva područja. Mobilizirana je pomoć EU Phare 2006 u svrhu razvoja budžetiranja na temelju učinkovitosti, kroz pilotiranje u odabranim ministarstvima poslije čega bi uslijedilo usvajanje metodologije za ključne pokazatelje uspješnosti.

80. Ciljani ishod: Proračun za 2010-2012. godinu usklađen sa srednjoročnim fiskalnim okvirom mjereno smanjenjem rashoda konsolidirane opće države s 41,7% BDP-a u 2009. godini na 40,3% BDP-a u proračunu za 2010. godinu.

81. Mjera u okviru DPL-a: Implementacija Zakona o proračunu kroz podnošenje prvog 3-godišnjeg proračuna za 2010-2012. godinu Saboru na prihvaćanje, u skladu sa srednjoročnim strateškim i makroekonomskim okvirom.

82. Jačanje sustava javne nabave. Tijekom 2007. i 2008. godine napravljeno je više značajnih promjena u hrvatskom sustavu nabave. U lipnju 2008. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je sveobuhvatnu strategiju razvoja sustava javne nabave (uključujući e-nabavu, koncesije i javno-privatno partnerstvo) i Akcijski plan u kojem je naveden jasan vremenski okvir za svaku od aktivnosti potrebnih za jačanje djelotvornosti sustava javne nabave. Provedba Akcijskog plana prati se u sklopu pregovaračkog procesa s EU-om kao mjerilo za zatvaranje Poglavlja 5 acquis-a. Novi Zakon o javnoj nabavi stupio je na snagu u siječnju 2008. godine, s dodatnim izmjenama i dopunama na snazi od siječnja 2009. godine. Većina podzakonskih akata, alata u obliku priručnika i informacija na internetskim stranicama su dovršene i objavljene tijekom 2009. godine. Navedeni zakon dodatno je

28

uskladio hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a u vezi s dodjelom javnih ugovora i pravnim lijekovima. Svi postupci prema novim direktivama uređeni su ovim zakonom. Zakon također uređuje upotrebu elektroničkih dražbi, dodjelu okvirnih sporazuma, dodjelu ugovora na temelju dinamičnog sustava kupovanja, nabavu malih vrijednosti, te poboljšane žalbene postupke i sl. Elektronička komunikacija između tijela koja sklapaju ugovore i dobavljača izjednačena je s tradicionalnom, na papiru. Za podnošenje ponuda elektroničkim putem potrebno je primijeniti napredan elektronički potpis, koji je također uveden, ali za njegovu uspješnu primjenu bilo bi potrebno nadopuniti ga dopuštanjem elektroničkog dostavljanja računa u porezne svrhe.

83. U 2009. godini obavljeno je također niz obuka kako bi se izgradio kapacitet na operativnoj razini. U 2010. godini, obuka o javnoj nabavi osigurat će se za ostala tijela izvan javne uprave, kao što su Državni ured za reviziju, Državno odvjetništvo, te Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi se ojačali napori Vlade u borbi protiv korupcije i sprečavanju nepravilnosti. EU u potpunosti podupire Vladine napore u jačanju učinkovitosti javne nabave. Međutim, i dalje je prisutna potreba za daljnjim jačanjem uloge Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i za proširenje njezinih ovlasti na koncesije i JPP, što je Vlada i učinila podnošenjem prijedloga Zakona Saboru 26. studenog 2009. godine.

84. Kako bi se poduprli napori u konsolidaciji, Vlada je pokrenula projekt osnivanja centralizirane javne nabave za odabrane kategorije roba i usluga zajedničke cijeloj javnoj upravi. Simulacija ušteda koja se temelji na usporedbi sa zemljama EU koje su uvele centraliziranu javnu nabavu upućuju na smanjenje troškova kupnje robe i usluga između 5 i 22 posto. To bi iznosilo otprilike 0,5 milijardi (ili 0,2 posto BDP-a) ušteda samo unutar proračuna središnje države za nabavu u 2008. godini. Nakon inicijalne ocjene troškova i koristi, Vlada je donjela odluku o osnivanju takvog tijela 12. studenog 2009. godine, s početkom rada u 2010. godini.

85. Ciljani ishod: Ocjena EU-a koja upućuje na dovršenje usklađivanja zakonodavstva i daljnje unaprjeđivanje administrativnih kapaciteta.

86. Mjera u okviru DPL-a: Podnošenje Saboru na prihvaćanje Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, kako bi se dovršilo usklađivanje zakonodavstva u sustavu javnih nabavki s acquis-om.

C. II. STUP – JAČANJE OTPORNOSTI SOCIJALNOGA SEKTORA I CILJANJA

87. Zaštita ranjivih skupina. Iako je skup, složen i još se uvijek bori s administrativnom neučinkovitošću, sustav socijalne pomoći u Hrvatskoj siromašnim i ranjivim osobama pruža djelotvornu mrežu socijalne zaštite tijekom krize. Uz to, tijekom 2009. godine Vlada je poduzela nekoliko reformskih mjera radi rješavanja određenih manjkavosti sustava, osobito kroz objedinjavanje nekih kategorijskih naknada, kao i mjere usmjerene korištenju integriranog informacijskog upravljačkog sustava. Ukupni rashodi za programe socijalne pomoći u Hrvatskoj koji se ne financiraju iz doprinosa i dalje su visoki prema međunarodnim standardima. U 2009. godini Hrvatska planira potrošiti oko 4,1 posto BDP-a na više od stotinu različitih programa socijalnih naknada koji nisu povezani s plaćanjem doprinosa, a provode se na nacionalnoj i lokalnoj razini vlasti (3,6 odnosno 0,5 posto BDP-a), uključujući i invalidske i obiteljske braniteljske mirovine (oko 1,8 posto BDP-a). U usporedbi s ostalim zemljama Europe i Središnje Azije, Hrvatska troši više na: (i) branitelje, (ii) usluge socijalne skrbi, i (iii) dodatne programe koje provode lokalne vlasti. Čak i kad bi se izostavila potrošnja na branitelje, civilne invalide rata i članove njihovih obitelji, što je trošak koji mnoga tranzicijska gospodarstva nemaju, potrošnja Hrvatske u visini od 2,3 posto BDP-a i dalje nadmašuje potrošnju u ostalim tranzicijskim gospodarstvima, osim Bosne i Hercegovine i Mađarske. Visoki udio BDP-a koji se troši na socijalnu pomoć umanjuje sredstva raspoloživa za ulaganje i predstavlja oportunitetni trošak u smislu potencijalnog gospodarskog rasta.

29

88. Visoki trošak programa socijalne pomoći koji se ne financiraju iz doprinosa posljedica je visokog oslanjanja na kategorijske naknade i povlastice, umjesto na pomoć koja se dodjeljuje ovisno o iskazanim potrebama. Struktura ukupnih rashoda je takva da je prisutna značajna prevaga u korist kategorijskih programa, dok programi koji se temelje na imovinskom cenzusu imaju tek marginalnu ulogu (njihov je udio u ukupnoj potrošnji u 2009. godini 7 posto). Prema glavnim ciljnim skupinama, najveći udio potrošnje otpada na branitelje, HRVI i članove obitelji poginulih branitelja (1,8 posto BDP-a u 2009.), potom na obitelji s djecom (pronatalitetna politika) (0,8 posto BDP-a), te na socijalne usluge i novčane transfere za osobe s invaliditetom, starije samce i ranjivu djecu. Udio programa koji se temelje na imovinskom cenzusu, namijenjenih kućanstvima s niskim dohotkom (stalna pomoć i doplatak za pomoć i njegu), iznosi 0,28 posto BDP-a. Program doplatka za djecu – namijenjen širokom krugu siromašnih obitelji s djecom u kojemu se pravo priznaje na temelju podataka o dohotku koje korisnik sam prijavljuje, što je nepouzdana metoda – u BDP-u sudjeluje s dodatnih 0,5 posto.

Slika 4: Potrošnja na programe socijalne pomoći u raznim zemljama, godine 2005.-2008.

Slika 5: Udio ukupne potrošnje na socijalnu pomoć za najsiromašnijih 20% stanovništva

Napomene: Ovi su pokazatelji dobiveni korištenjem standardizirane metodologije u okviru kontinuiranih napora poduzetih kako bi se olakšala regionalna usporedba sustava socijalne zaštite.Izvor: Procjena osoblja Svjetske banke

89. Dobro je to što, iako skup, sustav socijalne pomoći obuhvaća većinu najsiromašnijeg i najranjivijeg stanovništva, što je obiman i što se njime postiže relativno dobra ciljanost. Godine 2008. sustav socijalne pomoći dopirao je do 56 posto od najsiromašnijih 20 posto u stanovništvu (kategoriziranih kao takvih na temelju dohotka prije isplaćenih pomoći); ako se tu uključe mirovine, proizlazi da je bilo obuhvaćeno 99 posto od najsiromašnijih 20 posto na temelju dohotka prije isplaćenih pomoći. U dohotku korisnika iz najsiromašnijeg decila novčani su transferi u prosjeku činili jednu trećinu, dok su kod onih iz 2. decila sudjelovali s 26,4 posto. Hrvatska ima nekoliko dobrih programa socijalne pomoći čija se razina provedbe može ocijeniti od zadovoljavajuće (doplatak za djecu) do veoma dobre (program stalne pomoći). Rezultati APK-a ukazuju na to da 49 posto ukupne socijalne pomoći u novcu (bez braniteljskih mirovina) dopire do najsiromašnijih 20 posto u stanovništvu, što je veoma dobro u usporedbi s ostalim zemljama Europe i Središnje Azije. Taj je rezultat prije svega odraz dobre ciljanosti programa doplatka za djecu (46 posto utrošenih sredstava dopire do najsiromašnijeg kvintila) i programa stalne pomoći (72 posto, što je jedan od najboljih rezultata u pogledu ciljanosti u regiji). Ishodi glede ciljanosti u 2008. godini usporedivi su s onima iz 2004. godine, što je znak da je sposobnost prepoznavanja najsiromašnijih od strane raznih službi ostala na relativno visokoj razini i da se s vremenom nije pogoršala.

90. Iz perspektive ublažavanja krize, hrvatski sustav socijalne pomoći i programi tržišta rada uključuju nekoliko programa koji djeluju kao automatski fiskalni stabilizatori (za vrijeme ekonomske krize broj korisnika i potrošnja na te programe su u porastu, i obratno), poput naknade u slučaju nezaposlenosti; doplatka za djecu koji se temelji na dohodovnom cenzusu; te programa za kućanstva s niskim primanjima koji se temelje na imovinskom cenzusu (program stalne pomoći). U razdoblju od izbijanja krize, program stalne pomoći i naknade za nezaposlene očekivano su reagirali

0.00.51.01.52.02.53.03.54.04.5

0

10

20

30

40

50

60

70

30

na nedavni gospodarski pad – povećanjem broja korisnika. Program doplatka za djecu slabije reagira, moguće zbog toga što se temelji samo na dohodovnom cenzusu i što mu nedostaju snažni sustavi provjere dohotka i zaštite od grešaka i prijevara. Od kolovoza 2009., smanjenjem maksimalnog iznosa novčane naknade za nezaposlene korigirana je anomalija koja je nastala 2008. godine. Hrvatska je sve do 2008. godine imala sustav naknada za nezaposlene s relativno niskom stopom zamjene, koji je minimalno destimulirao rad. Obimnost tog sustava značajno je povećana 2008. godine zbog čega je porasla zabrinutost glede njegovog destimulirajućeg djelovanja na rad. Međutim, u okviru rebalansa proračuna za 2009. godinu, maksimalni iznos naknade za nezaposlene smanjen je na razinu prije 2008. uvođenjem limita od 70 posto minimalne plaće.

91. Tijekom 2009. godine Vlada je poduzela neke konkretne korake kako bi pojednostavnila koordinaciju različitih programa socijalne zaštite na središnjoj i lokalnoj razini kako bi povećala njihovu administrativnu učinkovitost: (i) uvela je osobni identifikacijski broj koji će olakšati sravnjivanje podataka, a podnositelji zahtjeva bit će manje opterećeni obvezom dostave dokumentarnih dokaza. Identifikacijski broj se trenutačno koristi u poreznoj upravi i mirovinskome sustavu, a njegova će se uporaba postupno proširiti i na sve programe socijalne zaštite; te (ii) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi testiralo je novi informacijski upravljački sustav (podupiran projektom razvoja sustava socijalne skrbi koji financira Banka), koji bi trebao biti spreman za operativno korištenje u centrima za socijalnu skrb čim se nabavi potrebni hardver i uspostavi mreža. Do kraja 2009. godine sustav će se testirati odnosno uvesti u barem tri županije, a njime se planirano smanjiti vrijeme odobravanja pomoći ispod sadašnjih 30 dana.

92. Srednjoročne mjere. Smanjenje ukupnog iznosa sredstava i poboljšanje strukture programa nalaze se među prioritetima hrvatske vlade u srednjoročnom razdoblju. Rad na tome je u tijeku, s time da je tijekom 2009. godine poduzeto nekoliko pozitivnih mjera:

Smanjenje broja kategorijskih naknada. Mjere racionalizacije i pojednostavljivanja naknada važne su za povećanje učinkovitosti i kvalitete programa socijalne pomoći. Rebalansima proračuna za 2009. obustavljeni su neki neciljani kategorijski programi: ukinuti su besplatni udžbenici, te subvencije za prijevoz i smještaj u domu. MZSS i MOBMS poduzimaju mjere kako bi zaštitili djecu koja žive u najsiromašnijim obiteljima, poput korisnika stalne pomoći, odnosno djecu branitelja. Naknade braniteljima racionalizirane su izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja.

Poboljšanje strukture rashoda radi zaštite najsiromašnijih tijekom krize. Uz ukidanje gore navedenih kategorijskih programa, predviđa se da će u 2009. godini u ukupnoj potrošnji za socijalnu pomoć porasti i udio programa koji se temelje na imovinskom odnosno dohodovnom cenzusu. Planira se da će u 2009. godini sredstva za program stalne pomoći realno porasti za 15 posto u odnosu na 2008. godinu, dok će sredstva za doplatak za pomoć i njegu porasti za 23 posto. Time bi se trebalo osigurati da dohodak najsiromašnijih slojeva stanovništva ne padne ispod praga od 500 HRK na mjesec.

Poboljšano ciljanje. Vlada razmatra i nekoliko drugih mjera kojima će se u srednjoročnom razdoblju povećati preciznost u ciljanju programa socijalne pomoći, iako nije vjerojatno da će one biti donesene u 2009. godini. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi radi na novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji predviđa automatsko usklađivanje praga za ostvarivanje prava i naknada u programu stalne pomoći i u ostalim programima koji se temelje na imovinskom cenzusu. Korištenje imovinskog cenzusa za dodjelu novčanih naknada braniteljima (opskrbnina) počinje od 2010. godine, što bi moglo biti primjenjeno i u programima obiteljskih naknada i naknada iz zdravstvenog osiguranja, s primjenom novog osobnog identifikacijskog broja (podržanog Bančinim projektom Modernizacije Porezne uprave).

Povećanje učinkovitosti pronatalitetnih mjera. Vlada će preispitati svoju pronatalitetnu politiku uz potporu Svjetske banke i UNDP-a. U tu je svrhu osnovana radna skupina koja će pobliže raditi na tom pitanju. Mogu se razmotriti neke potencijalne mjere koje su se u drugim

31

zemljama sličnoga stupnja razvijenosti pokazale djelotvornima. Budući da je rizik siromaštva u pozitivnoj korelaciji s brojem djece, ciljanje programa doplatka za djecu moglo bi se dodatno poboljšati kad bi se doplatak za obitelji s jednim djetetom smanjio radi ostvarenja fiskalnih ušteda odnosno radi preusmjeravanja tih ušteda u svrhu povećanja doplatka obiteljima s više djece. Takva mjera neće samo ići u smjeru postizanja cilja pravednosti koji promiče Vlada, već će ojačati i pronatalitetni karakter doplatka s obzirom na činjenicu da su takvi novčani poticaji djelotvorni za zaštitu životnog standarda kućanstva s niskim primanjima.21

Institucionalna fragmentacija na središnjoj i lokalnoj razini. Trenutno je sustav za razvoj politike, provedbu, praćenje i ocjenu vrlo složen, te predstavlja usko grlo u ostvarenju troškovno učinkovitog sustava socijalne zaštite i socijalne pomoći. Na središnjoj razini, politiku socijalne zaštite razvijaju i provode tri različita ministarstva. Svako ima svoju vlastitu teritorijalnu administraciju; koordinacija je prilično loša i na središnjoj i na lokalnoj razini. Zbog broja programa u ponudi, broja uključenih institucija, te neusklađenosti kriterija za stjecanje prava, administriranje sustava je skupo, omogućeno je dupliciranje naknada i neravnopravno postupanje prema podnositeljima zahtjeva. U negativne učinke može se ubrojiti zbrka koja iz toga proizlazi, kao i pogreške vezane za isključivanje iz programa i uključivanje u njih, što negativno djeluje na dobivene koristi u usporedbi s uloženim sredstvima. U srednjoročnom razdoblju Vlada bi mogla razmotriti pitanje objedinjavanja administracije što je više moguće spajanjem odgovarajućih funkcija u djelokrug manjeg broja ministarstava i/ili pojedinačnih ureda na lokalnoj razini kako bi se olakšao pristup programima socijalne pomoći i usklađeno planiranje.

93. Ciljani ishod: Adekvatna sredstva za naknade za nezaposlene i stalne pomoći koja podliježe imovinskom cenzusu na razini od 0,5% BDP-a u proračunu za 2010. godinu.

94. Mjera u okviru DPL-a: Osigurana dovoljna financijska sredstva za pokrivanje novih zahtjeva za naknadu za nezaposlenost i socijalne programe koji se temelje na imovinskom cenzusu u prijedlogu proračuna za 2010.-2012.

D. III. STUP – POVEĆANJE UČINKOVITOSTI I STABILNOSTI FINANCIJSKOG SEKTORA

95. Financijski sektor pokazao se otpornim unatoč globalnoj financijskoj krizi, djelomično zahvaljujući velikom broju jakih stranih banaka, aktivnom nadzoru HNB-a i poduzetim mjerama anticikličke politike, kao i pravodobnim mjerama Vlade u vrijeme izbijanja krize (uključujući povećanje razine osiguranih depozita građana). Striktni prudencijalni propisi također su pomogli očuvanju stabilnosti bankovnog sektora. Hrvatskim bankarskim sustavom i dalje dominira strano vlasništvo, i ono je prilično koncentrirano; u lipnju 2009. godine četiri najveće banke zauzimale su tržišni udio od otprilike dvije trećine ukupne imovine. Gotovo cijelo inozemno financiranje u Hrvatskoj potječe iz banaka sa sjedištem u Europskoj uniji.

96. Iako stres testovi HNB-a pokazuju da je bankarski sektor otporan na vjerojatne makroekonomske poremećaje, nešto lošije vanjsko okruženje i povećana ranjivost gospodarstva nameću potrebu za snažnijom zaštitom sustava kako bi se otklonili ili umanjili negativni utjecaji kontrakcije realnog sektora. Iako su globalni financijski pritisci i makroekonomski izgledi povećali neke postojeće ranjivosti, oni bi trebali ostati pod kontrolom. Izloženost valutnom riziku ostaje ključan faktor ranjivosti financijskog sustava, što nije novost za HNB, koja je bila proaktivna u njezinom rješavanju putem, između ostaloga, više stope minimalne adekvatnosti kapitala, naglašene supervizije i politike stabilnog tečaja.

21 Parametarske mjere koje vode ka tome su: izmjena parametara za porezne olakšice za djecu; izmjena pragova za stjecanje prava na doplatak za djecu; izmjena visine naknada u programu doplatka za djecu.

32

97. Jačanje otpornosti financijskog sektora ključno je kako bi se ublažili navedeni rizici. Snažan financijski sektor, adekvatno reguliran i nadziran ključan je za makroekonomsku stabilnost kao i za osiguranje dovoljno konkurentnog tržišta kako bi se osigurao bolji pristup financiranju. Vlasti su već implementirali brojne mjere kako bi se poboljšala operativnost financijskog sektora, a ovaj program podupire mjere koje unaprijeđuju spremnost na krizu i upravljanje rizicima u bankovnom i nebankovnom sektoru.

Tablica 7: Hrvatska: Glavne preporuke iz ažurirane verzije FSAP-a

MJERE AGENCIJA

RAZDOBLJE I PRIORITETK =KRATKOR.S=SREDNJOR.

STATUS

Stabilnost financijskog sektora Osmisliti izlaznu strategiju za postojeće monetarne mjere koje nisu u

skladu sa skorašnjim pristupom EU-uHNB K (visok) Razmatra se

Nastaviti pažljivo i učestalo pratiti bankovne prakse upravljanja rizicima i standarde kreditiranja te poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se spriječili rizici koji se mogu pojaviti

HNB K (visok) Dovršeno

Jačati analize stres testova i redovno ih upotrebljavati u praćenju rizika i procjeni financijske stabilnosti

HNB K (visok/sred.)

Dovršeno

Smanjiti fiskalne poticaje koji pogoduju odobravanju određenih vrsta bankovnih zajmova

MFIN S (visok) Razmatra se

Nastaviti poduzimati napore kojima će se povećati svijest banaka, dužnika i burzovnih ulagatelja o rizicima

HNB/HANFA

S (visok) Dovršeno

Proširiti obuhvat kreditnog registra kako bi se njime obuhvatile nebankarske financijske institucije

HANFA/ HROK/HNB

S (visok/sred.)

Dovršeno

Planovi za slučaj nepredviđenih okolnosti

Uspostaviti formalne oblike komunikacije s monetarnim i supervizorskim tijelima matičnih banaka o pitanjima upravljanja u kriznim situacijama

HNB K. (visok) Dovršeno

Donijeti zakon o osiguranju štednih uloga u skladu s zakonodavnim okvirom EU kojim se definira djelotvorni mehanizam za rješavanje problema u bankama, pojašnjava pravni okvir te uloge i odgovornosti svih strana uključenih u proces rješavanja problema u bankama i u proces restrukturiranja

MFIN/HNB/DAB

S (visok/sred.)

Dovršeno

Upravljanje likvidnošću i rizicima

Povećati broj prihvatljivih instrumenata osiguranja za sekuritizirane međubankovne kredite kako bi se olakšalo smanjenje segmentacije na međubankovnom tržištu novca

HNB S (visok) Dovršeno

Razviti tržišta/instrumente zaštite kako bi se olakšalo upravljanje kamatnim i valutnim rizikom

HNB S (visok) Razmatra se

Nebankarski financijski sektor i međusektorski rizici

Uspostaviti sveobuhvatnu bazu podataka i postupke praćenja (sastav ulagača, trendovi i sastav trgovanja, automatizirani sustav ranog upozorenja za sumnjive trgovine), grupirati vlasničke strukture konglomerata i pojasniti uloge u njihovom nadzoru

HANFA K (visok/sred.)

Dovršeno

Poboljšati regulatorne kapacitete za praćenje i provedbu financijskih računovodstvenih standarda i objavljivanje podataka na tržištu

HANFA/ HNB/ZSE

K (srednji) Dovršeno

Povećati dopuštena ulaganja mirovinskih fondova u inozemne MFIN/ S (srednji) Dovršeno

33

vrijednosne papire HANFA Ostvariti planove za povećanje stope doprinosa i nastaviti s

povećanjem udjela privatnog sektora u mirovinskom sustavu MFIN S (srednji) Razmatra se

Poboljšati supervizorske kapacitete za prelazak društava za osiguranje na standarde Solventnost II koji se zasnivaju na rizicima

HANFA S (srednji) Dovršeno

98. Povećana spremnost na krizu. Hrvatska narodna banka, HANFA i Ministarstvo financija pojačali su međusobnu koordinaciju o pripravnosti u slučaju krize i upravljanju krizom. Iako je dosta elemenata hrvatskog plana pripravnosti u radu s bankama u lošoj financijskoj situaciji usklađen s međunarodnom najboljom praksom, nije postojao formalizirani mehanizam za međuagencijsku koordinaciju o pripravnosti i upravljanju krizom. Memorandum o razumijevanju između raznih agencija koje se bave pitanjima financijske stabilnosti i koje su odgovorne za rješavanje sistemske financijske krize (Ministarstvo financija, HNB, HANFA), potpisan je 20. studenoga 2009. godine, i to je prvi korak još djelotvornijoj suradnji, adekvatnoj pripremi na krizu i planiranju. Memorandum između ostaloga osigurava okvir za razmjenu informacija, konzultacije o financijskoj stabilnosti i upravljanju krizom, dogovore o komunikacijskoj strategiji, o vodećoj instituciji u upravljanju krizom i monitoriranje sistemskog rizika. Nastavljajući svoje napore na usklađivanju zakonodavstva s IOSCO-m, HANFA je sklopila Multilateralni memorandum o razumijevanju (MMoR) 20. listopada 2009. godine. Na taj će se način omogućiti prekogranična suradnja u superviziji iz područja nadležnosti HANFA-e.

99. Ciljani ishodi: Međuagencijska koordinacija za pripravnost na krizu i upravljanje u krizi testirana u nekoliko slučajeva.

100. Mjera u okviru DPL-a: Sustav međuagencijske koordinacije za pripravnost na krizu i upravljanje krizom uveden kroz potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva financija, HNB-a i HANFA-e.

101. Oblikovanje sveobuhvatnog regulatornog okvira za financijske institucije. Regulatori financijskog sektora (HNB i HANFA) poduzeli su više reformskih mjera kako bi osuvremenili i ažurirali zakonodavni i regulatorni okvir. Primjena Osnovnih bazelskih načela i Basel II standarda (Direktiva o kapitalnim zahtjevima - CRD) je u tijeku, s novim Zakonom o kreditnim institucijama, koji zamjenjuje stari Zakon o bankama, stupivši na snagu u siječnju 2009. godine. Cilj Zakona je omogućiti kreditnim institucijama u Hrvatskoj da posluju prema standardima Basel II. Iako Basel II nameće minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 8 posto, taj je omjer u Hrvatskoj već utvrđen na 10 posto i bit će 12 posto od 2010. godine. Također, Zakon uvodi nova pravila o upravljanju rizikom za kreditne institucije, uključujući sva tri stupa Basela II. Nadalje, od kreditnih institucija traži se da osnuju i provode djelotvoran sustav interne kontrole na svim područjima poslovanja: funkciju kontrole rizika, funkciju praćenja usklađenosti i funkciju unutarnje revizije. Zakon također uvodi sustav “jedinstvene putovnice”, koja omogućuje kreditnim institucijama pružati uzajamno priznate usluge (pod uvjetima propisanim Zakonom) na području drugih država članica EU-a, kada jednom Hrvatska postane članica, i obratno. Kreditne institucije moraju prilagoditi svoje poslovanje zahtjevima Basel II do ožujka 2010. godine, a priprema za punu provedbu je u tijeku. Međutim, s obzirom na promjene Direktive o kapitalnim zahtjevima na razini EU, upravo traju konzultacije s financijskim sektorom o potrebnim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.

102. Središnja banka redovito prati politike upravljanja rizicima i uvjete kreditiranja, kako bi bila u stanju brzo riješiti bilo kakve novonastale rizike. Zakon o kreditnim institucijama utvrdio je ovlasti središnje banke u području odobravanja osnivanja podružnica i supervizije kreditnih institucija i uključio odredbe usmjerene na sprečavanje i/ili rješavanje kriznih situacija u kreditnim institucijama, kao i suradnju između nadležnih tijela matične zemlje i zemlje domaćina. U srednjoročnom razdoblju, kako bi se osigurala sveobuhvatna i univerzalna regulacija institucija koje odobravaju kredite za svoj račun, planira se da propisi i podzakonski akti u vezi s njihovom supervizijom i

34

kontrolom stupe na snagu u 2010. godini. Prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju, MFIN regulira sve institucije (npr. robne kuće itd.) koje ne primaju depozite, a odobravaju kredite (Zakon se ne primjenjuje se na ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita veći od 1.000.000 HRK). Na taj način obuhvatit će se gotovo sve institucije koje pružaju potrošačko kreditiranje.

103. Pojačan je i nadzor sektora osiguranja putem usvajanja i izmjena i dopuna Zakona o osiguranju usvojenog u lipnju 2009. godine reflektirajući promjene u zakonodavstvu EU-a u vezi s reguliranjem društava za osiguranje i reosiguranje, kao i posredovanje u osiguranju. Problemi upravljanja rizikom pojavili su se s uvođenjem granica solventnosti (Solvency I). Zakon također regulira ustrojstvo, dozvole i odobrenja, upravljanje rizicima te mjere nadzora nad osiguravajućim društvima. HANFA se također počela pripremati za uvođenje Solvency II standarda provođenjem stres testova i nadzora na temelju rizika.

104. Poboljšan nadzor nad tržištima vrijednosnih papira i investicijskim uslugama. Razvoj tržišta vrijednosnih papira zahtijevao je novi zakon usklađen s EU okvirom, što je i napravljeno donošenjem Zakona o tržištu kapitala stupanjem na snagu od siječnja 2009. godine. Zakon je uveo Basel II standard za investicijske tvrtke i regulatorni i nadzorni okvir za pružatelje investicijskih usluga, zahtjeve za transparentnost i objavu podataka o izdavateljima uvrštenim na uređeno tržište, pravila o insajderskom trgovanju i manipuliranjem tržištem, objavi prospekata, kao i programu naknada investitora. Direktiva MiFID (Direktiva o tržištima financijskih instrumenata), tj., zakonske odredbe koje se upotrebljavaju za provedbu ove direktive, predstavljaju osnovu Zakona o tržištu kapitala i s njim povezane podzakonske akte. Te odredbe odnose se na reguliranje aktivnosti tržišta, aktivnosti investicijskih društava, zaštitu investicija, ovlasti i međunarodnu suradnju Agencije. Odredbe koje reguliraju adekvatnost kapitala investicijskih društava posebno su i vrlo detaljno razrađene. Zakonom je također uveden europski standard u vezi sa zlouporabom tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta), kao i novi sustav zaštite ulagača i osnivanje Fonda za zaštitu ulagača, u kojem članovi Fonda plaćaju gotovinu za osiguranje tražbina klijenata članova Fonda. Članovi Fonda su investicijska društva, kreditne institucije koje pružaju investicijske usluge i/ili obavljaju investicijske aktivnosti, kao i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima u slučaju da pružaju određene investicijske usluge. Osigurana svota za potraživanja klijenata ograničena je na 150.000 HRK.

105. Naposljetku, vlasti su također ojačale nadzor financijskih konglomerata donošenjem Zakona o financijskim konglomeratima, koji je stupio na snagu u siječnja 2009. godine, a kojim se nastoji poboljšati nadzor nad financijskim konglomeratima, osobito u područjima koncentracije rizika na razini konglomerata, rizika likvidnosti, transakcija između društava, kao i upravljanje unutarnjim rizikom unutar konglomerata, te pouzdanost i sposobnost uprave. Zakon definira objedinjenu superviziju HANFA-e i HNB-a. Podzakonski akt o Metodologiji izračuna adekvatnosti jamstvenog kapitala na razini financijskog konglomerata usvojen je u lipnju 2009. godine od strane Ministarstva financija. Prvi nadzor jednog financijskog konglomerata je u tijeku. HNB i HANFA uvele su redovno godišnje planiranje zajedničkih inspekcija i nadzora.

106. Srednjoročne mjere. Nakon rasprave o Bančinom izvješću o Zaštiti potrošača i financijskoj pismenosti u listopadu 2009. godine, Ministarstvo financija izrazilo je interes o zajedničkom predstavljanju izvješća kao i uvođenju programa financijske pismenosti za širu javnost. Također, Ministarstvo financija zatražilo je pomoć Banke u pregledu institucionalnog okvira u europskoj praksi za zaštitu potrošača u financijskom sektoru. Kako bi se dublje analizirala dubina i usklađenost sudionika (investicijska društva/brokeri, tržišta, regulatori) pod MiFID okvirom, vlasti su se obratili za pomoć Banci. Banka će u 2010. godini, kroz tehničku pomoć u sklopu regionalnog projekta financijskih pitanja druge generacije, pružiti više informacija o tome gdje sudionici tržišta trebaju veću pomoć u pravilima i procedurama kako bi se smanjili rizici i maksimizirale koristi poslovanja pod MiFID okvirom. HANFA planira unaprijediti model nadzora baziranog na riziku tijekom 2010. godine.

35

107. Ciljani ishodi:

Adekvatnost kapitala povećana s 15,2% na kraju 2008. na oko 16% krajem 2009. godine;

Revizorska izvješća investicijskih društva sadrže detaljnu izloženost rizicima.

108. Mjere u okviru DPL-a: U svrhu ostvarivanja ovih ciljanog ishoda poduzet će se sljedeće mjere:

Provođenje Zakona o kreditnim institucijama kako bi se uvela nova pravila za upravljanje rizikom za kreditne institucije, uključujući sva tri stupa Basela II; i

Poboljšan nadzor nad tržištem kapitala i investicijskih usluga provedbom Zakona o tržištu kapitala, kojim se uvode Basel II standardi.

VI. PROVEDBA ZAJMA

A. SIROMAŠTVO I SOCIJALNI UČINCI

109. Gospodarska kriza u 2009. godini promijenila je trend smanjenja siromaštva. Budući da projekcije pokazuju da će se gospodarski rast smanjiti za 5,5 posto u 2009. godini s 2,4-postotne stope rasta u 2008. godini, očekuje se da će broj siromašnih narasti. Omnibus anketa provedena sredinom 2009.22 godine prikupila je neke informacije o udjelu stanovništva pogođenog krizom i njegovim glavnim kanalima transmisije u smanjenju blagostanja kućanstava. Do tada je 50 posto anketiranog stanovništva izjavilo da je kriza utjecala na njih, a na 32 posto utjecala je jako ili vrlo jako. Glavni transmisijski kanali krize bili su smanjenje realnih plaća, neisplate plaća, gubici radnih mjesta ili, u slučaju samozaposlenih i vlasnika poslovnih subjekata, smanjena potražnja za njihove proizvode i usluge. Većina anketiranih počela je osjećati učinak krize u prvom polugodištu 2009. godine (80 posto, za razliku od 20 posto koji su izjavili da su bili pogođeni krizom od drugog polugodišta 2008. godine).

110. Zbog nedostatka usporedivih podataka za praćenje kretanja siromaštva, analiza se usredotočila na kratkoročne promjene u relativnom siromaštvu između 2008. i 2009. godine. To se uradilo simuliranjem učinka krize na one koji su živjeli ispod praga dohotka za najsiromašniji decil i kvintil u 2008. godini, na temelju podataka iz najnovije Ankete o proračunu kućanstava (APK 2008). Za simulaciju je upotrijebljen niz tekućih pokazatelja o dinamici realnih dohodaka kako bi se omogućilo modeliranje smanjenja prihoda povezanih s gubitkom posla (odlaskom u nezaposlene, prijevremeno umirovljenje ili neaktivnost).

Slika 6: Procjena učinka odabranih mjera na kućanstva u 2009.

Slika 7: Stope siromaštva u 2008-2009.

22 GfK Hrvatska za UNDP, Anketa “Potrošnja i učinak krize”, srpanj 2009.

36

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Porez solidarnosti

Premije za zdravstvo Besplatnet socijalnih naknada i karazini. jeti pristupanja,

organizacije i slično nabave. knjige

Q2-Q5

D2

D1

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Urban Rural Total Urban Rural Total

Linija siromaštva = HRK 2,063 Linija siromaštva = HRK 2,581

2008

2009

Napomene: D označava decil a Q kvintil.Izvor: CROSTAT, izračun osoblja Svjetske banke

111. Model uključuje mjere uvedene tijekom 2009. godine radi održavanja makroekonomske stabilnosti, a koje imaju značajan distribucijski učinak, kao što su uvođenje poreza solidarnosti; porast premije dopunskog zdravstvenog osiguranja; kao i ukidanje nekih subvencija (za školske udžbenike). Rezultati simulacije upućuju na značajno povećanje stope siromaštva u 2009. godini, od oko 3.5 postotna boda u slučaju niže linije siromaštva. Simulacija pokazuje da se udio kućanstava koja žive s manje od 2.063 HRK po ekvivalentu odrasle osobe mjesečno povećao sa 10 posto u 2008. na 13,5 posto u 2009. godini. Slično tome, broj onih koji žive s manje od 2.581 HRK po ekvivalentu odrasle osobe mjesečno porastao je s 20 posto u 2008. na 25,1 posto u 2009. godini. U skladu s administrativnim podacima o nezaposlenosti, saznali smo da u svakom od pogođenih sektora oni koji izgube posao obično imaju niže obrazovanje ili manje radnog iskustva. Osobe koje su imale niže plaće prelaze na još niže naknade za nezaposlenost, a time se povećava broj siromašnih. Veliko povećanje siromaštva u 2009. godini naglašava potrebu za ublažavanjem socijalnog troška krize među najsiromašnijima i najranjivijima osiguravanjem sredstava za izdatke namijenjene siromašnim kategorijama stanovništva.

112. Iako neke mjere razmotrene u okviru DPL-a imaju značajan distributivni učinak, njihov učinak na siromašne djelomično je ublažen politikom zaštite i izuzeća za kućanstva s nižim dohotkom. Posebice, od zdravstvene participacije izuzeti su odrasli koji zarađuju manje od 1.516 HRK mjesečno (ili 1.900 HRK mjesečno za samca-umirovljenika) ili pripadaju ranjivim kategorijama (nezaposleni; starija populacija; učenici i studenti; osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima). Besplatni školski udžbenici su ukinuti, s iznimkom korisnika programa socijalne skrbi ili obiteljima branitelja. Porez solidarnosti uključuje izuzeća za kućanstva s niskim primanjima. S obzirom na navedeno, siromašni podliježu samo malom dijelu cjelokupnog učinka ovih politika: 0,8 posto poreza solidarnosti; 2,4 posto participacija u zdravstvu; te 1,4 posto ukupnog utjecaja ukidanja besplatnih udžbenika – značajno manje od utjecaja na cijelu populaciju (13,5 posto). Gotovo svih 3,5 postotna boda rasta stope siromaštva učinak je pogoršanja životnog standarda zbog gubitka posla, realnog smanjenja plaća i efekata koji su utjecali na smanjenje osobne potrošnje. Utjecaj novih mjera najveći je na gornjim kvintilima populacije.

113. Slično, obustava usklađivanja mirovina u 2010. godini samo će djelomično utjecati na stopu siromaštva umirovljenika. Pod pretpostavkom povećanja troškova života od 2,5 posto, stopa siromaštva povećat će se s 14,6 posto na 14,8 posto u 2010. godini (sve ostalo nepromijenjeno). Ovakav malen rast siromaštva umirovljenika treba sagledati u odnosu na njihova zaštićena primanja tijekom 2009. godine kada su se mirovine usklađivale bez obzira na krizu; kao rezultat toga, siromaštvo unutar ove skupine bilo je najniže – samo 1,8 postotna boda. Iako su u 2009. godini stope

37

siromaštva povećane za sve vrste kućanstva, ipak, čini se da su kućanstva s umirovljenom ili neaktivnom glavom kućanstva manje pogođena kriozom nego ona s aktivnom osobom (zaposlenom-2,3 postotna boda ili nezaposlenom-6,5 postotna boda rasta siromaštva). Neaktivne osobe nisu direktno pogođene nepovoljnim kretanjima na tržištu rada, a i u određenim slučajevima, njihova primanja (mirovine, naknade za socijalnu pomoć) su povećane kao rezultat povećanja socijalne zaštite u 2009. godini.

Slika 8: Profil siromašnih, prema zaposlenosti Slika 9: Profil siromašnih, prema obrazovanju

Izvor: DZS,izračuni osoblja

114. Očekuje se da će reforme socijalne pomoći predložene u sklopu ovog zajma ublažiti učinak na najranjivije skupine. Unatoč nekim od tih mjera, Vlada bi trebala očekivati povećanje broja nezaposlenih ili podnositelja zahtjeva za dodjelu socijalne pomoći s nastavkom krize. Od predloženih reformi se očekuje da će osigurati adekvatna sredstva i olakšati pristup programima socijalne pomoći koji podliježu imovinskom cenzusu i naknadama za nezaposlenost.

115. Učinak krize će se nastaviti pratiti, iako u Hrvatskoj nema mnogo informacija i postoji velika zabrinutost zbog kvalitete i nereprezentativnosti podataka. Broj redovnih anketa koje se provode u Hrvatskoj vrlo je malen: DZS provodi samo dvije redovne ankete (APK, ARS) za praćenje životnih uvjeta kućanstava i ishoda tržišta rada. Tijekom vremena se reprezentativnost tih anketa pogoršala. Trebalo bi uložiti veće napore na prikupljanju informacija od stvarno reprezentativnog uzorka kućanstava, osobito nakon novog popisa stanovništva 2011. godine. U međuvremenu se može provesti naknadna ocjena učinka krize na siromaštvo kada budu poznati podaci iz APK za 2009. godinu, u drugoj polovici 2010. godine. Državni zavod za statistiku izrazio je interes u korištenju AdePT software-a za bržu i kvalitetniju obradu ankete. Banka planira organizirati regionalnu radionicu krajem 2009. ili na početku 2010. godine.

B. ASPEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA 116. Predložena potpora proračunu i reformi politika analizirana je prema Operativnoj proceduri OP 8.60. Predloženi program za posljedicu ima pozitivne učinke na aspekte okoliša, šuma i prirodnih resursa. Budući da se efekt reformskih politika na okoliš često osjeća samo neizravno, to ograničava kompletnu ocjenu utjecaja na okoliš. Međutim, projekt će imati pozitivne učinke na okoliš, budući da bi potpora nekim reformama mogla imati učinak na provedbu zakona o zaštiti okoliša u Hrvatskoj. Pa ipak, sadašnji napori na fiskalnoj konsolidaciji mogli bi privremeno smanjiti kapitalne investicije za infrastrukturna ulaganja i time usporiti brzinu provedbe pravne stečevine o okolišu.

117. U okviru 1. stupa Vlada planira usvojiti Priručnik za ocjenu fiskalnog rizika u projektima javno-privatnog partnerstva kojim bi se na najmanju mjeru smanjile nepredviđene obveze koje proizlaze iz JPP-a. Putem JPP-a stvorila bi se dodana vrijednost objedinjavanjem resursa, napora i

Simulated increase in the number of poor individuals in 2009 by education level

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

Unf inishedPrimary

PrimaryEducation

VocationalSecondary

GeneralSecondary

Post-Secondary

Age<15years

Average change

38

stručnosti (know-how) iz privatnog i javnog sektora. Dodana vrijednost podrazumijeva povećanu učinkovitost, viši standard usluga i/ili manje negativan učinak na okoliš. To se može postići pomoću: učinkovitijih projekata s kreativnim i inovativnim pristupima rješavanju problema; izbjegavanjem probijanja javnog proračuna; optimalizacijom projekta tijekom njegovog životnog ciklusa (integracijom projektiranja, izgradnje, financiranja i održavanja infrastrukture). Priručnik će sadržavati naputke za ocjenu dodatnih društveno-ekonomskih, ekoloških i ostalih ne-financijskih utjecaja projekta. Povezani rizici za okoliš povezani su s (a) uvjetima na lokaciji gdje se može naći neočekivano onečišćenje na samom lokalitetu (u postrojenju) ili se takvo onečišćenje može pojaviti tijekom razvijanja projekata što može prouzročiti kašnjenja i/ili dodatne troškove, i (b) ostalim događajima u okolišu koji mogu utjecati na projekt na nekoliko načina. Priručnik će ocijeniti koliki su izgledi za pojavu takvih rizika, nominalnu vrijednost utjecaja, uobičajenu alokaciju i predložit će tehniku vrednovanja.

118. Poboljšanjem nadzora nad tržištem vrijednosnih papira i investicijskih usluga donošenjem Zakona o tržištu kapitala, kojim se uvode Basel II standardi, banke bi mogle ojačati provedbu politike zaštite okoliša. Komercijalne banke koje pripadaju velikim bankovnim grupacijama, poput Intesa Sanpaolo i Sociéte Generale, primjenjuju Ekvatorska načela – mjerilo financijske industrije za utvrđivanje, ocjenjivanje i upravljanje socijalnim i ekološkim rizikom u financiranju projekata, dok ostale banke imaju svoje vlastite korporativne politike zaštite okoliša.

119. Cjeloviti zakonodavni okvir o okolišu: Hrvatska i dalje ulaže velike i stalne napore da svoje zakonodavstvo uskladi s acquis-om i djelotvorno ga provede i pobrine se da se ono provodi u području okoliša u srednjoročnom razdoblju. Učinjen je značajan napredak. Najznačajniji korak bio je donošenje novog Zakona o okolišu u 2007. godini usklađenog s pravnom stečevinom EU-a za okoliš. Taj novi zakon uvodi stratešku ocjenu okoliša (SEA), jača pristup javnosti informacijama o okolišu, kao i odgovornost za štetu učinjenu u okolišu, te uključuje odredbe direktiva SEVESO II i IPPC. Osnovna sposobnost za procjenu utjecaja na okoliš (PUO) ostaje visoka i dalje je ojačana donošenjem novog Zakona o zaštiti okoliša, kao i podzakonskih akata o procjeni utjecaja na okoliš (PUO), koja je potpuno usklađena s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš (85/337/EEZ). Uredba o PUO uvodi postupak za vrednovanje potrebe za procjenu utjecaja na okoliš (screening), te proces decentralizacije PUO prenošenjem nekih vrsta projekata pod odgovornost županijskih upravnih tijela. Općenito govoreći, EK je usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a za okoliš ocijenila pozitivno, što upućuje na to da bi sadašnje zakonodavstvo moglo poslužiti kao dobar zaštitni mehanizam. Kapaciteti se djelotvorno izgrađuju. Hrvatska je otvorila pregovore o Poglavlju 27-Okoliš izradom Plana za uspostavljanje potrebnih upravnih kapaciteta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i potrebna financijska sredstva za provedbu pravne stečevine za okoliš. Na temelju tog Plana, Vlada je usvojila Izmjene i dopune Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva (NN 12/09) i jača kapacitete za provedbu pravne stečevine za okoliš.

C. PROVEDBA, PRAĆENJE I OCJENA

120. Koordinacija provedbe programa reformi: Za uspješnu provedbu predloženoga reformskog programa bit će potrebna djelotvorna koordinacija između različitih ministarstava i agencija, kao i između Vlade i Banke. Vlada je zadužila državnog tajnika Ministarstva financija za koordinaciju DPL programa unutar Vlade. Vlada, na čelu s predsjednicom Vlade, nadzirat će sveukupni rad na reformama i osigurati promptnu aktivnost na dogovorenim reformama.

121. Praćenje aranžmana od strane Banke: Reformski program utvrđuje kvalitativna i kvantitativna mjerila i programske ciljeve. Tim Banke prati i kontrolira napredak, te se povremeno sastaje s hrvatskim vlastima kako bi raspravili o sljedećim koracima.

D. ASPEKTI NABAVE I FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

39

122. Sustav upravljanja javnim financijama: Ocjena financijske odgovornosti u Hrvatskoj (CFAA) objavljena 2005. godine zaključila je da je razina rizika financijskog upravljanja i nabave za sustave upravljanja javnim financijama u Hrvatskoj značajna s obzirom na zakonski okvir i institucionalne kapacitete i praksu za osnovne procese financijske kontrole, kao što su izrada proračuna, upravljanje Riznicom i gotovinom, računovodstvo, financijsko izvješćivanje, unutarnja kontrola, unutarnja revizija, vanjska revizija i saborska kontrola. Međutim, od 2005. godine, Hrvatska poduzima aktivnosti za poboljšanje sustava upravljanja javnim financijama, koji je dobio potporu u sklopu programa PAL Svjetske banke. Stup 2 projekta PAL bio je usmjeren na poboljšanje djelotvornosti javne uprave, jačanje upravljanja javnim rashodima, osobito u upravljanju izvršenjem proračuna i u unutarnjoj reviziji i financijskoj kontroli. Na primjer, vlasti su, uz pomoć Europske komisije, osnovale jedinice za unutarnju reviziju u svim nadležnim ministarstvima, središnjim državnim organizacijama, izvanproračunskim fondovima i odabranim jedinicama lokalne samouprave. Donesen je Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i imenovani su kontrolori za sva nadležna ministarstva. Konsolidacija računa ministarstava i izvanproračunskih fondova na Jedinstvenom računu Riznice poboljšala je upravljanje gotovinom i dugom, kao i sustav proračunskog planiranja.

123. Hrvatska je također postigla određeni napredak u transparentnosti Državnog proračuna mjereno Ocjenom Indeksa otvorenosti proračuna iz 2008. Mjesto Hrvatske na Indeksu otvorenosti proračuna za 2008. godinu pokazuje da Vlada osigurava javnosti neke informacije o proračunu i financijskim aktivnostima središnje države tijekom proračunske godine. Međutim, još je uvijek teško pratiti potrošnju, prikupljanje prihoda i zaduživanje tijekom godine. Hrvatska objavljuje detaljna polugodišnja izvješća koja omogućuju usporedbe između onoga što je predviđeno proračunom i onoga što je doista ostvareno prihodima i potrošeno.

124. Hrvatska objavljuje svoja revizijska izvješća; međutim, ono daje ograničene informacije o tome provode li se preporuke revizijskog izvješća uspješno. U području vanjske revizije u Hrvatskoj je postignut određeni napredak, koji općenito zadovoljava zahtjeve revizijskih standarda INTOSAI-a. Usvojena je dugoročna razvojna strategija, i DUR (Državni ured za reviziju) je formalno usvojio INTOSAI i razvio alate kao što su priručnici o reviziji.

125. Što se tiče računovodstva i izvješćivanja, postoji velika usklađenost sa standardima IPSAS-a za javni sektor, ali se u praksi izrada proračuna i usvojeni državni proračun, kao i izvješćivanje i praćenje proračuna, provodi na gotovinskom načelu. Međutim, računovodstvo ministarstava i ostalih proračunskih korisnika provodi se na modificiranom obračunskom računovodstvenom načelu, prema kojem se prihodi bilježe kada se gotovina primi i izdaci se priznaju kada se zaprimi faktura. Provedba programa za racionalizaciju i integraciju različitih sustava informacija o financijskom upravljanju kojima se koristi MFIN, nadležna ministarstva i ostala proračunska tijela započela je 2008. godine. Ona će omogućiti pravodobnu razmjenu financijskih informacija o obračunu između Riznice i ostalih proračunskih korisnika. Velika informatička tvrtka razvija integrirani sustav i korisničko sučelje, čija se isporuka planira u listopadu 2010. godine.

126. Proces izvršenja proračuna konstantno je jačao. Jedinstveni račun Riznice (JRR) sada uključuje sva nadležna ministarstva i velike izvanproračunske fondove kao što su zdravstveni, mirovinski i Zavod za zapošljavanje. MFIN i proračunski korisnici mogu svakodnevno dobiti izvješća o bilancama, priljevima i odljevima iz JRR, što omogućuje pomno praćenje izvršenja proračuna.

127. Rizik financijskog upravljanja i nabave povezan sa sustavom upravljanja javnim financijama time se poboljšava na ocjenu umjeren. Okvir upravljanja javnim financijama osigurava čvrstu osnovu da Banka sve više upotrebljava sustave zemlje, što je potpomognuto stabilnim razvojem financijskog upravljanja portfeljem i financijskim rezultatima portfelja u protekloj godini. Usklađivanje s EU-om, i sa zakonodavstvom i u praksi, uznapredovalo je, iako je razne proračunske funkcije potrebno i dalje razvijati. Sustavi financijskog upravljanja zemlje upotrebljavaju se u više

40

projekata koje financira Banka, uključujući sustave za reviziju, budući da Državni ured za reviziju zadovoljava revizijske standarde prema zahtjevima za projekte koje financira Banka.

128. Izvješće o ocjeni nabave u Hrvatskoj (CPAR) dovršeno je u ožujku 2005. godine, i u to vrijeme razina rizika u javnoj nabavi ocijenjena je prosječnom . Od tada, u skladu s preporukama CPAR-a, institucionalni kapaciteti Ureda za javnu nabavu (sada Uprave za sustav javne nabave) i Državne komisije za kontrolu javnih nabavki ojačani su uz pomoć EK, i ta tijela na čelu su reforme sustava javne nabave u Hrvatskoj. Ključna preporuka CPAR-a za reformu nabave bila je izrada potpuno novog zakona o javnoj nabavi, koji je izrađen uz pomoć EK i usklađen je sa zahtjevima EU-a. Zakon o javnoj nabavi usklađen s direktivama EU-a stupio je na snagu u siječnju 2008., a kasnije su donesene izmjene i dopune u listopadu 2008., koje dovode do povećane transparentnosti i poboljšanja u okruženju nabave i financijskog upravljanja. Izrađeni su standardni obrasci za natječaje, priručnici za podnositelje ponuda i tijela za sklapanje ugovora, koji su i objavljeni na portalu javne nabave zajedno s ostalim strateškim dokumentima u vezi s javnom nabavom. Portal se redovno ažurira, a odabrani ključni dokumenti su na raspolaganju i na engleskom jeziku. Osim toga, u srpnju 2009. su izrađeni dvojezični priručnici (na hrvatskom i engleskom jeziku) o postupcima pregleda: jedan za podnositelje ponuda, jedan za tijela za sklapanje ugovora, i za predstavnike privatnog sektora. Pojačana izrada provedbenih akata, obuka državnih službenika i jačanje kapaciteta potaknuti su pregovorima s EU-om za Poglavlje 5 i uspješnom provedbom utvrđenih mjerila. U travnju 2009, Vlada RH je donijela Uredbu o formatu, metodi, uvjetima obuke i izdavanju certifikata u sustavu javne nabave. Ovom Uredbom se definira program obuke, kategorije i uvjeti pristupanja, organizacije i slično za sve službenike na državnoj i lokalnoj razini. Sve glavne preporuke iz CPAR-a su se slijedile ili su dovršene.

129. Ocjena zaštitnih mjera središnje banke: Izvješće o poštivanju standarda i kodeksa fiskalne transparentnosti, koje je MMF dovršio u studenome 2004. godine, zaključilo je da je Hrvatska narodna banka (HNB) operativno neovisna i da je njezin financijski odnos s Vladom transparentan. Reviziju HNB-a provode neovisni revizori svake godine, a u revizijskom izvješću za 2008. godinu izraženo je bezuvjetno mišljenje. MMF je dovršio ocjenu zaštitnih mjera HNB-a u 2006. godini i zaključio da su zaštitne mjere primjerene i da HNB nastavlja održavati djelotvoran sustav unutarnjih kontrola i da gotovo sva područja zaštitnih mjera zadovoljavaju zahtjeve politike, iako bi se mehanizmi unutarnje revizije mogli još ojačati. Na temelju ocjene MMF-a, HNB je pouzdana u smislu vođenja sredstava Svjetske banke za projekte i programe razvojne politike.

E. ISPLATE I PROVEDBA REVIZIJE 130. Zajmoprimac i iznos zajma: Zajmoprimac je Republika Hrvatska. Ovaj zajam je zajam od jedne tranše. Sredstva zajma stavit će se na raspolaganje Zajmoprimcu nakon stupanja na snagu Ugovora o zajmu između Banke i Hrvatske. Kao uvjet efektivnosti zajma, Banka će procijeniti napredak Zajmoprimca u izvršenju programa i zadovoljavajućeg makroekonomskog okvira.

131. Isplata: Nakon odobrenja zajma i obavijesti od strane Banke o stupanju na snagu Ugovora o zajmu između Banke i Republike Hrvatske, Zajmoprimac će podnijeti zahtjev za povlačenje sredstava Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD-u) unutar definiranog razdoblja za povlačenje tranše. IBRD će deponirati sredstva zajma na depozitni račun u stranoj valuti za koji je Zajmoprimac odredio da bude pri HNB-u. Taj je račun dio službenih deviznih pričuva države, a njime će upravljati i on će podlijegati kontroli Ministarstva financija. Zajmoprimac će se pobrinuti da po izvršenoj uplati sredstava zajma na taj račun protuvrijednost tog iznosa bude doznačena u lokalnoj valuti na Jedinstveni račun Riznice, koji se također vodi pri HNB-u i koji je na raspolaganju za financiranje rashoda iz Državnog proračuna.

41

132. Organizacija računovodstva i revizije: Za administriranje i računovodstvo zajma bit će odgovorno Ministarstva financija (MFIN). MFIN će biti odgovorno i za pripremu zahtjeva za povlačenje sredstava, te za propisno čuvanje zahtjeva za povlačenje sredstava. MFIN, uz pomoć HNB-a, vodit će evidenciju o svim transakcijama u sklopu zajma u skladu s dobrom računovodstvenom praksom. S obzirom na pozitivnu MMF-ovu ocjenu HNB-a, revizija depozitnog računa za sredstva zajma ne smatra se potrebnom. MFIN će u roku od 30 dana dostaviti Banci pismo potvrde u kojem će se navesti da su sredstva DPL-a primljena i deponirana na namjenski račun koji je odredio Zajmoprimac, koji je dio sustava upravljanja proračunom Zajmoprimca.

F. RIZICI I UBLAŽAVANJE RIZIKA

133. Postoji više rizika povezanih s ovim zajmom. Oni su:

134. Dugotrajniji oporavak. Ključni rizik koji utječe na predloženi zajam jest taj da će recesija u EU i posebno u Hrvatskoj biti ozbiljnija i duža nego što to pokazuju sadašnje projekcije. To bi još više utjecalo na fiskalne rezultate, korporativni sektor i, kao posljedica toga, i banke, a isto tako bi moglo dovesti i do većih socijalnih pritisaka. S obzirom na veliko oslanjanje Hrvatske na prihode od turizma i izvoza u Europu, ona je osjetljiva na bilo kakvo pogoršanje regionalne stabilnosti ili usporavanje gospodarskog rasta u EU-u.

135. Vanjska ranjivost. S obzirom na visoku razinu vanjskog duga, visok stupanj euroizacije hrvatskog gospodarstva i velike zahtjeve za otplatom duga u srednjoročnom razdoblju, financijski sektor u Hrvatskoj ostaje ranjiv na tečajne rizike i usporavanje priljeva kapitala.

136. Mjere ublažavanja rizika. Očekuje se da će napori na fiskalnoj konsolidaciji i reforme upravljanja javnim rashodima koje podupire DPL ublažiti rizike povezane s redovnom otplatom duga za javni sektor, čak i u slučaju dugotrajnijeg oporavka. Mjere koje podupire DPL, a koje su povezane s jačanjem regulative financijskog sektora, zajedno s naporima Hrvatske narodne banke na praćenju izloženosti klijenata banaka deviznom riziku i jačanju nadzora banaka i, zajedno s HANFA-om, nebankovnih financijskih institucija, trebali bi ublažiti rizike za refinanciranje privatnog sektora i dovesti do snažnije otpornosti sustava na veće poremećaje.

137. Politički rizici. Politički rizici ostaju umjereno visoki, budući da država ima koalicijsku Vladu s malom većinom u Saboru, dok je nekoliko predloženih reformi ambiciozno i politički zahtjevno. Budući da se predsjednički izbori planiraju krajem 2009. godine, u zemlji počinje predizborno razdoblje, a to povećava rizik, iako neznatan, od usvajanja fiskalno manje održivih politika.

138. Mjere ublažavanja rizika. Reforme za koje će potporu dati DPL velikim se dijelom već provode, također u sklopu procesa pristupnih pregovora s EU-om, od kojeg se očekuje da će ublažiti rizik od vraćanja na stare politike ili kašnjenja. S obzirom na nedavnu deblokadu pristupnih pregovora s EU-om i jasne vremenske rokove za njihovo dovršenje do sredine 2010. godine, otvoren je prostor za provođenje reformi.

42

PRILOZI

PRILOG 1: PISMO O RAZVOJNOJ POLITICI

PISMO O RAZVOJNOJ POLITICI

26. studenog 2009.

G. Robert ZoellickPredsjednikMeđunarodna banka za obnovu i razvojWashington D.C.

Predmet: Pismo o razvojnoj politici

Hrvatska: Zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru

Poštovani g. Zoellick,

cijenimo mogućnost da od Svjetske banke zatražimo daljnju potporu u provedbi našeg srednjoročnog programa reforma, te Vas u ime Vlade Republike Hrvatske ljubazno molimo da potvrdite Zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru u iznosu od 200 milijuna EUR (što odgovara vrijednosti od 296.75 milijuna USD) koji je pripremljen zajedno s Vašim suradnicima te uvršten u Vladinu strategiju za razdoblje 2010.-2012. godine.

Tijekom protekle četiri godine Hrvatska je doživjela snažan gospodarski rast (prosječno 4,2 posto) koji je primarno bio pokrenut procvatom domaće potražnje, turizmom i velikim priljevom kapitala. To je dovelo do brze konvergencije prema Europskoj Uniji, gledano prema dohotku po stanovniku. Stope nezaposlenosti pale su na povijesno niske razine, dok se zaposlenost povećala na gotovo 58 posto do kraja 2008. godine. Međutim, pod utjecajem regionalnog silaznog trenda, gospodarska se aktivnost naglo smanjila u prvoj polovici 2009. godine – za 6,5 posto. Trenutačno predviđamo realni pad od oko pet posto, uz određeni oporavak u 2010. godini. Okvir monetarne politike pokazao se dovoljno čvrstim da izdrži prvi val financijske krize. Od listopada 2008. godine, slučajevi pomanjkanja likvidnosti koji su se počeli pojavljivati rješavani su aktivnom primjenom monetarnih i prudencijalnih mjera. Oslobađanje likvidnosti, kako u domaćoj tako i u stranoj valuti, koja se akumulirala tijekom protekle tri godine osiguralo je odgovarajući „tampon“ za premošćivanje problema s likvidnošću kod banaka. Srećom, povjerenje u financijski sektor je zaštićeno primjerenom i pravovremenom reakcijom nadležnih tijela.

Međutim, kako je fiskalna politika bivala izložena sve većem pritisku krajem 2008. godine i početkom 2009. godine, kada su prihodi počeli podbacivati zbog smanjenja gospodarske aktivnosti, Vlada je morala uvesti neke politički i socijalno bolne mjere. Ti su napori bili usmjereni prema

43

vraćanju javnih financija na održivu razinu, a zabilježeni su u tri rebalansa proračuna za 2009. godinu. Osiguravši pravovremeno i odgovarajuće financiranje za 2009. godinu te zadržavši makroekonomsku stabilnost, za srednjoročno smo razdoblje predložili bolje održivu i štedljiviju fiskalnu politiku. S obzirom na ograničeni manevarski prostor monetarne politike koja je, zajedno s Vladom, imala važnu ulogu u obrani hrvatskog financijskog sustava od prvog udara krize, naglasak je sada stavljen na fiskalnu politiku koja u izrazito euroiziranom gospodarskom okruženju postaje ključna za održanje makroekonomske stabilnosti.

Fiskalna strategija u srednjoročnom razdoblju, čiji je nacrt izrađen u okviru nacrta proračuna za razdoblje od 2010.-2012. godine, a koju je Vlada usvojila 21. studenog 2009. godine ima za cilj očuvati makroekonomsku stabilnost kroz zamjenu nekih privremenih, kratkoročnih fiskalnih mjera dugoročnijim mjerama usmjerenim prema jačanju učinkovitosti javne potrošnje i stvaranju uvjeta za stabilni gospodarski rast. Nakon porasta na 3,2 posto BDP-a u 2009. godini, deficit konsolidirane opće države predložen za 2010. godinu određen je na razini od 2,7 posto BDP-a, s daljnjim planom smanjenja prema 1,8 posto BDP-a do 2012. godine. U istom razdoblju planiramo smanjiti opću razinu potrošnje za više od 4 postotna boda BDP-a, na 37 posto BDP-a. Reforme kojima će se podržati ovaj okvir, kao što je daljnje smanjenje povlaštenih mirovina, racionalizacija javne uprave i jedinica lokalne vlasti, reforma poljoprivrede ili daljnje smanjenje subvencija, zahtijevat će snažnu političku opredijeljenost i široki društveni konsenzus koji pokušavamo izgraditi. Tu smo opredijeljenost već i potvrdili bolnim mjerama koje smo nedavno pokrenuli, a koje se odnose na racionalizaciju socijalne potrošnje, bilo kroz obustavu indeksacije mirovina, uvođenje poreza solidarnosti, povećanje participacije u zdravstvu, smanjenje naknade za nezaposlene i ukidanje univerzalne politike besplatnih udžbenika.

Strateški cilj ove Vlade je održati makroekonomsku stabilnost i pristupiti Europskoj Uniji kao stabilno tržišno gospodarstvo. Za to je potrebno uspostaviti vjerodostojan okvir za ublažavanje učinaka globalne krize u kratkoročnom razdoblju, ali i poduzeti vjerodostojne srednjoročne strukturne reforme radi ispunjenja kriterija za pristupanje Europskoj Uniji te ostvarivanja boljih izgleda za konvergenciju.

U ovom su pismu sažeti ključni vidovi našeg programa jačanja javnih financija, otpornosti socijalnog sektora te jačanja učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora. Vjerujemo da ovaj razvojni zajam osigurava odgovarajući alat za potporu Banke pri rješavanju naših kratkoročnih izazova u kontekstu srednjoročne politike i programa institucionalnih reformi kakav je opisan u nastavku, pri čemu na Svjetsku banku računamo kao na partnera.

Jačanje javnih financija

Mi smo se tijekom globalnih previranja usredotočili na zaštitu makroekonomske stabilnosti kroz politički i socijalno izazovne mjere obuzdavanja rastućeg fiskalnog deficita, uključujući zamrzavanje plaća, racionalizaciju javnih ulaganja, ukidanje programa besplatnih udžbenika ili obustavu indeksacije mirovina, ali i kroz povećanje PDV-a te uvođenje poreza solidarnosti. Međutim, usporedno s tim pokrenuli smo važne reforme, primjerice u zdravstvu ili u odnosu na povlaštene mirovine, pri čemu nam je cilj pozabaviti se pitanjima učinkovitosti i pravičnosti.

Na samom početku godine smanjili smo plaće državnih dužnosnika za 15 posto te smo postigli novi kolektivni ugovor sa sindikatima u državnoj i javnoj službi o ukidanju 6-postotnog povećanja koje im je odobreno u siječnju 2009. godine. Usporedno s tim, zamrznuta su sva nova zapošljavanja u javnoj službi ili osnivanje novih agencija, dok će postojeće biti podvrgnute preispitivanju i prijedlozima za konsolidaciju. Od ključne je važnosti daljnje reformiranje i osuvremenjivanje javne uprave. Novo osnovano Ministarstvo

44

uprave planira nastaviti djelovati u skladu s preporukama iz funkcionalnih pregleda provedenih tijekom 2008. godine. Uz to je u ožujku 2009. godine donesena odluka o uspostavi središnje platne liste i registra ljudskih resursa, a Ministarstvo financija je kao pilot pokrenulo novi sustav kao pomoć u kontroli veličine javne uprave i izdataka za plaće. Ipak, sadašnji sustav nagrađivanja i dalje je fragmentiran i previše komprimiran da bi djelatnicima osigurao poticaje povezane s učinkom. Također nameće pitanje pravičnosti te otežava razvoj integriranog sustava javne uprave. Novo Ministarstvo uprave planira izraditi nacrt integriranog Zakona o plaćama u javnoj upravi koji uključuje odredbe o dekompresiji i nagrađivanju na temelju učinka, a u tome je zatražilo pomoć Banke.

Mjere koje smo poduzeli na području mirovina osiguravaju kratkoročno fiskalno olakšanje, ali također unaprjeđuju dugoročnu održivost i pravičnost sustava. Kratkoročne mjere koje su 2009. godine uvedene na području mirovina imaju za cilj povratiti povećanje potrošnje do kojeg je došlo u razdoblju 2009.-2010. godine na prijašnju razinu, a uključuju: (i) obustavu indeksacije mirovina u 2010. godini; (ii) uvođenje privremenog poreza solidarnosti od 2 i 4 posto za mjesečne mirovine iznad odgovarajućeg dohodovnog praga; i (iii) smanjenje mirovina bivših državnih dužnosnika za 10 posto od kolovoza 2009. godine. Kombinirana neto ušteda temeljem tih mjera bi u 2010. godini iznosila oko 0,4 posto BDP-a. Međutim, smanjenje povlaštenih mirovina također je dalo poticaj za uvođenje strožih kriterija za dobivanje invalidskih i minimalnih mirovina za branitelje te za sveobuhvatniju i dugoročniju reformu sustava povlaštenih mirovina u bliskoj budućnosti. Također smo svjesni da u srednjoročnom razdoblju postoji potreba za podizanjem stope doprinosa u drugom stupu te da bi se ušteda u tu svrhu mogla pronaći kroz daljnje prilagodbe u prvom stupu o kojima raspravljamo na tehničkoj razini.

Kako bi smanjili ukupne zahtjeve za zajmovima, morali smo racionalizirati naše programe javnih ulaganja, posebice za autoceste i željeznice. Time je osigurana ušteda od oko 1,3 posto BDP-a u 2009. godini. Također smo ponovno preispitali naše srednjoročne planove i odgodili neka ulaganja ili produljili njihovu provedbu u skladu s manje ambicioznim vremenskim planovima. Međutim, želimo ojačati svoj proces planiranja ulaganja s ciljem osiguranja vrijednosti za novac te poboljšanja izrade investicijskih planova (kapitalno budžetiranje). S tim smo ciljem izradili nacrt Uredbe o metodologiji ocjene investicijskih projekata koja treba biti usvojena do sredine studenog 2009. godine. Uredba ima za cilj unaprijediti mehanizme za sveobuhvatno upravljanje i odlučivanje o investicijskim prioritetima kao i uvođenje standardnih metoda ocjenjivanja investicijskih prijedloga. Ministarstvo financija, uz pomoć savjetnika koje financira Savjetodavna služba za javni i privatni sektor infrastrukture (PPIAF) Svjetske banke, također je izradilo Model ocjene fiskalnog rizika za javno privatna partnerstva (JPP) te je pokrenulo izgradnju kapaciteta kako bi osiguralo cjelovito razumijevanje uključenih fiskalnih rizika prije odobrenja JPP-a. Cilj toga je maksimalno smanjiti moguće nepredviđene odgovornosti koje proizlaze iz JPP-a.

Također smo pokrenuli sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sektora, pri čemu je glavno težište postaviti sustav zdravstvenog osiguranja na održive temelje te uvesti promjene koje bi dovele do dugoročnih strukturnih poboljšanja u smislu učinkovitijeg, transparentnijeg i djelotvornijeg pružanja usluga. Novim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koje su na snazi od siječnja 2009. godine povećane su participacije u zdravstvu, uveden je zdravstveni doprinos na mirovine, određena je posebna namjena poreza na duhan te je povećana premija dopunskog zdravstvenog osiguranja. Uz mjere generiranja prihoda, smanjene su naknade za bolovanja u odnosu na trajanje te je uspostavljen novi kontrolni sustav kako bi se spriječila zlouporaba. Kao posljedica toga, postotak radnog stanovništva na bolovanju već se smanjio s oko 3,9 na manje od 3,5 posto. Dodatne uštede ostvarene su na troškovima lijekova kroz ažuriranje i smanjenje referentnih cijena za 12 posto. Konačno, poduzete su mjere za poboljšanje pravovremenosti plaćanja te je prosječan rok plaćanja smanjen s 274 na oko 180 dana,

45

čime je smanjeno plaćanje penala i kamata te je poboljšan pristup zdravstvenim uslugama kroz Nacionalnu listu čekanja za sve dijagnostičke i terapeutske postupke. Ukupna dospjela, a nepodmirena dugovanja zdravstvenog sektora smanjena su za 10 posto te su do rujna 2009. godine pala na 1 posto BDP-a, uz stroge proračunske uvjete, a tijekom sljedeće dvije godine namjeravamo riješiti sva dospjela a nepodmirena dugovanja kroz daljnje napore oko reforme, posebice u bolničkom sektoru.

Tijekom proteklih nekoliko godina sustav upravljanja javnim izdacima u Hrvatskoj postojano je razvijan u brojnim ključnim područjima; međutim, proces planiranja proračuna zahtijeva da se na njega stavi veće strateško i dugoročnije težište. Novi Organski zakon o proračunu koji je stupio na snagu u siječnju 2009. godine je, između ostalog, uveo proces strateškog planiranja kao bi se utvrdili strateški prioriteti i rasporedili ograničeni resursi prema tim planovima. U rujnu 2009. godine, Vlada je donijela Strategiju vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. godine, na temelju strateških planova ministarstava i drugih tijela državne uprave. Bio je to prvi pokušaj da se jasno definiraju ciljevi i prioriteti koje će Vlada provoditi kroz svoje programe u nadolazećem razdoblju, popraćeno nizom pokazatelja učinka. Nadalje, Zakon o proračunu također propisuje donošenje trogodišnjeg pomičnog proračuna („rolling budget“) koji smo 21. studenog 2009. godine uputili Saboru na donošenje. Proračun za razdoblje 2010.-2012. godine slijedi načela sadržana u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2010.-2012.

Tijekom 2008. i 2009. godine uveden je niz bitnih promjena u hrvatski sustav javne nabave kako bi se zakonodavni okvir uskladio s pravnom stečevinom EU-a. Nakon usklađivanja Zakona o javnoj nabavi u 2008. godini, u 2009. godini su dovršeni provedbeni propisi, operativni alati u obliku priručnika i informacija na web stranicama. Akcijski plan u kojem je zadan jasan vremenski okvir za svaku od aktivnosti potrebnih za jačanje djelotvornosti sustava javne nabave prati se u okviru procesa pregovora s Europskom Unijom kao mjerilo za zatvaranje Poglavlja 5 pravne stečevine, a ta mjerila planiramo ispuniti do kraja godine. Kako bismo dovršili zakonodavno usklađivanje, dodatno smo ojačali ulogu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te smo njezinu nadležnost proširili na koncesije i JPP-e, kroz Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave koji je donesen 26. studenog 2009. godine te upućen Saboru na donošenje. Tijekom 2009. godine proveden je niz aktivnosti izobrazbe kako bi se na operativnoj razini podržala izgradnja kapaciteta. Nadalje, postoji plan proširenja izobrazbe o javnoj nabavi na druga tijela, izvan uprave, kao što su Državni ured za reviziju, Državno odvjetništvo te Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i slično, a radi jačanja vladinih napora u borbi protiv korupcije i sprječavanju nepravilnosti. Također, kao bi se podržali napori oko fiskalne konsolidacije, 12. studenog 2009. godine je donesena Uredba o Uredu za središnju javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske, kojoj je cilj ostvariti značajne uštede kroz središnju nabavu oko jedanaest širokih kategorija dobara i usluga za središnju državu. Jačanje otpornosti socijalnog sektora

Sustav socijalne pomoći u Hrvatskoj osigurao je djelotvornu mrežu socijalne zaštite za siromašne i ranjive skupine tijekom krize. Razne analize djelotvornosti ciljanja potvrđuju da hrvatska mreža socijalne zaštite, iako je skupa u pogledu na sredstva koja se u tu svrhu raspoređuju, ima snažne učinke na području ciljanja mjera. Osim toga, Vlada je tijekom 2009. godine provela niz reformskih koraka kako bi riješila neke nedostatke sustava, posebice konsolidaciju nekih kategorijskih naknada i koraka prema primjeni integriranog Sustava upravljanja informacijama (MIS) kroz Projekt razvoja socijalne skrbi koji je financirala Banka.

Jedan od srednjeročnih prioriteta ove Vlade je smanjenje ukupne stavke potrošnje i poboljšano ciljanje i mješavina programa. Međutim, u kratkoročnom smo razdoblju opredijeljeni

46

osigurati odgovarajuće financiranje naknada za nezaposlene kao i socijalne pomoći koja se temelji na imovinskom cenzusu kao najdjelotvornije ciljane mjere. Zajedno s vašim timom i UNDP-om ocijenili smo ranjive skupine te ćemo zajedno raditi na poboljšanju kapaciteta praćenja. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi priprema novi Zakon o socijalnoj skrbi koji propisuje automatsku indeksaciju praga za ostvarenje prava na socijalnu pomoć i druge programe temeljene na imovinskom cenzusu te samog praga naknada. Korištenje postupaka imovinskog cenzusa za dobivanje socijalne pomoći i ostalih naknada, uključujući naknade za branitelje, što je već u tijeku, te obiteljske naknade i naknade u zdravstvenom osiguranju, može dodatno unaprijediti ciljanje, što planiramo učiniti u srednjoročnom razdoblju. Planiramo koristiti osobni identifikacijski broj, uveden ove godine, kako bismo već u 2010. godini omogućili službenu razmjenu podataka te poboljšali ciljanje raznih socijalnih programa.

Jačanje učinkovitosti i stabilnosti financijskog sustava

Suočen s globalnom financijskom krizom, hrvatski financijski sustav pokazao se otpornim, dijelom zahvaljujući ranije poduzetim mjerama protuciklične politike te aktivnom nadzoru od strane Hrvatske narodne banke (HNB), dobro kapitaliziranom bankovnom sektoru te prudencijalnom i pravovremenom povećanju pokrića osiguranja depozita. Stroga prudencijalna regulativa također je pomogla u očuvanju te otpornosti. Hrvatski bankovni sektor i dalje je pretežno u stranom vlasništvu i dosta je koncentriran; četiri najveće banke zabilježile su tržišni udio od oko dvije trećine ukupne imovine od lipnja 2009. godine. Gotovo svi prekogranični zajmovi za Hrvatsku dolaze iz banaka koje imaju svoja sjedišta u Europskoj Uniji, te su stoga u velikoj mjeri pogođene previranjima u Europskoj Uniji. Ipak, testiranja otpornosti na stres koja provodi HNB pokazuju da je bankovni sektor otporan prema vjerojatnim makroekonomskim udarima. Iako su globalne financijske napetosti i makroekonomski izgledi povećali neke postojeće ranjivosti, one bi ipak trebale ostati savladive.

Ipak, kako bi ojačali međuagencijsku koordinaciju na području pripremljenosti za krizu i upravljana krizom, Ministarstvo financija, HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) su 20. studenog 2009. potpisali Memorandum o razumijevanju između tih institucija, koji se bavi pitanjima financijske stabilnosti s ciljem da se olakšala djelotvorna akcija te prevencija.

Nadzorna tijela u financijskom sektoru poduzela su niz reformskih mjera politike radi osuvremenjivanja i ažuriranja zakonskog i regulatornog okvira koji uređuje funkcioniranje sektora. Osigurano je dosljedno pridržavanje Bazelskih temeljnih načela, a priprema se i primjena načela iz sporazuma Basel II (Direktiva o kapitalnim zahtjevima – CRD) kroz novi Zakon o kreditnim institucijama koji je zamijenio prijašnji Zakon o bankama, a na snazi je od siječnja 2009. godine. Iako Basel II zahtijeva 8 posto kao minimalnu stopu adekvatnosti kapitala, ta stopa je u Hrvatskoj već određena kao 10%, a od 2010. godine nadalje će iznositi 12 posto. U odnosu na nove kapitalne zahtjeve, Zakon sadrži nova pravila upravljanja rizikom za kreditne institucije, uključujući sva tri stupa Basela II. Osim toga, od kreditnih se institucija traži uspostava i provedba djelotvornog sustava unutarnje kontrole na svim područjima rada: funkcija kontrole rizika, funkcija pridržavanja propisa i funkcija unutarnje revizije. Zakon također uvodi režim „jedinstvene putovnice“ koji će kreditnim institucijama iz Hrvatske omogućiti poslovanje na području drugih država članica EU-a kada Hrvatska postane članicom, i obrnuto. Kreditne institucije će prilagoditi svoje poslovanje zahtjevima ovoga zakona do ožujka 2010. godine, a u tijeku su pripreme za njegovu cjelovitu provedbu.

HNB kontinuirano prati bankovne politike upravljanja rizikom i standarde kreditiranja kako bi se bez odgađanja mogla nositi sa svim mogćim rizicima. Zakon o kreditinim institucijama utvrdio je ovlasti HNB-a na području licenciranja i nadzora kreditnih institucija te sadrži odredbe kojima je cilj prevencija i/ili rješavanje kriznih situacija u kreditnim institucijama kao i suradnju između home i host supervizora. U svrhu osiguranja sveobuhvatnog i sveopćeg uređenja ustanova koje daju kredite, u srednjoročnom se razdoblju planira da tijekom 2010. godine stupe na snagu uredbe i podzakonski akti koji će urediti superviziju i nadzor. Ministarstvo financija će Zakonom o potrošačkim kreditima urediti sve institucije koje daju potrošačke kredite (uglavnom robne kuće) koje

47

ne uzimaju polog, a izdaju potrošačke kredite. Tom će mjerom biti pokriven prvi potez institucija/trgovačkih kuća.

HANFA je također ojačala nadzor nad sektorom osiguranja kroz donošenje Zakona o osiguranju te njegovih izmjena i dopuna iz lipnja 2009. godine, s ciljem ugrađivanja izmjene europskog zakonodavstva vezanih uz uređenje osiguravajućih i reosiguravajućih društava kao i uz posredovanje pri osiguranju. Uvođenjem zahtjeva u odnosu na marginu solventnosti ojačana su pitanja upravljanja rizicima (Solventnost I). Zakon također uređuje preustroj i likvidaciju, računovodstvo i pravila i kriterije za prudencijalni nadzor nad osiguravajućim društvima. HANFA se također počela pripremati za provedbu standarda Solventnosti II kroz provedbu testiranja otpornosti na stres i nadzora temeljenog na riziku. Nastavljajući s naporima oko usklađivanja zakonodavstva s Međunarodnom organizacijom regulatora tržišta kapitala (IOSCO), HANFA je u listopadu 2009. godine postala potpisnicom Multilateralnog memoranduma o razumijevanju (MMoU) koji HANFA-i omogućuje prekograničnu suradnju na području nadzora.

Razvoj tržišta vrijednosnih papira zahtijevao je novo zakonodavstvo, usklađeno s okvirom EU-a, što je bilo obuhvaćeno donošenjem Zakona o tržištu kapitala koji je na snazi od siječnja 2009. godine. Taj je zakon uveo standard Basela II za investicijska društva te regulatorni i nadzorni okvir za pružatelje investicijskih usluga, zahtjeve transparentnosti i objavljivanja informacija za izdavatelje vrijednosnih papira, upućeničko trgovanje i pravila u odnosu na manipulaciju tržištem, objavu prospekta te modele namire ulagača. Zakon o tržištu kapitala s pripadajućim podzakonskim aktima u hrvatski pravni poredak unosi pravila Direktive MiFID (Direktive o tržištima financijskih instrumenata). Ta se pravila odnose na uređenje tržišnih aktivnosti, aktivnosti investicijskih društava, zaštitu ulaganja, nadležnost i međunarodnu suradnju HANFA-e. Nadalje, Zakon o tržištu kapitala uveo je novi sustav zaštite ulagača te odredio osnivanje Fonda za zaštitu ulagača. Zakon također osigurava veću transparentnost poduzeća koja kotiraju na uređenom tržištu te je uveo standarde iz europske Direktive o zlouporabi tržišta.

Konačno, Hrvatska je također ojačala superviziju nad financijskim konglomeratima kroz usvajanje Zakona o financijskim konglomeratima koji je na snazi od siječnja 2009. godine, a cilj kojeg je poboljšati superviziju nad financijskim konglomeratima, posebice na područjima koncentracije rizika na razini konglomerata, rizika likvidnosti, transakcija unutar poduzeća, i postupka upravljanja unutarnjim rizicima na razini konglomerata te pouzdanosti i stručnosti uprave. U srpnju 2009. godine, Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o načinu izračuna adekvatnosti jamstvenog kapitala na razini financijskog konglomerata. Trenutačno je u tijeku prva supervizija financijskog konglomerata.

Zaključno, uvjereni smo da je u ovom pismu dan pregled dosljednog programa ključnih prioriteta politike u kratkoročnom razdoblju. Mi ćemo, međutim, nastaviti raditi na našem programu reformi u srednjoročnom razdoblju, kako bismo osigurali stabilnost i oporavak rasta. Željeli bismo ponoviti da će nastavak potpore od strane Svjetske banke biti od ključnog značaja za ostvarivanje tih ambicioznih srednjoročnih ciljeva. Uvjereni smo da ćete Vi podržati ovaj zahtjev za podrškom Svjetske banke u provedbi ovog programa reforma.

S poštovanjem,

Ivan ŠukerMinistar financija

48

49

PRILOG 2: HRVATSKA – MATRICA MJERA ZA DPL (MJERE POLITIKE I POKAZATELJI NAPRETKA)

CILJEVIMJERE POLITIKA U SKLOPU

DPL-A

OČEKIVANI ISHODISREDNJOROČNE POLITIKE I

ISHODIPOKAZATELJI POLAZNO STANJE CILJ

I. PODRUČJE : JAČANJE JAVNIH FINANCIJAJavni rashodi racionalizi-rani

Zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i smanjenje plaća za 6 posto u 2009. godini te njihovo zamrzavanje u proračunu za 2010.-2012. godinu podnesenom Saboru

Obustava usklađivanja mirovina u 2010. godini i smanjenje mirovina po posebnim propisima saborskim zastupnicima, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda za 10 posto

Javne investicije racionalizirane u 2009. i u prijedlogu proračuna za 2010.-2012 godinu podnesenom Saboru

Provedba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o

Naknade za zaposlene konsolidirane opće države smanjene mjereno kao postotak BDP-a

Planirani rashodi za mirovine smanjeni mjereno kao postotak BDP-a i udio mirovina po posebnim propisima nepromijenjen u 2010.

Rashodi za javne investicije smanjeni mjereno kao postotak BDP-a

Ukupna dospjela neplaćena dugovanja u sektoru zdravstva

10,8% BDP-a u originalnom proračunu za 2009. godina

Rashodi za mirovine na 10,2% BDP-a u trećoj izmjeni proračuna za 2009. godinu, i udio mirovina po posebnim propisima na 20% ukupnih rashoda za mirovine

5,2% BDP-a u originalnom proračunu za 2009. godinu

3,8 milijardi HRK (1,1% BDP-a) (na kraju 2008.)

10,2% BDP-a u proračunu za 2010. godinu

Rashodi za mirovine na 10% BDP-a u proračunu za 2010. godinu, i udio mirovina po posebnim propisima na 20% ukupnih rashoda za mirovine

4,0% BDP-a u proračunu za 2010. godinu

3,4 milijardi HRK (1,0% BDP-a) (na kraju 2009.) i

Racionalizacija javne uprave Naknade za zaposlene smanjene prema 9,6% BDP-a.

Ujednačavanje dobi za umirovljenje žena i muškaraca na 65 godina.Ostale mirovine po posebnim propisima postupno konvergiraju prema sustavu generacijske solidarnosti, stopa doprinosa u drugom stupu povećana, a administrativni troškovi u stupovima kapitaliziranih mirovina smanjeni. Mirovinski izdaci i dalje se smanjuju prema 9,2% BDP-a do 2012. god.

Planiranje i upravljanje javnim ulaganjima pojačano osiguranjem primjene standardnih metoda ocjenjivanja.Rashodi za javne investicije na 3,8% BDP-a u 2012.

Uspotavljena mreža bolnica i sustav oslobođenja od participacije revidiran.

50

dopunskom zdravstvenom osiguranju, putem povećanih participacija i premija dopunskog zdravstvenog osiguranja, smanjenih troškova bolovanja i lijekova, kao i proširivanjem obveze plaćanja zdravstvenih doprinosa na mirovine

smanjena u 2009. i 2010. Godini.

daljnje smanjenje do sredine 2010. Godine.

Neplaćena dospjela dugovanja u sektoru zdravstva podmirena do 2012.

Uvedeno mjerenje učinka i revizija učinaka.Rashodi opće države dalje smanjeni prema 36,7 posto BDP-a do 2012. godine.

Provodi se centralizirana javna nabava za odabrane kategorije robe i usluga.Uštede kroz centralizirani sustav javne nabave najmanje 0,2% BDP-a do 2012.

Upravljanje javnim financijama ojačano

Prvi trogodišnji proračun za 2010.-2012. usklađen sa srednjoročnim strateškim i makroekonomskim okvirom, prema novom Zakonu o Proračunu, upućen na Sabor.

Trogodišnji proračun za 2010.-2012. usklađen sa srednjoročnim fiskalnim okvirom mjereno udjelom rashoda opće države kao udio u BDP-u.

41,7% BDP-a u trećoj izmjeni proračuna za 2009. Godinu.

40,3% BDP-a u proračunu za 2010. Godinu.

Sustav javne nabave ojačan

Nacrt Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, podnesen Saboru, kako bi se završio proces usklađivanja zakonodavstva sustava javne nabave s acquis-om.

Ocjena EU o zakonodavnom usklađivanju sustava javne nabave

Ocjena EU-a upućuje na to da su potrebni daljnji napori na dovršenju usklađivanja zakonodavstva i jačanju kapaciteta

Prema ocjeni EU-a zakonodavstvo je usklađeno, a administrativni kapaciteti pojačani na svim razinama sustava nabave

II. STUP: JAČANJE OTPORNOSTI SOCIJALNOG SEKTORA Ranjive skupine zaštićene

Osigurana dovoljna financijska sredstva za pokrivanje novih zahtjeva za naknadu za nezaposlenost i socijalne programe koji se temelje na imovinskom cenzusu u prijedlogu

Osigurana sredstva za naknade za nezaposlenost i stalnu pomoć koja se dodjeljuje na temelju imovinskog cenzusa.

Rashodi za naknade za nezaposlene i stalnu pomoć na oko 0,5% BDP-a u proračunu za 2010.

Nema dospjelih neplaćenih dugovanja.

Softver za MIS za MZSS i centre za socijalnu skrb operativno se koristi u svim županijama.Proširen obuhvat imovinskog cenzusa i na ostale socijalne programe i provedena ocjena djelotvornosti populacijske

51

proračuna za 2010.-2012. politike.Udio socijalnih naknada najsiromašnijem kvintilu povećan sa 52% u 2008. godini i vrijeme procesuiranja stalne pomoći smanjeno sa sadašnjih 30 dana.

III. PODRUČJE: POVEĆANJE UČINKOVITOSTI I STABILNOSTI FINANCIJSKOG SEKTORAPovećana spremnost za odgovor na krizu

Jačanje međuagencijske koordinacije za pripravnost na krizu i upravljanje u krizi kroz potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva financija, HNB-a i HANFA-e.

Testiranje međuagencijske koordinacije za pripravnost na krizu i upravljanje u krizi.

Neformalizirana multilateralna suradnja (na kraju 2008. god.)

MoU potpisan i koordinacija testirana na nekoliko slučajeva (na kraju 2009. god.)

Uspostavljena prekogranična suradnja u bankovnoj i nebankovnoj superviziji.Uspostavljena učinkovita razmjena informacija i supervizija prekograničnih institucija.

Oblikovan sveobuhvatni regulatorni okvir za financijske institucije

Zakon o kreditnim institucijama se provodi kako bi se uvela nova pravila za upravljanje rizikom za kreditne institucije, uključujući sva tri stupa Basela II.

Poboljšan nadzor nad tržištem vrijednosnih papira i investicijskih usluga provedbom Zakona o tržištu kapitala kojim se uvode Basel II standardi.

Omjer adekvatnosti kapitala povećan.

Revizorska izvješća sadrže detaljne informacije o izloženosti rizicima.

15,2% na kraju 2008. Godine.

Nepostojanje detaljnih informacija o izloženosti rizicima u revizorskim izvješćima investicijskih fondova na kraju 2008. godine

Oko 16% na kraju 2009. Godine.

Detaljne informacije o izloženosti rizicima prisutne u svim revizorskim izvješćima investicijskih fondova u 2009. godini

Regulirano potrošačko kreditiranje kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju.

Ocjena implementacije MiFID direktive i uvođenje nadzora na temelju rizika u nebankovnim institucijama.Financijski sektor posluje prema Basel II standardima.

52

PRILOG 3: NOTA O ODNOSIMA S MMF-OM

INTERNATIONAL MONETARY FUNDCroatia—Assessment Letter for the World Bank

November [2], 2009

This note provides staff’s assessment of Croatia’s macroeconomic developments and prospects and related economic policy priorities. The assessment is based on the findings of a staff visit to Zagreb during October 14-19, and recent data releases.

III. After a sharp downturn in the first half of the year, the pace of economic decline has started to slow. Economic activity is expected to bottom out of the severe recession in 2010, after contracting by about 6 percent in 2009. However, the recovery is likely to be weak as falling disposable income and profits, rising unemployment, weak credit conditions, and large private sector debt are likely to hold back consumption and investment. Risks to the near-term growth outlook are high, both on the upside (from a more favorable external environment) and the downside (from weaker domestic demand).

IV. External financing needs are large but pressures have eased considerably. Financial stability has been maintained helped by decisive measures adopted by the authorities. In recent months, the kuna has retraced its losses, official reserves have been replenished, fiscal pressures have been curbed, and—after widening significantly—bond spreads have declined considerably. Foreign capital inflows, albeit sharply reduced, have been sufficient to cover the narrowing current account deficit in 2009. In 2010, the current account deficit is expected to stabilize at around 6-7 percent of GDP and the large external financing needs (about €15.7 billion, 34 percent of GDP) continue to warrant careful monitoring. The government has ratcheted up its efforts to borrow from private markets and multilateral institutions, and improving external conditions should help the private sector secure financing to meet maturing liabilities.

V. The financial sector should be able to weather the domestic recession relatively well. The capital adequacy ratio of the banking system is robust and increased slightly to 15.9 percent at end-June, reflecting previous tight regulatory measures and the recent growing share of government lending in banks’ assets. Credit to the private sector, however, has stagnated, including due to lower demand and tighter underwriting standards. Bank profitability has declined and the NPL ratio (currently at around 6 percent) is expected to peak in 2010 as the recession affects credit quality with a lag. Of particular concern are loans to small and medium-sized enterprises, which were strongly hit by the downturn. Continued vigilance is, therefore, required to preserve financial sector soundness, which will be instrumental to economic recovery. Staff is encouraged by recent stress tests suggesting that the banking system would be able to absorb a significant decline in asset quality. Recent steps to upgrade the financial regulatory and supervisory framework are welcome.

53

VI. Fiscal pressures were moderated by swift budget revisions. Three budget revisions in 2009 with wide ranging but largely temporary measures helped to contain the headline fiscal deficit (particularly compared with Croatia’s peers) and maintain adequate access to market financing. Continued revenue declines and rising expenditure, however, could widen the deficit of the general government to about 3½ percent of GDP (compared to a revised budget of 2.9 percent of GDP) in the absence of further spending restraint. While this overrun should not pose financing difficulties given the relative strong demand for government paper, fiscal risks remain important, including from the increasing public sector indebtedness. The general government debt is moderate at around 34 percent of GDP, but it could reach 50 percent of GDP including accumulated contingent liabilities.

VII. The authorities’ focus on fiscal consolidation in 2010 and the medium term is appropriate, but will be challenging to achieve. The 2010 budget, aiming at a deficit of about 2¼ percent of GDP through an envisaged spending freeze, is an important first step. However, a slow-growing economy will continue to exert pressure on the revenue, notwithstanding the full-year effect of the VAT increase, mobile phone fees, and the solidarity tax. Expenditure is also likely to increase on account of larger interest payments, wages, and social transfers, and possibly called guarantees. As a result, the fiscal deficit may improve more modestly to around 3 percent of GDP in 2010. More importantly, many of the measures taken thus far are temporary and set to expire by early 2011. More ambitious and sustained adjustment will be critical to help improve the quality of public spending, achieve the envisaged medium-term budget deficit target of 1.4 percent by 2012, and allow the authorities to roll back the weight of the government in the economy over the medium-term. In this regard, possible reforms include streamlining the structure of public administration, improving the long-run financial sustainability of the pension and health insurance systems, better targeting social benefits while protecting the most vulnerable, and scaling back, and eventually phasing off, subsidies through advancing the restructuring and privatization of loss-making SOEs.

VIII. Accelerating the pace of structural reforms would help the economy emerge from the current juncture more resilient and dynamic. Growth in recent years followed an unsustainable path, relying on consumption and nontradable sectors that left multifaceted structural weaknesses unaddressed, including relatively high labor costs, weakening competitiveness, and mounting external vulnerabilities. While some reform efforts are under way, including under the EU accession process, renewed emphasis should be placed on accelerating reforms to put growth on a firm footing and facilitate the reduction of imbalances. This includes strengthening competition (through the restructuring and privatization of loss-making SOEs), improving the business environment (through judicial and administrative reforms and anti-corruption measures), and advancing flexibility in the labor markets (through measures that reduce labor supply disincentives and boost labor demand).

54

RELATIONS WITH THE FUND

IX. The 2009 Article IV Consultation was completed in June 2009 (see public information notice, http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2009/pn0977.htm). The next Consultation is expected to take place in June 2010.

55

Table 1. Croatia: Key Macroeconomic Indicators, 2004–10 1/

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010Prel. Proj. Proj.

Output, unemployment, and prices Real GDP 4.2 4.2 4.7 5.5 2.4 -6.0 0.4Unemployment (labor force survey, in percent) 13.8 12.7 11.1 9.6 8.7 11.0 11.3CPI inflation (average) 2.0 3.3 3.2 2.9 6.1 2.8 2.8

Saving and investmentDomestic investment 27.7 28.0 29.8 30.5 32.8 29.0 30.7 Of which: fixed capital formation 24.6 24.6 26.1 26.2 27.6 25.0 25.1Domestic saving 23.4 22.5 22.9 22.9 23.5 23.0 24.5 Government 2.2 2.3 2.9 3.8 3.2 -0.3 0.0 Nongovernment 21.1 20.2 20.0 19.1 20.3 23.3 24.5

Government sector 2/General government revenue 2/ 39.7 39.2 39.6 40.7 39.8 38.6 38.3General government expenditure 2/ 43.1 42.1 41.4 42.0 40.7 42.1 41.5General government balance 2/ -3.4 -2.8 -1.8 -1.2 -0.9 -3.5 -3.2General government debt 37.9 38.4 35.9 33.1 29.1 34.0 36.7General government debt, inc. guarantees and arrears ... 46.5 44.1 42.2 42.5 50.1 53.5

Money and credit (End of period; change in percent)

Bank credit to the nongovernment sector 14.0 17.4 23.1 15.0 10.6 ... ...Broad money 8.6 10.5 18.0 18.3 4.3 ... ...

Interest rates 3/ (Period average; in percent)

Average kuna deposit rate (unindexed) 1.9 1.7 1.7 2.3 2.8 … …Average kuna credit rate (unindexed) 11.7 11.2 9.9 9.3 10.1 … …Average credit rate, foreign currency-indexed loans 7.4 6.7 6.3 6.3 7.5 … …

Balance of payments (In millions of euros)

Current account balance -1,434 -1,976 -2,715 -3,237 -4,385 -2,688 -2,850(In percent of GDP) -4.4 -5.5 -6.9 -7.6 -9.3 -6.0 -6.2

Capital and financial account 2,603 3,924 5,083 4,861 5,632 3,667 3,436Overall balance 43 822 1,412 722 -330 329 -114

Debt and reserves (End of period; in millions of euros)

Gross official reserves 6,436 7,438 8,725 9,307 8,926 9,255 9,141In percent of short-term debt (by residual maturity) 108 85 88 109 65 74 65In months of following year's imports of goods and NFS 4.4 4.5 4.9 4.7 5.7 5.7 5.4

Net international reserves 5,026 5,604 6,464 7,349 7,849 8,183 8,069External debt service to exports ratio (in percent) 24.4 27.2 37.5 37.8 34.3 50.5 38.1Total external debt (in percent of GDP) 70.0 72.1 74.9 77.6 83.1 91.9 92.2

Net external debt 4/ 33.0 37.7 38.7 41.1 46.6 55.3 55.7

Sources: Croatian authorities, and Fund staff estimates.

1/ National account data for 1995-2008 were revised in 2009. Under the new ESA95 methodology, revised data include estimates for the "gray economy," imputed dwelling rates, and financial intermediate services indirectly measured (FISIM). Revised nominal GDP figure for 2008 is about 14 percent higher than the previous estimate.2/ ESA 95 presentation. Operations of HAC, a state-oned road company, were excluded from the coverage of the general government in 2008. 3/ Weighted average, all maturities. Foreign currency-indexed loans are indexed mainly to euros.4/ Net of official reserves and commercial bank foreign assets.

(Percent change)

(In percent of GDP)

56

PRILOG 4: HRVATSKA UKRATKO (S KARTOM HRVATSKE)

57

Croatia at a glance 10/29/09

Europe & UpperKey Development I ndicators Central middle

Croatia Asia income(2008)

Population, mid-year (millions) 4.4 446 824Surface area (thousand sq. km) 57 23,972 41,497Population growth (%) 0.0 0.2 0.7Urban population (% of total population) 69 64 75

GNI (Atlas method, US$ billions) 60.2 2,697 5,854GNI per capita (Atlas method, US$) 13,580 6,052 7,107GNI per capita (PPP, international $) 15,540 11,262 12,072

GDP growth (%) 2.4 6.9 5.8GDP per capita growth (%) 2.4 6.7 5.0

(most recent estimate, 2003–2008)

Poverty headcount ratio at $1.25 a day (PPP, %) <2 4 ..Poverty headcount ratio at $2.00 a day (PPP, %) <2 9 ..Life expectancy at birth (years) 76 70 71Infant mortality (per 1,000 live births) 6 21 21Child malnutrition (% of children under 5) 1 .. ..

Adult literacy, male (% of ages 15 and older) 99 99 95Adult literacy, female (% of ages 15 and older) 98 96 93Gross primary enrollment, male (% of age group) 94 98 112Gross primary enrollment, female (% of age group) 94 96 109

Access to an improved water source (% of population) 76 95 95Access to improved sanitation facilities (% of population) 100 89 83

Net Aid Flows 1980 1990 2000 2008 a

(US$ millions)Net ODA and official aid .. 0 66 164Top 3 donors (in 2007): European Commission .. 0 12 101 United States .. 0 12 21 Austria .. 0 5 9

Aid (% of GNI) .. 0.0 0.3 0.3Aid per capita (US$) .. 0 15 37

Long-Term Economic Trends

Consumer prices (annual % change) .. 122.6 4.6 6.1GDP implicit deflator (annual % change) .. 99.3 4.5 6.4

Exchange rate (annual average, local per US$) .. 0.0 8.3 4.9Terms of trade index (2000 = 100) .. .. 100 100

1980–90 1990–2000 2000–08

Population, mid-year (millions) 4.6 4.8 4.4 4.4 0.4 -0.8 0.0GDP (US$ millions) .. 18,156 21,348 69,332 .. 0.5 4.5

Agriculture .. 10.9 8.4 6.4 .. -2.1 1.7Industry .. 35.8 28.4 28.4 .. -2.3 5.1 Manufacturing .. 29.3 20.3 16.9 .. -3.5 3.7Services .. 53.4 63.2 65.1 .. 1.9 4.7

Household final consumption expenditure .. 52.5 61.7 59.1 .. 2.3 4.8General gov't final consumption expenditure .. 36.3 22.9 18.6 .. 1.5 1.7Gross capital formation .. 12.4 18.7 30.7 .. 4.9 10.7

Exports of goods and services .. 27.5 42.0 41.9 .. 6.3 5.5Imports of goods and services .. 28.7 45.3 50.3 .. 4.9 7.5Gross savings .. -15.4 17.4 21.1

Note: Figures in italics are for years other than those specified. 2008 data are preliminary. .. indicates data are not available.a. Aid data are for 2007.

Development Economics, Development Data Group (DECDG).

(average annual growth %)

(% of GDP)

6 4 2 0 2 4 6

0-4

15-19

30-34

45-49

60-64

75-79

percent of total population

Age distribution, 2007

Male Female

0

10

20

30

40

50

60

1990 1995 2000 2007

Croatia Europe & Central Asia

Under-5 mortality rate (per 1,000)

-25-20-15-10-505

1015

95 05

GDP GDP per capita

Growth of GDP and GDP per capita (%)

58

Croatia

Balance of Payments and Trade 2000 2008

(US$ millions)Total merchandise exports (fob) 4,574 14,359Total merchandise imports (cif) 7,770 30,419Net trade in goods and services -947 -5,473

Current account balance -533 -6,338 as a % of GDP -2.5 -9.1

Workers' remittances and compensation of employees (receipts) 641 1,394

Reserves, including gold 3,525 12,958

Central Government Finance

(% of GDP)Current revenue (including grants) 40.3 40.2 Tax revenue 36.8 34.9Current expenditure 41.1 36.0

Technology and I nfrastructure 2000 2007Overall surplus/deficit -3.6 -1.9

Paved roads (% of total) 85.4 89.1Highest marginal tax rate (%) Fixed line and mobile phone Individual 35 45 subscribers (per 100 people) 62 155 Corporate 35 20 High technology exports

(% of manufactured exports) 8.5 9.1External Debt and Resource Flows

Environment(US$ millions)Total debt outstanding and disbursed 11,426 55,584 Agricultural land (% of land area) 56 48Total debt service 2,037 8,249 Forest area (% of land area) 35.3 39.4Debt relief (HIPC, MDRI) – – Nationally protected areas (% of land area) 10.4 10.3

Total debt (% of GDP) 53.5 80.2 Freshwater resources per capita (cu. meters) 8,491 8,499Total debt service (% of exports) 21.4 25.6 Freshwater withdrawal (billion cubic meters) .. ..

Foreign direct investment (net inflows) 1,105 4,576 CO2 emissions per capita (mt) 4.5 5.2Portfolio equity (net inflows) 727 -897

GDP per unit of energy use (2005 PPP $ per kg of oil equivalent) 6.0 6.9

Energy use per capita (kg of oil equivalent) 1,763 2,017

World Bank Group portfolio 2000 2007

(US$ millions)

IBRD Total debt outstanding and disbursed 421 1,087 Disbursements 52 133 Principal repayments 22 99 Interest payments 19 50

IDA Total debt outstanding and disbursed 0 0 Disbursements 0 0

Private Sector Development 2000 2008 Total debt service 0 0

Time required to start a business (days) – 40 IFC (fiscal year)Cost to start a business (% of GNI per capita) – 11.5 Total disbursed and outstanding portfolio 55 248Time required to register property (days) – 174 of which IFC own account 46 239

Disbursements for IFC own account 19 50Ranked as a major constraint to business 2000 2007 Portfolio sales, prepayments and (% of managers surveyed who agreed) repayments for IFC own account 2 16 Legal System .. 28.9 Anticompetitive or informal practices .. 20.0 MIGA

Gross exposure 52 21Stock market capitalization (% of GDP) 12.8 112.7 New guarantees 30 0Bank capital to asset ratio (%) 11.9 12.5

Note: Figures in italics are for years other than those specified. 2008 data are preliminary. 10/29/09.. indicates data are not available. – indicates observation is not applicable.

Development Economics, Development Data Group (DECDG).

0 25 50 75 100

Control of corruption

Rule of law

Regulatory quality

Political stability

Voice and accountability

Country's percentile rank (0-100)higher values imply better ratings

2007

2000

Governance indicators, 2000 and 2007

Source: Kaufmann-Kraay-Mastruzzi, World Bank

IBRD, 1,215IDA, 0IMF, 0

Other multi-lateral, 1,727

Bilateral, 1,611

Private, 43,435

Short-term, 7,596

Composition of total external debt, 2008

US$ millions

59

Millennium Development Goals Croatia

With selected targets to achieve between 1990 and 2015(estimate closest to date shown, +/- 2 years)

Goal 1: halve the rates for extreme poverty and malnutrition 1990 1995 2000 2007 Poverty headcount ratio at $1.25 a day (PPP, % of population) <2 .. <2 <2 Poverty headcount ratio at national poverty line (% of population) .. .. 8.8 11.1 Share of income or consumption to the poorest qunitile (%) .. .. 8.2 8.7 Prevalence of malnutrition (% of children under 5) .. 0.6 0.8 0.6

Goal 2: ensure that children are able to complete primary schooling Primary school enrollment (net, %) 79 82 92 92 Primary completion rate (% of relevant age group) .. 85 92 96 Secondary school enrollment (gross, %) .. 81 85 91 Youth literacy rate (% of people ages 15-24) 100 100 100 100

Goal 3: eliminate gender disparity in education and empower women Ratio of girls to boys in primary and secondary education (%) 96 97 96 96 Women employed in the nonagricultural sector (% of nonagricultural employment) 45 45 45 45 Proportion of seats held by women in national parliament (%) .. 9 23 19

Goal 4: reduce under-5 mortality by two-thirds Under-5 mortality rate (per 1,000) 13 10 9 6 Infant mortality rate (per 1,000 live births) 11 9 7 6 Measles immunization (proportion of one-year olds immunized, %) 91 92 93 98

Goal 5: reduce maternal mortality by three-fourths Maternal mortality ratio (modeled estimate, per 100,000 live births) 11 12 7 14 Births attended by skilled health staff (% of total) 100 100 100 100 Contraceptive prevalence (% of women ages 15-49) .. .. 69 ..

Goal 6: halt and begin to reverse the spread of HIV/AIDS and other major diseases Prevalence of HIV (% of population ages 15-49) .. .. .. 0.1 Incidence of tuberculosis (per 100,000 people) 55 44 36 22 Tuberculosis cases detected under DOTS (%) .. .. 10 8

Goal 7: halve the proportion of people without sustainable access to basic needs Access to an improved water source (% of population) .. .. 95 76 Access to improved sanitation facilities (% of population) 68 61 100 100 Forest area (% of total land area) 31.5 36.9 35.3 39.4 Nationally protected areas (% of total land area) .. 6.5 10.4 10.3 CO2 emissions (metric tons per capita) 5.1 3.8 4.5 5.2 GDP per unit of energy use (constant 2005 PPP $ per kg of oil equivalent) 6.0 5.5 6.0 6.9

Goal 8: develop a global partnership for development Telephone mainlines (per 100 people) 17.2 27.6 38.9 41.6 Mobile phone subscribers (per 100 people) 0.0 0.7 23.3 113.5 Internet users (per 100 people) 0.0 0.5 6.8 44.7 Personal computers (per 100 people) 1.6 2.1 11.3 18.0

Note: Figures in italics are for years other than those specified. .. indicates data are not available. 10/29/09

Development Economics, Development Data Group (DECDG).

Croatia

0

25

50

75

100

125

2000 2002 2004 2006 2007

Primary net enrollment ratio

Ratio of girls to boys in primary & secondary education

Education indicators (%)

020406080

100120140160180

2000 2002 2004 2006 2007

Fixed + mobile subscribers Internet users

ICT indicators (per 100 people)

0

25

50

75

100

1990 1995 2000 2007

Croatia Europe & Central Asia

Measles immunization (% of 1-year olds)

60

61