Program restrukturiranja Automatizacija u Dionice spremne za … · 2013-04-20 · /15 Automatizacija u prometu 2012. /19 Dionice spremne za projektirane brzine Modernizacija B-ogranka

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 804/ studeni 2012. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

4-7 /15 /19 /24

Program restrukturiranjaAktivnosti se provode planiranim tempom

Pedeset raspjevanihgodinaKUDŽ "Filip Dević" Split

Dionice spremne za projektirane brzineModernizacija B-ogranka V. koridora

Automatizacija u prometu 2012.Stručni skup

/ Foto: Ante Klečina

/Pokraj Čakovca

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

3/

/ UVODNIK

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakladnik: HŽ Infrastruktura d.o.o.

Za nakladnika: Darko Peričić

Uređivački odbor: Marko Car Vlatka Škorić Martina Elizabeta Lovrić Katarina Rakas Sanja Vučić

Novinar: Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Urednik: Branimir Butković

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Fotografija na naslovnici: Dragutin Staničić

Adresa uredništva: Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/457 21 31

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

/4-7 Program restrukturiranja

/10 Intenzivan rad na što učinkovitijem održavanju

/14 Kako olakšati protok robe na Balkanu

Projekt ACROSSEE

/15 Automatizacija u prometu 2012.

/19 Dionice spremne za

projektirane brzine Modernizacija B-ogranka V.

paneuropskoga prometnog koridora

/21 Uspješan konkurent na tržištu

RPV Slavonski Brod

/24 Pedeset raspjevanih godina

KUDŽ “Filip Dević” Split

Statusnim promjenama od 1. studenoga 2012. poče-lo se pisati novo poglavlje u 152 godine dugoj tradiciji željeznice na hrvatskim prostorima. Donedavno jedin-stvena željeznica sada je organizirana u tri samostalne tvrtke koje su između sebe podijelile dio dosadašnjih zajedničkih poslova. Tako je HŽ Infrastruktura od HŽ Holdinga, između ostalog, preuzela obvezu izdavanja internog lista »Željezničar«, čiji je nakladnik HŽ Infra-struktura, a urednik Branimir Butković. Preuzeli smo tu obvezu jer ne želimo prekinuti 111 godina dugu tradici-ju željezničkog novinarstva i najdulju tradiciju internoga kompanijskog komuniciranja u Hrvatskoj. Iako je nakladnik HŽ Infrastruktura, koncepcija lista

neće se bitno mijenjati i dobrodošle su teme iz svih željezničkih područja i sustava. Že-limo da interni list »Željezničar« i dalje bude ogledalo najvažnijih željezničkih zbivanja u Hrvatskoj jer praksa pokazuje da je taj list važan izvor podataka za istraživanje željezničke povijesti, koju upravo ispisujemo. Zbog svega toga na nama je velika odgovornost. Naime, unatoč statusnim promjenama i poslovanju triju zasebnih tvrtki, korisnik ocjenjuje željeznicu kroz kvalitetu usluge pa po-djela tvrtki ne znači i podjelu odgovornosti za sigurnost, udobnost i kvalitetu. Svaka od tri tvrtke ima svoje ciljeve, a objedinjene trebaju doprinijeti zadovoljstvu korisnika koji mora prepoznati namjeru da mu se želi pružiti kvalitetnija usluga. Studeni je obilježen nastavkom procesa restrukturiranja, pripremom novih projekata, izradom planova poslovanja za sljedeću godinu, a velik dio aktivnosti odnosi se i na pripremu kvalitetnog prelaska na novi vozni red 9. prosinca. Bilo je i propusta koji su izazvali izvanredne događaje koji su u javnosti stvorili ružnu sliku o željeznici, ali stoga smo odlučni u tome da odgovarajućim sankcijama iskorijenimo nemar, neodgovornost i nestručnost svakog radnika, na bilo kojoj razini. Pogreške se događaju, ali ne smiju biti posljedica lošeg obavljanja posla ili lošeg rukovođenja. Zbog toga iza svake pogreške mora stajati konkretno ime i prezime. Teško gospodarsko stanje u zemlji, okružju pa i u EU-ovim zemljama utjecalo je na pad broja prevezenih putnika i robe na svim razinama, od državne preko regionalne do eu-ropske, tako da se tim trendovima moraju prilagođavati nacionalni operatori, a HŽ Infra-struktura učinit će sve što je god u njezinoj moći, a usklađeno s državnim prioritetima, da svim operatorima osiguramo kvalitetnu i sigurnu prometnu uslugu.

Podjela ne znači i podjelu odgovornosti zakvalitetniju uslugu

predsjednik Uprave HŽ InfrastruktureDarko Peričić, mag. ing. traff.

4 broj 804 / studeni 2012.

Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture

Aktivnosti se provode prema planu

Uz premijera sjednici su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i mi-nistar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, ministar po-morstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar financija Slavko Linić, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović te zamjenica ministra gospodar-stva Tamara Obradović Mazal. U izjavi za novinare nakon sjednice ministar Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je da je Povjerenstvo donijelo dva zaključka. / HŽ Putnički prijevoz kreće u nabavu 44 nova vlaka, i to 32 elek-tromotorna vlaka, po 16 za gradski i regionalni prijevoz, te 12 di-zelskih vlakova za regionalni prijevoz na hrvatskim prugama. De-talji natječaja i cijene vlakova bit će poznati u sljedećih 14 dana u operativnom planu restrukturiranja Hrvatskih željeznica. Nabavom novih vlakova HŽ će postati konkurentniji drugim oblicima prijevoza – kazao je ministar.

Povjerenstvo za željeznicu

Nova pruga udovoljavat će potrebamateretnog prijevoza u Luci RijekaPod predsjedanjem predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića, 12. studenoga u Banskim je dvorima održana druga sjednica Povjerenstva za željeznicu.

/ Piše: M. L./ Foto: Dragutin Staničić

/ NOVOSTI

/ Piše: Branka Basić/ Foto: Dragutin Staničić

Statusne promjene Trgovački sud u Zagrebu donio je 5. studenoga Rješenje o statu-snoj promjeni pripajanja društva HŽ Holdinga d.o.o. društvu HŽ

Nakon gašenja HŽ Holdinga svako društvo zasebno obvezno je ministru dr. sc. Siniši Hajdašu Dončiću dostavljati izvješće o napretku procesa restrukturi-ranja. U nastavku donosimo novosti o provođenju Programa restrukturiranja u HŽ Infrastrukturi i nje-zinim ovisnim društvima.

Infrastruktura d.o.o. s danom primjene 1. studenoga. Za druš-tvo Remont i održavanje pruga d.o.o. Trgovački sud donio je 5. listopada Rješenje o pokretanju prethodnog postupka radi utvr-đivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka te je imenovan predstečajni upravitelj. Dana 14. studenoga na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano je ispitno ročište po zahtjevu Uprave Remonta i održavanja pruga d.o.o. za pokretanje stečajnog postupka, nakon čega će biti odlučeno o otvaranju stečaja. U procesu restruktu-riranja Željezničkog ugostiteljstva d.o.o. provedba izdvajanja uz osnivanje triju novih društava s ograničenom odgovornosti je u završnoj fazi. Izdvajaju se djelatnosti Croatia expressa, hotela Mursa i hotela Porin.

Drugi zaključak odnosi se na riječki prometni pravac. Prema rije-čima ministra, to je ujedno prvi Policy Paper koji je nastao u Mini-starstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, a na kojemu je radilo 40-ak različitih stručnjaka. Ministar je pojasnio:/ Ali ne samo kao željeznički pravac, nego i u smislu potencijala Luke Rijeka, koja uključuje i Zagrebačku obalu i Brajdicu. Krenulo se s pretpostavkom da je sadašnji kapacitet 150.000 TEU-ova i da prigodom izgradnje Zagrebačke obale i Brajdice u prvoj i drugoj fazi taj kapacitet maksimalno može iznositi milijun i dvjesto tisuća TEU-ova. Samim time definiran je način njegove izgradnje. Na riječkome prometnom pravcu dionica Skradnik – Zagreb projekti-ra se EU-ovim sredstvima. Taj posao bit će završen 2015. godine. / Riječ je o novoj, dvokolosiječnoj pruzi od Skradnika do Zagreba. Drugi dio posla odnosi se na dionicu od Skradnika do Škrljeva, koja će se »ispeglati«, što znači da će na toj relaciji pruga biti uglavnom dvokolosiječna, osim na dionici od Delnica do Skradnika, gdje će ostati jednokolosiječna. Završetak svih radova predviđen je 2019. godine – rekao je ministar Hajdaš Dončić te naglasio da će upravo ta nova, »ispeglana« pruga riječkoga prometnog pravca, koji poči-nje u Rijeci, a završava u Botovu u Mađarskoj, udovoljavati potre-bama budućeg opsega teretnog prijevoza u riječkoj luci.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 5

/ NOVOSTI

Organizacija Nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, Uprava HŽ Infra-strukture je na sjednici 9. studenoga donijela Pravilnik o 1. iz-mjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. Pravilnik stupa na snagu po isteku roka od osam dana od dana objave u Službenom vjesniku HŽ Infrastrukture d.o.o., a objavljen je 9. studenoga. Tim izmjenama provedene su organi-zacijske promjene potrebne za preuzimanje poslova i zaposleni-ka uslijed pripajanja društva HŽ Holding d.o.o. HŽ Infrastrukturi d.o.o. 1. studenoga. Izmjenama je predviđeno i organiziranje Službe za zaštitu imovine.

Kolektivni pregovoriKolektivni pregovori sa socijalnim partnerima o sklapanju 3. anek-sa Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture d.o.o. trenutačno su prekinuti jer pregovarački odbor sindikata nije utvrđen sukladno Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i repre-zentativnosti za kolektivno pregovaranje. Taj postupak je u tijeku pred mjerodavnim povjerenstvom. Tim 3. aneksom KU-u definirat će se cijene sata rada za novosistematizirana radna mjesta i ma-terijalna prava radnika za 2013. (regres, božićnica, naknada za prijevoz i druga prava). Drugim aneksnom KU-u već su smanjenja materijalna prava vezana uz regres i božićnicu u 2012. godini. Da bi se premostilo razdoblje do sklapanja 3. aneksa Kolektivnom ugovoru, Uprava Društva donijela je 9. studenoga Prijedlog pravil-nika o 4. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu kojim su defini-rane cijene sata rada za nova radna mjesta. Pravilnik je dostavljen socijalnim partnerima na savjetovanje.

Zbrinjavanje viška radnikaNa temelju Pravilnika o radno-pravnoj zaštiti radnika i Odlu-ke Uprave Društva od 4. listopada o poticajnim mjerama, 398 radnika napustit će Društvo uz isplatu poticajne otpremnine. S 31. listopada s radom je prestalo 370 radnika, a preostalim radnicima radni odnos će biti prekinut do 31. prosinca 2012. godine. Uprava HŽ Infrastrukture je 31. listopada i 9. studeno-ga donijela 2. i 3. izmjene i dopune Odluke o poticajnim mjera-ma kojima se radnicima produljuje rok za prijavu za dobrovoljni odlazak uz isplatu otpremnina. Za radnike koji su prenijeli ugo-vore o radu iz HŽ Holdinga d.o.o. kao rok za prijavu za odlazak uz poticajne otpremnine utvrđen je 15. studenoga, a za radnike HŽ Infrastrukture d.o.o. 21. studenoga 2012. godine. Očeku-je se da će na taj način biti smanjen planirani broj radnika u

2012. godini. Nakon što se definiraju radnici koji dobrovoljno odlaze uz otpremnine i na snagu stupi Pravilnik o 4. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu radnicima će se ponuditi ugovori o radu te će se nakon toga pristupiti definiranju liste tehnološ-kog viška radnika.

Osiguranje sredstava za investicije i tekuće poslovanjeSkupština Društva usvojila je Rebalans poslovnog plana društva HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2012. godinu (Odluka br. S-95-1/12 od 28. rujna 2012.) kojim je promijenjena struktura troškova s obzirom na dinamiku smanjenja broja radnika, preuzimanje dijela djelatnosti i radnika Remonta i održavanja pruga d.o.o. te radnika i djelatno-sti HŽ Holdinga d.o.o. Rebalansom su investicije povećane za 106 milijuna kuna. Društvo radi na osiguranju dodatnih sredstva po-trebnih po rebalansu planiranih investicija te na osiguranju tekuće likvidnosti. Tako je u tijeku nabava zajma za osiguranje financijskih sredstava za provedbu investicija u iznosu od 450 milijuna kuna. Na javni natječaj stigla je jedna valjana ponuda Zagrebačke banke. Uprava je donijela Odluku o odabiru, a budući da nema roka miro-vanja, Nadzorni odbor je na sjednici 26. rujna dao suglasnost na zaduženje. Dana 1. listopada Uprava je dostavila potrebnu doku-mentaciju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI). U proceduri je donošenje suglasnosti na zaduženje i izdavanje jam-stva Vlade RH. Na natječaj za osiguranje financijskih sredstava za tekuću li-kvidnost u iznosu od 170 milijuna kuna pristigle su četiri va-ljane ponude, a najpovoljnija je bila ona OTP banke. Po isteku roka mirovanja Uprava je donijela Odluku o odabiru te Odluku

o kreditnom zaduženju, a Nadzorni odbor je 23. listopada dao suglasnost na zaduženje. U proceduri je donošenje suglasnosti na zaduženje i izdavanje jamstva Vlade RH. Također, uz potporu MPPI-a i Ministarstva financija vode se pregovori o realizaciji EBRD-ova kredita u iznosu od 95 mili-juna eura s namjerom financiranja nabave strateške mehani-zacije i rezervnih dijelova za održavanje strateške mehaniza-cije (80 milijuna eura) te financiranja otpremnina za radnike u tehnološkom višku u HŽ Infrastrukturi (15 milijuna eura). Dana 31. kolovoza EBRD je donio formalnu odluku o odo-brenju kredita. Sada se s EBRD-ovim konzultantima radi na definiranju mogućnosti energetske učinkovitosti Društva kao pretpostavke za provođenje daljnjih aktivnosti na končanom odobrenju kredita.


/ NOVOSTI / Piše: Željko Ukić/ Foto: Dragutin Staničić

OrganizacijaU proteklome razdoblju donesena je Izmjena i dopuna Pravilnika o organizaciji s radnicima HŽ Vuče vlakova, a pošto ona stupi na snagu počet će se izdavati ugovori o radu. U tijeku je izrada Pravilnika o or-ganizaciji kojim bi se ponovno trebao smanjiti broj izvršitelja, a njego-vo donošenje planira se stupanjem na snagu novoga voznog reda.

Kolektivni pregovoriSklopljen je Kolektivni ugovor kojim je utvrđena poticajna otpremnina u najvećem iznosu od 200.000 kuna, donesena je odluka Uprave o poticajnim otpremninama od 200.000 kuna, kao i odluka kojom se rok za prijavu za poticajne otpremnine produljuje do 30. studenoga 2012. godine. Također je između HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infra-strukture sklopljen sporazum o osnivanju Željezničkog fonda unutar HŽ Infrastrukture koji će objedinjavati potrebe svih triju društava.

Zbrinjavanje viška radnikaKontinuirano se izrađuju odluke kojima se prihvaćaju zahtjevi rad-nika za odlazak uz poticajne otpremnine. Zasad su podnesena 132 zahtjeva, i to radnika HŽ Putničkog prijevoza i radnika HŽ Vuče vla-kova koji su prenijeli ugovore u HŽ Putnički prijevoz. U postupku određivanja organizacijskog viška održano je savjetovanje sa sin-dikalnim povjerenicima u funkciji Radničkog vijeća na kojemu je zaključeno da će se točka III. Ugovora o radno-pravnoj zaštiti od poslovno uvjetovanih otkaza primijeniti u izmijenjenom obliku radi provođenja daljnjih aktivnosti vezanih uz zbrinjavanje radnika koji su se našli na listi potencijalnoga organizacijskog viška.

Podjela HŽ Vuče vlakovaTijekom podjele HŽ Vuče vlakova provedena je inventura skladišta koja su pripala HŽ Putničkom prijevozu, dogovorena je podjela ob-veza između HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, što je potvrđeno Zapisnikom o podjeli da bi se dobavljače obavijestilo o slijednicima, a u završnoj fazi je izrada specifikacija za podjelu imovine, što je priprema za migraciju podataka u sustavu SAP koja je planirana za kraj studenoga.

Program restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza

Tvrtka OVV uskoro okosnica nove tvrtke Tehnički servisiHŽ Putnički prijevoz je aktivnosti na provođenju Programa restrukturiranja u prva dva tjedna stude-noga sažeo u izvješću ministru dr. sc. Siniši Hajda-šu Dončiću.

Ovisna društvaKrajem listopada održan je sastanak Skupštine HŽ Putničkog pri-jevoza s upravama ovisnih društava i predsjednicima nadzornih odbora Održavanja vučnih vozila, Čišćenja i njege putničkih vago-na, Željezničke tiskare i Prorega na temu restrukturiranja. Na tome sastanku dogovorene su daljnje smjernice za konačnu izradu Pro-grama restrukturiranja. U skladu s ranijim dogovorima utvrđeno je i da će se poticajne otpremnine za radnike ovisnih društva isplaćivati sredstvima iz kredita koja osigurava HŽ Putnički prijevoz. Za druš-tvo Održavanje vučnih vozila donesena je Odluka o izmjeni izjave o osnivanju u dijelu koji se odnosi na broj članova Uprave te sada taj broj iznosi od jednog do tri člana. U tijeku su pripreme za promjenu naziva i djelatnosti društva Održavanje vučnih vozila jer bi se ubu-duće ono trebalo zvati Tehnički servisi. U prostorijama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture održan je sastanak pomoćnika ministra Jasmina Krizmanića s pred-stavnicima HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture o načinima i uvjetima organizacije društva Tehnički servisi. U tijeku je izrada prijedloga prvih izmjena i dopuna Programa restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza, a koje se odnose na točku 6. Programa re-strukturiranja – vlasničke organizacijske strukture ovisnih društava.

Ostale aktivnostiŠto se tiče kredita za tekuću likvidnost, donesene su odluke Uprave i Nadzornog odbora kao suglasnost na zaduženje i one su dostavlje-ne mjerodavnome ministarstvu kako bi ishodili suglasnost i jamstvo RH na to zaduženje. U tijeku su aktivnosti i obveze vezane za objavu dokumentacije koja se odnosi na projekt nabave 32 elektromotorna vlaka za regionalni i gradsko-prigradski prijevoz.


/ Piše: Ivana Čubelić / NOVOSTI

OrganizacijaImenovano je Povjerenstvo za izradu nacrta o I. izmjenama i dopu-nama Pravilnika o organizaciji HŽ Carga d.o.o. koji uključuje radna mjesta radnika koji su u HŽ Cargo prenijeli ugovore iz HŽ Vuče vlakova. Predviđa se da će Pravilnik biti usvojen do stupanja na snagu no-voga voznog reda.

Kolektivni pregovoriKrajem listopada Uprava je održala sastanak s predstavnicima svih socijalnih partnera koji djeluju unutar HŽ-a na kojemu ih je upoznala s poteškoćama u poslovanju koje su uzrokovane teškom gospodarskom situacijom, a predstavila im je i provođenje Progra-ma restrukturiranja prema kojemu će do kraja 2012. biti potrebno smanjiti broj radnika za 878. Radnici HŽ Carga i socijalni partne-ri upoznati su s informacijom da je realno očekivati privatizaciju Društva za koju bi trebao biti raspisan međunarodni natječaj o kup-nji 74-postotnog udjela HŽ Carga, a kao krajnju mjeru stečaj koji podrazumijeva otkazivanje svih ugovora o radu u Društvu. Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo je 6. stu-denoga 2012. Rješenje kojim su Sindikat strojovođa Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske reprezentativni za kolektivno prego-varanje radi sklapanja kolektivnog ugovora na razini poslodavca HŽ Cargo d.o.o., Antuna Mihanovića 12. Sljedeći tjedan reprezentativni sindikati bit će pozvani na sklapanje Aneksa KU-u kojim će se u skladu s potpisanim Sporazumom od 27. rujna 2012. smanjiti materijalna prava radnika.

Zbrinjavanje viška radnikaZbog velikog broja upita radnika, rok za podnošenje zahtjeva rad-nika koji žele sporazumni prestanak ugovora o radu uz isplatu po-ticajne otpremnine bio je produljen do 9. studenoga. Do tada je zahtjeve za sporazumni prestanak ugovora o radu uz isplatu poti-

Tako je u trećem kvartalu u prevezenim tonama ostvaren veći rad za 3,9% dok su ostvareni NTKM-veći za 6,8% u odnosu na drugi kvartal. Usporedbom trećeg i prvog kvartala povećanje prijevoza robe je još izraženije pa je tako u prevezenim tonama ostvaren porast za 18,7%, a u NTKM-ima za 21,4%.

Program restrukturiranja HŽ Carga

Zahtjeve podnijelo 439 radnikaU sklopu Programa restrukturiranja koji se provodi planiranom dinamikom, Uprava HŽ Carga je ministru dr. sc. Siniši Hajdašu Dončiću dostavila izvješće o napretku Programa u prva dva tjedna studenoga.

cajne otpremnine podnijelo 439 radnika, za što je potrebno osigu-rati sredstva u iznosu od 83 milijuna kuna. Zaključkom Uprave od 20. studenoga 2012. rok za podnošenje zahtjeva radnika koji žele sporazumni prestanak ugovora o radu uz isplatu poticajne otpre-mnine produžen je do 30. studenoga 2012. godine. Za preostali broj radnika koji će se naći na popisu potencijalnoga tehnološkog viška u 2012. izradit će se Program zbrinjavanja prema Zakonu o radu i aktima Društva. Uprave HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture sklopile su Sporazum o osnivanju Željezničkog fonda unutar HŽ Infrastruk-ture koji će objedinjavati potrebe svih triju društava.

Ovisna društvaNa sastanku s pomoćnikom ministra Jasminom Krizmanićem u resornom ministarstvu raspravljalo se o organizaciji buduće tvrtke Tehnički servisi. Predloženo je da u Tehničke servise pripadnu Re-mont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod i Održavanje vagona, da upravljanje nad Radionicom željezničkih vozila Čakovec preuzme Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) te da Remont željezničkih vozila Bjelovar i AGIT i dalje ostanu u sastavu HŽ Carga. Konačnu odluku o restrukturiranju svih ovisnih društava donijet će mjerodavno ministarstvo u funkciji Skupštine HŽ Carga.

Ostale aktivnostiNadzorni odbor je 12. studenoga 2012. donio Odluku o davanju su-glasnosti na odobrenje kredita za tekuću likvidnost i za zbrinjavanje viška zaposlenih. Na temelju potrebe društva HŽ Cargo za odobre-njem dugoročnog kredita u ukupnom iznosu 345.300.000,00 kn pokrenut je otvoreni postupak zajednička javne nabave dugoročnog kredita putem HŽ Holdinga za potrebe HŽ Carga i HŽ Putničkog pri-jevoza u ukupnom iznosu od 563.100.000,00 kn, a koji se osigura-va državnim jamstvom. Budući da je HŽ Cargo u procesu restrukturiranja, neophodna je fi-nancijska konsolidacija društava nabavom financijskih sredstava za podmirenje dospjelih obveza iz tekućeg poslovanja (204.800.000 kn), kao i za potrebe zbrinjavanja viška zaposlenih (140.500.000 kn) sukladno Planovima zbrinjavanja i dinamici odlazaka radnika. Nakon dobivene suglasnosti Nadzornog odbora, Odluka o kredit-nom zaduženju HŽ Carga upućena je Vladi RH.

Poslovanje I-IX 2012.

Ostvaren porast prijevoza i prihodaU prva tri kvartala 2012. HŽ Cargo prevezao je 8292 tisuća tona robe i ostvario 1 766 milijuna tonskih kilometara. Time je ostvaren za 7,7% manji prije-voz u tonama i 5,3% manje tonskih kilometara u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim kroz kvartale 2012. bilježe se sve bolji financijski i radni pokazatelji, a očekuje se da će se takav trend nastaviti do kraja godine.

U promatranom razdoblju bilježi se povećan prijevoz rudače, čelika i ži-tarica u međunarodnom prijevozu te masti, ulja i njihovih prerađevina. Što se tiče rada luka, najviše tereta prevezeno je kroz Luku Rijeka (50%), Luku Ploče (32%), šibenska i solinska luka sudjelovale su sa 7%, a bi-binjska luka sa 4%. Na X. koridoru prevezeno je 30,6%, na Vb koridoru 30,2%, a na ličko-dalmatinskim prugama 11,6%. S obzirom na ostvarene rezultate prijevoza u prvom kvartalu ostvaren je prihod od 135,2 mil. kn, u drugom 153,2 mil. kn, dok je u trećem kvar-talu prihod porastao na 165,2 mil. kn. Prihod od prijevozu po 1 TKM-u također je porastao za 3,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povećanje rada odrazilo se i na povećanje prihoda od prijevoza u tre-ćem kvartalu u odnosu na drugi kvartal i to za 12 milijuna kuna dok je prihod u odnosu na prvi kvartal veći za 30 milijuna kuna.Iako su gospodarski razvijenije zemlje koje su članice EU-a u prošloj godini zabilježile manji pad prijevoza, u usporedbi s HŽ Cargom ostale željeznice u regiji (Slovenija, BiH) ostvarile su veći pad prijevoza u preve-zenim tonama i ostvarenim NTKM-ima.


/ NOVOSTI / Piše: Ljiljana Mamić Pandža/ Foto: Branimir Butković

Riječ je o investicijama koje se mjere u stotinama milijuna eura, a prva među njima je rekonstrukcija kolodvora Rijeka-Brajdica već u drugoj polovini iduće godine. / Nije tajna da se u Rijeci planira nekoliko velikih investicijskih proje-kata nacionalnoga karaktera koji ne mogu biti provedeni bez sudje-lovanja HŽ-a. To je ponajprije izgradnja terminala na Brajdici, koji je u završnoj fazi i koji bi u travnju ili svibnju sljedeće godine trebao biti u funkciji, a potom i izgradnja Zagrebačkog terminala koji bi trebao biti završen do 2017. godine – rekao je gradonačelnik Obersnel na konferenciji za novinare. Gradonačelnik je naglasio da ni lučki terminali, kao ni niz drugih aktivnosti, ne mogu funkcionirati bez većih zahvata u željezničku infrastrukturu. / U ovom kontekstu najvažnija za građane Rijeke jest činjenica da će se svim planiranim investicijama povećati kapacitet željezničke pruge, što je pak nemoguće bez izgradnje drugoga kolosijeka. Sto-ga će u prvoj fazi biti sagrađen drugi kolosijek od Rijeke do Škrljeva, a u drugoj od Rijeke do Jurdana. To otvara mogućnost korište-nja željeznice kao javnoga gradskog prijevoznika. Zato su u našim prostorno-planskim dokumentima predviđena željeznička stajališta – kazao je gradonačelnik Obersnel, dodavši da je riječ o nizu vrlo skupih i tehnički zahtjevnih projekata koji će biti provedeni dobrom koordinacijom i uz potporu hrvatske Vlade. Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, podsjetio je na to da je željeznica jedan od prioriteta u planovima Vlade RH. / Da bismo udovoljili svemu što se događa u zaleđu i povećali ka-pacitete pruge koja će stići u Rijeku, prioritet nam je riješiti problem grada i riječkog čvorišta, a pritom mislim na dionicu od državne granice sa Slovenijom do Škrljeva, na dva teretna kolodvora, i to na Rijeku-Brajdicu i Zagrebačku obalu, te na putnički kolodvor u Rijeci. Kada je riječ o željeznici, treba reći da će se u Rijeci idućih godina događati puno toga. Prvo ulazimo u rekonstrukciju kolodvora Rije-ka-Brajdica, i to već u drugoj polovini sljedeće godine. Procjenju-je se da ćemo u kolodvor Rijeka-Brajdica uložiti oko 100 milijuna

Projekti na riječkome području

Tema sastanka gradonačelnika Rijeke Vojka Ober-snela i Darka Peričića, predsjednika Uprave HŽ In-frastrukture, održanog u Rijeci 5. studenoga 2012. bili su infrastrukturni projekti HŽ Infrastrukture na području Rijeke.

kuna, kako bi on mogao biti operativan i servisirati koncesionara na tome dijelu grada – rekao je Peričić. Tomu je dodao da HŽ Infrastruktura već sada intenzivno radi na iz-mjeni sustava elektrovuče, što će biti završeno do kraja ove godine, tako da se trenutačno deniveliraju tuneli, isprobava utjecaj »nove« električne struje od 25.000 volti na Janaf, Hrvatski telekom i druge. To znači da se u Moravicama više neće mijenjati lokomotive niti će biti presjedanja pa će se na putu do Zagreba uštedjeti 15-ak minuta. No to ipak puno više znači za teretne vlakove. Istodobno HŽ Infrastruktura, zajedno s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom, priprema projekcije prolaska drugoga kolosijeka i put-ničkoga kolodvora da bi se željeznicu, koja se provukla kroz grad, iskoristilo za javni gradski prijevoz.Između ostalog rečeno je da će Rijeka, uz Zagreb i Vinkovce, biti je-dan od tri hrvatska centra daljinskog upravljanja. Izgradnja drugoga kolosijeka treba početi 2015. godine, do kada mora biti završena projektna dokumentacija i riješeni svi problemi. Prioritet je izgradnja drugoga kolosijeka do Škrljeva u prvoj fazi, do Jurdana u drugoj te do Šapjana u trećoj fazi. Godine 2015. krenulo bi se i u rekonstruk-ciju teretnog kolodvora na Zagrebačkoj obali, a istodobno i putnič-kog kolodvora u Rijeci.Sastanku su prisustvovali i članovi Uprave HŽ infrastrukture Marko Car i Nikola Ljuban te Tomislav Hozjan, direktor razvoja i investicij-skog planiranja.

Foto: predsjednik uprave HŽ Infrastruktura Darko Peričić i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel - radovi na izmjeni sustava vuče


/ NOVOSTI/ Piše: Danja Šilović Karić

Tijekom sastanka razgovaralo se o stanju na Hrvatskim željeznica-ma, o Programu restrukturiranja, o novom voznom redu vlakova te o namjeri prodaje HŽ Carga. Predsjednik Sindikata hrvatskih želje-zničara Ivan Forgač iznio je stajališta Sindikata o tim pitanjima te naglasio da bez intenzivne obnove i modernizacije pruga i prijevo-

Sindikat hrvatskih željezničara

Predstavnici SHŽ-a kod predsjednika Josipovića

Dana 19. studenoga predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je izaslanstvo Sindikata hrvat-skih željezničara te Jasmina Krizmanića, pomoćnika Ministra za pomorstvo, promet i infrastrukturu.

znih sredstava nikakve mjere HŽ-ova restrukturiranja neće postići željeni rezultat.Predsjednik Josipović pozdravio je suradnju Sindikata i mjerodav-nog ministarstva te naglasio da je taj dijalog neophodan kako bi se postigli zajednički ciljevi, a to su restrukturiranje i modernizacija Hrvatskih željeznica te očuvanje svakoga radnog mjesta. U izaslanstvu Sindikata hrvatskih željezničara, uz predsjednika sindikata Ivana Forgača, bili su poslovna tajnica Sanja Ešegović, blagajnica Luca Milički te dopredsjednici Ilija Bulić, Mato Derežić, Dragutin Šenjug, Martin Uremović, Vahid Bajraktarević i Marijan Jelenski.

U povodu Svih svetih

Sjećanje na poginule željezničarePodružnice Zagreb GK, Zagreb RK i TŽV »Gredelj« Udru-ge branitelja i invalida Domovinskog rata HŽ-a su u povodu Svih svetih 29. listopada organizirale susret s obiteljima poginulih branitelja željezničara.

To okupljanje organizira se svake godine uoči Svih svetih u znak sjećanja na sve željezničare poginule u Domovinskom ratu.Na domjenku u Klubu UBIDR-a na V. peronu okupljenima su se obratili Siniša Mastelić, predsjednik UBIDR-a; Darko Peričić, pred-

sjednik Uprave HŽ Infrastrukture, te Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga. Svi oni istaknuli su dug, zahvalnost i obvezu koju željeznica ima prema obiteljima i djeci željezničara poginulih u Do-movinskom ratu. U skladu s time obveza je željeznice osigurati da tijekom restrukturiranja ni jedan branitelj ne dobije otkaz. Nakon mise za branitelje u Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici pred-stavnici uprava željezničkih društava i UBIDR-a te obitelji poginulih željezničara zapalili su svijeće i položili vijence ispred zajedničkog spomen-obilježja, a isto to učinili su na grobu svakog željezničara branitelja na Mirogoju.


/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ NOVOSTI

UEIP-ova djelatnost temelji se na održavanju elektrotehničkih in-frastrukturnih podsustava. Organizacijski ti poslovi obuhvaćaju tri službe, i to Službu za signalno-sigurnosnu tehniku, Službu za tele-komunikacijsku tehniku i Službu za elektroenergetska postrojenja. Sektori, odnosno nekadašnje sekcije, raspoređeni su po cijeloj Hr-vatskoj. Budući da se s upravljačkim zaduženjima u svim dijelovi-ma sustava nije eksperimentiralo, ovom prilikom angažiran je već provjereni kadar.

Prema riječima Zlatka Mihaljevića, unutarnja organizacija vodi k tome da se pronađe način najučinkovitijeg održavanja, pri čemu je angažiran postojeći kadar uz tendenciju smanjivanja broja zaposlenih. Istodobno se neminovno nameće angažman novih, mladih stručnih kadrova građevinske i elektrotehničke struke. Upravi HŽ Infrastrukture upućen je prijedlog o zapošlja-

HŽ Infrastruktura

Intenzivan rad na što učinkovitijem održavanju

Prema novoj organizaciji HŽ Infrastrukture, glavni-nom građevinske djelatnosti bavit će se Poslovno područje Održavanje, koje se dijeli na Upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom (UGIP) i Upravljanje elektrotehničkim infrastrukturnim podsustavima (UEIP). U nekadašnjoj zgradi ETP-a na području Zapadnoga kolodvora, a današnjem sjedištu UEIP-a razgovarali smo s pomoćnikom di-rektora Održavanja za elektrotehničke infrastruk-turne podsustave Zlatkom Mihaljevićem i njegovim zamjenikom Nenadom Baranovićem.

Nenad BaranovićZlatko Mihaljević

vanju 40 inženjera pripravnika. Naime, prosječna starost struč-noga kadra od gotovo pola stoljeća i praksa smanivanja broja zaposlenih, i to visokokvalificiranih i iskusnih radnika, kroz du-lje je razdoblje dovela do manjka stručnih kadrova. Budući da je prenošenje znanja i novih rješenja neophodno, pred nove će stručnjake biti postavljena zadaća primjene novih tehnoloških rješenja.

Politika i praksa prema kojoj vrlo mladi inženjeri s malo znanja o želje-zničkom sustavu preuzimaju ključne upravljačke pozicije pokazala se lošom, a posljedice takve politike osjećaju se i danas. Novi stručnjaci prvo trebaju proći razdoblje prilagodbe, položiti stručne ispite, »raditi pod prometom« i u cijelosti »ispeći« zanat. Poslovi održavanja često nisu vidljivi. Naime, premda nema velikog angažmana mehanizacije i »kopanja« te se nekome može učiniti da se zapravo ništa ne radi, ti poslovi obuhvaćaju ispitivanja, mjerenja, kontrole i podešavanja te su bitni za cijeli sustav održavanja infrastrukture. Održavanje se izvodi organizirano i prema unaprijed planiranim radnim zadatcima. Preventivno djelovanje, zahvaljujući kojemu izostaju smetnje i kvaro-vi, najveći je uspjeh uspješnog održavanja. Dosadašnja praksa, što zbog nedostatka novca, što zbog nedovoljnog osjećaja za važnost održavanja, nije dala najbolje rezultate.

Jasno je da se novom organizacijom poslova održavanja želi po-stići maksimalna učinkovitost. To je dobar put i rezultati su vidlji-vi. Istodobno su jasno vidljive i posljedice višegodišnjeg nerada, i to ne samo u elektrotehničkoj struci. Iako sigurnost sustava nije dolazila u pitanje, jasno je da je raspoloživost uređaja bila manja. Nedostatna sredstva nadomjestio je napor koji ulažu svi zaposleni te je održana potrebna razina sigurnosti prometa, no unatoč tome povećao se broj smetnji te se produljilo njihovo trajanje, što je na kraju rezultiralo učestalim kašnjenjem vlakova.

Sustav nabave u posljednjih je nekoliko godina s više strana nai-lazio na učestale kritike. Nefleksibilan sustav nabave i nedorečen sustav SAP kojim se željelo objediniti nabavu u praksi se promet-nuo u kočnicu poslovnih aktivnosti. Tako je definirano da se robe ne mogu kupovati pojedinačno, tj. po poslovima, već samo prema unaprijed definiranim skupinama roba. Ideja je bila da se zbirnom nabavom naručuju veće količine i time postižu niže cijene, no posto-je situacije kada je robu za različite poslove neophodno nabavljati pojedinačno jer u protivnome sustav ne može funkcionirati učinko-vito. Plan nabave pokriva razdoblje od godinu dana. Ako određeno poslovno područje prvo izradi plan nabave, treba čekati najsporijeg sudionika u lancu. Također, u nekim dijelovima sustava potrebne količine roba mogu se predvidjeti s vrlo malim odstupanjima, dok u drugima nije takav slučaj. Tako Održavanje svoje potrebe može planirati s odstupanjima od oko pet posto i relativno brzo odrediti potrebne količine roba. Kada se pak riječ o Investicijama i Građenju, situacija je u mnogočemu drugačija. Investicije se moraju planirati detaljno i na kraju se događa da se javni natječaj raspisuje u srpnju. Kada se na rezultate nabave žali netko od nezadovoljnih ponuditelja i javni natječaj »padne«, nabava se ne provodi dulji period. To se pak odražava na održavanje. Zbirna nabava zasigurno je lijepa za-misao koja u praksi često nije dala odgovarajuće rezultate. Možda bi rješenje bilo u odvajanju nabave roba za održavanje i za investici-je jer jasno je da te dvije djelatnosti ne mogu planirati nabavu robe zajedno i istodobno.

U predstojećem razdoblju intenzivirat će se aktivnosti na održavanju i građenju željezničke infrastrukture. Neophodno je u najvećoj mogu-ćoj mjeri ukloniti sva uska grla. Slično kao i u ostalim djelatnostima, i


/ NOVOSTI

nabava kroz sustav pripreme i obuke treba dobiti kadar koji će moći pravodobno reagirati na potrebe različitih djelatnosti. Preskakanje stepenica u razvoju nije dobro ni za pojedinca ni za sustav u cjelini.

Radnici UEIP-a angažirani su u timovima koji rade na svim važnim aktivnostima koje se trenutačno provode na željezničkoj infrastruk-turi. Radovi na izmjena sustava električne vuče od Moravica do Rijeke privedeni su kraju. Nakon što je 1986. promijenjen sustav vuče od Zageba do Moravica, godine 2006. potpisan je ugovor o nastavku radova od Moravica do Rijeke. Kada na snagu stupi vozni red za 2012/2013., isti će sustav vuče biti instaliran na cijeloj pruzi, a u Rijeci će se nalaziti novi centar daljinskog upravljanja elektro-energetskim postrojenjima. Nakon Zagreba i Vinkovaca, to će biti treći takav centar na HŽ-ovoj pružnoj mreži.

Dana 20. srpnja 2011. počeli su radovi na zamjeni posto-jećeg signalno-sigurnosnog uređaja u Zagreb Glavnom kolodvoru. Uz manje kašnjenje radovi se izvode planiranim tempom. Postojeći elektrodi-namički signalno-sigurnosni uređaj sustava Siemens – Hal-ske (VES) sagrađen 1939. za-mjenjuje se novim, elektroteh-ničkim signalno-sigurnosnim uređajem.

Novi elektronički signalno-si-gurnosni uređaj (ESSU) obu-hvaća područje Zagreb Glav-nog kolodvora i rasputnice Trešnjevka, odnosno područje

do susjednih kolodvora Zagreb Borongaj, Zagreb Zapadni kolod-vor, Zagreb Klara i Hrvatski Leskovac.

Navedena zamjena signalno-sigurnosnog uređaja predviđa kompletnu zamjenu svih signala (ulaznih, izlaznih, prostornih i zaštitnih), graničnih kolosiječnih signala, manevarskih signala za zaštitu voznog puta i uređaja skretnica te smještaj prometnog osoblja u Novu postavnicu u Branimirovoj b.b.Završeni su radovi na kabelskoj kanalizaciji, ugrađeni su svi glavni signali (osim D9, Ds3, F4, Ds5 i Ds1), granični kolosiječni signali (osim 33D, 32D) i manevarski signali za zaštitu voznog

Projekt zamjene SS-uređaja u Zagreb GK

Radovi se privode krajuRadovi sufinancirani bespovratnim sredstvima pretpristupnog fonda IPA na zamjeni sustava si-gnalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glav-nom kolodvoru privode se kraju. U to smo se imali prigodu uvjeriti kada smo 21. prosinca obišli zgra-du nove postavnice.

puta (osim Ms13L, 48D, 16L), koji će biti ugrađeni 10 dana prije zatvora Zagreb GK.

Rad prometnika u velikoj će mjeri biti olakšan. Vozni ili mane-varski vozni put postavljat će se s dva klika mišem. Ugradnjom novih skretnica (43a - 48a) omogućit će se istodobni izlazak vla-ka s petog kolosijeka na spojnu prugu te njegov ulazak s glavne pruge na drugi, treći i četvrti kolosijek. Vlakovima iz suprotnih smjerova će uz alternativne puteve proklizavanja biti omogućen istodobni ulazak iz suprotnih smjerova na isti kolosijek. Blok-uređajem kontrolirat će se gotovo svi kolosijeci i izvlačnjaci. Ugradnjom novih skretnica broj 1 i 11 bit će omogućeno više vlakovnih i manevarskih vožnji.

Nakon završetka radova, premda se kolodvorski kapaciteti neće mijenjati, povećat će se propusna moć kolodvora i skratiti zadr-žavanje vlakova kod ulaznih signala. Kompletan prostor Glavnog kolodvora bit će osiguran videonadzorom. Kroz Glavni kolodvor prolazi oko 360 vlakova na dan, a nakon završetka radova kroz kolodvor će moći proći četiri vlaka u minuti. Tijekom ispitivanja novog uređaja Glavni kolodvor će devet dana biti zatvoren za promet.


Najveći radovi u koje su uključeni i UEIP-ovi radnici izvode se na zagrebačkome Glavnom kolodvoru, gdje se mijenjaju signalno-si-gurnosni i telekomunikacijski uređaji ugrađeni 1939. godine. Riječ je o vrlo zahtjevnom poslu koji će omogućiti bolji protok vlakova i raspoloživost uređaja.

Zbog dotrajalosti, nedostatka dijelova i odlaska ljudi koji su ih znali održavati, održavanje starih uređaja postalo je vrlo skupo i zahtjevno. Uz to stari uređaji nisu dopuštali adaptacije na pro-storu željezničkoga kolodvora. Novi uređaji postavljeni u zgradu nove postavnice uz zgradu pošte u Ulici kneza Branimira omo-gućit će neometanu građevinsku rekonstrukciju zagrebačkoga Glavnog kolodvora. Završetak tih radova može se očekivati na proljeće 2013. godine.

Novi prometni ured


Društvo okuplja oko 150 članova u koprivničkome željezničkom čvorištu i pripadajućim službenim mjestima. Organizirano djeluje dulje od 44 godine. Darivanje krvi DDK organizira četiri puta na godinu pa je takav plan i za sljedeću godinu. Godine 2011. članovi Društva darivali su 394 doze krvi, a isti broj doza darivali su do li-

Društvo darivatelja krvi HŽ-a Koprivnica

Održana izborna i izvještajna skupštinaDana 16. studenoga u Domu željezničara u Kopriv-nici održana je izborna i izvještajna skupština Druš-tva darivatelja krvi (DDK) HŽ-a Koprivnica.

stopada 2012. godine, i to uglavnom na akcijama u koprivničkome čvorištu. Riječ je o ukupno 743 doze krvi prikupljene u nepune dvije godine. Tri člana Društva krv su darivali više od stotinu puta. Riječ je o Vladimiru Bestenu, Velimiru Rokiću i Antunu Drakšiću. Među članicama tzv. zlatne dame su Darinka Lončarić, koja je krv darivala više od 50 puta, te Veronika Sonnenschein i Ivanka Žuliček, koje su krv darivale više od 35 puta. Na skupštini su imenovani i članovi Upravnog odbora, predsjednik te zastupnik u Gradskome društvu Crveni križ Koprivnica. Predložen je i Program rada za dvije godine te su dodijeljena priznanja za jubilarna darivanja krvi.

Sudionici Koordinacije na samom početku rada odali su počast Josipu Vinceku, preminulom predsjedniku matice umirovljenika Hrvatske, koji je potekao iz željezničarske sredine. Osnovna teme sjednice odnosila se nas izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju koje pokre-će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Diskusija se vodila oko tri teme, a odnosile su se na usklađivanje mirovina, na promjene koje bi se trebale uskladiti sa europskim normama a odnose se na puni radni staž, postizanja pune starosne mirovine te pitanja oko rada poslije 65 godina ili starosne granice za stjecanje ili odlaska u mirovinu. Nakon svestrane i sadržajne rasprave o zadanim temama svoje jasne stavove su iznijeli su gospodin S. Hrelja i B. Štubelj, te je Koordinacija zauzela stavove kojima se podržavaju stajalište da se usklađivanje mirovina izvodi po modificiranoj formuli koja se do sada primjenjivala pod nazivom „švicarska formula“. To znači da

Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvatske

Rasprava o mirovinskom osiguranjuSredinom listopada 2012.u Klubu Udruge željeznič-kih umirovljenika Zagreb održana je 29. sjednica Koordinacije udruga i zajednica umirovljenika Hr-vatske. Prema riječima Maria Tocauera, predsjed-nika Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske, sjednica je bila sazvana na temu reforme mirovin-skog sustava. Na sjednici su bili prisutni Božidar Štubelj, zamjenik ministra rada i mirovinskog su-stava, Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, Željko Šemper, zastupnik u Saboru RH, i članice Koordinacije udruga.

bi se usklađivanje mirovina trebalo mjeriti prema porastu troškova života i porastu osobnih dohodaka u gospodarstvu Hrvatske. Druga tema odnosila se na definiranje radnog staža potrebnog za odlazak u punu starosnu mirovinu te predlaže da on iznosi 42 godine u odnosu na dosadašnjih 40 godina. Zatim se predlaže da se nakon 60 godina starosti i ulaska u starosnu mirovinu ne penaliziraju te mirovine kao što je to bio slučaj do sada. Prijedlog Vlade RH ide za tim da riješi problem radnika koji ulaze u svijet rada sa 18 godina, u principu oni mogu do 60 godine ostvariti 40 ili 42 godina radnog staža. U principu, odlaskom u punu starosnu mirovinu, po sadaš-njem Zakonu, oni su penalizirani, jer im manjka pet godina staro-sti a prema novim prijedlozima to se ne bi penaliziralo. Time bi se omogućilo da ti radnici na temelju svoga rada i uplate u mirovinske fondove ostvare punu starosnu mirovinu bez penalizacije. U predloženim izmjenama i dopunama Zakona, otvara se mogućnost rada dužeg od 65 godina starosti, te se odustalo da se poveća starosna dob na 67 godina a za što postoje tendencije u zemljama EU. Budući se predviđa donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji se predviđa donijeti u prvom polugodištu 2013., Koordinacija će zajedno s drugim subjektima tražiti od Vlade RH da se jasnije razriješe pitanja koja se odnose na nove umirovljenike koji odlaze u starosnu ili invalidsku mirovinu, jer to su u kategorije za koje se predstavnici umirovljenika zalažu da se nađe najbolje rješenje i za društvo i za korisnike mirovine.Sve poduzimane aktivnosti trebaju se poduzeti radi usklađivanja našeg mirovinskog sustava sa pravnim stečevinama Europske unije vodeći računa o našim materijalnim i financijskim mogućnostima države.

/ Piše: Renata Kotur Jakopić

/ Piše: B. Udier

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera 13. prosinca 2012. u hotelu »Porin« planira održati svečanu sjednicu Programskog vijeća kojom bi obilježilo 20. obljetnicu rada. Bit će to prigoda za okupljanje članova svih HDŽI-ovih tijela, zaslužnih članova, predstavnika uprava društava HŽ-ovih tvrtki i predstavnika tvrtki

HDŽI

Svečana sjednica u povodu 20. obljetnice djelovanjaželjezničke industrije koje podržavaju rad HDŽI-a. Na sjednici će biti podneseno izvješće o radu HDŽI-a u proteklih 20 godina te dodijeljena priznanja pojedincima i tvrtkama zaslužnima za do-prinos uspješnom radu i razvitku Hrvatskog društva željezničkih inženjera.

/ Piše: Tomislav Prpić

Obilježen Dan SSHZagrebačke strojovođe obilježili su dan Sindikata strojovođa Hrvat-ske 8. studeni. Prigodnom svečanošću u zagrebačkom Klubu stro-jovođa obilježen je dvadeset treći rođendan najstarijeg hrvatskog samostalnog sindikata. Za brojne članove sindikata organizirano je cjelodnevno druženje. Uz predsjednika SSH, Nenada Mrgana i

članove Predsjedništva, na skupu su bili i gosti, te domaćin Stje-pan Fotović. Ovom prigodom strojovođe su se pokazali kao odlič-ni kuhari. Sami su pripremili ukusan objed, a razgovora i dobrog raspoloženja nije nedostajalo, tako da se društvo razišlo u kasnim večernjim satima.

/ Piše: B. Ćavar

/ NOVOSTI


/ NOVOSTI

Rano ujutro 6. rujna rijeka Drava dosegnula je rekordni protok od čak 3.300 kubnih metara u sekundi. Vodeni val koji je došao iz susjedne Slovenije podigao je vodostaj Drave na vrlo visoke razine te se ona izlila iz korita i poplavila brojna naselja u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Kod mjesta Virje Otok te kod mjesta Pušćine vodena buji-ca probila je visoke nasipe te poplavila oba ta mjesta izazvavši mi-lijunske štete. U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji proglašene su izvanredne mjere zaštite od poplave, a nakon izlijevanja rijeke Drave i elementarna nepogoda za sva poplavljena područja.

Rekordna količina protoka rijeke Drave pokraj Varaždina

Unatoč razornim poplavama promet redovit

Veliki vodeni val na hrvatskim rijekama Dravi i Muri zahvatio je hrvatske krajeve u razdoblju od 5. do 7. rujna 2012. godine. Unatoč rekordnom protoku Drave, te brojnim poplavljenim naseljima željeznič-ki objekti odolili su vodenoj bujici te sigurnost že-ljezničkog prometa niti u jednom trenutku nije bila niti najmanje ugrožena.

/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Veliki protok vode na rijeci Dravi, ali i na rijeci Muri prijetio je da na-nese štete željezničkim mostovima na prugama Čakovec – Zaprešić kod Varaždina, državna granica – Čakovec – Kotoriba – d. g. kod mjesta Kotoriba i na lokalnoj pruzi Čakovec – Mursko Središće – d.g. u blizini Murskog Središća. Čitavo vrijeme vrijeme dok je vodeni val prolazio ispod spomenutih mostova budno su ih nadzirali djelatnici HŽ Infrastrukture, Regionalne jedinice održavanja sjever, nadzor-nog središta Varaždin. Iako se razina vode ispod mosta preko rijeke Drave na nekoliko sati podigla gotovo do vrha nosivih stupova i do samih početaka lukova mosta razloga za prekidanje željezničkog prometa nije bilo. Visina vode nije prešla kritičnu razinu, a ujutro 7. rujna razina Drave počela je polako opadati. Čitavo vrijeme prolaska velikog vodenog vala željeznički je promet preko mosta na Dravi kod Varaždina i preko mostova na Muri te-kao redovito i bez teškoća. Unatoč rekordnom protoku tih rijeka na vidjelo je izašla kvaliteta izgradnje ovih infrastrukturnih objekata na kojima ova potencijalna opasnost nije ostavila nikakvih tragova oštećenja.

Na putu prema Varaždinu vlak se zaustavio ispred ulaznog signala u ko-lodvor Zlatar-Bistrica. Razlog je kobila koja je stražnjom nogom upala u prostor između dva praga na mostu. Vlak je kasnio više od pola sata

Zlatar Bistrica

Neobična nesreća/ Piše: Zoran Crnko/ Foto: Zoran Crnko

koliko je trajalo izvlačenje kobile. Koliku će kaznu platiti neoprezan jahač, nije nam poznato, ali neće biti mala. Minuta stajanja vlaka košta 30 kuna, izlazak policije na očevid oko 600 kn, a i dolazak vatrogasaca košta.


/ NOVOSTI / Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Projekt ACROSSEE

Kako olakšati protok roba na BalkanuProjekt ACROSSEE financira se iz EU-ova fonda SEE (South-East Europe). U projektu sudjeluje 28 partnera iz 13 zemalja jugoistočne Europe. Cilj pro-jekta jest prevladati brojne organizacijske, admini-strativne i infrastrukturne prepreke i time olakšati prevoženja roba preko granice.

Ukupni budžet projekta ACROSSEE iznosi oko 3,1 milijun eura. U projektu sudjeluje 28 partnera iz Austrije, Belgije, Bugarske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije, Albanije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Ukrajine. Iz Hrvatske u projekt su uključeni Savez za željeznicu kao punopravni partner i Ministarstvo pomorstva, prome-ta i infrastrukture kao tzv. 10-postotni partner. Desetpostotni par-tneri nemaju vlastiti budžet i konkretne zadatke u projektu. Oni su-djeluju na sastancima i konferencijama projekta, a troškove njihova putovanja i boravka pokriva neki od partnera u projektu. Projekt je počeo 1. studenoga 2012. i trajat će 24 mjeseca. Nedavno je Europska komisija izdala Prijedlog za regulaciju EU-ovih smjernica za razvitak transeuropske prijevozne mreže – COM (2011) 650/2, koji definira strategiju za TEN-T politiku do 2030/2050. go-

dine i predlaže prometne koridore važne za područje jugoistočne Europe. Projekt ACROSSEE će kroz konzorcij partnera koji sudjeluju u pro-jektu, a to su ministarstva prometa, regije, sveučilišta, gospodarske komore, prijevoznici i europska prijevozna udruženja, stvoriti široku i koherentnu platformu koja će doprinijeti racionalizaciji i optimizaciji postojeće mreže na jugoistoku Europe s krajnjim ciljem proširenja EU-ove prijevozne mreže na zapadni Balkan i razvitka jedinstvenoga prijevoznog sustava za jugoistočnu Europu. Zajednički provedene akcije i istraživanja rezultirat će konkretnim smjernicama kako neutralizirati negativne učinke prevoženja robe preko granice te istodobno smanjiti rizike ulaganja u željezničku infrastrukturu i organizaciju željezničkog prijevoza. Dakle ponajpri-je treba identificirati fizička i administrativna uska grla te predložiti konkretna rješenja kako ih prevladati. Prelazak granica valja optimizirati i ubrzati te na taj način pomo-ći integraciji važnih prijevoznih pravaca na zapadnom Balkanu u mrežu europskih prometnih koridora. To će pomoći prijevoznicima i nacionalnim politikama ali i Europskoj komisiji u boljem definiranju prometnih koridora, usmjeravanju investicija i povećanju protoka roba na tim koridorima. U sklopu projekta bit će provedena i konkretna istraživanja o radu luka u zemljama-partnerima, graničnih prijelaza te prijevoznika koji prevoze robe u međunarodnom prijevozu. Za Hrvatsku je projekt potencijalno vrlo koristan. Budući da zbog brojnih organizacijskih i infrastrukturnih poteškoća roba koja se prevozi vlakovima i kamionima vrlo sporo prelazi državne granice, konkretne smjernice kako taj protok olakšati omogućit će prijevozni-cima da rade brže i jeftinije. Ulaskom Hrvatske u EU, protok roba prema ostalim zemljama EU-a olakšat će se primjenom novih carinskih pravila, no ostat će proble-mi u protoku roba prema Bosni i Hercegovini (naročito luka Ploče) i Srbiji te dalje prema EU-ovim članicama Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj. Partneri koji sudjeluju u projektu bit će na izvoru novih saznanja, a otvara se prilika i za nova partnerstva, time i za nove projekte i financijska sredstva.


/ NOVOSTI/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Ante Klečina

U Sivoj vijećnici Fakulteta elek-trotehnike i računarstava u Za-grebu skup je svečano otvorio predsjednik Organizacijskog odbora Željko Šakić, a okuplje-ne su pozdravili i prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, dekan Fakulte-ta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Serđo Kos, dekan Po-morskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te prof. dr. sc. Hrvoje Baričević, predsjednik Skupšti-ne i Upravnog odbora Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta.

Na konferenciji je prezentiran niz radova iz područja cestov-nog i željezničkog prometa.

Održan je i vrlo zanimljiv okrugli stol o javnome gradskom prijevozu grada Zagreba i okružja na kojemu su izlagali Jadranka Veselić-Bruvo i Stjepan Kelčec- Suhovec iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, mr. sc. Branko Mikinac iz ZET-a, Stjepan Juretić iz HŽ Putničkog prijevoza, Silvana Tantegl iz HŽ Infrastrukture te prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti. Govorilo se o razvojnim planovima u prometu na razini Grada te planovima HŽ Infrastrukture te se može zaključiti da se Grad i HŽ Infrastruktura još uvijek nisu usuglasili oko toga treba li u središtu Zagrebu pruga biti na razini +1 ili -1. Unatoč tomu položaj Glavnog kolodvora ostat će isti. Sudionici su se usuglasili da postoji potreba za time da se u kolodvoru Zagreb Borongaj sagradi stajalište za gradsko-prigradski prijevoz za potrebe sveučilišnoga kampusa. U planu je i izgradnja novoga putničkog terminala Savski

Stručni skup

Automatizacija u prometu 2012.Hrvatsko društvo za komunikacije, računarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku KoREMA je od 14. do 18. studenoga u Zagrebu i Beču organizi-ralo 32. stručni skup »Automatizacija u prometu 2012«.

most. Jedan od prioritetnih za-hvata jest i izgradnja željezničke pruge prema Zračnoj luci Pleso koja će prolaziti preko Domo-vinskog mosta. Do 2015. tre-bala bi biti sagrađena i pruga od Podsuseda do Samobora.

Sljedeći dan skup je nastavljen prezentacijom 33 rada iz zrač-nog, pomorskog i riječnog te željezničkog prometa. Među ra-dovima u sklopu sekcije želje-zničkog prometa valja izdvojiti radove »Zamjena sustava elek-trične vuče 3 KV = sustavom 25 kV 50 Hz na pruzi Moravice – Rijeka – Šapjane« skupine autora iz Končar-Inženjeringa za energetiku i transport d.d., »Varijante novih željezničkih vozila baziranih na niskopodnom vlaku HŽ 6112« skupine autora iz Končar-Električnih vozila te »Moder-nizacija signalno-sigurnosnog sustava – Zagreb Glavni kolodvor« Ivana Spajića iz tvrtke »Elektrokem«.

U poslijepodnevnim satima sudionici skupa obišli su zagrebački Glavni kolodvor na kojem se izvodi rekonstrukcija signalno-sigurno-snih uređaja. Na Postavnici 1 imali su prigodu vidjeti kako funkci-onira postojeći kolodvorski sustav osiguranja, a u novoj postavnici vidjeli su nove mikroprocesorske uređaje koji će u siječnju 2013. u cijelosti zamijeniti postojeće signalno-sigurnosne uređaje. Nakon toga sudionici skupa posjetili su Odjel za prezentaciju projekata Za-grebforum u Gajevoj ulici, gdje su razgledali izložbu infrastrukturnih projekta Grada Zagreba.

Održavanje skupa nastavljeno je 16. studenoga stručnim izletom u Beč, gdje je tridestak sudionika skupa, između ostalog, obišlo Cen-tar za upravljanje željezničkim prometom i gradilište novoga bečkog glavnog kolodvora.

Na kraju treba reći da je stručni skup »Automatizacija u prometu 2012« uspio te da se prezentirani radovi mogu pročitati u zbornika radova.

/ Piše: Milan Brkić/ Foto: Branimir Butković

Sa stručnog izleta u Beč – gradilište novog kolodvora

Silvana Tantegl

Štand hrvatskih željeznica

dr. sc. Josip Tomislav Mlinarić


/ NOVOSTI / Prevela: Bruna Šarić/ Foto: Ante Klečina

Teretni prijevoz Željeznički teretni prijevoz u Europi postupno se počeo oporavljati od ekonomske krize koja je počela 2008., no budući da je početkom 2012. gospodarstvo ponovno zahvatila kriza, isto se dogodilo i željezničkom te-retnom prijevozu. Poslovni rezultati europskoga željezničkog teretnog trži-šta manji su 6,1 posto u prvom tromjesečju 2011. i 7,8 posto u drugom tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Opseg željezničkoga teretnog prijevoza smanjio se više od opsega industrijske proizvodnje, koji se prema EUROSTATU za studeni 2011. smanjio 1,3 posto i 1,8 posto. U prvih šest mjeseci 2012. opseg željezničkoga te-retnog prijevoza u Europi manji je 6,9 posto u odnosu na isto razdo-blje prošle godine. U usporedbi s istim razdobljem u 2011., u EU15 (+ Švicarska) broj tonskih kilometara (TKM) smanjen je 6,1 posto u prvom tromjesečju 2012. i 7,8 posto u drugom tromjesečju 2012. godine. Slično je u zemljama srednje i jugoistočne Europe (Central and Eastern European Countries – CEEC) broj TKM-ova smanjen 6,2 posto u prvom tromjesečju 2012. i 7,6 posto u drugom tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

Putnički prijevoz u CEEC-u Opseg željezničkoga putničkog prijevoza u Europi pao je 0,9 posto u pr-vih šest mjeseci godine. U državama EU15 (+Švicarska) broj putničkih

CER

Pad opsega teretnog i putničkog prijevozaZajednica europskih željeznica i upravitelja infra-strukture (CER) prikupila je podatke koji pokazuju smanjenje opsega željezničkoga teretnog i putnič-kog prijevoza u svim europskim regijama u odnosu na drugo tromjesečje 2011. godine.

Tablica 1: Trend željezničkoga teretnog prijevoza u Europi (mil. TKM)

Željeznički teretni prijevoz(TKM)

EU15 (+CH)

CEEC Europa

1. tromjesečje 2012./1. tromjesečje 2011.

-6,1% -6,2% -6,1%


-7,8% -7,6% -7,8%

1. polovina 2012. -7,0% -6,9% -6,9%

Tablica 2: Trend željezničkoga putničkog prijevoza u Europi (mil. PKM)

Željeznički putnički prijevoz (PKM)

EU15 (+CH)

CEEC Europa


0,0% -4,1% -0,3%


-1,1% -4,8% -1,4%

1. polovina 2012. -0,5% -4,5% -0,9%

Opseg željezničkoga teretnog prijevoza po tromjesečjima (mil. TKM)

Opseg željezničkoga teretnog prijevoza u drugom tromjesečju 2012. i prije gospodar-ske krize (mil. TKM)

kilometara (PKM) nije se promijenio u prvom tromjesečju 2012. (+0.04 posto), no u drugom tromjesečju 2012. smanjio se 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno se, prema EUROSTATU za studeni 2011., stopa nezaposlenosti u državama EU15 povećala 8,7 po-sto u prvom tromjesečju 2011. (s 9,4 posto u prvom tromjesečju 2011. na 10,3 posto u prvom tromjesečju 2012.) i 10,4 posto u drugom tro-mjesečju 2012. (s 9,5 posto u drugom tromjesečju 2011. na 10,4 posto u drugom tromjesečju 2012.). Ukupno se broj PKM-ova u EU15 smanjio 0,5 posto u prvih šest mjeseci 2012. godine. Opseg željezničkoga put-ničkog prijevoza u srednjoj i jugoistočnoj Europi (CEEC) bio je još manji u prvoj polovini 2012. godine. U usporedbi s istim razdobljem 2011. broj PKM-ova manji je 4,1 posto u prvom tromjesečju 2012. i 4,8 posto u drugom tromjesečju 2012. godine Istodobno se stopa nezaposlenosti u državama EU12 smanjila 9,2 posto u prvom tromjesečju 2012. (s 9,9 posto u prvom tromjesečju 2011. na 10,9 posto u prvom tromjesečju 2012.) i 12,4 posto u drugom tromjesečju 2012. (s 9,9 posto u drugom tromjesečju 2011. na 11,3 posto u drugom tromjesečju 2012). U prvih šest mjeseci 2012. opseg željezničkoga putničkog prijevoza u CEEC-u manji je za gotovo 4,5 posto. Te trendove komentirao je izvršni direktor CER-a Libor Lochman: / Pad opsega željezničkoga teretnog prijevoza u Europi dokaz je toga pod kojim teškim ekonomskim uvjetima danas rade teretni prijevoznici. I pad opsega željezničkoga putničkog prijevoza u CEEC-u pokazuje da bi željeznički putnički prijevoznici trebali dobiti odgovarajuću naknadu za usluge u javnom interesu (PSO) kako bi mogli učinkovito raditi u teškim gospodarskim vremenima.

Opseg željezničkoga putničkog prijevoza u drugom tromjesečju 2012. (mil. PKM)

Izvor: CER Monitor


/ NOVOSTI

Osobama smanjene pokretljivosti treba poboljšati pristupačnost cjeloku-pnog prijevoza te istovremeno osigurati održivo poslovno okruženje za željeznički sektor. Tako je glasila osnovna poruka konferencije koju su CER (Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća) i EDF (Europski forum osoba s invaliditetom) 9. listopada 2012. organizirali na temu pristupačnosti željeznice osobama s invaliditetom i smanjenom po-kretljivosti. CER i EDF pozvali su zainteresirane strane da ojačaju surad-nju te da sva sredstva i resurse usmjere na ostvarivanje tih ciljeva. CER, EDF i Europska komisija teže k ostvarivanju željezničke mreže koju će moći koristiti svi putnici, uključujući i osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. CER je prošlog lipnja objavio prijedlog željeznica o načinu na koji bi se mogao ostvariti taj cilj. Kao što je objasnio Sian Prout, šef Jedinice za jedinstveno europ-sko željezničko područje koja djeluje u okviru Opće uprave EK za mobilnost i promet, budućnost pristupačnosti željeznice trenutno je potaknuta revizijom Tehničkih specifikacija za interoperabilnost za prijevoz osoba smanjene pokretljivosti (TSI PRM). CER i EDF su na to odgovorili pozivajući na izradu nacionalnih planova za po-

CER i EDF osiguravaju invalidnim osobama pristup željeznici

boljšanje pristupačnosti koji bi trebali obuhvatiti sve zainteresirane strane, uključujući i organizacije osoba s invaliditetom, i sadržavati rokove koji su ključni za usklađivanje opreme sa zahtjevima iz TSI PRM-a. U tu svrhu, CER i EDF pozvali su Europsku komisiju, Europ-ski parlament i države članice da koordiniraju aktivnosti i uspostave potrebne resurse koji će poboljšati pristupačnost željezničkog su-stava i koji pritom neće kočiti ekonomsku održivost. Uz jačanje suradnje, željeznička društva sa svojim nacionalnim vijećima za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti rade na poboljšanju pružanja pomoći i time omogućuju ispunjavanje zahtjeva Uredbe o pravima putnika u željezničkom prometu (1371/2007). Taj je rad poka-zao da uspostavljanje usluge pružanja pomoći pruža veliku neposred-nu korist ispunjavajući specifične potrebe lokalnog stanovništva. Pristupačnost se odnosi na olakšavanje života svih putnika; iskustvo korisnika je od presudne važnosti. Govoreći u ime EDF-a, Bruno Ga-urier istaknuo je napredak i još preostale probleme koje doživljavaju putnici s invaliditetom, kao što je raspoloživost pomoći koja je mnogim osobama s invaliditetom još uvijek neophodna pri ukrcaju i iskrcaju.

Ugovor o obnovi trase i program modernizacije za dio X. paneurop-skoga koridora, koji preko Makedonije prolazi u smjeru sjever-jug, dodijeljen je austrijskoj građevinskoj tvrtki »Alpine Bau« i njezinu njemačkom partneru, tvrtki »HF Wiebe«. Ugovor vrijedan sedam milijuna eura, koji u cijelosti financira Europska banka za obnovu i razvoj, uključuje rekonstrukciju 13,3 km pruge između Tabanovaca i Kumanova na sjeveru zemlje, kao i 13,1 km pruge od Mira-vaca do Smokvice na jugu Makedonije. Te dvije jednokolosiječne pružne dionice nadogradit će se za vozne brzine od 120 km/h te će se dokinuti postojeća ograničenja brzine. Radovi će obuhvatiti čišćenje pružne pod-loge od tučenca i polaganje novih tračnica na nove betonske pragove koji će zamijeniti postojeće, drvene. Očekuje se da će projekt biti završen za 12 mjeseci. Makedonske željeznice planiraju ugovoriti daljnje radove na nadogradnji preostalih dionica X. koridora kroz Makedoniju. Ostali projekti planirani za ovu godinu u iznosu od 2,9 milijuna eura usmjereni su na modernizaciju skopskoga kolodvora, koja uključuje radove na po-boljšanju dostupnosti i informiranja putnika, a za što su studije izrađene tijekom prošle godine, a u iznosu od tri milijuna eura na modernizaciju osam drugih kolodvora u Makedoniji.

Obnova X. koridoraRŽD podupire modernizaciju Željeznica SrbijeVladimir Jakunin, predsjednik Uprave Ruskih državnih željeznica (RŽD), i Milovan Marković, generalni direktor Željeznica Srbije, krajem ožujka potpisali su Ugovor o pomoći RŽD-a u izgradnji 68 km nove elektrificirane pruge između Valjeva i Loznice te o po-moći u modernizaciji više od 300 kilometara postojećih pruga. Očekuje se da će ruska vlada kreditirati Srbiju sa 800 milijuna američkih dolara tijekom ove godine, čime će pokriti 85% troško-va petogodišnjeg programa izgradnje i modernizacije željezničke infrastrukture. RŽD će osigurati 70% radne snage i materijala, a preostalih 30% bit će pribavljeno na lokalnoj razini. Uz novu prugu, planira se sagraditi i drugi kolosijek dug 16 km između Beograda i Pančeva. Rekonstrukcija će obuhvatiti šest dijelova X. paneuropskoga koridora u duljini od 111 kilometara, a bit će modernizirano i 200 kilometara srpskog dijela pruge od Beograda do Bara u Crnoj Gori.Ograničenja brzine od 30 km/h koja su trenutačno na snazi na mnogim dijelovima pruge modernizacijom bi trebala narasti na 120 km/h.

/ Pripremla: Iva Jurčić

/ Piše: Damir Piljac

U CER-u nedavno su održani sastanci Radne skupine za odnose s korisnicima i Radne skupine za putnički prijevoz na kojima se raspravljalo o mogućim zajedničkim aktivnostima u vezi s buduć-nošću prava putnika. S tim povezane skorašnje inicijative EU-a uključuju izvješće Europske komisije o Uredbi o pravima putnika u željezničkom prometu (1371/2007), eventualne smjernice koje će Komisija predložiti za tu Uredbu, izmjene i dopune Uredbe o pra-vima putnika u zračnom prometu (261/2004) te Europski zakon o pristupačnosti.Sudionici sastanaka dogovorili su načela na osnovi kojih bi se ra-zvio zajednički sporazum i moguće zajedničke inicijative, kao što su potreba za boljom komunikacijom među zainteresiranim stranama, veća upotreba alternativnih rješenja sporova, postupci državnih provedbenih tijela usmjereni na korisnike, usporediva prava u ra-znim oblicima prijevoza i razmjene najučinkovitijih oprobanih po-

Holističkim pristupom do prava putnikastupaka kad su u pitanju pristupačnost za invalidne osobe i osobe smanjene pokretljivosti.Naglašava se potreba za poboljšanjem informiranosti putnika, po-sebno u situacijama radova na pruzi, a raspravljalo se i o potrebi za poboljšanjem prijevoza bicikala u međunarodnom prijevozu te boljom prilagođenosti internetskih stranica korisniku.Europski parlament je 23. listopada 2012. usvojio Rezoluciju o pra-vima putnika u svim oblicima prijevoza (COM/2011/898) kojom se želi pojasniti postojeće zakonodavstvo Europske unije i osnažiti nje-gova primjena u svim oblicima prijevoza. Jedna od ključnih poruka Rezolucije kaže da ne bi smjelo biti odstupanja u pravima putnika koja se primjenjuju u različitim oblicima prijevoza. CER podržava i poziv Europskog parlamenta da se za sve oblike prijevoza odredi rok za predaju i rješavanje pritužbi. Ovo je važno pitanje želi li se putnicima osigurati dobra usluga.


/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

/ HŽ INFR ASTRUKTUR A

Pruga Čakovec – Mursko Središće – DG

Obnovljen dio pruge blizu slovenske graniceNa lokalnoj pruzi Čakovec – Mursko Središće – DG obnovljen je kilometar pruge od Murskog Središća do državne granice. Potrebno je obnoviti još šest kilometara kolosijeka koji su u vrlo lošem stanju. Ti se radovi planiraju tijekom 2013. godine.

ustroja koja je uključivala zamjenu tračnica, pragova i zastorne priz-me. Korišteni su novi tučenac te polovni pragovi i tračnice. Sanaciju su izveli radnici radnih grupa Varaždin i Čakovec Poslovnog centra održavanje i građenje pruga HŽ Infrastrukture.Dio pruge Čakovec – Mursko Središće od stajališta Čakovec Buzo-vec do kilometra 10+500 obnovljen je polovnim materijalom 2007. godine. Zahvaljujući tomu na tome dijelu pruge vozna brzina je podi-gnuta na 60 km/h. Na preostalom dijelu pruge do Murskog Središća i granice sa Slovenijom, u dužini oko sedam kilometara, zbog lošeg je stanja kolosijeka najveća dozvoljena brzina samo 20 km/h. Unatoč obnovi spomenutoga kilometra pruge vozna brzina neće se po-većati. Povećanje vozne brzine bit će moguće tek kada bude obnovljeno i preostalih šest kilometara pruge na kojima je stanje kolosijeka trenu-tačno vrlo loše. Tada će čitavom prugom biti moguće voziti brzinom od 60 km/h. Na toj pruzi radnim danom vozi šest pari putničkih vlakova. Po pruzi uglavnom voze dizelski motorni vlakovi serije 7122. Najčešći putni-ci su učenici srednjih škola i studenti koji putuju prema školama i fakultetima u Čakovcu i Varaždinu. Vozi i jedan par teretnih vlakova dnevno koji prevoze robu za potrebe tvornice »Petrokemija« u slo-venskoj Lendavi, ujedno i krajnjem kolodvoru te pruge. Mala brzina na još neobnovljenome dijelu pruge znatno produžuje putovanje putničkih i teretnih vlakova, što bitno smanjuje kvalitetu usluge i eksploatacijsku vrijednost pruge. No radnici Nadzornog sre-dišta Varaždin Regionalne jedinice Održavanja Sjever HŽ Infrastruk-ture predložili su da obnova preostalog dijela te pruge uđe u plan za 2013. godinu. Ako se uspije osigurati novac, pruga bi trebala biti obnovljena do stupanja na snagu voznog reda za 2013/2014.

Dionica pruge izgrađena je 1914. godine, a zbog dotrajalosti pruge trenutna brzina vlakova za važeći vozni red je 20km/h, kroz kolodvor Požega 15km/h. Bez obnove pruge došlo bi do njenog zatvaranja. Uprava HŽ Infrastrukture modelom suradnje s lokalnom zajedni-com, u ovom slučaju s gradom Požega, pronašla je model revitali-zacije lokalnih pruga.Na dionici je izvedeno 20 lukova te 11 željezničko-cestovnih prijelaza od čega su 4 osigurana polubranicima i svjetlosno zvučnom signali-zacijom, dok su ostali osigurani prometnim znacima. Dopušteno op-

Pruga Požega - Velika

Započeli radovi na obnovi pruge Požega - VelikaDana 12. studenoga 2012. HŽ Infrastruktura zapo-čela je s radovima na obnovi pruge Požega – Veli-ka, u dužini dionice 11,767km. Ukupna vrijednost investicije iznosi 25 milijuna kuna, od čega će Grad Požega uložiti 350 tisuća kuna za kameni materijal. Namjera je obnoviti prugu i osposobiti je za brzinu vlakova od 60 km/h do 1. svibnja 2013. Na taj na-čin, prijevoz željeznicom na relaciji Požega – Veli-ka ponovo će biti konkurentan za prijevoz tereta te putnika u dnevnim migracijama, što će u konačnici doprinijeti revitalizaciji ovog prostora.

terećenje je 16t/osovini. Na dionici su ugrađena 3 čelična mosta.U planu radova Poslovnog centra održavanja i građenja pruga i Re-gionalne jedinice Održavanja Istok je kompletna zamjena gornjeg ustroja dionice na cjelokupnoj dužini pruge od Požege do Velike. U odobrenim zatvorima pruge planiramo na dijelu dionice, od kolodvora Velika do stajališta Trenkovo u dužini 3600 m, proširiti planum nasi-pa razastiranjem i planiranjem postojeće zastorne prizme, zamijeniti kolosiječnu rešetku, ugraditi zastorni materijal od tučenca te ako nam omoguće vremenski uvjeti, aluminotoplinsko zavarivanje tračnica Cilj samih radova obnove pruge je pored povećanja brzine, kolnička konstrukcija povećane nosivosti C4-20 t/osovini. Uređene površine za prihvat putnika napravljene su u kolodvorima Požega i Velika. Namjera je nakon završetka radova obnove pruge urediti perone i na stajalištima Mihaljevci i Trenkovo. Radovi će se odvijati u ciklusima od ponedjeljka od 7.00 sati do petka do 18.00, u četiri ciklusa, počevši od 12. do 16. studeno-ga te od 3. do 7. prosinca 2012. U slučaju povoljnih vremenskih uvjeta radovi bi se nastavili bez prekida, u suprotnom, u drugom ili trećem mjesecu 2013. s planom završetka obnove pruge do 1. svibnja 2013. U organizaciji Regionalne jedinice Organizacije i re-gulacije prometa Istok organiziran je prijevoz putnika autobusima. Osim te dionice, plan Uprave HŽ Infrastrukture je i obnova pruge Pleternica – Čaglin –Našice za koju će također biti potpisan spora-zum između HŽ Infrastrukture i Grada Požege.

/ Piše: Željka Mirčić

Kilometar pruge od Murskog Središća do državne granice obnov-ljen je tijekom studenoga. Riječ se o posljednjem kilometru prije prelaska pruge iz Međimurja u Sloveniju, tj. od mosta na rijeci Muri do tovarišta Mursko Središće, uključujući i prolazni kolosijek u to-varištu. Na dionici je izvedena temeljita sanacija gornjega pružnog


/ Piše: Martina Elizabeta Lovrić/ Foto: Branimir Butković


Križevci – Koprivnica Nakon obnove dionice B-ogranka V. paneuropskoga prometnog koridora od Križevaca do Koprivnice pruga će biti podobna za vo-žnju brzinom od 140 km/h odnosno od 100 km/h na njezinu brd-skome dijelu. Vrijednost radova ugovorenih sa zajednicom izvođača iznosi 188 milijuna kuna (odnosno 230 milijuna kuna s PDV-om), a HŽ Infrastruktura financira ga sredstvima kredita za koji je jamstvo dala Vlada RH. Voditelj projekta Davor Sabolović je u sklopu HŽ Infrastrukture uspješno koordinirao sve poslove između zajednice izvođača radova te regionalnih jedinica u sklopu HŽ Infrastrukture, i to Organizacije i regulacije prometa te Održavanja. Iako je na početku izvedbe remonta bilo poteškoća jer nisu svi po-trebni materijalni resursi bili dostupni u zadanome vremenu, rado-vi su izvedeni uz veliku koordinaciju i prije utvrđenoga roka. Osim toga, dobrom organizacijom i upravljanjem troškovima projekta postignuta je i znatna financijska ušteda. / Unatoč poteškoćama koje se neminovno pojavljuju u tako velikim projektima, na ovome kapitalnom remontu vidljivo je koliko je po-trebno da sve HŽ-ove organizacijske jedinice uključene u remont, projektni tim (nadzorni inženjeri) i izvođači radova surađuju svaki dan – zaključio je voditelj projekta Sabolović, iznimno zadovoljan rokom završetka i kvalitetom izvedenih radova.Radovi su bili podijeljeni na dvije poddionice, i to na ravnu dionicu između kolodvora Le pavina i Koprivnica te brdsku dionicu od kolod-vora Lepavina do Križevaca. Ove jeseni na dionici Križevci – Lepavina radovi su u završenoj fazi te se izvodi fina regulacija kontaktne mreže, ručno planira zastorna prizma, torkretiraju i uređuju krila i parapeti propusta i kopaju zemljani kanali, a izvedeni su fugiranje armiranobetonskih kanalica i čišćenje postojećih kanalica od nanosa zemlje, bušenje tračnice te uzemljenja povratnog voda. Uređene su kućice automatskih pružnih blokova, obnovljena su četiri željezničko-pješačka prijelaza, zamijenjeni su signali, polubranici i ormari na četiri željezničko-ce stovna prijelaza te su trasirani kabel STKA i ostali kabeli. Završeni su i radovi na gradnji perona u stajalištima Ma-jurec, Carevdar i Vojakovački Kloštar te u kolodvoru Lepavina. Tehnički pregled planira se za prvi tjedan prosinca kada bi se treba-la ocijeniti sposobnost pruge za brzine vlakova predviđene voznim redom za 2012/2013. godinu. Za provjeru geometrijskog uporab-nog stanja kolosijeka za brzine vlakova veće od 100 km/h potrebno je i snimiti geometriju kolosijeka tračničkim mjernim vlakom FMK-004.

Modernizacija B-ogranka V. paneuropskoga prometnog koridora

Dionice spremne za projektirane brzinePružne dionice od Križevaca do Koprivnice i od Lo-kava do Drivenika bit će spremne za projektirane brzine u voznome redu za 2012/2013.

Lokve – DrivenikNa drugoj, vrlo zahtjevnoj brdskoj dionici hrvatskog B-ogranka V. paneu-ropskog koridora, onoj između Lokava i Drivenika dugoj 15,9 km, radovi na modernizaciji počeli su 8. studenoga 2010. i u završnoj su fazi, osim dodatnih radova koji nisu bili predviđeni projektom. Vrijednost izvedenih radova i dodatnih radova iznosit će oko 128 milijuna kuna. Do kraja studenoga 2012. na dionici Lokve (prolazni kolosijek) – Fužine (uključivo) – Drivenik izvedeni su svi ugovoreni radovi na gornjem pruž-nom ustroju, radovi na usklađivanju kontaktnih mreža, signalno-sigur-nosnih i telekomunikacijskih uređaja te će stupanjem na snagu vozno-ga reda za 2012/2013. na toj dionici biti uvedena projektirana brzina od 75 km/h, osim na prolaznome kolosijeku u kolodvoru Lokve, gdje će brzina iznositi 40 km/h zbog preprojektiranja čitavoga kolodvora. / Pružne građevine d.o.o., jedan od izvođača radova, na poddionici Fužine – Drivenik u cijelosti su izvele radove, a na poddionici Lokve – Fužine izvedeno je 90% radova (preostalo je ugraditi oko 1 200 m armiranobetonskih kanalica za odvodnju) – naglasio je Darko Ko-vač, voditelj projekta kapitalnog remonta dionice Lokve – Drivenik. U 2013. planira se izvođenje dodatnih radova, i to u kolodvoru Lo-kve (uređivanje površina između kolodvorske zgrade i 1. perona te između 1. i 2. kolosijeka i 2. i 3. kolosijeka, zamjena kolosiječne rešetke na 1, 2. i 4. kolosijeku, ugradnja novog tučenca, strojna regulacija kolosijeka) te u kolodvoru Fužine (uređenje površina iz-među kolodvorske zgrade i 1. kolosijeka). Također bi trebala biti izvedena sanacija usjeka na otvorenoj pruzi i niša u tunelima, što nije bilo predviđeno osnovnim ugovorom (projektom). Svi navedeni radovi planiraju se završiti do lipnja 2013. godine.

Na dionici pokraj Fužina na složenim zahvatima na stijeni bili su angažirani radnici Pružnih građevina

S početka radova pokraj Koprivnice


Od 12. lipnja na mjesto direkto-ra Pružnih građevina imenovan je Branko Margetić. Zanimljiv je podatak da je Margetić u Pružne građevine (u to vrijeme OOUR Donji stroj) došao isti dan kada i bivši direktor Vladimir Frančić i od tada su zajedno radili do lip-nja ove godine. / Točnog datuma se ne sjećam, ali bilo je to 1984. godine. Iako se na brzinu ne mogu prisjetiti točnog datuma, pamtim da je tog dana Vlado Pospišil dobio

kći i u tvrtki je vladalo dobro raspoloženje – rekao je Margetić i na-stavio: / Praksa direktora Vladimira Frančića bila je da se u tvrtki ponaša-mo kao u vlastitu domaćinstvu. Trošak uvijek balansiramo prema mogućnostima. Danas poduzeće ima 136 zaposlenih, a tijekom sezone angažiramo u prosjeku trideset ljudi. Stabilna smo i dobro uhodana ekipa, a to je itekako važno za posao. Iskustvo je pokazalo da prečeste promjene uprava remete poslovanje poduzeća. Najte-ža godina bila je 2008. kada nam je prihod pao gotovo 30 posto. Tada se nije čekalo i vjerovalo da bi nas mogao spasiti jedan dobar posao. Uprava je reagirala brzo i to se pokazalo kao jedino moguće rješenje. Smanjen je broj zaposlenih, za sezonce više nije bilo posla i u cijelosti su iskorišteni »stari« godišnji odmori. Smanjen je i broj kooperanata, a ukinuto je i plaćanje prijevoza na posao koji se do tada plaćao po dvije osnove. Mjere štednje proveli smo u dogovoru sa sindikatom. Danas smo svjedoci toga da se poslovanje na sličan način racionalizira u cijelome željezničkom sustavu. Već sljedeće godine bilo je lakše. Počeli su radovi na riječkoj pruzi (Lokve – Drivenik), remont pruge Križevci – Koprivnica, a bilo je posla i na ličkoj pruzi – rekao je Margetić.Na pitanje kakva je bila ova godina, Margetić je odgovorio: / Mogu reći da smo ove godine imali dosta posla. Iz 2011. prenijeli smo poslove vrijedne oko 30 milijuna kuna. Do kraja godine imamo posla i objektivno možemo biti zadovoljni, tim više što su i za sljede-ću godinu najave dobre.Remont na dionici riječke pruge od Lokava do Drivenika bio je jako zahtjevan zbog vrlo nepristupačnog terena gdje se automobilom do pruge moglo stići na samo nekoliko mjesta. Budući da su se na ra-dilištu istodobno izvodili razni radovi, bilo je teško uskladiti potrebe svih izvođača. U takvim situacijama važno je raspolagati s dovolj-nim brojem specifičnih strojeva. Struktura posla uvjetuje opremu, a na riječkoj pruzi posebno korisnima pokazali su se mali bageri. Pružne građevine uložile se puno u opremu i danas je poduzeće optimalno opremljeno. Naime, kada se pokazalo da se neki poslovi pojavljuju učestalo i da usluge kooperanta previše koštaju, kupovali

Pružne građevine

Svake godine u plusuOtkako od 2002. posluju kao društvo ograničene odgovornosti, Pružne građevine profilirale su se kao respektabilna željeznička građevinska tvrtka i do sada su svaku godinu uspjele završiti pozitiv-nom bilancom. Svjedoci smo toga da kriza teško pogađa cijeli građevinski sektor, a i toga da želje-znička poduzeća koja su se bavila tom djelatnošću kao PZZ Inženjering i Remont i održavanje pruga nisu uspjela opstati.

su vlastitu opremu. Na riječkoj pruzi istodobno je radilo šest bage-ra, a u listopadu je na remontu bilo angažirano pet pružnih vozila. U posljednje vrijeme Pružne građevine sagradile su niz perona, ob-novile veliki broj usjeka i tunela, sanirale i obojile mostove »Kupa-Zorkovac«, »Kupa-Bubnjarci«, »Dretulja«, »Mrežnica«, »Orljava« i »Stara Foša«, no tehnološki najzahtjevniji posao svakako je bila sa-nacija mosta na Savi kod Jakuševca. Tamo je oštećeni most podi-gnut na nove privremene nosače, promijenjeni su svi oštećeni dije-lovi čeličnog mosta, nakon čega je mosna konstrukcija postavljena na novosagrađeni stup te je most osposobljen za promet vlakova. Drugi posao koji su Pružne građevine nedavno preuzele jest završe-tak željezničkog stajališta u središtu Karlovca, što budi nadu da će ti radovi konačno biti završeni. Estetski vrlo atraktivno stajalište već nekoliko godina stoji nedovršeno. Izvođač radova »Cenoza«, koji prije gradnje tog stajališta nije imao nikakvih iskustava s peronima i stajalištima, napustio je gradilište i sada se nastoje ukloniti uočeni nedostatci i završiti posao. Pružne građevine dobile su zadatak da posao završe u što kraćem roku. Margetić nije sklon prognozirati konačni rok završetka radova: / Jako je teško popravljati za drugima. Uočili smo niz nedostataka i detalja koji su loše napravljeni. Analizirali smo situaciju i sada se trebamo odlučiti za najpovoljnije načine sanacije. Dio perona zadire u slobodni profil, betonska podloga je ispucala te nastojimo naći rješenje kojim ćemo postići to da beton ne puca i da se podloga ne kliže. Posla ima i na ogradi te na postavljanju rasvjete. Jasno nam je da su u ove tri-četiri godine lagane vožnje uzrokovale velike troškove i da je javnost jako osjetljiva na sam spomen karlovačkog stajališta, ali nama je potrebno još malo strpljenja i taj posao ćemo uspješno odraditi.


Radovi na riječkoj pruzi

Branko Margetić, direktor Pružnihgrađevina



Iza financijski uspješnog poslo-vanja stoji poslovna filozofija koja uključuje puno rada, korektne cijene te poštivanje visokih stan-darda kvalitete i zadanih rokova. O tržištima na kojima je RPV Sla-vonski Brod uspio nadomjestiti pomanjkanje poslova za želje-znicu direktor RPV-a Slavonski Brod Jakob Mađarević je rekao: / Do posla pokušavamo doći na tržištima u našem okružju. Dosta posla obavljamo za privatne ope-ratore kojih je sve više, uspješni smo u održavanju industrijskih lokomotiva, intenzivirali smo pro-izvodnju rustikalnog namještaja, a na javnom smo natječaju dobili

posao uređenja i konzerviranja parnoga stapnog stroja.Danas parnjače pobuđuju maštu svih naraštaja. Čest su motiv i filmova. U okružju izletnike voze i posebni muzejski vlakovi koje vuku parne loko-motive, a veliko zanimanje izazivaju i revije parnih lokomotiva. U rudnici-ma Tuzlanskog bazena u Bosni i Hercegovini parnjače još uvijek voze. Ta saznanja potaknula su Upravu RPV-a da pokuša sastaviti muzejski vlak koji bi vukla parna lokomotiva. Tome cilju približili su se početkom stu-denoga kada su u Tuzli kupili parnjaču. Sada je na radnicima radionice da obave ostatak posla. Budući da se zna da RPV Slavonski Brod ima licenciju Ministarstva kulture RH za restauratorske radove, da je u tome poslu uspješan te da su obnovili parnu lokomotivu zagrebačkog Tehnič-kog muzeja, ne treba sumnjati u to da će i ovaj put biti tako. / Manevarku u voznom stanju serije 862 pronašli smo u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1957. u »Đuri Đakoviću«. Nudi se na prodaju i cijena je vrlo povoljna. Mi bismo je uredili. S dva ili tri va-gona mogli bi sastaviti atraktivan muzejski vlak. Procjenjujemo da bi se cijeli posao mogao napraviti za oko 100 000 eura te da to ne bi bila prevelika investicija – rekao je Mađarević. U brodskoj radionici s puno pozornosti prate sve što se događa na tržištu željezničkih vozila. U skladu s time uz dosta komercijalnog uspjeha kupuju rabljene cisterne i manevarke. Nakon što ih obnove i remotoriziraju, ovisno o interesu, prodaju ih ili iznajmljuju. Prema Mađarevićevim riječima, na kraju svaka roba nađe svojega kupca. RPV Slavonski Brod budućnost vidi u sastavu HŽ Carga. Uprava tvrtke želi preuzeti praonicu teretnih vagona. Ta praonica, u kojoj dio posla io-nako obavljaju zaposlenici radionice, u sastavu RPV-a Slavonski Brod bila bi iskoristiv i ekonomski isplativ dopunski sadržaj. RPV Slavonski Brod, koji u svojemu vlasništvu ima pet manevarki, spreman je preuzeti i manevarski rad, održavanje i lokomotive HŽ Carga u kolodvoru i luci. Za-nimljiv je podatak da se sada brodske manevarske lokomotive šalju na popravak u Vinkovce te da zbog toga prelaze 9000 km godišnje. Uprava RPV-a Slavonski Brod spremna je u svoj sastav uključiti i dvije radionice Održavanja vučnih vozila smještene u Osijeku i Vinkovcima s ukupno 20 radnika. To bi HŽ-ovim tvrtkama donijelo uštedu od 1,5 milijuna kuna. RPV Slavonski Brod spreman je ponuditi i uslugu održavanja i rada po-

RPV d.o.o. Slavonski Brod

Uspješan konkurent na tržištuUnatoč smanjenom opsegu rada za HŽ-ove tvrtke, ponajprije za HŽ Cargo, Remont i proizvodnja želje-zničkih vozila (RPV) d.o.o. iz Slavonskog Broda je zahvaljujući radu za vanjske naručitelje, konkuren-tnosti, kontroli troškova poslovanja i fleksibilnosti uspio poslovati pozitivno.


/ HŽ CARGO

moćnog vlaka na području istočne Slavonije prilikom manjih izvanrednih događaja. To se pokazalo uspješnim prilikom izvanrednih događaja kod Fužina i Cerne. Na brodskom područje u budućnosti se objektivno može očekivati znat-no povećanje opsega prometa. Naime, »Đuro Đaković« širi poslovanje i velike, donedavno prazne, pogone popunjavaju novi proizvođači, u industrijskoj zoni Bjeliš uz luku na Savi gradit će se elektrana, a preto-varivat će se i veće količine nafte. U tome svoju priliku vidi i RPV-ovo poslovodstvo, tim više što je poduzeće provelo proces restrukturiranja te s 124 radnika u pogonu i 28 administrativnih radnika može uspješno konkurirati na tržištu.

Jakob Mađarević


/ SIGURNOST

Dana 8. studenoga na željezničko-cestovnome prijelazu u ko-lodvoru Požega sudionike u prometu zaustavljali su te im dijelili edukativne i promotivne materijale predstavnici HŽ Infrastrukture i MUP-a. Kao domaćini akcije veliku pomoć u njezinoj organizaciji pružili su Stipe Barišić, šef kolodvora Požega, i Vladimir Beljo, predstavnik Regionalne jedinice organizacije i regulacije prometa Istok. Akciji se pridružio i gradonačelnik Požege Zdravko Ronko, koji je vrlo aktivno dijelio promotivne materijale i razgovarao s vo-začima. Unatoč ulaganjima u podizanje razine osiguranja, iskustva i statisti-ke podupiru tvrdnju da se marketinškim djelovanjem znatno može utjecati na smanjenje broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ovima, i to ukazivanjem na vlastitu odgovornost te podizanjem svijesti voza-ča cestovnih vozila, biciklista i pješaka. Brojke potkrepljuju tu tezu. Naime, upravo su se na prijelazu na kojem je održana akcija 2005. dogodile dvije nesreće u kojima su dvije osobe teško ozlijeđene. Od 2007. na istome prijelazu zabilježeno je sedam lomova polubranika pa je očito da je osim uređaja i tehničke zaštite jako važan i odnos pojedinca prema pravilima ponašanja, prometnim znakovima i dru-gim sudionicima u prometu.

/ Piše: Zdenka Dokaza/ Foto: Ingrid Grbeša Sanja Paić

Vlak je uvijek brži

Akcija je nastavljenaDana 8. studenoga akcija »Vlak je uvijek brži« odr-žana je na kolodvorskom željezničko-cestovnom prijelazu (ŽCP), a 9. studenoga zaposlenice HŽ In-frastrukture održale su predavanja u dvije škole na području Požege, i to u OŠ Ivana Gorana Kovačića u Velikoj te u OŠ Fra Kaje Adžića u Pleternici.

Vozači, biciklisti i pješaci s kojima su razgovarali predstavnici HŽ Infrastrukture s velikim su razumijevanjem i odobravanjem komen-tirali akciju, a bilo je i onih koji su izrazili zahvalnost što HŽ i na taj način pokušava djelovati na smanjenje broja nesreća. Željezničko-cestovni prijelaz na kojemu se provodila akcija upozorenja vrlo je specifičan. Naime, on je dio križanja na kojemu je promet reguliran semaforima. Zbog vrlo gustog prometa ŽCP je osiguran i signaliza-cijom i polubranikom. Prema pričama požeških vozača, to je križa-nje koje zahtjeva maksimalnu koncentraciju i strpljenje. Upravo je to i jedan od ciljeva akcije – upozoriti i apelirati na strpljenje. Bez obzira na razinu osiguranja ŽCP-a, vlastita odgovornost i strpljenje vozača, motorista ili pješaka najveće su jamstvo sigurnosti svih sudionika u prometu.

U Požeško-slavonskoj županiji nalazi se 67 ŽCP-ova. Od 2007. do rujna 2012. na ŽCP-ovima u toj županiji dogodilo se 14 nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a pet ih je teže ozlijeđeno. U istom razdoblju nesavjesni vozači su 70 puta lomili polubranike i branike.

Dana 9. studenoga predstavnice HŽ Infrastrukture održale su pre-davanja u OŠ Ivana Gorana Kovačića u Velikoj te u OŠ Fra Kaje Adžića u Pleternici. Oba mjesta usko su vezana uz prugu i vlak. U Velikoj se vesele obnovi pruge prema Požegi i nadaju se da će nji-hova djeca i u budućnosti moći putovati vlakom do škola u Požegi.

Grad Pleternica nalazi se na križanjima pet cesta i dviju željezničkih pruga. Zbog toga je jasan stav mještana da je pruga od presudne važnosti za razvoj i opstanak toga grada.

Predavanja su održana u šest razreda, a njima su bila obuhva-ćena djeca trećih i četvrtih razreda. U sklopu predavanja učenici su ukratko upoznati s povijesti željeznice, željezničkim zanimanjima te vrstama vlakova i vagona te ih se upozorilo na to kako se treba ponašati uz prugu te koje opasnosti nose igra uz prugu i prelazak preko pruge.

Budući da su slavonska mjesta poznata po tome da njihovim uli-cama voze mnogobrojni biciklisti, treba imati na umu da je među njima i znatan broj djece. Zato je to bila dobra prilika da se djecu upozori na dodatan oprez te da im se preda u zadatak da prijatelje i obitelji upoznaju s akcijom »Vlak je uvijek brži«. Na kraju sata učeni-cima su podijeljeni promidžbeni materijali vezani uz akciju.Ravnatelji i učitelji u obje škole su s velikim odobravanjem pratili rad s djecom te zamolili da njihove škole i u budućnosti budu uključene u akciju »Vlak je uvijek brži«.

Gradonačelnik Zdravko Ronko u razgovoru s novinarima


/ OSOBNO

Vedranko Brozović, šef kolod-vora Ogulin, nagradu je primio na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 14. rujna, a priznanje je dobio za rad u klubu »Franko-panski strjeličari«, u kojemu trenutačno obnaša dužnost predsjednika, te u »Franko-panskoj gardi Ogulina«, po-vijesnoj postrojbi Hrvatske vojske.

Brozović se po malo čemu razlikuje od tipičnoga ogu-linskog željezničara. I on na-

stavlja željezničarsku obiteljsku tradiciju. Njegov otac Josip bio je vozač pružnog vozila, a tradiciju nastavlja njegov sin koji je završio nastavni program za prometnika u Željezničkoj tehnič-koj školi.

Vedranko Brozović ima 38 godina i jedan mjesec radnog staža. Po-čeo je raditi 1982. kao radnik na održavanju vozila, a dvije godine nakon što je završio Željezničku tehničku školu u Zagrebu počeo je raditi kao prometnik. Sljedećih osam godina radio je u Škrljevu, Fužinama i Rijeci. Nakon što je aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu i stekao diplome Fakulteta prometnih znanosti, radio je u Rije-ci kao instruktor prometa. Prije povratka u Ogulin radio je kao šef kolodvora Moravice.

Povratak u Ogulin otvorio mu je mogućnost da se aktivno uključi u organizaciju društvenih aktivnosti po kojima je danas taj grad pre-poznat u Hrvatskoj. Godine 2002. bio jedan od utemeljitelja kluba

Vedranko Brozović

Kreator ogulinskih simbola »Frankopanska garda Ogulina« danas je jedan od prepoznatljivih simbola Ogulina i bez njezina sudjelovanja rijetko prođe kakvo veće događanje u gradu. U redovima Sportskog društva »Franko-panski strjeličari« danas su brat i sestra Vedran i Maja Orlić, juniorski reprezentativci Hrvatske. Obje te udruge su se u kratkom razdoblju od osnutka izdigle kvalitetom i postale prepoznatljive u cijeloj Hrvatskoj. Inicijator njihova osnutka je željezničar Vedranko Brozović, ovogodišnji dobitnik nagrade Grada Ogulina.

»Frankopanski strjeličari«, a danas je njegov predsjednik. Premda spada u manje poznate sportove, streličarstvo je olimpijski sport i spada među one sportove u kojima i manje sredine imaju šansu da izađu na »veliku scenu«.

Danas u Hrvatskoj djeluje 40 streličarskih klubova. Po kvaliteti u ekipnoj konkurenciji ogulinski je klub na sredini ljestvice, no u Klubu su se razvili i vrlo daroviti juniori. U prvom redu to su Vedran i Maja Orlić, juniorski reprezentativci Hrvatske.

Godine 2004. zajedno s tadašnjim gradonačelnikom Ogulina Ivanom Vukovićem i Udrugom hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata (HBDDR) Karlovačke županije Brozović je su-djelovao u osnivanju »Frankopanske garde Ogulin«, povijesne postrojbe Hrvatske vojske, čiji je zapovjednik od prvog dana. Uz Brozovića osnivanje te povijesne postrojbe inicirali su i Petar Mar-ković te Mario Vojvodić. »Frankopanska garda« povijesni legiti-mitet crpi iz vremena u kojem je ban Josip Jelačić bio kapetan ogulinske pukovnije.

Ogulinska postrojba okuplja 25 članova, u sastavu ima dva deset-nika i poručnika, a u svojem fundusu ima 15 odora koje su rađene prema predlošcima iz Hrvatskoga povijesnog muzeja u Zagrebu. Danas malo koje događanje u Ogulinu prođe bez sudjelovanja »Frankopanske garde«, a nekoliko su puta članovi postrojbe su-djelovali u snimanju povijesnih filmova. Brozović sve rjeđe odijeva odoru:

/ Danas u postrojbi imamo mladiće do trideset godina koji izvrsno izgledaju. Mi stariji njima rado prepuštamo mjesto. U nekim postroj-bama pojavljuju se ljudi od osamdeset godina. To nije to.

U razgovoru sa željezničarima glavna je tema željeznica i kako je ona funkcionirala nekada. Brozović do najsitnijih detalja poznaje ri-ječku prugu i prisjeća se ne tako davnih vremena kada je promet bio puno gušći:

/ Samo iz Škrljeva vuklo se tri milijuna tona tereta, a u riječkom bazenu vozilo je 25 lokomotiva. Danas na željeznici vlada previše opuštena atmosfera i čini mi se da se nismo pripremili za teretni prijevoz. Nekada prometnici u Fužinama ili Driveniku nisu stigli ni marendu pojesti, a danas kamioni »harače« kroz Gorski kotar te smo izgubili posao čak i tamo gdje ga ne bismo smjeli izgubiti. Špe-diteri ne žele čekati robu mjesec dana. Na riječkoj smo pruzi smanjili vozne brzine, a unatoč remontima koji se izvode već deset godina, od Rijeke do Zagreba uvedeno je 20 laganih vožnji. Čini mi se da se struku malo pita te oni koji znaju i koji bi mogli nešto promijeniti ne mogu doći do izražaja.

Vedranko Brozović, šef kolodvora Ogulin



/ KULTURA / Piše: Ante Jukić/ Foto: Arhiva KUDŽ-a »Filip Dević«

KUDŽ »Filip Dević« Split

Pedeset raspjevanih godinaMuška klapa KUDŽ-a »Filip Dević« ove godine slavi 50 godina uspješnog djelovanja.

HKUD »Željezničar« Osijek će na velikom godišnjem koncertu u povodu Dana grada Osijeka, koji će biti održan 2. prosinca u osječkome HNK-u, prvi put predstaviti novu koreografiju umjetničkog voditelja Igora Du-rakovića »Stari plesovi i pjesme grada Osijeka«. Uz to Društvo je svoj fundus obogatilo kolekcijom bizovačkih i bunjevačkih nošnji. Sve karte rasprodane su već početkom studenoga. Uoči koncerta 40 članova ansambla HKUD-a »Željezničar« je od 10. do 21. listopada gostovalo u Beču. Uz cjelovečernje koncerte u Tullenu, predgrađu Beča, članovi ansambla pjevali su i misu za gradišćanske Hrvate. U sklopu suradnje kulturno-umjetničkih društava Županije osječ-ko-baranjske HKUD »Željezničar« je 24. studenoga nastupio na zajedničkom koncertu u Bilju. Pred petstotinjak gledatelja po če-tiri koreografije izveli su HKUD »Beli Manastir«, HKUD »Valpovo« i HKUD »Željezničar«. Na zajedničkim nastupima tim će se društvima pridružiti i kulturno-umjetnička društva iz Našica i Donjeg Miholjca. Dana 8. prosinca HKUD »Željezničar« gostovat će u Tuzli i izvesti cjelovečernji program u Narodnom pozorištu.

HKUD »Željezničar« Osijek

Rasprodan osječki HNK/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Ta važna obljetnica bila je povod svečanoj sjednici koja je 21. studenoga održana u Villi Rosini na splitskim Bačvicama tije-kom koje se novinar i pjesnik Jakša Fiamengo osvrnuo na naj-važnije trenutke iz pedesetogodišnje povijesti klape. Prigodnim govorima skupu se obratili podupiratelji i prijatelji predstavnici Županije Splitsko Dalmatinske, Grada Splita, TZ grada Splita te Hrvatskih željeznica. Klapa je povodom svojih pola stoljeća od grada Splita na dar primila srebrenjak s likom Ivana Meštrovića O klapi su govorili i svi koji su na neki način sudjelovali u nje-nim aktivnostima: direktori Omiškog festivala klapa, Splitskog festivala, Radio Splita, voditelji klape bivši i sadašnji, prijatelji iz drugih klapa, a sama klapa ovom je prilikom otpjevala nekoliko pjesama iz svog repertoara.

U nedjelju 25. studenoga u splitskom HNK-u održan je i sveča-ni koncert na kojemu su nastupili i bivši članovi klape, plesni folklorni ansambl, ženska klapa, koja ove godine obilježava 40. obljetnicu djelovanja, te posebni gosti Tereza Kesovija i Oliver Dragojević. Muška klapa jedna je od Sekcija KUDŽ-a »Filip Dević« kroz koju je do sada prošlo više od 60 pjevača i 12 umjetničkih voditelja. U proteklih pet desetljeća klapa je zadržala osobiti zvuk i način inter-pretacije. Po mišljenju kritike i javnosti, njezina interpretativna vri-jednost u samom je vrhu kvalitetnih vokalnih ostvarenja. Uz brojne nastupe i inozemna gostovanja, devićevci iza sebe imaju i brojne nagrade. Samo na Omiškom festivalu na 33 nastupa osvojili su 21 nagradu, i to 11 u natjecanju klapa te 10 u sklopu večeri novih skladbi. Dobitnici su nagrade Grada Splita. Na splitskome festivalu zabavne glazbe osvojili su šest nagrada, a od toga tri puta prvu nagradu uz pratnju poznatih estradnih zvijezda. Uz nastupe u sklopu televizijskih i radijskih programa, objavili su dvije LP-ploče, četiri kasete te dva CD-a.

Muška klapa KUDŽ “Filip Dević”

Sa svečane sjednice u Villi Rossini

S nastupa u Bilju


/ Piše: G.A./ Foto: Arhiva GK “Komedija”

/ KULTURA

Goran Aleksić na Chansonfestu 2012.

Na tome festivalu nastupili su renomirani umjetnici kao što su Ar-sen Dedić, Goran Karan, Helena Bastić, Kostadinka Velkovska i Dražen Žanko. Među njima svoje mjesto našao je i Goran Aleksić, zaposlenik HŽ Infrastrukture, koji je uz pratnju festivalskog orkestra otpjevao pjesmu Sergeja Jesenjina »Ljepotica bješe Tanja«, za koju je Goran napisao glazbu i dio aranžmana. To je njegov drugi nastup na Chansonfestu. Na kraju su svi sudionici festivala zajednički ot-pjevali »Moju domovinu« u čast povratka hrvatskih generala iz Ha-aga. Festivalskim orkestrom ravnao je Josip Cvitanović, a priredbu je vodio legendarni voditelj Vojo Šiljak.

U petak 16. studenoga u Gradskom kazalištu »Komedija« održan je 15. Chansonfest.

Dubravko Duić – Dunja rođen je 1953. u Borovu naselju u Vuko-varu. Samouki je slikar. Izlaže od 1984. godine, njegujući vlastiti izraze naivnog slikarstva. Uz slikarstvo bavi se skulpturom, me-daljarstvom i ilustracijom knjiga. Poeziju piše od 1992., odnosno otkako je izišao iz srpskih koncentracijskih logora. Slike i skulpture su mu dio važnih privatnih zbirki u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i SAD-u. Sudionik je Domovinskog rata, dragovoljac i branitelj Vukovara, bivši logoraš srpskih koncentracijskih logora, vojni invalid Domovinskog rata i umirovljeni časnik Hrvatske voj-ske. Dana 15. studenoga izložba je svečano otvorena u nazočnosti ministra Predraga Freda Matića; Vlaste Ivčević, načelnice Odjela za branitelje u Gradskom uredu za zdravstvo i branitelje Grada Za-greba i izaslanice gradonačelnika Zagreba; Ruže Marić, ravnateljice vukovarskog muzeja; Zorana Homena, ravnatelja Gradskog muzeja

Galerija »U predvorju«

Meni je Vukovar Zagreb»Meni je Vukovar Zagreb«« naslov je izložbe Du-bravka Duića – Dunje koja je postavljena u galeriji »U predvorju« u spomen na djetinjstvo u Borovu naselju u Vukovaru i ponajprije u spomen na sve one koji su poginuli u borbi za Vukovar.

/ Piše: Tanja Horvat/ Foto: Dragutin Staničić

u Križevcima, vukovarskih brani-telja i prijatelja slikara. Izložbu je otvorio i o svojemu sugrađaninu govorio gradonačelnik grada Vukovara Željko Sabo. Sonja Šarunić pročitala je Dunjinu pjesmu, a tamburaški orkestar KUD-a »Dunav« izveo je popu-larnu slavonsku glazbu i pjesme. U sklopu izložbe postavljeno je jedanaest crteža u tehnici kolo-riranog tuša, pet otisaka radova i pet skulptura u terakoti. Radovi su poentilističkog stila, rađeni tehnikom koloriranog crteža, savršeno su dovršeni, nastajali su satima i danima te su odraz velikog strpljenja, pozornosti ali i vladanja tehnikom koja traži mirnu ruku. Kroz crteže se naslućuje autorova kritika društva ali i velika senzibilnost prema razorenome gradu i načinu život u Slavoniji. Izložba se može razgledati do 29. prosinca 2012. godine.

Hrvatski željeznički muzej

Otvorena izložba u PodsuseduHrvatski željeznički muzej je u Knjižnici Vladimira Nazora u Podsusedu postavio izložbu u povodu 150. obljetnice pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak.

/ Piše: Helena Bunijevac

Izložba pod nazivom »150 godina željeznice u Zagrebu« od 1. je listopada bila postavljena u Galeriji »Kupola« Gradske knjižni-ce Zagreb. U Podsused je preseljena na inicijativu Sandre Berak, voditeljice mjesne knjižnice Vladimira Nazora koja je stanovnicima Podsuseda, željela približiti povijest željezničkog sustava koji je odi-grao važnu ulogu u gospodarskom, a posebno industrijskom ra-zvoju Podsuseda. Edukativna potka izložbenoga postava posebno će koristiti polaznicima podsusedske osnovne škole. Zbog toga je i otvaranje izložbe bilo je prilagođeno najmlađima, i to učenicima 3.C razreda OŠ bana Josipa Jelačića. Povijesne činjenice o izgrad-nji prve željezničke pruge koja je prošla zagrebačkim područjem te njezinom daljnjem razvoju na izložbi su obrađene kroz 16 tematskih

cjelina koje se odnose na izgradnju i razvoj zagrebačkih željezničkih kolodvora i mostova, prometno oblikovanje zagrebačkoga želje-zničkog čvorišta izgradnjom prvih pruga prema Sisku, Karlovcu i Budimpešti, izgradnju važnih infrastrukturnih objekata kao što su Strojarnica Mađarskih državnih željeznica u Zagrebu, palača Po-slovne uprave u Zagrebu, Zagreb RK, izgradnju i djelovanje tzv. sa-moborske željeznice i pionirskih željeznica u zagrebačkoj Dubravi, razvoj željezničkog školstva kao i plodonosno stoljetno djelovanje amaterskih sportskih i kulturno-umjetničkih željezničkih društava. Uz to izloženi su i muzejski predmeti, i to signalne svjetiljke, lokomo-tivske oznake, prometnički loparić te primjerci publikacija, glasila i stručnih časopisa iz dugovječne željezničke publicističke djelatnosti koja se kontinuirano ostvaruje od 1905. godine. Posebnu važnost u približavanju željezničke povijesti ima i publikacija »150 godina željeznice u Zagrebu« koja na 48 stranica bilježi razvoj željezničkog sustava na zagrebačkom području.

Goran Aleksić drugi s lijeva


/ SPORT / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Na utakmici Kupa pobjednika kupova, koju su 10. studenoga u za-grebačkoj Kutiji šibica rukometašice »Lokomotive« odigrale protiv mađarskog VAC-a, okupilo se više od tisuću gledatelja. Glavni ra-zlog tako velike posjećenosti bilo je predstavljanje igračica škole rukometa i klupskih selekcija. Pred zagrebačkom publikom pred-stavilo se više od 200 najmlađih »Lokomotivnih« igračica, a izvrsnu atmosferu uoči utakmice dodatno su »podgrijale« seniorke, koje su nakon izjednačene utakmice pobijedile 28 : 26. Trenutačno je u školi rukometa u sedam osnovnih škola okupljeno 140 djevojčica, učenica od 1. do 4. razreda. Uz osnove rukometa, za najmlađe rukometašice organizirani su turniri minirukometa. Igračice različitih uzrasnih kategorija trenutačno se natječu u čak 13 ligaških natjecanja. Seniorke se natječu u Regionalnoj ligi, a zajed-no s »Podravkom« u ožujku 2013. će se uključiti u završnicu natje-canja za Prvenstvo Hrvatske. Natjecanja Regionalne lige nastavit će se nakon Europskog prvenstva u rukometu koje se početkom prosinca igra u Srbiji. U Beogradu će igrati i dvije »Lokomotivine« igračice: Nataša Janković i Maja Kožnjak. Prvu utakmicu kao domaćin »Lokomotiva« će odigrati 22. prosinca u Slavonskom Brodu. Nakon što su ugostili hrvatsku reprezentaciju i RK »Zagreb« bit će to treća promotivna utakmica kojima sportski radnici Slavonskog Broda nastoji potaknuti razvoj rukometa u svo-jemu gradu. Zanimljiv je i podatak da je prošle godine »Lokomotiva

RK »Lokomotiva«

Predstavljene sve klupske selekcijeRukometni klub »Lokomotiva« u svojim klupskim selekcijama okuplja oko 240 igračica. Čitav klup-ski pogon mnogobrojnoj je publici predstavljen uoči utakmice Kupa pobjednika kupova odigrane 10. studenoga u zagrebačkoj Kutiji šibica.

Sustavan rad u posljednje tri godine u ragbijaškom klubu »Lokomoti-va« daje konkretne rezultate. Kao jedini ragbijaški klub u zagrebačkoj regiji, »Lokomotiva« u svojemu sastavu ima igrače svih uzrasnih ka-tegorija. U natjecateljskom pogonu okupljeno je 65 igrača podijelje-nih u uzrasne kategorije do 12, 14, 16 i 18 godina. Od ove sezone »Lokomotiva« nastupa i na seniorskom prvenstvu Hrvatske. Kao tre-neri u klubu su angažirani Zdravko Mijić i od ove jeseni Filip Mijić. Na kvalifikacijskom dijelu prvenstva Hrvatske zagrebačke regije u omla-dinskoj kategoriji »Lokomotiva« je bila najbolja u sve tri kategorije ispred »Mladosti«, »Zagreba«, »Siska« i »Zrinskog«. U završnici prvenstva Hr-vatske igrači do 16 godina bili su bolji od »Nade« i »Sinja« te su postali državni prvaci, a igrači do 14 godina nakon poraza od »Nade« osvojili su drugo mjesto. U kategoriji juniora »Lokomotiva« je pravo igranja u finalu prepustila »Mladosti«. U jesenskom dijelu natjecanja za Kup Hrvatske, nakon ponovne po-bjede u zagrebačkoj regiji, »Lokomotiva« je u Sinju protiv »Nade« izgubila dva finala. Prvo je u kategoriji do 14 godina »Nada« pobi-jedila rezultatom 20 : 10, a nakon toga je u posljednjim sekundama utakmice u kategoriji do 16 godina »Lokomotiva« izgubila 8 : 7.

Ragbi

Prva pobjeda senioraSve uzrasne kategorije ragbijaša »Lokomotive« uspjele su se plasirati u završnicu natjecanja Kupa Hrvatske, a svoju prvu pobjedu zabilježili su senio-ri, pobjedivši »Arenu« iz Pule.

Možda će više sreće u finalu 1. prosinca imati igrači do 18 godina. Nastupajući izvan konkurencije, najmlađi igrači do 12 godina bili su bolji od »Nade« i pobijedili rezultatom 30 : 20. Nakon punih 12 godina izbivanja »Lokomotiva« ove godine nastu-pa i u seniorskoj konkurenciji. Uz osam juniora izlaznoga godišta angažirani su i neki bivši igrači te je formirana momčad koja je u utakmici protiv pulske »Arene« ostvarila i svoju prvu i za sada jedi-nu prvenstvenu pobjedu. Ugođaj u momčadi je izvanredan pa opu-štanja tijekom »trećeg poluvremena« znaju potrajati.

II« bila najbolja u drugoligaškom natjecanju te se plasirala u Prvu hrvatsku ligu. U toj ekipi igraju juniorke pojačane s nekoliko starijih igračica.


Igrači svih uzrasnih kategorija ragbijaša »Lokomotive«

/ Foto: Branimir Butković

/Najmlađe rukometašice "Lokomotive“

Documents

Program restrukturiranja Automatizacija u Dionice spremne za … · 2013-04-20 · /15 Automatizacija u prometu 2012. /19 Dionice spremne za projektirane brzine Modernizacija B-ogranka