Program ukupnog razvoja Općine Legrad 2016.-2020.

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

Općine Legrad

2016.-2020.

- Strategija razvoja Općine Legrad -

Načelnik Općine: Ivan Sabolić, mag.pol.

Koordinator izrade:

Sadržaj

SAŽETAK4UVOD81. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA101.1. Povijest101.2. Prostor101.3. Stanovništvo131.4. Prirodna i kulturna obilježja171.5. Gospodarstvo241.6. Središnje uslužne funkcije321.7. Prometna infrastruktura331.8. Sustav vodoopskrbe i odvodnje341.9. Energetika351.10. Postupanje s otpadom361.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja362. SWOT ANALIZA383. VIZIJA OPĆINE LEGRAD DO 2020. GODINE433.1. Strateški ciljevi i razvojni prioriteti443.2. Usklađenost ciljeva Programa ukupnog razvoja Općine Legrad s razvojnim ciljevima dokumenata viših razina573.3. Razvojni pravci i projekti do 2020. godine614. FINANCIJSKI PLAN684.1. Financiranje razvojnih projekata iz Općinskog proračuna684.2. Mogući izvori financiranja705. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR-a746. USVAJANJE POKAZATELJA76ZAKLJUČAK79POPIS ILUSTRACIJA80

SAŽETAK

Program ukupnog razvoja Općine Legrad 2016.-2020. (u nastavku: PUR Legrad) je temeljni planski dokument razvoja Općine Legrad u kojem se određuju lokalni razvojni pravci uzimajući u obzir sva obilježja, prednosti, mogućnosti i ograničenja kako bi se utvrdili ciljevi, prioriteti i mjere razvoja.

Ciljanim podizanjem razine kvalitete života u Općini kroz razvoj i unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture utjecat će se na podizanje životnog standarda u Općini, a ujedno i jačanjem društvene infrastrukture kroz razvoj programa odgojnog i obrazovnog sustava, socijalnih usluga, podrškom organizacijama civilnog sektora i sl. Nadalje, s obzirom na turistički potencijal iskazan u prirodnoj baštini i jačanjem turizma općenito na jezeru Šoderica i izletištu Halasz Csarda kroz unaprjeđenje turističke ponude, plan je stvoriti brend destinacije Općine Legrad.

Primjena energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije utjecat će na rast i razvoj Općine Legrad prema načelima održivog razvoja. Buduća ulaganja su temeljena na maksimiziranju onih aktivnosti koje doprinose razvoju turizma, poduzetništva i poljoprivrede u svrhu poboljšanja kvalitete života i krajnjeg zadovoljstva svih dionika Općine Legrad.

Program ukupnog razvoja Općine Legrad usklađen je s Razvojnom strategijom Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2011.-2013., kao i s Nacrtom nove Županijske razvojne strategije Koprivničko - križevačke županije za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Prvi dio ovog dokumenta se odnosi na analizu postojećeg stanja, dok se drugi dio odnosi se na izradu SWOT analize kako bi se utvrdili problemi po pojedinim segmentima i način mogućeg njihovog rješavanja. Iz prethodne problematike i navedenih analiza razvijeni su vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere Programa ukupnog razvoja te Baza razvojnih projekata, dok posljednji segment strategije obuhvaća financijski plan i moguće izvore financiranja razvojnih projekata te provedbu, praćenje i ažuriranje strateških ciljeva, prioriteta i mjera te informiranje o Programu ukupnog razvoja Općine Legrad.

Vizija Općine Legrad do 2020. godine:

Sinergijskim djelovanjem svih dionika lokalne zajednice na temeljima prirodnih i kulturnih resursa, tradicijskog nasljeđa i ljudskih potencijala stvoriti dodanu vrijednost u segmentima turizma i poduzetništva te poboljšati kvalitetu života cjelokupne lokalne zajednice.

STRATEŠKI CILJ 1. VISOKA RAZINA KVALITETE ŽIVOTA LOKALNE ZAJEDNICE

Prioriteti

Mjere

1.1. RAZVOJ KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTRUKTURE

1.1.1. Razvoj sustava odvodnje

1.1.2. Rekonstrukcija prometne infrastrukture

1.1.3. Uređenje poljskih puteva

1.1.4. Unaprjeđenje javne rasvjete

1.1.5. Unaprjeđenje sustava vodoopskrbe

1.1.6. Proširenje kapaciteta groblja i popratne infrastrukture

1.1.7. Izrada planova uređenja/prostornih planova/projektne dokumentacije/

dokumenata za legalizaciju objekata

1.1.8. Kupnja zemljišta za potrebe Općine – proširenje igrališta, groblja i sl.

1.2. RAZVOJ DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I PROGRAMA

1.2.1. Razvoj mjera za zadržavanje i privlačenje stanovnika za život u Općini

1.2.2. Obnova kulturnih/društvenih/vatrogasnih domova

1.2.3. Obnova/izgradnja/rekonstrukcija odgojnih i obrazovnih ustanova i nabava opreme (vrtić, osnovna škola)

1.2.4. Unaprjeđenje javnih površina (igrališta, parkova i sl.)

1.2.5. Razvoj sportskih programa/ aktivnosti/ manifestacija

1.2.6. Razvoj socijalnih usluga i programa

1.2.7. Razvoj programa zdravstvene prevencije

1.2.8. Razvoj i sufinanciranje odgojnih i obrazovnih programa, akcija i aktivnosti (cjeloživotno učenje, osposobljavanje, stipendije, nabava knjiga, sufinanciranje školske kuhinje i sl,)

1.2.9. Potpora organizacijama civilnog sektora (edukacija za prijavu na natječaje, osiguravanje prostora za rad, financijska podrška)

1.2.10. Uređenje vjerskih objekata

STRATEŠKI CILJ 2. STVARANJE TURISTIČKOG IDENTITETA I POTICANJE KULTURNOG ŽIVOTA

Prioriteti

Mjere

2.1. RAZVOJ TURIZMA

2.1.1. Zaštita i valorizacija prirodnih resursa

2.1.2. Razvijanje turizma na jezeru Šoderica

2.1.3. Razvoj selektivnih oblika turizma (sportski, biciklistički, eko turizam, ruralni)

2.1.4. Promocija turizma i turističkih sadržaja u Općini

2.1.5. Izgradnja biciklističkih staza

2.1.6. Poticanje privatnog kapitala za izgradnju smještajnih kapaciteta

2.1.7. Izrada strategije razvoja turizma u Općini

2.1.8. Osnivanje Turističke zajednice

2.2. RAZVOJ KULTURE

2.2.1. Unaprjeđenje kulturne ponude i programa (osmišljavanje novih manifestacija)2.2.2. Zaštita kulturne baštine

STRATEŠKI CILJ 3. RAZVOJ GOSPODARSTVA U OPĆINI

Prioriteti

Mjere

3.1. RAZVOJ PODUZETNIŠTVA

3.1.1. Subvencije poduzetnicima početnicima u vidu izdavanja dozvola, početnih troškova promocije, osiguranja lokacije i sl.

3.1.2. Organiziranje radionica za poduzetnike kao pomoć pri apliciranju na natječaje

3.1.3. Razvoj poduzetničkih zona i njihovo opremanje

3.1.4. Razvoj skupa mjera i kampanje za privlačenje investitora

3.1.5. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

3.2. RAZVOJ POLJOPRIVREDE

3.2.1. Edukacija poljoprivrednika o mogućnostima korištenja poticaja za projekte u poljoprivredi

3.2.2. Agrotehničke mjere (katastarska izmjera, okrupnjavanje zemljišta, izgradnja sustava navodnjavanja i sl.)

3.2.3. Subvencije za poljoprivrednike

3.2.4. Poticanje udruživanja i umrežavanja gospodarskog sektora

3.3. ENERGETSKA UČINKOVITOST, POTICANJE NA KORIŠTENJE OIE, ZAŠTITA PRIRODE

3.3.1. Projekti energetske učinkovitosti (izrada energetskih certifikata)

3.3.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (geotermalna energija)

3.3.3. Sustav cjelovitog gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, edukacija stanovništva o reciklaži otpada, nabava zelenih otoka i sl.)

3.3.4. Izgradnja reciklažnog dvorišta

3.3.5. Geotermalni program Kutnjak – Lunjkovec (demonstracijski primjer uporabe geotermalne energije u RH)

UVOD

Program ukupnog razvoja (PUR) jedinica lokalne samouprave je važan dokument u procesu odabira budućih budućih pravaca razvoja u kojem se postavljaju jasna vizija i ciljevi koji predstavljaju smjernice za daljnje djelovanje. PUR je značajan dokument koji izrađuje jedinica lokalne samouprave te time preuzima odgovornost za gospodarski i društveni razvoj svojeg područja. PUR mora biti operativan, odnosno omogućiti efikasno upravljanje održivim razvojem općine i pokretanje razvojnih pravaca na području općine.

Proces planiranja provodi se i ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi prema zacrtanim ciljevima. To je dokument koji se konceptualno sastoji od tri dijela:

Grafički prikaz 1. Koncept Programa ukupnog razvoja

PUR predstavlja strateški dokument koji, osim smjernica razvoja, služi kao podloga za pribavljanje bespovratnih sredstava i drugih subvencija iz nacionalnih fondova i fondova Europske unije pri apliciranju kapitalnih projekata na natječaje.

Nužno je stvoriti uvjete za prepoznatljivost i stvaranje brenda destinacije temeljem turističkog potencijala koji Općina posjeduje, uz kreiranje zanimljivih turističkih sadržaja, omogućiti iskorištavanje komparativnih prednosti, privlačenje i povezivanje kapitala, ljudi, znanja i investicija na područje Općine.

Dokumenti na kojima se temelji Program ukupnog razvoja Općine Legrad su sljedeći:

· Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast

· Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013.

· Županijska razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije 2011. - 2013.

· Nacrt Županijske razvojne strategije Koprivničko-križevačke županije 2014. -2020.

· Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije

· Prostorni plan uređenja Općine Legrad

· Plan prostornog uređenja Turističko rekreacioni centar Šoderice iz 1991. g.

Prilikom izrade ovog dokumenta uvažene su željene smjernice lokalne samouprave za određivanje lokalnih ciljeva. Slijedila se zadana metodologija za utvrđivanje pristupa izradi Programa ukupnog razvoja.

1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

1.1. Povijest

Najstarije naselje Općine je naselje Legrad čije se ime spominje 1384. godine. Od 16. stoljeća ono je dio posjeda Zrinskih te postaje sjedište Legradske ili Međimurske kapetanije. Razvoj trgovine i cehova se odvija tijekom 17. i 18. stoljeća. Na prijelazu 17. u 18. stoljeće je jedno od najvećih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s više od 3.000 stanovnika. Ujedno je i najveće naselje mađarske općine Zala u čijem sastavu ostaje do 1918. godine.

Promjenom toka rijeke Drave nakon velike poplave 1710. godine prelazi na desnu obalu i od tada se nalazi na podravskoj strani rijeke Drave. Željeznička stanica je izgrađena u drugoj polovici 19. stoljeća s današnje mađarske strane rijeke Drave. U blizini Legrada u 20. stoljeću je pronađeno bogato nalazište zemnog plina.

Naselje Kutnjak se spominje od 1495. godine u popisu dimova za kraljevski porez plemićkog suca Demetrija u Križevačkoj županiji. Godine 1512. je hrvatski ban Emerik Perenyi u naselju Kothnyak pisao 19 odluka. Na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak pronađeni su izvori geotermalne vode u 20. stoljeću koji se mogu, među ostalim, koristiti i za dobivanje električne energije. Kutnjak se zajedno sa ostalim naseljima Općine – Veliki Otok, Mali Otok, Selnica Podravska, Zablatje i Antolovec 1755. godine spominje kao jedno od žarišta "Podravske seljačke bune".[footnoteRef:1] [1: Studija izvodljivosti s analizom trošakova i koristi (CBA), Projekt: Izgradnja javne turističke infrastrukture na jezeru „Šoderica“ u Legradu, Legrad, 2015.]

1.2. Prostor

Općina Legrad se nalazi u sastavu Koprivničko-križevačke županije u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske uz granicu s Republikom Mađarskom i čini ju 7 naselja: Antolovec, Kutnjak, Legrad, Mali Otok, Selnica Podravska, Veliki Otok i Zablatje. Površina Općine iznosi 62,62 km2 što čini 2,8% od ukupne površine Županije.

Slika 1. Položaj Općine Legrad u Koprivničko – križevačkoj županiji

Izvor: Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Legrad sa smanjenim sadržajem (Prijedlog)

Proteže se uz rijeke Muru i Dravu, a manji dio teritorija se nalazi preko rijeke Drave. Na jugu graniči s općinama Drnje, Đelekovec i Rasinja, na zapadu s Varaždinskom županijom, na sjeverozapadu s međimurskim općinama Kotoribom i Donjom Dubravom, a na sjeveru s Republikom Mađarskom. Općina je teritorijalno podijeljena na tri dijela:

1. Područje "Velikog Pažuta" – između rijeke Drave i rijeke Mure u sastavu kojega se nalazi "Ornitološki rezervat Veliki Pažut";

2. Područje na kojem se nalaze sva naselja - najveća površina Općine južno od rijeke Drave;

3. Područje na kojem se nalaze jezera Šoderica i Jagnježđe - između granice s Republikom Mađarskom i općinama Đelekovec i Drnje.

Slika 2. Geografski položaj Općine Legrad

Izvor: Google Karte - https://www.google.hr/maps/place/Legrad

Kao jedinica lokalne samouprave Općina Legrad osnovana je 1992. godine smještena u Koprivničko-križevačkoj županiji. Najsjevernija je općina Koprivničko-križevačke županije. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova Republike Hrvatske iz 2011. godine na području Općine živi 2.241 stanovnika prosječne starosti 47,1 godinu. Sjedište Općine je naselje Legrad koje je nekada imalo status grada.[footnoteRef:2] [2: Studija izvodljivosti s analizom trošakova i koristi (CBA), Projekt: Izgradnja javne turističke infrastrukture na jezeru „Šoderica“ u Legradu, Legrad, 2015.]

1.3. Stanovništvo

Podaci o stanovništvu Općine Legrad, dani u nastavku, temelje se na podacima objavljenim na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Korišteni podaci su iz Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine, koji je ujedno i posljednji službeni popis stanovništva, te iz Statističkih biltena i ljetopisa.

Tablica 1. Opći podaci o Općini Legrad (2011.)

Općina

Površina (km2)

Broj stanovnika

Gustoća naseljenosti br.st./km2

Naselja u sklopu Općine s brojem stanovnika

LEGRAD

62,62

2.241

34,89

Antolovec – 75

Kutnjak – 278

Legrad – 956

Mali Otok – 146

Selnica Podravska – 301

Veliki Otok – 254

Zablatje – 231

Izvor: Lokalna razvojna strategija LAG-a Mura - Drava

Gustoća naseljenosti od 34,89 stanovnika po km² više je nego dvostruko manja od gustoće naseljenosti Republike Hrvatske (75,7 stanovnika po km²)[footnoteRef:3]. Prosječna starost stanovništva od 47,1 godinu za 5,4 godina je veća od prosječne starosti stanovništva Republike Hrvatske (41,7 godina). [3: Broj stanovnika općine/površina općine u km² (2.241/ 62,62)]

Tablica 2. Broj stanovnika prema Popisima stanovništva od 1991. do 2011. godine

1991.

2001.

2011.

INDEKS 1

3/1

INDEKS 2

3/2

Republika Hrvatska

4.784.265

4.437.460

4.284.889

89,56

96,56

Koprivničko- križevačka županija

129.397

124.467

115.584

89,33

92,86

Općina Legrad

3.200

2.764

2.241

70,03

81,08

Izvor: Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991., 2001. i 2011. godine, DZS

U promatranom razdoblju od 1991. do 2011. godine vidljiv je trend smanjenja broja stanovnika na svim razinama. Zabilježen je pad broja stanovnika u Općini Legrad za 29,97%, dok je u Koprivničko-križevačkoj županiji broj stanovnika pao za 10,67%, a na razini Republike Hrvatske za 10,44%.

Između posljednja dva popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine je ostvarena slična situacija. U Općini Legrad se broj stanovnika smanjio za 18,92%, u Koprivničko-križevačkoj županiji za 7,14%, a na razini države za 3,44%.

Može se zaključiti kako je u Općini Legrad broj stanovnika u prosjeku godišnje padao za 1,77%, u Koprivničko-križevačkoj županiji za 0,56%, a na razini Republike Hrvatske za 0,55%.

Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva Općine Legrad u razdoblju od 2012. do 2014. godine

2012.

2013.

2014.

Živorođeni

14

15

14

Umrli

57

41

38

Prirodni prirast

-43

-26

-24

Brakovi – sklopljeni

razvedeni

10

1

11

3

9

2

Vitalni indeks

24,6

36,6

36,8

Izvor: Državni zavod za statistiku

U 2014. prevladava broj umrlih (38) u odnosu na broj rođenih (14) u Općini, što se očitava u negativnom prirodnom prirastu (-24). Vidljiv je trend negativnog prirodnog prirasta u razdoblju 2012.-2014. Vitalni indeks 2014. godine (odnos živorođeni/umrli) iznosio je 36,8. Najstarije stanovništvo prema Popisu stanovništva iz 2011. godine je u Općini Legrad i to u prosjeku od 47,1 godinu, dok je u Koprviničko-križevačkoj županiji stanovništvo u prosjeku staro 41,6 godina, a na razini Republike Hrvatske 41,7 godina. Prosječna starost stanovništva u Republici Hrvatskoj u 2011. godini porasla je za 2,4 godina u odnosu na 2001. godinu, u Koprivničko-križevačkoj županiji za 1,9 godina, a u Općini Legrad za 1,4 godina.

Tablica 4. Struktura stanovništva prema dobnim skupinama prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine

2001.

2011.

0-14

15-64

65 i više

Nepoznato

0-14

45-64

65 i više

Republika Hrvatska

17,01%

66,93%

15,63%

0,44%

15,23%

67,07%

17,70%

Koprivničko-križevačka županija

16,92%

66,28%

16,49%

0,31%

15,70%

66,56%

17,73%

Općina Legrad

11,98%

63,28%

24,60%

0,14%

12,09%

61,98%

25,93%

Izvor: Izračun napravljen prema podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i 2011. godine, DZS

Prema dobnim skupinama na svim razinama prema Popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine prevladava skupina stanovništva starosti od 15 do 64 godine. Međutim, 2001. godine na razini Republike Hrvatske i Koprivničko-križevačke županije nešto je više stanovnika u dobi od 0 do 14 godina nego stanovnika starih 65 i više godina, dok je u Općini Legrad bilo više stanovnika starih 65 i više godina.

Udio stanovnika starih od 14 do 64 godina na razini Republike Hrvatske i Koprivničko-križevačke županije u 2011. godini se povećao u odnosu na 2001. godinu dok se u Općini Legrad smanjio. U 2011. godini se promijenio omjer udjela stanovnika od 0 do 14 godina i stanovnika starih 65 i više godina u korist stanovnika starih 65 i više godina na razini Republike Hrvatske i Koprivničko-križevačke županije u odnosu na 2001. godinu.

Prema posljednjem Popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj u Općini Legrad prevlada stanovništvo staro od 15 do 64 godine i to 61,98% njih, u Koprivničko-križevačkoj županiji njih je 66,56%, a na razini Republike Hrvatske ih ima 67,07%. Stanovnika starih 65 i više godina u Općini Legrad ima 25,93%, u Koprivničko-križevačkoj županiji 17,73%, a na razini Republike Hrvatske 17,70%. Najmanje stanovnika ima u dobi od 0 do 14 godina i to 12,09% u Općini Legrad, 15,70% u Koprivničko-križevačkoj županiji i 15,23% na razini Republike Hrvatske.

Grafikon 1. Struktura stanovništva prema dobnim skupinama prema popisu stanovništva 2011.

Izvor: Izrađeno prema podacima iz tablice 3.

Tablica 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Legrad u 2011. godini

Godina

Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola

Stručni studij

Sveučilišni studij

Magisterij

Nepoznato

2011.

23

891

710

34

54

4

2

Izvor: Državni zavod za statistiku: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu po gradovima i općinama, Popis 2011.

Obrazovna struktura stanovništva prema posljednjem Popisu stanovništva prikazuje da najveći broj stanovnika ima završenu osnovnu školu (891) i srednju školu (710).

Tablica 6. Nacionalna pripadnost – Općina Legrad

Nacionalna pripadnost (2011.)

Narod

Broj stanovnika

%

Hrvati

2.183

97,41%

Bošnjaci

1

0,04%

Mađari

10

0,45%

Makedonci

3

0,13%

Nijemci

2

0,09%

Romi

23

1,03%

Rusi

1

0,04%

Slovaci

1

0,04%

Slovenci

1

0,04%

Srbi

10

0,45%

Talijani

2

0,09%

Ostali

2

0,09%

Regionalna pripadnost

1

0,04%

Nepoznato

1

0,04%

Ukupno

2.241

100%

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, 97,41% stanovnika Općine Legrad čine pripadnici hrvatske nacionalnosti. Ostali narodi čine tek neznatan udio u Općini Legrad.

Tablica 7. Materinji jezik – Općina Legrad

Materinji jezik (2011.)

Jezik

Broj stanovnika

%

Hrvatski

2.177

97,14%

Bosanski

1

0,04%

Mađarski

10

0,45%

Makedonski

1

0,04%

Njemački

3

0,13%

Romski

42

1,87%

Ruski

1

0,04%

Slovački

1

0,04%

Slovenski

1

0,04%

Srpski

2

0,09%

Srpsko-hrvatski

1

0,04%

Talijanski

1

0,04%

Ukupno

2.241

100%

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011.

Sukladno gore navedenim podacima o nacionalnoj pripadnosti u Općini Legrad, 97,14% stanovnika govore hrvatskim materinjim jezikom. 1,87% govore romskim jezikom.

Tablica 8. Religiozna pripadnost – Općina Legrad

Religiozna pripadnost (2011.)

Religija

Broj stanovnika

%

Katolici

2082

92,90%

Pravoslavci

16

0,71%

Protestanti

92

4,11%

Ostali kršćani

3

0,13%

Muslimani

2

0,09%

Agnostici i skeptici

3

0,13%

Nisu vjernici i ateisti

25

1,12%

Ne izjašnjavaju se

17

0,76%

Nepoznato

1

0,04%

Ukupno

2.241

100%

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011.

Prema religioznoj pripadnosti, prema Popisu stanovništva 2011. godine, najveći udio stanovnika, čak njih 92,90%, izjašnjavaju se katolicima, dok se njih 4,11% izjašnjava protestantima.

Kao posljedica nepovoljnog prostorno-gospodarskog razvoja demografski čimbenici su osnovni ograničavajući čimbenik. To se prije svega ogleda u prirodnom padu broja stanovnika, emigraciji, dobno-spolnoj i obrazovnoj strukturi. Negativno prirodno kretanje broja stanovnika ubrzava smanjivanje broja stanovnika. Visoka prosječna starost također je jedan od ograničavajućih čimbenika daljeg razvitka. Područje Općine Legrad je nedovoljno razvijeno područje s nepovoljnim demografskim stanjem, koje se može poboljšati prvenstveno novim mogućnostima zapošljavanja.

1.4. Prirodna i kulturna obilježja

Jezero Šoderica

Jezero Šoderica umjetno je jezero nastalo atropogenim putem. Iskopavanje šljunka datira od 1869. godine i predviđa se nastavak iskopavanja slijedećih 30-tak godina. Većinom se nalazi u Općini Legrad dok su južni i zapadni dijelovi smješteni na području Općine Drnje. Od rijeke Drave udaljeno je 400 do 500 metara s prosječnom dubinom južnog dijela od 20 metara i sjevernog dijela od 8 metara te šljunčanim slojem debelim 15 metara.

Slika 3. Jezero Šoderica

Izvor: Ribolov Koprivnica – ribolov-koprivnica.com/

Postojeća infrastruktura sastoji se od vikend naselja od 400 objekata, nekoliko ugostiteljskih radnji, prometnica, nasada zelenila (pretežito visoko raslinje) i zimzelenog šumarka od 1,1 ha. Vikend naselje definirano je urbanističkim planom veličine 90 ha. Raspolaže s uređenom plažom na sjevernom dijelu od oko 150 metara.

Ušće Mure u Dravu

Ušće Mure u Dravu je šire područje Podravine, smješteno na sjeverozapadu Hrvatske. Čini ga fizičko ušće rijeka Mure i Drave te zbog neprekidne prirodne cjeline pripadajući pojas obaju rijeka i nekoliko kilometara uzvodno i nizvodno. Veći dio ušća je zaštićeno kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut. Zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti, šire područje Ušća Mure se naziva i Hrvatska Amazona.

Ušće Mure u Dravu je jedno od posljednjih preostalih sačuvanih sustava nizinskih rijeka u Europi. Obje rijeke su uzvodno iznimno izmijenjene regulacijama i hidroelektranama. Ovdje su rijeke, posebice Drava, neregulirane te neprekidno stvaraju nova staništa i obnavljaju postojeća što održava veliku biološku raznolikost.

Područje ušća Mure u Dravu nalazi na sjeveroistočnoj strani Legrada. Legrad je prije 1710. godine bio u Međimurju, no Drava je promijenila tok i „premjestila“ ga u Podravinu.

Na samom ušću se nalazi poznato izletište Halasz Csarda s plažom SIP. Legrađani dva puta godišnje organiziraju tradicionalni prijelaz skelom u Mađarsku, do crkvice Sv. Mihaela na vrhu brda. To je nekad bilo područje Hrvatske na kojemu je puno mještana na brdu, odmah uz obalu, imalo vinograde. Legrađani ju i danas vjerno obilaze na blagdan Svete Ane u srpnju i Svetog Mihaela u rujnu, prisjećajući se vremena kada je ovo bila njihova crkva. Do Halasz Csarde vodi biciklistička staza Drava Route koja povezuje Dravu od Legrada do Pitomače. Ostale biciklističke staze su Tour de Mur, Eurovelo 13 i Zrinski Sulejman.

Tour de Mur, velika međunarodna biciklijada, održava se preko 20 godina i završava na ušću rijeke Mure u Dravu kod Legrada.

Projekt Eurovelo 13 financiran je sredstvima Europske unije, a odnosi se na označavanje biciklističkih staza putevima Željezne zavjese. Staza se proteže od Barentsovog mora u Finskoj do Crnog mora u Bugarskoj, te ta staza čini 5 posto svih biciklističkih staza u Europi. Staza prolazi kroz mjesto Legrad, a ušće Mure u Dravu valorizirano je kao jedno od najljepših mjesta na cijeloj stazi.

U sklopu EU projekta „Tematski put Zrinski – Sulejman“ čiji je nositelj Grad Siget razvija se turistička ruta koja povezuje Hrvatsku i Mađarsku u porječju Drave i Dunava. Ruta od 290 kilometara obuhvaća veliko područje od Čakovca i Legrada preko Međimurja i mađarske Baranje, hrvatske Baranje do Iloka, uključujući i rutu Osijek-Đakovo-Valpovo.

Na području ušća Mure u Dravu nalazi se i lokacija utvrde Novi Zrin. Novi Zrin je utvrda koju je dao sagraditi ban Nikola Zrinski 1661. godine. Ona je trebala služiti za obranu hrvatskih krajeva od stalne turske najezde, budući da se preko puta, na lijevoj obali Mure, nalazio ugarski teritorij okupiran od strane Osmanskog Carstva.

Regionalni park Mura - Drava

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Regionalni park Mura Drava se proteže kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju u ukupnoj površini od 87.680,52 ha.

Područje Regionalnog parka Mura - Drava predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo zbog svoje biološke i krajobrazne raznolikosti, već i kulturno-tradicijske baštine te snažne povezanosti ljudi i rijeke koja je dovela do uspostave posebnog načina življenja uz rijeku. Poseban značaj zaštićenom području daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini: mrtvi rukavci, vlažni travnjaci, poplavne šume, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme odronjene obale gdje su život pronašle brojne zaštićene biljne i životinjske vrste, pogotovo ptice. Drava je ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj, a stanište je i za brojne vrste gmazova i vodozemaca, te stanište brojnih vrsta vretenca i leptira. Čitavo područje Regionalnog parka Mura - Drava zbog izuzetne vrijednosti doprinosi očuvanju biološke raznolikosti te je dio ekološke mreže Republike Hrvatske i uvršteno je kao prijedlog europske ekološke mreže NATURA 2000.

U područje regionalnog parka ulaze i pojedinačni lokaliteti, od kojih valja istaknuti Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.

Veliki Pažut

Veliki Pažut ornitološki je rezervat površine 571 ha prvi put zaštićen 1983. godine i dio je Regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže Republike Hrvatske. Nalazi se u pograničnom području na ušću rijeke Mure u rijeku Drave. Bogato je močvarnim staništima te ispresijecanim kanalima i starim rukavcima s pješčanim i šljunkovitim nanosima, niskim obalama, kao i raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta.

Slika 4. Veliki Pažut

Izvor: Croatian Amateur Radio - web.hamradio.hr/

Područje se odlikuje velikom krajobraznom raznolikošću te raznolikošću staništa, među kojima su od posebnog značaja močvarna staništa i vodotoci koji su od značaja za migracije, zimovanje i gnježđenje velikog broja ptičjih vrsta. Novopripojeni dio područja proteže se, uglavnom, na šumskom području ispresijecanom mrežom dravskih rukavaca i kanala (“sigeti”) koji omogućuju bujnost močvarne vegetacije koja obraštava sve raspoložive površine. Prevladavajuća vegetacija je ritska šuma vrba, topola, vrlo bujnih sastojina tipa poplavnih šuma reda Populetalia albae i sveze Alno-Ulmion, koje su u direktnoj vezi s vodnim režimom rijeke Drave. U šumama je zapažen proces spontane interspecijske hibridizacije kod vrba i topola. Životinjsko naselje nije do danas posebno istraženo, osim dijela entomofaune (makrolepidoptera) koja pokazuje veliku brojnost.[footnoteRef:4] [4: Prostorni plan Koprivničko – križevačke županije]

Na području obitavaju ptice močvarice (divlje patke, liske, vodene kokošice, trstenjake i druge gnjezdarice) i neke rijetke vrsta ptica (crne rode, plazice vuge i jastrebca cipolaša). Povećani broj visoke i niske divljači na području rezultat je izdvojenosti područja iz sastava lovišta, a reinterdukcijom je unesen glodavac dabar. Područje je bogato šumama (prevladavaju bijela vrba, crna topola, crna i bijela joha te plava kupina) dok su zajednice lopoča i lokvanja sa vodenom kugom, krocanjom, vodenim orašćem i dr. razvijene u najudaljenijim područjima kanala. U Velikom Pažutu nalaze se zajednice trščaka i visokih šaševa (najznačajniji su trska, šaška, oblić, rogoz, žabočna i dr.) dok se u zajednicama na močvarnim livadama nalaze šaševi, puslica, žabnjak i vodena metvica.[footnoteRef:5] [5: Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi (CBA), Projekt: Izgradnja javne turističke infrastrukture na jezeru „Šoderica“ u Legradu, Legrad, 2015.]

U nastavku se nalazi popis kulturnih dobara na području Općine Legrad.

Tablica 9. Popis kulturnih dobara u Općini Legrad

NAZIV

VRSTA KULTURNOG DOBRA

PRAVNI STATUS

KLASIFIKACIJA

MJESTO

Crkva sv. Jelene

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Zaštićeno kulturno dobro

Sakralna graditeljska baština

Kutnjak

Crkva Žalosne Gospe

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Zaštićeno kulturno dobro

Sakralna graditeljska baština

Legrad

Orgulje u crkvi Presvetog Trojstva

Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Zaštićeno kulturno dobro

Glazbeni instrument

Legrad

Crkva sv. Martina

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Zaštićeno kulturno dobro

Sakralna graditeljska baština

Zablatje

Orgulje u crkvi sv. Martina

Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Zaštićeno kulturno dobro

Glazbeni instrument

Zablatje

Izvor: Registar kulturnih dobara

Crkva sv. Jelene u Kutnjaku je sagrađena na mjestu starije drvene kapele 1763. godine, a naknadnom adaptacijom u 19. stoljeću dobiva sadašnji izgled. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s užim, poligonalno zaključenim svetištem uz koje je sjeverno smještena sakristija, a pred glavnim zapadnim pročeljem zvonik. Brod i svetište nadsvođeni su češkim kapama s naslikanim prikazom Sv. Trojstva nad svetištem. Apsida je s unutrašnje strane lagano zaobljena i nadsvođena kalotom. Pod crkve popločan je kamenom, osim na pjevalištu gdje je pokriven opekom te u sakristiji.

Crkva Žalosne Gospe u Legradu je jednobrodna crkva manjih dimenzija sa zaobljenim svetištem širine jednake brodu i zvoniku na glavnom pročelju. Sagrađena je 1840. godine, a obnovljena je 1924. godine. Orijentirana je u pravcu istok – zapad, s glavnim pročeljem na istočnoj strani. Primjer je kasnobarokno – klasicističkog oblikovanja. Svođena je češkom kapom, dok je nad svetištem kalota. Skladnim volumenom crkve dominira zvonik pre glavnim istočnim pročeljem u čijem je podnožju formiran trijem svođen češkom kapom.

Orgulje u crkvi Presvetog Trojstva u Legradu su velike pneumatske orgulje s 18 registara i dva manuala i pedal. Orgulje Augusta Faulanda Heferera opus 240 iz 1933. godine, jedan su od najznačajnijih primjeraka domaćeg graditeljstva orgulja. Kućište je komponirano s tri tornja. Pet polja sa sviralama uokviruju šest plitkih, kaneliranih pilastara. Polja u tornjevima zatvaraju profilirani lukovi, dok su u spojnicama ravno završeni. Nad bočnim tornjevima uzdiže se trokutni, a nad srednjim polukružni zabat s vegetabilnim ukrasom u središtu kojeg je dekorativna lira.

Crkva sv. Martina u Zablatju je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta većih dimenzija s peterostranim svetištem uz koje je s južne strane smještena sakristija, a pred glavnim, zapadnim, pročeljem zvonik sagrađena je u središtu naselja 1878. godine na mjestu starije drvene župne crkve spomenute prvi puta u 16. stoljeću. Brod i svetište nadsvođeni su češkom kapom s oslikanim manjim figuralnim prikazima svetaca i Presvetog Trojstva, a svodna polja poduprta su pilastrima u kutovima svetišta te ugaonim nosačima u brodu. Unutrašnjost je ravnomjerno osvijetljena velikim polukružno zaključenim prozorima.

Orgulje u crkvi sv. Martina u Zablatju predstavljaju pozitiv iz prve polovice 19 stoljeća. Djelo je nepoznatog graditelja. Pozitiv ima 6 registara i 1 manual. Traktura je mehanička s pomicaljkama. Kućište s tri tornja ugrađeno je bez postolja u ogradu kora. Osnovnu likovnu vrijednost predstavljaju vješto rezbarene zavjese nad sviralama. Ornamentalni motivi zavjesa, filigranske vitice i cvjetovi komponirani su uvijek iz jednog zamišljenog središta. Ormar je prebojan jednolično crno, zaklopnice i profilacije su sive, zavjese i trake završnog vijenca pozlaćene.

Valja istaknuti i Evangeličku župu u općini Legrad koja spada među najstarije luteranske crkvene općine u Republici Hrvatskoj. Luteranska vjeroispovijest dolazi u Legrad iz Njemačke i Južne Mađarske, odmah nakon početka reformacije, u drugoj polovici 16. stoljeća. 1810. godine čak dvije trećine ukupnog stanovništva Legrada čine luterani, zbog čega se godinu dana nakon toga počinje graditi škola. Luterani dobivaju svoj prvi bogoštovni prostor 1807. godine, malu drvenu crkvicu. Danas se bogoslužje obavlja u kasnije izgrađenoj, a sada i obnovljenoj crkvi koja je kao sakralna građevina stavljena pod preventivnu zaštitu 2007. godine, kao i orgulje 2013. godine.

1.5. Gospodarstvo

Kao i ostale Općine u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, Općina Legrad spada u srednje razvijene jedinice lokalne samouprave na području Koprivničko-križevačke županije.

Ovakvo stanje posljedice je dugotrajnog perioda u kojem je ovo područje tretirano kao rubno područje uz samu granicu s Republikom Mađarskom, te je vrlo malo ulagano u njegov razvoj.

Danas je glavni cilj Općine prevladavanje nepovoljnog stanja i stvaranje uvjeta za pokretanje ubrzanog i dugoročno održivog razvoja. U tu svrhu, u proteklom periodu pokrenute su sljedeće aktivnosti radi stvaranja uvjeta za pokretanje gospodarskog razvoja:

· donesen je Prostorni plan uređenja Općine i ostali prostorno-planski dokumenti,

· u postupku je uređenje zemljišno-knjižnog statusa Općinske imovine,

· provedena je plinofikacija kompletnog područja Općine,

· provedena je vodoopskrba gotovo cijelog dijela Općine,

· izrađena studija „Koncepcija i izvodivost programa gospodarskog korištenja geotermalne energije na lokaciji „Lunjkovec-Kutnjak“

· kontinuirano se ulaže u održavanje i razvoj nerazvrstanih lokalnih cesta,

· organizirano je pružanje komunalnih usluga održavanja javnih površina putem javnih radova,

· formirane su gospodarske zone, a pod time se misli na formiranje gospodarskih zona u kojima će zainteresirani gospodarski objekti ostvarivati svoje ciljeve i planove, te pokretanje aktivnosti vezanih uz turizam na rijeci Dravi i Šoderici

· izrađuje se dokumentacija za dobivanje građevinske dozvole za sustav odvodnje.

Općina je gospodarske zone formirala Prostornim planom uređenja Općine Legrad i to po zonama:

· Zone gospodarsko proizvodne namjene nalaze se u naseljima Legrad površine 7.66 ha i Kutnjak površine 0.4 ha,

· Zone gospodarsko poslovne namjene nalaze se u naseljima Legrad površine 16.0 ha i Selnica Podravska 2.5 ha

· Zone gospodarsko proizvodne namjene nalaze se u naseljima Kutnjak površine 10.27 ha, Legrad površine 2.62 ha, Selnica Podravska površine 0,45 ha i Veliki Otok površine 14.53 ha.

Površine proizvodne namjene predviđene su za smještaj industrijskih, skladišnih, servisnih i sličnih sadržaja. Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost, prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Gospodarski razvoj općine Legrad jednim dijelom je baziran na korištenju geotermalnih energetskih izvora, temeljem čega je izrađena studija „Koncepcija i izvodivost programa gospodarskog korištenja geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak“, te su i definirani način, mogućnosti i program korištenja spomenutih resursa.

Ukupni sustav u okviru, studijom predviđenog programa, strukturirat će se na slijedeći način:

· proizvodnja i utiskivanje geotermalne vode,

· geotermalna elektrana s cjevovodom za dopremu rashladne vode,

· toplinska stanica i sustav za distribuciju topline na lokaciji (primarni i sekundarni sustav)

· proizvodni i energetski podsustavi ostalih korisnika geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak (sušara, toplice, plastenici-povrće, plastenici-cvijeće, ribogojilište)

· sustav daljinskog grijanja (II faza programa)

Raspoloživi energetski potencijal i gospodarske aktivnosti definirane studijom pružaju dovoljno optimizma za očekivani pravilni održivi razvoj Općine Legrad, a samim time za očekivati je i razvoj samih naselja, odnosno svih pratećih funkcija unutar naselja - javni sadržaji, trgovina i usluge, daljnji razvoj poljoprivrednih djelatnosti, povećanje površina za stanovanje i uvođenje novih površina za povremeno stanovanje.

Ako se uzmu u obzir buduća turistička atraktivnost ovog područja i nova ekonomska snaga uslijed realizacije predloženih projekata, zasigurno je cilj u slijedećem periodu ostvariti prostor visokog urbanog standarda ne narušavajući postojeće krajobrazne kvalitete.

Poticaji Općine Legrad

Komunalni doprinos: od plaćanja komunalnog doprinosa oslobađaju se poduzetnici koji grade ili dograđuju poslovne objekte, objekte koji obavljaju proizvodne ili druge poslovne djelatnosti u cilju povećanja broja zaposlenih, pod uvjetom da je sjedište djelatnosti na području Općine Legrad.

Poljoprivredni poticaji: trajni nasadi, osiguranje, EU projekti, a potiče se i razvoj smještajnih kapaciteta u turizmu.

Pravne osobe u gospodarstvu na području Općine Legrad:

· „Instalacije Horvat“ d.o.o.

· Ljekarna Horvat

· „Fran“ d.o.o.

· „Kutag“ d.o.o.

· „Greda“ d.o.o.

· „GreenEstate“ d.o.o.

· „Sloga“ Podravska trgovina d.o.o. sa sjedištem u Đurđevcu – dvije trgovine mješovitom robom u Legradu, jedna trgovina u Kutnjaku i jedna u Selnici Podravskoj

· „Sizim“ d.o.o.

· „Bednja“ d.o.o.

· „Biohrana“ d.o.o.

· „Fruatapak“ d.o.o.

· „TP Varaždin“ d.o.o. – trgovina mješovitom robom, poslovnica „Kitro“, sjedište u Legradu

· „DIM“ d.o.o.

· „Podravska banka“ d.d. – banka, poslovnica Legrad

· „Legrađanka“ d.o.o.

· „Lac“ d.o.o.

· „Keris“ d.o.o.

· „Međimorec“ d.o.o.

· „Dejan“ j.d.o.o.

· „Elektrosimax“ j.d.o.o.

· „Eko Prizma VV“ j.d.o.o.

· „Pančo Centar“ j.d.o.o.

· „Agro-bovis“ d.o.o.

· „Posavina“ d.o.o.

· „Žito“ d.o.o.

· „Legradska vila“ j.d.o.o.

· „Zoltan“ j.d.o.o.

· „Karol plus“ j.d.o.o.

Obrti na području Općine Legrad:

Prema podacima iz Obrtnog registra, na području Općine Legrad registrirano je 22 obrta koji pružaju usluge trgovine, ugostiteljstva i ostale uslužne djelatnosti. Neki od njih su: Trgovački obrt Otočanka, cvjećarnica Iris, ugostiteljski obrt Ruža, ugostiteljski obrt Kiki i dr.

Ekonomska aktivnost stanovništva

Tablica 10. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti (2011.)

Zaposleni

Nezaposleni

Ekonomski neaktivni

Nepo-

znato

Umirovljenici

Osobe koje se bave kućanstv.

Učenici ili studenti

Ostali

Republika Hrvatska

41,40%

8,05%

29,28%

5,91%

8,98%

6,32%

0,06%

Koprivničko- križevačka županija

43,28%

7,43%

28,16%

5,79%

8,57%

6,72%

0,04%

Općina Legrad

63,15%

4,21%

18,22%

3,10%

5,79%

5,48%

0,05%

Izvor: Izračun napravljen prema podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, DZS

Najviše stanovnika u Općini Legrad prema trenutačnoj aktivnosti stanovništva starog 15 i više godina je zaposleno (63,15%), dok je u Koprivničko-križevačkoj županiji zaposleno 43,28% stanovnika, a na razini Republike Hrvatske 41,40% njih prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. Najmanje nezaposlenih stanovnika je u Općini Legrad i to 4,21% njih, u Koprivničko-križevačkoj županiji 7,43% njih, a na razini Republike Hrvatske 8,05% njih. Umirovljenika je 18,22% u Općini Legrad, 28,16% u Koprivničko-križevačkoj županiji i 29,28% na razini Republike Hrvatske. Prema strukturi osoba koje se bave kućanstvom u Općini Legrad ih ima 3,10%, u Koprivničko-križevačkoj županiji 5,79%, a na razini Republike Hrvatske 5,91%. Učenika ili studenata u Općini Legrad je 5,79%, u Koprivničko-križevačkoj županiji 8,57%, a na razini Republike Hrvatske 8,98%.

U Općini Legrad najviše je zaposlenih stanovnika starih 15 i više godina i to 63,15% dok je u Koprivničko-križevačkoj županiji i na razini Republike Hrvatske najviše ekonomski neaktivnih stanovnika i to 49,24% njih u Koprivničko-križevačkoj županiji i 50,49% njih na razini Republike Hrvatske.

Gledajući strukturu stanovništva starog 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, Općina Legrad ima povoljniju sliku u odnosu na razinu Republike Hrvatske i Koprivničko-križevačke županije. Međutim, treba definirati pojam zaposleni pa prema metodološkom objašnjenju iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine se smatra da su "zaposlene osobe one koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaću u novcu ili naturi odnosno svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili u nekome drugom obliku obiteljske prerađivačke djelatnosti te osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, na temelju drugoga ugovornog odnosa ili za neposredno plaćanje u novcu ili naturi"[footnoteRef:6] Iz toga proizlazi kako je u referentnom tjednu popisa stanovništva većina stanovnika u 2011. godini u Općini Legrad bila aktivna što ne mora značiti da 63,15% stanovnika starih 15 i više godina u Općini Legrad tijekom cijele godine obavlja bilo kakav posao za plaću ili naturu, već se može pretpostaviti kako se radi o sezonskim ili povremenim poslovima na temelju kojih je Općina Legrad ostvarila bolju strukturu stanovništva starog 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti naspram razine Republike Hrvatske i Koprivničko-križevačke županije. [6: METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, DZS, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusmetod.htm ]

Grafikon 2. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti (2011.)

Izvor: Izrađeno prema podacima iz tablice 8.

Tablica 11. Struktura stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život (2011.)

Prihodi od samostalnog rada

Prihodi od povremenog rada

Prihodi od poljoprivrede

Mirovine

Ostalo

Bez prihoda

Ne-poznato

RH

31,60%

2,35%

1,79%

24,79%

8,27%

31,14%

0,06%

KKŽ

27,25%

1,99%

7,95%

24,12%

8,55%

30,12%

0,03%

Općina Legrad

21,50%

1,08%

25,59%

26,09%

6,04%

19,66%

0,04%

Izvor: Izračun napravljen prema podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, DZS

Prema glavnim izvorima sredstava za život prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Legrad je najviše onih kojima je glavni izvor mirovina i to 26,09% njima dok je u Koprivničko-križevačkoj županiji najviše onih kojima je glavni izvor prihod od samostalnog rada i to 27,25% njih kao i na razini Republike Hrvatske gdje ih je 31,60%. Bez prihoda u Općini Legrad je 19,66% stanovnika, u Koprivničko-križevačkoj županiji 30,12% stanovnika, a na razini Republike Hrvatske 31,14% stanovnika.

Većini stanovnika u Općini Legrad glavni izvor sredstava za život su prihodi od poljoprivrede i mirovine i to 51,68% njima dok su u Koprivničko-križevačkoj županiji većini stanovnika glavni izvor sredstava za život prihodi od samostalnog rada i mirovine i to 51,37% njima kao i na razini Republike Hrvatske i to 56,39% njima.

Sagledavši situaciju iz strukture stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život i usporedivši je sa strukturom stanovništva starog 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti prema popisu stanovništva iz 2011. vidljiv je nesrazmjer između zaposlenosti i prihoda od samostalnog rada. Shodno tome, može se utvrditi da je najviše stanovništva u Općini Legrad zaposleno u poljoprivredi što potvrđuje tezu kako je povoljnija slika u strukturi stanovništva starog 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti u Općini Legrad ostvarena putem povremenih ili sezonskih poslova. Općina Legrad je kraj u kojem prevladava poljoprivredno stanovništvo, a kako za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti u većini slučajeva nije nužna stručna sprema, razumljivija je i struktura obrazovanja te se može pretpostaviti da je dio stanovništva u Općini Legrad bio skloniji odustajanju od daljnjeg obrazovanja nakon završetka osnovne škole kako bi se bavio poljoprivredom.

Grafikon 3. Struktura stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život (2011.)

Izvor: Izrađeno prema podacima iz tablice 9.

U nastavku je prikazana struktura zaposlenih Općine Legrad prema djelatnostima i prema zanimanju prema Popisu stanovništva 2011. godine.

Tablica 12. Zaposleni prema područjima djelatnosti – Općina Legrad (2011.)

Područje djelatnosti

Ukupno

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

659

Rudarstvo i vađenje

11

Prerađivačka industrija

238

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

5

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

5

Građevinarstvo

69

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

70

Prijevoz i skladištenje

19

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

24

Informacije i komunikacije

3

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

10

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

11

Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje

35

Obrazovanje

21

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

40

Umjetnost, zabava i rekreacija

2

Ostale uslužne djelatnosti

5

Djelatnosti kućanstva kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

5

Nepoznato

1

UKUPNO:

1244

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011.

Tablica 13. Zaposleni prema zanimanjima (2011.)

Zanimanje

Ukupno

Zakonodavci, dužnosnici i direktori

10

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci

38

Tehničari i stručni suradnici

75

Administrativni službenici

65

Uslužna i trgovačka zanimanja

89

Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci

629

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

150

Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda

96

Jednostavna zanimanja

89

Vojna zanimanja

1

Nepoznato

2

UKUPNO:

1.244

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011.

Najveći broj zaposlenih iz Općine Legrad prema području djelatnosti zaposleno je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (659). Uspoređujući zaposlene iz Općine prema zanimanjima, najveći broj zauzimaju zanimanja shodno području djelatnosti, poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci (629).

1.6. Središnje uslužne funkcije

Izvršnu vlast obavlja Općinski načelnik. U sjedištu Općine Legrad ustrojen je Jedinstveni upravni odjel, tijela Općine: Općinsko vijeće (obavljanje poslova na lokalnoj razini).

OBRAZOVANJE:

· Dječji vrtić Dabrić Legrad

· Osnovna škola Legrad

ZDRAVSTVENA SKRB:

· Ordinacija opće medicine Zlata Trnski-Sabolić

· Stomatološka ordinacija Danijela Glavosek-Kovačić

SOCIJALNA SKRB:

· Keris d.o.o, usluge pružanja skrbi, trgovina i usluge

VETERINA:

· Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o – ambulanta Legrad

VATROGASTVO:

· DVD Legrad

· DVD Veliki Otok

· DVD Zablatje

· DVD Selnica Podravska

· DVD Kutnjak – Antolovac

· VZO Legrad

UDRUGE ŽENA:

· UŽ Legrad

· UŽ Kutnjak – Antolovec

· UŽ Selnica Podravska

OSTALE UDRUGE:

· Ekološka udruga Legrad

· Lovačka udruga „Kuna“ Legrad

SPORTSKE UDRUGE:

· NK Graničar – Legrad

· NK „Drava“ Selnica Podravska

· Športsko – ribolovni klub „Smuđ“ Legrad

· NK „Udarnik“ Zablatje

1.7. Prometna infrastruktura

Naselja koja ulaze u sastav Općine Legrad su: Legrad – općinsko središte, Antolovec, Kutnjak, Mali Otok, Selnica Podravska, Veliki Otok i Zablatje. Sva naselja smještena su u Podravini, mikroregiji Varaždinsko-ludbreškoga polja Središnje Hrvatske.

Na području Općine Legrad postoje slijedeće kategorizirane ceste:

· državna cesta (D 20)

· županijske ceste (2076, 2078, 2080, 2081, 2091)

· lokalne ceste (25102, 26001, 26002, 26031, 26126)

Legrad je smješten 15 km sjeverno od grada Koprivnice, na županijskoj cesti Ž2078 (D20 – Legrad – D20). Sastavni dio naselja Legrad je i područje Turističko-rekreacijskog centra (jezera) Šoderice.

Antolovec je smješten 9 km jugozapadno od naselja Legrad, na lokalnoj cesti L25102 (Novo Selo Podravsko – ŽC2076 Županec – Kutnjak – Selnica Podravska – ŽC2076).

Kutnjak je smješten 7 km jugozapadno od naselja Legrad, na križišću županijske ceste Ž2080 (Kutnjak – ŽC2081) i lokalne ceste LC25102 (Novo Selo Podravsko (ŽC2076) – Županec – Kutnjak – Selnica Podravska (ŽC2076).

Mali Otok je smješten 3 km jugozapadno od naselja Legrad, na županijskoj cesti ŽC2081 (D20 – Zablatje – Kuzminec – Rasinja).

Selnica Podravska je smještana na desnoj obali rijeke Drave u Podravini, 6 km istočno od naselja Legrad, na križišću županijske ceste ŽC2076 (Sigetec Ludbreški (D2) – Slokovec – Mali Bukovec – Selnica Podravska – Veliki Otok – D20) i lokalnih cesta L26126 (Selnica Podravska –ŽC2076 – Most (Donja Dubrava – D20) i LC25102 (Novo Selo Podravsko – Županec – Kutnjak – Selnica Podravska – ŽC2076).

Veliki Otok je smješten 3 km jugozapadno od naselja Legrad, na županijskoj cesti ŽC2076 (Sigetec Ludbreški – Slokovec – Mali Bukovec – Selnica Podravska- Veliki Otok – D20) i državnoj cesti D20 (Prelog – Donja Dubrava – Most – Veliki Otok – Đelekovec – Torčec – Drnje).

Zablatje je smješteno 5 km jugozapadno od naselja Legrad, na križišću županijske ceste ŽC2081 (D20 – Mali Otok – Zablatje – Kuzminec – Rasinja) i lokalne ceste LC26001 (Zablatje – Imbriovec – Pustakovec – Koprivnički Ivanec).

Također, na području Općine je povremeni granični prijelaz za pogranični cestovni promet Legrad – Őrtilos.

1.8. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

Na području Općine Legrad izgrađen je i u potpunoj funkciji sustav javne vodoopskrbe. Kako bi se podmirile potrebe stanovništva i gospodarstva za pitkom vodom ista se putem magistralnih cjevovoda doprema iz vodocrpilišta Ivanščak, locirnog na području Grada Koprivnice. Magistralni cjevovodi ulaze na područje obuhvata plana iz smjera dviju susjednih općina: na istoku iz Općine Đelekovec (spoj Imbriovec – Zablatje) te na zapadu iz Općine Rasinja (spoj Koledinec – Zablatje). Istočni i zapadni krak magistralnog cjevovoda spajaju se na području naselja Zablatje te se nastavno preko naselja Mali Otok (DN 225) i Veliki Otok (DN 200) pružaju do Legrada. Magistralni cjevovod se nadalje pruža prema sjeverozapadu gdje prelazi na područje Međimurske županije, otkuda se ponovo vraća na područje naselja Selnica Podravska. U naselju Selnica Podravska izveden je sekundarni vodoopskrbni cjevovod (dimenzija DN160) koji se u koridoru lokalne ceste LC 25102 pruža prema naselju Kutnjak i nadalje spaja na magistralni cjevovod Kuzminec – Zablatje, čime je na području Općine zatvoren vodoopskrbni prsten.

U svim naseljima Općine razvedena je sekundarna vodoopskrbna mreža. Izgradnjom spomenutog sustava magistralnih i sekundarnih cjevovoda omogućena je sigurna opskrba vodom stanovništva i gospodarskih subjekata, osigurane su potrebne količine vode za protupožarnu zaštitu, te za širenje gospodarskih, energetskih, turističkih djelatnosti, poljoprivrede i sl. Kao što je ranije spomenuto, Općina je magistralnim cjevovodm spojena na vodoopskrbni sustav Međimurske županije, otkuda se prvotno vršila opskrba naselja Legrad pitkom vodom (vodocrpilište Prelog).

Kanalizacijska mreža na području Općine nije razvijena. Odvodnja sanitarno-fekalne vode iz domaćinstava disponira se putem septičkih taložnica, dok odvodnja oborinskih voda ne stvara problem zbog propusnog terena koji apsorbira i veće količine oborinskih voda. Problem bi mogle predstavljati eventualne rekonstrukcije ili izgradnja novih cestovnih prometnica, sa ili bez pješačkih staza ograničenih rubnjacima, pri čemu bi trebalo razmotriti mogućnost dispozicije dijela oborinske vode. Izgradnjom javnog vodoopskrbnog sustava značajno je porasla potrošnja vode, čime su postojeće septičke taložnice postale nedostatnog kapaciteta te dolazi do izlijevanja zagađenih voda u podzemlje ili neprikladne prijamnike.

Projekt u tijeku: Izgradnja, odnosno proširenje sustava odvodnje na sva naselja Aglomeracije Koprivnica (između ostalih, i na području Općine Legrad)

1.9. Energetika

Zapadnim dijelom Općine Legrad prolazi koridor dalekovoda D110kV vezan na trafostanicu TS 110/35 kV Koprivnica 2×20(40) MVA. Postojeći dalekovod 400 kV prolazi jugoistočno od lokacije zahvata na udaljenosti od 400 m. Južno od područja Općine Legrad planirana je izgradnja trafostanice TS 400/1 10 kV. Sva naselja na području Općine Legrad imaju izvedenu elektroopskrbnu mrežu.

Na području Općine Legrad nalaze se MRS Legrad, plinovod za međunarodni transport, magistralni, regionalni i lokalni plinovod. Područjem Općine prolazi koridor magistralnog naftovoda za međunarodni transport.

1.10. Postupanje s otpadom

Sukladno koncesijskom ugovoru s poduzećem Piškornica d.o.o. provodi se redovito sakupljanje komunalnog otpada i zbrinjavanje van područja Općine (odlagalište Jasenovac). Planom gospodarenja otpadom evidentirane su lokacije 5 „divljih“ deponija za koje su započeti pregovori oko sanacije s tvrtkom Piškornica d.o.o. U suradnji sa FZOEU nabavljene su kante (1.000 kom/120 l) i spremnici za zelene otoke, groblje i sl.

Izrađena je projektna dokumentacija i ishođena je građevinska dozvola za izgradnju reciklažnog dvorišta. S obzirom da Općina ima više od 1.500 stanovnika, a temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom Općina je dužna osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta.

U Općini Legrad provode se mjere odvojenog sakupljanja otpada na način da su uvedeni zeleni otoci za prikupljanje otpadnog papira, otpadne plastike, otpadnog stakla i otpadnog tekstila. Na području Općine postavljeno je 12 zelenih otoka s ukupno 67 spremnika na kojima se može izdvojeno odlagati papir, staklo, plastika i tekstil.

Općina Legrad provodi izobrazno-informativne aktivnosti o gospodarenju otpada na svojem području (javne tribine, informativne publikacije, mediji i sl.).

1.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja

Temeljem iznijetog postojećeg stanja po svim područjima Općine: stanovništva, gospodarstva, uslužnih djelatnosti, prometne infrastrukture, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetike te postupanje s otpadom, izrađena je tablica prema njihovim problemima i mogućih rješenja. Iz prijedloga mogućih rješenja mogu se izraditi projekti kojima bi se stanje unaprijedilo.

Područje

Problem

Moguća rješenja

STANOVNIŠTVO

Opadanje broja stanovnika

Negativno prirodno kretanje stanovništva

Migracije stanovništva u gradska središta

Stvaranje radnih mjesta

Mjere za zadržavanje i privlačenje stanovništva

Poticanje stanovnika na poduzetništvo

TLO

Problemi s poplavama (slivne vode) i sušom

Mjere upravljanja vodama (sustavi odvodnje i navodnjavanja)

GOSPODARSTVO

Nedovoljna pripremljenost za povlačenje sredstava iz EU fondova

Nedostatak suradnje gospodarskih subjekata

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Održavanje radionica kao pomoć pri apliciranju na natječaje

Poticanje aktivnosti i stvaranje uvjeta za ulaganja

Poticanje udruživanja i umrežavanja gospodarskog sektora

Katastarska izmjera, okrupnjavanje zemljišta

USLUŽNE DJELATNOSTI

Nedostatak ugostiteljske i turističke infrastrukture

Nedostatak turističkih sadržaja za razvoj selektivnih oblika turizma

Nedovoljna promocija turizma

Poticanje aktivnosti ulaganja u ugostiteljstvo, turizam i sport

Turistički projekti za razvoj ruralnog/sportskog/ biciklističkog turizma

Izgradnja smještajnih kapaciteta

Ulaganje u marketing turističkih sadržaja – prirodnih i kulturnih resursa

Osnivanje Turističke zajednice većeg broja općina

PROMETNA INFRASTRUKTURA

Nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza uz glavne prometnice

Velik broj nerazvrstanih cesta

Loše stanje poljskih puteva

Razvoj prometne infrastrukture (rekonstrukcija cesta)

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta

Sanacija poljskih puteva

SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Nepostojanje sustava odvodnje otpadnih voda

Izgradnja kanalizacijskog sustava

ENERGETIKA

Povećana potrošnja energenata

Poticanje razvoja obnovljivih izvora energije

Podizanje svijesti stanovništva o OIE

Korištenje poticaja za energetsku učinkovitost

POSTUPANJE S OTPADOM

Neriješena divlja odlagališta

Sanacija odlagališta otpada

Edukacija stanovništva

Učinkovito gospodarenje otpadom

2. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je jedna od najpoznatijih metoda koja se koristi za analizu situacije. Sam naziv analize dolazi od riječi Strenghts, Weaknesses, Oppotunities i Threats koje tvore akronim SWOT, a označavaju snage, slabosti, prilike i prijetnje. U većini slučajeva snage i slabosti predstavljaju interne karakteristike, dok prilike i prijetnje dolaze iz okruženja. Snage i slabosti Općine Legrad te prilike koje ima ili mu se s prijetnjama pokazuju, pretpostavljaju aktivnosti na njihovom angažiranju ili otklanjanju, korištenju ili izbjegavanju. Snage, nedostaci, mogućnosti i prijetnje prikazane su kako slijedi:

Snage

Slabosti

PRIRODA I OKOLIŠ, DEMOGRAFIJA, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

· Bogata prirodna i kulturna baština

· Ekološki očuvane i atraktivne prirodne ljepote, kultivirani značajni krajobrazi, arheološki lokaliteti, i sl.

· Izgrađenost sustava vodoopskrbe

· Prostorni plan uređenja Općine

· Provedena plinofikacija područja Općine

· Korištenje geotermalne energije

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR

· Kvaliteta predškolske i osnovnoškolske infrastrukture

· Velik broj organizacija civilnog društva

· Aktivan rad civilnog društva i udruga koje pokrivaju sva područja djelatnosti

· Kulturne manifestacije

· Postojanje vatrogasnih društava i civilne zaštite

POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO

· Tradicijsko znanje bavljenja poljoprivredom

· Formirane gospodarske zone

· Velik broj poduzeća koja imaju sjedište na području Općine

· Oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa za poduzetnike na području Općine

TURIZAM

· Bogata prirodna i kulturna baština

· Valorizirani prirodni resursi

PRIRODA I OKOLIŠ, DEMOGRAFIJA, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

· Nepovoljna demografska struktura

· Nepostojanje sustava odvodnje

· Nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza

· Nedostatan kapacitet groblja

· Velik broj nerazvrstanih cesta

· Loše stanje poljskih puteva

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR

· Zastarjela oprema i loši uvjeti za obavljanje aktivnosti kod nekih organizacija civilnog sektora

POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO

· Usitnjenost poljoprivrednih zemljišta

· Problemi s poplavama i sušom

· Neorganiziranost i nedovoljna povezanost poljoprivrednih proizvođača

· Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

· Niska obrazovna struktura poljoprivrednih proizvođača

· Nedostatak suradnje gospodarskih subjekata na području Općine

TURIZAM

· Nedostatak ugostiteljske i turističke infrastrukture / smještajnih kapaciteta

· Nedovoljna promocija turističkih sadržaja i prirodne baštine

· Nedostatno oblikovan identitet cijelog područja

Prilike

Prijetnje

PRIRODA I OKOLIŠ, DEMOGRAFIJA, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

· Stvaranje novih radnih mjesta

· Poticanje razvoja poduzetništva

· Poticajni programi zadržavanja i privlačenja stanovnika

· Korištenje poticaja za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost

· Razvoj sustava odvodnje

· Razvoj prometne infrastrukture (asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje poljskih puteva)

· Podizanje svijesti stanovništva o očuvanju prirode i okoliša

· Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR

· Umrežavanje organizacija civilnog društva

· Uključivanje udruga u pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova

· Razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva

· Razvoj programa usavršavanja i osposobljavanja

· Poticanje ulaganja u sportske aktivnosti

POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO

· Agrotehničke mjere

· Diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje

· Sustav navodnjavanja

· Projekt okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta

· Poticanje udruživanja i umrežavanja gospodarskog sektora

· Daljnje poticanje razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i obrtništva

· Brendiranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda

· Financiranje razvoja putem sredstava iz EU i nacionalnih fondova

TURIZAM

· Izgradnja smještajnih kapaciteta

· Uključivanje lokalnog stanovništva u turizam

· Stvaranje turističke prepoznatljivosti Općine

· Otvaranje novih radnih mjesta kroz razvoj ugostiteljstva

· Osmišljavanje turističkih projekata za razvoj selektivnih oblika turizma

PRIRODA I OKOLIŠ, DEMOGRAFIJA, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

· Migracija stanovništva u gradska središta

· Starenje stanovništva

· Klimatske promjene i elementarne nepogode

· Nedovoljno razvijena ekološka svijest

· Devastacija prirodnih vrijednosti

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR

· Nedovoljna osjetljivost društvene zajednice prema određenim socijalnim kategorijama

POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO

· Spora administracija

· Konkurencija (supstituti)

· Teškoće u prilagodbi gospodarskih subjekata promjenama na tržištu

· Neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga

· Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata

TURIZAM

· Potencijalno zagađenje okoliša

· Vizualna degradacija prostora

· Promjena trendova na tržištu

3. VIZIJA OPĆINE LEGRAD DO 2020. GODINE

Rješenja trenutnog stanja na ovom području proizlaze iz rasprave sudionika izrade PUR-a (održanih fokus grupa s organizacijama civilnog sektora, OPG-ovima, obrtnicima i poduzetnicima), vidi se u stvaranju jedinstvene ukupne ponude područja Općine, poticajima za razvoj poduzetništva, isticanju domaćih proizvoda i usluga na tržištu te u razvoju turizma na temelju prirodnog potencijala koji Općina Legrad ima, konkretno povećanom ulaganju u promociju istog. Temeljem navedenog, a uzimajući rezultate osnovne analize, SWOT analize, razvojnih trendova te iznijetim idejama o budućnosti područja Općine, definirala se razvojna vizija.

Razvojna vizija Općine Legrad:

Sinergijskim djelovanjem svih dionika lokalne zajednice na temeljima prirodnih i kulturnih resursa, tradicijskog nasljeđa i ljudskih potencijala stvoriti dodanu vrijednost u segmentima turizma i poduzetništva te poboljšati kvalitetu života cjelokupne lokalne zajednice.

Vizijom se želi postići sljedeće:

· Uključivanje privatnog, javnog i civilnog sektora u zajedničkim naporima koristeći vlastite resurse stvoriti bolje uvjete daljnjeg održivog razvoja i poboljšanje kvalitete života,

· Podizanje konkurentske sposobnosti gospodarskih subjekata te objedinjavanje ponuda proizvoda i usluga za kreiranje identiteta Općine s fokusom na stvaranje turističke konkurentnosti i pozicioniranje turističke destinacije Općine Legrad unutar regije Podravine i Međimurja i šire te stvaranje prepoznatljivosti u prekograničnoj zemlji Mađarskoj,

· Primjena održivog, pametnog i uključivog rasta za stvaranje dodatnih vještina i kompetencija ljudskog potencijala, tradicijske i ostalih djelatnosti te većeg učešća obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za održivi razvoj Općine,

· Očuvanje i zaštita kulturne i prirodne baštine te krajobraza i njihovo održivo korištenje u daljnjem razvoju svih segmenata turizma,

· Kontinuirana edukacija stanovništva, civilnog društva i poslovnih subjekata u cilju održivog razvoja područja Općine te unapređenje visoke kvalitete njihova života.

3.1. Strateški ciljevi i razvojni prioriteti

Strateški ciljevi i prioriteti temeljeni su na analizi postojeće situacije, prepoznavanju ključnih problema, SWOT analizi i definiranoj razvojnoj viziji.

Sljedeća shema prikazuje strateške ciljeve Općine Legrad iz kojih proizlaze razvojni prioriteti.

Grafički prikaz 2. Strateški ciljevi i prioriteti Općine Legrad

Strateški cilj 1. Visoka razina kvalitete života

Visoka razina kvalitete života upućuje na ulaganje u programe, aktivnosti i projekte usmjerene na područje komunalne i prometne infrastrukture te razvoju društvenog života. Prvenstveno se misli na razvoj komunalnih projekata kako bi se stanovništvu omogućili normalni uvjet za život u Općini. Također, cilj je kroz razvoj društvene infrastrukture i programa omogućiti razvoj sporta, zdravstvenih i socijalnih usluga, ulaganje u odgoj i obrazovanje te pružanje podrške civilnom sektoru koji čini važan i aktivan dio društva.

Strateški se cilj ostvaruje kroz dva prioriteta:

1. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture

2. Razvoj društvene infrastrukture i programa

Prioritet 1.1. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture

Komunalna i prometna infrastruktura predstavljaju temelj za funkcioniranje određenog područja. U spomenuto se ubraja prometna infrastruktura, kapacitet groblja, rasvjeta, vodoopskrba i odvodnja i druga infrastruktura koja služi svim stanovnicima i poslovnim subjektima na području Općine Legrad.

Cilj je osigurati izgradnju sustava odvodnje, te rekonstrukciju prometne infrastrukture, prvenstveno stavljajući naglasak na asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Općine Legrad. Također, plan razvoja jest i unaprjeđenje javne rasvjete te proširenje vodoopskrbnog sustava. Jačanje razvoja kroz izgradnju sustava odvodnje otpadnih i fekalnih voda predstavlja jedan od preduvjeta za uravnoteženi razvoj i cjelokupni napredak obzirom da trenutna rješenja, odnosno nepostojanje istog, nije primjereno zahtjevima zaštite prirode i okoliša.

Prioritet 1.2. Razvoj društvene infrastrukture i programa

Općina Legrad prepoznaje važnost niza programa u društvenoj domeni, od sporta, odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, te teži uravnoteženom razvoju u svim segmentima života stanovništva s posebnim naglaskom na njihove društvene potrebe, a sve kako bi Općina Legrad bilo mjesto visokog standarda života. S obzirom na migracije stanovništva u veća gradska središta, te prisutnom trendu starenja stanovništva, prvenstvo je fokus Općine na razvoj mjera za zadržavanje stanovništva u Općini i privlačenje novog stanovništva. Jedan od načina za isto jest i provođenje natalitetnih mjera.

U domeni društvenih programa potrebno je nastaviti razvijati aktivnosti i akcije u segmentu odgoja i obrazovanja, pri čemu je bitan kontinuiran rad s djecom i mladima, ali i njihovim roditeljima. Od posebnog je značaja uređenje javnih površina (dječjih igrališta i parkova).

Kultura predstavlja važan segment u razvoju društva, a sukladno tome pridaje se važnost adaptaciji prostora (društvenih i vatrogasnih domova) koji će se koristiti i u kulturne svrhe, kao što je održavanje kulturnih manifestacija i sl.

Sport je neminovno jedan od važnijih faktora razvitka društva, u smislu da omogućuje svim dobnim skupinama organizaciju slobodnog vremena i poboljšava zdravstveni status stanovnika. Upravo iz tog razloga mjere koje Općina ima u planu razvoja i dalje razvijati i ogranizirati sportske programe, aktivnosti i manifestacije.

Općina Legrad je i socijalno senzibilna te radi na daljnjem razvoju usluga socijalne skrbi pri čemu daje naknade i pomaže socijalno ugroženim stanovnicima (pr. pomoć za ogrjev, pomoć starijim osobama i sl.).

Civilno društvo je pokretač brojnih programa i projekata na određenom području, djeluje u svim aspektima života te predstavlja aktivan segment društva u Općini. Stoga je potrebno poboljšati rad i komunikaciju udruga i općinske uprave te omogućiti intenzivniju razmjenu iskustava i informacija, zajedničku provedbu projekata, edukaciju predstavnika civilnog sektora za pomoć pri apliciranju na natječaje te osiguravanje prostora od strane Općine za neometan i kvalitetan rad organizacija civilnog sektora.

Strateški cilj 2. Stvaranje turističkog identiteta i poticanje kulturnog života

Općina Legrad ima sve predispozicije postati značajna turistička, izletnička i kulturna destinacija u ponudi. U tom smislu, aktivnosti je potrebno usmjeriti na unapređenje turističke ponude, kao i na pojačanu marketinšku aktivnost.

Unaprjeđenje turističke ponude dovest će do povećanog broja zainteresiranih izletnika te je upravo iz tog razloga nužno raditi na poticanju privatnog kapitala za izgradnju smještajnih kapaciteta. U ponudu je potrebno uključiti sve dionike u Općini, kao i lokalno stanovništvo, kako bi se zajedničkim djelovanjem postigli značajniji rezultati.

Kulturno nasljeđe je potrebno staviti u funkciju razvoja na način da se ulože napori ka zaštiti, obnovi i revitalizaciji objekata kulturne baštine i definiranju programskih sadržaja u kulturi. Održanim fokus grupama s organizacijama civilnog sektora utvrđeno je da su mnoge civilne udruge u kulturi, ali i drugim djelatnostima, popraćene nedostatkom financijskih sredstava za rad te će se trebati okrenuti drugim izvorima sredstava, u prvom redu apliciranjem na natječaje EU fondova. Navedeno pretpostavlja da je potrebno je ulagati u napore ka edukaciji civilnih udruga i same općinske uprave u procesu korištenja istih.

Važan element kulture jest izrada projekata koji bi povezivali kulturu s turizmom. Time bi kulturna baština dobila besplatnu i efikasnu promociju i ujedno mogućnost komercijalizacije, a turistička ponuda bi bila proširena te bi se istim stvorio sinergijski učinak.

Strateški cilj se ostvaruje kroz dva prioriteta:

1. Razvoj turizma

2. Razvoj kulture

Prioritet 2.1. Razvoj turizma

Potrebno je poboljšati informiranost i vidljivost o značajnim lokalitetima (kulturnim dobrima i zaštićenim područjima), poticati suradnju i umrežavanje između raznih lokalnih sudionika. Nužno je poticati autentičnost i kreativnost u stvaranju ponuda. Izuzev javnog sektora koji je zadužen za razne infrastrukturne i gospodarske projekte koji se realiziraju u funkciji turizma, tu je i privatni sektor kojeg treba dodatno poticati i aktivno uključiti u razvoj turističkih proizvoda koji će se nuditi na tržištu. Osim smještajne i ugostiteljske ponude koje je potrebno razvijati, valja uključiti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u turističku ponudu kroz autohtone poljoprivredne proizvode stvarajući tako brend destinacije.

Potrebno je raditi na jačanju turističke ponude te osmišljavanju novih turističkih sadržaja, prvenstveno na izletištu Halasz Csarda. Potencijal za razvitak turizma predstavlja i područje ušća Mure u Dravu koje se nalazi na sjeveroistočnoj strani Legrada. Jezero Šoderica je posljednjih godina oživjelo, plaža je uređena još 2014. godine, uveden je vodovod, a lani je napravljena i fitness staza te postavljene sprave za vježbanje.

Također, Općina Legrad u programskom planu razvoja ima u cilju prijavu projekta gradnje šetnice oko cijelog jezera Šoderice na EU fondove za dobivanje bespovratnih sredstava što će direktno utjecati na unaprjeđenje turizma na spomenutom jezeru. Prema projektu, šetnica bi trebala biti od ekološki prihvatljivog materijala te pogodna za šetnje, ali i bicikliranje te rolanje.

Trendovi u turizmu se konstantno mijenjaju te sukladno tome potrebno se usmjeriti na promotivne i marketinške aktivnosti koje doprinose dolasku većeg broja izletnika te na razvoj selektivnih oblika turizma za koje Općina iskazuje potencijal, konkretno ruralni, sportski, biciklistički, eko turizam i sl.

Prioritet 2.2. Razvoj kulture

Ovim prioritetom se želi valorizirati segment tradicijske baštine i vrijednosti te utjecati na očuvanje i promociju istog. Tradicijske vrijednosti trebaju održavati svoj kontinuitet učestalim održavanjem manifestacija koje njeguju kulturu povezanu s turizmom.

Kulturnu baštinu je potrebno staviti u funkciju razvoja na način da se ulože napori ka zaštiti, obnovi i revitalizaciji objekata kulturne baštine i definiranju programskih sadržaja u kulturi (razvoj i povećanje broja kulturnih manifestacija).

Nužno je poticati povezivanje i umrežavanje same jedinice lokalne samouprave i kulturnih organizacija (civilni sektor) s drugim dionicima u kulturi i turizmu (ostale jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice, turističke agencije) u regiji.

Strateški cilj 3. Razvoj gospodarstva u Općini

Razvoj gospodarske aktivnosti se prvenstveno odnosi na povećanje konkurentnosti već postojećih malih poduzeća te poticajno okružje za pokretanje novih poduzetničkih inicijativa te privlačenje investitora unutar Općine, prvenstveno zbog dobrog geoprometnog položaja Općine i začecima razvoja turizma. Ističe se i prisutnost primarne djelatnosti poljoprivrede te bi najviše ulaganja trebalo biti usmjereno na agrotehničke mjere s ciljem razvoja i rasta poljoprivredne djelatnosti.

Lokalno gospodarstvo osigurava potporu svim ostalim elementima razvoja i u tome je njegova važnost što u krajnjoj liniji dovodi do podizanja društvenog standarda i stvaranja područja Općine poželjnim mjestom za život i rad ljudi.

Strateški cilj se ostvaruje kroz tri prioriteta:

1. Razvoj poduzetništva

2. Razvoj poljoprivrede

3. Energetska učinkovitost, poticanje na korištenje OIE, zaštita prirode

Prioritet 3.1. Razvoj poduzetništva

Navedenim prioritetom ima se za cilj subvencionirati početne troškove poslovanja poduzetnika početnika te organizirati edukacije za poduzetnike o pripremi projekata za apliciranje na natječaje. Također, u planu je i razvoj poduzetničkih zona i njihovo komunalno opremanje te nastavno na to razvoj skupa mjera i kampanje za privlačenje investitora. Da bi sve to bilo izvedivo, prvenstveno je nužno riješiti imovinsko-pravne odnose.

Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede

S obzirom na većinu stanovnika koji se bave poljoprivrednom djelatnošću, Općina Legrad i dalje ima u planu prioritetno razvijati mjere za potporu razvitka poljoprivrede. U tom vidu, Općina i dalje ima u planu subvencionirati poljoprivrednike, kao i provedbu agrotehničkih mjera (katastarska izmjera, okrupnjavanje zemljišta, izgradnja sustava navodnjavanja i sl.). Činjenica je da su postali sveprisutni natječaji EU fondova i dodjela bespovratnih sredstava te je upravo iz tog razloga nužno da Općina ogranizira edukacije za poljoprivrednike o mogućnostima korištenja poticaja za projekte u poljoprivredi.

Prioritet 3.3. Energetska učinkovitost, poticanje na korištenje OIE, zaštita prirode

Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije moraju biti jednako zastupljeni u javnom i privatnom sektoru. Ujedno, ovim prioritetom nastoji se potaknuti i zaštita prirode i okoliša. U tom smislu, za Općinu Legrad potrebno je da razvija proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (geotermalnu energiju) te poticati mjere energetske učinkovitosti.

S obzirom da na prostoru Općine Legrad problem predstavljaju divlja odlagališta, nužna je sanacija istih, kao i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, odnosno definiranje mjera zaštite okoliša i provođenja raznih aktivnosti kao što su edukacija svih stanovnika za odgovornim sortiranjem otpada, organizacija prikupljanja otpada, uspostava reciklažnog dvorišta itd.

Strateški cilj 1. Visoka razina kvalitete života lokalne zajednice

PRIORITET

MJERA/Projekt

1. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture

Mjera 1. Razvoj sustava odvodnje

Izrada projektne dokumentacije za kanalizaciju (u suradnji s nositeljem projekta u Županiji – KC Vode)

Izgradnja kanalizacije (nositelj projekta: KC VODE)

Mjera 2. Rekonstrukcija prometne infrastrukture

Asfaltiranje ceste Mali Pažut

Asfaltiranje županijske ceste 25102 – Antolovec – Županec

Asfaltiranje ceste u Zablatju iza crkve

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Legradu (ukupna dužina cesta iznosi 1.070 m )

Uređenje parkirališta i asfaltiranja dijela kod autobusne u Malom Otoku

Uređenje parkirališta ispred vatrogasnog doma u Velikom Otoku

Rekonstrukcija ceste Gornje polje

Mjera 3. Uređenje poljskih puteva

Mjera 4. Unaprjeđenje javne rasvjete

Proširenje javne rasvjete Fizeš, Legrad

Izgradnja javne rasvjete – led rasvjetna tijela

Mjera 5. Unaprjeđenje sustava vodoopskrbe

Proširenje mreže javne vodoopskrbe – odvojak Čerepana – Veliki Otok

Mjera 6. Proširenje kapaciteta groblja i popratne infrastrukture

Uređenje katoličkog groblja u Legradu

Mjera 7. Izrada planova uređenja

/prostornih planova/projektne dokumentacije / dokumenata za legalizaciju objekata

Mjera 8. Kupnja zemljišta za potrebe Općine – proširenje igrališta, groblja i sl.

2. Razvoj društvene infrastrukture i programa

Mjera 1. Razvoj mjera za zadržavanje i privlačenje stanovnika za život u Općini

Provođenje pronatalitetnog programa

Nabava dječjih darova

Sufinanciranje troškova boravka djece u jasličkoj skupini

Mjera 2. Obnova kulturnih/ društvenih/vatrogasnih domova

Vatrogasni dom Legrad – obnova fasade

Prenamjena centra ELIM

Mjera 3. Obnova/izgradnja/rekonstrukcija odgojnih i obrazovnih ustanova i nabava opreme (vrtić, osnovna škola)

Mjera 4. Unaprjeđenje javnih površina (igrališta, parkova i sl.)

Park Veliki Otok

Oprema za dječja igrališta

2 igrališta na Šoderici – vaterpolo igralište i igralište za rukomet na pijesak

Mjera 5. Razvoj sportskih programa/aktivnosti/manifestacija

Mjera 6. Razvoj socijalnih usluga i programa

Mjera 7. Razvoj programa zdravstvene prevencije

Mjera 8. Razvoj i sufinanciranje odgojnih i obrazovnih programa, akcija i aktivnosti (cjeloživotno učenje, osposobljavanje, stipendije, nabava knjiga, sufinanciranje školske kuhinje i sl.)

Sufinanciranje škole stranih jezika za osobe koje su završile redovno školovanje

Provođenje akcije „Sigurno u prometu“ OŠ Legrad

Provođenje predškolskog programa izvan vrtića

Mjera 9. Potpora organizacijama civilnog sektora (edukacija za prijavu na natječaje, osiguravanje prostora za rad, financijska podrška)

Mjera 10. Uređenje vjerskih objekata

Evangelička crkva - obnova

Strateški cilj 2. Stvaranje turističkog identiteta i poticanje kulturnog života

PRIORITET

MJERA/Projekt

1. Razvoj turizma

Mjera 1. Zaštita i valorizacija prirodnih resursa

Zaštita divljači u posebnom ornitološkom rezervatu

Mjera 2. Razvijanje turizma na jezeru Šoderica

Izrada novog urbanističkog plana TRC Šoderice

Izgradnja šetnice na Šoderici

Mjera 3. Razvoj selektivnih oblika turizma (sportski, biciklistički, eko turizam, ruralni)

Projekt „Dvije rijeke, jedan cilj“ – rafting staze na rijeci Dravi

Mjera 4. Promocija turizma i turističkih sadržaja u Općini

Mjera 5. Izgradnja biciklističkih staza

Biciklističke staze Halasz Csarda

Mjera 6. Poticanje privatnog kapitala za izgradnju smještajnih kapaciteta

Mjera 7. Izrada strategije razvoja turizma u Općini

Mjera 8. Osnivanje Turističke zajednice

Projekt Turističko – informativnog centra

2. Razvoj kulture

Mjera 1. Unaprjeđenje kulturne ponude i programa (osmišljavanje novih manifestacija)

Mjera 2. Zaštita kulturne baštine

Strateški cilj 3. Razvoj gospodarstva u Općini

PRIORITET

MJERA/Projekt

1. Razvoj poduzetništva

Mjera 1. Subvencije poduzetnicima početnicima u vidu izdavanja dozvola, početnih troškova promocije, osiguranja lokacije i sl.

Mjera 2. Organiziranje radionica za poduzetnike kao pomoć pri apliciranju na natječaje

Mjera 3. Razvoj poduzetničkih zona i njihovo opremanje

Gospodarska zona Kutnjak – izgradnja i opremanje

Mjera 4. Razvoj skupa mjera i kampanje za privlačenje investitora

Mjera 5. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

2. Razvoj poljoprivrede

Mjera 1. Edukacija poljoprivrednika o mogućnostima korištenja poticaja za projekte u poljoprivredi

Mjera 2. Agrotehničke mjere (katastarska izmjera, okrupnjavanje zemljišta, izgradnja sustava navodnjavanja i sl.)

Mjera 3. Subvencije za poljoprivrednike

Mjera 4. Poticanje udruživanja i umrežavanja gospodarskog sektora

3. Energetska učinkovitost, poticanje na korištenje OIE, zaštita prirode

Mjera 1. Projekti energetske učinkovitosti (izrada energetskih certifikata)

Mjera 2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (geotermalna energija)

Studija „Koncepcija i izvodivost programa gospodarskog korištenja geotermalne energije na lokaciji „Lunjkovec-Kutnjak“

Mjera 3. Sustav cjelovitog gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, edukacija stanovništva o reciklaži otpada, nabava zelenih otoka i sl.)

Proširenje i modernizacija zelenih otoka

Sanacija divljih odlagališta

Mjera 4. Izgradnja reciklažnog dvorišta

Izrada projektne dokumentacije u cilju izgradnje reciklažnog dvorišta

Izgradnja reciklažnog dvorišta na području Općine

Mjera 5. Geotermalni program Kutnjak – Lunjkovec (demonstracijski primjer uporabe geotermalne energije u RH)

Energetski projekti i uređenje gospodarske zone te projekti koji troše značajne količine geotermalne energije u proizvodnji roba i usluga

3.2. Usklađenost ciljeva Programa ukupnog razvoja Općine Legrad s razvojnim ciljevima dokumenata viših razina

Program ukupnog razvoja, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađen s ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim ciljevima, budući da realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih strateških razina.

S obzirom da u trenutku pripreme i usvajanja Programa ukupnog razvoja Općine Legrad nije bila usvojena Županijska razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije za razdoblje do 2020., za relevantnu se smatra Strategija za razdoblje 2011.-2013.

PUR Općine Legrad

Županijska razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije

2011.-2013.

Strateški cilj 1. Visoka razina kvalitete života lokalne zajednice

Strateški cilj 2. Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda

Strateški cilj 3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Strateški cilj 2. Stvaranje turističkog identiteta i poticanje kulturnog života

Strateški cilj 1. Konkuretno gospodarstvo

Strateški cilj 2. Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda

Strateški cilj 3. Razvoj gospodarstva u Općini

Strateški cilj 1. Konkurentno gospodarstvo

Strateški cilj 4. Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom

Prema Nacrtu Županijske razvojne strategije Koprivničko- križevačke županije za razdoblje od 2014. do 2020. godine postavljeni su sljedeći strateški ciljevi:

· Povećati konkurentnost gospodarstva i učinkovitost resursa

· Poboljšati prometnu i komunalnu infrastrukturu

· Povećati učinkovitost ljudskih potencijala i poboljšati društveni standard

· Unaprijediti održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i poboljšati sustave zaštite i spašavanja.

Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji poticati konkurentnost i