Programska podrška i programiranja

PROGRAMSKA PODRKA I PROGRAMIRANJE

1. UVODPoslovni sustav -> Informacijski sustav -> Model -> Algoritam

Programi su raunalna implementacija nekog procesa iz realnog (poslovnog) sustava.

Da bismo od poslovnog procesa doli do njegove raunalne implementacije tj. programa, potrebno je proi kroz sljedee korake:

1. Analiza realnog sustava

a. ralaniti funkcije realnog sustava na procese i podprocese, teodluiti koji e od njih biti informatizirani

b. identificirati tokove podataka meu (pod)procesima

2. Oblikovanje programskog sustava

a. podijeliti (pod)procese na elementarne zadatke (tj. procedure)

b. definirati ulazne i izlazne podatke za svaku od procedura

3. Realizacija programskog sustava

a. opis svake od procedura pomou algoritama (konani niz korakakoji u konanom vremenu jednoznano dovode do rjeenjaproblema) koji se za potrebe programiranja najee iskazuju u"polu-formalnoj/polu-slobodnojezinoj formi" (npr. pomoupseudokoda) ili u grafikom obliku (npr. blok-dijagrami) ili umatematikom obliku.

b. implementacija algoritama u konkretnom programskom jeziku injihovo povezivanje u cjelinu = programiranje

4. Testiranje programskog sustava provjerava seispravnost rada programskog sustava, pri emu se koristeprethodno definirani ulazni podaci

5. Izrada dokumentacije programskog sustava

6. Uvoenje u rad


Programski jezik bismo najkrae mogli definirati kao formalni umjetni jezik koji

krajnjim korisnicima (ljudima) omoguuje izdavanje uputa raunalu.


2. STRUKTURA PROGRAMSKOG JEZIKA

Kao takav, programski jezik sastoji se od sljedeih elemenata:

1. Kljune rijei Jo ih nazivamo i naredbama

Svaka naredba izvrava nekakav elementarni zadatak na nivou programskog jezika

Kombiniranjem kljunih rijei u vee cjeline nastaje izvorni kod programa, tj. program napisan u odreenom programskom jeziku

2. Pravila pisanja naredbi (sintaksa)

Program nastaje povezivanjem veeg broja naredbi nekog programskog jezika u vee cjeline, ali se pri tome treba drati nekih ogranienja:

naredbe se ne mogu i ne smiju nizati bilo kakvim redoslijedom, ve logiki ispravnim redoslijedom (semantika ispravnost)

pojedinane naredbe moraju biti zadane na pravilan nain u skladu sa pravilima (sintaksom) pisanja naredbi za dotini programski jezik

kod pisanja naredbi treba pripaziti na upotrebu velikih i malih slova

neke naredbe zahtijevaju argumente (parametre) za ispravan rad, a neke ne treba pripaziti da se navedu svi potrebni argumenti, i to u ispravnom redoslijedu


3. Editor programskog koda

razvojno programsko okruenje unutar kojeg piemo kljune rijei programskog jezika prema zadanim pravilima pisanja naredbi (= izvorni kod programa)

izvorni kod programa moemo pisati i u najobinijem editoru teksta, a moemo ga pisati i unutar sofisticiranih razvojnih okruenja (IDE Integrated Development Environment), koja, pored mogunosti ureivanja teksta, u jedno okruenje integriraju i:

isticanje kljunih rijei programskog jezika

podrku za prevoenje i/ili izvravanje programa

podrku za ispravljanje greaka u programu (debugging), itd.


4. Program prevoditelj

Program napisan u programskom jeziku (izvorni kod) je razumljiv ovjeku, ali ne i raunalu koje e ga morati izvravati

Izvorni kod programa mora se prevesti u raunalu razumljiv strojni oblik, tj. strojne instrukcije (nizovi 0 i 1)

S obzirom na vrstu i namjenu programskog jezika, prevoenje se moe izvriti kao kompiliranje (kompajliranje) ili kao interpretiranje u tu se svrhu koriste programi prevoditelji kompajleri ili interpreteri


Kompajleri prevode izvorni kod programa kroz sljedee korake:

1. uitavanje kompletnog izvornog koda programa

2. leksika (semantika) i sintaktika analiza izvornog koda pronalaenje i ispravljanje pogreaka u programu

3. konstrukcija radnog programa zamjena naredbi u izvornom kodu sa strojnim instrukcijama faza prevoenja u uem smislu

4. optimizacija prevedenog programa

5. dobivanje izvrne datoteke

2. STRUKTURA PROGRAMSKOG JEZIKAProgrami prevoditelji -> kompajleri i interpreteri

Rezultat postupka kompajliranja je izvrna datoteka (execute datoteka) s prevedenim strojnim instrukcijama.

Postupak prevoenja se radi samo jednom, a izvrna datoteka se moe pokretati bilo kada, bez potrebe za ponovnim prevoenjem izvornog koda u strojne instrukcije.

Kompajlerski jezici C, C++, C#, Pascal, ...


Interpreteri prevode izvorni kod programa kroz sljedee korake:

1. uitavanje jedne linije izvornog koda programa

2. leksika i sintaktika analiza uitane linije izvornog koda

3. prevoenje naredbi iz uitane linije izvornog koda u strojne instrukcije

4. izvoenje strojnih instrukcija iz prevedene linije izvornog koda

5. itanje idue linije izvornog koda i ponavljanje kompletnog postupka opisanog u koracima 2-5 sve dok se ne izvede i zadnja linija izvornog koda


Rezultat postupka interpretiranja je izvreni program, tj. obrada podataka

ne stvara se izvrna datoteka, nego se prilikom svakog pokretanja programa mora napraviti i prevoenje izvornog koda u strojne instrukcije postupkom interpretiranja.

Interpreterski jezici Basic, PHP, ASP, Python ...


Kod razvoja kompleksnijih programa poeljno je organizirati budui program na papiru, koristei pri tome

a. mjeavinu govornog jezika i izabranog programskog jezika (tj. pseudokod) za opis elementarnih postupaka, ili

b. grafiki prikaz pomou simbola koji predstavljaju elementarne postupke (tj. blok-dijagram)

3. OSNOVNE PROGRAMSKE STRUKTURE

Svaki problem je u konanici mogue dekomponirati na nekoliko osnovnih programskih struktura (strukturno programiranje)

Povezivanjem i kombiniranjem osnovnih programskih struktura u skladu s problemom kojeg treba rijeiti dobivamo eljeni program na razini pseudokoda.

Konkretizacijom pseudokoda u ciljni programski jezik (zamjenom osnovnih struktura s naredbama ciljnog programskog jezika) dobivamo eljeni program u obliku izvornog koda.

3. OSNOVNE PROGRAMSKE STRUKTURE

Koritenjem pseudokoda ili blok-dijagrama moemo opisati sljedee temeljne programske strukture:

1. Sekvenca (slijed) niz naredbi koje se izvravaju jedna za drugom, onim redoslijedom kako su i zadane

naredba1

naredba2

naredba3

3. OSNOVNE PROGRAMSKE STRUKTURESlijed (sekvenca) Odabir (selekcija) Ponavljanje (iteracija)

Pseudokod Blok-dijagram

naredba1

naredba2

naredba3


Podesi budilicu

Spavaj

Ustani

Obavi uobiajene jutarnje aktivnosti

Izai na svjei zrak

Budilica

zvoni

SE

KV

EN

CA


IF uvjet THEN

blok naredbi 1

(ukoliko je

zadovoljen

uvjet, izvrava

blok naredbi 1)

2. Selekcija (odabir) ovisno o ispunjenju nekog uvjeta, izvrava se jedan od vie blokova (sekvenci) naredbi

uvjet

blok naredbi 1

DA

NE



uvjet

blok naredbi 1

DA

NE

IF-

THEN

Vani je

pljusak?

Iskljui budilicu

Produi spavanje za N sati

DA

NE

Podesi budilicu

Spavaj

Ustani


Izai na svjei zrak

SE

KV

EN

CA

IF-THEN

Budilica

zvoni


IF uvjet THEN

blok naredbi 1

ELSE

blok naredbi 2

(ukoliko je

zadovoljen uvjet,

izvrava se blok

1,a ukoliko nije

izvrava se blok 2)

uvjetDA NE

blok naredbi 2blok naredbi 1



DA NE

Ustani


Doi na nadoknadu predavanja

Iskljui budilicu

Produi spavanje za N sati

Nezgodno

jutro nakon

brucoijade?

Podesi budilicu

Spavaj Budilica

zvoni

Naui gradivo s nadoknade

IF-THEN-

ELSE

SE

KV

EN

CA


SWITCH izraz

CASE vrijednost 0

blok naredbi 1

CASE vrijednost 1

blok naredbi 2

CASE vrijednost 2

blok naredbi 3

- ili -

IF izraz=vr0 THEN

blok naredbi 1

ELSE IF izraz=vr1 THEN

blok naredbi 2

ELSE IF izraz=vr2 THEN

blok naredbi 3

(ovisno o

vrijednosti

izraza, izvrava

se odreen blok

naredbi i to

samo jedan

blok)

izraz =

vr. 0

DA

NE

blok naredbi 2

blok naredbi 1

izraz =

vr. 1

DA

izraz =

vr. 2

NE

blok

naredbi 3

DA

NE



pr -> prosjena ocjena

pr = unos(Brojani prosjek)

IF pr


WHILE uvjet DO

blok naredbi

(petlja prvo

ispituje uvjet ,a

onda izvrava blok

naredbi ovisno o

ispunjenju uvjeta)

3. Iteracija (ponavljanje, petlja) izvrava odreeni blok naredbi tako dugo dok je uvjet ispunjen

a. Petlja sa izlazom na vrhu - ako uvjet nije ispunjen, ne izvrava se nijedna naredba u bloku

uvjet

DA

NE

blok naredbi



Neprolazno?

DA

NE

Ui

Rijei pripremni test


Pristupi ispitu

WHILE-DO

SE

KV

EN

CA


DO

blok naredbi

WHILE uvjet

(petlja izvrava

blok naredbi, a

onda ispituje

ispunjenje uvjeta)

b. Petlja sa izlazom na dnu blok naredbi izvrava se

barem jednom, neovisno o ispunjenju uvjeta

uvjetDA

NE

blok naredbi



DA

NE

Neprolazno?

Ui


Pristupi ispitu

DO-WHILE

SE

KV

EN

CA


FOR broja od m do n

blok naredbi

NEXT

(petlja izvrava blok

naredbi tako dugo

dok je broja u

zadanom rasponu;

na kraju svake

iteracije se broja

uveava za 1)

c. Petlja s konanim brojem ponavljanja blok

naredbi izvrava se zadani broj puta


c. Petlja s konanim brojem ponavljanja blok naredbi izvrava se

zadani broj puta


Za jednog studenta je potrebno izraunati ukupni iznos rauna za jedan obrok. Potrebno je omoguiti unos cijene artikala i njihovih koliina za sve stavke na raunu, te izraunati i prikazati ukupni iznos na raunu.

4. PRIMJER

Program Raun

Poetak

ukupni_iznos = 0

jos_stavaka = da

RADI DOK JE jos_stavaka = da

Unesi cijena

Unesi koliina

iznos_stavke = cijena * koliina

ukupni_iznos = ukupni_iznos + iznos_stavke

Unesi jos_stavaka

KRAJ-RADI

Ispii ukupni_iznos

Kraj

4. PRIMJERPseudokod

1. Omoguiti unos cijene

artikala i njihovih koliina

za sve stavke na raunu

2. Izraunati i prikazati

ukupni iznos na raunu.

4. PRIMJERBlok-dijagram

PRIMJER:

Za jednog studenta je potrebno izraunati ukupni iznos rauna za jedan obrok. Potrebno je omoguiti unos cijene artikala i njihovih koliina za sve stavke na raunu, te izraunati i prikazati ukupni iznos na raunu.

PROIRIMO NAVEDENI PRIMJER SA: Provjeriti da li je iznos vei od 100.

Ako je, onda se ispisuje "Prekoraenje dnevnog limita".

Ako nije, onda se ispisuje "Raun uredan".

4. PRIMJERProirenje

1. Potrebno je unijeti dva broja. Ako je prvi broj vei od drugog, onda ih treba oduzeti. Ako je suprotno, brojeve treba zbrojiti i ispisati to se radilo, te konani rezultat.

2. Unijeti jedan cijeli broj vei od 0. Izraunati i ispisati zbroj brojeva od 1 do tog unesenog broja.

3. Proiriti prethodni primjer na nain da se zbrajaju samo parni brojevi.

5. PRIMJERI ZA SAMOSTALNI RAD

Program Raun

Poetak

ukupni_iznos = 0

jos_stavaka = da

RADI DOK JE jos_stavaka = da

Unesi cijena

Unesi koliina

Iznos_stavke = cijena * koliina


Unesi jos_stavaka

KRAJ-RADI

Ispii ukupni_iznos

Kraj

Python je jedan od najpopularnijih programskih jezika dananjice: zbog vrlo jednostavne i jasne sintakse sve se ee preporuuje kao prvi

programski jezik

prikladan i za programere poetnike i povremene programere

izuzetno bogate biblioteke najrazliitijih alata daju mu ogromnu snagu

ima vrlo iroko podruje primjene - od jednostavnih skripti (zamjena za ljusku OS-a ili jezika za Web programiranje), do oblikovanja vrlo sloenih programskih sustava

Prednost skriptnih jezika: krai programi

manja mogunost pogreke

bri ciklus provjere (ureivanje koda i testiranje)

bri razvoj programa

nema deklaracije varijabli (ili to moda i nije uvijek prednost?)

popularnost im vrlo brzo raste

6. PROGRAMSKI JEZIK PYTHON

ukupni_iznos = 0

jos_stavaka = "da"

while jos == "da":

cijena = input("Unesi cijenu: ")

kolicina = input("Unesi kolicinu: ")

iznos_stavke = float(cijena) * int(kolicina)


jos = input("Da li zelite obracunati jos jednu stavku? : ")

print("Ukupni iznos racuna:", ukupni_iznos, "kn")

6. PROGRAMSKI JEZIK PYTHONPrimjer napisan u Pythonu

6. PROGRAMSKI JEZIK PYTHONRazlike izmeu C# i Pythona (1)

print("Zdravo svijete!)

Python

using System;

namespace ZdravoSvijeteAplikacija

{

class ZdravoSvijeteAplikacija

{

static void Main(string[] args)

{

Console.WriteLine("Zdravo svijete!");

}

}

}

C#


using System;

namespace Prehrana

{

class Iznos_racuna

{


{

float ukupni_iznos = 0;

string jos = "da";

float cijena, iznos_stavke;

int kolicina;

C#


while (jos == "da")

{

Console.Write("Unesi cijenu: ");

cijena = float.Parse(Console.ReadLine());

Console.Write("Unesi kolicinu: ");

kolicina = int.Parse(Console.ReadLine());

iznos_stavke = cijena * kolicina;

ukupni_iznos = ukupni_iznos + iznos_stavke;

Console.Write("Da li zelite obracunati jos jednu stavku? ");

jos = Console.ReadLine();

}

Console.WriteLine("Ukupni iznos racuna: " + ukupni_iznos + " kn");

}

}

}

C# (nastavak )


ukupni_iznos = 0

jos_stavaka = "da"

while jos_stavaka == "da":





jos_stavaka = input("Da li zelite obracunati jos jednu stavku? : ")


Python


using System;

namespace Prehrana

{

class Iznos_racuna

{


{

float ukupni_iznos = 0;

string jos = "da";

float cijena, iznos_stavke;

int kolicina;

C#


while (jos == "da")

{

Console.Write("Unesi cijenu: ");

cijena = float.Parse(Console.ReadLine());

Console.Write("Unesi kolicinu: ");

kolicina = int.Parse(Console.ReadLine());

iznos_stavke = cijena * kolicina;

ukupni_iznos = ukupni_iznos + iznos_stavke;

Console.Write("Da li zelite obracunati jos jednu stavku? ");

jos = Console.ReadLine();

}

Console.WriteLine("Ukupni iznos racuna: " + ukupni_iznos + " kn");

C# (nastavak )


if (ukupni_iznos > 100)

{

Console.WriteLine("*Prekoracenje dnevnog limita*");

}

else

{

Console.WriteLine("Racun je u redu.");

}

}

}

}

C# (nastavak )


ukupni_iznos = 0

jos_stavaka = "da"

while jos_stavaka == "da":





jos_stavaka = input("Da li zelite obracunati jos jednu stavku? : ")


if ukupni_iznos > 100:

print("*Prekoracenje dnevnog limita*")

else:

print("Racun je u redu.")

Python

6. PROGRAMSKI JEZIK PYTHONRazlike izmeu C# i Pythona

Koji jezik je blii pseudokodu?

7. PYTHON RESURSI

Python 3.4 instalacijska datoteka (Windows):

https://www.python.org/ftp/python/3.4.3/python-3.4.3.msi

(Python 3.x e biti koriten na lab. vjebama. Sastavni dio

instalacije je i razvojno okruenje IDLE pogledati u

izbornik Start > All Programs nakon instalacije)

Slubeno web mjesto:

http://www.python.org

Slubena dokumentacija (na engleskom):

http://docs.python.org/

Documents

Programska podrška i programiranja