PROIZVODNA MJERENJA

UVODNauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio pojedinih prirodnih i tehničkih nauka koji se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjernih uređaja, reprodukcijom i pohranjivanjem mjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima koje omogućavaju mjerenje i usavršavanje mjernih postupaka. Mjerenje predstavlja skup aktivnosti čiji je cilj dobivanje vrijednosti mjerne veličine (fizičke veličine). Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene je važnosti kako u svakodnevnom životu tako i u svim područjima privrede i nauke. Kuda god krenemo susrećemo se sa mjerenjem. U trgovinama se roba kupuje na komad, po dužini i težini, voda, električna energija i toplota se mjere, a posljedice toga se osjećaju i u našim ličnim finansijama. Količine aktivnih supstanci u medicini, mjerenja na uzorcima krvi, kao i efekti hirurškog lasera moraju biti precizni kako zdravlje pacijenta ne bi bilo ugroženo. Skoro da je nemoguće opisati bilo koju pojavu bez oslanjanja na mjerenje: mjeri se težina pisma, sobna temperatura, pritisak u gumama itd. Postoje različite djelatnosti koje direktno zavise od mjerenja. Pilot pažljivo određuje svoju visinu, pravac, potrošnju goriva i brzinu i druge parametre neophodne za sigurnost leta. Kontrolori kvaliteta živežnih namirnica mjere kvalitet hrane na osnovu sadržaja bakterija, masnoće, što je bitno za zdravlje ljudi.

Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene je važnosti kako u svakodnevnom životu tako i u svim područjima privrede i nauke.Metrologija je postala dio naše svakodnevnice. Kuda god se krene susreće se mjerenje. Pogledom na satočitava se vrijeme, u trgovini se kupuje roba na komad, po težini ili dužini, svi mediji kao voda, struja i toplota se mjere kako bi se naplatili ili kontrolirali, a efekti nekih pojava se uočavaju subjektivnim mjerilima. Nemoguće je opisati bilo što bez navođenja težina ili mjera, sunčani sati, procenat alkohola, sobna temperatura, pritisak u gumama itd. Čak je teško voditi i bilo koji razgovor u kom nema riječi koje su u vezi sa mjerenjem. Industrijska proizvodnja zahtijeva česta mjerenja. U tehničkoj dijagnostici se vrše mjerenja u cilju utvrđivanja stanja tehničkih sistema. Nakon konstrukcije novog proizvoda vrše se ispitivanja karakteristika prototipnog rješenja. Kontrola i mjerenje se vrše u svrhu automatskog upravljanja procesima. Bez mjerenja se ne može zamisliti kontrola kvaliteta proizvoda kao uslova za njegovu prodaju. Preduzeća kupuju sirovine koristeći tegove i mjere, a specifikaciju svojih proizvoda izražavaju koristeći iste jedinice. Sistematska mjerenja sa poznatim stepenom nesigurnosti predstavljaju osnov u industrijskom upavljanju kvalitetom, i uopšte govoreći u većini savremene industrije troškovi mjerenja čine 10-15 % ukupnih troškova proizvodnje. Danas nije pitanje samo izmjeriti neku veličinu, već je isto tako važno i kako je izmjeriti, da bi se rezultati dobili najpovoljnijim putem. . Ogroman progres tehnike i tehničkih nauka zahtijevao je i odgovarajući razvoj metoda mjerenja i instrumenata i prateće opreme koja se koristi za mjerenje. Mnoge oblasti nauke razvile su se tek kada je ostvarena odgovarajuća mogućnost mjerenja. I u tom području ostvaren je ogroman progres. U nastojanju da se u nađu sve mogućnosti istraživači su često pokazivali i vrhunac dovitljivosti ljudskog duhapa su uz vlastite eksperimente često doprinijeli razvoju metoda i tehnika mjerenja. Mjerenja čiji se rezultati koriste u naučne svrhe treba ponavljati određeni broj puta. Laboratoriji služe da bi se mjerenjem potvrdile ili provjerile odabrane ili željene veličine nekog proizvoda. Na rezultat mjerenja mogu uticati i spoljni faktori. Zato ih je potrebno održavati na konstantnom nivou. Mjerenja koja se provode u svrhu kontrole ili utvrđivanja kvantitativnog nivoa nekog radnog parametra ili neke veličine gotovog proizvoda ne zahtjevaju isti niz radnji koje se moraju provesti kod mjerenja za istraživačke svrhe.

Faktori spoljne okoline kod proizvodnih mjerenja mogu se zanemariti ukoliko ne utiču na rezultat mjerenja. Industrijska proizvodnja zahtijeva česta i različita mjerenja . Nakon konstrukcije novog proizvoda vrši se ispitivanje karakteristika prototipnog rješenja. Praćenje toka proizvodnje i određivanje škarta određuje se korištenjem mjerenja uz korištenje namjenske namjenske konvencionalne ili specijalne mjrene opreme. Bez mjerenja se ne može zamisliti kontrola kvaliteta proizvoda kao osnovnog uslova za njegovu prodaju i zadovoljenje potreba i želja kupca. Kao i svaki odgovoran posao, tako i poslove mjerenja, mogu ispravno vršiti lica teorijski i praktično kvalificirana za takve poslove . Mjerenja mogu biti vrlo jednostavna i rutinska. Za takva mjerenja nije potrebna posebna obuka. Međutim, za složena mjerenja sa sofisticiranom opremom vršioci moraju proći obuku i dobro poznavati metode i principe mjerenja. Posebno je važno da poznaju oblast u kojoj se vrše mjerenja. Proizvodna mjerenja su zastupljena kako u proizvodnji običnih svakodnevnih proizvoda široke potrošnje tako i proizvoda visokog nivoa obrade, pojedinačno napravljenih za specijalne namjene, proizvoda koji su rezultat razvoja i primjene visokih tehnologija. Shodno proizvodu i procesu proizvodnje koriste se i odgovarajuća mjerna i kontrolna sredstva. Današnja proizvodna mjerenja odnose se na: Jedno, dvo i trokoordinatna mjerenja koja se vrše različitim mjernim sredstvima. Mjerenja oblika i površina radnih komada Mjerenja zupčanika Mjerenje i kontrola površina korištenjem raznih sredstava uključujući i nanotehnologije Geometrijska mjerenja koja se koriste za medicinske potrebe 

MJERNE METODE -Izravna mjerna metoda u kojoj se vrijednost mjerne veličine određuje izravno, bez mjerenja drugih veličina funkcijski povezanih sa mjernom veličinom. -Diferencijska mjerna metoda, metoda u kojoj se mjerena veličina uspoređuje s istovrsnom veličinom poznate vrijednosti, malo različitom od mjerene veličine, a mjeri se razlika tih dviju vrijednosti. -Posredna mjerna metoda, mjerni se rezultat dobiva izračunom dviju ili više izmjerenih veličinaPotpuna mjeriteljska informacija ( iskazivanje rezultata mjerenja) uključuje i podatke o mjernoj nesigurnosti.

Pogreske mjerenja, Pogreška mjerenja je odstupanje mjernog rezultata u odnosu na predpostavljene nikad promijenjive vrijednosti mjerne jedinice, odnosno mjere. U mjerenju pogreška gotovo uvijek postoji, a 100% preciznost je gotovo nemoguća.

Ukoliko mjerni instrumenti nisu onakvi kakvi bi trebali da budu treba uraditi neke od slijedećih aktivnosti: Usklađivanje, Servisiranje, Popravka, Kalibracija

Rezultat mjerenja je vrijednost dobivena mjerenjem. Iskazivanjem mjernog rezultata treba jasno naznačiti odnosi li se na: neispravljeni rezultat, ispravljeni rezultat, prosjek više vrijednosti.Potpuna mjeriteljska informacija (iskazivanje rezultata mjerenja) uključuje i podatke o mjernoj nesigurnosti. Proces mjerenja: Eksplicitno definiranje mjernog zadatka i mjerene veličine Definiranje jedinice u SI sistemu u kojoj će ce izraziti rezultati mjerenja Kombinacija graničnih uslova Izbor mjernog sistema ili mjernog instrumenta Kalibracija mjernog sistema ili instrumenta Vršenje mjerenja i određivanje rezultata Razmatranje uticaja na mjerenje Određivanje ukupnog rezultata mjerenja Ocjena rezultata mjerenja ukoliko je to potrebno   Prema principu kao i sva druga mjerenja fizičkih veličina i za mjerenja u proizvodnji mogu se koristiti mjerni sistemi, uređaji i sredstva čiji se rad zasniva na slijedećim principima: mehaničkom, optičkom, optoelektričnom, električnom, piezoelektričnom, fotoelektričnom, pneumatskom.

Instrumente možemo svrstati u dvije osnovne skupine:elektromehanički (klasični)elektronički instrumenti.Kod elektromehaničkih instrumenata postoji pomični organ na koji djeluje sila koja je ovisna o mjerenoj veličini.Sila je rezultat osnovnih manifestacija električne energije:magnetno polje,elekrično polje,topline,hemijske reakcije.Zajedničko svojstvo takvih instrumenata je odziv na kontinuiranu promjenu mjerene veličine.Nazivaju se analogni instrumenti.Kod elektroničkih instrumenata mjerena veličina se odradi sa različitim elektroničkim sklopovima (pojačalima filterima itd).Prema odzivu na mjerenu veličinu mogu biti analogni I digitalni .Digitalni instrumenti reagiraju na diskretne iznose mjerene veličine.Indikator kod elektroničkih instrumenata može biti elektromehaničkog tipa sa kazaljkom ili brojčani na kojem se mejrena veličina iskazuje brojem.Elektronički instrumenti omogućavaju dvodimenzionalan prikaz mjerene veličine na zaslonu.

Primjeri rada takvih sredstava prikazani su na slici.

Za sve vrste mjerenja potrebni su odgovarajući mjerni uređaji I postupci. Mjerni uređaji moraju biti u skladu sa međunarodno dogovorenim mjernim sustavom za fizikalne veličine,što se u svakoj zemlji zakonski regulira.Za postizanje odgovarajuće mjerne sigurnosti u mjerne rezultate potrebno je na propisani način o određenim vremenskim razmacima baždariti mjerne uređaje za što svaka zemlja ima organizirani sustav labaratorija I njihov stalan nadzor.Područja primjene mjernih metoda:Mjerenja su dio našeg svakodnevnog života:– količine potrošene vode, električne energije i energije za grijanje određuju se mjerenjem – hrana se prodaje težinski ili količinski

– briga o zdravlju ovisi o medicinskim dozama ljekova ili analiziranim uzorcima te dijagnostičkim metodama

zakon i red postavljaju mjerljive tolerancije – od određivanja brzine vozila pa do prepoznavanja otiska prsta

– sigurnost u zatvorenim prostorijama ovisi o podešenjima vatrodojavnih i dimnih alarma na odgovarajuće razine ili mogućnosti uočavanja sigurnosnih znakova

– naš je okoliš pod stalnim nadzorom– od kvalitete vode i zraka do vremenskih prilika (temperature, pritiska, vlage...)

– proizvodni procesi ne mogu se zamisliti bez uporabe instrumenata i mjernih metoda kojima se osigurava željene značajke proizvoda, kvaliteta i ponovljivost proizvodnog postupka

određivanja jakosti polja, dijagrama zračenja i snage nemoguće je bez uporabe mjernih metoda, razvijenih posebno za te namjene

– mjerenja u energetici pri izvedbi i radu postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije

– u sklopu provedbe regulativa o emisiji štetnih plinova provode se ispitivanja kojima se podvrgavaju sva vozila  

– mjerenje vremena

ZAHVALJUJEM :D