Proizvodne mjerne tehnika

7/22/2019 Proizvodne mjerne tehnika

1/24

1. Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja.- Kontrola oblika- Kalibracije mjerila- Planiranje proizvodnje, podaci za odreivanje trokova- Kontrola procesa u cilju poboljanja kvaliteta procesa

2. Uslovi za razmjenljivost proizvoda.

- Si sistem jedinica- Metriki sistem- Definicija referentne geometrije- Standardne serije brojeva- Sistem usklaivanja- Odreivanje lanca dimenzija- Odreivanje veze izmeu tolerancija i sklopova- ISO sistem tolerancija- Odreen sistem tolerancija- Odreen stepen tanosti dimenzija- Dozvoljena odstupanja- Sistem ispitivanja- Metod pregleda- Pregled karakteristike i granice- Odabir mjerenja ispitnog i kontrolnog sistema

3. Proizvodna mjerenja i upravljanje kvaritetom.Proizvodna mjerenja su u direktnoj vezi sa nivoom automatizacije, informatikih

tehnologija i novim uslovima proizvodnje sa ijom promjenom se mijena i kvalitetproizvoda i procesa. Visok kvalitet proivoda i rast kvaliteta su zahtjevi trita i kupaca.Sa automatizacijom proizvodnje raste i potreba za veim kvalitetom proizvoda i manjmvremenom potrebnim za proizvodnju.4. Planiranje ispitivanja proizvoda.Pojam ispitivanja proizvoda odnosi se na ispitivanje radnog komada, sklopa i gotovogproizvoda. Postupak ispitivanja u cijelosti se planira i treba da obuhvati sljedeeaktivnosti odnosno da se daju odgovori na pitanja:

- ta treba ispitati (koje karakteristike radnog komada treba izabrati da se izvri

ispitivanje)- Kada treba vriti ispitivanje ( u kojem vrijeme u toku proizvodnje i u kojoj taki)- Kako treba ispitati (mjerenjem, poreenjem, kontrolom)- Koliko uzoraka treba ispitati ( 100% ili sluajni uzorak)- Gdje treba vriti ispitivanje (u pogonu ili radionici)- Kojim mjernim sredstvima treba vriti ispitivanje tj. treba izabrati odgovarajua

mjerna sredstva- Kakvu analizu rezulatata treba napraviti i na koji nain prikazati.


2/24

5. Koje kompetentnosti treba imat za vrenje proizvodnihmjerenja?Da bi se mogla vriti mjerenja u proizvodnji mora postojati kompetentnost upoznavanju slijedeeg:Instrumenata za proizvodna mejerenja ali i dinamika mjerenja u toku vrenjaproizvodnje to sve utie na mjerni komad.Etalona i artefakata, uprvaljanja i odravanja i umjeravanja prema propisima koji sve

vie postaju odrednice meunarodnog karakterai bez kojih sve ostaje posao trinoogranien na uski nacionalni prostor.Software-a i algoritama koji su dio mjernih ureaja i podlijeu promjenama,usavravanjima, imaju ogranienja ili su predvieni za specijalne namjene. Danas se iuticaj software-a uzima kao vaan izvor koji utie na tanost mjerenja.Mjerne strategije u proizvodnim mjerenjima sve vie su prisutne u planiranju ivrenju mjerenja jer utiu na krajnji rezultat mjerenja i cijene proizvoda.

6. Etaloni.

Etaloni su materijalizovane mjere, mjerila ili mjerni sistemi koji su namjenjeni da sedefinira, ostvari, uva i reproducira jedna ili vie vrijednosti jedne veliine da bi sluilakao referentna vrijednost.

7. VIM i ostali pojmovi i standardi dimenzionalnim mjerenjima;tanost i preciznost, greke.

VIM (International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology), Meunarodnirjenik osnovnih i opih pojmova u metrologiji.Tanost (accuracy) je definirana standardom ISO 5725. Bliskost rezultata ispitivanja i

usvojene referentne vrijednosti.Preciznost (ISO 5725) je bliskost izmeu rezultata nezavisnih ispitivanja dobivenihpod odreenim uslovima.Greka (pokazivanja) mjerila je pokazivanje mjerila manje istinita (referencijska)vrijednost odgovarajue ulazne veliine.

8. Kalibracija, slijedivost, poreenja.Kalibracija je skup operacija koje imaju za cilj uspostavljanje, pod odreenimuslovima, veza izmeu veliina koje se oitavaju na indikatoru instrumenta i

odgovarajue vrijednosti etalona. Rezultat kalibracije moe se dati u vidu dokumentanpr. certifikata kalibracije. Rezultat se moe izraziti kao korekcija izvrena u odnosu napokazivanje instrumenta.Sljedivost predstavlja neprekidan lanac poreenja kojim e se postii da mjernirezultati budu sigurni ili da se postigne sljedivost etalona prema referentnom etalonusve do onog etalona na najviem nivou.


3/24

9. Ispitivanje, mjerenje i kontrola.Sve to treba eksperimentalno provjeravati bez opreme ili uz koritenje bilo kojeopreme, bilo mjerne ili kontrolne, moe se nazvati ispitivanjem. Ispitivanje se, uprincipu, dijeli na subjektivno, objektivno i brojanje.Postupak kontrole spada u objektivne postupke ispitivanja. Kontrolom se ne dobivajubrojane vrijednosti kontroliranih veliina. Dobiva se samo informacija da li je nekadimenzija mjerenog objekta u granicama ili izvan granica postavljenih dimenzija injihovih tolerancija.

10. Mjerenje, proces i faze mjerenja.Mjerenje je skup operacija koje se vre na objektu kako bi se odredile vrijednostiveliine koja se mjeri.Proces mjerenjaU procesu mjerenja neke veliine izuzetno jc vano provoditi mjerenje premaodreenom redoslijedu.

- Eksplicitno definiranje mjernog zadatka i mjerene veliine- Definiranje jedinice u SI sistemu u kojoj e ce izraziti rezultati mjerenja- Kombinacija graninih uslova- Izbor mjernog sistema ili mjernog instrumenta- Kalibracija mjernog sistema ili instrumenta- Vrenje mjerenja i odreivanje rezultata- Razmatranje uticaja na mjerenje- Odreivanje ukupnog rezultata mjerenja- Ocjena rezultata mjerenja ukoliko je to potrebno

Faze svakog mjerenja su:- postavljanje zadataka i ciljeva mjerenja,- formiranje plana mjerena (plan eksperimenta),- izvrenje mjerenja,- obrada rezultata mjerenja.

11. Postulati mjerenja.Prvi postulat mjerenja glasi:Mjerena veliina mora biti jedinstveno definirana.Drugi postulat mjerenja glasi:Referenca ili mjerna jedinica moraju biti fiksne ili definirane konvencijom.Trei postulat mjerenja glasi:Mjerna tehnika mora biti jedinstveno usvojena sa svim uslovima i uticajima.


4/24

12. Podjela mjerenja.Proizvodna mjerenja se mogu razvrstati na :

- klasina mjerenja u proizvodnji,- mjerenje na bazi mjernih pretvaraa,- trokoordinatne mjerne maine (mjerno informacioni sistemi).

13. Apsolutna, relativna, diferencijalna i kompleksna mjerenja.Apsolutne metode omoguavaju direktno oitavanje rezultata mjerenja na indikatoruili registracionom lanu, npr. mjerenja pominim mjerilom, mikrometrima i si.Relativna (uporedna) metoda mjerenja zasniva se na poreenju mjerene veliine saposebno izraenim uzorkom ili etalonom.Diferencijalni metodi kontrole omoguavaju da se utvrdi koji su to uzorci zbog kojih jemjereni objekat van granica odstupanja. Diferencijalni metodi kontrole su dobri da seizvri kontrola parametara mjerenog objekta sloene konfiguracije.Kompleksni metod se koristi za kontrolu gotovih proizvoda sloene izrade.

14. Nulti i kompezacioni metod mjerenjaNulti metod, kako mu i samo ime kae, svodi se na dovoenje razlike izmeu mjerenei referentne vrijednosti na nulu i uspostavljanje ravnotee. Ovaj metod se koristi zavaganje kod razliitih vrsta vaga, ili kod mjerenja elektropretvarakim mjernim trakamagdje se koristi elektrini most.Kompenzacioni metod je kombinacija nultog metoda i metoda skretanja. Prvo semjeri mjerni pribor podesi na nulu uz pomo nekog etalona npr. graninih paralelnimjerki. Na njemu je kao nulta vrijednost registrirana referentna vrijednost. Zatim seuporedi sa referentnim objektom. Tada kazaljka mjernog instrumenta skrene i pokae

koliko je odstupanje od referentne vrijednosti.

15. Tehnika mjerenja.Tehnika mjerenja koja se vre u proizvodnim i pogonskim uslovima imaju greku.Veliina i vrsta greke zavisi od koritene mjerne opreme i metode mjerenja. To sumjerenja koja se vre u cilju kontrole i dijagnostike stanja sistema. Ova vrsta mjerenjanajee se koristi u proizvodnji i obuhvata razliite vrste mjerenja zavisno od toga okakvom se tehnikom sistemu radi.

16. Klase, vrste i karakteristike graninih mjerila.Granina mjerila za duine izrauju se u pet klasa tanosti za odreene namjene i to:- 00,- kalibraciona K,- 0,- I,- II.


5/24

17. Tolerancijska mjerila, podjela, karakteristike i vrste.Tolerancija mjera, odreena graninim mjerama meu kojima mora da se naegranina mjera.Tolerancija oblika, odreena maksimalnim dozvoljenim odstupanjem ravnostipovrine A.

- Ovalnost- Cilindrinost- Centrinost- Ravnost

Tolerancija poloaja, odreena dozvoljenim odstupanjem paralelnosti povrine Aprema polaznoj povrini B. Kao to se to vidi sa slike, tolerancija oblika tp je manja odtolerancije poloaja tp. a obje su znatno ue od tolerancije dimenzija.

- Paralelnost- Upravnost- Simetrinost- Saosnost ili koaksijalnost

18. Jednostruka mjerila, vrste, oblik, kvalitet, namjena i nazivnamjera:U jednostruka mjerila spadaju mjerila koja se koriste za mjerenje i kontrolu samo

jedne veliine. To su:granina mjerila, tolerancijska mjerila, lenjiri bez skale, mjerneploe, abloni i kalibri.Glavne vrste jednostrukih mjerila su: mjerila za osovine, mjerila za rupe, mjerila zakonine predmete, mjerila za oljebljenje osovine, mjerila za unutranje i spoljanjenavoje.

Oblik jednostrukih mjerila je komplementaran radnim predmetima, odnosnousklaen sa oblikom i mjerama predmetakoje treba kontrolirati..Kvalitet i namjena: od zavisnosti od vieg ili nieg stepena kvaliteta, odnosno tanostiizrade, kao i od zavisnosti od uestanosti primjene jednostruka mjerila se dijelena:mjerila za proizvodnju, mjerila za kontrolu i mjerila za provjeru tanosti.Nazivna mjera: jedna od karakteristika jednostrukih mjerila je nazivna mjera, odnosnovrijednost duine za koju su odreena.To znai da se za kontrolu svake mjere morakoristiti drugo, razliito jednostruko mjerilo. Jednostruka mjerila omoguuju kontrolusamo jedne granine mjere (max. ili min.).


6/24

19. Diferencijalna mjerila, podesiva, rave-vrste i nain rada:Diferencijalna mjerila jednim mjernim alatom objedinjuju funkciju dva jednostavna

jednostruka mjerila. Izraena su od dva uparena elementa koji se zovu strana IDE istrana NE IDE. Ta mjerila odreuju gornju i donju graninu mjeru izmeu kojih morada se nae stvarna mjera predmetakoji se kontrolira.Podesiva:kod nekih jednostrukih mjerila, bilo da su ona jednostavna ili diferencijalna,mogue je do izvjesnih granica mjenjati rastojanje izmeumjernih povrina. Podesivim mjerilima se moe proiriti podruje mjerenja, odnosnomogue je kontrolirati predmete razliitih nazivnih mjera.Rave: jednostruka mjerila za osovine slue prvenstveno za kontrolu prenikavaljkastih tijela (osovina), mada u izvjesnim sluajevima mogu biti upotrbljena i zakontrolu prizmatinih tijela. Imamo.

- Jednostavno prstenasto mjerilo- Dvostrana diferencijalna rava IDE-NE IDE- Jednostavna rava- Jednostavna diferencijalna rava IDE-NE IDE (sa otvorom na jednoj strani)- Podesiva diferencijalna rava tipa IDE-NE IDE

20. Diferencijalna mjerila, epovi-vrste i nain rada:Ova mjerila su predviena za kontrolu prenika cilindrinih rupa, ali mogu da se koristeI za kontrolu unutranjih kota prizmatinog oblika (kanala, ljebova), mogu biti:

- Jednostavan kontrolni ep- Diferencijalni dvostrani kontrolni ep tipa IDE-NE IDE (za


7/24

22. Uporedna mjerila, komparatori, dijelovi tanost,podrujamjerenja i vrste:

Komparatori rade na razliitim principima a najee su konstruirani da rade na:mehanikom, pneumatskom, elektrinom i kombinovanom principu.Koriste se za mjerenje duina u proizvodnim procesima i odravanju.Mehanizam komparatora za uveliavanje prikazuje svako pomjeranje pipka od 1mmkao kretanje glavne kazaljke za jedan puni krug skale. Cijela kruna skala podjeljena je

na sto jednakih podjeljaka, a svako od njih odgovara pomjeranju od 0,01mm toujedno predstavlja tanost mjerenja. Pomjeranja vea od 1mm se registriraju drugomskalom i kazaljkom za registriranje pomjeranja u mm, pri emu jedan podiok odgovarapomjeranju za 1mm. Mjerno podruje je na 10mm, to znai da maksimalni hodmjernog pipka iznosi 10mm.Kod nekih preciznijih tipova komparatora moe da se postigne tanost mjerenja od0,005 do 0,002 mm, pa ak kao I kod minimetra, tanost od 1m.

23. Karakteristike mjerne i kontrolne opreme za proizvodna

mjerenja:Skup tehnikih ureaja, instrumenata ili mjernih sredstava, koji su meusobnopovezani u funkcionalnu cjelinu zove se mjerni sistem. Mjerni sistem se povezuje narazliite naine sa objektom koji se mjeri ili kontrolira.Cilj koritenja mjernih sistema iliureaja za mjerenje je mjerenje ili konttrola mjerene dimenzionalne veliine iautomatsko upravljanje procesima koji se odvijaju u proizvodnji. Mjerni sistemi mogubiti: mehaniki, elektrini, optiki, hidrauliki, pneumatski Pomou mjernog sistemamogue je vriti identifikaciju stanja u kojem se nalazi objekat, koji se mjeri ilikontrolira. Objekat koji se mjeri moe biti maina, ureaj alat, konstrukcija ili bilo koji

proizvod.Mehaniki sistemi su najjednostavniji po konstukciji i pogodni su za odravanje.Takoer ne zahtjevaju dodatnu opremu.


8/24

24. Karakteristike pouzdanog mjerenja-ema:


9/24

25. Veliina i vrijednost podjele skale, ospeg podeavanja,oitavanja, pokazivanja i mjerenja:

Veliina podjele skale (c) je rastojanje dvije susjedne crticeVrijednost podjele skale (a) je vrijednost mjerne veliine koja odgovara podiokuskale:

a= RO/n=k10z


10/24

27. Osnovni principi mjerenja:Tanost mjerenja zavisi od niza vie ili manje relevantnih faktora, ali i od osnovnihprincipa na kojima se zasniva projektovanje i konstrukcija mjernih i kontrolnihsredstava. Osnovni principi su:

- Abbe-ov (komparatorski princip mjerenja)- Taylor-ov princip mjerenja

Abbe-ov princip se odnosi na mjerne instrumente i glasi: Najtanija mjera se postiesamo onda kada se veliina koja se mjeri nalazi u pravolinijskom produetku mjerneskale. U suprotnom se javlja dopunska greka.Princip Teylora se odnosi na tolerancijska mjerila (kontrolnike) i glasi:Strana IDE-SMIJE tolerancijskog mjerila treba da je tako konstruisana da, svojomupotrebom, obezbjedi zamjenjivost dijelova, dok strana NE IDE-NE SMIJE treba dabude tako konstuisana da obezbjedi provjeru samo jednog parametra.Oigledno je da

je zadatak strane NE IDE da otkrije odstupanja kontrolirane mjere.

28. Mjerenje uglova, uglomjeri, libele, sinusna prizma i optikikolimator:Mjerenje uglova: jedinica za mjerenja ugla stepen sa dijelovima minutomi sekundom ikoristi se za mjerenje uglova. Prostorna jedinica se jednostavno ostvaruje u prirodi.Podjelom kruga na odreeni broj dijelova dobiju se uglovi.Univerzalni uglomjeri se koriste za mjerenje uglova koji treba da imaju tanost manjuod jednos stepena. Uglomjer ima dvije skale, jednu nepokretnu sa podjelom na 360stepeni i jednu pokretnu lunu skalu sa 12 podioka od kojih je svaki po 11 stepeni.Univerzalni uglomjeri mogu imati i dvostruku skalu.

Libele: Libele su mjerni instrumenti namjenjeni, prije svega, kontroli horizontalnog ivertikalnog poloaja povrina.Mogu se koristiti i za mjerneje manjih vrijednosti uglova. Sastoje se od blagozakrivljene cijevi, djelimino ispunjene odgovarajuom tenou (alkoholom,sumpornim etrom i sl.). Ostatak zapremine ini vazduni mjehur, koji se uvijek nalazi ugornjem poloaju.Sinusna prizma: za veoma tana mjerenja uglova i nagiba se koristi specijalna,precizno izraena prizma koja se oslanja na dva identina valjka iste preciznostiobrade. Povrine sinusne prizme su idealno ravne ime se omoguava tanost

mjerenja do 10".Prava koja prolazi kroz ose valjaka je savreno paralelna sa povrinom prizne, tako daona, kada se valjci oslanjaju na istu ravan, zaklapa sa povrinom prizme ugao od 0.Ako se prizma podigne na neku visinu h, onda se obrazuje ugao nagiba , koji semoe izraunati po trigonometrijskoj funkciji:

sin=H/L=xgdje je d nepromjenljivoi poznato rastojanje osa dva valjka.Optiki kolimator: to su optiki instrumenti za obavljanje kontrole najvie tanosti, jermogu da registruju nagibe od 0,1sekunde, to odgovara vertikalnim pomjeranjima redaveliine jednog mikrometra.


11/24

29. ta su to uzroci pojave sistematske i sluajne greke:Sistematse greke se javljaju kad u toku ponovljenih mjerenja iste mjerene veliineostaju stabilne ili se mjenjaju na predvidiv nain. Uzroci sistematski h greaka su:konstrukcija mjernog instrumenta, loa kalibracija, metoda koja se koristi pri mjerenju,okolina i uticaj okoline, istroenost mjernog sredstva usljed koritenja i starenjakomponenti, deformacije mjernog ureaja. Posljedica pojave sistemskih greaka sunetani rezultati mjerenja.Sluajne greke: se javljaju nepredvidivo u toku procesa ponavljanja mjerenja isteveliine. Uzroci pojave sluajnih greaka su: nesavrenost mjernih sredstava i ureaja,promjenljivost okoline, nestrunost izvrioca mjerenja.

Posljedica sluajnih greaka su nepouzdani rezultati.

30. Razlika greke i nesigurnosti mjerenja-slika:

31. Klasifikacija greaka mjernog sistema-slike:

Netanost mjernog rezultata Linearna greka Ponovljivost rezultat mjerenja

Nestabilnost mjerenja Obnovljivost rezultata mjerenja


12/24

32. Uticaji na pojavu greaka mjerenja- Ishikawa dijagram:

33. Uticaj okoline na mjernu nesigurnost:Ambijent u kojem se obavlja mjerenje utie na objekat mjerenja, izvrioca mjerenja i namjernu opremu kojom se vri mjerenje. Okolini uticaj djeluje tako da mjenjakarakteristike mjernog objekta i mjernog sredstva (duinu, povrinu, vlanost, ) a

operatoru stvara potekoe u ispravnom postupku vrenja mjerenja. Uticaji okolinemogu se svesti na nekoliko koji najvie utiu na mjerenja, a to su: vibracije podloge,zagaenje,klimai temperatura.


13/24

34. Uticaj mjernog objekta na mjernu nesigurnost:Karakteristike radnog komada su dodatni izvor greaka mjerenja. To je posebno sluajsa odstupanjem oblika radnog komada iji rezultati u ispitnim takama ne predstavljajueljeni oblik objekta.Povrina radnog komada je vana za kvalitet proizvoda. Kod vrenja mjerenja optikekarakteristike kao to je refleksija utiu na mjerenje kada se koriste optika mjernasredstva. Ukoliko se koriste dodirna sredstva kapacitet i valovitost povrine igraznaajnu ulogu.

35. Uticaj mjernog sredstva na mjernu nesigurnost:Uticaj mjernog sredstva na rezultate mjerenja ogleda se kroz vie osnovnih efekata.Mjerno sredstvo se sastoji od dijelova, a u svakom od njih mogu se javiti neispravnosti.Greke mjerenja mogu se javiti zbog netanih voica a imaju vanu ulogu u u mjernimsredstvima. Zazor koji se tehniki zahtjeva u voicama za mjerne oslonce, dodirneprobe uzrokuju zakretanje. Uticaji na rezultat mjerenja su mali ili veliki zavisno od togkako su mjerna sredstva i mjerni objekti pozicionirani. Pomino mjerilo je primjer takvepojave.


14/24

36. Uticaj operatera i strategije na mjernu nesigurnost:Ljudski faktor je od presudnog uticaja kako kod jednostavnih mjerenja tako i kodsloenih mjerenja ili mjerenja koja se obavljaju na sofisticiranoj opremi. Kod

jednostavnih mjerenja izvrilac mjerenja mora biti koncentrisan da bi se izbjegle grubegreke prilikom oitavanja kao i paralaksa. Kod tumaenja mjeranja potrebno je daizvrilac dobro poznaje proizvodna mjerenja i probleme koji mogu nastati kao iposljedice neispravnog mjerenja. Ukoliko izvrilac koristi sofisticiranu opremu on semora dobro obuiti za rad na takvim ureajima. Takvi izvrioci esto moraju imati ibolju i duu obuku ne samo na konkretnim ureajima nego i generalno moraju znatimnogo vie teoretskih osnova o proizvodnim mjerenjima kao i o informaciono-komunikacionim tehnologijama, programiranju...

37. Pravilo sukladnosti, objasniti i nacrtati:Na sljedeoj slici prikazano je da je zona sukladnosti dimenzija unutar tolerancija,ravnomjerno rasporeena u odnosu na gornj i donju granicu tolerancije.Ukoliko setolerancija uveava za 2U ulazi se u zonu nesukladnosti dimenzija.

Izmjerene vrijednosti dimenzionalnih veliina koje su karakteristike radnog komadamogu se nakonmjerenja nai u tri mogue situacije:

- Da su unutar dozvoljenih i planiranih granica. Rezultati se u potpunostiprihvataju, jer je mjerna nesigurnost manja od intervala pouzdanosti.

- Da su izvan dozvoljenog podruja, izvan granica pouzdanosti i takvirezultati se odbacuju.

- Da su na granici podruja pouzdanosti, pa nisu pouzdani.


15/24

38. GUM procedura odreivanja mjerne nesigurnosti, objasnitikorake:Novi princip odreivanja mjerne nesigurnosti, jedinstven i razumljiv za cijeli svijetpoeo se primjenjivati uvoenjem GUM-a.U GUM-u je data definicija mjerne nesigurnosti:Mjerna nesigurnost je parametar, vezan za rezultat mjerenja, koji karakterie rasipanjevrijednosti koje bi sa pravom mogle biti pridruene mjernoj veliini, gdje je mjerna

veliina odreena veliina podvrgnuta mjerenju.U prvom koraku postavlja se matematiki model mjerenja.U veini sluajeva mjerenaveliina Y se ne mjeri direktno nego indirektno na osnovu N nekih drugih mjernihveliina x1,x2,x3,...,xn. Na osnovu funkcionalne zavisnosti izmeu Y i mjernih veliinapostavlja se osnovni matematiki model za potpuno odreivanje mjerene veliine.U drugom koraku se odreuju standardne nesigurnosti u (Xi) procjena X1,X2,X3,...,XN.

- Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i Studentove distribucije.Dobiju se iz nesigurnosti tipa A.

- Iz apriornih distribucija vjerovatnoe na osnovu tipa nesigurnosti B.Trei korak u GUM proceduri je odreivanje ukupne standardne nesigurnosti.etvrti korak predstavlja odreivanje proirene nesigurnosti. Proirena nesigurnost jeveliina koja odreuje interval oko mjernog rezultata za koji se moe oekivati daobuhvata veliki dio distribucije vrijednosti mjerenja koje bi se sa razlogom pripisalimjernoj veliini. Proirena nesigurnost se dobije mnoenjem ukupne standardnenesigurnostifaktorom pokrivanja kp. Proirena mjerna nesigurnost moe se pisati kao:

U=kp u(y)Tada je rezultat mjerenja izraen kao:

Y=yU

39. Zlatno pravilo mjerenja, objasniti i nacrtati:Zlatno pravilo glasi: Mjerna nesigurnost mjerenja ne bi trebala prelaziti 1/5 do 1/10veliine specificirane tolerancije.Na osnovu mjerne nesigurnosti mogu se vriti i ocjene procesa. Za te namjene koristese razliite vrste kontrolnih karata.


16/24

40. Ocjena tanosti proizvoda:Na osnovu reztultata mjerenja i kontrole,statistike obrade rezultata i usvojenogzakona raspodjele moe se vriti ocjena tanosti proizvoda u prijemnoj, meufaznoj ilizavrnoj kontroli proizvoda. Tim postupkom se moe vriti selekcija na dobre komade ikart. Pri tome se koriste statistike distribucije (normalna,t-distribucija). Statistikakontrola se najvie primjenjuje u proizvodnji, ime se izbjegava zavrna kontrola.

41. Ocjena ta

nosti procesa (kontrolne karte):Pokazivanje rezultata kontrole vri se pomou kontrolnih karata. Kontrolne kartepredstavljaju grafiki prikaz promjene dimenzije u toku vremenskog perioda i sadreniz podataka znaajnih za praenje proizvoda i tehnolokog procesa. Na taj nain semogu stvoriti uslovi za neprekidno praenje procesa i otklanjanje uzroka koji ihnaruavaju. Postoje razliite vrste kontrolnih karata. Prema nainu koritenja kontrolnekarte mogu biti za: kontrolu stabilnosti tehnolokih i proizvodnih procesa, upravljanjekvalitetom proizvodnih procesa, ocjenu stanja kvaliteta izrade proizvoda, ocjenu stanjaproizvodne opreme.Cilj kontrolnih karata je prikazivanje slike dogaaja koji su indikatori procesa kako bi seisti odravao i mijenjao. Karakteristike procesa stalno variraju pa kontrolne karteomoguavaju objektivne kriterije praenja promjena.

42. Optika mjerenja, principi rada mjernih ureaja:U proizvodnim procesima se optika mjerenja koriste u svim fazama proizvodnihmjerenja: predprocesnim, procesnim i postprocesnim. U poreenju sa mehanikimsistemima, optikim metodama se moe prikupiti vie podataka u manjemvremenskom intervalu. Druga vana prednost je mogunost mjerenja bez kontakta sa

radnim komadom.Mjerni ureaji su se razvili na pricipima optike:- Geometrijske optike- Talasne optike- Kvantne optike


17/24

43. Mjerenje na bazi nekoherentne svjetlosti i 3D fotogrametrija iteleskopi:

Mjerenja na bazi nekoherentne svjetlosti: principi geometrijske optike kao osnovniprincipi iskoriteni su za konstrukciju optikih mjernih sredstava koja su irokoprimjenjena uproizvodnim mjerenjima i kontroli. Hromatski zrak nekoherentnesvjetlosti nosi signal koji se koristi kod mjernih sredstava kao to su: mjerni mikroskopii teleskopi, profil projektori, Moire tehnika, tehnika silueta,

fotogrametrija,autokolimacija...3D fotogrametrija:to je procedura registriranja slika zasnovana na trokutnom principu.Postupkom se simultano registruju 3D koordinate velikog broja taaka mjernogobjekta. Objekat se registrira sa najmanje dvije strane uz koritenje analognih ilidigitalnih kamera. Moe se postupak vriti i jednom kamerom ali je potrbno vritisnimanje iz vie pravaca. 3D koordinate se raunaju u prostoru i stvaraju sliku mjernogobjekta. Ukljuivanjem kamera iz vie pravaca posmatranja vie taaka se registrira pase smanjuje mjerna nesigurnost rezultata. Mjerni objekat se nalazi izmeu nekolikokamera od kojih svaka snima mjerni komad sa svoje strane. Ukupni podaci u vidu 3Dkoordinata taaka se objedinjavaju i na osnovu njih se stvara prostorna slika objekta.Koriste se za mjerenje velikih objekata u zrakoplovstvu, brodogradnji, i izradipostrojenja velikih industrijskih objekata.Teleskopi se koriste za poravnanje i uspostavljanje referentnih linija. Ukoliko se obavljamjerenje sa teleskopom dodaje se optiki mikrometar. Svaki teleskop ima dio kojiomoguava podizanje dijela zbog poravnanja.Mjere se odstupanja od uglova pomouoptikih osa teleskopa. Rade na principu mjerenja poprenih odstupanjaizjednaavajui ih sa postavljenom oznakom. Optika osa teleskopa koja je definiranaokularom teleskopa i jedna vanjska prostorna referentna oznaka slue kao referentnalinija koja se zove linija izjednaavanja.

44. Profil projektori, ema rada i nain rada:Projektori su optiki mjerni ureaji koji projektuju na specijalan ekran profilprovjeravanog predmeta u poveanoj razmjeri. Upotrebljavaju se u u laboratorijama iradionicama za kontrolu predmeta malih dimenzija, a sloene konture: zavojnica,elemenata zupanika, profilnih ablona, reznih i mjernih alata.

Nain rada: Indirektne metode kontrole oblika su zasnovane na primjeniprofilprojektora. Uporeivanjem lika kontroliranog objekta, projektovanog na ekran itano nacrtanog (idealnog) lika, obezbjeuje se kontrola oblika.


18/24

45. Mikroskopi, dijelovi, vrste i princip mjerenja:Za mjerenje duina, uglova, parametara spoljanjih i unutranjih zavojnica, kontrolukalibara, ureznika, glodala za izradu navoja, objekata sloene konfiguracije i sl., koristese razliiti tipovi mjernih mikroskopa, najee: alatni i univerzalni.Osnovni dijelovi su: izvor svjetlosti, objektiv, okular i dodatna aparatura.Princip rada: okular i objektiv postavljeni na fokusnim razdaljinama f1 i f2. Mjerni objekatse posmatra kroz objektiv i okular, tako da se u okularu uoava znatno veaveliina(L2). Stepen uveanja mjerne veliine zavisi od stepena uveanja okulara(L2/L1) stepena uveanja objektiva (L1/L).

46. Jednokoordinatne mjerne maine:Maina za duine je jednokoordinatna mjerna maina. Zavisno od same konstrukcijepredviena je u prvom redu za apsolutna i relativna mjerenja duina na uzorcimaodgovarajuih dimenzija. Namjenjena je za mjerenje spoljanjih i unutranjih mjera namjernim predmetima sa zakrivljenim povrinama, spoljanjih i unutranjih mjera nacilindrinim mjernim predmetimau horizontalnom i vertikalnom poloaju, spoljanjih i

unutranjih mjera na mjernim predmetima sa ravnim i paralelnim povrinama.Sastoji se od: masivnog postolja , konjia sa pinolom , nosaa mjerne glave samikroskopom i optimetrom , izvora svjetlosti ugraenog u konji, sistema soiva iprizmi, izgraviranih ploica sa oznakama rastojanja od 100 mm , metalnog lenjira kojiprihvata izgravirane ploice, staklenog lenjira duine 100 mm (sa podjelama od 0,1mm) zavrtnja za fino podeavanje i drugih elemenata konstrukcije.

47. Mjerni ureaji na bazi tehnike silueta:Na bazi tehnike silueta mjerenja se vre na profil projektorima, ali i na drugim mjernim

ureajima. Osnovni princip rada sastoji se u osvjetljavanju predmeta koji se mjeri ilikontrolira pomou bijele svjetlosti. Ureaj koji koristi ove tehnike sastoji se od izvorasvjetlosti koja ne prolazi kroz mjerni objekat koji pravi sjenku, nego samo pored njega.Takvi zraci padaju na soivo, prelamaju se kroz soivo i padaju na zaslon na kome sevidi slika objekta. Pomjeranjem objekta izmeu izvora svjetlosti i soiva poveava se ilismanjuje slika objekta. Na zaslonu se registrira ili kontrolira mjerna veliina.

48. Fotoelektrini senzori, dijagram zavisnosti mjerne nesigurnostisenzora:

Pod djelovanjem svjetlosti na graninom sloju pp (nekih materijala kao to su silicijum,ribidijum, kalijum i selen) pod djelovanjem svjetlosti nastaje naelektrisanje koje se uvidu napona detektuje na elektrodama. Postupak moe biti i obrnut da pri proticanjustruje kroz neke materijale (galijum-fosfid, silicijum-karbid) nastaje svjetlost pododreenim uslovima. Silicijumski sloj moe se osvjetliti na razliite naine da bi se izbilielektroni i stvorilo naelektrisanje.


19/24

49. Triangulacioni senzor:Koriste se u procesnim mjerenjima i koordinatnoj metrologiji posebno za mjerenje uautomobilskoj indistruji.Glavne komponente ovog senzora su kolimacioni izvorsvjetlosti ( openito laserska dioda) i detektorska jedinica koja se sastoji od soiva ipoziciono osjetljivog detektora; CCD linija ili dioda koja je osjetljiva na poloaj. Optikeose svjetlosnog izvora i zamiljenih soiva formiraju ugao koji se zove triangulacija.Povrina objekta se prinese blizu take u kojoj se obje ose presjecajui difuznoreflektuju svjetlosnu taku na povrinu radnog komada, to se oslikava na detektoru.Da bi se dobila otra slika potrebno je ostvariti pomjeranje. Poloaj slike na detektoru

je funkcija razmaka izmeu senzora i uzorka.

50. Autokolimacioni senzor:To je optiki senzor koji se koristi za mjerenje malih promjena uglova.Radi kao teleskopkoristei dvostruka kolimaciona soiva. Izvor svjetlosnog zraka sefokusira na ravan skale okulara. Zrak je paralelan u kolimstorskom soivu, teleskopskigledano beskonano usmjereni paralelni zraci idu do ogledala, koje je okomito nazrake odnosno ravan mjerenja. Ako se ogledalo zakrene za mali ugao to povlai osusimetrije da se pomjeri za rastojanje x koje se vidi na skali. Ugao i rastojanje sunezavisni od rastojanja izmeu kolimatorskih soiva ogledala jer je paralelna svjetlostizmeu njih.Pomjeranje x se moe transformisati u elektrini signal pomou linearne CCD kamere.Visoka preciznost autokolimarnih senzora iznosi 0,1m/m. Koriste se za mjerenjepravosti mainskih alata, voica i ravnosti radnih stolova.

51. Autofokusni senzor

Autofokusni senzor sastoji se od laserske diode (CCD kamere) koja proizvodisvjetlosni talas, razdjelnika svjetlosnog talasa, fokusirajuih soiva i detektora signalakoji nosi informaciju o mjerenoj veliini. To je senzor sloene konstrukcije. Koristi sekao dio kontrolnih sistema u zatvorenoj sprezi. Mjerno podruje autofokusnog senzora

je od 10 do 250m.

52. Michaelsonov interferometar.Preduslov za interferenciju je signal koji se moe ocijeniti kao referenti, konstantnefaze koji sastoji od dva parcijalna talasa. Karakteristika koja se zove "koherencija dva

talasa" nastaje kada se ispuni uslov da je razlika puteva parcijalnih zraka manja negoduina zraka koherentne svjetlosti koja se koristi.

53. Lasersko odreivanje rastojanja na bazi izmjerenog vremena.Procedura se koristi za mjerenje rastojanja, posebno kada su u pitanju veliki mjernikomadi. Mjeri se vrijeme koje je potrebno da laserski zrak doe do mjerenog komada ida se vrati. Na osnovu vremena i poznate brzine svjetlosti moe se tano odreditimjereno rastojanje.


20/24

54. Primjena lasera u mjerenju uglova.Sa modificiranim rasporedom u odnosu na prethodno opisane interfeometre moe semjeriti zakrenutost dijelova konstrukcija. Referentni zrak putuje do razdjelne prizmenakon ega zrak podijeljen na dva okomita parcijalna zraka putuje u smjeni znaenomstrelicama do oglcdala,od koja se odbijaju i skreu na retro reflektore koji su namjerenoj konstrukciji. Zraci prelaze razliite puteve pri povratku do detektora kreui senaznaenim smjerovima. Iz rezultata prccnih puteva se mogu izraunati koritenjemtrigonometrijskih relacija uglovi zakrenutosti konstrukcije.

55. Klasifikacija odstupanja oblika i povrine prema DIN 4760.Bez obzira da li se mjere makro ili mikro karakteristike povrina mjerenja se mogu vritimjernim instrumentima koji rade na kontaktnom ili bezkontaktnom principu. Optikiinstrumenti nalaze raznovrsnije i mnogo vie primjena nego taktilni. Razvojprimijenjenih mjerenja u kontroli i mjerenju proizvoda kao i kontroli procesa je na stranioptikih mjerenja.

56. Mjerna odstupanja od pravosti.Pravost je stanje kod kojeg je element povrine prava linija. Dozvoljeno odstupanje odpravosti u ravni odreeno je povrinom izmeu dva paralelna pravca, koji su udaljenina rastojanju Tp. Izmeu dvije linije koje predstavljaju granice u kojima se moe kretatiprihvatljiva pravost nalaze se take koje su zabiljeene kao rezultat mjerenja. Metod je

jednostavan i moe se koristiti u radionicama.


21/24

57. Mjerenje odstupanja od ravnosti.Ravnost je stanje povrine kod koje su sve toke u jednoj ravni. Dozvoljeno odstupanjeod ravnosti odreeno je prostorom izmeu dvije ravni, koje su udaljene za vrijednostnaznaenog odstupanja TRA. Plan mjerenja ravnosti i pravosti izvodi se na dva naina:metodom pravougaonika i metodom dijagonala.

58. Mjerenje krunosti.Krunost se odnosi na stanje krune linije ili povrine krunog dijela, kod kojeg su svetake na liniji, ili na obodu poprenog presjeka dijela, jednako udaljene od sredinjetake.Postoje dvije osnovne metode ispitivanja krunosti:

- sa unutranjom mjernom referencom i- sa spoljanjom mjernom referencom.


22/24

59. Diagrami prikaza krunosti, vrste.

60. Klasifikacija metoda za mjerenje povrine.

61.Parametri hrapavosti povrine.

Svi parametri dijele se prema funkcionalnosti na tri osnovne grupe:- amplitudni parametri koji opisuju varijacije po visini profila- uzduni parametri kojima se mjeri odstupanje po duini profila ili razmaci- hibridni koji opisuju kombinacije prva dva navedena parametra.


23/24

62. Mjerni instrumenti koji rade na kontaktnom principu.Kontaktni mjerni instrumenti dodiruju povrinu profila u takama iji poloaj seregistrira. Profil se dodiruje pomou ticala koje predstavlja jedini dio instrumenta koji jeu kontaktu sa mjernim komadom, odnosno koji ga mjeri. Vano je da dimenzije i oblikticala su izabrani na odgovarajui nain kako bi se izbjegli negativni uticaji na rezultatemjerenja. Idealno ticalo je konusnog oblika sa uglom od 60 ili 90 stepeni i zavrava sesfernim vrhom.

63. Vrste kontaktnih instrumenata za mjerenje hrapavosti povrina.- Johansson-ov profilometar- Schmalz-ov profilograf- Profilograf-profilometar.-

64. Tehnike poreenja u mjerenju povrina.Poreenje sa uzorcima povrina je dosta uobiajen metod koji se koristi za odreivanjestanja hrapavosti povrina. Meutim, postupak je manje taan od direktnog metoda

mjerenja. Prilikom poreenja zahtijeva se panja izvrioca poto sc radi osubjektivnom metodu, pa sc za istu povrinu mogu dobiti razliiti rezultati ako ihtumae razliiti korisnici.

65. Slijedivost etalona duine.Nacionalni etalon za duinu se kalibrira prema meunarodnom etalonu. Kalibracija sevri jednom od tri metode:

- Apsolutna,- Direktna,

- Uporcdna.

66. Apsolutna i komparativna metoda kalibracije, slike ipojanjenje.Apsolutna metoda predstavlja stvarno poreenje mjerene veliine sa osnovnimmjernim veliinama koje se koriste. Etalon duine je talasna duina zraenja. Prikalibraciji duine apsolutnom metodom vri se interferencijskim komparatorom.Komparativna metoda se zasniva na poreenju mjerene veliine P sa istorodnomveliinom E koja ima poznatu, ali malo razliitu vrijednost -priblinu vrijednost mjereneveliine, od mjerene veliine P. Metoda se koristi za mjerenje razlika izmeu poznateveliine E i veliine P.


24/24

67. Plan kalibracije mjernih sredstava.Plan kalibracija mora biti zasnovan na bazi podataka koja u svakom momentu moraomoguiti:

- Poznavanje raspoloive opreme za provoenje kalibracija unutarnaznaenih granica

- Odreivanje unaprijed intervala i opreme koju treba kalibrirati u tim intervalima

- Stavljanje van upotrebe nekalibriranih mjernih sredstava.Plan kalibriranja mjernih sredstava treba da sadri:- Propisani sistem za jedinstvenu klasifikaciju etalona i mjernih sredstava,- Spisak sredstava koje treba kalibrirati,- Rezultate ranijih kalibracija sa naznaenim dozvoljenim odstupanjima,- Definirane intervale kalibracija i sve druge potrebne podatke,- Preporuke za postupak kalibracije,- Podatke o odravanju ili promjenama koje mogu uticati na postupak i rezultate

kalibracije,- Mogua ogranienja u upotrebi i kalibracijama.

68. Meulaboratorijska poreenja, cilj, vrste i izvjetaji.Meulaboratorijska poreenja se vre radi uporeivanja rezultata mjerenja u vielaboratorija.Cilj meulaboratorijskih poreenjaje osposobljenost laboratorije ukljuujui kad god

je to mogue i provjeru iskazane mjerne nesigurnosti.Meulaboratorijska poreenja mogu biti:

- Kruna

-ZvjezdastaIzvjetaj o meulaboratorijskim poreenjima treba da sadri:

- Izvjetaje laboratorija,- Radnje koje treba izvriti u cilju popravki tzv. kriterij En- Nacrt izvjetaja- Konani izvjetaj

Documents

Proizvodne mjerne tehnika