Proizvodnja u staklenicima i plastenicima

1. studenoga 2012. 1. studenoga 2012. gospodarskilist

35

GOSP

ODAR

SKI S

AVJE

TNIK

mali

Proizvodnjau staklenicimai plastenicima

Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vreme-nu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenome. Njihova je glavna svrha očuvanje topline koja se akumulira od svjetlosne energije sunca ili uvodi susta-vima grijanja. Ovisno o tipu i opremljenosti, u zaštićenim je prostorima moguće do određenog stupnja regulirati pojedine vegetacijske čimbenike (temperaturu, relativnu vlagu zraka, trajanje i intenzitet osvjetljenja, koncentraciju CO2).

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. studenoga 2012. 1. studenoga 2012.gospodarskilist

36

Podjednake rezultate u proizvod-nji moguće je tijekom „prosječnih“ godina bez ekstremnih tempera-tura, dugih perioda visoke vlage zraka ili jakog napada bolesti i štet-nika ostvariti uzgojem povrća u jed-nostavnim zaštićenim prostorima domaće izrade kao i u suvremeno opremljenim objektima. Takve go-dine su sve rjeđe, pa pri pojavi na-vedenih okolnosti prednost imaju zaštićeni prostori opremljeni opre-mom za reguliranje mikroklime, u kojima su umanjeni nepovoljni vanjski uvjeti.

Za ekonomično korištenje za-štićenih prostora, izuzetno je zna-čajna smjena vrsta tijekom cijele godine, čime se osigurava visok godišnji prinos i rentabilnost proi-zvodnje.

Klimatski uvjeti, posebice svje-tlost i temperatura, uvjetuju izbor vrste i vrijeme uzgoja. Zbog po-voljnijih klimatskih uvjeta u medi-teranskom području, korištenje negrijanih zaštićenih prostora se

Svrha zaštićenih prostora je privremena zaštita od mraza (pro-dužuje se razdoblje uzgoja pojedine kulture); proizvodnja sad-nog materijala (presadnice povrća i cvijeća, ukorjenjivanje re-znica); proizvodnja povrća i ukrasnog bilja od sjetve ili sadnje do berbe.

Glavna prednost primjene vi-soke tehnologije u zaštićenim prostorima u različitim klimat-skim regijama je osiguravanje dodatne sigurnosti i stabilnosti u proizvodnji, što u konačnici može rezultirati većom pro� ta-bilnošću u trenutnim tržišnim uvjetima.

produžuje za 15 do 30 dana u je-sen, odnosno, počinje isto toliko ranije u proljeće, u odnosu na kon-tinentalno područje. Istovremeno, raznolikost potreba tržišta za po-vrćem omogućuje proizvodnju ko-jom se optimalno koriste klimatski uvjeti proizvodnog područja. Tako se povrće s manjim potrebama za svjetlošću i toplinom uzgaja u je-sensko-zimskom razdoblju, kada je najveći broj oblačnih dana, a vrste s većim potrebama uzgajaju se u proljetnom i ljetno-jesenskom raz-doblju.

Između ponovljenog uzgoja na istoj površini trebalo bi proći barem 3 godine. Također, treba izbjega-vati i uzgoj kultura iz iste porodice jedne za drugom. Zbog intenzivne proizvodnje (brze izmjene kultura) u zaštićenom prostoru i zahtjeva tržišta ponekad se plodoreda vrlo teško pridržavati. Česta je ponov-ljena sjetva ili sadnja iste kulture svake godine ili čak više puta tije-kom jedne godine. Nepridržavanje plodoreda dovodi do nakupljanja specifičnih bolesti i štetnika, jedno-stranog korištenja hranjiva i poslje-dično do smanjenja količine i kvali-tete prinosa.

Tipovi i namjena zaštićenih prostora

Niski tuneli (visine 40 do 60 cm, širine 50 do 100 cm) sastoje se od lučno savijenih nosača preko kojih se postavlja folija ili agrotekstil. Lu-kovi se postavljaju na razmak 100 cm i ukopavaju u tlo 10 do 15 cm.

Niski tuneli se najčešće koriste za proizvodnju presadnica golog kori-jena i kao zaštita od kasnih proljet-nih mrazeva kultura posađenih na otvorenome. Folija se sa sjeverne strane ukopa u tlo, a s južne pričvr-šćuje na površinu tla. Time je omo-gućeno lako podizanje folije radi prozračivanja u najtoplijem dijelu dana, kad vanjska temperatura do-segne maksimalnu za rast i razvoj uzgajane kulture. Za pridržavanje folije tijekom prozračivanja služi polipropilensko vezivo, dijagonal-no napeto između lukova. Prozra-čivanje završava 2 do 3 sata prije zalaska sunca kako bi se sačuvalo dovoljno topline za zaštitu od nižih noćnih temperatura.

Visoki tuneli (visine 150 do 180 cm, širine 200 do 450 cm) imaju aluminijske ili pocinčane cijevi ili profile kao lukove. Radi veće čvr-stoće, lukovi postavljeni na razmak 150 cm, međusobno se na sljeme-nu povezuju pocinčanom žicom ili spojnicama i cijevima. Folija se napinje preko lukova i ukopava u tlo, a za prozračivanje se koriste čeone stranice. Zbog male moguć-nosti prozračivanja (samo čeone stranice), visoki tuneli ne bi smjeli

Izbor vrste povrća i vreme-na proizvodnje uvjetovani su vrstom zaštićenog prostora (niski tunel, visoki tunel, pla-stenik) i načinom grijanja (in-terventno zagrijavani ili grijani plastenik) te klimatskim uvje-tima proizvodnog područja i mogućnosti prodaje.

Prilikom izrade plana korište-nja zaštićenih prostora potreb-no je voditi brigu o plodoredu, koji predstavlja prostornu i vremensku izmjenu uzgajanih kultura na određenoj površini.

Niski tuneli

Visoki tuneli

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


37

biti duži od 25 m. Najbolje je ako se tuneli postave barem 14 dana prije sjetve ili sadnje kako bi se tlo zagrijalo. Tunel može zaštititi biljke do -3 °C. Kulture uzgajane u tunelu zaštićene su od nepovoljnih klimat-skih prilika u početnoj fazi rasta, zbog čega se skraćuje vrijeme od sjetve ili sadnje do berbe. Također, tunel štiti uzgajanu kulturu od ka-snih proljetnih mrazeva. Sjetvom ili sadnjom u tunel može se produžiti period berbe u jesen. Osim toga, kulture koje ne zahtijevaju puno to-pline prezimljavaju u tunelu, odno-sno, mogu se uzgajati kao ozime. Ozime kulture se beru prije sadnje glavnih kultura u proljeće.

Plastenici i staklenici su stal-ni (stabilni) zaštićeni prostori, po-kriveni polimernim materijalima u obliku filmova ili ploča, odnosno, staklom. Konstrukcija ovih obje-kata danas je izgrađena od vruće pocinčanih čeličnih cijevi i alumi-nijskih profila.

U odnosu na ranije korištene materijale za izradu konstrukci-je (drvo, beton) prednost čelične nosive konstrukcije je u uskim profilima čime je smanjeno za-sjenjivanje biljaka, lakše je odr-žavanje, velika trajnost. Drvene nosive konstrukcije prikladne su za kućne vrtove jer ih je moguće samostalno izraditi, a još uvijek se mogu sresti u komercijalnoj upo-trebi kod proizvođača u Dalmaciji i dolini Neretve. Glavni im je ne-dostatak laka lomljivost u slučaju obilnog snijega i nemogućnost opremanja automatikom za grija-nje i prozračivanje.

U zaštićenim prostorima se pri-mjenjuju još dva postupka u svrhu osiguravanja optimalnih uvjeta za rast i razvoj uzgajanih kultura. To su malčiranje tla i izravno prekriva-nje usjeva agrotekstilom.

Malčiranje tla odnosno, pokri-vanje polimernim (polietilenskim folijama ili filmovima debljine od 15 do 50 mikrometara) ili organskim materijalima (slama, sijeno, usitnje-na kukuruzovina…) je agrotehnič-ka mjera koja ima svrhu poboljšati uvjete uzgoja i olakšati njegu povr-ćarskih kultura tijekom vegetacije. Primjenom crnih, prozirnih (tran-sparentnih) i poluprozirnih (fotose-lektivnih) folija povećava se tempe-ratura tla, što izravno utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje plo-dova, povećanje prinosa, ali i kvali-tetu plodova. Ove folije se primje-njuju u zimskom i rano proljetnom uzgoju (salata, paprika, rajčica, krastavci, kupusnjače...). Za kulture koje se uzgajaju tijekom ljeta može

Plastenici bez grijanja ili s inter-ventnim zagrijavanjem mogu se koristiti kada vanjska tem-peratura nije niža od -4 do -8 °C, što omogućava sjetvu i sad-nju početkom ožujka (za ma-nje osjetljive vrste) i početkom travnja (za toploljubive vrste). U jesen se takvi objekti mogu koristiti do kraja studenoga, odnosno, u njima je moguće uzgajati ozime kulture. Grijani plastenici i staklenici koriste se za zimsko-proljetnu proi-zvodnju toploljubivih vrsta i za proizvodnju presadnica koje se sade u negrijani zaštićeni pro-stor ili na otvoreno.

se primijeniti bijela, odnosno, crno-bijela folija s bijelom stranom okre-nutom prema gore kako bi se čim više sunčevog zračenja reflektiralo i spriječilo podizanje temperature tla iznad optimuma. Malčiranjem tla smanjuje se gubitak vode iz tla, sprječava erozija tla i smanjuje ispi-ranje hranjiva u dublje slojeve tla i podzemne vode. Prije postavljanja folije, tlo treba biti dobro pripremlje-no i usitnjeno kako bi se ostvario što bolji kontakt između folije i tla, što doprinosi boljem zagrijavanju tla. Polaganje folije, ručno ili stroj-no, obavlja se 7 do 10 dana prije planirane sadnje. Folija na površini tla treba biti napeta s blagim pa-dom prema rubovima, koji se uka-paju u tlo. Pri postavljanju malča tlo treba biti optimalno vlažno, tempe-rature iznad 10 °C. U kombinaciji s malčiranjem najčešće se primjenju-je navodnjavanje kapanjem. Sustav za navodnjavanje kapanjem po-stavlja se ispod malča, a njime se može provoditi i prihrana, odnosno, fertirigacija. Ovim načinom se voda i hranjiva dodaju u optimalnim koli-činama u blizinu korijena biljaka.

Izravno prekrivanje predstavlja postavljanje agrotekstila (vlakna-stog materijala) preko usjeva, od-mah iza sjetve ili sadnje ili kasnije u vegetaciji.

Za razliku od malčiranja tla, gdje materijal treba biti napet i čim bo-lje prianjati uz površinu tla, kod izravnog prekrivanja materijal se postavlja lagano na površinu tla ili usjeva jer ga usjev tijekom svog rasta podiže i nosi. Ipak, rubove je potrebno ukopati ili učvrstiti, kako bi se spriječilo otkrivanje vjetrom. Svrha izravnog prekrivanja je skra-

Malčiranje u uzgoju paprike

Plastenik

Direktno prekrivanje usjeva

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


38

ćivanje vegetacije za 7 do 15 dana zbog povećanja temperature ispod pokrova, te djelomična zaštita od hladnoće. Agrotekstil se najčešće izrađuje od polipropilena i ima masu između 15 i 30 g/m2. Propu-šta između 65 i 90 % svjetlosti, dok propusnost za vodu i zrak iznosi od 10 do 20 %. Ispod agrotekstila su manja temperaturna kolebanja u odnosu na uzgoj bez pokrivanja, što ubrzava rast. Voda pri zalijeva-nju kišenjem polako prolazi kroz mikropore na tkanini i ravnomjerno vlaži biljke i tlo. Poslije se tlo postu-pno suši i ne stvara se pokorica. Zadržavanjem vode u mikroporama agrotekstila, pri padu temperature stvara se tanka ledena kora koja sprječava daljnje snižavanje tem-perature ispod tkanine. Otkrivanje se obavlja po toplom vremenu bez vjetra, kad maksimalne tempera-ture ispod agrotekstila dosegnu maksimalne temperature za rast kulture.

Proizvodnja presadnica

povrća

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rje-đe iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i načinu uzgoja, pre-sadnice povrća mogu se proizvesti u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, a sade se u zaštićene prostore ili na otvoreno. Moguć-nost korištenja zaštićenih prostora za proizvodnju presadnica nekih povrtnih vrsta prikazana je u tablici 1. U tablici su navedeni orijentacij-ski rokovi uzgoja za kontinentalno

područje. U mediteranskom dijelu rokovi sjetve i sadnje su oko dva tjedna ranije. Proizvodnjom presad-nica povrća omogućava se uzgoj termofilnih vrsta u kontinentalnom području jer se skraćuje vrijeme potrebno za rast na otvorenom po-lju, odnosno, omogućava se ranija proizvodnja na otvorenom, a time i bolja godišnja izmjena kultura te veće iskorištenje proizvodnih povr-šina. Pri uzgoju presadnica moguć je izbor boljih i ujednačenijih bilja-ka za sadnju, a odvajanje slabije razvijenih. Stoga, usjevi povrća iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost i daju veće prinose.

Uzgojem presadnica u kontro-liranim uvjetima grijanog zaštiće-nog prostora biljke se optimalno razvijaju, ranije dospijevaju u rod i bolje se koristi površina. Vrije-me sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema vrsti, vremenu i mjestu uzgoja, odnosno, prema klimatskim uvjetima regije. U vrije-me sadnje presadnice trebaju biti optimalno razvijene, što omoguća-va brzo ukorjenjivanje i nastavak rasta. Mlade presadnice se brzo ukorjenjuju, ali sporije rastu, dok se

Mogućnosti korištenja zašti ćenih prostora (mjesec/dekada) za proizvodnju presadnica

Negrijani zaštićeni prostor

Povrtna vrsta Sjetva Sadnja na otvoreno (od do)

SalataKupusnjačeRajčica i paprikaKrastavacKupusnjače

2./2.2./2.3./2.4./1.6./1.

3./3.3./4.5./1.5./1.7./1.

3./44./1.5./2.5./2.7./2.

Grijani zaštićeni prostor

Sjetva Sadnja u grijani zaštićeni prostor (od do)

Rajčica i paprikaKrastavacSalataSalata

12./2.1./1.

10./1.12./1.

2./3.2./2.

11./1.1./2.

3./2.2./3.

11./2.1./3.

Sjetva Sadnja u negrijani z.p. i na otvoreno (od do)

Rajčica i paprikaKrastavacSalataSalataCeler

2./2.3./3.1./1.2./1.2./1.

4./2.4./3.2./3.3./2.4./3.

5./1.5./1.1./3.3./3.5./1.

Ovisno o ekonomičnosti i vrsti zaštićenog prostora, proizvod-nja može biti: • rasadnička (proizvodnja pre-

sadnica),• sukcesivna ili kontinuirana

samo jedne vrste,kombinacija uzgoja različitih

vrsta povrća,• kombinacija proizvodnje

presadnica i povrća itd.

prestare presadnice sporo ukorje-njuju, što može dovesti do gubitka dijela listova. Zbog mogućnosti gu-bitaka, tijekom uzgoja presadnica planira se proizvodnja 10 % više biljaka nego je potrebno za jedinicu površine. Potrebno je koristiti kvalitetno sjeme visoke klijavosti i energije klijanja.

Previsoka vlažnost, visoka tem-peratura i smanjena osvijetljenost biljaka utječu na razvoj nježnih i izduženih biljaka podložnih na-padu bolesti. Zato je neophodno zaštićeni prostor za proizvodnju presadnica svakodnevno provje-travati.

Za vrijeme hladnih i vjetrovitih dana provjetrava se kratkotrajno u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 14 h), a tijekom toplijih, proljetnih dana provjetrava se jače. Tempe-ratura utječe na rast biljaka. Nakon nicanja temperatura se snižava ispod optimalne kako bi se sprije-čilo izduživanje biljčica u uvjetima slabog osvjetljenja u zimskom pe-riodu. Pojavom prvih pravih listova održava se optimalna temperatu-ra do razdoblja kaljenja (7 do 14 dana prije presađivanja) kada se opet snižava.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


39

U uzgoju presadnica celera i plo-dovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje bilj-čica. Pikiranje je presađivanje u sta-diju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista.

Plodovito je povrće najbolje piki-rati u početku pojave prvog pravog lista, a celer s dva prava lista. Svr-ha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice. Čupanjem i sadnjom na drugo mjesto, na nešto veći razmak, biljčice prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike. Ki-danje vrška korijena stimulira po-javu postranih korjenčića. Rezultat pikiranja su presadnice čvršće sta-bljike i razvijenijeg korijenovog su-stava.

Presadnice iz zaštićenog pro-stora treba prilagoditi za sadnju na otvorenom.

Na otvorenom su niže tempera-ture zraka, a veći je intenzitet svjetla danju. Prilagođavanje nižim noć-nim temperaturama zraka naziva se kaljenje presadnica. Rastom pre-

Optimalne temperature (°C) za rast i razvoj presadnica

Kultura Sjetva - nicanjeNicanje - pikiranje* Pikiranje - sadnja

Dan Noć Dan Noć

RajčicaPaprikaPatlidžanKrastavacDinjaTikvicaSalataEndivijaKupusnjače**KorabicaCelerPoriluk

2524-2723-2524-2722-2522-2512-1520-2215-2018-2018-2018-20

18-2420-2322-2622-2420-2218-2010-1220-2110-1216-1815-1812-14

17-1920-2119-2222-2420-2218-208-10

15-2010-12

1215

12-14

17-1922

22-2522-2418-20

2010-15

2010-1212-1815-188-10

1620

19-20201818

7-1017-1910-12

12155-8

*Nicanje – prvi pravi list: za kulture koje se ne pikiraju**Kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula

sadnica postupno se sve više noću ostavlja otvorena ventilacija. Na isti način presadnice se prilagođavaju i pojačanoj solarnoj radijaciji, od-nosno, ultraljubičastom zračenju danju. Naime, staklo i polimerni materijali ne propuštaju ultraljubi-časte zrake i dolaskom biljaka na otvoreno mogu biti oštećeni listo-vi i stabljika u obliku sivih izduže-nih ulegnuća. Pri jačem oštećenju najstariji listovi otpadaju, stabljika se povija, a cvatnja kasni. Ovaj je problem izražen pri uzgoju presad-nica u visokim tunelima, plasteni-cima i staklenicima čije se krovne površine ne otvaraju ili nedovoljno otvaraju. Presadnice uzgojene u niskim tunelima mogu se potpuno prilagoditi pojačanoj radijaciji na otvorenom, jer se ovi zaštićeni pro-stori mogu potpuno otvoriti i danju i noću.

Uzgoj presadnica u polistirenskim kontejnerima

Danas se u proizvodnji presad-nica najviše primjenjuje tehnologija uzgoja presadnica u polistirenskim kontejnerima, koja se temelji na sje-tvi ili pikiranju u plastične podloške ili ploče s odvojenim jedinicama (lončićima).

Lončići kontejnera su okruglog ili kvadratnog presjeka, prema dnu malo suženi. Promjera su od 18 do 45 mm. U sredini dna imaju otvor za ocjeđivanje suvišne vode. Dužina kontejnera je obično 50 do 60 cm,

a širina 30 do 40 cm. Sve operacije u tehnologiji uzgoja (punjenje lonči-ća kontejnera supstratom, pravljenje udubljenja na površini supstrata, sjetva sjemena, pokrivanje sjemena vermikulitom i vlaženje vodom) su mehanizirane. U novije vrijeme se u ovoj tehnologiji se koriste i roboti za pikiranje. U zaštićenom prostoru kontejneri su podignuti iznad razine tla.

Na taj način korijen ne prorašću-je van kroz otvor na dnu lončića, već se njegov vrh savija po dnu lončića. Taj stres u rastu glavnog korijena i pritjecanje zraka do otvo-ra na dnu lončića stimulira razvoj postranih korjenova i bolje vezanje supstrata.

Za lakše vađenje presadnica sa cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stresu bilja-ka nakon presađivanja, potrebno je pred sadnju prestati navodnjavati. Gruda supstrata se malo zasuši, skupi i lakše izvadi u trenutku sadnje. Isto tako, voda iz vlažnijeg tla uoko-lo grude tek posađene presadnice pritjecat će u grudu i omogućiti ko-rijenu opskrbu vodom. U protivnom, ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposred-ne blizine korijena. Biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigura-no natapanje može doći do venuća posađenih presadnica.

Plutajući sustav uzgoja presadnica

Ovaj sustav danas se najviše koristi u proizvodnji presadnica duhana. Polistirenski kontejneri se stavljaju u plitke bazene na hranji-voj otopini visine oko 10 cm. Taj

Presadnice u polistirenskim kon-tejnerima

Pikirane biljčice rajčice

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


40

sustav omogućuje bolju kontrolu i ujednačenost usvajanja hranjivih tvari od strane svake biljke. Pritom su manje povoljni uvjeti za razvoj bolesti, jer se nadzemni dio biljke ne vlaži, a sredstva za zaštitu bi-lja dulje ostaju na lisnoj površini. Kako bi se spriječilo prorastanje korijena izvan lončića kontejnera, hranjiva otopina se ne aerira (ne upuhuje sa zrak).

Presadnice se vade iz bazena dan prije sadnje kako bi se sup-strat prosušio.

Korištenje zaštićenog prostora tijekom godineTemperatura je glavni ograniča-

vajući čimbenik proizvodnje povrća na otvorenom u određenom dijelu godine.

U nekim je područjima za uzgoj toploljubivih vrsta (krastavac, tikvi-ce rajčica, paprika) potrebno osi-gurati grijane zaštićene prostore, dok u drugima pojedine vrste mogu uspješno prezimiti na otvorenome čak i bez ikakve dodatne zaštite. Ta-kve se vrste (salata, mladi luk, ma-tovilac, špinat) uzgajaju kao ozimi usjevi u negrijanim zaštićenim pro-storima.

Mogućnost kontinuiranog ko-rištenja negrijanog i grijanog za-štićenog prostora tijekom godine prikazana je u tablicama 3 i 4, u kojima su navedeni orijentacijski rokovi uzgoja u kontinentalnom području.

Mogućnosti korištenja negrijanog zaštićenog prostora

Vrsta

Vrijeme korištenja (mjesec/dekada)

Sjetva ili sadnja

Berba

prva posljednja

SalataRajčicaGrah mahunarSalata

9./3.3./3.8./3.10./2.

12./2.6./2.

10./1.3./3.

12./3.8./3.

10./2.4./1.

SalataKrastavacGrah mahunarMladi luk + salata

10./1.4./1.8./2.10./2.

3./2.5./2.

10./1.3./2.

4./1.8./2.

10./2.4./1.

SalataPaprikaŠpinat

9./2.4./2.10./2.

12./2.6./2.2./2.

12./3.9./3.3./2.

Mogućnosti korištenja grijanog zaštićenog prostora

Vrsta


Sjetva ili sadnja

Berba

prva posljednja

SalataRajčica i paprika krastavacGrah mahunarMatovilac

10./1.12./1.12./1.7./1.9./2.

11./3.3./1.1./2.8./2.

11./1.

12./1.6./3.6./1.9./1.

11./3.

Salata, mladi lukSalataRajčica (krastavac)Grah mahunar

10./1.12./3.3./1.8./2.

12./3.2./2.

5./2. (4./2.)9./3.

12./3.2./3.8./1.

11./1.

Salata, mladi lukRajčica (paprika)Krastavac

12./2.2./3.8./3.

2./2.5./3. (5./2.)

9./3.

2./3.8./3.

12./1.

Salata, mladi lukRotkvica, korabicaKrastavacGrah mahunar

9./3.12./1.5./1.8./1.

11./3.1./3.5./3.9./2.

12./1.3./1.7./3.

11./1.

SalataSalataRotkvicaPaprika

10./1.12./3.2./3.5./2.

12./2.2./2.5./1.7./1.

12./3.2./3.5./2.9./2.

Proljetno-ljetno razdoblje

Paprika

Pokrivanjem gredica niskim tu-nelima od PE-folije u prvih 4 do 6 tjedana uzgoja može se početi 10 do 15 dana ranije saditi i brati u od-nosu na uzgoj na otvorenom. Kako paprika ima veće potrebe za topli-nom od rajčice, a osobito u zoni

korijena (> 18 °C), gredice za sad-nju u niskim tunelima treba pokriti najmanje 3 tjedna prije planirane sadnje.

U visokim tunelima i plasteni-cima paprika obično slijedi neku pretkulturu (salatu, rotkvicu, špinat i dr.), pa je vjerojatno tlo već dobro zagrijano.

U zaštićenim prostorima uzgaja-ju se gotovo isključivo hibridni kul-tivari u tipu zvonolikog oblika ploda („babure“), s 3 ili 4 vrha prosječne mase 150 do 250 g ili stožasti s jed-nim zaobljenim vrhom mase oko 100 g.

Osnovna obrada provodi se na dubinu od 25 do 30 cm. Na gnojid-bu organskim gnojivima (40 do 80 t/ha) paprika vrlo dobro reagira, a mineralna gnojiva se primjenjuju s oprezom, jer je osjetljiva na visoku koncentraciju tekuće faze tla. Prije sadnje tlo se navlaži do poljskog vodnog kapaciteta i dodatno povr-šinski obradi.

Presadnice s grudom supstrata visoke 15 do 20 cm, čvrste stablji-ke, 7 do 9 listova i zametnutim vrš-nim cvjetnim pupom sade se tako

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


41

Vrsta


Sjetva ili sadnja

Berba

prva posljednja

SalataRajčica i paprika krastavacGrah mahunarMatovilac

10./1.12./1.12./1.7./1.9./2.

11./3.3./1.1./2.8./2.11./1.

12./1.6./3.6./1.9./1.

11./3.

Salata, mladi lukSalataRajčica (krastavac)Grah mahunar

10./1.12./3.3./1.8./2.

12./3.2./2.

5./2. (4./2.)9./3.

12./3.2./3.8./1.

11./1.

Salata, mladi lukRajčica (paprika)Krastavac

12./2.2./3.8./3.

2./2.5./3. (5./2.)

9./3.

2./3.8./3.

12./1.

Salata, mladi lukRotkvica, korabicaKrastavacGrah mahunar

9./3.12./1.5./1.8./1.

11./3.1./3.5./3.9./2.

12./1.3./1.7./3.

11./1.

SalataSalataRotkvicaPaprika

10./1.12./3.2./3.5./2.

12./2.2./2.5./1.7./1.

12./3.2./3.5./2.9./2.

da gornji rub lončića bude na razini tla. Ovisno o bujnosti kultivara sadi se 3 do 5 biljaka/m2. Razmak redo-va može biti 80 a u redu 25 do 40 cm.

Češće se sadi u dvorede trake s razmakom među trakama od 100 cm a u traci 60 cm, što olakšava rad u njezi i berbi. Temperatura tla u vrijeme sadnje mora biti veća od 18 °C. Najčešće se sadi na malč od crno-bijelog PE-filma.

Paprika se na koljencu na kojem je prvi cvijet grana u tri do četiri gra-ne. U zaštićenim prostorima rast se regulira prikraćivanjem na dvije glavne grane.

One se vode uz vezivo slično kao paprika na žicu iznad redova. Na ovim glavnim granama ostavlja se uvijek samo po jedna najjača grana. Uklanjaju se i sve grane koje se pojavljuju ispod glavnih. Ova se rezidba obavlja jednom tjedno, a uz to se odstranjuju i donji žuti listovi i eventualno deformirani ili bolesni plodovi.

Neki proizvođači uklanjaju i prvi cvjetni pup ili cvijet, da se pospješi vegetativni rast biljke. U dugom uz-goju (preko 100 dana berbe) glav-ne rodne grane mogu narasti do gornje žice.

Vlažnost tla u zaštićenom pro-storu održava se navodnjavanjem na razini 80 % poljskog vodnog ka-paciteta, dok je optimalna relativna vlaga zraka oko 75 %. Tijekom ve-getacije paprike održava se tempe-ratura zraka od 22 do 26 °C danju i 16 do 20 °C noću. U ljetno vrijeme vrlo je važna dobra ventilacija jer temperatura iznad 30 °C uvjetuje opadanje cvjetova, a 35 °C ili viša može biti vrlo štetna i za vegetativni rast.

Prva prihrana provodi se pri po-javi cvjetova na glavnim granama, a ponavlja se svakih 10 dana. For-mulacije vodotopivih gnojiva su iste kao i za rajčicu uz utrošak 25 do 35 kg/ha u svakoj prihrani. Tijekom plodonošenja potrebna je i prihra-na kalcijevim nitratom.

Za zaštićene prostore specifični su štetnici kalifornijski trips i bijela mušica, koji mogu uvjetovati znat-ne štete. Suzbijaju se biološkim ili kemijskim načinom.

Paprika se bere u tehnološkoj zrelosti, kad su plodovi do-stigli punu veličinu i čvrsto-ću, a prije pojave crvene ili narančaste boje, što je znak prijelaza u fiziološku zrelost. Fiziološki zreli plo-dovi beru se samo iznimno, ako se nisu mogli prodati u tehnološkoj zrelosti, ali se tada smanjuje prinos. Bere se jednom tjedno rezanjem plodova uz najveću pažnju da se ne polome grane. U

dugom uzgoju paprika može dati prinos od 150 do 200 t/ha, a u krat-kom do 100 tona.

RajčicaVeć najjednostavnijom zaštitom,

pokrivanjem redova zasađene raj-čice niskim tunelima od PE-folije, može se postići nešto raniji po-četak berbe. Veće su mogućnosti uzgojem u visokim tunelima bez grijanja, ili s dopunskim grijanjem kada su vanjske temperature is-pod 5 °C. U zaštićenim prostorima gdje se može zagrijavati do po-trebnih temperatura za normalni

Prije sadnje, na armaturu zašti-ćenog prostora iznad svakog reda paprike postavlja se po-cinčana žica. Na nju se veže pla-stično vezivo iznad svake biljke. Drugi kraj veziva omata se bez zatezanja dva do tri puta oko stabljike pri površini tla. Kako paprika raste, tako se vrh biljke postupno omata oko veziva.

rast i razvoj rajčica se može uzga-jati tijekom cijele godine.

Za dobar razvoj korijena rajčice potrebna je duboka obrada tla do 30 cm. Pored gnojidbe zrelim staj-skim gnojem (40 do 100 t/ha), mi-neralna gnojiva dodaju se na osno-vu analize profila tla i planiranog prinosa. Tlo se po potrebi navlaži i površinski obradi frezom, nakon čega se postavlja sustav za navod-njavanje kapanjem i malč od crne PE-folije.

Presadnica u vrijeme sadnje tre-ba imati 7 do 8 razvijenih listova i već vidljivi zametak cvata. Ovisno o bujnosti kultivara i planirane du-žine uzgoja sade se 3 do 4 biljke/m2. To znači da je razmak redova 80 cm, a između biljaka u redu 30 do 40 cm.

Međutim, češće se sadi u dvore-de trake. Na malč od PE-folije sade se dva reda razmaknuta 60 do 70 cm, a između dvije trake folije se ostavlja razmak 90 do 100 cm, koji se koristi kao prolaz za njegu usje-va i berbu. U vrijeme sadnje tem-peratura tla treba biti iznad 15 °C. Presadnice se sade tako da gornja površina grude supstrata bude na razini površine tla ili malo dublje, a zatim dobro zaliju.

Postrani izboji (zaperci) dužine 5 do 8 cm odstranjuju se (pinciraju) jedanput tjedno. Oko 50 dana pri-

Vezanje paprike

Rajčica na bijeloj PE-foliji

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


42

je planiranog završetka berbe od-stranjuje se vegetacijski vrh biljke, a iznad zadnjeg zametnutog cvata ostavljaju se 3 lista.

Rajčica se vodi uz vezivo slično kao paprika na žicu iznad redova. U dužem razdoblju uzgoja biljka naraste do nosive žice. Svi stari, žuti listovi od površine tla na više postupno se režu i odnose iz zašti-ćenog prostora. Tijekom rasta odr-žava se dnevna temperatura od 18 do 25 °C, a noćna 6 do 7 °C niža. Kad je temperatura u zaštićenom prostoru iznad 30 °C, potrebno ju je sniziti. Vlažnost tla se natapa-njem održava na razini 70 do 85 % poljskog vodnog kapaciteta. Za vrijeme kratkih dana navodnjava se jednom tjedno ili rjeđe, a za toplijih i sunčanih dana i u tijeku plodono-šenja najmanje dva puta tjedno. Iza sadnje obroci su 10 do 15, a kasni-je 20 do 30 L/m2. Najprikladniji je sustav kapanjem kojim se može i prihranjivati vodotopivim gnojivi-ma. Nakon sadnje prihranjuje se gnojivima s povećanim sadržajem fosfora. U vrijeme intenzivnog ve-getativnog porasta prihranjuje se gnojivima koja imaju podjednak sadržaj glavnih hranjiva. Početkom plodonošenja prelazi se na gnoji-va s povećanim sadržajem kalija koji je bitan za razvoj i jednoličnu obojenost plodova. U plodonoše-nju je jednom tjedno neophodna i prihrana kalcijem, jer je rajčica kao i drugo plodovito povrće, osjetljiva

na nedostatak kalcija i pojavu fizi-ološkog poremećaja, vršne truleži ploda. Fertirigaciju kalcijevim gnoji-vima treba obaviti zasebno od fer-tirigacije ostalim gnojivima kako ne bi došlo do taloženja gnojiva.

Kultivacija šireg međurednog razmaka provodi se svaka dva do tri tjedna, a ručno pljevi korov među biljkama. Pojava bolesti je najčešća u ranoproljenom i jesenskom raz-doblju zbog povećane vlage zraka (iznad 90 %). Suzbijanje se provodi odgovarajućim fungicidima, vodeći računa o karenci u vrijeme berbe. Za praćenje pojave štetnika u za-štićenom prostoru koriste se žute i plave ljepljive ploče, a suzbijanje se provodi tek kad broj štetnika na pločama prijeđe prag tolerancije. Osim suzbijanja insekticidima, u zaštićenim prostorima se sve više koristi biološka zaštita, odnosno, primjena prirodnih neprijatelja štet-nika.

Ovisno o duljini vremena od ber-be do prodaje rajčica se bere u cr-venoj ili ružičastoj zriobi sa čaškom i dijelom stapke ploda. Bere se dva do tri puta tjedno, ovisno o dina-mici dozrijevanja, krupnoći ploda i načinu berbe (pojedinačni plodovi ili cijeli grozd). Ubrani plodovi se sortiraju po obojenosti i krupnoći te pakiraju u kutije ili plitke letvari-ce u jednom sloju s čaškom prema gore. Prinos rajčice ovisi o sezoni i dužini uzgoja, a može se postići od 10 do 25 kg/m2.

KrastavacU kontinentalnom području na-

kon berbe zimske ili ozime salate, uz sadnju koncem travnja i dopun-sko zagrijavanje krastavce se može brati od kraja svibnja sve do sredi-ne rujna. Krastavci se često uzga-jaju i tijekom ljetne sezone zbog boljeg korištenja zaštićenih prosto-ra. U mediteranskom području uz sadnju početkom ožujka moguća je berba od sredine travnja. Za je-sensku berbu uz sadnju početkom kolovoza može se brati od početka rujna do kraja studenoga ili sredine prosinca.

Za pospješivanje oprašivanja i oplodnje u zaštićenim prosto-rima se koriste bumbari. Ovi-sno o površini, razmješta se određen broj društava koji su aktivni 8 do 10 tjedana, nakon čega ih je potrebno zamijeniti.

Prije sadnje tlo treba navlažiti do 80 % kapaciteta.

Biljke s razvijenih 3 do 5 listo-va sade se tako da korijenov vrat ostane slobodan iznad razine tla. Ovisno o tipu i bujnosti kultivara i planirane dužine uzgoja sadi se od 1,2 do 2,5 biljaka/m2. Razmak redova može biti 120 do 150 cm, a razmak biljaka u redu 40 do 50 cm. Najviše se koristi okomiti uzgoj kod kojeg se glavna vriježa vodi uz vezi-vo ili uz mrežu do vodoravno žice 2 m ili više iznad reda. Iznad svakog reda se mogu postaviti i dvije žice udaljene oko 50 cm, a biljke se na-izmjenično vode jedna na lijevu, a druga na desnu žicu. Zbog blagog nagiba bolja je osvijetljenost biljke i veća preglednost pri pinciranju i berbi.

U vrijeme sadnje temperatura tla mora biti najmanje 18 °C, a tempe-ratura zraka 21 do 24 °C. Pri tem-peraturi višoj od 27 °C treba zračiti. Noćnu temperaturu treba održavati na oko 19 °C. Poželjno je da razlika između dnevne i noćne temperatu-re bude 4 do 5 °C. Krastavci troše mnogo vode zbog velike transpira-cijske površine. Zato natapanjem treba održavati vlagu tla na 80 % poljskog vodnog kapaciteta, a re-lativnu vlagu zraka na 80 %. Tem-peratura vode za navodnjavanje ne bi smjela biti niža od 18 °C. Prihra-njuje se vodotopivim kompleksnim gnojivima, počevši deset dana na-kon sadnje, a ponavlja svakih 8 do 10 dana ovisno o intenzitetu rasta.

Krastavci naročito dobro reagi-raju na organska gnojiva koja nakon osnovne obrade treba unijeti u površinski sloj tla. Za sadnju krastavaca formiraju se uzdignute gredice, koje se lakše zagrijavaju i imaju bolji zračni režim.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


43

Već prilikom sadnje vezivo se la-bavo omota oko stabljike, a kasni-je kako biljka raste redovno omata sve dok glavna vriježa ne dosegne gornju žicu. Sve postrane vriježe i cvjetovi do visine 50 do 70 cm se odstranjuju da se ojača glav-na vriježa. Na glavnoj vriježi može se ostaviti 5 do 6 plodova. Ako se na jednom koljencu zametnu dva ili više plodova, ostavlja se samo jedan, a ostali što prije odstrane. Prve 3 do 4 sekundarne vriježe pri-kraćuju se na 2 lista i jedan plod, a one iznad njih sve do žice na 3 lista i 2 ploda. Glavna se vriježa pričvr-sti na žicu i prikrati vegetacijski vrh. Dvije sekundarne vriježe najbliže žici prebace se preko žice, na nji-ma odstranjuju postrane vriježe, a ostavlja 5 do 6 plodova. Kad se oni poberu ostavljaju se tercijarne vrije-že što bliže žici. Sve slabije vriježe i donji žuti listovi redovno se odstra-njuju i iznose iz zaštićenog prosto-ra. Ovo reguliranje rasta zahtijeva dosta stručnog rada, a obavlja se dva puta tjedno.

Bolesti i štetnici krastavaca u za-štićenom prostoru prvenstveno se kontroliraju preventivnim mjerama. Plamenjača, siva plijesan i pepelni-ca suzbijaju se odgovarajućim sred-stvima kratke karence, a za štetnike crvenog pauka, bijelu mušicu i uši prednost imaju biološki načini suzbi-janja. Plodovi se beru kad postignu dužinu (18 do 23 cm) i promjer (4 do

5 cm) svojstvene za kultivar, površi-na im je glatka i sjajna, jednolične tamnozelene boje. Svjetlija boja na vrhu znak je početka prezrelosti. Ta-kvi plodovi ako se ne uberu smanju-ju rast sljedećih plodova. Zbog toga se krastavci beru 2 do 3 puta tjedno. Beru se nožem ili škarama s dijelom stapke. Prinos krastavaca u zaštiće-nom prostoru ovisi o uvjetima i na-činu i dužini uzgoja te kultivaru pa može biti u vrlo širokom rasponu od 15 do 70 kg/m2.

Jesensko-zimsko i rano-proljetno

razdobljeSalata

Izbor rokova sjetve i sadnje sala-te u zaštićenim prostorima najviše ovisi o završetku uzgoja prethodne kulture i planirane sadnje sljedeće. Manje potrebe za toplinom i kratka vegetacija od sadnje do tehnološ-ke zrelosti omogućuje uzgoj 2 do 3 usjeva tijekom jeseni, zime i ranog proljeća u istom objektu ovisno o ekološkim uvjetima područja i mogućnosti grijanja. Za jesenske i zimske rokove uzgoja koriste se kultivari, koji i na otvorenom dobro prezimljuju, ali se u zaštićenom prostoru ipak za toplijih dana bo-lje razvijaju i stignu za berbu ranije nego na otvorenom. Vrijeme ber-be se ne može točno planirati, jer najviše ovisi o klimatskim uvjetima tijekom zime, što osobito vrijedi za kontinentalno područje.

Presadnice salate trebaju imati 4 do 5 pravih listova i biti visine do 10 cm. Važno da budu što ujedna-čenije, čime se osigurava jednolični razvoj kasnije i mogućnost jedno-kratne berbe. Uz dovoljno vlage, temperatura tla za sadnju salate treba biti najmanje 8 °C. Sadi se tako, da najviše dvije trećine gru-de supstrata bude u tlu, a gornja površina iznad razine tla, što je ne-ophodna preventivna mjera protiv bolesti korijenovog vrata. Ovisno o kultivaru i vremenu sadnje sadi se 16 do 20 biljaka/m2, (25 x 22,5 cm).

Kultivari iz grupe kristalki i lisnatih salata sade se 9 do 12 biljaka/m2. Ovisno o širini objekta ili lađe na-kon svakih 5 do 7 redova ostavlja se prohod od oko 50 cm za mjere njege i zaštite.

Odmah nakon sadnje salata se natapa s 5 do 10 L vode po m2, da površina bude stalno vlažna dok korijen ne proraste u tlo. Tijekom vegetacije za normalni rast potreb-ne su dnevne temperature od 8 do 16 °C i noćne između 4 i 10 °C, što u negrijanim plastenicima tijekom zime nije moguće. Ovisno o roku uzgoja, vegetacija od sadnje do berbe u mediteranskom području može trajati od 70 do 90 dana a u kontinentalnom i više od 150. Može se dogoditi da se u vedrim noćima zimi ili u rano proljeće na površini lišća pojave kristali leda. Ujutro se u plasteniku naglo diže temperatura, što može oštetiti salatu tako da tre-ba odmah maksimalno zračiti bez obzira na vanjsku temperaturu.

U rano proljeće kad porastom temperature biljka nastavi svoj rast natapa se s 15 do 20 L/m2, a po potrebi istovremeno prihranjuje s kompleksnim (NPK) gnojivom s mi-kroelementima. Suzbijanje bolesti plamenjače i sive plijesni redovna je mjera uz primjenu sredstava krat-ke karence.

Salata se bere jednokratno ili višekratno kad glavica postigne odgovarajuću veličinu i čvrstoću. Reže se nožem iznad površine tla s 3 do 4 lista rozete.

Prinosi salate iz zaštićenih pro-stora ovise o postignutoj pro-sječnoj masi glavice, koja može biti od 200 do 500 g i veća, što opet ovisi o kultivaru, sezoni uzgoja i razmaku sadnje.

Salata u negrijanom stakleniku

Pinciranje krastavca

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. studenoga 2012.gospodarskilist

44

Ako se uz sadnju 16 biljaka/m2

postigne prosječna masa od 300 g, prinos iznosi oko 48 t/ha (4,8 kg/m2).

MatovilacMatovilac je biljka blage klime,

otporna na niske temperature. Budući da se matovilac uzgaja ti-jekom jeseni, zime i ranog proljeća, različiti načini zaštite usjeva, kao što je pokrivanje gredica agrotekstilom ili niskim tunelima mogu pospješiti rast, omogućiti raniju berbu i osigu-rati bolju kvalitetu.

Matovilac može podnijeti golom-razicu i do -15 °C. Minimalna tem-peratura klijanja je tek nešto iznad 0 °C a rasta 5 °C. Optimalna tem-peratura za rast je 10 °C. Visoke temperature uz intenzivnu svjetlost smanjuju kvalitetu proizvoda. Zbog svoje velike otpornosti na niske temperature, matovilac se najviše uzgaja u područjima kontinentalne klime, ali za tržnu proizvodnju pred-nost imaju područja s blagim zi-mama, što omogućuje dospijevan-je i berbu zimi.

Kako je sjeme vrlo sitno, sjetveni sloj mora biti dobro izravnan i fine mrvičaste strukture. Na lakšim tlima može se povaljati laganim valjkom. Za vlastite potrebe može se sijati omaške (širom), a za proizvodnju za tržište prednost ima sjetva u redove razmaka 7 do 15 cm s 50 do 80 sjemenki po dužnom metru u redu. Količina sjemena za sjetvu ovisi o krupnoći sjemena. Za sitnije sjeme koristi se 1 do 2 g/m2, a za krupnije i do 5 g. Optimalna dubina sjetve je oko 1 cm. Na težim tlima preporučuje se površinska sjetva, a zatim prekrivanje slojem pije-ska, što omogućuje lakše nicanje i bolje zagrijavanje tla u proljeće. Od sjetve do nicanja obično treba 8 do

10 dana. U našim kontinentalnim područjima uobičajena je sjetva od sredine kolovoza do sredine li-stopada. Ranija sjetva omogućuje berbu od listopada do prosinca, a kasnija od ožujka do kraja travn-ja ovisno o vremenskim uvjetima. Njega usjeva sastoji se od kontro-le korova. U zaštićenim prostorima gdje je prethodni usjev obilno gno-jen često nije potrebna gnojidba. Prihrana dušikom s 30 do 40 kg/ha krajem zime daje dobre rezultate. Ne preporučuje se gnojidba staj-skim gnojem ili nedovoljno zrelim kompostom, zbog mogućnosti ne-poželjnog mirisa matovilca.

Ovisno o kultivaru, roku uzgoja i stupnju zaštite, od sjetve do berbe može proteći od 40 do 100 dana. Bere se potpuno razvijena rozeta

prije pojave cvjetne stabljike po-drezivanjem u zoni korijenovog vrata tako da rozeta ostane cijela. Razdoblje berbe jednog usjeva na otvorenom u jesen i rano proljeće može se produžiti do 2 tjedna. Gu-ste usjeve treba brati ranije jer donji listovi brže počinju žutjeti.

U zaštićenim prostorima često se primjenjuje uzgoj iz presadnica. Sjetvom u kontejnere s lončićima promjera 3 cm po 4 do 8 sjemen-ki u lončić omogućuje se kasnija sadnja u zaštićeni prostor. Uzgojem matovilca iz presadnica u grijanom zaštićenom prostoru moguća su 4 sukcesivna usjeva tijekom zime.

Mladi lukMladi luk je biljka sa 5 do 8 li-

stova, proizvodi se u zaštićenom prostoru (tunelu, plasteniku, sta-kleniku) ili uz direktno prekrivanje agrotekstilom. Za proizvodnju mla-dog luka mogu se koristiti i sorte

luka srebrenca, koje u našim uvjeti-ma uzgojem u zaštićenom prostoru dospijevaju zimi (u veljači i ožujku) i u rano proljeće (u travnju i svibnju). Mladi luk se može uzgajati iz pre-sadnica ili češće, sadnjom lučica.

Za brži rast mladog luka u za-štićenom prostoru treba održava-ti temperaturu od 15 do 18 °C za sunčanih dana, odnosno, oko 14 °C za oblačnih. Međutim, najkvali-tetniji mladi luk se razvija pri tem-peraturi od 10 °C. Luk raste i pri niskim temperaturama između 2 i 5 °C, a podnosi i mraz do -6 °C. Za sigurniju proizvodnju tijekom zime u negrijanim zaštićenim prostorima mogu se koristiti dopunski tuneli ili prekrivanje agrotekstilom. Prinos mladog luka ovisi o vremenu berbe (najbolje u fazi 6 do 8 listova) može varirati od 1 do 3 kg/m2.

Za proizvodnju luka za tržište najbolje je koristiti kalibriranu lučicu podjednake krupnoće, što omogu-ćuje pravilno određivanje potrebne količine lučice za sadnju po jedinini-ci površine. Obično se sadi na uzdi-gnute gredice ili na ravnu površinu u trake s razmakom redova 20 do 30 cm sa 4 do 5 redova u traci i razma-kon među trakama 40 do 60 cm.

U visokim tunelima i plasteni-cima bez zagrijavanja ili sa za-grijavanjem kad temperature padnu ispod minimalne tem-perature rasta, može se posti-ći berba matovilca zimi, ili čak više turnusa tijekom zime.

U proizvodnji luka najpogod-nija je uzastopna (sukcesivna) sadnja u razmaku 15 do 20 dana, čime se osigurava dulje razdoblje berbe i opskrbe tr-žišta. Lučice se mogu saditi od listopada do kraja veljače, a mladi luk dospijeva za 40 do 80 dana, ovisno o krupnoći lučice i uvjetima uzgoja.

Mladi luk u petorednoj traci

Rozeta matovilca

1. studenoga 2012.

1. studenoga 2012.

Razmak sadnje lučica u redu je 10 do 15 cm. Za svaku sadnju na osnovu raspoložive lučice treba odrediti potrebnu količinu po jedi-nici površine. Orijentacijski to može biti između 400 i 1000 kg/ha. Luči-ca se sadi okomito, tj. platoom pre-ma dolje. Sadi se u jesen, sredinom listopada ili kasnije, ako to vremen-ske prilike dozvoljavaju. U tom slu-čaju treba ju saditi malo dublje, da ju golomrazica ne nadigne i ošteti novo korijenje. Tijekom kasne jese-ni i zime lučica će se dobro ukori-jeniti, a ponekad i potjerati novo lišće, ali neće stradati od zime. Može se saditi i u proljeće čim to vremnske prilike dozvole. Važno je da se lučica ukorijeni dok su još niže temperature i dovoljno vlage u tlu. Lagano valjanje nakon sadnje može pripomoći boljem kontaktu s vlagom tla.

ŠpinatŠpinat je jednogodišnja biljka

umjerene klime, koja se uzgaja zbog lišća. Najviše se proizvodi za tržište u svježem stanju na obiteljskim gospodarstvima u okolici gradova. Veće gospodarsko značenje ima u mediteranskom području za berbu zimi, kada se doprema na tržišta u kontinentalnom području.

Špinat najbrže raste pri temperaturi od 18 do 20 °C. Na temperaturi nižoj od 10 °C rast je usporen. Niske temperature tijekom rasta utječu na kvalitetu lišća, listovi su sitniji, deblji i više naborani. Pojedini kultivari mogu podnijeti do -10 °C bez posebne zaštite. Klijanje započinje već malo iznad 0 °C, ali je vrlo sporo. Na temperaturi od 5 do 10 °C špinat već dobro niče, ali je optimum za nicanje 20 °C.

Za uzgoj špinata pogodna su lakša do srednjeteška tla, dobrog kapaciteta za vodu i zrak te dobre propusnosti. Za dobru i stabilnu strukturu tla poželjno je do 5 % hu-musa uz neutralnu ili slabo kiselu reakciju (pH 5,5 do 7). Kako je špi-nat biljka kratke vegetacije do teh-nološke zrelosti (60 do 75 dana), povoljnije uvjete za vegetativni rast

ima u proljetnom i jesenskom raz-doblju i u kontinentalnom i u me-diteranskom području. U medite-ranskom području špinat se bere i zimi, a u kontinentalnom području ozimi uzgoj otpornih kultivara omo-gućuje ranu proljetnu berbu. Špinat ne podnosi sam sebe, niti ostale kulture iz porodice lobodnjača (ci-klu, blitvu). Ne sije se nakon gno-jidbe organskim gnojivima zbog mogućnosti prevelikog nakupljanja nitrata, pa čak i promjenjenog mi-risa lišća. Zbog kratke vegetacije dobro se uklapa u plodosmjenu s ostalim povrtnim kulturama u inten-zivnoj proizvodnji s 2 do 3 usjeva godišnje.

Na dobro opskrbljenom tlu s oko 30 mg P2O5 i približno isto toliko K2O na 100 g tla, te 0,10 do 0,30 % ukupnog dušika, prinos špinata najviše ovisi o gnojidbi dušikom koju treba provesti oprezno (nitrati) ovisno o namjeni špinata, pretkul-turi, sezoni uzgoja, načinu uzgoja i kultivaru.

Za jesensku proizvodnju u kon-tinentalnom području obično se sije od početka do kraja kolovoza, kada je duljina vegetacije do počet-ka berbe 50 do 60 dana, ali kako u to vrijeme ne prijeti opasnost pro-rastanja (dan se skraćuje), berba se može odložiti i do dva tjedna. U mediteranskom području za je-sensku proizvodnju sije se od po-četka rujna do sredine listopada, a sjetvom do sredine studenog na zaklonjenim položajima može se postići berba tijekom zime koristeći otpornije kultivare na niske tempe-rature.

Za ozimu proizvodnju u konti-nentalnom području sjetvom sredi-nom listopada kultivara koji mogu podnijeti niske temperature postiže se berba u proljeće tijekom ožujka i travnja.

Špinat prezimi u fazi 2 do 4 pra-va lista a u proljeće nastavlja rast. Tako njegova vegetacija može tra-jati 150 do 180 dana. Kako špinat može nicati već pri temperaturama bliskim 0 °C, a mlada biljka može podnijeti blage mrazeve, sjetva pro-

ljetnog špinata može početi čim to vremenske prilike dozvole, odno-sno stanje vlage u tlu omogući pri-preme za sjetvu. To je u kontinen-talnim područjima ponekad već u drugoj polovici veljače, ali u većini slučajeva krajem ožujka. U medite-ranskom području proljetni špinat može se sijati koncem sječnja i tije-kom veljače.

Špinat se izravno sije na stalno mjesto preciznom sijačicom uz razmak redova 15 do 30 cm i razmak u redu 3 do 5 cm na dubinu od 3 do 4 cm. Korisno je sijati u četveroredne ili peteroredne trake s razmakon među trakama 50 do 60 cm, što omogućuje prohod traktora ili ljudi.

Kako špinat ima kratku vegeta-ciju najvažnija je mjera zaštita od korova, osobito usjeva koji se kose. Zbog kratke vegetacije i relativno plitkog korijena za normalan rast špinat treba ravnomjernu opskrbu vodom.

Za tržište se obično beru cijele rozete špinata, a za preradu špinat

se kosi. U rozeti ima 5 do 8 sasvim razvijenih listova. U kućnim vrto-vima za vlastite potrebe, mogu se obirati listovi u više navrata. Proljet-ni i ozimi špinat može dati prinos 10 do 20 t/ha, a jesenski 15 do 30 t/ha, međutim treba očekivati i mo-guća odstupanja ovisno o lokaciji i klimatskim uvjetima.

Za kasnu jesensku, ozimu i ranu proljetnu proizvodnju dobro je sijati špinat na uz-dignute gredice prekrivene agrotekstilom. Za proizvodnju za tržište, kada se beru cijele rozete planira se sklop od oko 100 biljaka/m2.

Rozeta špinata za berbu

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. studenoga 2012. gospodarskilist

45

1. studenoga 2012.gospodarskilist

46

RotkvicaRotkvica je biljka blage klime.

Najbrže raste pri umjerenim tempe-raturama oko 17 °C, minimalna joj je temperatura rasta 5 °C, a može podnijeti niske temperature do -4 °C.

U povoljnim uvjetima pojedini rani kultivari dospiju za berbu već za 25 dana, ali suboptimalni uvjeti produžuju rast i do 60 dana. Broj dana do tehnološke zrelosti jako ovisi o uvjetima sredine. Iz navede-nog proizlazi da se kao ozima može uzgajati na pojedinim mikroloka-cijama priobalnog dijela Hrvatske, dok se najčešće uzgaja sjetvom u rano proljeće, čim to vremenske prilike dozvole ovisno o stanju tla i temperaturnim uvjetima (već u ve-ljači u mediteranskom području i u ožujku u kontinentalnom).

Deset tona tržne rotkvice iznosi iz tla 25 kg N, 8 kg P2O5, 45 kg K2O i 3 kg MgO, što može poslužiti kao os-

Rotkvica ima razmjerno plitak korijen. Zato joj najbolje od-govara lagano, humozno tlo, dobre strukture, koje nakon navodnjavanja kišenjem ne stvara pokoricu. U uzgoju rot-kvice za tržište na većim povr-šinama ne treba ju sijati na istu površinu najmanje 3 godine, niti nakon drugih kultura iz iste porodice. Sije se nakon kultu-re koja je gnojena organskim gnojivima. Dobro se uklapa i kao pretkultura i kao naknadni usjev.

Sklop rotkvice

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. studenoga 2012.46 gospodarskilist

1. studenoga 2012.

nova za gnojidbu rotkvice. Nakon kulture koja ostavlja dosta dušika u tlu (grašak, grah mahunar) često nije potrebno gnojiti dušikom, jer prevelike doze mogu djelovati na smanjenje kvalitete i nakupljanje nitrata.

Dovoljna je obrada tla na dubinu od 15 do 20 cm. U predsjetvenoj pripremi obično se formiraju gre-dice, a površina dobro izravna i obradi frezom, a po potrebi lagano povalja.

Sije se na razmak redova 15 do 20 cm, oko 350 sjemenki po m2 na dubinu od 1 do 1,5 cm. Nakon sje-tve ponovo se povalja. Jednolična dubina sjetve omogućuje jedno-lično nicanje i formiranje hipoko-tilskog gomolja najvećim dijelom iznad površine tla.

Može se očekivati oko 200 rot-kvica/m2, odnosno 15 do 20 vezi-ca za prodaju. Ovisno o kultivaru, razmaku redova i krupnoći sjemena potrebno je 1 do 2 kg sjemena za 1000 m2.

Za opskrbu tržišta kroz duže razdoblje sije se u

više navrata svakih 5 do 10 dana uz korištenje nekoliko kultivara ra-zličite dužine vegetacije. Za rane sjetve preporučuje se prekrivanje gredica agrotekstilom, odnosno, sjetva u visoke tunele ili negrijane plastenike.

Kad nastupe više temperature gredice treba otkriti. Od mjera nje-ge usjeva najvažnije je pravovre-meno navodnjavanje, kako vlaga tla ne bi pala ispod 60 % poljskog vodnog kapaciteta. Protiv koro-va herbicidi se mogu upotrijebiti samo prije sjetve, zbog kratke ve-getacije rotkvice.

Rotkvica se bere kad u veći-ne biljaka promjer hipokotilskog gomolja pređe 15 mm. Ako su u vrijeme berbe umjerene tempe-rature, optimalna tehnološka zre-lost može se postići kroz 5 do 6 dana berbe, ali pri temperaturama

iznad 25 °C, rotkvica se mora pobrati za 2

do 3 dana. Na našem

tržištu najvi-še se cijene rotkvice pro-

mjera 2 do 3 cm.

Prema knjigama Povr-ćarstvo (Lešić i sur., 2004) i Proizvodnja povrća i cvi-jeća u zaštićenom prosto-ru (Đurovka i sur., 2006) pripremio:Doc. dr. sc. Božidar Benko

Zavod za povrćarstvoAgronomski fakultet

1. studenoga 2012.

Natapanje u zaštićenim prostorima

Rješenje za različite tipove zaštićenog prostora

Ben Jaakow sustavi za natapanje uključuju rješenja za različite tipove staklenika i plastenika, kontrolu susta-va, kao i posebne sustave za natapa-nje. Na primjer, takozvani sustav “nata-

Za uspješnu proizvodnju u zaštićenom prostoru vrlo je važno održavati optimalnu vlažnost u supstratu tijekom uzgoja. To je moguće posti-ći samo stručnim i pravilnim doziranjem vode, odnosno kontroliranim natapanjem.

u u zaštićenim prostorima i obavlja na-tapanje uz optimalnu veličinu i količinu kapljica.

Kapljično natapanjeSvaki sustav za natapanje u načelu

je slično konstruiran. Najprije je potre-ban izvor vode, ručni kuglični ventil i automatski upravljački uređaj. Dodatno se može instalirati i sustav za dodava-nje gnojiva.

Za svako kapljično natapanje je va-žan sustav za filtriranje. Ovdje se može birati između filtera koji se čiste ručno ili automatskih povratnih filtera koji se čiste sami. Nakon tzv. glavne stanice počinje dovod, odnosno razvodni vod koji se polaže ispod zemlje u PE kao cijev ili se kao fleksibilno Lay-flat crijevo ostavlja da leži iznad zemlje.

Radi zaštite crijeva od kolebanja tlaka prije razvodnog voda treba in-stalirati reduktor tlaka. Na kraj svakog razvodnog voda treba staviti odzračnik kako bi zrak koji se nakuplja u cijevima

mogao brže izaći te da bi se sustav što brže napunio vodom. Od razvodnog voda se granaju pojedini redovi crijeva za kapljično natapanje. Kod većih su-stava planiraju se pojedinačne parcele za natapanje kojima se može raditi ruč-no ili automatski.

Tvrtka Ben Jaakow omogućava izra-du prilagođenog sustava za natapanje čime se štedi novac i povećavaju prino-si, a ulaganje se vraća kroz veću kakvo-ću pro izvoda.

Sustav za natapanje s mikroprskali-cama Rondo

Tvrtka Ben Jaakow krenula je kao malo poduzeće u gradu Neustadtu u Bavarskoj, a tijekom posljednih 11 godina postala je vodeći dobavljač na području natapanja u sustavu kap po kap u njemačkom govornom području.Tvrtku je osnovao Gior Ben Jaakow koji je i danas direktor. U pro-izvodnom asortimanu nude sustave za natapanje „kap po kap“, mikropr-skanje, metalne i plastične prskalice, � ltere za vodu, magnetske ventile, redukcije tlaka, mjerne uređaje, kon-trolore za izmjeničnu i istosmjernu struju, vodomjere, ventilacijske ven-tile, PE i PVC cijevi, PVC okove i dr.

BJ sustavi za navodnjavanje kap po kap i

navodnjavanje mini raspršivačima

MEŽNARIĆ D.O.O., ZAGREB, I. Kukuljevića 35 tel: 01/482‐11‐55, mob: 098/480‐515, mail: [email protected]

panje iznad glave” pomoću prskalica - rasprskivača mnogi proizvođači oda-brali su kao rješenje za natapanje u mnogim zaštićenim prostorima širom Europe. Sustav mikroprskalica Rondo sa srednjim rasponom često se koristi

Modeli prskalica sustava Rondo

Fleksibilno Lay-flat crijevo polaže se iznad zemlje

1. studenoga 2012.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. studenoga 2012. gospodarskilist

47

Documents

Proizvodnja u staklenicima i plastenicima