1

J.U.MSŠ Maglaj 2011/2012 g.

MATURSKI RAD

PREDMET:ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OSVJETLJENJA

TEMA:PROJEKAT EL.INSTALACIJE U MANJIM PROIZVODNIM HALAMA

KANDIDAT: MENTOR:Smajlović Elkamed Žunić Enes dipl.ing.el.teh.

2

SADRŽAJ:

1.UVOD.....................................................................................32.VRSTE INSTALACIJA..............................................................3-43.PROJEKTIRANJE,PROJEKTANT,PROJEKTI...............................4-54. INSTALACIJA STOLARSKE RADIONICE.....................................54.1.PROJEKTNI ZADATAK........................................................5-64.2.TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE EL.INSTALACIJE...............6-74.3.NAČIN VOĐENJA EL.INSTALACIJA......................................7-84.4.TEHNIČKI USLOVI ZA GROMOBRANSKU INSTALACIJU........8-94.5.TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE....................................................94.6.TLOCRT STOLARSKE RADIONICE......................................9-104.7.PRORAČUNI POTREBNI ZA PROJEKTOVANJE EL.INSTALACIJE STOLARSKE RADNJE............................................................11-295.ZAKLJUČAK...........................................................................306.LITERATURA..........................................................................30

3

1.UVOD:

Električne instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima itd. Postoje sljedeće vrste instalacija: elektroenergetske, gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja. Telekomunikacione instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste telekomunikacionih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih radio i TV antena, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije računarskog sistema, instalacije centralnog sistema časovnika itd. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog zvonca, instalacije protivpožarnog sistema, instalacije protivprovalnog sistema i instalacije poziva u hotelima i bolnicama. Kao što se vidi, signalne i telekomunikacione instalacije su srodne i očekivati je da će daljim razvojem tehnike doći do njihovog integriranja. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacione i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.

2.VRSTE INSTALACIJA

Električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme upromatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene.Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima,gradilištima i ostalim građevinskim objektima.Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a niopasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenimpropisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost odelektrične struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a održavanje minimalno.

Postoje sljedeće vrste instalacija: elektroenergetske gromobranske telekomunikacijske signalne

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnomenergijom.

Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanjaatmosferskog električnog pražnjenja.

Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka.Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacijeinterfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije,razglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnogzvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.

4

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.

Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju uobliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za izvođenje instalacija i treba je se pridržavati.

Jednako tako potrebno je poštovati sljedeće: Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku

regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa. Tehnički uvjet – dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što

su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i

potrošača) Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost,

manji troškovi, održavanje)

3.PROJEKTIRANJE, PROJEKTANT, PROJEKTI:

Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje načelne i građevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine.

Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu ipropisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa.Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnogprojektanta.

Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata.("Zakon o gradnji.’’)Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju električnih instalacija I elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:

preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi projektiranje, izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije, uređaja i opreme obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenja

Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost, veličine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti trošila premafunkcionalnošću i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije buduće tehničke realizacije.

5

Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zaštite, razmještaj potrošača unutar instalacije, kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki proračuni.Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog rješenja, organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta.

Nekoliko je vrsta projekta: Idejni projekt - skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna

oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj u prostoru Tender - Na temelju obrade tendera projektant vrši specifikaciju opreme, te izrađuje

stijedeće dijelove ponude Ponuda – bitna razlika između tendera i ponude je sadržaj cjenovnika. Glavni projekt – sadrži opće dokumente, tehnički opis, tehničke proračune, specifikaciju

opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...)elaborate (zaštite na radu, zaštite okoliša, protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)

Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme, priključni plan,kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara.

Upute za montažu i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montažu izvodi netko drugi iligdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija zaizvođenje, s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacijaizvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvođača.

4.INSTALACIJA STOLARSKE RADIONICE

Kao primjer jedne manje proizvodne hale uzeta je stolarska radionica.

4.1.PROJEKTNI ZADATAK

Potrebno je izraditi kompletan projekat električne instalacije i osvetljenja stolarske radionice čija je građevinska osnova data na priloženom crtežu zajedno sa osnovnim podacima o mašinama koje će se ugraditi u objekat.Projekat uskladiti sa svim važećim propisima i standardima. Strogo se pridržavati i predvideti sve mjere zaštite.

Posebni zahtevi sa kojima treba uskladiti projekat su: Objekat se napaja iz distributivne transformatorske stanice u koju je ugrađen transformator

od 1000 kVA, 20/0.42 kV/kV, PCun=11.5 kW, uk=6%. Distributivna mreža je radijalna, kablovska, a transformatorska stanica se nalazi na 175 m od

dvokrilnih ulaznih vrata radioničke hale. 20 kV mreža je mreža velike snage (napaja se sa bliske 110/20 kV/kV stanice). Zaštita od previsokog napona dodira se izvodi sistemom TN-C/S.

6

Mjerama zaštite treba predvidjeti: pojačane mjere zaštite u kupatilu, izjednačenje potencijala metalnih delova, izradu zaštitnog gromobranskog uzemljenja, ugradnju nužnog osvetljenja, zaštitu od stroboskopskog efekta, itd.

Mašine za obradu drveta se isporučuju sa izrađenim i prigrađenim razvodnim ormarima. Za ventilator za odprašivanje potrebno je predvideti ugradnju odgovarajuće sklopno zaštitne opreme. Neophodno je zadovoljiti zahteve iz priloga u vezi sa startovanjem motora.

Specifična električna otpornost okolnog zemljišta iznosi 100Qm. Objekat se zagreva električnom energijom (TA peći i kaloriferi). Zagrijavanje tople vode u kupatilu se vrši akumulacionim bojlerima (2x80l), a u čajnoj

kuhinji protočnim bojlerom. Preduzeti sve mjere za minimizaciju snage napajanja objekta (upravljati opterećenjem) kako

bi se smanjio iznos računa za vršnu snagu. Predvideti mogućnost promene mesta neke od mašina 4, 5 i 6. Kompenzovati reaktivnu snagu tako da je cosφ>0,95. Predviđeno je da zidovi objekta budu izrađeni u svijetloj boji, kao i tavanica radionice. U

dijelu iznad mašine 1 je predviđeno da oko 35% tavanice bude izrađeno od stakla.

4.2.TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE EL.INSTALACIJE

Ovi tehnički uslovi su sastavni đio projekta i kao takvi su u potpunosti obavezni za izvođača pri izradi elektro instalacije.

Nadzor nad radovima moraju obavljati stručna lica, odgovarajuće kvalifikacije, specijalizirana za ovu vrstu poslova. U posebno delikatnim fazama montaže poželjno je obezbjediti projektanski nadzor, kao i predstavnika (stručno lice) isporučioca opreme koja se ugrađuje.

Cjelokupna instalacija predviđena projektom mora se u svemu izvesti prema projektnoj dokumentaciji (planu polaganja kablova), predmjeru radova i opreme i ovim Tehničkim uslovima, te u skladu sa važećim tehničkim propisima i normativima za električne instalacije niskog napona. Za sva odstupanja od projekta izvođač je dužan da zatraži saglasnost od projektanta.

Prije početka radova izvođač radova je dužan da se detaljno upozna sa projektom i da svoje primjedbe, ukoliko ih ima, blagovremeno dostavi nadzornom organu.

Svoprema i materijal koji se ugrađuju na - u objektu moraju biti kvalitetni, novi i ispravni. Po donošenju opreme na gradilište, nadležni organ je dužan pregledati isti, i konstatovati njegovo stanje u građevinskom dnevniku.

Sva oprema mora posjedovati atest o kvalitetu i garantni list, koje je izvođač dužan predati investitoru prilikom tehničkog prijema objekta.

Izvođač radova je obavezan da osam dana prije početka radova na objektu obavijesti nadležni organ inspekcije rada o početku radova.

Pri izvođenju radova, izvođač se u svemu mora pridržavati postojećih propisa, zbirke elektro-tehničkih propisa i Pravilnika o zaštitnim mjerama na radu, kao i svih ostalih specifičnih zahtjeva definisanim ovim projektom.

Izvedeni radovi moraju biti kvalitetni, a izvođač mora da garantuje Investitoru kvalitet izvedene instalacije (dužina garantnog roka se određuje Ugovorom koji se potpisuje između Izvođača i investitora). Garancija za ugrađenu opremu se daje na osnovu garantnih listovaproizvođača i opreme. Za kvarove nastale nestručnim rukovanjem, instalacijom i opremom,

7

izvođač ne snosi odgovornost. Izvođač radova je dužanda napravi elaborat o uređenju gradilišta i da radove izvode radnici

obučeni iz materije zaštite na radu. Ikoliko se radovi izvode na prostorima u kojima se pojavljuju eksplozivne smjese, izvođač je obavezan imati pravilnik o rukovanju električnim postrojenjima koja su eksplozivno zaštićena, kao i evidenciju radova na tim postrojenjima.

Pri izvođenju radova je obavezna primjena propisane zaštitne opreme i sredstava, kao i tablica sa upozorenjima.

Odnos između Investitora i izvođača radova, u svemu mora biti po Zakonu o investicionoj izgradnji. Sve nastale izmjene tokom gradnje moraju se unijeti u projekat crvenom olovkom. Izvođač je dužan da po završetku radova preda projekat izvedenog stanja koji će sadržovati i sve eventijalne izmjene projektnih rješenja.

Izvođač električnih radova vodi građevinski dnevnik. Sav saobraćaj na gradilištu između nadzornog organa i izvođača radova, vodi se preko nega. Na početku radova na instalaciji, vrši se pregled građevinskih radova, a stanje se upiše u dnevnik te konstatuje da li postoje normalni uslovi za pravilno izvođenje radova. Ako se prilikom izvođenja radova ukaže potreba za manjim odstupanjima od glavnog projekta, mora s za svaku promjenu dati pismena saglasnost nadzornog organa. To se može vršiti zamjenom odgovarajućeg nacrta u projektu, dopunom projekta ii unošenjem u sam projekat ili nacrt ii putem dopisa. Za veća odstupanja mora se pribaviti pismeno odobrenje nadležne službe koja je odobrila ispitivanje svih instalacija.

nakon montaže kompletne elektro instalacije i instalacije uzemljenja, odnosno zaštite od statičkog elektriciteta, izvršiti ispitianje svih instalacija.

po završetku ispitivanja svi dobiveni rezultati se moraju upisati u zapisnik. poslije obavljenih ispitivanja vrši se tehnički pregled instalacija. Tehnički pregled vrši

posebna komisija koju je dužan sastaviti investitor i snositi troškove komisije za tehnički pregled. Zapisnički konstatovati slijedeće:

1. da li je instalacija izvedena prema odobrenom ili revidovanom projektu;2. da li je izvedena prema važećim propisima i kvalitetno, što se ustanovljava pregledom

cjelokupne instalacije

4.3.NAČIN VOĐENJA EL.INSTALACIJA

Vodoravno polaganje vodova mora da bude 0,3 m ispod tavanice, odnosno najmanje 0,4 m od nivoa poda, a 0,15 m od bridova zida, vrata i prozora.

Vodovi položeni neposredno pod žbuku u PVC cijevima moraju po cijeloj dužini biti pokriveni žbukom, debljina sloja najmanje 6mm. Vodovi položeni neposredno nad žbuku se postavljaju na predhodno okrečene i omalterisane zidove i plafone, a pričvrščuju se odstojnim OG obujmicama koje se postavljaju na svakih 25 cm ili u predhodno postavljene PVC kablovske kanalice koje se po polaganju kablova zatvore poklopcem.

Nagomilavanje više vodova u snopove nije dovoljeno. Vodovi razvodne kutije moraju biti postavljeni tako da u slučaju kvara ne ugrožavaju

okolinu. Grananje i nastavljanje provodnika može se vršiti isključivo u razvodnim kutijama dovoljnih

dimenzija da se u njima mogu komotno smjestiti veze provodnika. Strogo je zabranjeno nastavljanje provodnika izvan razvodne kutije.

Na mjestima gdje su izloženi mehaničkim oštećenjima, vodovi moraju imati mehaničku zaštitu

8

Kod spajanja i nastavljanja provodnika u razvodnoj kutiji, krajevi provodnika se spajaju rednim ili WEC0 stezaljkama da bi se dobio trajan i siguran spoj.

Paralelno vođenje vodova sa dimnim kanalima ili grejnim cijevima treba izbjegavati. Ako to nije moguće treba vodove udaljiti najmanje 3 cm.

Kod ukrštanja vodova sa dimnim kanalima treba iste zaštititi odgovarajućom toplotnom izolacijom (vatro otporna ploča debljine min.5 mm).

Priključci neutralnih provodnika moraju da budu pristupačni, izvedeni posebnim sabirnicama ili stezaljkama, tako da de smogu isključiti posebno.

U svakom strujnom krugu, nulti vod se mora razlikovati od faznog provodnika, tj. Nulti provodnik mora biti svijetlo plave boje, jer nulti provodnik nije osiguran

U svakom strujnom krugu, zaštitni provodnik mora biti žuto - zelene boje i mora biti spojen na posebnu sabirnicu ili metalnu rednu stezaljku zaštitnog provodnika.

Mjerenjem izolacija provodnika, kao i izolacija faznih provodnika prema zemlji, mora biti najmanje 250. 000 i 380. 000 Q za svaki strujni krug kada su ukopčani svi prekidači i postavljene sve svijetiljke bez sijalica. Rezultate mjerenja treba posebno evindetirati. Ovo važi za jaku struju napona 220 V i 380 V

Utikačke kutije moraju imati zaštitni kontakt spojen sa provodnikom za zaštitu Sve prekidače rasvjete postaviti na onoj strani gdje se otvaraju vrata,standardna ili klizna Prekidače, prikljuČnice (utičnice) i ostale aparate prije postavljanja ispitati na

funkcionalnost Sve metalne dijelove trošila i elektro uređaja koji u slučaju kvara mogu doći pod napon i

koji se mogu dodirnuti treba zaštititi od previsokog napona dodira Priključci faznih, neutralnih i zaštitnih provodnika moraju da budu urađeni tako da se mogu

lako raspoznati - kojem strujnom kolu pripadaju i da se mogu pojedinačno isključiti. Razvodni ormar mora biti propisno uzemljen pomoću provodnika P/F adekvatnog presjeka. Sve metalne mase se moraju spojiti u galvansku cjelinu i povezati na šinu za

izjednačenjepotencijala pomoću provodnika P/F adevatnog presjeka. Održavanje i pregled instalacije uzemljenja će se vršiti prema uputstvima „Tehničkih

propisa o gromobranima“, (Službeni list broj 13/68) i standarda JUS N.B4. 901 do JUS N. B4.942)

4.4.TEHNIČKI USLOVI ZA GROMOBRANSKU INSTALACIJU:

Prilikom polaganja trake voditi računa da minimalni prečnik savijanja voda ne smije biti manji od 200 mm.

Na ulazu u zemlju odvodni vod, zemni uvodnik i svaki drugi pomoćni odvod mora se zaštititi premazom (vreli bitumen) na dužini od 300 mm iznad i ispod nivoa terena.

Sva uzemljivačka instalacija mora biti pocinkovana toplim postupkom, s tim što nanos na svakom elementu mora biti 150 mikrona, što se prema važećim standardima: M.F.1011 tačka 5.9, ima kontrolom utvrditi.

Uzemljivački elementi na kojima je plašt od cinka oštećen ne smiju se ugraditi u instalaciju uzemljenja.

Svi spojevi trake na kojima je izvršeno sječenje ili bušenje radi spajanje ili nastavljanja, moraju biti prije spajanja zaštićeni premazom kalaja ili cinkolita.

Sastavi pod zemljom moraju biti zaštićeni oblaganjem olovom ili postavljanjem u ukrsne kutije sa zalivanjem vrelim bitumenom.

9

Spojevi Fe/Zn trake međusobno ili sa metalnim masama se smiju ostvariti tek nakon temeljitog čišćenja spojnih površina.

Pri izradi i montaži obujmica voditi računa o tačnosti izrade, odnosno o kvalitetnoj galvanskoj vezi između metalnih površina cijevi i elemenata uzemljivačkog pribora.

Odvajanje i spajanje trake ne smije biti pod oštrim uglom. Makslimalni ugao savijanja je devedeset stepeni, a poluprečnik savijanja 200 mm.

Za ispravnost izvedenih radova Izvođač garantuje dvije godine, računajući od dana primopredaje.

4.5.TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE

U skladu sa pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona u objektu su primjenjene slijedeće Tehničke zaštitne mjere:

Tehničke zaštitne mjere od električnog udara Tehničke zaštitne mjere od požara Tehničke zaštitne mej£re od nadstruje Tehničke zaštitne mjere od prenapona Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem, isključenjem i funkcionalnim ukjlučenjem i isključenjem

strujnog kruga.

4.6.TLOCRT STOLARSKE RADIONICE

Na slici ispod prikazan je tlocrt stolarske radionice čiji ćemo projekat obraditi.

PROSTORIJE UNUTAR RADIONICE:

a) Garderoba sa mokrim čvoromb) Kancelarijac) Hodnikd) Radionicae) Kompresorska sala

10

INSTALIRANE MAŠINE:

1. Tračna pila Snaga motora 22 kW. Automatski prebacač Y-D. Brzina motora je 1500 o/min. Zalet traje 1 min. Pokreće se tri puta dnevno.

2. Ventilator sistema za otprašivanje Snaga motora 15,5 kW. Automatski prebacač Y-D. Brzina motora je 3000 o/min.

11

Teško se zalijeće. Mora da bude upaljen da bi se startovali ostali motori.

3. Kompresor Snaga motora 1 0,5 kW. Automatski prebacač Y-D. Brzina motora je 750 o/min. Uključuje se 4 puta u toku jednog sata.

4. Blanjalica Snaga motora 7,5 kW. Ručni prebacač Y-D. Zalijeće se u praznom hodu.

5. Cirkular Snaga motora 2,2 kW. Direktan start.

6. Glodalica Snaga motora 1 ,5 kW. Direktan start.

4.8.PRORAČUNI

4.7.1.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA TRAČNU PILU

Uzevši u obzir pretpostavku da struja starta motora iznosi oko 6-In, te da se startuje u spoju zvijezda (tri puta manja struja nego u trouglu) može se zaključiti da je struja starta oko dva puta veća od nominalne struje.

Kablovi koji vode do tračne pile su ukopani (tj. položeni u betonski kanal) u obliku dva kabla pa se može očitati da je koeficijent polaganja kp=0,8.Radi se pri normalnim temperaturnim uslovima pa je temperaturni koeficijent kt=1. Konačno, trajna dozvoljena struja je:

12

Bira se osigurač od 63 A, jer on neće izgoriti pri strujji od 87,4 A za 1 min koliko traje zalijetanje motora.Izračunata trajna dozvoljena vrijednost struje je linijskog karaktera, međutim kroz provodnike do motora teći će fazna struja √3 puta manja struja (sl.1.)

Dakle provodnike dimenzionišemo prema struji:

Za tu struju trebamo provodnike presjeka q1 = 6 mm2

4.7.2.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA VENTILATOR:

Sličnim rezonom kao i za tračnu pilu:

Ovi se provodnici u formi dva kabla vode na perforiranoj polici, pa je kp=0,8.

Biraju se dva kabla sa poprečnim presjecima q2 = 4 mm2.Može se usvojiti osigurač od 50 A, jer on neće pregoriti pri struji od 68,4 A ni poslije 100 minuta, a to je dovoljno za zalet motora.

4.7.3.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA KOMPRESOR

13

Za razliku od prethodnih mašina, kompresor bi mogao imati svoj ormar sa kontaktorima i tasterima za startovanje, pa će se do njega voditi samo jedan trožilni kabl (plus provodnik za omogućenje starta samo kada je ventilator aktiviran).

Bira se osigurač od 25 A, a provodnici od q3 = 4 mm2.

4.7.4.PRORAČUN PROVODNIKA KOJI VODI OD MRO DO RO1

Jednovremena snaga je sumarna snaga svih potrošača koji se napajaju iz razvodnog ormara RO1 (treba uračunati i snagu tri kalorifera za grijanje). Pošto su motori kompenzovani, smatra se da je cosφ približno jednak jedinici:

Usvaja se da je razvod tipa C5, te je:

Bira se osigurač od 160A, a shodno njemu provodnici prečnika q = 70 mm2.

4.7.5.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA MOTOR BLANJALICE

Potrebno je dimenzionisati spusne kablove koji vode od gornjeg šinskog razvoda do motora. I ovdje je prisutan prebacač Y — A, pa se smatra da je polazna struja duplo veća od nominalne (objašnjeno kod dimenzionisanja provodnika za tračnu pilu).

Smatrajući da je razvod tipa C5 dalje je:

14

Mora se upotrijebiti osigurač za 25 A, a tada nema bojazni da će on pregoriti pri startu. U skladu sa tim presjek provodnika se usvaja 4 mm2

.4.7.6.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA MOTOR CIRKULARA

Pošto se motor startuje direktno, može se smatrati da je:

Usvaja se osigurač od 10 A (velika je vjerovatnoća da osigurač od 6A pregara pri startu). Pošto se motor cirkulara zalijeće u praznom hodu, njegov zalet će trajati svega nekoliko sekundi te osigurač od 10A neće pregoriti pri startu. Provodnik kojeg će osigurač od 10A uspješno štititi je minimalno 1 mm2, međutim iz razloga mehaničke izdržljivosti usvaja se provodnik presjeka 1,5 mm2.

4.7.7.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA MOTOR GLODALICE

Usvaja se osigurač od 6A, a provodnik od 1 ,5 mm2 iz istih razloga kao za motor cirkulara.

4.7.9. ŠINSKI RAZVOD

Računajući sa trenutno potrebnim potrošačima (4,5,6) šinski razvod je predimenzionisan, a dovoljno je da može prenijeti struju:

Međutim, opravdanost upotrebe šinskog razvoda je lako omogućavanje priključivanje još potrošača ili eventualna promjena mjesta neke od postojećih mašina.

15

4.7.10.KOMPENZACIJA

Ako bi se odlučili na centralnu kompenzaciju, imali bi problem nadkompenzacije u trenucima kada veliki potrošači (pila, ventilator, kompresor) nisu startovani, što bi opet proizvodilo gubitke kao i kod podkompenzacije. Stoga, bolje bi bilo izvršiti lokalnu, pojedinačnu kompenzaciju svakog od potrošača, s tim da se odgovarajuće baterije kondenzatora uključuju u kolo kada se mašine startuju.Reaktivne snage manjih motora (blanjalica, cirkular i glodalica) možemo ignorisati. Kada kompenzacione kondenzatore vezujemo u trougao, mogu se za postizanje istog efekta kompenzacije koristiti tri puta manji kondenzatori, ali je njihov napon najmanje 380V, a ne 220V. Reaktivna snaga koju motor uzima (i koju treba obezbijediti iz kondenzatora) iznosi:

16

4.7.11.PROVJERA PADA NAPONA:

Pošto je ovdje riječ o relativno kratkim kablovima, te dosta debelom šinskom razvodu, može se pretpostaviti da padovi napona neće biti veći od kritičnih, propisima predviđenih 5%. Međutim, da se to ne prepusti slučaju ovdje je provjeren pad napona na najdužoj kablovskoj dionici koja vodi od razvodnog ormara RO do kompresora u kompresorskoj sali. Iz geometrije prostorije se vidi da taj kabl neće biti duži od 15 metara.

4.7.12.PRORAČUN OSVJETLJENJA RADIONICE I KOMPRESORSKE SALE

Sam proračun potrebnog svjetlosnog fluksa, izbor i broj potrebnih svjetiljki dat je u tabelama 1 i 2. Za osvjetljenje kompresorske sale odabrana je varijanta 2. Izvedena je zaštita od stroboskopskog efekta tako što se svjetiljke napajaju iz tri faze (obilježeno na planu osvjetljenja).Paljenje svjetla u radionici i kompresorskoj sali zbog relativno velike instalisane snage izvedeno je preko kontaktera K1 smještenog u RO koji se pogoni preko naizmjeničnih pekidača smještenih u samoj radionici. Rasvjeta u kompresorskoj sali ide preko dodatnog tropolnog prekidača.

4.7.13.PRORAČUN PRESJEKA PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA OSVJETLJENJE RADIONICE I KOMP.SALE

Ukupna instalisana snaga za osvjetljenje u radionici i kompresorskoj sali je 3050W i zbog rasporeda na svetri faze približno je simetrična. Na svjetiljkama je urađena kompenzacija cos≈0.9. Razvod je tipa A1 i vodi se sam ( razvod je na većoj visini od ostalih kablova da se izbjegne paralelno vođenje) pa je kp=1 .

Usvaja se provodnik 1,5mm2 sa Ittd = 13 A i osigurači 10 A za koji je zadovoljena relacija:

Što znači da može da štiti navedeni provodnik. Iz proračuna se vidi da je potreban kontakter od najmanje 6A.

17

4.7.14.PRORAČUN OSVJETLJENJA KANCELARIJSKOG DIJELA

Proračun je dat u tabelama 3,4,5. Instalacija za osvjetljenje ovog dijela objekta je podijeljena na dvije grupe.Za osvjetljenje hodnika izabrana je varijanta 2. Za osvjetljenje toaleta i umivaonika takođe je dat proračun u tabeli 4 mada se to obično radi na osnovu iskustvenih podataka (žarulja 40-60W)

4.7.15.PRORAČUN PRESJEKA PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA OSVJETLJENJE KANCELARIJSKOG DIJELA

Kako je osvjetljenje podijeljeno u dvije grupe uradićemo proračun za grupu veće instalisane snage, a ona je 420W.

Razvod je tipa A1 izveden je kao i u radionici na većoj visini od ostalog razvoda da se izbjegne paralelno vođenje velikog broja kablova. Za koeficijent paralelnog vođenja se uzima kp=0,7 zbog paralelnog vođenja najviše tri provodnika (samo na jednom mjestu).

Zbog mehaničkih razloga (ne koristi se manji presjek) bira se provodnik presjeka 1 ,5mm2 sa Ittd= 14,5 A i osigurač od 6 A a koji vrijedi:

Usvojene vrijednosti su za obe grupe osvjetljenja.

U tabelama ispod date su zahtijevane vrijednosti faktora osvjetljenja,ravnomjernost osvjetljenosti i proračun potrebnog broja izvora i stvarne srednje osvjeteljenosti za sve prostorije koje sačinjavaju ovu drvoprerađivačku radionicu ( radionica,kompresorska sala,kancelarija,garderoba sa mokrim čvorom i hodnik)

18

19

20

21

22

23

24

4.7.16.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA KALOLIFERE

Napajaju se iz RO1 preko kontaktera K11 koji je blokiran za vrijeme rada kompresora.

Razvod je tipa A1 i urađen je ispod instalacije za osvjetljenje. Na jednom mjestu se vode paralelno kablovi za dva kalorifera pa je kp=0,8.

Iz tabele 3 se bira presjek1,5mm2 ( kabl 5x1,5mm2 ) čija je Ittd = 13 A i osigurač od 10 A za koji vrijedi relacija:

4.7.16.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA TA PEĆI I AKUMULACIONE BOJLERE

Napajaju se iz RO2 iz razvoda 1 koji se u RO isključi kontakterom K2 kada su mašine u radionici u pogonu. Razvodi su tipa A1 .

a) Kod TA peći se posebno napajaju grijači (iz razvoda 1 preko priključnih kutija), a posebno ventilatori (iz razvoda 2 koji se ne blokira preko priključnica). Ovim je postignuto da ventilatori rade i kad su grijači blokirani (izduvavaju akomulisanu toplotu). Iz RO2 se vode posebni vodovi za obe peći. Proračunaćemo presjek tih provodnika i potrebne osigurače.

Sa plana instalacije se vidi da se napojni vod za peć u garderobi vodi paralelno sa vodom za priključnice dok vod za drugu peć ide sam pa je kp=0.8.

Iz tabele 3 se vidi da tu struju obezbjeđuje presjek od 1,5mm2 ( kabl 5x1,5mm2 ) sa Ittd = 13A. Izabrani provodnik se štiti osiguračima od 1 0 A tako je zadovoljena relacija:

25

b) Akomulacioni bojleri (80l, 2000W) se takođe napajaju posebnim kablovima iz razvoda 1RO2.

Sa plana instalacije se vidi da se paralelno vodi 4 kabla pa je kp=0,7 i kt=1 . Potrebna trajna struja je:

Iz tabele 3 se bira presjeka 2,5mm2 ( kabl 3x2,5mm2 ) čija je u ovom slučaju Ittd=19.5A. Usvaja se osigurač od 1 0A za koji je zadovoljena relacija:

4.7.17.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA PRIKLJUČNICE U KANCELARIJSKOM DIJELU

Priključnice su podjeljene u dvije grupe i napajaju se iz razvoda 2 RO2. Razvod je tipa A1. Bira se provodnik presjeka 2,5mm2 ( kabl 3x2,5mm2 ) čija je Ittd=19.5A. S obzirom da se najviše vode dva provodnika paralelno (priključnice u čajnoj kuhinji) kp=0,8 pa se osigurač koji treba da štiti ove vodove bira na osnovu relacije:

Bira se osigurač od 10A. Na osnovu ovoga se može zaključiti da je maksimalna jednovremena snaga koja se može priključiti oko 2000W.

4.7.18.PRORAČUN PROVODNIKA OD RO DO RO2 I POTREBNIH OSIGURAČA ZA NJIHOVU ZAŠTITU

Provodnici se vode paralelno po perforiranoj polici pa je kp = 0,9.

a) Provodnik kojim se napaja razvod 1 treba dimenzionisati prema snazi dvije TA peći i dva bojlera. Koeficijent jednovremenosti je uzet da je 1 što je realno s obzirom na ugrađeno blokiranje (svi se pale u istom trenutku).

Zbog nesimetrije ovo je struja dva opterećenija fazna provodnika, dok je treći opterećen sa 15.2A, dok u neutralnom provodniku postoji struja od 9,09A. Proračun ćemo uraditi prema najopterećenijem provodniku pa je potrebna trajna struja :

26

Iz tabele 3 se bira presjek 10mm2 ( kabl 5x10mm2 ) čija je Ittd = 42 A. Bira se osigurač od 35 A za koji je:

b) Provodnik kojim se napaja razvod 2 treba dimenzionisati prema snazi osvjetljenja, bojlera i štednjaka u čajnoj kuhinji i maksimalnoj jednovremenoj snazi na priključnicama. Zbog nesimetrije proračun se radi za najopterećeniji fazni provodnik a to je onaj na koji je spojena jedna grupa priključnica i bojler u čajnoj kuhinji. Ukupna struja tog provodnika je:

Iz tabele 3 se vidi da ovo zadovoljava provodnik presjeka 4mm2 ( kabl 5x4mm2 ) čija je Ittd=24 A. Usvaja se osigurač od 20A za koji je zadovoljena relacija:

4.7.19.PRORAČUN NAPOJNOG VODA OD TS DO RO

Proračun se vrši na osnovu pesimisti čkog slučaja kada su sve mašine u pogonu uz dodatu snagu osvjetljenja i neblokiranih potrošača u kancelarijskom dijelu. Na ovaj način se dobije potrebna trajna struja ( kp=1):

Iz tabele se bira presjek provodnika od 95mm2 ( kabl 4x95mm2 ) čija je Ittd = 179 A što je dovoljno. Bira se osigurač od 160 A tipa N za koji vrijedi:

Maksimalna struja zaleta (sve mašine se istovremeno zalijeću) iznosi: Iz =285,8 A. Sa i,t krive za izabrani osigurač se vidi da on može 1 minut (koliko traje zalet) da izdrži struju do 500A što je dovoljno za start u najtežim uslovima.

27

4.7.20.PROVJERA PADA NAPONA

Provjeru pada napona ćemo izvršiti na osnovu procjenjene maksimalne jednovremene snage (smatra se da je simetrično opterećenje). Prvo ćemo naći pad napona na sabirnicama razvoda 1 i 2 u RO2, a zatim padove napona od pomenutih razvoda do najudaljenijih potrošača (oni za koje pretpostavljamo da će imati najveći pad napona) kako bismo pronašli najkritičniji slučaj. Za to će nam poslužiti šema (65kW je ukupna snga u RO):

U razvodu 1 najkritičnije stanje je za TA peć u kancelaiji za koju je ukupni pad napona:

U razvodu 2 najkritičniji potrošač (izuzev osvjetljenja za koje se posebno traži pad napona) je najudaljenija priključnica u kancelariji pod uslovom da je u njoj priključena maksimalna snaga tj. 2000W (druge priključnice su neopterećene), pa je pad napona:

Pad napona za osvjetljenje kancelarijskog dijela ćemo naći tako što ukupnu instalisanu snagu priključimo u najudaljeniju tačku. Ovaj kriterijum je prestog i daje pesimističke rezultate, ali je i najednostavniji. Ako se dobije da je pad napon prevelik tek onda se treba pristupiti traženju pada napona od svjetiljke do svjetiljke.

28

Izračunati pad napona ulazi u dozvoljene okvire od 3% koliko je dozvoljeno za osvjetljenja i 5% za ostale. U ovom slučaju se kriterijumi čak i blaži jer je napojni vod > 100m tako da iznose 3,375%, 5,375% respektivno. Dakle padovi napona ulaze u dozvoljene okvire.

PLAN INSTALACIJE PRIKLJUČNICA,TERMIKE I NAPOJNIH KABLOVA ZA RO2:

29

JEDNOPOLNA ŠEMA RO2:

30

5.ZAKLJUČAK:

Kao sto smo vidjeli električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene.Električne instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima itd Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni.opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenimpropisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost odelektrične struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, aodržavanje minimalno. Da bismo izradili jedan projekat el.instalacije neke pogonske hale Potrebno je izraditi kompletan projekat električne instalacije i osvetljenja iste.Zatim se treba upoznati sa svim tehničkim uslovima za izvođenje el.instalacije,sa načinom vođenje instalacije.Pored el.instalacije važno je pravilno izvesti i gromobransku instalaciju. Također treba poznavati tehničke mjere zaštite i pravilno ih izvesti da u slučaju požara ili sl.ne dođe do većih oštećenja prostora u kojem su izvedeni.Također je potrebno izvršiti razne proračune provodnika,osigurača i sl. svih dijelova el.instalacije.

6.LITERATURA

-AMIR HALEP-ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OSVJETLJENJA-INTERNET

31

32