Uvod

Promet se definira kao složeni dinamički sustav s velikim brojem elemenata unutarnjeg ustroja i podsustava koji ga obilježavaju u dinamičkom razvoju, ali istodobno mu daju obilježja prometa kao cjelini. Prometnom sustavu je potrebna temeljna promjena koncepta organizacije da bi se postigli željeni ciljevi. Najvećim djelom pozornost će se usmjeriti na problematiku međuovisnosti prometnog sustava s gospodarstvom, te na njegovu važnost u ekonomskoj i socijalnoj strukturi.

Svrha seminarskog rada je da se obrati pozornost na ekonomsku dimenziju prometne funkcije i položaj prometnog sustava u ekonomiji i gospodarstvu, te na njegove pozitivne i negativne aspekte, a cilj je da se ukaže važnost prometnog sustava u interakciji s ostalim sustavima i gospodarskim granama. Najčešće korištena metoda u ovome radu je metoda analize i sinteze.

U prvome djelu analizirati će se prometni sustav po vertikali, s naglaskom na tehnički, tehnološki, organizacijski i ekonomski aspekt ustroja, te horizontalni, s naglaskom na podsustave prometa. U drugome djelu pobliže će se objasniti i analizirati interakcija prometnog sustava s specifičnim elementima poput ekonomskog razvoja, teritorijalne podjele, razvojem nerazvijenih područja, sustavom obrane i zaštite, ljudskim okolišem, te pojedinim gospodarskim djelatnostima. Treći dio seminarskog rada posvećen je međuovisnosti prometnog sustava i turizma. Ukazuje se na neke bitne razvojne probleme međuovisnosti i konfliktnošću prometa i turizma, te se nude rješenja i mjere za usklađen razvoj i funkcioniranje obiju djelatnosti.

1

Promet kao sustav

U stalnim nastojanjima da se promet kao dio nacionalnog bogatstva definira sveobuhvatno (općenito) suvremena znanstvena misao, koja je ujedno i zadužena za organizaciju i ekonomiku prometa, smatra da se promet treba definirati kao složeni dinamički sustav. Promet se definira kao sustav uz pojavu opće teorije sustava, odnosno teorije složenih sustava. Pojavom opće teorije sustava razvija se i tzv. suvremena teorija organizacije, odnosno suvremena teorija organizacije proizlazi iz opće teorije sustava.1 Temeljne pretpostavke opće teorije sustava jesu da je sustav dio veće cjeline, da se izučavaju i definiraju veze s okružjem, da se definira funkcija sustava u cjelini, da se elementi sustava izučavaju u njihovim interakcijama i odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, te da se uspješnije funkcioniranje sustava postiže drugačijim povezivanjem elemenata sustava i ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme.2 Dakle, ako se promet definira kao sustav, sa svim značajkama njegovih veza u okruženjima, sa podsustavima i elementima s kojima je u neprekidnoj interakciji, onda se može reći da je promet složeni dinamički sustav s velikim brojem elemenata unutarnjeg ustroja koji ga obilježavaju u dinamičkom razvoju, a istodobno daju mu obilježja u prometu kao cjelini. Prema tome, promet nije prirodni već umjetno stratificirani sustav čija je glavna „aktivnost premještanje ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. I tek tada je moguće promet obuhvatiti pojmom sustava. Stoga, prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti te reguliranje njihova toka na određena područja.“3 Prometni sustav karakterizira prostorna i vremenska dimenzija, te on objektivno postoji i može se definirati za svaki zemljopisni prostor u bilo kojem vremenskom periodu. Pojedine prometne grane identificiraju se po horizontali sustava, dok se po vertikali uočavaju pojedini aspekti djelovanja prometa kao sustava, tj. tehnički, tehnološki, organizacijski i ekonomski aspekt, stratum odnosno sloj.4 Također, tu je mnogo reverzibilnih veza, a karakteristika prometa kao složenog sustava jest, između ostalog, ta što su reverzibilne veze po vertikali jače i složenije od onih po horizontali.

1 V. Bulat: Teorija organizacije, Informator, Zagreb, 1977., str. 1072 E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2006., str. 473 Ibidem4 Ž. Radačić i D.Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava, FPZ, Zagreb, 1995., str. 19

2

Elementi prometnog sustava po vertikali

Analizom prometnog sustava po vertikali moguće je identificirati četiri stratuma ili aspekta ustroja, a to su:

1. tehnički stratum ili aspekt2. tehnološki stratum ili aspekt3. organizacijski stratum ili aspekt4. ekonomski stratum ili aspekt5

Tehnički stratum je jedan od najvažnijih aspekata funkcioniranja prometnog sustava.Čine ga tehnička sredstva koja se s obzirom na ulogu koju imaju u tehnološkom procesu proizvodnje usluge u prometu mogu podijeliti na transportna sredstva, putove kojima se ta sredstva kreću i na prometna čvorišta.6

Dakle, ova podjela obuhvaća tehnička sredstva za promjenu mjesta, tj. obavljanje transportnih organizacija te sredstva koja te promjene omogućavaju kako bi se brže i efikasnije stiglo do mjesta održavanja završnih operacija (infrastrukturu). Infrastruktura ima ulogu da sudjeluje u određenom tehnološkom procesu proizvodnje te da služi zadovoljavanju društvenih potreba. U tehničkom se aspektu usklađuje kapacitet i funkcija infrastrukturnih objekata i transportnih sredstava u prometu. Prometna infrastruktura predstavlja jezgru gospodarske infrastrukture. Nju čine putovi, stalni objekti fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa.

Tehnološki stratum ustroja prometnog sustava jest stratum u kojem se definira proizvodni proces u prometu. To je proces stvaranja novog proizvoda (prometne usluge). Da bi se spoznala cjelokupnost tehnološkog procesa proizvodnje u prometu potrebno je napraviti analizu određenih stavki:

suštine i značajki prijevoznog procesa elemenata prijevoznog sredstva faza prijevoznog procesa načela prijevoznog procesa7

Proces prijevoza se sastoji u svladavanju velikih prostornih razlika, dinamičan je i nije nužno vezan za neko određeno mjesto što je jedna od prednosti. U vremenskom i prostornom pogledu, proizvodni proces i proces potrošnje u prijevozu čine jedinstveni proces što znači da prometna usluga postoji jedino onda kada je prisutan i prijevozni proces. Rezultat rada je prometna usluga čija negativna strana jest da se ona ne može uskladištiti kako bi se zadovoljila prometna potražnja onda kada je ona veća od prometne ponude, tj. ne postoji kao materijalni proizvod, ne postoji izvan proizvodnog procesa i nakon njegova završetka.Što se tiče elemenata prijevoznog sredstava potrebno je naglasiti:

sredstva za rad predmeti rada rad, odnosno svrhovita djelatnost čovjeka8

5 Ibidem, str. 20.6 Ibidem7 Ibidem, str. 22.8 Ibidem, str. 23.

3

Sredstva za rad se dijele u skupine transportna sredstva te skupinu prometne infrastrukture te time daju obilježja i tehnološkom procesu i tehnologiji prometnog sustava te položaju prometu u gospodarstvu. Predmet rada u prometu čine putnici i roba. Na njih se djeluje sredstvima za rad u svrsi stvaranja novog proizvoda. Ne obavlja se nikakva materijalna promjena tijekom tog procesa, ali se obavlja promjena mjesta. Unatoč neprisutnosti materijalne promjene, prometni proces je veoma složen proces. To se očituje u spoznaji da se on sastoji od nekoliko faza koje se opet dijele na neke određene radnje i operacije. Faze prometnog procesa mogu se razlikovati:

1. sa stajališta korisnika prometnog procesa kao: faza pripreme faza otpreme faza prijevoza faza prihvata

2. sa stajališta izvršitelja prometnog procesa kao: pripremna faze faza prijevoza završne faze9

U fazi pripreme obavljaju se radnje glede tehničkog osposobljavanja. Pripremaju se sredstva za rad, pronalaze se i opremaju osoblja koja će taj prijevoz obaviti te se pronalazi i sam prijevoz. Faza prijevoza obuhvaća sve radnje od ulaska putnika ili tereta u prijevozno sredstvo do trenutka dolaska na odredište, tj. na mjesto iskrcaja, odnosno istovara. Zatim slijedi završna faza koja obuhvaća sve radnje koje se izvršavaju od trenutka iskrcaja,, odnosno istovara.Sve te faze izvršavaju se u većem broju organizacijskih jedinica izvršitelja prometnog procesa. Te jedinice su međusobno i teritorijalno odvojene, a budući da čine dio prometnog procesa ( jedinstvenog procesa proizvodnje), moraju se i teritorijalno i vremenski prilagoditi kako bi se uskladili te tako ne uzrokovali poremećaj u jedinstvenom tijeku lančane proizvodnje. Moraju se poštivati dana načela kako bi se efikasnije izvršavali različiti poslovi i zadaće. Neke od tih načela zasigurno su: sigurnost, redovitost, točnost, učestalost, udobnost, brzina i ekonomičnost.

Analiza organizacijskog stratuma u prometnom sustavu veoma je važan zadatak u samoj ekonomici prometnog sustava. Polazi se od činjenice da se svakodnevno unapređuju društveno-ekonomski odnosi te se usavršava tehnologija i tehnika proizvodnje. Organizacijski fenomeni se odnose na znanosti, znanja koje su usko vezane s organizacijom rada, upravljanjem, rukovođenjem, projektiranjem, na organizaciju transportnih i prometnih djelatnosti. Prometni sustav više se ne tretira kao razjedinjeno ustrojstvo prometnih grana već postaje sustav različitih grana objedinjenih i usklađenih u jedinstvenu cjelinu. Brojni su čimbenici koji utječu na stvaranje tog sustava kao jedinstvene cjeline, utječu i na stupanj integracije njenih dijelova. Neki od njih su:

značenje samog procesa i rezultat rada u prometu prostorno djelovanje prijevoznog procesa prisutnost korisnika u prijevozu stupanj integralnosti transportnog procesa stupanj integralnosti transportnih jedinica

9 Ibidem, str. 25.4

tehničko jedinstvo

Preko ekonomskog stratuma prometni se sustav povezuje s ekonomskim sustavom, tj. dio je narodnog gospodarstva. Ekonomski stratum treba biti funkcionalno usklađen s ekonomskim zahtjevima određenog prometnog podsustava jer o stupnju usklađenosti izravno ovisi stupanj uspješnosti, učinkovitosti i profitabilnosti svih struktura, svih resursa te svih potencijala tih podsustava. Ovaj stratum jest temeljni motiv, svrha i pokretačka snaga prometnih sustava. Ekonomski se stratum (fenomen) nalazi u svim aktivnostima prometnih sustava. U izradi različitih kalkulacija, izračuna troškova, parametara uspješnosti i stabilnosti poslovanja, mjerenja odnosa ponude i potražnje…. «Te fenomene treba stalno prilagođavati stvarnim zahtjevima, stupanj razvijenosti, složenosti i dinamičnosti konkretnoga transportnog i prometnog sustava i njegovoga bližega okružja»10 Promet je dio oblasti materijalne proizvodnje. Uz njega prisutni su još i poljodjelstvo, rudarstvo i prerađivačka industrija. U svom tom procesu proizvodnje odvijaju se četiri faze od koje je prva proizvodna faza, zatim slijedi faza raspodjele, razmjene i potrošnje. Time dolazi do kružnoga kretanja kapitala u kojemu se obavlja neprestana transformacija novčanog u robni kapital, robnog u proizvodni i tako sve u krug. U procesu proizvodnje, proizvodu se dodaje nova količina živog rada te se održava količina ranije korištenog rada. Zadaća i mjesto prometa u reprodukcijskom procesu određuje se na način da se promet promatra u ulozi posebnog područja materijalne proizvodnje (stvaranje novog proizvoda) te kao djelatnost u prostoru i vremenu.

10 R. Zelenika: Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001, str. 201.5

Elementi prometnog sustava po horizontali

Promet je gospodarska djelatnost koja ima ulogu da premješta ljude, dobra s jednog mjesta na drugo te time obavlja prometnu uslugu. U svakoj prometnoj grani postoje četiri sloja djelovanja prometnog sustava (tehnički, tehnološki, organizacijski i ekonomski) te na temelju njih postoje podsustavi prometnih grana:

podsustav cestovnog prometa podsustav željezničkog prometa podsustav zračnog prometa podsustav pomorskog prometa podsustav prometa na unutarnjim plovnim putovima podsustav poštansko- telekomunikacijskog prometa podsustav cjevovodnog prometa11

Cestovni promet - suvremeni cestovni promet je nesumnjivo najrazvijeniji i najznačajniji vid kopnenog prometa. Ovaj oblik prometa je u relativno kratkom razdoblju poslije drugog svjetskog rata izborio dominantnu poziciju u prometu onih dijelova svijeta u kojima je industrijski način proizvodnje najrazvijeniji. Danas se, apsolutno, cestovnim prometom prevozi najviše putnika u svijetu, a u prijevozu robe na kopnu uspješno asistira željeznici. Osnovna podjela cestovnog prometa je ona na putnički i teretni.

Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih oblika prijevoza. Od svih oblika željeznički prijevoz je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza održiv na dugi rok. Stoga Hrvatske željeznice svoju razvojnu politiku usmjeravaju prema visokim poslovnim i društvenim ciljevima koji prije svega počivaju na načelima održiva razvoja i zaštite okoliša. Značajnija je karakteristika željeznice danas njeno prestrojavanje u organizacijskom smislu, kako bi bila sposobna pratiti nove zahtjeve društva i gospodarstva. Obično se o tom unutrašnjem prestrojavanju govori kao o modernizaciji željeznice, sve u želji da u mnogim dijelovima svijeta ovaj oblik transporta ponovno povrati svoj poljuljani položaj prvog prijevoznika. Usprkos modernizacije željeznica gubi na značenju, prvenstveno uslijed snažnijeg razvoja novih mlađih grana prometa, kao npr. cestovnog i avionskog prometa.

Zračni promet je veoma mlad. On prevozi putnike, rjeđe robu, raznim prijevoznim sredstvima koja imaju mogućnost da kretanja u atmosferi. Osnovna podjela zračnog prometa je ona na civilni i vojni. Vojni zračni promet je promet u kojem sudjeluju hrvatski i inozemni vojni zrakoplovi, a koji isključivo služi u vojne svrhe. Civilni zračni promet je sav zračni promet osim vojnog i dijelimo ga na javni i domaći zračni prijevoz. Pod javni zračni promet spadaju prijevozi ljudi i stvari, a pod domaći, promet koji se obavlja u zračnom prostoru Hrvatske. Jedan od nedostataka zračnog prometa je da je prijevoz veoma skup.

Pomorski promet je najvažnija pomorska djelatnost koja omogućuje globalno gospodarsko povezivanje. U njegovoj osnovi možemo ga sagledati i predstaviti kroz dva segmenta, a to su luke i brodarstvo čija je sudbina neraskidivo vezana jer bez brodarstva luka je beskorisna, a bez luke brodarstvo je bespomoćno. Oko dvije trećine ukupnog međunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora . Pomorski je promet ujedno i najjeftiniji. Glavnina lučkog prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na Luku Rijeka, koja u pravilu ostvaruje preko 50% ukupnog prometa svih hrvatskih luka.

11 Ibidem, str. 217.6

Promet na unutarnjim plovnim putovima - riječni promet Republike Hrvatske dio je europskog prometnog sustava, a poznat je europski trend preusmjeravanja robnih tokova (pogotovo za rasute terete) na unutarnje plovne putove, jer je prijevoz riječnim putem jedan od najrentabilnijih. Cijela Europa teži razvitku unutarnjih plovnih putova i preusmjeravanju robnih tokova na riječne putove, dok se kod nas prema riječnom prometu ne odnosi baš u istom smjeru. Svojim najvećim rijekama, Dunavom, Dravom i Savom, RH je povezana sa zapadnom, srednjom i istočnom Europom, a kombiniranim transportom sa Jadranom, te time i ostalim dijelovima Europe i svijeta.

Poštansko- telekomunikacijski promet - pod poštanskim prometom podrazumijeva se skup poštanskih usluga, sredstava za rad, poštanskih tehnologija te ljudskih potencijala. Veliku važnost ima prometna usluga koja obuhvaća prijem i uručivanje pošiljaka, slanje pošiljaka, brzojava, dopisnica, pisama, paketa. Uz to obuhvaćaju se i novčarske usluge poštom. Telekomunikacijski promet možemo definirati kao djelatnost prijenosa različitih informacija koja se obavlja trenutno i na velike udaljenosti. Podrazumijeva prijenos riječi, zvuka, slike i podatak u obliku elektronskih i elektromagnetskih signala ili impulsa. U užem smislu telekomunikacije obuhvaćaju telegrafski i telefonski promet, a u širem smislu uključuju i sredstva masovne komunikacije te računalnu komunikaciju kao dio informatičke djelatnosti. U telekomunikacijski promet obično se ubraja i poštanski promet kao djelatnost prijenosa pošiljki, vrijednosnih papira i novca. Općenito, telekomunikacijski promet karakterizira nepostojanje izgrađenih putova, promet se odvija radiosignalima i kablovima. Prometni čvorovi su telefonske centrale, tornjevi i sl.

Cjevovodni promet - ovom vrstom prometa prevozi se nafta, plin pa čak i voda. Prednosti su mu: jeftina i brza izgradnja, lak prijevoz velikih količina tereta. Negativna mu je strana da postoji mogućnost puknuća. Cjevovodni transport najjeftiniji je oblik prijevoza energenata, prihvatljiv i s aspekta zaštite okoliša. Osim prijevoza nafte i plina za domaće potrebe, veliko značenje za brži razvoj cjevovodnog prometa u Hrvatskoj imaju mogućnosti povećanja tranzita navedenih energenata preko naše zemlje.

Daljnja raščlamba ovih podsustava pokazala bi da unutar pojedinih grana postoje još neki podsustavi. Svaka ima svoje specifičnosti i značajke. Kada se govori o vrednovanju pojedinih prometnih grana unutar prometnog sustava, onda je ponajprije ima na umu činjenica da svaka od do sada poznatih prometnih grana u zadovoljavanju određene prometne potražnje, u odnosu na druge grane, objektivno pokazuje određene prednosti. Vrijednost pojedine prometne grane određuje se na temelju sedam glavnih osobina prometnih grana:

ekonomičnost prijevozna sposobnost točnost prijevoza redovitost prijevoza brzina prijevoza udobnost prijevoza sigurnost prijevoza12

Slika 1. - Ustrojstvo prometnog sustava

12 Ž. Radačić, D. Šimulčik: op.cit., str. 39.7

Izvor: R. Zelenika: Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 196

8

2.Odnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima

Analiza povezanosti prometnog sustava s okruženjem, posebice s ekonomskim ustrojstvom, ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom, ukazala je na nezamjenjivu i važnu ulogu prometne djelatnosti u sklopu nacionalnog gospodarstva. Analiza povezanosti prometnog sustava s okruženjem ukazuje upravo na to da postoji povezanost prometnog sustava i pojedinih prometnih grana sa svim aspektima ljudske aktivnosti, s kulturnim, odgojnim, zabavnim, sportskim, zdravstvenim i čitavim nizom ostalih ljudskih djelatnosti. Pritom to nije samo jednosmjerni utjecaj prometa na ove djelatnosti nego se tu identificiraju povratna djelovanja, povratne sprege, ili kako se to u teoriji sustava naziva, freedback.13 Prometna djelatnost svoj oblik izražava kroz prometni sustav i pod trajnim je međusobnim utjecajem sveukupnih ljudskih aktivnosti i utječe na njih. Taj se uzajamni odnos neprestano reproducira ovisno o osnovnim funkcijama koje promet ostvaruje, koje izražavaju zadovoljenje potreba pojedinaca i društva u cjelini za vlastitim prijevozom onih dobara i usluga koje zadovoljavaju njihove druge životne potrebe kao što su materijalne, kulturne, zabavne, sportske, turističke i mnoge druge. Promet kao sustav ima važnu ulogu u funkcioniranju cjelokupne društvene aktivnosti, od funkcioniranja političkog i gospodarskog sustava preko funkcioniranja pojedinih gospodarskih djelatnosti i grana do funkcioniranja negospodarskih djelatnosti (kulturne, sportske, zabavne). Dakle, osim analize povezanosti prometnog sustava s ekonomskim ustrojstvom, ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom, što je vrlo važno za izučavanje ekonomike prometnog sustava, važno je i analizirati odnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima okruženja, a ti elementi su:

1. prometni sustav i ekonomski razvoj2. prometni sustav i teritorijalnu podjelu rada3. prometni sustav i razvoj nerazvijenih područja4. prometni sustav i sustav obrane i zaštite5. prometni sustav i ljudski okoliš6. prometni sustav i pojedine gospodarske djelatnosti14

2.1. Prometni sustav i ekonomski razvoj

Polazeći od dvostruke uloge i mjesta prometa u nacionalnom gospodarstvu prvo - kao integralnog djela reprodukcije i drugo - kao čimbenika koji omogućuje izvršenje njezinog normalnog procesa, očevidno je da postoji međusobna uzajamna veza između prometnog sustava i ekonomskog razvoja.15 Prometni sustav rezultat je gospodarskog i društvenog razvoja, tehničko - tehnološkog razvoja, ali i znanstvenog jer je njegova uloga u tom razvoju vrlo aktivna, pa se može reći da je prometni sustav aktivni razvojni čimbenik. Danas je nemoguće zamisliti planiranje ekonomskog razvoja neke zemlje ili nekog područja bez postojanja odgovarajućeg prometnog sustava, pa se tada promet pojavljuje kao čimbenik ekonomskog razvoja. Promet se također može pojaviti i kao ograničavajući čimbenik razvoja ekonomike neke zemlje ili nekog sektora gospodarstva, pojedinih gospodarskih grupa i grana. Odnos prometnog sustava i ekonomskog razvoja može se promatrati kao dvostruki odnos:

1. kao odnos ekonomskog razvoja neke zemlje i prometnog sustava odnosno pojedinih prometnih grana

13 Ž. Radačević i D. Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava, Zagreb, 1995., str. 48 14 Ibidem, str. 4815 Ibidem, str. 48

9

2. kao odnos prometnog sustava i pojedinih prometnih grana i ekonomskog razvoja neke zemlje ili nekog područja16

Prvi odnos ili odnos ekonomskog razvoja neke zemlje i prometnog sustava kaže da je prometni sustav funkcija ekonomskog razvoja. U tom se slučaju odnos ekonomskog razvoja i prometnog sustava u normalnim okolnostima iskazuje kao pozitivna korelacija. Ekonomski razvoj koji je uvjetovan čitavim nizom društvenih, političkih, materijalnih, tehničkih, ljudskih, znanstvenih, kulturnih i drugih čimbenika, pozitivno utječe na razvoj prometnog sustava, stavljajući pred njega razvojne i tekuće proizvodne zadaće.

Funkcioniranje gospodarstva i društva na određenoj razini ekonomskog razvoja traži i odgovarajuće funkcioniranje prometnog sustava dok određeni stupanj ekonomskog razvoja zahtjeva i određeno ustrojstvo prometnog sustava. Analiza odnosa ekonomskog razvoja i prometnog sustava pokazuje da ekonomski razvoj utječe i na.

1. razvoj prometnog sustava2. ustrojstvo prometnog sustava 3. funkcioniranje prometnog sustava17

S druge strane, odnos prometnog sustava i pojedinih prometnih grana prema ekonomskom razvoju neke zemlje ili nekog područja predlaže da je ekonomski razvoj funkcija razvoja, ustrojstva i funkcioniranja prometnog sustava. Utjecaj prometnog sustava na ekonomski razvoj ogleda se u: 1. veličini proizvodnje i potrošnje2. porastu društvenog proizvoda3. prostornoj distribuciji proizvodnje i dohotka4. razvoju pojedinih grupacija i grana

Međusobni odnos prometnog sustava i ekonomskog razvoja izražava se i kao kvantitativni i kao kvalitativni odnos. Kvantitativni odnos ekonomskog razvoja i stupnja razvijenosti prometnog sustava može se promatrati kroz odnos obujma proizvodnje materijalnih proizvoda i obujma prijevoza, ali i kao odnos porasta količine proizvodnje i prometnih usluga pri čemu se porast prometnih usluga pojavljuje kao funkcija porasta proizvodnje. Na osnovi tih činjenica može se planirati povećanje količine proizvodnje. Međutim,odnos između prevezene i proizvedene količine određenih dobara pokazuje za različite proizvode različite vrijednosti ako se trenutačni razmještaj proizvodnih čimbenika uzme kao konstantna vrijednost. Kada se pojavi promjena u razmještaju proizvodnih čimbenika promijeniti će se i vrijednost koeficijenta prevoženja. Kako je bit ekonomskog razvoja upravo u promjeni razmještaja proizvodnih čimbenika, koeficijenti prevoženja iskazuju neprestane promjene svojih vrijednosti.18

Za izražavanje kvalitativnog odnosa prometnog sustava i ekonomskog razvoja trebalo bi se koristiti čitavim nizom različitih pokazatelja koji bi pokazivali stupanja razvijenosti prometa u odnosu sa stupnjem ekonomskog razvoja. Kako se iskazivanje ukupnog ekonomskog razvoja najčešće izražava jednim ukupnim pokazateljem , na primjer nacionalnim dohotkom, međusobni se kvalitativni odnos prometnog sustava i ekonomskog razvoja može vrlo uspješno izraziti usporedbom i kombiniranjem na primjer nacionalnog dohotka i broja putovanja po jednom stanovniku u godini dana.

2.2. Prometni sustav i teritorijalna podjela rada16 Ibidem, str. 4917 Ibidem18 Ibidem

10

Razmještaj proizvodnih čimbenika odnosno materijalnih i ljudskih resursa i u svjetskim i u nacionalnim aspektima ukazuje na nezamjenjivu ulogu prometa u njihovom međusobnom povezivanju. Uloga prometnog sustava koja se izražava u potrebi transportiranja jednog ili više elemenata i ta je uloga prometnog sustava dvojaka:

1. prometni sustav omogućuje proizvodnju određenih dobara anulirajući prostornu nepodudarnost pojedinih elemenata odnosno čimbenika proizvodnje.

2. prometni sustav utječe na smanjivanje ukupnih troškova proizvodnje određenih proizvoda transportirajući one čimbenike procesa proizvodnje koji iziskuju stvaranje nižih transportnih troškova.19

Takva uloga prometnog sustava još uvijek nema aktivnu ulogu u teritorijalnoj podjeli rada odnosno u razmještaju proizvodnih čimbenika. U takvim slučajevima radi se samo o omogućavanju proizvodnje uopće i pod pretpostavkom da se stvarno transportiraju oni čimbenici proizvodnje koji traže stvaranje nižih transportnih troškova, te o utjecaju na snižavanje troškova proizvodnje uz određeni razmještaj proizvodnih čimbenika. Prometni proces i prometna djelatnost te prometni sustav u cjelini imaju i aktivnu ulogu u odnosu na teritorijalni razmještaj proizvodnih čimbenika. Transport ima važno obilježje lokacijskog čimbenika i to u određivanju i velikih i malih lokacija. Na većim lokacijama transport utječe na racionalizaciju korištenja prirodnih izvora tako što omogućuje razvijanje proizvodnje određenih proizvoda u onim područjima koja za to imaju prirodne i druge prednosti. Te druge prednosti mogu se očitovati u povoljnom zemljopisnom položaju, povoljnim klimatskim uvjetima, postojanju i raznovrsnosti rudnog i drugih bogatstava , postojanju i raznovrsnosti povoljnih izvora energije, sastava i oblika zemljišta, dobrim kulturnim nasljeđima i još mnogim drugim čimbenicima.

Tako se u nekim područjima mogu razviti one gospodarske djelatnosti i gospodarske grane ali i drugi oblici ljudske aktivnosti i djelatnosti kojima se može osigurati da troškovi proizvodnje i troškovi prijevoza budu manje vrijednosti nego što je to u nekim drugim područjima. Bit postojanja prednosti je u tome što one pomažu proizvođačima u određenim područjima da s manjom količinom rada i kapitala proizvedu istu količinu materijalnih dobara u odnosu na proizvođače u nekim drugim područjima. Postoje i brojni ekstremni slučajevi kada se zbog prirodnih uvjeta neka proizvodnja može organizirati samo u određenim područjima pa je u tim slučajevima transportna funkcija još izraženija.

Aktivna uloga prometnog sustava u odnosu na razmještaj proizvodnih čimbenika i teritorijalnu podjelu rad ogleda se u racionalizaciji korištenja prirodnih resursa i korištenju komparativnih prednosti pojedinih područja i pojedinih zemalja. Polazeći od ovakve uloge prometnog sustava, on se u planiranju gospodarskog razvoja pojedinih zemalja, pogotovo u prostornom i urbanističkom planiranju, sve se više uzima kao aktivni čimbenik razmještaja proizvodnih čimbenika i teritorijalne podjele rada. Prometni se sustav sve više i sam razvija u odnosu sa općim ekonomskim načelima teritorijalne podjele rad i to ne samo u nacionalnim razmjerima nego i u svjetskim.

Što se tiče ustrojstva prometnog sustava u odnosu na načela teritorijalne podjele rada važan je zahtjev odgovarajuća pokrivenost određenog teritorija mrežom prometne infrastrukture u onoj gustoći koja omogućuje potrebnu dostupnost korisnika prometne usluge prometnom sredstvu. Tako ta gustoća mreže prometne infrastrukture utječe na veću ili manju pokrivenost određenog područja tzv. gravitacijskim područjem jedne prometnice, jednog prometnog koridora ili jednog prometnog čvora u kojemu se ostvaruje odgovarajuća dostupnost korisnika prometne usluge prometnom sredstvu. 20

19 Ibidem, str. 5020 Ibidem, str. 51

11

2.3. Prometni sustav i razvoj nerazvijenih područja

Može se zaključiti kako prometni sustav može imati odlučujuću ulogu u poticanju razvoja pojedinih razvijenih zemalja te u poticanju ekonomskog razvoja nerazvijenih područja unutar jedne zemlje i to upravo iz prikaza odnosa prometnog sustava i ekonomskog razvoja s jedne strane, te analize odnosa prometnog sustava i teritorijalne podjele rada s druge strane. Čitava povijest čovječanstva, razvoj čitavih društveno-povijesnih formacija, ekonomska snaga pojedinih civilizacija i zemalja bili su u neposrednoj vezi s mogućnošću transportiranja određenih materijalnih dobara, prije svega sirovina ili s mogućnošću osvajačkih vojski i drugih ekspedicija u svladavanju prostornih udaljenosti. 21 Mnoge zemlje mogu zahvaliti svoj ekonomski razvoj i opće blagostanje ponajviše izgradnji i razvoju takvog prometnog sustava koji je omogućio upotrebu prirodnih i drugih resursa te zemlje ili neke druge. Pojam industrijalizacije, kao pojma iznimno brzog ekonomskog razvoja , ovisila je ponajprije o pojavi novog kopnenog transportnog sustava - željeznice. Industrijalizacija je također primjenom parnog stroja u pomorskom prometu snažno utjecala na opći društveni razvoj na svjetskoj razini.

Mjesto i uloga prometnog sustava u ekonomskom razvoju nedovoljno razvijenih krajeva unutar jedne zemlje jako su istaknuti, da ni jedan projekt izlaska iz pojedinog područja iz kruga nerazvijenosti se ne može, a da se na prvo mjesto ne stavi razvoj prometne infrastrukture. Danas se to najviše odnosi na izgradnju cesta i željezničkih pruga koji se uzimaju kao opći preduvjet za bilo koju drugu proizvodnju. Inače bi značilo da prioritet ulaganja u razvoj nerazvijenih područja treba dati prometnoj infrastrukturi, a tek onda pristupiti u izgradnji nekih drugih gospodarskih objekata, pri izradi razvojnih planova treba predvidjeti odgovarajuće ustrojstvo prometnog sustava u odnosu na posebna obilježja budućih prometnih potreba područja koja tek započinju svoj ekonomski razvoj. Razvitak prometnog sustava je bitna komponenta u svakoj ekonomiji s osnovnim ciljem da omogući optimalno povezivanje svih dijelova državnog prostora, odnosno povezivanje razvijenih područja s onim manje razvijenim. Ako se govori o razvojnim usmjerenjima, potrebno je istaknuti regionalnu raščlanjenost svakog državnog prostora. Ta raščlanjenost posebno se naglašava regionalnom neujednačenošću stupnja gospodarskog razvitka. Ciljno je razvojno opredjeljenje da se razvojni resursi optimalno koriste svuda gdje oni postoje i da se na taj način uspore migracijski tokovi, Razvoj prometa ima u tom pogledu posebni značenje, posebno ukoliko na osnovi realnih ciljnih opredjeljenja prethodi razvoju, odnosno omogućuje aktiviranje resursa njihovim prometnim povezivanjem u proizvodne i gospodarske sklopove. Po svojim ekonomskim i prometno-tehničkim svojstvima prometna infrastruktura, a posebno željeznička mora uzeti u obzir osim izravnih i neizravne učinke na ekonomski razvoj područja u kojemu se nalazi i to i u sadašnjosti, ali isto tako i u budućnosti.

2.4 Prometni sustav i pojedine gospodarske djelatnosti

U povijesnom razvoju društvene podjele rada postupno su se pojavljivale nove gospodarske aktivnosti. Tako se u razvoju ljudskoga društva vrlo rano razvila i transportna funkcija koja je tek mnogo kasnije postupno počela dobivati atribute samostalne gospodarske djelatnosti, a najveća zasluga za to pripada pomorskom i željezničkom prometu. Prometni sustav je usko povezan s raznim gospodarskim djelatnostima, pa će se u ovome djelu obratiti pozornost na odnose prometnog sustava s industrijom i poljodjelstvom.

21 Ibidem

12

Prometni sustav i industrija - industrija je proizvodna gospodarska djelatnost koja se bavi proizvodnjom najrazličitijih proizvoda, prerađujući sirovine mineralnog, biljnog i životinjskog podrijetla. Industrijski način proizvodnje očituje se u proizvodnji velikih količina proizvoda ujednačene kvalitete, u primjeni suvremenih tehničkih sredstava i tehnoloških postupaka, vrlo razvijenoj podjeli rada, visokom stupnju organiziranosti proizvodnje. Važan je faktor ekonomskog razvoja, povoljno utječe na zaposlenost i samim time na porast životnog standarda. Prometni sustav ima bitnu ulogu u industriji, i to se najbolje očituje u međuovisnosti sustava i te gospodarske djelatnosti. Prometni sustav omogućuje razvoj i proizvodnju industrije, zatim pojavljuje se kao veliki potrošač različitih industrijskih proizvoda, djeluje kao važan lokacijski čimbenik, te također omogućuje realizaciju industrijske proizvodnje.

Prometni sustav i poljodjelstvo - poljodjelstvo je također gospodarska djelatnost u kojoj se iskorištavanjem zemljišta te uzgojem biljnih kultura i životinja dobivaju primarni proizvodi biljnog i životinjskog podrijetla, namijenjenoj neposrednoj uporabi u prehrambene svrhe ili u industrijskoj preradi, te tako predstavljaju sirovine za prehrambenu i neke druge industrijske grane.22 Prometni sustav je važan čimbenik razvoja i napretka poljodjelstva. Omogućuje proizvodnju poljodjelskih proizvoda zbog lakšeg svladavanja prostornih razlika i povezivanja različitih procesa proizvodnje, utječe na proširenje poljodjelskih površina omogućavajući udaljenim krajevima s neobrađenim površinama uporabu raznih agrotehničkih sredstava i mjera. Prometni sustav sa svojim pojedinim prometnim granama važan je faktor realizacije poljodjelske proizvodnje zato što ta proizvodnja ovisi o tržištu, a interes tržišta i potrošača je da što prije dođu do svježih poljodjelskih proizvoda.

22 Ibidem, str. 5813

3.Međuovisnost prometnog sustava i turizma

Promet, kao krvotok gospodarstva, svoju bitnu funkciju povezivanja i prijevoza ljudi i dobara obavlja u svrhu cjelokupnog gospodarskog boljitka države. Turizam je suvremena društveno-ekonomska pojava koja je objašnjena kroz skup odnosa i pojava, a obilježena je privremenim migracijama sudionika. Jedno od bitnih područja potvrđivanja prometnog digniteta je upravo stupanj razvijenosti turističke ponude. Turizam je važan faktor proširenja ekonomskih odnosa s inozemstvom, a time bitno utječe i na povećanje domaćeg bruto domaćeg proizvoda i poboljšava deviznu, ali i platnu bilancu države. Osim toga, utječe na regionalni razvoj i gospodarsko otvaranje pojedinih područja, omogućuje otvaranje novih radnih mjesta, te dodatni plasman industrijskih proizvoda na domaćem tržištu. Budući da je turizam uvijek i trajno povezan s prirodnim značajkama prostora koje su neprenosive, između prometnog sustava, čija se funkcija upravo ogleda u svladavanju prostornih razlika, i turizma postoji komplementarna veza funkcija. Povezanost prometnog sustava i turizma proizlazi iz složenosti značajki i funkcija obiju tih gospodarskih aktivnosti. U tom slučaju, prometni sustav može se pojaviti kao čimbenik unapređenja ili limitiranja razvoja turizma što se ne slaže sa činjenicom da se prometni sustav i pojedine prometne grane na odrađenim područjima razvijaju u funkciji potreba i zahtjeva turizma.

Ovu povezanost prometa i turizma prijeko potrebno je razmatrati i usklađivati njihove funkcije, jer rezultati njihove intenzivne suradnje su veoma važni gospodarski impulsi. Promet ima ključnu ulogu u turističko-ekonomskoj aktivnosti, štoviše, on je prva od ekonomskih djelatnosti koja pridonosi stvaranju nacionalnog proizvoda i koja je bitna u njegovoj realizaciji. Budući da je izvedena potražnja dio turističke potražnje, logično je da ukupni gospodarski rast izaziva rast prometnog sustava (ako se poveća turistička potražnja, a samim time i ponuda, automatizmom se povećava i rast prometnog sustava).

Ekonomsko značenje prometa i turizma sve je naglašenije s razvojem uslužnog sektora i njegovom dominacijom u gospodarskoj strukturi globalne ekonomije. Mnoge su države primjereno iskoristile ove djelatnosti u pozicioniranju svojih gospodarstava, a mnoge druge s manje ili više uspjeha traže strategije i načine kako sustići one uspješnije. Stoga, vrijedi se potruditi istražiti dosege, nacionalnu i međunarodnu učinkovitost, ograničenja i potencijale prometa i turizma.

Razvoj prometa je odlučujuće utjecao na razvoj turizma, omogućivši mu da se oblikuje u masovni fenomen globalnih razmjera. Turizam utječe na promet tako što od njega traži sve veće i raznovrsnije prometne kapacitete prijevoza turista i tereta, i sve višu kakvoću i kvalitetu prometnih usluga. Količina, kvaliteta i kakvoća transportne i komunikacijske infrastrukture, te fizičkih i virtualnih transportnih i komunikacijskih usluga u velikoj mjeri, a često i odlučujuće djeluju na izbor zemlje, regije ili mjesta boravka turista.

Za turistički i prometni sektor od posebne su važnosti motivi putovanja i vrste prijevoza koje koriste turisti. Motivi određuju prirodu i strukturu kakvoće i količine putovanja i trajanja boravka turiste. Vrste prijevoza kojim se koriste turisti određuju turističku prometnu potražnju i njezinu strukturu na prometnom tržištu. To predstavlja veliki izazov, za uravnoteženjem ponude i potražnje, pred prometni sektor. Ako promet učinkovito ne odgovori na te izazove, ugrožava turističku ponudu , a samim time i cjelokupni turistički proizvod.

Prethodni stavovi i činjenice ukazuju na pozitivne međuovisnosti prometa i turizma. Na žalost, u tom odnosu između ovih djelatnosti postoje mnogobrojni konflikti i problemi. Promet, a prvenstveno prometna struktura, mogu vrlo malo ili uopće ne mogu kratkoročno mijenjati obujam i strukturu ponude. Turizam se obično manifestira kao sezonska pojava i tu se u prometu često javljaju nepremostivi pritisci zadovoljavanja prometne potražnje. Zato bi

14

produžavanje turističke sezone bili jedno od mogućih rješenja ovog konflikta. Također, to bi imalo i pozitivan ekonomski utjecaj za obje djelatnosti i za nacionalno gospodarstvo.

Prometni sustav i turizam, gledajući sa šireg funkcionalnog i s posve mikro-lokacijskog aspekta, u svom djelovanju koriste isti prostor i isto vrijeme. To stvara problematičan odnos između turističkih aktivnosti i prometa. Također, promet i turizam konkuriraju često na iste ograničene financijske potencijale za dugoročno financiranje investicija i/ili kratkoročno financiranje tekuće aktivnosti unatoč funkcionalnoj međuovisnosti i međusobnoj uvjetovanosti (npr. odnos prihoda i troškova prometa i turizma u vrijeme turističke sezone; izvori, obujam, struktura i uvjeti korištenja kratkoročnih i dugoročnih kredita, proračunski poticaju, subvencije i/ili porezne i druge olakšice). Održavanje, proširenje i modernizacija postojećih, te izgradnja novih turističkih kapaciteta iziskuje od prometnog sustava istu stvar, a u praksi se to predviđa na štetu jedne i/ili druge djelatnosti. Turisti u mjestima svog odmora očekuju visoke ekološke standarde kako bi se zdravstveno, psihički i fizički obnovili za radne napore i za ekološki rizičnije sredine iz koje najčešće dolaze. Međutim, promet, poput brojnih drugih sektora, u svim, pa tako i u turističkim mjestima, često narušava željene ekološke standarde. U tome sudjeluju sve prometne grane, a najviše cestovni promet.

Zahvaljujući prometu, opća, ali i turistička mobilnost je dominantna činjenica suvremenog doba, ali su njezine granice ograničene sposobnostima funkcioniranja prometnog sustava. Ograničenja se posebno dobro vide u naseljenim mjestima, od kojih su opet najsloženiji oni u većim gradovima u kojima se prometna pokretljivost sve više pretvara u prometnu tromost. To najviše postaje vidljivo u vrijeme turističke sezone i blagdana. Ti konflikti su s jedne strane posljedica nasljeđa, te razvitka prometa i turizma, a s druge su strane posljedica brzog razvoja, te loših koncepcijskih prostornih i urbanističkih rješenja. Neki od problema mogu se identificirati u sljedećim činjenicama:

Uz konflikte vozila i vozila, još su češći konflikti između vozila i pješaka. Smatraju se najtežim prometnim problemom u kojem nemoćni pješaci „gube bitku“ s posljedicama stresa, lakših ili težih tjelesnih ozljeda, pa i smrtnih ishoda;

Nedovoljno parkirališnog prostora za automobile, parkiranje na zabranjenim i nedopuštenim površinama, oduzimanje mjesta pješacima i invalidima parkiranjem vozila na mjesta predviđena za njih – trajan su i sve veći problem u velikim gradovima, turističkim naseljima i otocima, posebno tijekom turističke sezone;

Pretijesne i neplanski izvedene ulice, zbijene zgrade i malo slobodnog prostora za promet u starogradskim jezgrama sve više ugrožavaju stanovnike i turiste;

Nedostatak prostora i loša prometna funkcija luka, te neprikladna lokacija i loša prometno-tehnička rješenja trajektnih pristaništa stvaraju prometne gužve i probleme u normalnom funkcioniranju prometa. Osiguravanjem parkirališnih mjesta na obali, uz zadovoljavajuću organizaciju javnog turističkog prijevoza ovaj konflikt bi se bez nekih poteškoća mogao riješiti na obostrano zadovoljstvo;

Razvitak turizma, posebno nautičkog, sve više naglašava probleme korištenja malih luka i marina. Ugroženost kupača zbog vožnje motornih plovila u zonama kupališta i preblizu obali sve je veća. Ti problemi iziskuju sve veću vizualnu kontrolu takvih područja, odlučniju akciju kontrole i zaštite kupača;

Naselja u kojima postoji željeznički promet također imaju prometne konflikte, međutim oni su još teži zato što su u pravilu luke, trajektna pristaništa, željezničke i autobusne postaje i sl. smješteni u istoj zoni. Dio tog problema proizlazi iz pogrešne lokacije željezničkih postaja, zbog nedovoljnog prostora u prometnim sjecištima, te zbog nedostatka regulacijskih i sigurnosnih mjera na prugama i postajama;

Također, neki su zrakoplovni terminali s ekološkog i sigurnosnog aspekta smješteni preblizu naseljima i turističkim zonama. Buka i zagađenja imaju negativno djelovanje na stanovništvo, turiste i krajolik;

15

Jedan dobar dio putova u naselju i ulica nije građen za dvosmjerni promet koji se po njima odvija, posebno u vrijeme turističke sezone, a nisu u stanju ni podnijeti teret zbog nedovoljne debljine i otpornosti, te anemičnih prometnih standarda. Zbog toga dio prometnica ubrzano propada. Treba obratiti pozornost i na nedostatak pješačkih hodnika;

Sve veći interes turista za boravak u ruralnim naseljima i pružanjem u njima dijela turističkih usluga izazvali su domino efekt popravka i adaptacije starih, i izgradnje posve novih stambenih zgrada. Vrijednost, atraktivnost i turistička privlačnost ovih prostora porasla je upravo zbog izgradnje prometnica i lake pristupačnosti motornih vozila. Promet će se povećati s povećanjem broja posjetitelja i korištenjem ovih prostora, što će sve više izazivati, uz brojne druge, i prometno-infrastrukturne probleme.

16

Zaključak

Promet se definira kao složen dinamički sustav koji je u interakciji sa svim gospodarskim granama i djelatnosti. Prometni sustav sačinjavaju njegovi razni elementi i podsustavi. Analizom prometnog sustava po vertikali definiraju se četiri aspekta ustroja, i to: tehnički, tehnološki, organizacijski i ekonomski. Tehnički aspekt je najvažniji aspekt iz razloga što obuhvaća tehnička sredstva kao što su transportna sredstva, putovi kojima se ta sredstva kreću i prometna čvorišta, koja služe za promjenu mjesta održavanja završnih operacija.Tehnološkim aspektom definira se proizvodni proces u prometu, odnosno stvara se novi prometni proizvod i/ili nova prometna usluga. Analiza organizacijskog aspekta polazi od činjenice da se svakodnevno unapređuju društveno-ekonomski odnosi, te da se usavršava tehnologija i tehnika proizvodnje. Ekonomskim aspektom prometni se sustav povezuje s ekonomskim sektorom i bilo bi poželjno kada bi bio više funkcionalno usklađen s ekonomskim zahtjevima određenog prometnog podsustava jer o stupnju usklađenosti izravno ovisi stupanj uspješnosti, učinkovitosti i profitabilnosti svih struktura, svih resursa te svih potencijala tih podsustava. Smatra se temeljnim motivom, svrhom i pokretačkom snagom prometnog sustava. Nakon što se prometni sustav analizirao po vertikali, treba ga analizirati i po horizontali, a tada se zapravo analiziraju podsustavi cestovnog, željezničkog, zračnog, pomorskog, poštansko – telekomunikacijskog, cjevovodnog prometa i prometa na unutarnjim plovnim putovima.Suvremeni cestovni promet najrazvijeniji je i najrašireniji oblik kopnenog prometa i njime se prevozi najviše putnika, a dijeli se na putnički i teretni. Željeznički promet je najstariji oblik prijevoza i ekološki najprihvatljiviji, međutim razvojem cestovnog i zračnog prometa gubi na značenju. Zračni promet je relativno mlad, ali je jako bitan dio gospodarskog sektora zbog brzine prijevoza, dok je pomorski promet najvažnija pomorska djelatnost koja omogućuje globalno gospodarsko povezivanje. Poštansko – telekomunikacijski promet je promet koji se bavi poštanskim prometom (slanje, prijem i uručivanje pošiljaka) i telekomunikacijskim prometom ( prijenos riječi, zvuka, slike i podataka u obliku elektronskih i elektromagnetskih signala). Cjevovodnim prometom prevozi se nafta, plin i voda. Gospodarski je najprihvatljiviji oblik zbog jeftine i brze gradnje, a prihvatljiv je i s aspekta zaštite okoliša, međutim negativno je to što postoji mogućnost puknuća. Promet na unutarnjim plovnim putovima je najrentabilniji oblik transporta i njegovom razvitku teže sva gospodarstva.Analiza povezanosti prometnog sustava s okruženjem, posebice s ekonomskim ustrojstvom, ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom, ukazala je na nezamjenjivu i važnu ulogu prometne djelatnosti u sklopu nacionalnog gospodarstva. Ukazuje na to da postoji povezanost prometnog sustava i pojedinih prometnih grana sa svim aspektima ljudske aktivnosti. Također, potrebno je analizirati odnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima okruženja, a oni su: ekonomski razvoj, teritorijalna podjela rada, razvoj nerazvijenih područja, sustav obrane i zaštite, ljudski okoliš, te pojedine gospodarske djelatnosti.

17