http://www. skolaskolakvalitetnogkvalitetnogucenjaucenja.com/

PROMJENJIVE i PROMJENJIVE i NEPROMJENJIVE VRSTE NEPROMJENJIVE VRSTE

RIJEČIRIJEČI

IMENICEIMENICE

PROMJENJIVA VRSTA RIJEČI koja PROMJENJIVA VRSTA RIJEČI koja označava bića, stvari i pojave.označava bića, stvari i pojave.

Mogu biti: apstraktne (milost) i Mogu biti: apstraktne (milost) i konkretne (stol).konkretne (stol).

Mogu biti: opće (klupa) i vlastite Mogu biti: opće (klupa) i vlastite (Ivan).(Ivan).

Postoje i zbirne imenice, a tvore se Postoje i zbirne imenice, a tvore se nastavcima ad ili je (perad, cvijeće).nastavcima ad ili je (perad, cvijeće).

Imenice se dekliniraju.Imenice se dekliniraju. N – tko? što? stojiN – tko? što? stoji G – koga? čega? nemaG – koga? čega? nema D komu? čemu? prilazimD komu? čemu? prilazim A koga? što? vidimA koga? što? vidim V oj! ej!V oj! ej! L – o komu? o čemu? pričamL – o komu? o čemu? pričam I s kim? s čim? putujemI s kim? s čim? putujem

DATIVDATIV – prijedlozi k, ka, unatoč, – prijedlozi k, ka, unatoč, usprkos, nasuprotusprkos, nasuprot

LOKATIVLOKATIV – prijedlozi obavezni: u, – prijedlozi obavezni: u, na, o, pri, prema, pona, o, pri, prema, po

INSTRUMENTALINSTRUMENTAL – s/sa – društvo – s/sa – društvo sa – kada sljedeća riječ počinje sa sa – kada sljedeća riječ počinje sa

s, z, š, ž, ps, kss, z, š, ž, ps, ks

Nepravilne imenice u Nepravilne imenice u mati i kćimati i kći.. N matiN mati G matereG matere A materA mater

N kćiN kći G kćeriG kćeri A kćerA kćer

GLAGOLIGLAGOLI

OZNAČAVAJU: radnju (kopati, OZNAČAVAJU: radnju (kopati, plivati), stanje (sjediti, spavati) i plivati), stanje (sjediti, spavati) i zbivanje (pupati, kišiti) - to je zbivanje (pupati, kišiti) - to je njihovo značenje.njihovo značenje.

GLAGOLI SE MOGU DIJELITI PREMA:GLAGOLI SE MOGU DIJELITI PREMA:

VIDUVIDU – – NESVRŠENINESVRŠENI – radnja im dugo – radnja im dugo traje – gledati, sjediti, spavatitraje – gledati, sjediti, spavati

- - SVRŠENISVRŠENI – radnja traje kratko – – radnja traje kratko – zasjesti, pogledati, prepasti sezasjesti, pogledati, prepasti se

PREDMET RADNJEPREDMET RADNJE 1. PRIJELAZNI – uz sebe imaju 1. PRIJELAZNI – uz sebe imaju

objekt u akuzativu. Gledam objekt u akuzativu. Gledam IvanIvanuu. . 2. NEPRIJELAZNI – uz sebe nemaju 2. NEPRIJELAZNI – uz sebe nemaju

objekt u akuzativu. Šetam s objekt u akuzativu. Šetam s mamommamom. .

3. POVRATNI – uz sebe ima 3. POVRATNI – uz sebe ima zamjenicu se. Igram zamjenicu se. Igram sese s bratom. s bratom.

INFINITIVINFINITIV – neodređeni glagolski oblik na ti – neodređeni glagolski oblik na ti ili ći (reći, gledati, misliti)ili ći (reći, gledati, misliti)

GLAGOLSKE IMENICE GLAGOLSKE IMENICE – imenice nastale od – imenice nastale od glagola – gl. pridjev trpni i nastavak je glagola – gl. pridjev trpni i nastavak je ((gledan + je = gledanjegledan + je = gledanje))

GLAGOLSKI PRIDJEVI GLAGOLSKI PRIDJEVI – služe za tvorbu – služe za tvorbu prošlih glagolskih vremena – prošlih glagolskih vremena – trpni trpni (nastavi: (nastavi: t, n, en, jen) i t, n, en, jen) i radniradni (o, la, lo, li, le, la) (o, la, lo, li, le, la)

GLAGOLSKI PRILOZIGLAGOLSKI PRILOZI: : sadašnjisadašnji (3. osoba (3. osoba množine prezenta + ći) – tvori se od množine prezenta + ći) – tvori se od nesvršenih glagola (gledaju + ći = nesvršenih glagola (gledaju + ći = gledajući) i gledajući) i prošliprošli (infinitivna osnova + vši, (infinitivna osnova + vši, avši ili evši) - pogledavšiavši ili evši) - pogledavši

GLAGOLSKA VREMENAGLAGOLSKA VREMENA PREZENT – sadašnje vrijeme – Marija PREZENT – sadašnje vrijeme – Marija

ide u trgovinu.ide u trgovinu. PERFEKT – prošlo vrijeme – Marija PERFEKT – prošlo vrijeme – Marija je je

išlaišla u trgovinu. u trgovinu. IMPERFEKT – prošlo nesvršeno IMPERFEKT – prošlo nesvršeno

glagolsko vrijeme – Marija glagolsko vrijeme – Marija gledaše gledaše trgovinu.trgovinu.

AORIST – prošlo svršeno glagolsko AORIST – prošlo svršeno glagolsko vrijeme. – Marija vrijeme. – Marija pogledapogleda u trgovinu. u trgovinu.

PLUSKVAMPERFEKT – predprošlo PLUSKVAMPERFEKT – predprošlo vrijeme. vrijeme. Marija je bila išla u trgovinu Marija je bila išla u trgovinu ili ili Marija bijaše išla u trgovinu.Marija bijaše išla u trgovinu.

FUTUR I. – buduće vrijeme – Marija FUTUR I. – buduće vrijeme – Marija će ići će ići u trgovinu.u trgovinu.

FUTUR II. – PREDBUDUĆE VRIJEME – FUTUR II. – PREDBUDUĆE VRIJEME – Marija Marija bude išla bude išla u trgovinu.u trgovinu.

Ako Marija Ako Marija bude išla bude išla u trgovinu, u trgovinu, kupit će kupit će kekse.kekse.

GLAGOLSKI NAČINIGLAGOLSKI NAČINI IMPERATIV IMPERATIV – zapovjedni način.– zapovjedni način.

nema prvo lice, nastavci su: nema prvo lice, nastavci su: i, imo, ite, j, i, imo, ite, j, jmo, jtejmo, jte ( (Kreni, krenite, krenimoKreni, krenite, krenimo))

treće se lice tvori dodavanjem čestice treće se lice tvori dodavanjem čestice neka (neka (Neka krene, neka krenuNeka krene, neka krenu))

KONDICIONAL KONDICIONAL – željeni način– željeni način KONDICIONALN 1KONDICIONALN 1. je u sadašnjosti (Učio . je u sadašnjosti (Učio

bih.)bih.) KONDICIONAL 2.KONDICIONAL 2. je u prošlosti (Bio bih je u prošlosti (Bio bih

učio).učio).

GLAGOLSKA STANJAGLAGOLSKA STANJA

AKTIVAKTIV – subjekt vrši radnju. – subjekt vrši radnju.

Ana pjeva pjesmu.Ana pjeva pjesmu.

PASIV PASIV – radnju vrši objekt.– radnju vrši objekt.

Pjesma je pjevana od Ane.Pjesma je pjevana od Ane.

OPTATIVOPTATIV – iskazuje se želja ( – iskazuje se želja (Živi bili Živi bili ili Živjeli!ili Živjeli!))

PRIDJEVIPRIDJEVI

PridjeviPridjevi su riječi koje se iskazuju kakvo su riječi koje se iskazuju kakvo je što (je što (opisniopisni - lijepo), čije je što - lijepo), čije je što ((posvojniposvojni - mamino) i od čega je što - mamino) i od čega je što ((gradivnigradivni - stakleno). - stakleno).

Pridjevi se mogu deklinirati i Pridjevi se mogu deklinirati i kompariratikomparirati. Inače, vrlo često stoje uz . Inače, vrlo često stoje uz imenice i pobliže ih označuju. imenice i pobliže ih označuju.

lijepa djevojka, veselo sijelo, puna šakalijepa djevojka, veselo sijelo, puna šaka

PRIDJEVI IMAJU VID: PRIDJEVI IMAJU VID: određeniodređeni (lijep (lijepii jelen) i jelen) i neodređenineodređeni (lijep jelen) – vidljivo (lijep jelen) – vidljivo samo u muškome rodu i u nekim samo u muškome rodu i u nekim padežima srednjega roda.padežima srednjega roda.

N lijep jelenN lijep jelen G lijepa jelenaG lijepa jelena

N lijepi jelenN lijepi jelen G lijepoga jelenaG lijepoga jelena

PRIDJEVI SE MOGU KOMPARIRATI.PRIDJEVI SE MOGU KOMPARIRATI.POZITIV KOMPARATIV

(JI ili IJI ili ŠI)SUPERLATIV(NAJ + KOMPARATIV)

MALEN MANJI NAJMANJI

DOBAR BOLJI NAJBOLJI

ZAO GORI NAJGORI

DUG DUŽI NAJDUŽI

MEKAN MEKŠI NAJMEKŠI

ZAMJENICEZAMJENICE ZAMJENICE ZAMJENICE ssu promjenjiva vrsta u promjenjiva vrsta

riječi koja najčešće stoji uz imenice riječi koja najčešće stoji uz imenice ili zamjenjuje imenice.ili zamjenjuje imenice.

VRSTE:VRSTE:

1.1. OSOBNEOSOBNE: ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, : ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, onaoni, one, ona

2.2. POSVOJNEPOSVOJNE: moj, tvoj, njegov, : moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihovnjezin, naš, vaš, njihov

3.3. POVRATNAPOVRATNA : sebe/se, sebi/si : sebe/se, sebi/si

4. 4. POVRATNO-POSVOJNA:POVRATNO-POSVOJNA: svoj svoj

5. 5. POKAZNE:POKAZNE: ovaj, taj, onaj, ovakav, ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav, ovolik, onolik, toliktakav, onakav, ovolik, onolik, tolik

6. 6. UPITNO-ODNOSNEUPITNO-ODNOSNE: tko, što, koji, : tko, što, koji, čiji, kakav, kolikčiji, kakav, kolik

7. 7. NEODREĐENENEODREĐENE: nitko, ništa, itko, : nitko, ništa, itko, išta, svatko, svaštaišta, svatko, svašta

Dekliniraju se osobne i povratne Dekliniraju se osobne i povratne zamjenice i imaju nenaglašene zamjenice i imaju nenaglašene oblike:oblike:

N jaN ja

G mene/G mene/meme

G sebe/seG sebe/se

D sebi/D sebi/sisi

Povratno-posvojna zamjenica svoj Povratno-posvojna zamjenica svoj ima tri roda: svoj, svoja i svoje. ima tri roda: svoj, svoja i svoje. Treba paziti da se ne zamijeni s Treba paziti da se ne zamijeni s moj.moj.

Reci to Reci to svomesvome sinu. sinu. Dodaj mi Dodaj mi svojusvoju torbu. torbu.

Neodređene zamjenice se dijele na Neodređene zamjenice se dijele na dva dijela kada je ispred njih dva dijela kada je ispred njih prijedlog.prijedlog.

za ništa – za ništa – ni za štani za šta za nikoga – za nikoga – ni za kogani za koga s nikim – s nikim – ni s kimni s kim

BROJEVIBROJEVI

GLAVNI I REDNI.GLAVNI I REDNI. Glavni se dekliniraju od 1 do 4 i svi Glavni se dekliniraju od 1 do 4 i svi

brojevi sastavljeni od tih brojeva. brojevi sastavljeni od tih brojeva. Redni se dekliniraju svi. Redni se dekliniraju svi.

N JEDAN DVA TRI ČETIRI

G JEDNOGA DVAJU TRIJU ČETIRIJU

D JEDNOME DVAMA TRIMA ČETIRIMA

A JEDNOGA DVA TRI ČETIRI

NEPROMJENJIVE VRSTE NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČIRIJEČI

USKLICIUSKLICI – izražavaju stav prema – izražavaju stav prema nečemu: nečemu: oh, joj, aj, uh, ih, eh, hahah…oh, joj, aj, uh, ih, eh, hahah…

ČESTICEČESTICE: : zar, li, ne, god, čak, dazar, li, ne, god, čak, da PRIJEDLOZIPRIJEDLOZI: stoje uz imenske riječi – : stoje uz imenske riječi –

za, od, do, iz, u, po, prema,…za, od, do, iz, u, po, prema,… PRILOZIPRILOZI: kako, kada, gdje, zašto, : kako, kada, gdje, zašto,

koliko? koliko? jučer, danas, puno, gore, jučer, danas, puno, gore, doljedolje……

VEZNICIVEZNICI: povezuju: : povezuju: i, pa, a, ili, jer, i, pa, a, ili, jer, budući da…budući da…