PROSLAVA 350. god. ŽUPE i 290. god. GOSPE POTRAVSKE

Trodnevnica - Petak, 6. listopada 2017.

Klanjanje Presvetom sakramentu i sv. Misa u 17,30 sati Predvodi župnik fra Stanko Dotur

- Subota, 7. listopada 2017.

Sveta Misa u 17,30 sati

Predvodi fra Božo Vuleta, duhovnik bogoslova pjevane djelove sv. Mise, te nakon Mise koncert (duhovne i rodoljubne pjesme) pjeva zbor sestara milosrdnica provincije Navještenja Gospodinova - Split, Orguljašica i voditeljica zbora: s. M. Mirta Škopljanac Maina

- Nedjelja, 8. listopada 2017.

Sveta Misa u 10,30 sati Sveano misno slavlje predvodi Fra Joško Kodžoman, provincijal Nakon mise domijenak za sve uzvanike. Od 14,00 sati - Zabavni program

List župe sv. Filipa i Jakova ap. - Potravlje

GODIŠTE VI. 2017. Br. 3 (16)

iz života naše iz života naše

STATISTIKA ŽUPE - 1. 8. 2017.

POTRAVLJE SATRI MALJKOVO

lan obitelji ukupno l. obitelji uk. l. obitelji uk.

1 54 54 1 32 32 1 4 4 ——————————————————————————————————————————————————————-

2 59 118 2 46 92 2 7 14 ———————————————————————————————————————————————————-

3 28 84 3 26 78 3 5 15 _ ————————————————————————————————————————————————————-

4 31 124 4 22 88 4 2 8 ______——————————————————————————————————————————————————-

5 19 95 5 10 50 5 1 5 ————————————————————————–—————————————————————————————-

6 8 48 6 5 30 6 1 6 —————————————————————————————————————————————————————

7 1 7 7 1 7 —————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

8 8 1 8 8 1 8 —————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

10 1 10 ———————————————————————————————————————————————————————————————————————————— ——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

201 540 143 385 30 60

Sveukupno u 374 dima živi 985 eljadi njih nisam unio, te 2 obitelji koje su s djecom otišle u Njemaku.

KRŠTENJA: 1. 12. 2. ANDRIJA Alebi sin Daria i Ane r. Žegarac 2. 19. 2. NIKA Alebi ki Luke i Ivane r. Guli 3. 30. 4. SANJA Alebi ki Jurice i Jelene r. Balaji 4. 02. 6. MIRTA Glavini ki Nediljka i Paule r. Živalj 5. 03. 6. LEA Milin ki Grge i Marte r. Šomvarac 6. 25. 6. MIA Budimir ki Ivana i Marine r. Doljanin 7. 29. 7. JURE Hrgovi sin Ante i Katarine r. Crljen 8. 30. 7. PETAR Titli sin Stipe i Božane r. Kunac 9. 13. 9. ANTE Vukuši sin Ante J. i Marine r. Deli

Informativni list župe Sv. Filipa i Jakova - Potravlje Izdava: Župni ured sv. Filipa i Jakova * Potravlje 76 * 21233 Hrvace Glavni i odgovorni urednik: fra Stanko Dotur, župnik Tel. & Fax.:021/ 818 555, Mob. 099 8225733 - E-mail: stanko.dotur@ si.t-com.hr List izlazi povremeno, a uzdržava se dobrovoljnim prilozima Žiro raun: Splitska banka HRO9 2330 0031 1001 3949 4

Uenici Osnovne Škole NGENGERE DR. Kongo

Predmet: ZAHVALNICA NAŠIM DOBROINITELJIMA

Predragi naši DOBROINITELJI, Mi uenici Osnovne Škole u Misiji Ngengere, osjeamo zaista neizre-civu radost da možemo, u ime svih aka ostalih Osnovnih Škola u naše dvi Misije: Kimbulu i Ngengere, napisati ovu ZAHVALNICU vama našim DOBROINITELJIMA – bolje reeno, našim dragim RODITELJIMA, jer siromašnih obitelji, a neki su i izbjeglice, jer u mnogim našim selima vlada ratno stanje i strašna nesigurnost. Mi nemamo ništa drugo, nego vam darujemo našu djetinjsku radost, odanost i zahvalnost. Možemo vam iskreno rei da, iako poesto idemo spavati i bez redovito uiti – to jest da nas uitelj ne goni iz razreda kao mnoge druge, budui da vi plaate redovito našu školarinu. Ne stidimo se rei i priznati vama našim Dobroiniteljima- Roditeljima koji nam plaate školovanje: Da nije vas, veliki broj nas postali bi lopovi ili djeca ulice, a mnogi bi postali «djeca vojnici», dakle osobe bez ikakve budunosti. Naši roditelji ili skrbnici, kod kojih boravimo, i oni vas pozdravljaju i od srca vam zahvaljuju. Svi mi svaki dan molimo da vas Bog, naš i vaš dobri OTAC, nagradi - naše sestre i braa u Kristu,- budu sretni u životu i veseli u školi, kao što smo i mi sretni i veseli što idemo u školu i spremamo našu bolju budunost. Ponovno vam opet velimo: HVALA VAM !

Siroad i siromašni uenici Osnovne Škole u Ngengere.

ZAHVALNICU podpisuje, pozdravima se pridružuje, fra Ilija-misionar

bol, te se ne bi htjeli “klanjati takvom idolu”. Nemaju vremena da porazmisle o citatima koje su proitali, ve ih sebi uzimaju na dušu i koriste kao argumente da mogu s njima “upozoriti” i “obavijestiti” druge o “konanom smaku svijeta”. Nauili su ih svi lanci koji su napisani s direktnom informacijom, bez ikakvog sve-vremenskog dijalekta iz kojih e mladi ljudi uiti o životu. Kada samo znaju birati varijable, u oima im se gubi Rije, te bez Rijei koje bi mogli uti i vidjeti, oni ne vide Gospodina, onakvog kakvog jest. Naravno, kada ovjek radi na tome da izgubi svoj identitet, izgubi takoer vjeru u Gospodina. Ne dajte svojoj djeci za pravo da se brinu o stvarima o kojima oni nemaju utjecaja. Taj momentalni osjeaj beskorisnosti može ostati trajan. Kada oni ponu o sebi misliti da nemaju vrijednosti, za njih ili Bog nee postojati ili e im on biti neprijatelj. Djeca još nemaju “pojma”, nemaju orijentaciju na svijet, ne znaju s kojim e oima još oni gledati. S nepravilnim “oima”, oslijepe na dobro Boga i svijeta.

DANAS JE PROLJEE A JA GA NE MOGU VIDJETI Jedan je slijepi ovjek sjedio na stepenicama zgrade, sa šeširom blizu svojih stopala i natpisom: “Slijep sam, molim vas pružite mi pomo.“ Jedan sluajni prolaznik, strunjak za reklamu, koji je tuda prolazio, zaustavio se zapažajui da se u šeširu nalazi samo nekoliko novia. Sagnuo se i bez pitanja, uzeo karton, okrenuo ga ispisavši novi natpis. Tijekom popodneva vratio se do slijepog ovjeka i vidio kako je šešir pun novia i novanica. Slijepi ga je prosjak, prepoznavajui ga po koraku, upitao nije li on bio taj koji je nešto napisao na kartonu i što je to mogao napisati. Na to je prolaznik odgovorio: “Nisam napisao neistinu…, samo sam

napisao tvoju poruku na drugaiji nain“, nasmiješio se i izgubio u gužvi. I tako slijepi ovjek nije saznao da je natpis jednostavno glasio: “Danas je proljee… a ja ga ne mogu vidjeti.“

zzzzzzz zz zz zz

List župe sv. Filipa i Jakova ap. - Potravlje GODIŠTE VI. 2017. Br. 3 (16)

zz zzzzzzzzz

z

zz

Bibliju u ruke, mogu pronai citat koji e im pomoi tu tvrdnju potkrijepiti. Ve u Knjizi Postanka nailaze na paragrafe koji naizgled nemaju smisla. Naravno, kad se rijei Biblije itaju oitim oima. No legimitivnost Biblije nije toliko ugrožena koliko je ugroženo ope poimanje našega Gospodina. Pomisliti na to da naš Gospodin nije svemogui ili da mu mi nismo najdraži ne dolazi samo “od logike”, ve i od propagandnog utjecaja sve šireg Interneta a i s time globalizacije. Lako je mladomu ovjeku doi na pamet nekakva ideja, otkad je ovjeka tako je bilo, no najasnije ideje su bile utisnute okolinom i ljudima. U današnjoj eri, taj utjecaj je znaajno smanjen, kada je Internet postao jedan od glavnih izvora informacija. Svatko tko se s njime duže služio zna da nije sve na Internetu istina, no što bi netko bez orijentacije mogao znati? Te samo tako, toj mladoj osobi cijeli svijet je na dlanu. Naravno, takav preširok rang konstantih informacija dovodi do mnogih nuspojava. Dijete ili tinejdžer se poinje uiti na to da se brine o stvarima van njegova utjecaja ili sposobnosti. Sam pisac ovog lanka zna, iz osobnog iskustva, da odjedanput, mladež koja je prije bila relativno svjesna o dogaajima svijeta, sada zna previše za svoje dobro. U rijenik ulaze pojmovi poput “krize”, “ratovi”, “terorizam”, pojmovi koji su prije bili ekskluzivni akcijskim filmovima i slinim medijima sada su dogaaji koji se prate više od škole i osobnog posla. U mladeži se usauje strah, polazivši od “znanstvenih lanaka” i “politikih reportaža”, današnji mladi ue se i pripremaju se za nove ratove, novu kugu, kriminalce, ili raspad svijeta, “desentiziraju” se od vlastitog identiteta, smatraju život bezvrijednim, upadaju u depresije i izoliraju se, jer “na kraju je sve to ništa”. Sva ta navala beskorisnih informacija za takvu dob preplavljuje mlade koji odmah za tim sklanjaju tragove svojih identiteta, te se prerano pripremaju za svoju “konanu propast”. Takav mentalitet, “Zdravo za gotovo”, utjee na sve, ak i na njihovu vjeru. Prihvaaju naj-novije informacije s frontova, a odbacuju Boga, koji ih je navodno “poslao da žive u nesrei”. Sam Bog koji ih ljubi i uva, za njih je bezdušni tiranin koga samo zanima

zz zzzzzzzzz

z

zz

Bibliju u ruke, mogu pronai citat koji e im pomoi tu tvrdnju potkrijepiti. Ve u Knjizi Postanka nailaze na paragrafe koji naizgled nemaju smisla. Naravno, kad se rijei Biblije itaju oitim oima. No legimitivnost Biblije nije toliko ugrožena koliko je ugroženo ope poimanje našega Gospodina. Pomisliti na to da naš Gospodin nije svemogui ili da mu mi nismo najdraži ne dolazi samo “od logike”, ve i od propagandnog utjecaja sve šireg Interneta a i s time globalizacije. Lako je mladomu ovjeku doi na pamet nekakva ideja, otkad je ovjeka tako je bilo, no najasnije ideje su bile utisnute okolinom i ljudima. U današnjoj eri, taj utjecaj je znaajno smanjen, kada je Internet postao jedan od glavnih izvora informacija. Svatko tko se s njime duže služio zna da nije sve na Internetu istina, no što bi netko bez orijentacije mogao znati? Te samo tako, toj mladoj osobi cijeli svijet je na dlanu. Naravno, takav preširok rang konstantih informacija dovodi do mnogih nuspojava. Dijete ili tinejdžer se poinje uiti na to da se brine o stvarima van njegova utjecaja ili sposobnosti. Sam pisac ovog lanka zna, iz osobnog iskustva, da odjedanput, mladež koja je prije bila relativno svjesna o dogaajima svijeta, sada zna previše za svoje dobro. U rijenik ulaze pojmovi poput “krize”, “ratovi”, “terorizam”, pojmovi koji su prije bili ekskluzivni akcijskim filmovima i slinim medijima sada su dogaaji koji se prate više od škole i osobnog posla. U mladeži se usauje strah, polazivši od “znanstvenih lanaka” i “politikih reportaža”, današnji mladi ue se i pripremaju se za nove ratove, novu kugu, kriminalce, ili raspad svijeta, “desentiziraju” se od vlastitog identiteta, smatraju život bezvrijednim, upadaju u depresije i izoliraju se, jer “na kraju je sve to ništa”. Sva ta navala beskorisnih informacija za takvu dob preplavljuje mlade koji odmah za tim sklanjaju tragove svojih identiteta, te se prerano pripremaju za svoju “konanu propast”. Takav mentalitet, “Zdravo za gotovo”, utjee na sve, ak i na njihovu vjeru. Prihvaaju naj-novije informacije s frontova, a odbacuju Boga, koji ih je navodno “poslao da žive u nesrei”. Sam Bog koji ih ljubi i uva, za njih je bezdušni tiranin koga samo zanima

U svijetu je zabilježen poveani postotak populacije koja za se go-vori da je ateist ili agnostik, osobito je sve više i više mladih ljudi koji poinju sumnjati u Božju prisutnost i Rije. Ne brinite se itatelji, ovo nije jedan od mnogih zapisa koji e s mržnjom govoriti protiv znanosti i njenih otkria, niti bi trebalo postojati ikakva politika ili ekonomska inicijativa iza svega. Naime, dok se za stariju populaciju može rei da su (p)ostali ateisti iz kakvog politikog razloga (npr. Komunisti) ili radi toga da se u neku ruku “osvete” pojedincu ili skupini, takav sluaj kod mladih ne postoji. Razlog? Internet i globalizacija. U redu, u slavenskim zemljama kao što je Lijepa Naša, veina svi-jeta, i staro i mlado jest i ostaje na tome da su vjernici. Primjerice, Poljska, ima 87.6% stanovništva koji su u isto vrijeme rimo-katolici (dok je u nas taj postotak iznosi 86.28%). Da ne govorimo o Rusiji i o ostalim “ortodoksnim” zemljama istoka, ovakav fenomen rasta ateizma i agnosticizma se razvija pretežito u zapadnim zemljama, osobito u SAD-u, a i u zapadnoj Europi. Zašto? Jer ve se neko vrijeme razvija taj mentalitet “zdravo za gotovo”, gdje osobito mladi razvijaju naviku da svaki oblik informacije dobiju i kon-zumiraju instantno, bez mnogo predomišljaja. Mnogi e potvrivati legimitivnost svojih tvrdnji time što samo potraže i nau kakav lanak u novinama i na internetu, te samo “pokažu” drugoj stranci u diskusiji. U ovom sluaju, “diskusija” nije uobiajena kratkotrajna debata, nego sveopi pojam koji se širi pomou globalizacije i instant informativnog mentaliteta. Kada bih nastavio, mogao bih priati o prirodi argumenata I debata I posve ignorirati glavnu toku ovog zapisa. Što, naravno, neu.

Kada bi se upitalo bilo kojeg mladog ponosnog ateista zašto je odluio postati ateist, u najmanju ruku prvo e rei da se ateistom “ne postaje”, nego do toga esto doe iz kakvih osobnih razloga, kao što su odreeni dogaaji u djetinjstvu koji su ih natjerali na razmišljanje. Zatim, kad odlue postati ateisti, ostanu iz sasvim drukijih razloga. Jedan od njihovih najpoznatijih tvrdnji, citata, ili kako ve, glasi: “Ako

Bog postoji, ili je beskoristan, ili nas mrzi”. Ne pomaže to, kad uzmu

Što tono znai slaviti misu na odreenu nakanu? Slaviti misu na odreenu nakanu je prikladan, plodonosan i hvale vrijedan in. Svaki pojedinac može zamoliti sveenika da slavi misu na odreenu nakanu: iz zahvalnosti zbog neega, za neku osobu ili kao što je naješe sluaj – za pokoj duše preminuloga. Ne smijemo zaboraviti na beskonanu milost darovanu našim dušama koja izvire iz misne žrtve. Tradicija misnih nakana za druge, osobito za pokojne potjee iz vremena vrlo rane Crkve. Natpisi iz 2 st. svjedoe o ovoj praksi. Hipolitovi Kanoni (235.) izravno spominju primanje molitve za mrtve tijekom sv. mise. Sv. iril Jeruzalemski (386.) opisuje kako se u misi sjeamo živih i mrtvih. On naglašava kako euharistija, žrtva našega Gospodina, pomaže grešnicima, živima i pokojnima. Sv. Ambrozije (397.) propovijeda: „Mi Gospodnju kuu“. Sv. papa Grgur Veliki (604.) upozorava: „Ne oklijevajmo kako bismo pomogli onima koji su umrli i upravimo svoje molitve za njih.“ Kada sveenik služi svetu misu on ima tri nakane. Prva sveenikova nakana jest da misu služi pobožno i valjano prema uputama Crkve. Druga je da služi misu u zajedništvu s itavom Crkvom i za dobro itave Crkve. Trea se odnosi na služenje mise na odreenu nakanu (intenciju) – poput pokoja duše pokojnika. Stoga, uinci mise ostvaruju odreene milosti ili plodove. Openiti plodovi ili uinci mise su nad itavom Crkvom – živima vjernima i sirotim dušama u istilištu. Zbog toga se u misnom kanonu (euharistijskoj molitvi) posebno spominju kako živi, tako i pokojni.

Posebni ministerijalni plodovi mise primjenjuju se na pojedinanu nakanu mise – to jest “za koga se misa prikazuje”. Posebnu osobnu milost zadobiva sveenik koji djeluje u Kristovoj osobi prikazujui misu, kao i oni koji prisustvuju i sudjeluju u prinošenju misne žrtve. Stoga, što se više svetih misa slavi, više se milosti udjeljuje. Primjerice, ako su sve ostale stvari jednake, slavljenjem 10 svetih misa za spasenje duše iz istilišta zadobiva se deseterostruka milost jedne mise. Misna nakana može biti odreena razliitim imbenicima: Crkva može odrediti slavljenje posebne nakane – npr. svi su župnici dužni slaviti jednu misu nedjeljom i blagdanima na nakanu svojih župljana (pro populo), živih i preminulih. Sveenik može u svetoj misi imati vlastitu nakanu u prinošenju mise, poput pokoja duše svojih roditelja. Konano, pojedinac može zamoliti sveenika da služi obino se sveeniku daje odreeni prilog, ime se u skladu s pravednošu stvara obveza koja se mora ispuniti. Ne samo da porijeklo ove prakse nalazimo u ranoj Crkvi ve i jasno prepoznajemo njezinu važnost. Kada se susretnemo sa smru nekog pojedinca, ak i osobe koja nije katolik, slavljenje mise na nakanu spasenja duše pokojnika i upravljanje molitve korisnije je i utješnije nego bilo koje drugo izražavanje suuti ili kitu cvijea. Slavljenje mise na odreenu nakanu, bilo da se radi o roendanu, godišnjici ili posebnoj potrebi je prikladan, plodonosan i hvale vrijedan in.

Tadi Mate Antin – ranjen kod Gorice na Soi, umro od tuberkuloze i zadobivenih rana u bolnici br. 23 u Zagrebu 7.5.1916.

Titli Petar Pavlov r. 1882., pješak, poginuo u Italiji 31.8.1916.

Vardi Jure Lukin r. 1896., pješak 22. pješ. puk., umro 3.5. 1917. od zastoja srca.

Vardo Marko Ilijin r. 1882., pješak 1/23. dom. pješ. puk., umro u Orahovici 13.6.1916., u PG i Vj. se navodi ranjavanje, ali ne i smrt.

Vukovi Luka Markov r. 1890., pješak 23. domob. pješ. puk. umro 27.9. 1917. u bolnici u Grazu

Pored navedenih poginulih i umrlih žrtava znaajan je broj zarobljenih (14), te ranjenih i oboljelih (46) mještana iz naše župe. Zarobljeni: Bilandži 2, Gašpar 1, Glavini 1, Hrgovi 1, Juri 1, Knezovi 1, Kunac 4, Proli 1, Prološi 1, Titli 1. Posebno zastrašujui je bio zarobljeniki put Josipa Gašpara Lukinog roenog 1893., pješaka 2/22. pješ. puk. koji je zarobljen na srpskom frontu. Kao zarobljenik bio u Nišu. Nakon kapitulacije Srbije pješke iz Niša s ostalim zarobljenicima i srpskom vojskom pješaili su do Albanske obale, da bi na kraju završio u najgorem talijanskom zarobljenikom logoru Asinari odjel Fornelli, Italien. Ranjeni i oboljeli: Alebi 1, Babi 1, Bešli 3, Bobeta 1, Budi 3, Budimir 2, Domazet 1, Glavini 1, Hrgovi 3, Juri 1, Kanaet 2, Knezovi 1, Koji 1, Kotromanovi 2, Kudri 3, Kunac 4, Liji 1, Maglica 2, Pripuzi 1, Proli 5, Prološi 1, Titli 3, Šuljuk 1, Vukovi 1, Vukuši 2

Ante Koji

Kunac Buko Grgo Blažov r. 4. 4. 1895. umro u bolnici u Mostaru 10.5.1916.

Kunac Buko Josip Pilipov r. 1888., pješak, umro u bolnici u Petrinji 6.12.1916. – MU 1892-1918, Banovac br. 2. od 6.1.1917. Petrinja

Liji Ante Lukin r. 1896., pješak, poginuo na Piavi 17.6.1918.

Liji Ivan r. 1879., pri. razvodnik 6/23. Nar. ust., poginuo 21.9.1917. – PG 696/1918. Lovri Filip Antin r. 1898., pješak, umro u bolnici u Mostaru 3.11.1916. Pripuzi Ivan Lukin r. 1892., razv. 1/22. pješ. puk., umro 21.1.1917. od dizenterije u bolnici u Innsbrucku gdje je i sahranjen.

Proli Ante Markov iz Satria, r. 1894., umro od skrleti u bolnici u Sinju 4.12.1914. Proli Luka Ivanov iz Satria – roen 1875., pri. pješak 4/23. Nar. ust., ranjen i zarobljen u Nišu, u MU ne navodi se datum smrti, ve samo da je nestao na Jagodini

Proli Mate Antin iz Satria, r. 1895., pješak 22. pješ. puk., umro 14.4. 1918. u Beu Prološi Josip Matin roen 1882., umro u bolnici u Osijeku 23.2.1918. Prološi Luka Ivanov r. 1873., pješak 22. pješ. puk., umro u bolnici

u Mostaru 9.9.1917. Prološi Mate, pješak 17/23. domob. pješ. puk., poginuo 1.4.1916. u Görzu gdje je i pokopan. Prološi Metod Luka Ivanov r. 1893., pješak, umro u Orahovici, Slavonija 1.4.1916.

Roži Ivan Josipov r. 1875., pješak, umro u bolnici u Sarajevu 9.6.1917.

Sadžak Marko Josipov r. 1882., vodi tovarnih životinja 22. pješ. puk., umro 6.12.1917. u bolnici u Trebinju – MU 1892-1918,

Soldi Ante Pilipov iz Satria, r. 1873., pješak, umro u bolnici u Meljine 10.4.1917.

Soldi Filip Lukin iz Satria, r. 1896., vodi tovarnih životinja, umro od suije 11.12.1916. u Satriu.

Soldi Mate iz Satria, r. 1897., pri. pješak 4/23, umro 10.5.1917. u Osijeku i sahranjen (tuberkuloza).

Soldi Stipan Matin r. 1887. pješak, poginuo u Italiji 31.12.1915. Tadi Ante Ivanov r. 1880., pri. pješak 5/37. pješ. puk., ranjen, umro od upale plua 17.3. 1916. u pri. bol. br. 7. u Wrschowitz-Nusle, pokop u Sternthal Pettau u Štajerskoj.

STRADANJA ŽUPLJANA ŽUPE SV. FILIPA I JAKOVA ap. - POTRAVLJE - U PRVOM SVJETSKOM RATU

Ovaj rad je posveen žrtvama Prvog svjetskog rata iz naše župe, te predstavlja samo jedan mali prilog u ukupnom rasvjetljavanju žrtve koju su podnijeli naši oevi i djedovi kroz ratove koji su obilježili 20. stoljee. Brojni su autori (npr. fra Petar Bezina - Župljani župa povjerenih Franjevakoj provinciji Presvetog Otkupitelja žrtve rata 1941.-1945., 1990.-1995.) pisali o stradanjima ljudi iz našeg kraja i šire u 2. svjetskom ratu i porau, i Domovinskom ratu, te su žrtve tih ratova uglavnom popisane. Ovaj rad ima isti cilj, te tako upotpuniti Potravski žrtvoslov. Izvori podataka su matine knjige umrlih župe Potravlje 1892 – 1918., i 1918 – 1932 (Matini ured Sinj), te publikacije Verlustliste (Popis gubitaka) koju je izdavalo ministarstvo rata u Beu, i Nachrichten über Verwundete und Kranke (Vijesti o ranjenicima i bolesnicima) - Crveni križ u Beu. Alebi Bariša Antin iz Satria, r. 1880., pješak 22. pješ. puk., bolestan, umro 19.8.1917. u bolnici Stainhof u Beu XIII Alebi Jure Matin iz Satria, r. 1877., pješak 4/23. Nar. ust., umro u Srbiji 30.10.1915. – PG 1915. bilježi ranjavanje, a smrt (3.11. 1915.)

Alebi Stipan Antin iz Satria, r. 1883., pješak 8/23. dom. pješ. puk., poginuo Mostovna glavica kod Gorice 29.10.1915. Babi Marko Antin r. 1895, pješak, umro u bolnici u Linzu 8.9.1917. Babi Mate Antin r. 1897., pješak 10/23. dom. pješ. puk., poginuo 13.-17.5. 1917. Bešli Ante Josipov r. 1885., pješak, poginuo u Srbiji 1914. - smrt ubilježena dopisom kotorskog suda u Sinju br: a281/2 od 24.3.1916. Bešli Mate Marijov r. 1897., civil vodi tovarnih životinja, umro od tuberkuloze 4.2.1916. u Karolinen – Kinderspital IX u Beu i pokopan.

– MU 1892.-1918., Vj. 488/1916, u MU je navedeno da je umro 20.1.1916.

Bešli Mate Jozin iz Potravlja, r. 1888., pješak 7/23. domob. pješ. puk., umro 3.4.1917. od tuberkuloze u Kremsu gdje je i pokopan Bešli Pavao Blažev r. 1863., vodi tovarnih životinja, umro 19.6.1915. Bilandži Josip Filipov iz Maljkova r. 1877., civil koijaš Crvenog križa, umro 28.4.1917. od tuberkuloze u Beu X gdje je i pokopan Bilandži Mate Petrov iz Maljkova, r. 1890., pješak 14/22. pješ. puk., umro 3.11. 1915. Bilandži Petar Antin iz Maljkova, r. 1891., pješak 11/22. pješ. puk., umro u Sinju 27.9. 1914. Budi Stipan Nikolin, r. 1895., pješak 2/22. pješ. puk., umro 29.6. 1916. – PG 450/ 1916. Budimir Ante Tadijin iz Maljkova – roen 1888., pješak 23. dom. pješ. puk., umro 19.4.1916. od tuberkuloze u bolnici u Zagrebu

Budimir Božo Antin iz Maljkova, r. 1888., pješak 3/22. pješ. puk., nestao na Tirolu, smrt ubilježena temeljem dopisa Velikog župana u Splitu od 20.12. 1927. br. 14336/27. – MU 1919 – 1932., PG 347/1915 bilježi ranjavanje ali ne i smrt.

Cvitkovi Filip Grgin r. 1887., pješak 23. pješ. puk., umro

6.7.1916. od tuberkuloze u Beu gdje je i pokopan. Cvitkovi onle Martin Josipov iz Satria, roen 1876., pješak 23. dom. pješ. puk., umro 4.4.1918. - Innsbrück.

Cvitkovi Miho Andrijin r. 1882., pješak, poginuo 22.9.1914. kod Jagodine.

Cvitkovi onle Ivan Petrov iz Satria, r. 1879., pješak, poginuo kod Jagodine u Srbiji 19.9.1914.

Cvitkovi onle Stipan Stipanov iz Satria, r. 1885., pješak, poginuo na brdu Podgora kod Gorice 23.6.1915.

Domazet Toma Nikolin iz Satria, r. 1882., pješak, poginuo u Podgori kod Gorice 5.7.1915. Gašpar Ivan Petrov r. 1885., pješak 3/22. pješ. puk., poginuo Calvaria kod Gorice 11. – 14.11.1915. Gašpar Jure Petrov r. 1882., pješak poginuo u Albaniji 27.9. 1917.

Gaspar Luka Matin r. 1877., pješak 23. Nar. ust., umro 15.7.1918. Gaspar Petar Lukin, r. 1887, priuvni pješak., umro 5.12.1914. Glavina Ante Lovrin r. 1865., pri. pješak 4/22. pješ. puk., umro 2.5.1917. od zapaljenja plune maramice u bolnici u Mostaru gdje je i sahranjen. Hrgovi Dujo Grgin iz Satria, r. 1882., pješak priuvnik 37. dom. pješ. puk., zarobljeništvo Padula, Italija umro od tifusa 5.4.19. Hrgovi Marko Stipanov iz Satria, r. 1885., pješak, ranjen na Gorici, umro 18.9. 1916. u bolnici-Budimpešti. Kanaet Ante Filipov r. 1875., pješak, poginuo 12.9.1917. u Kolašinu Srbija.

Knezovi Ivan Tomin r. 1877., pješak, umro od upale plua u Potravlju 19.2.1917. (bio na dopustu).

Knezovi Marko Pilipov r. 1870., pješak, umro u Potravlju od upale plua 31.3.1918.

Kudri Martin Lukin r. 1883., pri. pješak 3/23. dom. pješ. puk., zarobljenik u Nišu – Srbija, umro u

Valjevu 7.5.1921. – MU 1919 – 1932, PG 194/1915. donosi podatak o zarobljavanju, ali ne i o smrti. Kunac Ante Mijin, r. 1887., pješak 37. pješ. puk., umro 24.05.1917. u vojnoj bolnici u Sinju od tuberkuloze. – MU 1892-1918. Kunac Mate Antin r. 1890. pri. pješak 10/22. pješ. puk., zarobljen u Srbiji umro i pokopan 1.3.1919. u Srbiji - smrt ubilježena temeljem dopisa kotorskog suda u Sinju br: a359/28 od 1919. – MU 1919 – 1932., PG 399/1916 donosi vijest o zarobljavanju. Kunac Marko Mijin r. 1895., pješak, 2/23. dom. pješ. puk., poginuo u Mokrinom 16.9.1917.

Kunac Pavao Josipov r. 1886., pješak 1/23. dom. pješ. puk., poginuo Mostovna glava Gorica 29.10.1915.

– MU 1892.-1918., Vj. 488/1916, u MU je navedeno da je umro 20.1.1916.

Bešli Mate Jozin iz Potravlja, r. 1888., pješak 7/23. domob. pješ. puk., umro 3.4.1917. od tuberkuloze u Kremsu gdje je i pokopan Bešli Pavao Blažev r. 1863., vodi tovarnih životinja, umro 19.6.1915. Bilandži Josip Filipov iz Maljkova r. 1877., civil koijaš Crvenog križa, umro 28.4.1917. od tuberkuloze u Beu X gdje je i pokopan Bilandži Mate Petrov iz Maljkova, r. 1890., pješak 14/22. pješ. puk., umro 3.11. 1915. Bilandži Petar Antin iz Maljkova, r. 1891., pješak 11/22. pješ. puk., umro u Sinju 27.9. 1914. Budi Stipan Nikolin, r. 1895., pješak 2/22. pješ. puk., umro 29.6. 1916. – PG 450/ 1916. Budimir Ante Tadijin iz Maljkova – roen 1888., pješak 23. dom. pješ. puk., umro 19.4.1916. od tuberkuloze u bolnici u Zagrebu

Budimir Božo Antin iz Maljkova, r. 1888., pješak 3/22. pješ. puk., nestao na Tirolu, smrt ubilježena temeljem dopisa Velikog župana u Splitu od 20.12. 1927. br. 14336/27. – MU 1919 – 1932., PG 347/1915 bilježi ranjavanje ali ne i smrt.

Cvitkovi Filip Grgin r. 1887., pješak 23. pješ. puk., umro

6.7.1916. od tuberkuloze u Beu gdje je i pokopan. Cvitkovi onle Martin Josipov iz Satria, roen 1876., pješak 23. dom. pješ. puk., umro 4.4.1918. - Innsbrück.

Cvitkovi Miho Andrijin r. 1882., pješak, poginuo 22.9.1914. kod Jagodine.

Cvitkovi onle Ivan Petrov iz Satria, r. 1879., pješak, poginuo kod Jagodine u Srbiji 19.9.1914.

Cvitkovi onle Stipan Stipanov iz Satria, r. 1885., pješak, poginuo na brdu Podgora kod Gorice 23.6.1915.

Domazet Toma Nikolin iz Satria, r. 1882., pješak, poginuo u Podgori kod Gorice 5.7.1915. Gašpar Ivan Petrov r. 1885., pješak 3/22. pješ. puk., poginuo Calvaria kod Gorice 11. – 14.11.1915. Gašpar Jure Petrov r. 1882., pješak poginuo u Albaniji 27.9. 1917.

Gaspar Luka Matin r. 1877., pješak 23. Nar. ust., umro 15.7.1918. Gaspar Petar Lukin, r. 1887, priuvni pješak., umro 5.12.1914. Glavina Ante Lovrin r. 1865., pri. pješak 4/22. pješ. puk., umro 2.5.1917. od zapaljenja plune maramice u bolnici u Mostaru gdje je i sahranjen. Hrgovi Dujo Grgin iz Satria, r. 1882., pješak priuvnik 37. dom. pješ. puk., zarobljeništvo Padula, Italija umro od tifusa 5.4.19. Hrgovi Marko Stipanov iz Satria, r. 1885., pješak, ranjen na Gorici, umro 18.9. 1916. u bolnici-Budimpešti. Kanaet Ante Filipov r. 1875., pješak, poginuo 12.9.1917. u Kolašinu Srbija.

Knezovi Ivan Tomin r. 1877., pješak, umro od upale plua u Potravlju 19.2.1917. (bio na dopustu).

Knezovi Marko Pilipov r. 1870., pješak, umro u Potravlju od upale plua 31.3.1918.

Kudri Martin Lukin r. 1883., pri. pješak 3/23. dom. pješ. puk., zarobljenik u Nišu – Srbija, umro u

Valjevu 7.5.1921. – MU 1919 – 1932, PG 194/1915. donosi podatak o zarobljavanju, ali ne i o smrti. Kunac Ante Mijin, r. 1887., pješak 37. pješ. puk., umro 24.05.1917. u vojnoj bolnici u Sinju od tuberkuloze. – MU 1892-1918. Kunac Mate Antin r. 1890. pri. pješak 10/22. pješ. puk., zarobljen u Srbiji umro i pokopan 1.3.1919. u Srbiji - smrt ubilježena temeljem dopisa kotorskog suda u Sinju br: a359/28 od 1919. – MU 1919 – 1932., PG 399/1916 donosi vijest o zarobljavanju. Kunac Marko Mijin r. 1895., pješak, 2/23. dom. pješ. puk., poginuo u Mokrinom 16.9.1917.

Kunac Pavao Josipov r. 1886., pješak 1/23. dom. pješ. puk., poginuo Mostovna glava Gorica 29.10.1915.

Kunac Buko Grgo Blažov r. 4. 4. 1895. umro u bolnici u Mostaru 10.5.1916.

Kunac Buko Josip Pilipov r. 1888., pješak, umro u bolnici u Petrinji 6.12.1916. – MU 1892-1918, Banovac br. 2. od 6.1.1917. Petrinja

Liji Ante Lukin r. 1896., pješak, poginuo na Piavi 17.6.1918.

Liji Ivan r. 1879., pri. razvodnik 6/23. Nar. ust., poginuo 21.9.1917. – PG 696/1918. Lovri Filip Antin r. 1898., pješak, umro u bolnici u Mostaru 3.11.1916. Pripuzi Ivan Lukin r. 1892., razv. 1/22. pješ. puk., umro 21.1.1917. od dizenterije u bolnici u Innsbrucku gdje je i sahranjen.

Proli Ante Markov iz Satria, r. 1894., umro od skrleti u bolnici u Sinju 4.12.1914. Proli Luka Ivanov iz Satria – roen 1875., pri. pješak 4/23. Nar. ust., ranjen i zarobljen u Nišu, u MU ne navodi se datum smrti, ve samo da je nestao na Jagodini

Proli Mate Antin iz Satria, r. 1895., pješak 22. pješ. puk., umro 14.4. 1918. u Beu Prološi Josip Matin roen 1882., umro u bolnici u Osijeku 23.2.1918. Prološi Luka Ivanov r. 1873., pješak 22. pješ. puk., umro u bolnici

u Mostaru 9.9.1917. Prološi Mate, pješak 17/23. domob. pješ. puk., poginuo 1.4.1916. u Görzu gdje je i pokopan. Prološi Metod Luka Ivanov r. 1893., pješak, umro u Orahovici, Slavonija 1.4.1916.

Roži Ivan Josipov r. 1875., pješak, umro u bolnici u Sarajevu 9.6.1917.

Sadžak Marko Josipov r. 1882., vodi tovarnih životinja 22. pješ. puk., umro 6.12.1917. u bolnici u Trebinju – MU 1892-1918,

Soldi Ante Pilipov iz Satria, r. 1873., pješak, umro u bolnici u Meljine 10.4.1917.

Soldi Filip Lukin iz Satria, r. 1896., vodi tovarnih životinja, umro od suije 11.12.1916. u Satriu.

Soldi Mate iz Satria, r. 1897., pri. pješak 4/23, umro 10.5.1917. u Osijeku i sahranjen (tuberkuloza).

Soldi Stipan Matin r. 1887. pješak, poginuo u Italiji 31.12.1915. Tadi Ante Ivanov r. 1880., pri. pješak 5/37. pješ. puk., ranjen, umro od upale plua 17.3. 1916. u pri. bol. br. 7. u Wrschowitz-Nusle, pokop u Sternthal Pettau u Štajerskoj.

STRADANJA ŽUPLJANA ŽUPE SV. FILIPA I JAKOVA ap. - POTRAVLJE - U PRVOM SVJETSKOM RATU

Ovaj rad je posveen žrtvama Prvog svjetskog rata iz naše župe, te predstavlja samo jedan mali prilog u ukupnom rasvjetljavanju žrtve koju su podnijeli naši oevi i djedovi kroz ratove koji su obilježili 20. stoljee. Brojni su autori (npr. fra Petar Bezina - Župljani župa povjerenih Franjevakoj provinciji Presvetog Otkupitelja žrtve rata 1941.-1945., 1990.-1995.) pisali o stradanjima ljudi iz našeg kraja i šire u 2. svjetskom ratu i porau, i Domovinskom ratu, te su žrtve tih ratova uglavnom popisane. Ovaj rad ima isti cilj, te tako upotpuniti Potravski žrtvoslov. Izvori podataka su matine knjige umrlih župe Potravlje 1892 – 1918., i 1918 – 1932 (Matini ured Sinj), te publikacije Verlustliste (Popis gubitaka) koju je izdavalo ministarstvo rata u Beu, i Nachrichten über Verwundete und Kranke (Vijesti o ranjenicima i bolesnicima) - Crveni križ u Beu. Alebi Bariša Antin iz Satria, r. 1880., pješak 22. pješ. puk., bolestan, umro 19.8.1917. u bolnici Stainhof u Beu XIII Alebi Jure Matin iz Satria, r. 1877., pješak 4/23. Nar. ust., umro u Srbiji 30.10.1915. – PG 1915. bilježi ranjavanje, a smrt (3.11. 1915.)

Alebi Stipan Antin iz Satria, r. 1883., pješak 8/23. dom. pješ. puk., poginuo Mostovna glavica kod Gorice 29.10.1915. Babi Marko Antin r. 1895, pješak, umro u bolnici u Linzu 8.9.1917. Babi Mate Antin r. 1897., pješak 10/23. dom. pješ. puk., poginuo 13.-17.5. 1917. Bešli Ante Josipov r. 1885., pješak, poginuo u Srbiji 1914. - smrt ubilježena dopisom kotorskog suda u Sinju br: a281/2 od 24.3.1916. Bešli Mate Marijov r. 1897., civil vodi tovarnih životinja, umro od tuberkuloze 4.2.1916. u Karolinen – Kinderspital IX u Beu i pokopan.

Posebni ministerijalni plodovi mise primjenjuju se na pojedinanu nakanu mise – to jest “za koga se misa prikazuje”. Posebnu osobnu milost zadobiva sveenik koji djeluje u Kristovoj osobi prikazujui misu, kao i oni koji prisustvuju i sudjeluju u prinošenju misne žrtve. Stoga, što se više svetih misa slavi, više se milosti udjeljuje. Primjerice, ako su sve ostale stvari jednake, slavljenjem 10 svetih misa za spasenje duše iz istilišta zadobiva se deseterostruka milost jedne mise. Misna nakana može biti odreena razliitim imbenicima: Crkva može odrediti slavljenje posebne nakane – npr. svi su župnici dužni slaviti jednu misu nedjeljom i blagdanima na nakanu svojih župljana (pro populo), živih i preminulih. Sveenik može u svetoj misi imati vlastitu nakanu u prinošenju mise, poput pokoja duše svojih roditelja. Konano, pojedinac može zamoliti sveenika da služi obino se sveeniku daje odreeni prilog, ime se u skladu s pravednošu stvara obveza koja se mora ispuniti. Ne samo da porijeklo ove prakse nalazimo u ranoj Crkvi ve i jasno prepoznajemo njezinu važnost. Kada se susretnemo sa smru nekog pojedinca, ak i osobe koja nije katolik, slavljenje mise na nakanu spasenja duše pokojnika i upravljanje molitve korisnije je i utješnije nego bilo koje drugo izražavanje suuti ili kitu cvijea. Slavljenje mise na odreenu nakanu, bilo da se radi o roendanu, godišnjici ili posebnoj potrebi je prikladan, plodonosan i hvale vrijedan in.

Tadi Mate Antin – ranjen kod Gorice na Soi, umro od tuberkuloze i zadobivenih rana u bolnici br. 23 u Zagrebu 7.5.1916.

Titli Petar Pavlov r. 1882., pješak, poginuo u Italiji 31.8.1916.

Vardi Jure Lukin r. 1896., pješak 22. pješ. puk., umro 3.5. 1917. od zastoja srca.

Vardo Marko Ilijin r. 1882., pješak 1/23. dom. pješ. puk., umro u Orahovici 13.6.1916., u PG i Vj. se navodi ranjavanje, ali ne i smrt.

Vukovi Luka Markov r. 1890., pješak 23. domob. pješ. puk. umro 27.9. 1917. u bolnici u Grazu

Pored navedenih poginulih i umrlih žrtava znaajan je broj zarobljenih (14), te ranjenih i oboljelih (46) mještana iz naše župe. Zarobljeni: Bilandži 2, Gašpar 1, Glavini 1, Hrgovi 1, Juri 1, Knezovi 1, Kunac 4, Proli 1, Prološi 1, Titli 1. Posebno zastrašujui je bio zarobljeniki put Josipa Gašpara Lukinog roenog 1893., pješaka 2/22. pješ. puk. koji je zarobljen na srpskom frontu. Kao zarobljenik bio u Nišu. Nakon kapitulacije Srbije pješke iz Niša s ostalim zarobljenicima i srpskom vojskom pješaili su do Albanske obale, da bi na kraju završio u najgorem talijanskom zarobljenikom logoru Asinari odjel Fornelli, Italien. Ranjeni i oboljeli: Alebi 1, Babi 1, Bešli 3, Bobeta 1, Budi 3, Budimir 2, Domazet 1, Glavini 1, Hrgovi 3, Juri 1, Kanaet 2, Knezovi 1, Koji 1, Kotromanovi 2, Kudri 3, Kunac 4, Liji 1, Maglica 2, Pripuzi 1, Proli 5, Prološi 1, Titli 3, Šuljuk 1, Vukovi 1, Vukuši 2

Ante Koji

U svijetu je zabilježen poveani postotak populacije koja za se go-vori da je ateist ili agnostik, osobito je sve više i više mladih ljudi koji poinju sumnjati u Božju prisutnost i Rije. Ne brinite se itatelji, ovo nije jedan od mnogih zapisa koji e s mržnjom govoriti protiv znanosti i njenih otkria, niti bi trebalo postojati ikakva politika ili ekonomska inicijativa iza svega. Naime, dok se za stariju populaciju može rei da su (p)ostali ateisti iz kakvog politikog razloga (npr. Komunisti) ili radi toga da se u neku ruku “osvete” pojedincu ili skupini, takav sluaj kod mladih ne postoji. Razlog? Internet i globalizacija. U redu, u slavenskim zemljama kao što je Lijepa Naša, veina svi-jeta, i staro i mlado jest i ostaje na tome da su vjernici. Primjerice, Poljska, ima 87.6% stanovništva koji su u isto vrijeme rimo-katolici (dok je u nas taj postotak iznosi 86.28%). Da ne govorimo o Rusiji i o ostalim “ortodoksnim” zemljama istoka, ovakav fenomen rasta ateizma i agnosticizma se razvija pretežito u zapadnim zemljama, osobito u SAD-u, a i u zapadnoj Europi. Zašto? Jer ve se neko vrijeme razvija taj mentalitet “zdravo za gotovo”, gdje osobito mladi razvijaju naviku da svaki oblik informacije dobiju i kon-zumiraju instantno, bez mnogo predomišljaja. Mnogi e potvrivati legimitivnost svojih tvrdnji time što samo potraže i nau kakav lanak u novinama i na internetu, te samo “pokažu” drugoj stranci u diskusiji. U ovom sluaju, “diskusija” nije uobiajena kratkotrajna debata, nego sveopi pojam koji se širi pomou globalizacije i instant informativnog mentaliteta. Kada bih nastavio, mogao bih priati o prirodi argumenata I debata I posve ignorirati glavnu toku ovog zapisa. Što, naravno, neu.

Kada bi se upitalo bilo kojeg mladog ponosnog ateista zašto je odluio postati ateist, u najmanju ruku prvo e rei da se ateistom “ne postaje”, nego do toga esto doe iz kakvih osobnih razloga, kao što su odreeni dogaaji u djetinjstvu koji su ih natjerali na razmišljanje. Zatim, kad odlue postati ateisti, ostanu iz sasvim drukijih razloga. Jedan od njihovih najpoznatijih tvrdnji, citata, ili kako ve, glasi: “Ako

Bog postoji, ili je beskoristan, ili nas mrzi”. Ne pomaže to, kad uzmu

Što tono znai slaviti misu na odreenu nakanu? Slaviti misu na odreenu nakanu je prikladan, plodonosan i hvale vrijedan in. Svaki pojedinac može zamoliti sveenika da slavi misu na odreenu nakanu: iz zahvalnosti zbog neega, za neku osobu ili kao što je naješe sluaj – za pokoj duše preminuloga. Ne smijemo zaboraviti na beskonanu milost darovanu našim dušama koja izvire iz misne žrtve. Tradicija misnih nakana za druge, osobito za pokojne potjee iz vremena vrlo rane Crkve. Natpisi iz 2 st. svjedoe o ovoj praksi. Hipolitovi Kanoni (235.) izravno spominju primanje molitve za mrtve tijekom sv. mise. Sv. iril Jeruzalemski (386.) opisuje kako se u misi sjeamo živih i mrtvih. On naglašava kako euharistija, žrtva našega Gospodina, pomaže grešnicima, živima i pokojnima. Sv. Ambrozije (397.) propovijeda: „Mi Gospodnju kuu“. Sv. papa Grgur Veliki (604.) upozorava: „Ne oklijevajmo kako bismo pomogli onima koji su umrli i upravimo svoje molitve za njih.“ Kada sveenik služi svetu misu on ima tri nakane. Prva sveenikova nakana jest da misu služi pobožno i valjano prema uputama Crkve. Druga je da služi misu u zajedništvu s itavom Crkvom i za dobro itave Crkve. Trea se odnosi na služenje mise na odreenu nakanu (intenciju) – poput pokoja duše pokojnika. Stoga, uinci mise ostvaruju odreene milosti ili plodove. Openiti plodovi ili uinci mise su nad itavom Crkvom – živima vjernima i sirotim dušama u istilištu. Zbog toga se u misnom kanonu (euharistijskoj molitvi) posebno spominju kako živi, tako i pokojni.

zz zzzzzzzzz

z

zz

Bibliju u ruke, mogu pronai citat koji e im pomoi tu tvrdnju potkrijepiti. Ve u Knjizi Postanka nailaze na paragrafe koji naizgled nemaju smisla. Naravno, kad se rijei Biblije itaju oitim oima. No legimitivnost Biblije nije toliko ugrožena koliko je ugroženo ope poimanje našega Gospodina. Pomisliti na to da naš Gospodin nije svemogui ili da mu mi nismo najdraži ne dolazi samo “od logike”, ve i od propagandnog utjecaja sve šireg Interneta a i s time globalizacije. Lako je mladomu ovjeku doi na pamet nekakva ideja, otkad je ovjeka tako je bilo, no najasnije ideje su bile utisnute okolinom i ljudima. U današnjoj eri, taj utjecaj je znaajno smanjen, kada je Internet postao jedan od glavnih izvora informacija. Svatko tko se s njime duže služio zna da nije sve na Internetu istina, no što bi netko bez orijentacije mogao znati? Te samo tako, toj mladoj osobi cijeli svijet je na dlanu. Naravno, takav preširok rang konstantih informacija dovodi do mnogih nuspojava. Dijete ili tinejdžer se poinje uiti na to da se brine o stvarima van njegova utjecaja ili sposobnosti. Sam pisac ovog lanka zna, iz osobnog iskustva, da odjedanput, mladež koja je prije bila relativno svjesna o dogaajima svijeta, sada zna previše za svoje dobro. U rijenik ulaze pojmovi poput “krize”, “ratovi”, “terorizam”, pojmovi koji su prije bili ekskluzivni akcijskim filmovima i slinim medijima sada su dogaaji koji se prate više od škole i osobnog posla. U mladeži se usauje strah, polazivši od “znanstvenih lanaka” i “politikih reportaža”, današnji mladi ue se i pripremaju se za nove ratove, novu kugu, kriminalce, ili raspad svijeta, “desentiziraju” se od vlastitog identiteta, smatraju život bezvrijednim, upadaju u depresije i izoliraju se, jer “na kraju je sve to ništa”. Sva ta navala beskorisnih informacija za takvu dob preplavljuje mlade koji odmah za tim sklanjaju tragove svojih identiteta, te se prerano pripremaju za svoju “konanu propast”. Takav mentalitet, “Zdravo za gotovo”, utjee na sve, ak i na njihovu vjeru. Prihvaaju naj-novije informacije s frontova, a odbacuju Boga, koji ih je navodno “poslao da žive u nesrei”. Sam Bog koji ih ljubi i uva, za njih je bezdušni tiranin koga samo zanima

bol, te se ne bi htjeli “klanjati takvom idolu”. Nemaju vremena da porazmisle o citatima koje su proitali, ve ih sebi uzimaju na dušu i koriste kao argumente da mogu s njima “upozoriti” i “obavijestiti” druge o “konanom smaku svijeta”. Nauili su ih svi lanci koji su napisani s direktnom informacijom, bez ikakvog sve-vremenskog dijalekta iz kojih e mladi ljudi uiti o životu. Kada samo znaju birati varijable, u oima im se gubi Rije, te bez Rijei koje bi mogli uti i vidjeti, oni ne vide Gospodina, onakvog kakvog jest. Naravno, kada ovjek radi na tome da izgubi svoj identitet, izgubi takoer vjeru u Gospodina. Ne dajte svojoj djeci za pravo da se brinu o stvarima o kojima oni nemaju utjecaja. Taj momentalni osjeaj beskorisnosti može ostati trajan. Kada oni ponu o sebi misliti da nemaju vrijednosti, za njih ili Bog nee postojati ili e im on biti neprijatelj. Djeca još nemaju “pojma”, nemaju orijentaciju na svijet, ne znaju s kojim e oima još oni gledati. S nepravilnim “oima”, oslijepe na dobro Boga i svijeta.

DANAS JE PROLJEE A JA GA NE MOGU VIDJETI Jedan je slijepi ovjek sjedio na stepenicama zgrade, sa šeširom blizu svojih stopala i natpisom: “Slijep sam, molim vas pružite mi pomo.“ Jedan sluajni prolaznik, strunjak za reklamu, koji je tuda prolazio, zaustavio se zapažajui da se u šeširu nalazi samo nekoliko novia. Sagnuo se i bez pitanja, uzeo karton, okrenuo ga ispisavši novi natpis. Tijekom popodneva vratio se do slijepog ovjeka i vidio kako je šešir pun novia i novanica. Slijepi ga je prosjak, prepoznavajui ga po koraku, upitao nije li on bio taj koji je nešto napisao na kartonu i što je to mogao napisati. Na to je prolaznik odgovorio: “Nisam napisao neistinu…, samo sam

napisao tvoju poruku na drugaiji nain“, nasmiješio se i izgubio u gužvi. I tako slijepi ovjek nije saznao da je natpis jednostavno glasio: “Danas je proljee… a ja ga ne mogu vidjeti.“

zzzzzzz zz zz zz

List župe sv. Filipa i Jakova ap. - Potravlje GODIŠTE VI. 2017. Br. 3 (16)

iz života naše iz života naše

STATISTIKA ŽUPE - 1. 8. 2017.

POTRAVLJE SATRI MALJKOVO

lan obitelji ukupno l. obitelji uk. l. obitelji uk.

1 54 54 1 32 32 1 4 4 ——————————————————————————————————————————————————————-

2 59 118 2 46 92 2 7 14 ———————————————————————————————————————————————————-

3 28 84 3 26 78 3 5 15 _ ————————————————————————————————————————————————————-

4 31 124 4 22 88 4 2 8 ______——————————————————————————————————————————————————-

5 19 95 5 10 50 5 1 5 ————————————————————————–—————————————————————————————-

6 8 48 6 5 30 6 1 6 —————————————————————————————————————————————————————

7 1 7 7 1 7 —————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

8 8 1 8 8 1 8 —————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

10 1 10 ———————————————————————————————————————————————————————————————————————————— ——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

201 540 143 385 30 60

Sveukupno u 374 dima živi 985 eljadi njih nisam unio, te 2 obitelji koje su s djecom otišle u Njemaku.

KRŠTENJA: 1. 12. 2. ANDRIJA Alebi sin Daria i Ane r. Žegarac 2. 19. 2. NIKA Alebi ki Luke i Ivane r. Guli 3. 30. 4. SANJA Alebi ki Jurice i Jelene r. Balaji 4. 02. 6. MIRTA Glavini ki Nediljka i Paule r. Živalj 5. 03. 6. LEA Milin ki Grge i Marte r. Šomvarac 6. 25. 6. MIA Budimir ki Ivana i Marine r. Doljanin 7. 29. 7. JURE Hrgovi sin Ante i Katarine r. Crljen 8. 30. 7. PETAR Titli sin Stipe i Božane r. Kunac 9. 13. 9. ANTE Vukuši sin Ante J. i Marine r. Deli

Informativni list župe Sv. Filipa i Jakova - Potravlje Izdava: Župni ured sv. Filipa i Jakova * Potravlje 76 * 21233 Hrvace Glavni i odgovorni urednik: fra Stanko Dotur, župnik Tel. & Fax.:021/ 818 555, Mob. 099 8225733 - E-mail: stanko.dotur@ si.t-com.hr List izlazi povremeno, a uzdržava se dobrovoljnim prilozima Žiro raun: Splitska banka HRO9 2330 0031 1001 3949 4

Uenici Osnovne Škole NGENGERE DR. Kongo

Predmet: ZAHVALNICA NAŠIM DOBROINITELJIMA

Predragi naši DOBROINITELJI, Mi uenici Osnovne Škole u Misiji Ngengere, osjeamo zaista neizre-civu radost da možemo, u ime svih aka ostalih Osnovnih Škola u naše dvi Misije: Kimbulu i Ngengere, napisati ovu ZAHVALNICU vama našim DOBROINITELJIMA – bolje reeno, našim dragim RODITELJIMA, jer siromašnih obitelji, a neki su i izbjeglice, jer u mnogim našim selima vlada ratno stanje i strašna nesigurnost. Mi nemamo ništa drugo, nego vam darujemo našu djetinjsku radost, odanost i zahvalnost. Možemo vam iskreno rei da, iako poesto idemo spavati i bez redovito uiti – to jest da nas uitelj ne goni iz razreda kao mnoge druge, budui da vi plaate redovito našu školarinu. Ne stidimo se rei i priznati vama našim Dobroiniteljima- Roditeljima koji nam plaate školovanje: Da nije vas, veliki broj nas postali bi lopovi ili djeca ulice, a mnogi bi postali «djeca vojnici», dakle osobe bez ikakve budunosti. Naši roditelji ili skrbnici, kod kojih boravimo, i oni vas pozdravljaju i od srca vam zahvaljuju. Svi mi svaki dan molimo da vas Bog, naš i vaš dobri OTAC, nagradi - naše sestre i braa u Kristu,- budu sretni u životu i veseli u školi, kao što smo i mi sretni i veseli što idemo u školu i spremamo našu bolju budunost. Ponovno vam opet velimo: HVALA VAM !

Siroad i siromašni uenici Osnovne Škole u Ngengere.

ZAHVALNICU podpisuje, pozdravima se pridružuje, fra Ilija-misionar

PROSLAVA 350. god. ŽUPE i 290. god. GOSPE POTRAVSKE

Trodnevnica - Petak, 6. listopada 2017.

Klanjanje Presvetom sakramentu i sv. Misa u 17,30 sati Predvodi župnik fra Stanko Dotur

- Subota, 7. listopada 2017.

Sveta Misa u 17,30 sati

Predvodi fra Božo Vuleta, duhovnik bogoslova pjevane djelove sv. Mise, te nakon Mise koncert (duhovne i rodoljubne pjesme) pjeva zbor sestara milosrdnica provincije Navještenja Gospodinova - Split, Orguljašica i voditeljica zbora: s. M. Mirta Škopljanac Maina

- Nedjelja, 8. listopada 2017.

Sveta Misa u 10,30 sati Sveano misno slavlje predvodi Fra Joško Kodžoman, provincijal Nakon mise domijenak za sve uzvanike. Od 14,00 sati - Zabavni program

List župe sv. Filipa i Jakova ap. - Potravlje

GODIŠTE VI. 2017. Br. 3 (16)