Prostorni Plan NP PJ

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERAKnjiga II. Obrazloenje Plana i obvezni prilozi_________________________________________________________________________


_________________________________________________________________________Nositelj izrade Plana:

Republika Hrvatska.

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstvaUlica Republike Austrije 20, Zagreb Ministar: Branko Bai, dipl.ing.geod.

_________________________________________________________________________Struni izraiva Plana: Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o. Ulica Frane Petria 4, Zagreb Direktor: Mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Zagreb, 2011.god.___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 1



Organizacija i sudionici izrade PlanaNositelj izrade Plana:

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstvaMinistar Branko Bai, dipl.ing.geod. Koordinator izrade Plana:

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Zavod za prostorno planiranjeRavnatelj Antun Paunovi, dipl.ing.arh. Koordinator izrade Plana Ratko Cimerman, dipl.ing.arh. Struni izraiva Plana:

Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o.Direktor - mr.sc. Ninoslav Dusper, dip. ing.arh. Odgovorni voditelj izrade Plana mr.sc. Ninoslav Dusper, dip. ing.arh. u suradnji sa:

Javnom ustanovom Zavodom za prostorno ureenje Liko-senjske upanijeRavnatelj Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra. Struni tim u izradi Plana: Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o.: Laura Vitasovi Vojni, dipl.ing.gra. Marija Babi, ing.gra. Gordan Maek, dipl.ing.prom. Nataa Avakumovi, dipl.ing.ur.kraj. Marijan Prus, dipl.iur. mr.sc. Rafaela Kovaevi Paali, dipl.ing.geogr. Juraj Dusper, dipl.oec. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje: Ratko Cimerman, dipl.ing.arh. Javna ustanova Zavod za prostorno ureenje Liko-senjske upanije: Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra. Ministarstvo kulture: Radenko Deeli, dipl.ing.biol. Ksenija Petri, dipl.ing.arh. Dravni zavod za zatitu prirode: mr.sc. Irina Zupan, dipl.ing.biol. Irina eger Plee, prof.geol. i geogr. Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera: Stjepan Dujmovi, ddipl.ing.geod. mr.sc. Antonija Dujmovi dr.sc. Natalija Pavlus Struni suradnici i/ili autori strunih studija:

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 2



1. Geoloka, hidrogeoloka i geomorfoloka obiljeja Koordinator strunog tima: Struni tim: 2. Pedoloka obiljeja:

prof.dr.sc. Boidar Biondi prof. dr.sc. Boidar Stilinovi prof. dr. sc. Sanja Kapelj prof. dr.sc. Matko Bogunovi prof.dr.sc. eljko Vidaek doc.dr.sc. Stjepan Husnjak mr.sc. Aleksandra Bensa

3. Vegetacijska obiljeja Travnjaka i cretna vegetacija i osobitosti flore Flora i vegetacija oko jezera ume u Nacionalnom parku ume uz granice Nacionalnog parka 4. Obiljeja ivotinjskog svijeta Koordinator strunog tima: Entomofauna Ihtiofauna Ornitofauna Mali sisavci Veliki sisavci Divlja uz granice Nacionalnog parka

prof.dr. Nedjeljka egulja prof.dr. Nedjeljka egulja doc.dr.sc. Ivica Tikvi Branko Iviek, dipl.ing.um.

elimir tahan, dipl.ing.um. prof.dr.sc. Boris Hraovec mr.sc. Zlatko Homen dr.sc. Gordan Luka dr.sc. Nikola Tvrtkovi prof.dr.sc. uro Huber Branko Iviek, dipl.ing.um.

Ministarstvo kulture ; Uprava za zatitu kulturne batine Konzervatorski odjel u Zagrebu Radenko Deeli, dipl.in.biol Ksenija Petri, dipl.ing.arh Ana Mlinar, prof.etnolog Nikolina Vrekalo, dipl.povj. umj mr.sc. Ivana Horbec, dipl.povj. Amelija Veki, dipl.arheolog. Dravni zavod za zatitu prirode mr.sc. Irina Zupan,dipl.ing.biol. Irina egar Plee, prof. geolog. i geograf. Gordana Zwicker Kompar, dipl.ing.geolog. Karla Fabrio ubri, prof.biol. Vesna Zlatar , prof. biol. Javna ustanova NP Plitvika jezera" Stjepan Dujmovi, dipl.ing.geod. mr.sc. Antonija Dujmovi dr.sc. Natalija Pavlus upanija Liko-senjska prof.Ivica Mataija JU Zavod za prostorno ureenje Liko-senjske upanije Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra Ante Paali, dipl.ing.arh. Goran uper, dipl.ing.arh Gordana Vuki, dipl.ing.arh. Urbing d.o.o. Zagreb - Pripremni radovi za izradu Plana Darko Martinec, dipl.ing.arh. Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh. mr.sc. Tonko Radica, prof.geog. Predstavnici strunog povjerenstva koje ispred Liko-Senjske upanije provodi nadzor nad realizacijom radova : ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 3



MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA Zavod za prostorno ureenje Koordinator izrade Plana: Ratko Cimerman, dipl.ing.arh. LIKO -SENJSKA UPANIJA JU Zavod za prostorno ureenje Liko-senjske upanije Ravnatelj: Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra KARLOVAKA UPANIJA JU Zavod za prostorno ureenje Ravnatelj: Marinko Maradin, dipl.ing.arh. MINISTARSTVO KULTURE Koordinator: Radenko Deeli, dipl.ing.biol. JAVNA USTANOVA NP PLITVIKA JEZERA Predsjednik Upravnog vijea : prof. Ivica Mataija Ravnatelj: mr. sc. Branislav uti Koordinatori: mr. sc. Antonija Dujmovi Stjepan Dujmovi, dipl.ing.geod.




Sadraj:Knjiga II.

OBRAZLOENJE PLANA I OBVEZNI PRILOZIUVOD 1. POLAZITA 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti u odnosu na prostor i sustav Drave 1.2. Pregled zakonske osnove razvoja i zatite kategorija zatite prirodne i kulturne batine Nacionalni park 1.3. Struna podloga zatite prirode 1.4. Plan upravljanja Nacionalnog parka "Plitvika jezera" 1.5. Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera 2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA - Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja u odnosu demografske i gospodarske podatke i pokazatelje 2.1. Sustav naselja2.1.1. Osvrt na povijesni razvoj naselja i naseljenosti na podruju NP PJ 2.1.2. Analiza postojeeg stanja i obiljeja naselja 2.1.3. Izdvojeni objekti izvan granica graevinskih podruja naselja

15 19 19 26 26 30 33 34 3434 35 51

2.2. Stanje infrastrukture2.2.1. Prometni sustav (cestovni i eljezniki) 2.2.2. Pota i telekomunikacij e 2.2.3. Elektroopskrba 2.2.4. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja) 2.2.5. Gospodarenje otpadom

5252 54 55 55 56

2.3. Stanje podruja sa stanovita prirodnih vrijednosti2.3.1. Stanje i obiljeja fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima sedra i sedrotvorni organizmi 2.3.2. Stanje flore i faune 2.3.3. Stanje geomorfolokih i hidrogeolokih elemenata

5757 59 70

2.4. Stanovnitvo i stanovanje2.4.1. Demografska obiljeja i prognoze 2.4.2. Stanovanje

7676 81

2.5. Gospodarske djelatnosti2.5.1. Posjetiteljski turizam 2.5.2. Poslovanje Javne ustanove NP 2.5.3. Ostale gospodarske djelatnosti

8282 83 83 85

PLAN 3. CILJEVI I KONCEPT PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA 3.1. Ciljevi prostornog ureenja - opi i posebni 3.2. Koncept prostornog razvoja i ureenja 3.3. Zatita prirodnih vrijednosti 3.4. Razvoj naselja 3.5. Posjetiteljski turizam 3.6. Ostale gospodarske djelatnosti 4. TEMELJNA ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI 4.1. Organizacija prostora4.1.1. Razgranienje prostora prema namjeri 4.1.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van naselja; poljoprivredne,

85 85 85 87 88 92 97 98 9898




umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine 4.1.3. Raspodjela ulaza

100 100

4.2. Razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem4.2.1. Graevinska podruja i izgraene strukture van granica graevinskih podruja naselja od vanosti za upravljanje podrujem Nacionalnog parka

103103

5. SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE 5.1. Prometni sustav5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. eljezniki promet

105 105105 108

5.2. Pota i telekomunikacije 5.3. Energetski sustav 5.4. Vodnogospodarski sustav5.4.1.Vodoopskrba 5.4.2. Odvodnja

108 109 110110 111

5.5. Postupanje s otpadom 6. MJERE KORITENJA, UREENJA I ZATITE PODRUJA S PRIORITETNIM AKTIVNOSTIMA 6.1. Mjere koritenja, ureenja i zatite izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja 6.2. Mjere koritenja, ureenja i zatite zatitnih zona6.2.1. Zone zatite prema uvjetima koritenja i zatite 6.2.2. Iskaz povrina za posebno vrijedna i osjetljiva podruja i prostorne cjeline 6.2.3. Zatieni pojedini dijelovi prirode

112 113 113 113113 115 116

7. MJERE ZA UNAPREENJE I ZATITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I OKOLIA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI PODRUJA 7.1. Ope mjere zatite 7.2. Mjere zatite prirode 7.3. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti i kulturno povijesne batine 7.4. Mjere zatite okolia7.4.1. Mjere zatite tla 7.4.2. Mjere zatite zraka 7.4.3. Mjere zatite vode 7.4.4. Mjere zatite od buke 7.4.5. Postupanje s otpadom

127 127 127 130 142142 142 142 143 143

7.5. Mjere posebne zatite7.5.1. Mjere zatite od poara i eksplozija 7.5.2. Mjere zatite od potresa

144144 145

8. UVJETI GRADNJE ZA ZAHVATE U PROSTORU ZA PODRUJA ZA KOJA SE NE DONOSI DETALJNIJI PROSTORNI PLAN 8.1. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru unutar graevinskih podruja naselja 8.2. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru izvan graevinskih podruja naselja 8.3. Uvjeti gradnje za graevine infrastrukture 9. MJERE ZA PROVOENJE PLANA 9.1. Obveza i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelji za elemente detaljnih prostornih planova uih cjelina

146 146 146 146 150

150




STRUNE PODLOGE - STUDIJE:1. Struna podloga zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka "Plitvika jezera", Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, 2008.god. Autori: mr.sc. Irina Zupan, dipl.ing.biol.; Irina egar Plee, prof. geolog. i geograf.; Gordana Zwicker Kompar, dipl.ing.geolog.; Karla Fabrio ubri, prof.biol. i Vesna Zlatar, prof. biol. 2. Konzervatorska studija sa sustavom zatite i revitalizacije kulturne batine, Ministarstvo kulture - Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, 2008.god. Autori: Radenko Deeli, dipl.ing.biol.; Ksenija Petri, dipl.ing.arh.; Ana Mlinar, prof.etnolog.; Nikolina Vrekalo, dipl.povj. umj.; mr.sc. Ivana Horbec, dipl.povj. i Amelija Veki, dipl. arheolog. 3. Studija postojeeg stanja izgraenosti i prijedlog graevinskih podruja naselja unutar granica Nacionalnog parka "Plitvika jezera", Urbanistiki institut Hrvatske d.d., rujan, 2009.god. Autori: mr.sc. Ninoslav Dusper,dipl.ing.arh.; Goranka Lisac Barbaroa, dipl.ing.arh.; Katarina Labar, dipl.ing.ur.kraj.; Barbara Klemar, dipl.ing.ur.kraj.; Ina Koroec, dipl.ing.arh i Nikica Blaevi, dipl.ing.arh.




POPIS KORITENE LITERATURE I TEMATSKIH (SEPARATNIH) STUDIJA Konzultacije i podaci o prostoru: Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje (1997.) Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje (1999.) Pripremni radovi za PPPPO NP Plitvika Jezera; Urbing d.o.o., Zagreb, autori: Darko Martinec, dipl.ing.arh.; Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh.; Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.; mr.sc. Tonko Radica, prof. geog., 2005. Graa za koncepciju PPPPO NP Plitvika jezera;; Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje, autor: Ratko Cimerman , 2006. Plan upravljanja Nacionalnog parka Plitvika jezera, Ministarstvo kulture, izraiva: Agriconsulting iz Rima, 2007. g Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera, Urbanistiki institut Hrvatske, struni tim u izradi plana: dr. Radovan Mievi, dipl.ing.arh., Josip Movan, dipl.ing.um, Ines Petani, dipl.ing.arh., Milan Radakovi, dipl.ing.arh., 1986. Nacionalni park "Plitvika jezera", prostorni plan prijedlog, Urbanistiki institut Hrvatske, struni tim u izradi prijedloga: Prof.dr.sc. Ante Marinovi-Uzelac, Josip Movan, dipl.ing.um., Petar Vidakovi, dipl.eoc.; prof.dr.sc. Josip Rogi, prof.dr.sc. Sran Markovi, aleksandar obat, dipl.ing um., Nikola Lapov, oec., Milan Gutea, oec., Mihovil Rukavina ing., 1976-1977.g. Separatna studija "Veliki sisavci Nacionalnog parka Plitvika jezera"; Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Zagreb, prof.dr.sc. uro Huber, Separatna studija "Ihtiofauna Nacionalnog parka Plitvika jezera"; mr.sc.Zlatko Homen Separatna studija "Ptiji svijet Nacionalnog parka Plitvika jezera"; JU NP "Paklenica", Starigrad Paklenica, dr.sc.Gordan Luka; Separatna studija "Sitni kraljenjaci (bez ptica) i imii NP Plitvika jezera"; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, dr.sc.Gordan Nikola Tvrtkovi; Separatna studija "Travnjaka i cretna vegetacija Nacionalnog parka Plitvika jezera i osobitosti flore"; prof.dr. Nedjeljka egulja; Separatna studija "Flora i vegetacija uz jezera Nacionalnog parka Plitvika jezera "; prof.dr. Nedjeljka egulja; Antonija Dujmovi Separatna studija "ume u Nacionalnom parku Plitvika jezera"; doc. Dr. Sc. Ivica Tikvi; umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu Demografska studija i stanovanje; mr.sc. Rafaela Kovaevi Paali, dipl.ing.geog. Prostorni plan Liko-senjske upanije, Urbanistiki institut Hrvatske d., struni tim u izradi plana: Vladimir Tutek, dipl.ing.arh, Sanja Runji, dipl.ing.arh., Boica Munji, dipl.ing.arh., Vesna Marijeti, dipl.ing.arh., Hrvoje Kapetani, dipl. ing.gra. , 2007. Prostorni plan Karlovake upanije, upanijski zavod za prostorno ureenje Karlovake upanije, Karlovac, struni tim u izradi plana: Marinko Maradin, dipl. in. arh. , Irena Kajfe Pavlovi, dipl. in. arh., Vjeruka Stanii, dipl. in. agr., Marin Stanii, dipl. oec., Mladen Rakoevi, dipl. in. arh, mr. Antun eljko Lukas, Tomislav Rebrovi dipl. in., Mladen Petrii, dipl. in. , 2001. Prostorni plan Opine Plitvika jezera, upanijski zavod za prostorno planiranje Liko-senjske upanije struni tim u izradi plana: Stipe Mudrovi, dipl. ing. gra ,Ksenija Petri, dipl. ing.arh.,Goran uper, dipl.ing., Mr.sc. Tonko Radica, Gordana Vukovi, dipl.ing.arh., Dr. Stjepan Husnjak, dipl.ing.agr., Ante Paali, dipl.ing.arh., Tomislav Uarevi, dipl.ing.um., Biserka Poli, dipl.ing.geo., Tomislav Bili, dipl.ing.geod. , 2007. Prostorni plan Opine Saborsko, CPA Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb; struni tim u izradi plana: Tomislav Doleki,dipl.ing.arh., Neda Kaminski, dipl.ing.arh., Zrinka Tadi dipl.ing.arh., Maa Mujaki, dipl.ing.arh., Petra Maksan, 2006. Prostorni plan Opine Rakovica, Zavod za prostorno ureenje i zatitu okolia Karlovake upanije, Karlovac, struni tim u izradi plana: Marinko Maradin, dipl. in. arh., Irena Kajfe - Pavlovi, dipl. in. Arh, Vjeruka Stanii, dipl. in. agr., mr.sc. Marin Stanii, Mladen Rakoevi, dipl. in. arh , dr. Eduard Kuen, mr. sc. Tonko Radica, Dalibor Vacek, dipl. in. Gra, Zoran Pavlovi, dipl. in. gra., Nikola Magdi, dipl. in. um. , Silvija Niki, prof., Bruno Dikli, dipl. in. arh., 2005. ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 8



Idejno urbanistiko rjeenje naselja Rastovaa; Urbanistiki institut Hrvatske, 1968. Idejno urbanistiko rjeenje naselja Mukinje; Urbanistiki institut Hrvatske, 1969. Urbanistiko rjeenje za turistiko naselje Medvejak, Urbanistiki institut Hrvatske, 1970. Idejno urbanistiko rjeenje turistiko rekreacionog centra "Velika Poljana", Urbanistiki institut Hrvatske1970. Provedbeni plan ureenja naselja Plitvice; Urbanistiki institut Hrvatske, 1987. Provedbeni plan ureenja naselja Mukinje; Urbanistiki institut Hrvatske, 1987. Provedbeni plan ureenja naselja Jezerce; Urbanistiki institut Hrvatske, 1988. Projekt "Procjena ekolokog stanja u akvatoriju NP Plitvika jezera", Podprojekt "Istraivanje stope osedravanja i brzine travertinizacije sedrenih barijera u NP Plitvika jezera"; Izvjee; Sveuilite u Zagrebu, Bioloki odsjek Prirodnoslovno matematiki fakultet; voditelji prof.dr.sc. Ivan Habdija i prof. Dr. Sc. Boidar Stilinovi; Zagreb, 2005. Projekt "Procjena ekolokog stanja u akvatoriju NP Plitvika jezera"; Podprojekt "Procjena ekolokog stanja akvatorija Plitvikih jezera"; Izvjee; Sveuilite u Zagrebu, Bioloki odsjek Prirodnoslovno -matematiki fakultet; voditelji prof.dr.sc. Mladen Kerovec; Zagreb, 2003. Elaborat - Plitvika jezera od 2002. do 2003. godine - Dravni hidrometeroloki zavod Republike Hrvatske; Sluba za hidrologiju, dr. Sc. Branko Gelo, dr.sc. Duko Trnini Elaborat - Plitvika jezera 2004. godina - Dravni hidrometeroloki zavod Republike Hrvatske; Sluba za hidrologiju, mr.sc. Ivan ui Izvjetaj o mjerenjima protoka u odvodnom sustavu NP Plitvika jezera, Institut Graevinarstva Hrvatske, d.d. Zagreb, Zavod za hidrotehniku., autori: Toni Gluevi, mr.sc. Bojan Zmai, Enes Zaimovi, sijeanj 2005. Utjecaj strukture pomlaivanja na potrajnost (odrivi razvoj) uma bukve i jele te uma bukve Nacionalnog parka Plitvika jezera; Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet; doc.dr.sc. Igor Ani; rujan 2004. Projekt "Istraivanja umskih ekosustava NP Plitvika jezera"; podprojekt "Istraivanje utjecaja umskih ekosustava NP Plitvika jezera na kvalitetu vode u jezerima"; Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet; doc.dr.sc. Ivica Tikvi; rujan 2004. Izvjetaj projekta " Inventarizacija vrsta roda Maculinea i prijedlozi za zatitu njihovih stanita na podruju NP Plitvika jezera; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagrab; voditeljica Martina ai Inventarizacija imia NP Plitvika jezera i prijedlozi za njihovu zatitu,2004.; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagrab; autori: Nikola Tvrtkovi, Igor Pavlini, Drako Holcer i Darko Kovai Godinje izvjee za podprojekt "Istraivanje gljivinih bolesti i drugih biotikih initelja stabilnosti umskih ekosustava NP Plitvika jezera; umarski Institut, sijeanj 2004. Danje i none grabljivice plitvikih jezera - rezultati istraivanja u 2003. g. ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za ornitologiju; autori: Vesna Tuti , Davor ikovi, Dragan Radovi, Jelena Kralj Utjecaj naina upravljanja umama na bogatstvo i raznolikost faune na podruju NP Plitvika jezera i umarije Vrhovine i preporuke za razradu strategije upravljanja umama nacionalnog parka - izvjee za 2004. g.; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za ornitologiju, Hrvatski prirodoslovni muzej, umarski fakultet, B. Hraovec, F.Perovi, dr. Milan Orani Orhideje NP Plitvika jezera i prijedlozi za zatitu njihovih stanita; Javna ustanova NP Plitvika jezera, autor projekta : dr.sc. Radovan Kranjevi, prof. Plitviki bilten br.6 - radovi; JU NP Plitvika jezera; dr. Sc. Natalija Pavlus, mr.sc. Antonija Dujmovi, Anita Belai, Kreimir ulinovi, Gordana Zwicker, Dubarvko Belani ; 2004. Studija posjeivanja Movan, Ilekovi , 1993 Prijedlog tehnikog rjeenja odvodnje i vodoopskrbe Nacionalnog parka Plitvika jezera, Dippold & Gerold HIDROPROJEKT 91 d.o.o. za projektiranje; autori: Ruy Frank, Matthew Billock, 1997. Studija o utjecaju na okoli sustava javne odvodnje Nacionalnog parka Plitvika jezera, Graevinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, autori: prof.dr.sc. Boidar Biondi, mr.sc.Ranko Biondi, dr.sc. Sreko Boievi, prof.dr.sc. Zlatko Pollak, prof.emer.dr.sc. Stanislav Tedeschi, prof.dr.sc. Ranko ugaj, prof.dr.sc.Ivan Habdija, prof.dr.sc. Boidar Stilinovi, prof.dr.sc. Nevenka egulja, dr.sc. Snjeanja Vuji-Karlo, mr.sc. Renata Matonikin, Marko Milia, dipl.ing.; dr.sc. Marijana Gaji-apka, Mirta Patari, ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 9



dipl.ing, mr.sc. Ksenija Zaninovi, 2004. Priprema tehnike dokumentacije i poslovanja za Regionalni Vodoopskrbni sustav Lika Jasenica-Plitvika jezera Slunj, Republika Hrvatska:; Europe Aid/123911/D/SER/HR; Grontmij/Carl Bro; autori: Ruy Frank, Matthew Billock, 2008. o Ocjenjivaki izvjetaj pregled i ocjena postojee vodoopskrbe; Stanje i osnovni podaci sustava o Masterplan vodne infrastrukture nacrt; dio B: Vode o Masterplan Nacrt za infrastrukturu; dio C: Otpadne vode o dio D: Institucijski




POPIS SLIKA KORITENIH U TEKSTU:Slika 1. Ortofoto iz 2001. Slika 2. Skupipna okunica - Kuselj Slika 3. Kue s okunicama -vonjacima Serti Poljana Slika 4. Kue uz koranu Korana I Slika 5. Kupanje u rijeci Korana II Slika 6. Kue u Poljanku Slika 7. Novi zamjenski objekti u Vukmiroviima Slika 8. Autentina kua i okunica s vrtaama u rastovai Slika 9. Autentina kua Slika 10. Autentina kua Slika 11. Neadekvatna obnova Slika 12. Obnova prema konzervatorskim smjernicama Slika 13. Bigina poljana tipina kua Slika 14. Bigina poljana obnova Slika 15. Naseljena kua s okunicom Slika 16. Naputena okunica Slika 17. Spomen dom Mukinje Slika 18. Nekadanji restoran - Mukinje Slika 19. Naselje nacionalnog parka iz 1965. godine Slika 20. Temelji Doma za samce Slika 21. Stariji objekti u Jezercu Slika 22. Objekti sa apartmanima uz D1 Slika 23. Objekti i neadekvatno ureene okunice na samom rubu vrtae Slika 24. Staja uz glavnu cestu Slika 25. Ulaz u Nacionalni park Slika 26. Kue na rubovima livade u podnoju obronaka Slika 27. Kue sa sjeverne strane ceste Slika 28. Kue sa sjeverne strane ceste Slika 29. Rodna kua Rade Konara Slika 30. Pogled na Plitviki Ljeskovac Slika 31. Stari hotel Slika 32. Stipanov mlin Slika 33. Zaputeni mlin Slika 34. Naseljeni dio Uvalice Slika 35. Ruevina stare crkve Slika 36. Lugarnica Slika 37. Motivi iz ujia Krevine Slika 38. Motivi iz ujia Krevine Slika 39. Motivi iz ujia Krevine Slika 40. Skupina kua uz D1 Slika 41. Obnovljeni objekt u unutranjosti naselja, uz umu Slika 42. Tradicijska kua Slika 43. tala Slika 44. Viked naselje - bez prostornog reda Slika 45. Viked naselje - bez prostornog reda Slika 46. Viked naselje - bez prostornog reda Slika 47. Ugostiteljski objekti uz D1 Slika 48. Panorama Vrela Korenikog Slika 49. Strukture unutar naselja stara kola ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 11



Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika

50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60.

Strukture unutar naselja vodozahvat Strukture unutar naselja crkva Tradicijska arhitektura Homoljako polje Tradicijska arhitektura Homoljako polje Tradicijska arhitektura Homoljako polje Sedrene pregrade obloene mahovinom Sedrene pregrade obloene mahovinom uma u orkovoj uvali ume u kanjonu Korane Travnjaci u Drakuli Rijeci Proansko jezero

POPIS TABLICA KORITENIH U TEKSTU:Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica 1. 2. 3. 4. Udio povrine pojedinih zona unutar NP Plitvika jezera Pregled vrsta sitnih kraljenjaka u razliitim stanitima NP-a Prirodno kretanje stanovnitva u Nacionalnom parku Plitvika Jezera Promjena broja stanovnika po naseljima na podruju posebnih obiljeja Nacionalnog parka "Plitvika Jezera od 1857.-2001.god * (prema definiciji stalnog stanovnitva iz popisa 1991. godine) 5. Projekcija broja stanovnika po naseljima na podruju posebnih obiljeja Nacionalnog parka "Plitvika Jezera * (prema definiciji stalnog stanovnitva iz popisa 1991. godine) 6. Broj posjetitelja u Nacionalnom parku Plitvika jezera u razdoblju od 2000 2005. 7. Broj ostvarenih noenja (hoteli i auto-kamp) 8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van naselja; poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine) 9. Iskaz povrina za posebno vrijedna i osjetljiva podruja i prostorne cjeline 10. Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove unutar granica NP Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) (Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07; DZZP 2007) 11. Kriteriji ouvanja i zatite za meunarodno vano podruje za ptice NP Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) (Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07; DZZP 2007). 12. Natura 2000 stanita evidentirana na podruju NP Plitvika jezera ( * prioritetna stanita) 13. Kulturni krajobraz 14. Povijesna naselja seoskih obiljeja 15. Civilne graevine stambene namjene 16. Civilne graevine stambene namjene 17. Objekti tehnike kulture 18. Crkve i kapele 19. Mjesta poruenih crkva i kapela 20. Spomen memorijalni objekti 21. Povijesna groblja 22. Etnoloka batina/stambeno gospodarska 23. Etnoloka batina /mlinovi pilane, buice 24. Etnoloka batina /bunari, terne, pojila 25. Arheoloki lokaliteti 26. Fortifikacijska arhitektura 27. Parkovna arhitektura 28. Obvezna tablica provjere gp naselja i gp izdvojenih zona




Shematsko kartografski prikazi1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 11.a 12. 13. Smjetaj NP Plitvika jezera u odnosu na teritorijalni raspored opina, odnosno obuhvata upanija Zemljopisni poloaj 20 naselja u NP i glavne cestovne prometnice Prostorni plan Liko-senjske upanije (Tree izmjene i dopune Plana, 1010.god) Prostorni plan ureenja opine Plitvika jezera iz 2006. godine Izvod iz Prostornog plana Liko-senjske upanije (Tree izmjene i dopune Plana, 1010.god) Obuhvat Plana Nacionalnog parka Plitvika jezera unutar razvrstanih prometnica Republike Hrvatske Pregledna karta lokaliteta vanih faunu Parka Pregledna karta lokaliteta vanih za zatitu ugroenih vrsta malih sisavaca, imia i velikih sisavaca Demografske znaajkekretanja broja stanovnika 1991. i 2001. godine i gustoa stanovanja 2001.g. Pregledna karta kategorizacije naselja prema razvojnim smjernicama Pregledna karta - Sustav posjeivanja Sustav posjeivanja sredinjeg dijela Nacionalnog Parka Postojei plan posjeivanja i Planom predvieni plan posjeivanje - zona oko jezera Pregledna karta ulaza u Park prema kategorijama




OBRAZLOENJE PROSTORNOG PLANAKnjiga II.




UvodTradicija i kontinuitet planiranja prostora Nacionalnog parka Plitvika jezera, od 1960. godine (Program generalne ureajne osnove) do danas, snano je uporite za sagledavanje stvarnoga utjecaja prostornih planova na upravljanje realnim procesima i stanjem u prostoru. Ve prvi Program generalne ureajne osnove iz 1960. godine postavio je kriterije zatite toga prostora dosta visoko, pokuavi osigurati trajnu zatitu ireg prostora i okolia, meutim, u dva znaajna elementa koji su ostali prijepornima i do danas, nije sasvim uspio: (1) u pitanju izgradnje turistiko-hotelskih kapaciteta i (2) planiranju izmjetanja glavne prometnice koja e tek u skoroj budunosti, znai nakon vie od 50 godina, dobiti novu zaobilaznu trasu izvan granica NP. Generalni ureajni plan zavren 1970. godine samo je potvrdio nune mjere zatite i postavke Programa iz 1960. godine, ali i uveo kategorizaciju prostora po razini zatite i predloio podruja proirenja. Slijedei prostorni plan, koji nikada nije konano usvojen, iz 1976.-1977. godine, uveo je daljnje podjele prostora po reimima i razinama zatite, utvrdio maksimalne teoretske posjetiteljske kapacitete na preko 2 milijuna posjetitelja, ali i predloio novo proirenje prostora Nacionalnog parka ukupno s oko 19.000 ha na oko 35.000 ha, i ukljuenje znatnog broja novih naselja, s ukupno 6.000 planiranih stanovnika. Prostorni plan iz 1986. godine, koji je i danas na snazi, proirio je podruje Nacionalnog parka na dananjih oko 30.000 ha, kompromisno prihvatio u meuvremenu nastalu izgradnju prvenstveno hotelskih i drugih smjetajnih, ali i stambenih kapaciteta, te rasteretio prostor uz sama jezera od tranzitnog prometa prema Otocu. Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske iz 1997. i 1999. godine odredila je obvezu izrade ovog novog prostornog plana iji Program je zapoet 2000. godine, do 2004. god. su obavljeni Pripremni radovi, a 2005. godine je uz brojne tematske (separatne) studije zapoeta i izrada ovog novog Plana. Svim dosadanjim Programima, istraivanjima i Planovima za NP "Plitvika jezera", zajednika je kontradikcija vezana za odnos prema hotelsko turistikoj izgradnji, koja se kontinuirano razvijala u smjeru suprotnom od svih planerskih stavova. Izgradnja i poveanje hotelskih kapaciteta neposredno uz jezera kao i odgovarajueg prometnog sustava za opskrbu tih kapaciteta, te prilagoen sustav posjeivanja, doveli su do ovog NP kao dominantno turistikog odredita s najbrim i direktnim pristupom prirodnim senzacijama - temeljnom jezerskom fenomenu. Zbog svih ovih stvorenih karakteristika i ve samorazumljive mogunosti, da svaki od milijun posjetitelja mora i moe doi, brzo i direktno do samih jezera, planeri ureenja prostora Nacionalnog parka, suelili su se s ve postojeim (nedavno stvorenim) nepovoljnim utjecajima na sami prirodni fenomen, koji utjecaji su umanjili mogunosti za paljivu i racionalnu organizaciju i planiranje budunosti prostora Nacionalnog parka. injenica da ogroman dio prihoda Javna ustanova ima od vremenski koncentriranog posjeivanja parka, ljetne turistike sezone, bila je oteavajua okolnost u osmiljavanju koncepcije novoga Plana. Intencija ovoga Plana da uspostavi odreene reime kontrole i zatite irokog prostora, rezultirala je konceptualnom heterogenou a time i gubitkom planerske supstance koja bi prostor Nacionalnog parka trebala tretirati jednoznano. Dodatna tekoa u koncipiranju ovog Plana sadrana je u injenici da je kroz planske mjere povezana najvia planerska razina (svojstvena i primjerena veliini i znaaju planiranog prostora) s najniom provedbenom razinom (odreivanje graevinskih podruja za naselja). Ta zadaa je ipak uspjeno obavljena ime je izbjegnuta vremenski istruno upitna, odgoda provedbe zbog nune izrade detaljnije planske dokumentacije. Takvim planerskim pristupom omoguava se kontinuirani razvoj Nacionalnog parka, a izbjegnuta je i svaka mogunost eventualne "socijalno opravdane" bespravne izgradnje. Koncept ovoga Plana predodreen je razvojnim stavovima vezanima za tri dominantne teme: (1) Odnos prema prirodnim vrijednostima prostora Nacionalnog parka (2) Odnos prema stanovnitvu i naseljima (3) Odnos prema gospodarstvu, turizmu i infrastrukturi___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 15



Za sve tri teme, kroz proces izrade Plana, provedena dodatna istraivanja i brojne strune rasprave, doneseni su vrlo jasni, moda ak i radikalni razvojni stavovi: (1) Prirodne vrijednosti - najbolje se tite to manjim utjecajem i prisutnou bilo kakvo izgradnje i ljudskog djelovanja, osim u dijelovima gdje je takva potreba znanstveno utvrena. Tako se ovim Planom omoguuje da u budunosti izgradnja prometne i tehnike infrastrukture i sustav posjeivanja u velikoj mjeri odterete sve prirodne sustave koji bi ljudskim djelovanjem mogli biti ugroeni. Unaprjeenje svih sustava zatite, upravljanje i briga o pojedinim specifinim dijelovima prostora, kao i monitoring preputeni su znanstvenicima, a svi ti prostori osloboeni su u najveoj moguoj mjeri negativnih utjecaja naselja i turistikog razvoja. (2) Odnos prema stanovnitvu i naseljima - takoer je potpuno jasno i vrsto postavljen. Unutar bivih znatno uih granica Nacionalnog parka, prije vie od 100 godina ivjelo je oko 6.000 stanovnika. Danas, u 50 % irim granicama, ivi manje od 1.400 stanovnika. Budui da je prostor Nacionalnog parka do vremena turistike ekspanzije bio nedvojbeno izvrsno ouvan, nepobitno zakljuujemo da nekoliko tisua stalnih stanovnika nikako nije ugroavajui faktor za vrijednosti toga prostora. To vie to dananje mogunosti tehnike infrastrukture omoguavaju postupnu zatitu hidrografski osjetljivog podzemlja od otpadnih voda, a gotovo svi ostali mogui negativni utjecaji vie su tehniko-vizualne naravi i lako se putem mjera provedbe ovoga Plana i reguliraju. Ipak, kako bi se trajno izbjegla i najmanja mogunost nepovoljnog utjecaja naselja i stalnih stanovnika na prostor, postojea naselja klasificirana su na ona koje se trebaju postupno "gasiti" (ostat e bez stalno nastanjenog stanovnitva), na ona koja mogu doivjeti tek ogranieni razvoj unutar ve zauzetoga prostora i na ona koja mogu bez opasnosti nepovoljna utjecaja na prirodne vrijednosti, doivjeti izvjesnu razvojnu budunost. Znaajno je napomenuti, da iako se Planom osigurava dovoljna povrina za razvoj naselja, ukupna povrina graevinskih podruja smanjena je u odnosu na sada vaei plan iz 1986.godine, s tada planiranih vie od 400 hektara, na manje od 200 hektara! (3) Odnos prema gospodarstvu, posjetiteljskom turizmu i infrastrukturi Novi hotelski kapaciteti unutar granica Nacionalnog parka nee se graditi, a postojei se mogu samo rekonstruirati i poboljavati, ali ne i poveavati. Ta injenica, uz planirane nove ulaze u Nacionalni park smjetene sjeverno i juno od Velike Poljane, omoguava da se najosjetljiviji dio prostora uz jezera operativnim planom posjeivanja znatno rastereti, a dio posjetitelja i prostorno disperzira u druga vrijedna podruja NP. Prometni i ostali infrastrukturni sustavi zbog ovakvoga koncepta ne moraju se kvantitativno poveavati, ali e se morati tehniki unaprjeivati. Izgradnja istone cestovne obilaznice NP, od Grabovca do Prijeboja, kao i reimsko ogranienje na jugozapadnoj prometnici, na relaciji Donji Babin Potok Korenica, znatno e podii razinu zatite cjelokupnog prostora. Ovako jasan planerski stav prema tri dominantne teme rezultirao je homogenim i jednoznanim planerskim tretmanom ukupnoga prostora u granicama zahvata Nacionalnog parka. Time je osigurana trajna zatita prirodnih fenomena, ali i omoguen normalan ivot za postojee i dio eventualnih novih stanovnika, te razina posjeivanja i osiguranje gospodarskog rasta koji nee ugroavati prirodne vrijednosti i krajobrazna obiljeja zbog kojih je ovaj prostor i proglaen prvim Nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Iznimno znaajan segment planerske problematike vezan je za sustav posjeivanja, kao i za prometnu koncepciju koja mora racionalno ali i uinkovito opsluiti posjetitelje NP (oko milijun godinje). Izgradnja istone obilaznice (na D1) i sjeverne obilaznice (na D42) omoguiti e oslobaanje vanog dijela prostora Nacionalnog parka od tranzitnih vozila, te omoguiti znatno odtereenje najosjetljivijih prostora od vozila, naroito u trenucima najintenzivnijih posjeta u ljetnim mjesecima. Sustav s dva nova ulaza, novim glavnim na sjevernom rubu Nacionalnog parka, junim glavnim na Prijeboju, te dva kontrolna u Donjem Babinom Potoku i Kuselju, omoguava zadravanje mnogobrojnih posjetiteljskih vozila na rubovima prirodno najvrednijeg dijela NP. Planirano je vremenski definirano zadravanje/putanje vozila u sredinji prostor Nacionalnog parka, u skladu s mogunostima prihvata po mjesecima (ljetna sezona i ostalih 8 mjeseci u godini). Prometna studija, ija je izrada odreena ovim Planom, pruiti e Upravi NP vjerodostojne podatke za planiranje redoslijeda, faznosti i dinamike izgradnje novih glavnih i kontrolnih ulaza. Plan kroz prometnu studiju omoguava ekonomino i fleksibilno investiranje u sve potrebne sadraje novih ulaza. Sve navedene planerske postavke, razumno odmjerene u razinama odreenosti, omoguavaju ovom Planu vremensku trajnost, a operativne mjere stavlja na koritenje Planu upravljanja i Upravi Javne ustanove. Postignuta razina koncepcijske i provedbene jasnoe i odreenosti Plana, koja osigurava trajnu zatitu ovog dragocjenog prostora i sustava, ujedno___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 16



omoguava prilagoavanje funkcioniranja dnevnog ivota gospodarskim i drutvenim promjenama koje nas oekuju u slijedeim desetljeima. Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera izraen je sukladno: Strategiji (iz 1997. godine) i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 50/99.) meunarodnim konvencijama iz domene zatite okolia i prirode, kojih je potpisnik Republika Hrvatska Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07., 38/09., 55/11) Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99., 151/03., 157/03. i 87/09.) Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine br. 70/05. i 139/08.) Zakonu o vodama (Narodne novine br. 153/09.) Zakonu o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine br. 152/08.) Zakonu o umama (Narodne novine br. 140/05., 82/06. i 129/08.) Uredbi o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine br. 109/07.) Strategiji i akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne novine br. 143/08.) Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (Narodne novine br. 89/07.) Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (Narodne novine br. 7/06. i 119/09.). Sadrajni okvir i elementi za izradu i donoenje Plana odreeni su: Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07. , 38/09. i 55/11.) Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine br. 106/98., 39/04., 45/04. i 163/04.). Nositelj izrade Prostornog plana Nacionalnog parka Plitvika jezera je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Struni izraiva je Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o. Zagreb u suradnji s JU Zavodom za prostorno ureenje Liko-senjske upanije. Urbanistiki institut Hrvatske je zapoeo izradu ovog plana temeljem odluke o izradi Prostornog plana Podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezera Liko-senjske upanije objavljene u Narodnim novinama Republike Hrvatske 07. oujka 2005. godine. i ugovora o izradi Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezera br. ug. 41/2005; klasa: 350-02/04-01/18; Ur.br. 2125/1-08-05-16 sklopljenog izmeu Republike Hrvatske, LikoSenjske upanije, Ulica dr. Franje Tumana 4, Gospi i Urbanistikog instituta Hrvatske d.d., Ul. Frane Petria 4, Zagreb, lipanj 2005.




Slika 1 .Ortofoto iz 2000. god.




1. POLAZITA1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja Nacionalnog parka u odnosu na prostor i sustav DravePrema teritorijalnoj podjeli (Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj Narodne novine br. 86/06. i 16/07.) Nacionalni park Plitvika jezera smjeten je na podruju dviju upanija: Liko-senjske (dijelovi opina: Plitvika jezera i Vrhovine) i Karlovake (dio opina Saborsko i Rakovica). Najvei dio Nacionalnog parka smjeten je u Liko-senjskoj upaniji, a samo manji rubni dio (sjeverozapadni i sjeverni dio) u Karlovakoj.Karta 1. Smjetaj NP Plitvika jezera u odnosu na teritorijalni raspored opina, odnosno obuhvata upanija

Unutar podruja nacionalnog parka danas se nalazi 20 samostalnih naselja od kojih 17 pripada opini Plitvika jezera, 2 opini Vrhovine, a jedno opini Rakovica (naselje Korana I). U podruje parka ulaze i areali okolnih 7 naselja (opina Saborsko; Saborsko, opina Rakovica; Selite Dreniko, opina Vrhovine; Rudopolje, Gornje Vrhovine i Turjanski i opina Plitvika Jezera; Trnavac, anak i Liko Petrovo Selo) od kojih se samo unutar dva na podruju nacionalnog parka nalaze dijelovi sljedeih naselja: Kuselj kao dio naselja Saborsko (opina Saborsko) i Sjevica kao dio naselja Turjanski (opina Vrhovine). Manji dijelovi naselja Rastovae, Zaklopae i Vrela Korenikog se nalaze izvan podruja nacionalnog parka. Na sjevero-zapadnom dijelu parka smjeten je Kuselj koji je preko naselja Sert Poljana spojen s naseljem Poljanak.___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 19



Naselja na podruju Plitvikog kraja stara su neto vie od 200 godina. Uzrok tome su specifini povijesni uvjeti kao npr. nesigurnost pograninog podruja zbog stalnih sukoba s Turcima do kraja 17. stoljea. Prve graevine su bile skromna sklonita pastira, a starija naselja ovog podruja su u pravilu na lokalitetima pastirskih selita. To su tipina planinska sela koja se obino sastoje od vie zaselaka, a svaki zaselak od nekoliko kua odnosno gospodarstava. Na podruju Nacionalnog parka postoji jo svega nekoliko donekle sauvanih autentinih seoskih ambijenata i to uglavnom na izoliranim lokalitetima (Serti Poljana, Konarev Kraj, Korana, Bigina Poljana, Uvalica i Drakuli Rijeka).Karta 2. Zemljopisni poloaj 20 naselja u NP i glavne cestovne prometnice

Nacionalni park Plitvika jezera najvei je i najstariji nacionalni park u Republici Hrvatskoj, koji svojim iznimnim prirodnim ljepotama i ekolokim znaajem predstavlja neprocjenjivu nacionalnu vrijednost. Ovaj park je osobita geoloka i hidrogeoloka prirodna pojava. Kompleks Plitvikih jezera proglaen nacionalnim parkom 1949. godine, umovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i veih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju od brojnih rjeica i potoka a meusobno su spojena kaskadama i slapovima. Jezera su odvojena sedrenim barijerama, za koje je bilo odluujue razdoblje od posljednjih desetak tisua godina, i temeljna su osobitost Parka. Prostrani umski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti boja, umske staze i drveni mostii i jo mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO 1979. godine proglasio svjetskom prirodnom batinom, meu prvima u svijetu. Ukupna povrina nacionalnog parka je 29 685 ha, od ega jezera ine 200 ha, ume 13 320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale povrine. Prosjena nadmorska visina je 600 m. Najnia toka je 367 m na Koranskom mostu, a najvia 1.279 m na Selikom vrhu. Nalazi se na podruju dvije upanije, 91% parka je u Liko-senjskoj a 7% u Karlovakoj upaniji. Park je podijeljen na uu i iru zonu prema stupnju zatite. 16 jezera se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5.460 m zrane linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera, a natapaju ih vode Crne i Bijele rijeke s pritokama te Rjeica i njene pritoke. Najvee jezero je Kozjak s 81,5 hektara povrine, ujedno i najdublje s 47 m. Proansko jezero je drugo po veliini i protee se u duljini od 2,5 km. Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geoloka graa, a na Donjima od vapnenaca. Spilja ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloenog iz vode. Graa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 20



krhka pa zahtijeva visok stupanj zatite. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su bioloki fenomen izuzetne ljepote. Prvi ozbiljni poeci posjetiteljskog turizma na Plitvikim jezerima potjeu iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turistiku kuu na Velikoj poljani. Hotel s 28 soba izgraen je 1896. godine. Godine 1922. ve je bilo 250 soba. Puno je na razvoj turizma utjecala gradnja like pruge 1927. godine. Godine 1937 bilo je 668 smjetajnih mjesta. U Drugom svjetskom ratu uniteno je gotove sve do tada sagraeno. Nakon Drugog svjetskog rata izgraen je hotel "Jezero" s 500 postelja, turistiko naselje Medveak, restoran "Lika kua", stambeno naselje Mukinje za osoblje s djejim vrtiem i knjinicom. Sagraene su i ceste. Dravna cesta od Zagreba prema Splitu prolazi kroz Plitvika jezera. Sagraeni su i dalekovodi i plinovodi, ureene pjeake staze, uveden prijevoz manjim brodovima na jezerima i provedena su nova znanstvena istraivanja. Godine 1971. bilo je oko 1.000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 postelja u blizini parka te kamp naselje. Proglaenjem Plitvikih jezera svjetskom batinom pod zatiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj posjetiteljskog turizma u samom NP koji je svoj vrhunac doivio 1988. godine. Tijekom Domovinskog rata podruje Plitvikih jezera je bilo okupirano, bez posjetitelja. Tek od 1995. godine NP Plitvika jezera ponovno doivljavaju ubrzani porast broja posjetitelja koji je do 2010. godine dosegao gotovo 1.000.000 posjetitelja.

Obveze iz Programa prostornog ureenja Republike HrvatskeProgram prostornog ureenja Republike Hrvatske (iz 1999. godine) sadri osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za ureenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog ureenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih i kulturnih polazita odreuje osnovu za organizaciju, zatitu, koritenje i namjenu prostora, zatitu i unaprjeenje okolia, sustav sredinjih naselja i sustav razvojne drutvene infrastrukture. Osnovni ciljevi prostornog razvoja Hrvatske su: ubrzani, ali i odriv razvoj gospodarstva i zatite okolia osnaiti prostorno-razvojne strukture Drave kvalitetna preobrazba prostornog razvoja koja uzima u obzir prirodnu i kulturnu batinu, smatrajui ih kljunim imbenikom nacionalnog prostornog identiteta ne prihvatiti razvojne modele i zastarjele tehnologije koje razvijeni svijet naputa, ve poticati razvojne programe s tehnologijama koje unaprjeuju prostor i ne zagauju okoli ouvati fiziku i ekoloku cjelovitost resursnih podruja primjenjujui modele primjerene znaajkama prostora (rijetko naseljena podruja, podruja dominacije prirodnih resursa) velike infrastrukturne sustave razvijati tako da omogue potpunu funkcionalnu integraciju hrvatskog teritorija. Stanovnitvo i naselja Prema kategorizaciji Programa prostornog ureenja RH u NP Plitvika jezera prevladavaju - ostala manja naselja-sela, koja se jo uvijek nalaze u procesu urbane tranzicije. Kako e se taj proces i dalje nastaviti ova naselja treba revitalizirati, pri emu je mogue razlikovati vie tipova prioritetnog revitaliziranja imajui u vidu imbenike koji u njoj sudjeluju: revitaliziranje vanijih naselja za koja postoji nedvosmisleni javni interes zbog njihove uloge u prostornoj organizaciji prostora NP, revitaliziranje naselja gdje je javni interes ogranien samo na potporu u izgradnji minimalne tehnike infrastrukture Dio malih seoskih naselja e u budunosti ostati bez stalnog stanovnitva i mogu se koristiti u funkciji sekundarnog stanovanja te seoskog turizma i rekreacije. Stambena i druga izgradnja treba se provoditi usmjeravanjem na dijelove graevinskih podruja naselja koja su ve opremljena komunalnom infrastrukturom, te na nedovoljno i neracionalno izgraenim dijelovima naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadgradnjom). Objekti javnog standarda Razvoj javnih slubi, kojima e se poboljati uvjeti ivota treba razvijati u pojedinim sredinjim naseljima, koja imaju tendenciju sredinjeg naselja gravitacijskog podruja, odnosno prema kojem je usmjereno stanovnitvo gravitacijskog podruja. Javne slube u cilju optimalnog razvoja i stratekih interesa Drave u podrujima demografske ugroenosti treba prilagoavati stvarnim uvjetima ivota.___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 21



Ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, te prostore za razvoj portskih aktivnosti, rekreaciju, zabavu i odmor, treba osigurati svim uzrastima stanovnitva. Infrastrukturni i vodogospodarski objekti Prometno povezivanje cjelokupnog dravnog teritorija je prioritet razvoja Republike Hrvatske. Pri izgradnji i realiziranju prometnog povezivanja potrebno je intenzivnije ulaganje u odravanje cestovne infrastrukture, te primjena stroih kriterija zatite okolia, kako bi se sauvale prednosti ouvanosti naeg prostora. Telekomunikacijski promet treba unaprjeivati i pratiti dostignua razvijenih drava Zapada, te izgradnja preostale mree odailjaa kako bi se postigla stopostotna pokrivenost Drave. Prioritet se odnosi na obnovu, ratom unitene mree i prikljuenje jo neprikljuenih mjesta. Vodogospodarstveni sustav polazi od potreba osiguranja dovoljne koliine kvalitetne vode za stanovnitvo i gospodarstvo. Zatita voda i ouvanje kvalitete vode, te zaustavljanje trenda pogoranja kvalitete podzemnih i povrinskih voda jedan je od glavnih ciljeva za ostvarenje odrivog razvoja i gospodarenja vodama. Sustavne mjere za postizanje zadanih ciljeva su: uklanjanje izvora ili uzroka zagaenja voda, sprjeavanje nastajanja zagaenja, definiranje propisanih zona sanitarne zatite, izgradnja sredinjih ureaja za proiavanje otpadnih voda, te izrada planova gospodarenja vodama. Gospodarske djelatnosti u prostoru Upravljanje umama i umskim zemljitem provoditi tako da se odrava u umama bioloka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da bi ume ispunile vane gospodarske, ekoloke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini. Osnovna svrha poljodjelske politike je poticanje djelotvornog, konkurentnog poljodjelstva nainom koji titi prirodne potencijale zemlje. U upravljanje tlom treba ukljuiti odgovarajue tradicijske i autohtone naine koritenja tla, te vrijednosti tla i ekosustava u pokazatelje gospodarske uinkovitosti. Vanu mjesto ima revitaliziranje i ukljuenje u funkcije turizma kulturno-graditeljske batine. Atraktivnost prirode i krajobraza, te gospodarska sprega s poljoprivredom (zdrava hrana i posebna regionalna ponuda - proizvod), lovni, znanstveni, poslovni, izletniki i rekreacijski turizam. Stoga je od posebnog interesa turizma ouvati i unaprijediti krajobraz i poticati tradicijske djelatnosti. Pri ureenju prostora prednost treba dati revitaliziranju zaputenih objekata i itavih naselja, stavljajui ih u turistiku funkciju. Temeljno naelo cjelovitog pristupa planiranju i ureenju prostora je zatita okolia cjelokupnog prostora te pojedinih podruja. Na globalnoj razini vano je uspostavljanje integralnog pristupa gospodarenju veim cjelinama pri emu posebnu vanost imaju podruja rijetke naseljenosti i ouvane prirode u cjelini. Kod zatite prirodne batine potrebno je: uspostaviti cjelovitu zatitu prirodnih vrijednosti, izraditi prostorne planove (izmeu ostalih i Prostorni plan Nacionalnog parka "Plitvika jezera"), proiriti zatitu vrednovanjem i zoniranjem pojedinih dijelova uz rijeke u svrhu utvrivanja i zatite, te primjerenog koritenja i odrivog gospodarenja, u strukturi umskih rezervata trebaju biti zastupljene sve umske zajednice koje su zastupljene na podruju Republike Hrvatske, vrednovati zatiene dijelove prirode uz primjenu odgovarajuih kriterija i razvrstavanja u razrede meunarodnog, dravnog i lokalnog znaaja, sprjeavati zahvate i djelatnosti ije posljedice su degradacija i smanjenje raznovrsnosti biljnog i ivotinjskog svijeta, u svrhu bioraznovrsnosti sauvati to guu mreu ouvanih biotopa, u vodnom gospodarstvu sauvati dio postojeih ivica, umaraka, prirodnih potoka i drugih vrijednih vodenih stanita, pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje kljunih stanita, te osigurati prelaze i prolaze za faunu, umanjiti posljedice velikih graditeljskih zahvata ili pridobivanja mineralnih sirovina, pratiti stanje zatienih dijelova prirode oteenih tijekom Domovinskog rata. Glavne zadae zatite graditeljske batine su: osiguranje uvjeta za zatitu kulturne batine, provedba vrednovanja i kategorizacije dobara graditeljske batine,___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 22



planiranje u zatienim podrujima, izrada konzervatorske dokumentacije za naselja registrirana kao povijesno urbanistike cjeline, obnoviti i revitalizirati ratom oteene spomenike graditeljske batine, ouvati posebno vrijedne dijelove ruralnih cjelina. U okviru zatite krajolika, potrebno je: ouvati i naglasiti identitet pojedinih podruja (krajolik s visokim stupnjem gospodarske uinkovitosti; krajolik s visokim stupnjem prirodnosti; krajolik s visokim stupnjem identiteta;...), u okviru planiranja prvenstveno osigurati zatitu podrujima s karakteristinim uzorcima naselja; podruja s naglaenim znaenjem kulturnih krajolika, podruja veeg znaaja za zatitu prirode, podruja prirodnih biotopa.

Ocjena postojee prostorno planske dokumentacijeProstor Nacionalnog parka "Plitvika jezera" pokriven je prostornim planovima dvije upanije: 1. Prostornim planom Liko-senjske upanije (Prvi PP iz 2002. godine; Usklaenje s Uredbom o ZOP-u 2005. god.; Prve Izmjene i dopune (ID) PP 2006.; Druge ID PP 2007.; Tree ID PP 2010.) i 2. Prostornim planom Karlovake upanije (Prvi PP iz 2001. godine; Prva ID PP 2008.). Prostornim planovima upanija razraena su naela prostornog ureenja i utvreni ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zatita, koritenje i namjena podruja upanije. Planovi sadre prostornu i gospodarsku strukturu upanija, sustav sredinjih naselja podrunog znaenja, sustav razvojne podrune infrastrukture, osnove za ureenje i zatitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, ouvanje i unaprjeenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unaprjeenje i zatitu okolia, te druge znaajke od vanosti za upanije.Kartogram 3. Prostorni plan Liko-senjske upanije iz 2010. godine (Tree Izmjene i dopune Plana)




Pregled vrijedee prostorno-planske dokumentacije prostora PPU JLS koje teritorijalno ulaze u Nacionalni park "plitvika jezera: 1. PPU opine Plitvika jezera Plan iz 2006. god.; Prve Izmjene i dopune (ID) PPU u tijeku, 2. PPU opine Vrhovine Plan iz 2005. god.; Prve ID PPU iz 2006.; Druge ID PPU iz 2009., 3. PPU opine Saborsko Plan iz 2007.; Prve ID PPU u tijeku, 4. PPU opine Rakovica Plan iz 2005. Prve ID PPU iz 2009. U razdoblju od 2001. do 2010. godine sve jedinice lokalne samouprave na podruju NP donijele su prostorne planove ureenja. U prostornim planovima podruje koje se nalazi u NP pozorno je razmatrano, povrine za graevinska podruja naselja detaljno su analizirane, a naselja su obraena konzervatorskim studijama. Podruja koja se nalaze neposredno uz granicu NP tretirana su takoer kao osjetljiva podruja koja mogu utjecati na biljne i ivotinjske vrste u Parku.Kartogram 4. Prostorni plan ureenja opine Plitvika jezera iz 2006. godine

Obveze iz meunarodnih konvencija i strategijaAktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u regionalnim i globalnim inicijativama za ouvanje zajednikog okolia dovele su do potpisivanja nekoliko vanih meunarodnih ugovora, konvencija, strategija i sporazuma. U ovom prilogu razmatrani su najvaniji sporazumi, konvencije i zakoni koji su direktno ili indirektno vezani uz Nacionalni park "Plitvika jezera", a vani su u planiranju prostora. Obveze koje je po meunarodnim konvencijama preuzela___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 24



Republika Hrvatska u pogledu ouvanja i zatite kulturnog i prirodnog nasljea, (Odluka Vlade RH o preuzimanju obveza iz meunarodnih ugovora potpisanih prije proglaenja RH - Narodne novine" br. 1/91. i 12/93.) su: 1. Meunarodna konvencija o zatiti ptica (Pariz, 1950.) - obvezuje potpisnice na zatitu stanovitih vrsta ptica, a posebno ptica selica. 2. Ramsarska konvencija - Konvencija o movarnim stanitima koja su od meunarodnog znaenja, posebno kao prebivalita ptica movarica (Ramsar, 1971.). 3. Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine (Pariz, 1972.) - po kojoj su sve potpisnice obvezne ouvati stanovita kulturna i prirodna dobra kao opu batinu cjelokupnog ovjeanstva. 4. Konvencija o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (Bonn, 1979.), obvezuje na donoenje mjera stroge zatite migratornih vrsta koje su u opasnosti od izumiranja u cijelom ili u znaajnom dijelu svojeg podruja rasprostiranja. 5. Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bern, 1979.), detaljno regulira zatitu ugroenih vrsta, s naglaskom na vanost zatite njihovih stanita 6. Konvencija o biolokoj raznolikosti usvojena je 1992. godine (u Rio de Janeiru), kojom se drave stimuliraju na razradu i donoenje nacionalnih strategija i meunarodne suradnje pri ouvanju bioloke raznolikosti in situ. Hrvatska je ratificirala tu konvenciju 1996. godine, te je uz pomo sredstava GEF-a izraena Nacionalna strategija bioraznolikosti objavljena 1999. godine. Protokol o biolokoj sigurnosti (u okviru ove Konvencije) Hrvatska je potpisala u Cartageni 2000. godine. 7. Paneuropska konferencija o biolokoj i krajobraznoj raznolikosti (Sofija, 1995.) rezultirala je pokretanjem brojnih projekata, meu kojima je pokretanje Akcijskog plana za rijene eko-sustave i srodne movarne predjele. 8. Konvencija o europskim krajobrazima (Firenza, 2000.) temelji se na spoznaji da se kvaliteta i raznolikost krajobraza u Europi ubrzano smanjuje, te je utvrena obveza drave u ouvanju krajobraza kroz zakonsku zatitu, prostorno planiranje, procjenu utjecaja na okoli i sl. 9. Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko Dravnih granica potpisana u Espoou 1991. godine obvezuje na sprjeavanje, smanjivanje i kontrolu tetnih prekograninih utjecaja na okoli. 10. Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divljih ivotinja i biljaka (CITES), potpisana u Washingtonu 1973. godine.




1.2. Pregled zakonske osnove razvoja i zatite kategorija zatite prirodne i kulturne batine Nacionalni parkU Ustavu Republike Hrvatske istie se da je ouvanje prirodnog i kulturnog bogatstva i zatita okolia najvia vrednota ustavnog poretka. Prirodna batina predstavlja dio resursne osnove Republike Hrvatske i temelj je ouvanja njenog prirodnog i kulturnog identiteta. S posebnom panjom potrebno je pristupiti zatiti i upravljanju zakonom zatienim prostorima kako bi se sauvale njihove izvorne karakteristike i specifinosti, u cilju ouvanja i unaprjeenja sveukupne bioloke i krajobrazne raznolikosti. Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05; 139/08) Nacionalni park je definiran kao prostrano, preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekolokih sustava, prvenstveno je namijenjen ouvanju izvornih prirodnih vrijednosti. Plitvika jezera proglaena su Nacionalnim parkom 1949. godine posebnim Zakonom Sabora NR Hrvatske, a zatieni predjel zauzimao je povrinu od 19.474 ha. 1997. god. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proglaenju Plitvikih jezera Nacionalnim parkom mijenjaju se granice zatienog podruja, ime se ono poveava na 29.685,15 ha. Prepoznajui ljepote ovog predjela i neponovljivost prirodnog fenomena jezera i slapova, Organizacija Ujedinjenih naroda, odnosno njezin ured UNESCO-a - 1979. godine uvrtava Plitvika jezera na Listu Svjetske kulturne i prirodne batine. Nacionalni park Plitvika jezera najvei je i najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, koji svojim iznimnim prirodnim ljepotama i ekolokim znaajem predstavlja neprocjenjivu nacionalnu vrijednost.Povelja UNESCO-a

1.3. Struna podloga zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezeraIzradio: Dravni zavod za zatitu prirode, veljaa 2008.Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, zatraila je od Dravnog zavoda za zatitu prirode izradu strune podloge za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezera te je dostavila prirodoslovne podloge izraene za potrebe izrade prostornog plana. Prema lanku 69. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05; 139/08) organizacija prostora, nain koritenja, ureenja i zatite prostora u nacionalnom parku ureuje se, na temelju strune podloge koju izrauje Dravni zavod za zatitu prirode, prostornim planom podruja posebnih obiljeja. Dravni zavod za zatitu prirode, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Plitvika jezera i Upravom za zatitu prirode Ministarstva kulture, izradio je strunu podlogu prema lanku 69. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05; 139/08). prirode. Studija se bavi prvenstveno ''Zonom koritenja'' odnosno mogunostima njenog razvoja u skladu s ogranienjima koja proizlaze iz njene veliine i smjetaja unutar drugih zona zatite. Kriteriji i zoniranje dani su u poglavlju 6.2 Strune podloge zatite prirode kako slijedi:




Zoniranje Nacionalnog parka Plitvika jezera Zoniranje za potrebe prostornog plana NP Plitvika jezera izraeno je u suradnji s Javnom ustanovom NPPJ i Ministarstvom kulture te je usklaeno sa zoniranjem za potrebe Plana upravljanja, izraenim u okviru projekta KEC. Navedeno zoniranje slijedi principe objanjene u prethodnom poglavlju. Podaci o udjelu pojedinih zona u NP Plitvika jezera navedeni su u tablici 13., a kartografski prikaz u prilogu 8.1.6.Tablica 1. Udio povrine pojedinih zona unutar NP Plitvika jezera ifra zone 1 2 3 Zona Zona stroge zatite Zona aktivne zatite Zona koritenja Podzone Zona najstroe zatite (podzona 1a) Zona vrlo stroge zatite ( podzona 1b) % ukupne povrine NP

66,75 29,1 4,15

1. Zona stroge zatite (Zona 1, s podzonama 1a i 1b) Ova zona obuhvaa najvei dio Parka (66,75%) - umske ekosustave, ekosustave stijena i toila te ostale ekosustave velike vrijednosti sa stanovita zatite prirode koji su se razvili zbog prirodnih uvjeta podruja te ne zahtijevaju aktivne mjere ouvanja. Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje prirodnih procesa i stanita te njihovih sastavnica. U ovoj zoni nisu doputene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva izgradnja. Doputena su znanstvena istraivanja, inventarizacija i monitoring bioloke raznolikosti. Uz navedeno, u podzoni 1b doputeno je i ogranieno i kontrolirano posjeivanje, pod nadzorom Javne ustanove NP Plitvika jezera, te uz zadovoljavanje drugih odredbi Zakona o zatiti prirode. Iznimno doputene intervencije u prostoru ukljuuju lokaliziranje poara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta ili sline aktivnosti vezane uz ouvanje osnovnih prirodnih znaajki prostora, a u skladu s odredbama Zakona o zatiti prirode. Iz ove zone su iskljuene sve ceste, umski putovi i markirane planinarske staze koje eventualno kroz nju prolaze. 2. Zona aktivne zatite (Zona 2) Ova zona obuhvaa 29,1% povrine Parka - travnjake povrine, ukljuujui i one u veem ili manjem stupnju sukcesije, zone revitalizacije travnjaka, i s njima eventualno povezane ostatke tradicionalne arhitekture; te ostale visoko vrijedne ekosustave na kojima je potrebno ili se moe predvidjeti da e biti potrebno primjenjivati aktivne mjere zatite. Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje krajobraza tj. antropogeno uvjetovanih ekosustava i njihove bioloke raznolikosti te kulturne batine podruja. Zbog antropogenih uvjeta nastanka veine ovom zonom obuhvaenih ekosustava, u ovoj zoni potrebno je provoditi aktivne mjere ouvanja i/ili revitalizacije stanita. Te mjere na podruju NP Plitvika jezera ukljuuju aktivno odravanje travnjaka ispaom ili konjom, uklanjanje stabala koja zarastaju travnjake te odravanje lokvi. Kao jedan od naina ouvanja ovih vrijednosti potrebno je poticati ekstenzivno sezonsko (tradicionalno) stoarstvo. U ovoj zoni doputeno je posjeivanje, uz potivanje odredbi Zakona o zatiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu Javne ustanove NP Plitvika jezera. 3. Zona koritenja (Zona 3) Ova zona obuhvaa 4,15% Parka naselja i druga podruja s ve postojeom infrastrukturom i graevinama, sve dravne, upanijske, lokalne i nerazvrstane ceste i putove te postojee propisno oznaene planinarske staze, a namijenjena je posjeivanju, rekreaciji i stanovanju te tradicionalnom koritenju od strane lokalnog stanovnitva. Cilj upravljanja podrujem ove zone jest odrivo i kontrolirano posjeivanje, rekreacija i edukacija posjetitelja te stanovanje i ivot autohtonog i novog stanovnitva, u skladu sa ciljevima ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti podruja Analiza naselja U analizi naselja na podruju NP Plitvika jezera, izraenoj za potrebe izrade prostornog plana obuhvaeno je 27 naselja. Prema toj analizi slijedi:___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 27



Najvea naselja, s preko 100 stanovnika (broj stanovnika naveden je u zagradi) su: Plitvika jezera i Mukinje (381), Jezerce (298), Vrelo Koreniko (132) i Donji Babin potok (101). Vei dio infrastrukturnih objekata poput doma zdravlja, kole, pote, robnog centra i slino smjeteno je u Mukinjama, a u Plitvikim jezerima se nalazi najvei dio turistikougostiteljskih objekata (3 hotela, 2 restorana, ulaz u Park s parkiralitem, info punktom i sanitarnim vorom itd.), Znanstveno struni centar Ivo Pevalek te administrativna zgrada uprave Nacionalnog parka. Ulazi u park Trenutni ulazi u Park smjeteni su u naseljima Rastovaa (Ulaz 1) i Plitvika jezera (Ulaz 2). Kao potencijalni glavni ulaz istie se lokacija u naselju Prijeboj unutar granica Parka i van granica Parka na lokaciji uz Auto kamp Korana. S tim u vezi, u ovom se naselju planira razvoj seoskog turizma, na naine i u obimu koji ne ugroavaju prirodne vrijednosti podruja. Planiraju se i kontrolni ulazi na lokacijama Saborsko Kuselj i Gornji Babin Potok. Naputena i povremeno nastanjena naselja Naputena ili tek povremeno nastanjena naselja su (broj stanovnika naveden je u zagradi): ujia Krevina (2), Uvalica (dio naselja Plitviki ljeskovac - nepoznati broj) i Konarev kraj (0); a naselja sa manje od 5 stalnih stanova su: Zaklopaa (9), Drakuli rijeka (8), Kapela Korenika (5) i Prijeboj (3). Polazei od postavke da je zatita vode temelj za ouvanje osnovnih vrijednosti Parka za potrebe ove studije podijelili smo podruje Parka u tri kategorije osjetljivosti (karta u Prilogu 8.1.8),a prema hidrogeolokoj osjetljivosti podruja (tj. podrujima slivova) na kojem se nalaze pojedina naselja. To su: 1 Najosjetljivije podruje (podruje sliva Plitvikih jezera). Tu je smjeteno 16 naselja: Plitvika jezera i Mukinje, Jezerce, Poljanak, Plitvica, Gornja Korana, Donja Korana, Plitviki Ljeskovac, Serti poljana, Konarev kraj, Bigina poljana, Bijela rijeka, Uvalica, Kuselj, Matovinska lisina, Vukovii i Rodi poljana. 2 Osjetljivo podruje (podruje sliva Korenike rijeke). Tu je smjeteno 6 naselja: Vrelo koreniko, Rudanovac, Homoljac, Drakuli rijeka, Kapela korenika i ujia krevina. 3 Manje osjetljivo podruje (ostali slivovi). Tu je smjeteno 5 naselja: Gornji Babin Potok, Donji Babin Potok, Rastovaa, Zaklopaa i Prijeboj. Jednostavnom analizom ovdje navedenih podataka vidljivo je da je najvei broj naselja, meu kojima i 3 najvea, sa svim turistikim i infrastrukturnim sadrajima, smjeten upravo u hidrogeoloki najosjetljivijem podruju Nacionalnog parka. Takav poloaj naselja je direktna prijetnja hidrolokom sustavu Plitvikih jezera, prije svega zbog opasnosti od zagaenja vode, odnosno optereenja vode organskim tvarima koje uzrokuje eutrofikaciju. Stoga je u ovim naseljima, planiran sustav odvodnje otpadnih voda koji e minimalizirati optereenje sliva Plitvikih jezera. K tome, poloaj naselja Plitviki Ljeskovac koje se nalazi u hidrogeoloki najosjetljivijem djelu - izvorinoj zoni Plitvikih jezera, je sa stanovita zatite Plitvikih jezera potpuno neprihvatljiv. S obzirom da u Plitvikom Ljeskovcu trajno boravi svega 15 stanovnika u 9 stanova kue, to bi naselje u to skorijoj budunosti trebalo nastojati izmjestiti, uz adekvatnu naknadu vlasnicima zemljita bilo u vidu otkupa ili ponude zamjenskih, za zatitu prirode prikladnijih, parcela/nekretnina na podruju Nacionalnog parka ili izvan njega. Osim zagaenja vode, potrebno je voditi rauna i o njenom protoku koji u sustavu Plitvikih jezera ima tendenciju opadanja. Trenutno se vodom iz jezera Kozjak opskrbljuju naselja u opinama Plitvika jezera i Rakovica. Iskoritavanje vode iz Kozjaka dugorono, posebice u sluaju eih sunih razdoblja, moe poremetiti prirodni proces stvaranja sedre te ozbiljno ugroziti Plitvika jezera. Stoga je u bliskoj budunosti potrebno napraviti studiju ekoloki prihvatljivog protoka jezera Kozjak za koritenje u vodoopskrbi te planirati alternativne naine opskrbe vodom i izmjetanje vodocrpilita. U drugoj zoni osjetljivom podruju - nalaze se naselja na podruju sliva Korenike rijeke koja direktno ne utjeu na Plitvika jezera, ali imaju utjecaja na tokove koji se ulijevaju u Koreniku rijeku. Izvor u naselju Vrelo Koreniko koristi se za vodoopskrbu Korenikog kraja. Od naselja u ovoj zoni valja izdvojiti Rudanovac i Vrelo Koreniko koja se nalaze u neposrednoj blizini ugroenih i zatienih Ilirsko submediteranskih livada rijenih dolina (karta u prilogu 9.1.3) koje su stanite vrlo rijetkih ugroenih biljnih vrsta (karta u prilogu 9.1.4) te ih je potrebno ouvati. Naselja u posljednjoj zoni manje osjetljivom podruju - nemaju utjecaja na znaajnije vodotoke u Parku. S obzirom na do sad navedeno, a radi zatite prirodnih (hidrogeolokih, biolokih, krajobraznih) karakteristika i vrijednosti Nacionalnog parka Plitvika jezera, prilikom planiranja koritenja prostora obavezno je slijediti sljedee smjernice:___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 28



Pri planiranju koritenja prostora osigurati ouvanje prirodnih karakteristika krajobraza. Turistiko rekreativne i gospodarske sadraje na podruju Nacionalnog parka planirati na naine i u obimu koji ne ugroavaju prirodne vrijednosti Parka te u skladu s dozvoljenim aktivnostima u pojedinim zonama koritenja. Voditi rauna o tome da je na podruju Nacionalnog parka zabranjeno gospodarenje umama, lov te unoenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama. Ne planirati gospodarsko iskoritavanje prirodnih dobara, koritenje prostora za zbrinjavanje otpada, melioracijske zahvate te izgradnju novih cesta. U svim zonama osim u podzoni 1a dozvoljeno je oznaavanje postojeih putova, postavljanje edukacijskih tabli te osiguravanje vidikovaca uz postojee putove. Uvjetovati rjeavanje odvodnje sanitarnih/otpadnih voda svih objekata na podruju Nacionalnog parka u skladu s najviim ekolokim standardima, odnosno na naine koji nemaju utjecaj na hidroloki sustav Plitvikih jezera. U hidrogeoloki najosjetljivijoj zoni ne iriti graevinska podruja vie od postojee izgraenosti. Ne iriti graevinska podruja naselja Rudanovac i Vrelo Koreniko na podruje Ilirsko submediteranskih livada rijenih dolina, zbog visoke bioloke vrijednosti stanita i prisutnosti ugroenih biljnih vrsta. Uz adekvatnu naknadu vlasnicima zemljita, nastojati izmjestiti naselje Plitviki Ljeskovac iz hidrogeoloki najosjetljivijeg podruja Nacionalnog parka. Planirati izmjetanje dravnih cesta D1 i D52, a potom i D42, izvan hidrogeoloki i bioloki osjetljivih podruja Nacionalnog parka, radi optereenosti prostora, uznemiravanja divlje faune te rizika od zagaenja izvorinog podruja Plitvikih jezera. Napraviti studiju ekoloki prihvatljivog protoka jezera Kozjak za koritenje u vodoopskrbi te planirati alternativne naine opskrbe vodom i izmjetanje vodocrpilita. Zatvoriti za posjeivanje zapadnu obalu jezera Kozjak, radi zatite vidre, omoguavanja nesmetanog pristupa ostalih ivotinja jezeru, te radi zatite ugroenog stanita i ugroenih i zatienih biljnih vrsta. Ouvati fizikalne, geomorfoloke, hidroloke i bioloke karakteristike speleolokih objekata na podruju Parka. Ne predviati ureivanje speleolokih objekata za posjeivanje. Predvidjeti nastavak tradicionalnog gospodarenja travnjakim povrinama radi ouvanja njihove velike bioloke raznolikosti i sprjeavanja sukcesije (prvenstveno Homoljako polje, Brezovac, cretovi na Matici, Vreljske bare tj. podruja Ekoloke mree RH) te na tim podrujima zabraniti prenamjenu zemljita. Ouvati velike cjelovite komplekse mjeovitih uma bukve i jele radi zatite ugroenih vrsta ptica, velikih grabeljivaca i ostale umske faune. Predvidjeti podruja kanjona Korane, Preke kose i zapadnih obronaka Selikog vrha kao znaajna podruja za medvjede (zbog evidentiranih brloga na tim podrujima). Radi zatite ugroenih vrsta gljiva prepustiti jugozapadne obronke Medveaka i okolicu jezera Kozjak sukcesiji. Zakljuak: Struna podloga zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalni park Plitvika jezera se koncentrira na zonu koritenja (Zona 3 - prema klasifikaciji Strune podloge DZZP). Tako definirane zone pokrivaju povrinu od 929,17 ha to ini 3,37% povrine Nacionalnog parka. Povrina zone koritenja obuhvaa zonu naselja, tj. sve objekte unutar naselja i njihove meuprostore te je znatno vea od izgraene graevinske povrine naselja koja ukupno iznosi 236,46 ha ili 0,86%. Koristei podatke iz Strune podloge zatite prirode i njihove podjele naselja prema broju stanovnika i osjetljivosti smjetaja naselja u odnosu na slivno podruje dolazi se do podatka da su upravo najvea naselja smjetena na najnepovoljnijim podrujima. Obzirom na situaciju i tendenciju zadravanja stanovnitva na ovom prostoru nije mogue pribjei rjeavanju problema kroz naine primijenjene u starijim planovima (izmjetanje cijelih naselja) ve je potrebno iznai rjeenje za kvalitetan suivot ovjeka i prirode. Taj zakljuak namee i osnovnu smjernicu za ovaj PPPPO, a to je kvalitetno rjeavanje problema optereenja prostora prvenstveno otpadnim vodama te propisivanjem strogih uvjeta za djelovanje u prostoru, ali i stvaranja mogunosti za kvalitetan ivot i rad ljudi na ovom podruju.




1.4. Plan upravljanja Nacionalnog parka "Plitvika jezera"Izradio: Agriconsulting iz Rima, 2007. gU sklopu projekta Ouvanje krkih ekolokih sustava (KEC) 2003. godine pristupilo se izradi Plana upravljanja Nacionalnog parka Plitvika jezera, a koji je dovren u kolovozu 2007. godine. Ministarstvo kulture i Svjetska banka, s ciljem unapreenja upravljanja zatienim podrujima a posebno radi ouvanja krkih ekolokih sustava Republike Hrvatske, proveli su u razdoblju 2003-2007, projekt Ouvanje krkih ekolokih sustava (Karst Ecosystem Conservation - KEC), financiran sredstvima Fonda za globalni okoli. Obveza izrade plana upravljanja za nacionalne parkove i parkove prirode proizlazi iz Zakona o zatiti prirode (Narodne novine 70/05), koji odreuje sadraj plana upravljanja i nain njegova donoenja. Plan upravljanja sastoji se od kratkog, saetog stratekog dokumenta kojim se razrauju strateki ciljevi i smjernice upravljanja, te od akcijskih planova. Akcijski planovi razrauju strateke smjernice upravljanja i detaljno odreuju nain upravljanja na terenu. Akcijski planovi slijede viziju, misiju, politiku i opu strategiju upravljanja odreenu planom upravljanja. Plan upravljanja Nacionalnog parka Plitvika jezera, Nacionalnog izradio je tim tvrtke Agriconsulting iz Rima, u suradnji s hrvatskim strunjacima te uz aktivno voenje od strane uprave parka.

Izvod iz Plana upravljanja:Koncept zoniranja Nacionalni park Plitvika jezera podijeljen je u nekoliko razliitih zona, definiranih prema prirodnim vrijednostima i potrebama upravljanja. Tipovi zona i njihove karakteristike utvrene su na radionici na kojoj su sudjelovali djelatnici hrvatskih parkova. Klasifikacija se temelji na IUCN klasifikaciji zatienih podruja. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem proglaeni su zonom stroge zatite. Zone aktivne zatite su prostori koji zahtijevaju poseban tip upravljanja kako bi ouvale svoje vrijednosti. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih potreba za upravljanjem proglaeni su zonom koritenja. Zoniranje u Nacionalnom parku Plitvika jezera i upravljanje po zonama Zoniranje Nacionalnog parka Plitvika jezera temelji se na principima zatite i ouvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, na uvaavanju problema i prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja lokalne zajednice, Prostornom planu te na planovima za turistiki razvoj prostora. Za podruje Nacionalnog parka Plitvika jezera definirane su slijedee zone: Tip zone 1a) Zona najstroe zatite - Podruja od osobitog znaaja s neizmijenjenom sveukupnom prirodom, visoke bioloke raznolikosti i velike vanosti ouvanja. Opis: U ovu zonu ulaze postojei i proireni umski rezervati u orkovoj uvali (1), Seliki vrh (2), Crni vrh (3), Kik (4), Rjeica-Proanski vrh (5) i Medveak (6). Jedna od posebnosti je da je zona stroge zatite ispod Proanskog vrha proirena na lijevu obalu Proanskog jezera od utoka Suanj potoka, do sredine jezera te na cijelo podruje oko Ciginovca. Isto tako, u tu zonu ulazi cijeli sliv Rjeice do ua u jezero Kozjak. Kriterij: Podruje je namijenjeno iskljuivo ouvanju izvorne prirode i prirodnih procesa, znanstvenom istraivanju i /ili praenju stanja (monitoringu) koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa. Posebnu vrijednost ovom dijelu Parka daje raznolikost faune i zastupljenost zvijeri, medvjeda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus), risa (Lynx lynx) i divlje make (Felis sylvestris). Te vrste trebaju velika, neometana podruja, to je ovakvim zoniranjem uspjeno rijeeno. Cilj: Provoenje aktivnosti usmjerenih iskljuivo na ouvanje i zatitu izvorne prirode i prirodnih procesa, praenje stanja (monitoring) ekolokih sustava, bioloke i krajobrazne raznolikosti te nadzor. Doputene aktivnosti: Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja uz suglasnost nadlenih institucija, provoditi aktivnosti vezano uz praenje stanja (monitoring), intervencije u izvanrednim okolnostima i nadzor. Posjeivanje: Pristup posjetiteljima nije dozvoljen. Tip zone 1b) Zona vrlo stroge zatite - Podruje s neizmijenjenom i/ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom u kojem se provode minimalne upravljake aktivnosti u svrhu zatite i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 30



Opis: U ovu zonu ulazi veina umskih prostora unutar Nacionalnog parka. Prostor je ispresijecan umskim prometnicama koje se mogu staviti u ogranienu funkciju posjeivanja podruja (7). Kriterij: Podruje je namijenjeno znanstvenom istraivanju i/ili praenju stanja (monitoringu), te obrazovanju koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa uz ogranieni pristup posjetitelja. Cilj: Provoenje minimalnih aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite, praenja stanja (monitoring) bioloke i krajobrazne raznolikosti te neive prirode, nadzora te odravanja i unaprjeenja minimalne posjetiteljske infrastrukture. Doputene aktivnosti: Doputeno provoditi znanstvena istraivanja, vriti aktivnosti vezano uz praenje stanja (monitoring), nadzor podruja, doputen ogranien pristup posjetitelja uz obavezno zadravanje na stazama koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i posjeivanju, doputen razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija) i doputene intervencije u izvanrednim okolnostima. Posjeivanje: Mogunost posjeivanja podruja samo u zoni obiljeenih staza i putova uz voenje iskljuivo strunog vodia Parka, ogranieno brojem osoba i vremenom boravka. Minimalni sadraji ( infrastruktura) za posjetitelje i bez pristupa domaih ivotinja. Posjetitelji se moraju strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Tip zone 2a) Zona aktivne zatite - travnjaci - podruje velike vrijednosti za ouvanje stanita koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita, ouvanje, revitalizacija i odravanje povoljnog stanja. Opis: U ovu zonu uvrteni su uglavnom travnjaci koje treba odravati ovu zonu ulaze posebno vrijedni travnjaci na Brezovakom i Homoljakom polju koji ve po svojoj veliini i biljnom sastavu, te svojim krajobraznim vrijednostima ine jedinstvenu vrijednost za Nacionalni park. To podruje je ujedno i slivno podruje veine pritoka Plitvikih jezera. Poseban znaaj imaju i male travnjake povrine rasute po umskom prostoru. One su od izuzetnog znaaja za faunu podruja. Posebno vani vlani travnjaci se nalaze oko Vrela Korenikog i Rudanovca i oko uia Krevine, te crte na uu Matice kod Plitvikog Ljeskova. To su stanita rijetkih i ugroenih biljaka koje treba adekvatno zatiti. Kriterij: Podruje je namijenjeno zatiti, revitalizaciji i odravanju povoljnog stanja ekolokih sustava/staninih tipova/vrsta u svrhu ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, ouvanju neive prirode. Cilj: Podruje koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita, ouvanje i odravanje povoljnog stanja staninih tipova/ ekolokih sustava/vrsta u svrhu ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti. Doputene aktivnosti: Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja i/ili praenje stanja (monitoring) uz suglasnost nadlenih institucija, provoenje mjera i aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite vrsta,-provoenje programa revitalizacije staninih tipova u suradnji s lokalnom zajednicom (konja, ispaa), doputen ogranieni pristup posjetitelja uz obvezu zadravanja na stazama koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i posjeivanju, doputen razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija), doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenih kapacitetom nosivosti i nadzor podruja. Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po stazama, uz koritenje vodia. Pse se mora voditi na uzici, te se treba strogo pridravati pra vila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Tip zone 2b) Zona aktivne zatite - ume. U ovu zonu uvrteni su uglavnom degradirane ili gospodarene ume u rubnom podruju i proirenom dijelu parka, saene umske kulture, te degradirane ume i panjae. Opis: U ovu zonu ulaze gospodarene ume na podruju oko Kuselja i Pavlovakog vrha, oko Babinog potoka (s reliktnim zajednicama bora) i izmeu Brezovakog polja i Lisine te oko Kose (11). Isto tako tu ulaze i umske kulture na Brezovakom polju (12). Kriterij: Prostor je karakteriziran gospodarenim umama i umama u raznim stadijima degradacije ali ima za takva podruja karakteristinu floristiku raznolikost. Faunistiki je ovo podruje takoer bogato i raznoliko. Cilj: Ouvanje i unapreenje prirodnih karakteristika i raznolikosti stanita sa svim biljnim vrstama i skupinama ivotinja. Doputene aktivnosti: Nadzor podruja, znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring) vode, flore i faune u ovoj zoni s naglaskom na bioindikatore stanita. Prema potrebi i prema programu za zatitu umskih ekosustava mogui umarski zahvati u degradiranim sastojinama. Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po stazama, uz koritenje vodia. Pse se mora voditi na uzici, te se treba strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Zona 3 Zona koritenja Tip zone 3a) Zona koritenja zona naselja___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 31



Opis: U ovu zonu ulaze sva sela i zaseoci te prostor koji ih neposredno okruuje. Glavna naselja unutar Nacionalnog parka su Plitvika Jezera (s Mukinjama), Jezerce, Plitvica, Poljanak, Rastovaa, Babin Potok i cijeli niz drugih sela i zaselaka na rubu Parka. Posebni poloaj imaju Plitviki Ljeskovac i Bijela rijeka u samom izvorinom podruju Plitvikih jezera. U ovom podruju se javlja vrlo ekstenzivna tradicionalna poljoprivreda i stoarstvo. Kriterij: Podruje je namijenjeno razvoju ekoloke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, ekoturizma, agroturizma te ruralnog turizama, u svrhu ispunjavanja potreba lokalne zajednice i razvoja zatienog podruja, koje se temelji na ouvanju prirodnih vrijednosti i kulturne batine te odrivom razvoju. Cilj: Podruje kojim se upravlja na naelima odrivog razvoja uz suradnju s lokalnom zajednicom, uz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti kao i kulturne batine Doputene aktivnosti: Znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenih kapacitetom nosivosti (edukacija i interpretacija), koritenje prirodnih dobara u skladu s odrivim razvojem te uz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti (npr. neive prirode), razvoj odrivog ekolokog turizma , ekoloka poljop

Documents

Prostorni Plan NP PJ