Prostorni plan Primorsko-goranske županije · zanemaruje, a ostali elementi uređenja se u planskim dokumentima ni ne navode (komunalne građevine). Stoga treba podignuti minimalnu

Prostorni plan Primorsko-goranske županije

PREDNACRT PRIJEDLOGA PLANA (Koncepcija)

Rijeka, 14. srpnja 2011.

Koncepcija PPŽ

JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije

1

Koncepcija PPŽ


2

NAZIV PLANA: Prednacrt prijedloga Prostornog plana Primorsko-goranske županije KONCEPCIJA NARUČITELJ IZRADE PLANA: Primorsko-goranska županija NOSITELJ IZRADE PLANA: JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije IZRAĐIVAČ PLANA: JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije ODGOVORNI VODITELJ: Miroslav Štimac, dipl. ing. arh. RADNI TIM: 1. Duško Dobrila, dipl. ing. arh. 2. mr. sc. Višnja Hinić 3. dr. sc. Ljudevit Krpan 4. Dunja Serdinšek, dipl. oec. 5. Miroslav Štimac, dipl. ing. arh.

Ravnatelj:

prof. dr. sc. Mladen Črnjar Rijeka, 14. 7. 2011.

Koncepcija PPŽ


3

Koncepcija PPŽ


4

Sadržaj Stranica UVOD 6 I. Ciljevi izrade PPŽ 6II. Postupak izrade PPŽ 11III. Organizacija i vrijeme izrade PPŽ 12 1. POLAZIŠTA 18 1.1. ISKAZ OSNOVNIH POKAZATELJA O STANJU U PROSTORU 18 1.2. OCJENA STANJA 201.2.1. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske podatke 1.2.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke 1.2.3. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 44 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČENJA

45

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukt. sustava 2.1.2 Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČENJA 472.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE

52

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Koncepcija PPŽ


5

stranica 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 54 3.1. OSNOVE SUSTAVA RAZVOJA 543.1.1. Okosnice gospodarskog razvoja 3.1.2. Demografske okosnice razvoja 3.1.3. Prostorne okosnice razvoja 3.1.4. Težišta razvoja (mikroregije) 3.1.5. Žarišta razvoja 3.1.6. Vezni pravci 3.2. SUSTAV NASELJA / SUSTAV RAZVOJNIH SREDIŠTA 69 3.3. OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 723.3.1. Građevinska područja 3.3.2. Ostala područja izvan građevnog područja 3.4. OSNOVE SUSTAVA INFRASTRUKTURE 823.4.1. Prometni sustav 3.4.2. Vodnogospodarski sustav 3.4.3. Energetski sustav 3.4.4. Osnove sustava zbrinjavanja otpada 3.5. OSNOVE SUSTAVA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 933.5.1. Planirana struktura gospodarstva 3.5.2. Gospodarski razvoj mikroregija 3.6. OSNOVE MJERA ZAŠTITE 973.6.1. Zaštita okoliša 3.6.2. Zaštićena područja GRAFIČKI PRILOG 1101. Namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 3. Mjere zaštite

Koncepcija PPŽ


6

UVOD

I. CILJEVI IZRADE PPŽ

Prostorni plan se izrađuje s ciljem da se putem njegova sagledavanja te

ustanovljenih smjernica i programa razvoja omogući: - usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj

društvenih djelatnosti (sustav naselja), itd. - usmjeravanje gospodarskog razvoja, (industrija, promet, turizam,

poljoprivreda, usluge, itd.), - racionalno korištenje prirodnih resursa, i - zaštita prostora.

Slijedom navedenih općih postavki, temeljna preokupacija Prostornog plana Primorsko-goranske županije (u nastavku: PPŽ) je osigurati gospodarski i društveni razvoj područja Županije, uz racionalno korištenje i svrhovito upravljanje resursima radi zaštite prostora. Gospodarski aspekt razvoja iskazat će se putem kriterija zaštite prostora koji će uravnoteženim pristupom selektirati opterećenja okoliša (onečišćenje zraka, vode, tla, opterećenje bukom, itd.), tj. određivati uvjete rada i korištenja prostora, čime će se ekonomskim parametrima (ocjena racionalnosti poslovanja) izvršiti auto-selekcija vrste i strukture gospodarske djelatnosti. Provedba Plana je dugoročna i služi prvenstveno:

- državi za postizanje uravnoteženog razvoja svih područja, - regiji, odnosno području Županije, za ostvarenje ravnomjernog razvoja, - lokalnoj samoupravi za: postizanje planiranog pravca razvoja, - racionalnom upravljanju prostorom i decentralizaciji upravljanja, - otvaranju potencijalnih investicija, podizanju društvenog i osobnog

standarda stanovnika, - ostvarenju održivog razvoja.

Prostorni plan Županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba odrediti osnovne pravce prostornog razvoja općina i gradova Primorsko-goranske županije. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN br. 14/00) izrađen je od 1994. do 1998. godine, a nakon dvogodišnje rasprave i dorada usvojen 2000. godine. Svi podaci za izradu Prostornog plana Primorsko-goranske županije datirali su iz 1995. godine, a propisi i ostali službeni dokumenti i iz ranijih razdoblja. U navedenom razdoblju od 15 godina došlo je do znatnih promjena u gospodarskom, demografskom, društvenom i ostalom razvoju Republike Hrvatske. U povezanosti zbivanja i aktivnosti navedenog razdoblja, zabilježeni su znatni pomaci i promjene u definiranju i normiranju, uvjeta i kriterija načina korištenja prostora. To se najznačajnije iskazuje putem raznih tema i mjera korištenja prostora, od kojih su prevladavajući:

- uvjeti i način definiranja građevnih područja, - građenje izvan građevnog područja, - način korištenja mora, - razvoj infrastrukturnog sustava (prometna, vodna, energetska),

Koncepcija PPŽ


7

- kriteriji i mjere zaštite prostora, zbrinjavanje otpada, - način i postupak provedbe Plana (upravljanje prostorom), - usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, i - ostale teme i područja.

Nakon usvajanja Prostornog plana Primorsko-goranske županije, 2000. godine, donijeto je čitav niz novih propisa, te njihovih izmjena i dopuna. Temeljni propis – Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 i 55/11) (u nastavku: Zakon), koji određuje obvezu izrade PPŽ, njegov sadržaj i postupak itd. – doživio je značajne promjene, koje uvjetuju brojne dorade u sadržaju i strukturi Plana. Neke od promjena su unijete putem izmjena i dopuna PPŽ tijekom proteklih 10 godina. Tako je 2005. izvršeno usklađenje s Uredbom o zaštitnom obalnom pojasu; 2009. godine određene su trase cesta visoke razine uslužnosti (državne ceste), a 2010. godine uvjeti gradnje telekomunikacijskih sustava. No osim promjena koje su uvjetovane izmjenom Zakona, donijeti su brojni drugi materijalni propisi koji imaju neposredan utjecaj na planska rješenja i odredbe, primjerice:

a) Zakon o lukama. Set zakona o lukama i lučkom području određuje brojne novine o lukama i lučkim područjima, kao što je primjerice: razvrstavanje i rangiranje luka, namjena i način korištenja luka, itd.

b) Brojni energetski zakoni, počevši od nove Strategije energetskog razvoja RH do ostalih zakonskih i podzakonskih akata vezanih uz obnovljive izvore energije.

c) Zakon o zaštiti okoliša, kojim su ustrojena načela zaštite okoliša i održivog razvoja, zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, itd.

d) Zakon o poljoprivrednom zemljištu strogo štiti nenamjensko korištenje tla, te kontrolira određivanje namjene tla.

e) Zakon o vodama je sustavno odredio uvjete i način namjene, korištenja, zaštite i upravljanja vodnim resursima. Pristup upravljanju kvalitetom i količinom voda, određivanju vodnih tijela, zaštiti od štetnog djelovanja voda i problematici melioracijske odvodnje i navodnjavanja, u Zakonu je bitno drugačiji od dosadašnjeg.

f) i ostali zakoni i propisi. Slijedom navedenih nužnih dorada i izmjena PPŽ, potrebno je provesti potpunu

izmjenu važećeg Prostornog plana Primorsko-goranske županije (SN 14/00, 12/05-i, 50/06, 08/09. i 03/11.). Opseg izmjena prelazi uobičajenu kvotu izmjena i dopuna prostornih planova, te je stoga odlučeno da se priđe izradi novoga Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a važeći stavi izvan snage. Navedenim promjenama uvjetovanim propisima te ostalim strateškim i programskim dokumentima, proizašle su sljedeće osnovne teme, koje bi prevladavale izradom novog PPŽ:

a) građevna područja, b) infrastrukturni sustavi, i c) zaštita prostora.

Koncepcija PPŽ


8

a) Građevna područja Naselja se razvijaju stihijno i raspršeno, usprkos izrađenim prostornim planovima. Uzrok je tomu niska razina obveznog uređenja građevnog područja. Stoga se provode građenja na djelomično uređenom građevnom zemljištu, odnosno samo s neposrednim pristupom, a eventualno s priključcima za vodu i električnu energiju. Odvodnja se sustavno zanemaruje, a ostali elementi uređenja se u planskim dokumentima ni ne navode (komunalne građevine). Stoga treba podignuti minimalnu razinu uređenja građevnog zemljišta i to selektivno, po područjima. Na taj će se način racionalizirati postojeća infrastruktura, povećati gustoća građenja i smanjiti površina građevnih područja. Područja predviđena za ugostiteljsko-turističke namjene su granicama građevna područja izdvojena od naselja, a samo iznimno se mogu smjestiti do, ili u naselja. Kako je turizam vrlo atraktivna i privlačna grana gospodarske djelatnosti, to je i interes za formiranje odgovarajućih građevnih područja velik. S obzirom na vrlo široku paletu vrste građevina koje su u funkciji turizma, u praksi su prisutne znatne dvojbe koje se samo produbljuju nepreciznim propisima. Turizam se odvija putem ugostiteljskih građevina i prostora. Ugostiteljska djelatnost se odvija u pravilu pružanjem usluga prehrane i smještaja. Prostori u kojima se obavlja cjelokupna ugostiteljska djelatnost određeni su u zasebnim područjima ili građevinama, kao što su:

- hotel, građevine za smještaj gostiju s bezbroj formi i sadržaja (hotel, vile, apartmani, rezidencije),

- kamp, uređen prostor za privremen smještaj (šator, prikolica), - turistička naselja, gdje su zastupljeni svi oblici smještaja, - stanovi, koji se iznajmljuju1, vikendice za povremeno stanovanje, itd.

Osnovna značajka smještajnih sadržaja (poslovnog prostora) je povremeno korištenje na određeno vrijeme uz naknadu (gosti). Slijedom navedenog, često se miješaju ugostiteljske građevine sa stambenim, s obzirom na sličnost namjena: smještaj – stan, usluge – servisi. Te dvojbe dovode do nekritičkog formiranja bezbroj građevnih područja koja se pokušavaju staviti u funkciju po bilo kojoj osnovi, radi razvoja turističke djelatnosti. Rezultat je, planiran niz izdvojenih građevnih područja za ugostiteljsko-turističke namjene, koja su nesagrađena (oko 70% zona). Ta područja se ne mogu aktivirati ni koristiti ni za jednu drugu namjenu, a zbog svoje veličine i položaja, barijera su bilo kojeg osmišljavanja korištenja i uređenja šireg prostora. Stoga je nužna prostorna i sadržajna analiza ugostiteljsko-turističke djelatnosti u kontekstu načela i strategije razvoja Primorsko-goranske županije, što je zadatak izrade PPŽ. Gospodarska namjena može biti djelatnost koja je dio naselja, odnosno stambenog naselja. Međutim, kada je prisutna koncentracija gospodarskih djelatnosti koja traži veće površine (više od 1 - 2 ha), posebne mjere zaštite i specifične infrastrukturne priključke (promet, voda, energetika), i ostale posebne mjere, formiraju se izdvojena građevna područja gospodarske namjene.

1 Apartman, franc. (appartement): 1. stan, 2. raskošan stan, Rječnik stranih riječi, NZMH, Zagreb, 2002.

Koncepcija PPŽ


9

U postojećim odredbama PPŽ predviđena je po općinama i gradovima ukupna površina gospodarske namjene, te se prostornim planom uređenja općine/grada određuje njezina veličina, položaj, oblik i namjena. Postojeće gospodarske zone, slično kao i zone ugostiteljsko-turističke namjene, nisu izbalansirane po položaju i veličini. Stupanj njihove izgrađenosti je neujednačen, te je znatno viši kod proizvodnih nego kod poslovnih zona. Nije zabilježen nedostatak planiranih gospodarskih zona kao ni pomanjkanje neizgrađenih površina gospodarske namjene. Zadatak PPŽ je uravnotežiti i racionalizirati mrežu gospodarskih zona, sukladno razvojnim opredjeljenjima pojedinih područja Županije. Zone i građevine sporta i rekreacije su u pravilu dio stambenog naselja. Iznimno kada je prisutna veća koncentracija sportskih građevina koja traži veće površine (više od 1 do 5 ha), te posebne infrastrukturne priključke (promet, voda, energetika), i ostale posebne mjere, formiraju se izdvojena građevna područja sporta i rekreacije. Navedene izdvojene površine nisu normirane važećim odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a ni pobliže određene. To rezultira nedoumicama u formiranju zona, u pogledu njihove namjene, veličine, izgrađenosti, načina korištenja i mjera zaštite. To se posebno očituje za velika područja sporta i rekreacije (Platak, Grobnik, Rujevica, Čelimbaša, Petehovac, Rudnik, itd), koja se tretiraju istovjetno. Stoga je uloga PPŽ da razluči i utvrdi navedene dvojbe, radi racionalizacije korištenja prostora, sukladno ostalim planiranim namjenama. Pri tome je od velikog značenja razgraničenje namjene sporta od rekreacije, a sukladno tome i formiranje pripadajućih zona, područja ili građevnih područja. Građenje izvan građevnog područja u pravilu nije dopušteno! Ako promatramo građenje koje je primjereno i usmjereno na formiranje uvjete rada, odmora i slobodnog vremena, tada je ono usmjereno na stambeno naselje. Građenje izvan stambenog naselja je već izuzetak, koji nije poželjan, a uvjetovan je kompromisom u provedbi mjera zaštite stanovnika i prirodnog okoliša. To građenje iziskuje formiranje posebnih građevnih područja izvan naselja. U tom kontekstu, posebnih izuzetaka, treba promatrati i građenje izvan građevnog područja. Dakle, radi se o planiranoj pojedinačnoj građevini na poljoprivrednoj, šumskoj ili vodenoj površini. Ako su zajedno dvije ili više građevine, tada je to građevna zona ili građevno područje. Taj oblik gradnje izaziva ne male nedoumice i sporna tumačenja. Stoga je vrlo važno nedvosmisleno odrediti vrstu građevina, namjenu, kapacitet, položaj, veličinu, (lokacija), s uvjetima za korištenje i zaštitu. b) Infrastrukturni sustavi Promet je jedan od istaknutijih grana gospodarstva u Primorsko-goranskoj županiji. Očituje se najviše putem pomorskog, kopnenog i cijevnog transportnog sustava. U proteklom vremenu od 15 godina došlo je do značajnih promjena u gospodarskim kretanjima te do brojnih gospodarskih preobrazbi i razvojnih razina. Ove promjene su se očitovale i na potrebi preispitivanja strateških promišljanja razvoja ukupne prometne infrastrukture. Pritom će se osobita pozornost posvetiti planovima razvoja luka, te

Koncepcija PPŽ


10

željezničke infrastrukture, odnosno cestovne i cjevovodne infrastrukture, kao i sustava zračnih luka i heliodroma. Prije svega treba uspostaviti rangirani sustav cestovnih prometnica koji se formiraju i određuju na području cijele Županije. Istovrsno navedenom, vrijedi za željeznički, pomorski i zračni sustav. Energetska infrastruktura. Usvajanjem brojnih energetskih propisa, snažno promicanje korištenja obnovljivih izvora energije te energetske učinkovitosti, nužno je isto usvojiti i putem izrade PPŽ. Pritom će se posebno razraditi kriteriji smještaja i gradnje vjetroparkova te solarnih elektrana, ali i istaknuti preporuke za gradnju energetski učinkovitih javnih i svih ostalih objekata. Trajna potreba osiguranja odgovarajuće količine energije uvjetuje preinaku razvojnih planova velikih energetskih subjekata u nova promišljanja u razvoju energetske infrastrukture (proizvodna i prijenosna elektro-energetska postrojenja, plinovod i MRS-ovi, LNG, …). Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje. S obzirom na novonastale uvjete glede dostupnih podataka o izdašnosti i mogućnosti korištenja pojedinih izvorišta/vodozahvata, obavit će se revizija razvoja vodoopskrbnog sustava. Cilj je osigurati siguran i kvalitetno integriran sustav vodoopskrbe na čitavom području PGŽ te stvoriti kvalitetne preduvjete za realizaciju izgradnju sustava odvodnje. Uređenjem voda smatra se gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, gradnja građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i radovi održavanja voda, sve u svrhu neškodljivog protoka voda. Na području PGŽ u drugoj polovini 20. stoljeća provedeni su značajni regulacijski i zaštitni radovi čime su bitno smanjene moguće štete od poplava. Međutim, daljnji razvoj ovih radova je gotovo zaustavljen, a određeni problem predstavlja održavanje funkcionalnosti postojećih sustava. Svrha je odrediti građevinske mjere koje utječu na smanjenje vršnih protoka poplavnih valova i određivanje prioritetnih područja djelovanja na prostoru obuhvata Plana. 3) Zaštita prostora Zaštita prostora jedan je od prioritetnih zadataka Prostornog plana, a osobito strukturnih prostornih planova, kao što je Prostorni plan županije. Dosegnuta razina zaštite u važećem Prostornom planu Primorsko-goranske županije, dobra je podloga za daljnju doradu i profiliranje zaštite cjelokupnog prostora, kao i pojedinih segmenata djelatnosti i sastavnica prostora. U tom je pogledu ustrojena zakonska obveza, iznimno korisna, izrade strateške procjene utjecaja na okoliš. Svrha dokumenta je da se nakon izrade koncepcije PPŽ (Prednacrt prijedloga plana) obavi procjena utjecaja planskih rješenja na okoliš. U strateškoj procjeni utjecaja Plana na okoliš, utjecaje novih, velikih zahvata na okoliš potrebno je utvrditi ne samo pojedinačno već ih je potrebno procijeniti na osnovi sinergijskih i kumulativnih učinaka. Na taj će se način planirane aktivnosti u prostoru (namjena i način korištenja) ograničiti i usmjeriti na sadržaje i namjene koje ne narušavaju okoliš, vrednujući cjeloviti prostor Županije kao jednu cjelinu.

Koncepcija PPŽ


11

Nastavno će se planskim odlukama ustrojiti mjere i instrumenti vrednovanja prostora u kontekstu planiranih namjena i načinu korištenja prostora. Tim mjerama u kontekstu cjelovite Županije, nužno je odrediti mjere i kriterije za svako specifično područje (mikroregija, zona – općina/grad).

II. POSTUPAK IZRADE PPŽ Temeljem postavljenih ciljeva i smjernica za izradu PPŽ, učinjena je analiza stanja u prostoru. Analizom postojeće dokumentacije, dobivenom iz Izvješća o stanju u prostoru, kao i analizom prirodnih osobitosti, gospodarskih kretanja, društvenih pojava itd, obuhvatit će se cjelovito područje Županije. Da bi se utvrdili svi aspekti aktivnosti u prostoru, obavljene su brojne uske specijalističke analize ili studije, te sačinjeno, odnosno u završetku je izrade 19 separata:

1. Demografski podaci i projekcije (dr. sc. Ivan Lajić, 2010) 2. Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije za

potrebe županijskog prostornog plana (Ekonomski institut Zagreb, 2011) 3. Mreža javnih ustanova (JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, 2010) 4. Prostorno i prometno integralna studija (IGH d.d. Zagreb) 5. Analiza građevinskih područja (JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, 2010) 6. Analiza gospodarskih zona (JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, 2010) 7. Znanstveno-stručna analiza prostorno ekonomskih i ekoloških čimbenika

turističkih zona u ZOP-u (Institut za turizam Zagreb, 2010) 8. Analiza prostorno-ekonomskih i ekoloških čimbenika turističkih zona izvan

ZOP-a (JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, 2010) 9. Izmjena i dopuna Vodoopskrbnog plana PGŽ (IGH d.d. Zagreb, 2010) 10. Iznalaženje lokacije odlagališta građevinskog otpada (neopasnog i opasnog)

(Ductor d.d. Rijeka, 2010) 11. Mreža skijališta (JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, 2010) 12. Analiza prostornih mogućnosti za korištenje energije vjetra u PGŽ (Energetski

institut Hrvoje Požar, Zagreb, 2010) 13. Analiza prostornih mogućnosti za korištenje energije sunca u PGŽ (Oikon

d.o.o. Zagreb, 2010) 14. Razvoj prijenosne mreže 400, 220 i 110 kV na području PGŽ u razdoblju od

2005. do 2030. godine (HEP d.d. Zagreb) 15. Razvoj prijenosne mreže na području prijenosnog područja Rijeka u razdoblju

2009.-2030. (HEP d.d. Zagreb) 16. Regionalni operativni program PGŽ 2008-2013. (Porin d.o.o. Rijeka, 2007) 17. Plan gospodarenja otpadom PGŽ za razdoblje 2007-2015. (Županijski zavod za

održivi razvoj i prostorno planiranje PGŽ, 2007) 18. Glavni plan razvoja turizma PGŽ (Fakultet za turistički i hotelski menadžment

Opatija, 2005) 19. Strategija zaštite okoliša PGŽ ((Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno

planiranje PGŽ, 2005) 20. Strategija energetskog razvitka PGŽ (Tehnički fakultet Rijeka, 2005) 21. Zbrinjavanje otpada – separat za potrebe izrade novog Prostornog plana

Primorsko-goranske županije (Dario Bagić, 2011).

Koncepcija PPŽ


12

22. Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije za potrebe županijskog prostornog plana (Ekonomski institut Zagreb, 2011)

23. Zbrinjavanje otpada – separat za potrebe izrade novog Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Dario Bagić, 2011).

Dovršenjem tih separata stvoreni su programski preduvjeti za početak izrade PPŽ. Pravna osnova za izradu Prostornog plana je odluka o izradi. Na temelju članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji i članka 28. Statuta Primorsko-goranske županije („Službene novine“ broj 23/09), Županijska skupština Primorsko-goranske županije donijela je Odluku o izradi Prostornog plana Primorsko-goranske županije (SN 03/11). Odlukom se, među ostalim, određuje: pravna osnova za izradu i donošenje Plana, razlozi donošenja Plana, obuhvat Plana, ocjena stanja u obuhvatu Plana, ciljevi i programska polazišta, stručne podloge Plana, način pribavljanja stručnih rješenja, vrsta i način pribavljanja odgovarajućih geodetskih podloga, popis tijela i osoba određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Prostornog plana, te drugih sudionika koji će sudjelovati u izradi izmjena i dopuna Plana, rok za izradu Plana i izvor financiranja izrade Prostornog plana. Izrada Plana financirat se iz sredstava Proračuna Primorsko-goranske županije.

III. ORGANIZACIJA I VRIJEME IZRADE PPŽ Način izrade, sadržaj i mjere provedbe PPŽ utvrđene su odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, te temeljem stručnih postavki i uzanci. Izradu novog PPŽ, Primorsko-goranska županija je povjerila Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (u nastavku tekst: Zavod). Izrada Prostornog plana prvenstveno je timski zadatak, što proizlazi iz sadržaja i strukture Plana, koji sjedinjuje i usklađuje širok spektar aktivnosti u prostoru. Radni tim se sastoji od niza specijalista za promet, vodu i odvodnju, energetiku, ekologiju, gospodarstvo, geologiju, itd., čiji rad usklađuje i okuplja voditelj radnog tima. Osim stalnih članova radnog tima, predviđena je povremena suradnja s brojnim specijalistima za pojedina područja. U izradi Prostornog plana djelatnici Zavoda čine većinski dio radnog tima, kao i dio suradnika, te cjelovitu tehničku i administrativnu podršku. Osim suradnika iz Zavoda, uspostavit će se veza s brojnim renomiranim državnim institucijama i specijalistima, s kojima se većim dijelom duže surađuje, a ta će se suradnja nastaviti i na ovom zadatku. a) Radno ustrojstvo Radni tim se formira sukladno potrebama izrade pojedinih etapa, na način da se jasno prepoznaju i odrede zaduženja kao i odgovornost svakog člana radnog tima. U tom cilju predviđena je jasna okomita selekcija obveza i prava, kao i vodoravna koordinacija.

Koncepcija PPŽ


13

Predviđeni su osnovni elementi radnog tima, čije se razdvajanje po okomitom ustroju svodi na podjelu na radni tim i suradnike eksperte. Radni tim je sastav koji je trajno nazočan na izradi svih etapa radnog zadatka. Sastoji se iz sljedećih disciplina i nositelja:

1. Prirodne značajke i sinteza – Miroslav Štimac, koordinator 2. Izgrađene značajke – Duško Dobrila, član 3. Gospodarstvo – Dunja Serdinšek, članica 4. Infrastruktura – Ljudevit Krpan, član i 5. Mjere zaštite – Višnja Hinić, članica.

Predviđen je čitav niz suradnika koji će sudjelovati u izradi pojedinih dijelova i etapa plana. Suradnici će, primjerice, obrađivati: demografski razvoj, geofiziku, tlo, zaštita krajobraza, zaštitu kulturne baštine, floru, faunu, zaštitu prirode, geodetske podloge, more i podmorje, odvodnju, mjere posebne zaštite, odredbe i propisi, itd. Radi što cjelovitijeg razmatranja Plana, kao i uključivanja u izradu i usvajanje, župan Primorsko-goranske županije oformio je Savjet plana od uglednih društvenih i javnih radnika Hrvatske, Županije te lokalne uprave i samouprave. Savjet će razmatrati Program izrade Plana prije verifikacije i prijedlog Plana prije javne rasprave, ali i u toku izrade, ovisno o potrebi razrješenja određenih problema. b) Dinamika izrade Plana

Dinamika izrade Prostornog plana odvija se postupkom određenom Zakonom o

prostornom uređenju i gradnji. U izradi PPŽ tri su osnovna subjekta koji bitno utječu na dinamiku izrade plana: naručitelj, izrađivač, verifikator i nositelj izrade PPŽ. Izradom plana smatra se proces rada do dostave na javnu raspravu. Primorsko-goranska županija, utvrđuje prijedlog PPŽ, šalje Plan na javnu raspravu, te nakon javne rasprave razmatra primjedbe i utvrđuje potrebne dorade PPŽ.

Nakon dorade Plana započinje proces verifikacije, odnosno pribavljanje mišljenja od upravnih tijela. Taj postupak se završava dobivanjem suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Navedene aktivnosti planiraju se u sljedećim okvirnim rokovima:

- Priprema izrade plana, odvijala se oko 8 mjeseci, odnosno do kraja 2010. godine. Njome se obuhvaćalo, formiranje radnog tima sa suradnicima, izrada programa izrade PPŽ, izrada Odluke o izradi, pribavljanje zahtjeva i prijedloga nadležnih ustanova i organizacija.

- Izrada plana traje oko 12 mjeseci, tj. period od početka 2011. do početka 2012. godine. U tom roku potrebno je izraditi koncepciju PPŽ (sredina 2011), temeljen koje će se provesti prethodna rasprava i izraditi strateška procjena utjecaja na okoliš. Nakon provedene prethodne rasprave izrađuje se cjeloviti prijedlog PPŽ.

- Donošenje plana traje minimalno 12-15 mjeseci, odnosno do proljeća 2013. godine. Taj postupak je vrlo slojevit i obuhvaća brojne aktivnosti pribavljanja mišljenja nadležnih tijela uprave, lokalne i regionalne samouprave. Svako od ovih koraka u pravilu traži određene dorade Plana, što dodatno usporava proces. Temeljem dobivenih propisanih mišljenja, suglasnost na Plan daje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Nakon dobivene suglasnosti usvaja se na Skupštini Primorsko-goranske županije.

Koncepcija PPŽ


14

Ukupno je potrebno oko tri godine za izradu PPŽ. Navedena dinamika je formirana po idealnom konceptu, bez rezerve u slučaju zastoja pojedinog subjekta.

c) Sadržaj PPŽ Sadržaj Prostornog plana županije određen je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji te Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04.). Određen je sljedeći osnovni sadržaj PPŽ:

I. Odredbe za provedbu Plana 1. tekstualni dio 2. grafički dio

II. Obvezni prilozi

1. obrazloženje PPŽ - polazišta - ciljevi prostornog razvoja i uređenja - Plan prostornog uređenja

2. izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje Županije,

3. stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja, 4. strateška studija utjecaja na okoliš, 5. popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštovati u

njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata koji se odnose na sadržaj Prostornog plana,

6. zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona, 7. izvješća o prethodnoj raspravi, 8. izvješća o javnoj raspravi, 9. evidencija postupka izrade i donošenja Prostornog plana, 10. sažetak za javnost.

Koncepcija PPŽ


15

Postupak izrade Prostornog plana provodi se redoslijedom koji odudara od njegova propisanog sadržaja, ali samo u redoslijedu aktivnosti. Prvo se izrađuje obrazloženje PPŽ, odnosno polazišta, ciljevi prostornog razvoja i uređenja i plan prostornog uređenja. Odredbe za provedbu se izrađuju na kraju, temeljem obrazloženja, odnosno plana prostornog uređenja, kao normativni dokument kojim se određuje njegovu provedbu. Prva faza izrade Plana sastoji se iz osnovnih odrednica kojima se određuju detaljne smjernice, kriteriji i pravci namjene, uređenja, korištenja i zaštite prostora. Ta razina Plana izrađuje se u postupku izrade prijedloga Plana, kao Prednacrt prijedloga Prostornog plana Primorsko-goranske županije. U nastavku rada će se radno nazivati: Koncepcija plana. S obzirom na to da nije propisan sadržaj Koncepcije, utvrđuje se sljedeći osnovni sadržaj: Tekstualni prilog

1. POLAZIŠTA 1.1. Iskaz osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru 1.2. Ocjena stanja

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značenja 2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značenja 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Osnove sustava razvoja 3.2. Sustav naselja / sustav razvojnih središta 3.3. Osnovna namjena i korištenje prostora 3.4. Osnove sustava infrastrukture 3.5. Osnove sustava gospodarskih djelatnosti 3.6. Osnove mjera zaštite

Grafički prilog 1. Namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 3. Mjere zaštite Grafički prilog se izrađuje na formatu A3 kao shematogram.

d) Korištenje Informacijskog sustava prostornog uređenja Županije Zavod je temeljem odluke Skupštine Primorsko-goranske županije, već prije 15-tak

godina, preuzeo obvezu razvoja jedinstvenoga županijskog informacijskog sustava o prostoru, koristeći pri tome GIS (Geografski informacijski sustav) tehnologiju. Sukladno novinama iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji, od 1. siječnja 2008. god., Zavod dobiva i formalnu obvezu sudjelovanja u uspostavi Informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Koncepcija PPŽ


16

Tijekom proteklog vremena izrađene su brojne baze podataka i uspostavljen je sustav njihova korištenja. Po iznimno opsežnom sadržaju ističe se zajednička GIS baza podataka svih prostornih planova uređenja općina i gradova. Ta je baza rađena po jedinstvenoj metodologiji, kriterijima i strukturi podataka. Za cijelu Županiju sadrži podatke o:

- namjeni površina iz mj. 1:25000, - infrastrukturi, - uvjetima korištenja i zaštite prostora, - građevinskim područjima iz mj. 1:5000 - općim podacima (društvene djelatnosti).

Stanje prostornih planova (odluke o izradi, odluke o donošenju, odluke o izmjenama i dopunama) prati se putem posebno pripremljenog Registra u SharePoint okruženju, temeljem čega se provodi postupak izmjena podataka u GIS bazi. U sustavu su i najnovije geodetske podloge dobivene od Državne geodetske uprave, baza podataka o područjima općina i gradova usuglašena s Područnim uredom za katastar Rijeka i mnogi drugi podaci obrađeni u GIS-u još prilikom izrade prvoga Županijskog plana. Koristeći se raznim prostornim i atributnim analizama, te kartografskim prikazima različitih mjerila od 1:5 000 do 1:50 000, dobiveni su rezultati koji su ugrađeni u Stručne podloge za izradu novoga Prostornog plana Županije. To su:

- Analiza gospodarskih zona u PGŽ - Prostorno ekonomska i ekološka analiza turističkih zona u PGŽ.

Osim navedenog, izrađena je na podacima iz baze analiza građevinskih područja i analiza uspostave sustava skijališta u Gorskom kotaru. Uspostavljeni sustav s podacima, primijenjen je i u Polazištima Koncepcije Prostornog plana Županije, gdje je dan iskaz osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru, odnosno prostorni pokazatelji za korištenje prostora i za planiranu namjenu. Grafički podaci iz sustava preneseni su u kartografske priloge Koncepcije Plana.

Koncepcija PPŽ


17

Koncepcija PPŽ


18

1. POLAZIŠTA

1.1. ISKAZ OSNOVNIH POKAZATELJA O STANJU U PROSTORU Osnovni pokazatelji stanja u prostoru određeni su u sljedećim tablicama: Tablica 1. Korištenje prostora

R. br. Primorsko-goranska županija Oznaka Ukupno (ha)

% od kopnenog

dijela Županije

% od ukupne površine Županije

stan/ha ha/stan* (2001)

1.0. PROSTORNI POKAZATELJI ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinsko područje naselja GP 11 487,80 3,2 1,45 26,59

Građevinsko područje izvan naselja

3 588,37 1,00 0,45 85,14

- gospodarska namjena 1 949,64 0,54 0,25 156,70

- sportsko rekreativna namjena 622,73 0,17 0,08 490,59

- infrastrukturni sustavi 784,20 0,22 0,10 389,58

- posebna namjena 97,73 0,03 0,01 3 126,01

- ostala namjena 20,09 0,01 0,00 15 206,82

1.2.

- groblja 113,98 0,03 0,01 2 680,34

Poljoprivredne površine P 24 872,40 ─ ─ ─

- osobito vrijedno obradivo tlo P1 454,40 ─ ─ ─

- vrijedno obradivo tlo P2 8 260,50 ─ ─ ─ 1.3.

- ostala obradiva tla P3 16 157,50 ─ ─ ─

Šumske površine Š 232 818,00 ─ ─ ─

- gospodarske Š1 162 973, 00 ─ ─ ─

- zaštitne Š2 32 595, 00 ─ ─ ─ 1.4.

- posebne namjene Š3 9 313, 00 ─ ─ ─

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine

PŠ 84 220,66 ─ ─ ─

Vodne površine 440 549,70 ─ ─ ─

- more M 439 077,10 ─ ─ ─

- jezera i akumulacije J 1 357,50 ─ ─ ─ 1.6

- vodotoci V 115,10 ─ ─ ─

UKUPNO 797.536,93 ─ ─ ─

Koncepcija PPŽ


19

Tablica 2. Planirana namjena (iz PPUO/G)

R.br. Primorsko-goranska županija Oznaka Ukupno (ha)

% od kopnene površine Županije

% od ukupne površine Županije

stan/ha ha/stan* (2015)

1.0. PROSTORNI POKAZATELJI ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinsko područje naselja GP 14 573,86 4,06 1,84 24,26

Građevinsko područje izvan naselja

10 748,57 3,00 1,36 32,90

- gospodarska namjena 4 358,90 1,22 0,55 81,12

- sportsko rekreativna namjena 4 525,89 1,26 0,57 78,13

- infrastrukturni sustavi 1 333,77 0,37 0,17 265,12

- posebna namjena 235,89 0,07 0,03 1 499,05

- ostala namjena 135,29 0,04 0,02 2 613,73

1.2.

- groblja 158,83 0,04 0,02 2 226,35

Poljoprivredne površine P 23 899,10 6,66 3,01 0,07 *

- osobito vrijedno obradivo tlo P1 454,40 0,13 0,06 0,00 *

- vrijedno obradivo tlo P2 7 721,10 2,15 0,97 0,02 * 1.3.

- ostala obradiva tla P3 15 723,60 4,38 1,98 0,04 *

Šumske površine Š 219 307,30 61,14 27,65 0,62 *

- gospodarske Š1 166 584,80 46,44 21,00 0,47 *

- zaštitne Š2 21 069,30 5,87 2,66 0,06 * 1.4.

- posebne namjene Š3 31 653,20 8,82 3,99 0,09 *

Ostale poljoprivredne i šumske površine 1.5 - ostalo poljoprivredno tlo,

šume i šumsko zemljište PŠ 88 458,40 24,66 11,15 0,25 *

Vodne površine 440 549,70 122,81 55,54 1,25 *

- more M 439 077,10 122,40 55,35 1,24 *

- jezera i akumulacije J 1 357,50 0,38 0,17 0,00 * 1.6

- vodotoci V 115,10 0,03 0,01 0,00 *

UKUPNO 797.536,93 100

Koncepcija PPŽ


20

1.2. OCJENA STANJA 1.2.1. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske podatke2 U demografskom razvoju Županije prevladavati će nepovoljni elementi, koji će predstavljati ograničenja razvoja. Ta su ograničenja vezana uz:

- smanjenje broja stanovnika, neujednačen demografski razvoj i demografsku polarizaciju Županije,

- migracije u kojima će prevladavati useljenički u odnosu na iseljenički smjer, ali će demografski kvalitetniji biti iseljenički kontingent,

- trajno smanjenje nataliteta, - starenje stanovništva, povećanja dobnih ovisnosti

Analizirajući najnovije stanje i demografske procese stanovništva Primorsko-goranske županije, koji se odnose na procjenu broja stanovnika temeljenu na prirodnom kretanju stanovništva od 2001. do 2009. godine i podatcima o mehaničkom kretanju stanovništva Županije do 2009. godine, može se utvrditi da će procijenjeni broj stanovnika ovog područja uoči samog popisa stanovništva 2011, iznositi između 303 i 304 tisuće. To govori o niskoj stopi globalne depopulacije u odnosu na stanje 2001. godine. Međutim, osnovni problem je daljnja polarizacija Županije na regresivni i progresivni demografski pol. Broj stanovnika Gorskog kotara smanjuje se stopom ekstremne depopulacije zbog izumiranja, dok najveća županijska populacija, a to je riječka, ima stopu blage depopulacije. Bez obzira što je ova potonja stopa niskog intenziteta, rijetko je stanje da regionalno središte već treće međupopisno razdoblje obilježava depopulacija. Na drugoj, progresivnoj demografskoj strani, županijsko priobalje bilježi porast broja stanovnika čija dimenzija uvelike poništava negativno kretanje depopulirajućih područja. Na ovom progresivnom polu nalazi se i stanovništvo otoka. Upravo ovakva demografska situacija i procesi, uzrokovat će brojne nepovoljne pokazatelje koji će se odražavati na društveno i gospodarsko stanje Županije. Županija u prethodnih desetak godina ponovno postaje blago useljenička regija. Ima pozitivni selidbeni saldo s ostalim hrvatskim županijama, a još značajniji pozitivni selidbeni odnos s inozemstvom. Sveukupno kvantitativno taj saldo ne prelazi desetak tisuća stanovnika u tekućem međupopisju. Postavlja se pitanje demografskih i socijalno-ekonomskih značajki useljeničkog, ali i iseljeničkog kontingenta. Velikim dijelom useljenički se kontingent odnosi na stanovništvo bivše države koji zbog brojnih razloga useljavaju u Županiju (obiteljski, imovinski, izbjeglički, itd.). Premda nema preciznih pokazatelja, treba pretpostaviti da se ovdje radi o starijoj populaciji, kasne aktivne ili postaktivne dobi, dok iseljenička populacija predstavlja vitalniji dio ukupnog stanovništva koja odlazi iz Županije kao „odljev mozgova“, potražnje za kvalitetnijim zaposlenjem, školovanjem, itd. Dakle, pretpostavka je da u selidbenom saldu Županija brojčano dobiva, ali kvalitativno gubi vitalnije i obrazovanije stanovništvo. U posljednjem desetljeću negativnu sastavnicu općeg kretanja stanovništva predstavlja prirodno kretanje stanovništva. U Županiji, ali i unutar svih njezinih podregija, broj umrlih osoba nadmašivao je istodobno broj rođenih. Samo u četiri grada i općine (Čavle, Kastav, Viškovo i Omišalj) zabilježen je prirodni porast broja stanovnika dok su ostale jedinice zahvaćene intenzitetom različitog denataliteta.

2 Tekst je pisan prije popisa stanovnika koji je održan 01.04.2011. godine, a rezultati objavljeni 01.06.2011.

Koncepcija PPŽ


21

Smanjenje stope nataliteta kratkoročno će utjecati na: - smanjen priljev djece u predškolsku dob, - smanjen priljev djece u niže razrede osnovnih škola, - povećanje koeficijenta ukupne dobne ovisnosti, - smanjenje koeficijenta dobne ovisnosti mladih.

Sredinom proteklog desetljeća (2005. godine) u Županiji je bilo oko 14.100 djece predškolske dobi. Godine 2015. bit će ih oko 10.800, ili gotovo ¼ manje. Školske godine 2005/2006. prve razrede osnovne škole pohađalo je 2.558 učenika, dok će 2015. iste razrede pohađati oko 1.850 učenika. Ova natalitetna situacija nalaže rekonstrukciju organizacije i mreže osnovnih škola kao i ustanova predškolskog odgoja. Poseban problem uočava se u goranskim općinama gdje broj djece u cjelokupnim općinama ne pruža mogućnost održanja osnovnih škola. Povećavat će se opterećenost radnog kontingenta neaktivnim stanovništvom (mlađi od 15 godina i stariji od 65 godina) Smanjenjem populacije do 15 godina, smanjuje se opterećenost radnog kontingenta mladom populacijom. Pored navedenog povećava se indeks starosti, koji predstavlja odnos broja starijeg stanovništva prema populaciji mlađoj od 20 godina starosti. Ovo su kratkoročno i dugoročno nepovoljni pokazatelji.

Dugoročni negativni učinak niskog nataliteta odrazit će se na: - smanjenje broja učenika osnovnih škola, - smanjenje broja učenika srednjih škola, - smanjenje prirasta u radnoaktivnu dob i postupno smanjenje radnoaktivnog

kontingenta; naročit je to problem izumirajuće regije, - suženu ponuda radne snage, a "pozitivno" smanjenje globalne stope

nezaposlenosti, - povećanje koeficijenta ukupne dobne ovisnosti i indeksa starenja.

Dugoročno smanjenje stope nataliteta uzrokovat će smanjenje dječje i omladinske populacije (kontingent stanovništva između 15 i 19 godina starosti) što će dovesti do slabljenja pritiska ulaska u radnu dob. U depopulacijskim područjima nestat će elementarna radna snaga, a osobito obrazovana populacija. Pojačat će se dnevna cirkulacija gdje će depopulirajuća područja biti mjesto rada, a ne mjesto stanovanja. Svi pokazatelji starenja upućuju da će županijska populacija i populacija njezinih podregija (mikroregije) starjeti. Danas procjenjujemo da stanovnik županije ima nešto preko 42 godine, Riječanin također oko 43 godine. Najmlađe je stanovništvo priobalja i otoka s nešto više od 40 godina, dok će najstarije stanovništvo biti u goranskoj podregiji, prosječne dobi nešto ispod 44 godine. Starenje stanovništva utjecat će na

- povećanje koeficijenta starenja, - povećanje koeficijenta dobne ovisnosti staračkog stanovništva, - povećanje starost stanovništva radnoaktivne dobi, - povećanje udjela starijeg aktivnog stanovništva, - povećanje udjela žena u starijoj populaciji (prosječno duži životni vijek ženske

populacije), - rekonstrukciju mreže zdravstvenih ustanova, - povećanje broja domova za skrb starijeg i nemoćnog stanovništva, - veća socijalna davanja, - prilagodbu trgovačke mreže starijoj populaciji.

Koncepcija PPŽ


22

1.2.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke Makroekonomska kretanja u Hrvatskoj su posljednjih godina obilježena procesom međusobnog približavanja prema EU, ali fiskalna konsolidacija nije bila odgovarajuće brza, pa se bilježi značajan pad gospodarskih aktivnosti. Slaba konkurentnost hrvatskog gospodarstva u međunarodnoj razmjeni dovela je javni dug do visine koja ozbiljno narušava eksternu stabilnost. Zbog demografskih čimbenika u nadolazećem razdoblju smanjit će se radni kontingent stanovništva što ostavlja malo prostora za rast temeljen na porastu količine uloga rada. Ostvarena visoka zaduženost zemlje nametnula je ograničenja na mogućnost financiranja investicijske aktivnosti putem novog zaduživanja. Stoga sljedećih godina naglasak mora biti na promjeni strukture investicija prema većem udjelu privatnih investicija. U navedenom okruženju u Primorsko-goranskoj županiji ključne gospodarske djelatnosti su prerađivačka industrija, prijevoz i skladištenje, te djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane odnosno turizam. Tablica 3. Kretanje broja zaposlenih i proizvodnosti rada u Hrvatskoj i Primorsko-goranskoj županiji

Broj zaposlenih Proizvodnost rada (BDP po

zaposlenom) PGŽ GODINA

RH PGŽ RH PGŽ RH=100 2001. 1.332.817 107.191 143.152 144.060 100,6 2002. 1.342.382 108.623 155.114 149.010 96,1 2003. 1.373.314 110.615 165.302 166.840 100,9 2004. 1.394.318 110.360 176.108 175.616 99,7 2005. 1.398.852 111.331 188.988 196.198 103,8 2006. 1.445.478 113.887 198.095 207.153 104,6 2007. 1.495.039 117.332 210.176 212.960 101,3 2008. 1.536.166 118.109 222.736 236.316 106,1 2009.* 1.505.011 115.793 218.392 231.502 106,0

Indeks 2008/2001. 115,3 110,2 155,6 164,0 105,5 Prosječna godišnja stopa (%)

2,0 1,4 6,5 7,3 0,8

Izvor: izračun autora prema podacima DZS-a * procjena na osnovi projekcije Prema ostvarenom BDP-u po stanovniku, Primorsko-goranska županija zauzima treće mjesto u Hrvatskoj, nakon Grada Zagreba i Istarske županije. Međutim indeks povećanja u Primorsko-goranskoj županiji je znatno manji od indeksa niza razvijenijih županija u RH, što ukazuje ne trajno zaostajanje Županije u razvoju u hrvatskim razmjerima. Tako je npr. Grad Zagreb još više povećao svoju relativnu prednost u razvijenosti a u usporedbi s ostalim županijama jadranske Hrvatske može se uočiti da su dalmatinske županije ostvarile značajno veću brzinu konvergencije3 od Primorsko-goranske županije.

3 Konvergencija, (lat. convergentia) geom., fiz. Uzajamno približavanje, stjecanje; pren. stremljenje (ili težnja) istom cilju, slaganje

Koncepcija PPŽ


23

Županija je zbog svog priobalnog područja i dalje jače industrijsko središe Hrvatske, ali je došlo do smanjenja značaja industrije za županijsko gospodarstvo u cjelini.

Također je došlo do promjene u strukturi industrijskih grana kao i do prostornog prerazmještaja; u posljednjim godinama jača prerađivačko obrtništvo.

Prerađivačka industrija bazira se na brodogradnji, naftnoj industriji i drvnoj industriji. Svaki njezin razvoj moguć je samo uz minimalne negativne ekološke učinke održavajući prirodne i antropogene ekosustave. Stoga će primarni zadatak biti ispraviti ili ublažiti pogreške u građevinskom oblikovanju obalnih prostora i izrazite sukobe korisnika prostora. Kao najizraženiji sukobi na uskom litorarnom prostoru obalnog dijela Županije, navode se sukobi između brodogradnje (3. maj, V. Lenac), prerade nafte (INA – Rafinerija Urinj), Termoelektrane (Urinj), prometa (lučki bazeni Rijeka i Bakar, te JANAF) s jedne i stanovanja, turizma i rekreacijskih aktivnosti s druge strane.

Stanje pomorskog prometa je nepovoljno zbog brojnih vanjskih utjecaja, ali i sporog prilagođavanja ove djelatnosti novim tehničko-tehnološkim zahtjevima, vlasničkom i organizacijskom prestrukturiranju te političkim i tržišnim promjenama. Ratne prilike i teškoće tranzicije dovele su gotovo do raspada riječkoga prometnog sustava i gubitka vodećega nacionalnog brodara, pa je oporavak nakon toga spor. Postupno se iz godine u godinu povećava fizički opseg prijevoza. Iako Luka Rijeka ima svoj razvojni plan, na njega se ne nadovezuju i odgovarajući željeznički kapaciteti.

Posljednjih godina (osim 2010) u Županiji je znatno poboljšana turistička pozicija, povećan broj dolazaka i broj noćenja gostiju, a povećani su i gospodarski učinci. I u Gorskom kotaru se opažaju pozitivni pomaci u razvoju turizma. U priobalju osnovni kapaciteti čine gotovo ¼ svih kapaciteta Županije, i ukupna ponuda je na višoj razini. Turizam je na otocima osnovna gospodarska djelatnost, a na njima je smješteno gotovo 2/3 svih postelja Županije.

Pozitivni trenovi zabilježeni su i u fizičkim pokazateljima, a istodobno je došlo i do povećanja učinkovitosti rada i boljih financijskih rezultata. Spori tržišni oporavak, posebice na kvalitetnijim emitivnim tržištima, zbog sadržajno siromašne turističke ponude, dobio je također određeno ubrzanje, a dogodile su se pozitivne promjene u strukturi turističke ponude. Međutim i tu dalmatinske županije ostvaruju brži rast od Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Stoga je nužno nastaviti ka kvalitetnijim razvojnim rješenjima, čime bi bilo moguće ubrzati novi turistički razvojni ciklus. Ostvareni turistički rezultati prema pojedinim destinacijama Županije, upućuje na to da tradicionalno najveći broj turista dolazi na otoke Krk, Lošinj i Rab, kao i na opatijsku i crikveničku rivijeru. Gospodarske zone u Primorsko-goranskoj županiji karakterizira umjerena izgrađenost jer je manje od polovice planiranih površina do sada neizgrađeno. Zabilježen je stupanj izgrađenosti od 48,9% svih površina gospodarskih zona. Ovaj podatak posebno dolazi do izražaja kada se zna da značajan dio izgrađenih kapaciteta nije u funkciji. Jedna od značajki Primorsko-goranske županije jest i činjenica da je znatno viši stupanj izgrađenosti proizvodnih (59,6%) od poslovnih zona (46,0%). Proizvodne zone se intenzivnije koriste, tako da ih je samo 11 za sada potpuno neizgrađeno. Postojeće poslovne zone više su nego dostatne, na nekim područjima i predimenzionirane. S obzirom na dinamiku izgradnje i raspoloživost prostora za poslovnu namjenu, uputno je planirani broj poslovnih zona i njihove površine smanjiti.

Koncepcija PPŽ


24

Dosadašnja politika na nacionalnoj razini išla je s ciljem stvaranja što većeg broja poslovnih zona, a postojale su, i još uvijek postoje, financijske potpore za njihove potrebe. Stoga je bilo važno dobiti sredstva za bilo koju namjenu bez ozbiljnijeg pristupa stvaranja temeljne politike razvoja gospodarskih zona. Na regionalnoj i lokalnoj razini postoji slična situacija. No, treba naglasiti da su se u proteklom razdoblju temeljenom na takvom iskustvu, postupno mijenjali kriteriji dodjele financijskih sredstava za stavljanje u funkciju gospodarskih, pretežito poslovnih zona. U turizmu, osim navedenih pozitivnih rezultata, postoji i negativan utjecaj na okoliš, zbog prekomjerne izgradnje turističkih smještajnih i pratećih objekata, cestovnih prometnica i velikoga fizičkog prometa turista, što je umnogome vizualno promijenio izvorna krajobrazna i ambijentalna obilježja obalnog područja. Neki su prostori prirodno predodređeni za turističke namjene (npr. za sunčališta i kupališta, luke i marine itd.). U ljetnom razdoblju na mnogim dijelovima obale dolazi do popunjenosti prostora te psihičkog praga tolerancije turista i domicilnog stanovništva, što dovodi do neželjenih promjena i narušavanja dominantnih izvornih etno – socioloških i kulturnih vrijednosti. Dio prostora otoka i priobalja je značajno napadnut i devastiran izgradnjom turističkih, stambenih i drugih objekata. Međutim, za sada se ipak može objektivno zaključiti da je veći dio obalnog prostora Županije u dobroj mjeri očuvan s određenom ravnotežom između prirodnih i stvorenih vrijednosti. 1.2.3. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje 1.2.3.1. Izgrađene osobitosti Sustav naselja Ocjena uspostave sustava dana je isključivo u odnosu na pokrivenost potreba funkcija društvenih djelatnosti, odnosno (ne)ostvarenje traženih minimalnih funkcija za središnja naselja čija je pozicija, odnosno rang, određen županijskim planom. Duže vrijeme prisutna manjkavost politike prostornog razvoja ima za posljedicu neravnomjeran raspored stanovništva, dobara i usluga na čitavom prostoru Županije. Stoga je došlo do jake polarizacije, s jedne strane na razvijeno područje priobalja, a s druge strane na nerazvijeno i gotovo zanemareno goransko i otočno područje. Riječka aglomeracija ima prenaglašenu koncentraciju društvene i fizičke infrastrukture naspram ostalog dijela Županije. Ruralno područje Županije u pravilu je zanemareno i u gospodarskom i socijalnom pogledu. Jači razvojni procesi zbivaju se u središnjim naseljima područja riječkog prstena, (Kastav, Viškovo, Čavle, Bakar, Omišalj) zatim u prostornoj cjelini priobalnog dijela Županije u naseljima Crikvenica i Novi Vinodolski, te dijelovima otoka Krka. To su, ujedno, i jedina središnja naselja Županije koja bilježe porast stanovništva u posljednjem međupopisnom razdoblju i realno predstavljaju buduća žarišta razvoja pripadajućeg područja i smjer odvijanja urbanizacijskih procesa. Činjenica da mrežu naselja u Županiji čini mali broj gradova (u fizičkom, ne administrativnom smislu), a veliki broj prijelaznih ili urbaniziranih naselja, predstavlja nepovoljnu situaciju za uspostavu stabilnog sustava središnjih naselja. Kako je većina gradova koji su po opremljenosti društvenom i fizičkom infrastrukturom bolje pripremljeni

Koncepcija PPŽ


25

za preuzimanje uloge središnjih naselja koncentrirano u priobalju, preduvjet za ravnomjeran prostorni razvoj je jača urbano opremljene gradova na otočnom i goranskom području. „Policentrični razvoj“, načelo je na kojem je ustrojen sustav naselja u županijskom planu, kojim su pojedina naselja nominirana za pokretače razvoja svojih područja gravitacije (mikroregije, prostorne cjeline). Temeljem analize demografskih pokazatelja i opremljenosti funkcijama društvenih djelatnosti, može se ustvrditi da planirani sustav nije zaživio. Po utvrđivanju postojeće (današnje) opremljenosti središnjih naselja minimalnim sadržajima iz promatranih skupina društvenih djelatnosti (školstvo, kultura i informacije, zdravstvo i sport), može se utvrditi da podaci dobiveni inventarizacijom uglavnom potvrđuju navedene opće (pretpostavljene) probleme u uspostavi sustava središnjih naselja. Osim Rijeke, koja je, kao središnje naselje II. kategorije i središte regije, očekivano pokrivena svim minimalnim sadržajima sukladno svom rangu, od središnjih naselja ostalih kategorija jedino je sedam lokalnih središta (VII. kategorije) u potpunosti pokriveno svim predviđenim minimalnim sadržajima iz promatranih skupina društvenih djelatnosti. Od navedenih sedam lokalnih središta, četiri se nalaze u priobalju (Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Bribir), a to su ujedno i sva lokalna središta te mikroregije. Od preostalih triju lokalnih središta jedno se nalazi u otočnoj skupini (Punat – mikroregija Krk), dok su dva na području Gorskog kotara (Ravna Gora i Skrad). Niti jedno od središta mikroregija (V. kategorija), kao ni središta prostornih cjelina (VI. kategorija) te središta u riječkom prstenu (VII. kategorija) nije u potpunosti pokriveno svim predviđenim minimalnim sadržajima iz promatranih skupina društvenih djelatnosti. Uz generalnu ocjenu da je za većinu središnjih naselja pokrivenost, iako ne potpuna, zadovoljavajuća, potrebno je istaknuti naselja za koja se može utvrditi da nisu uspjela preuzeti svoju ulogu u sustavu središnjih naselja. Od središta mikroregija (naselja V. kategorije) moglo bi se zaključiti da Cres nije uspio preuzeti željenu ulogu središta mikroregije, odnosno, čak ni uz pretpostavku dvojnog centraliteta (Cres – Lošinj) nisu pokrivene sve potrebne funkcije promatranih društvenih djelatnosti. Kod središta prostornih cjelina (naselja VI. kategorije) u nedostatku predviđenih minimalnih sadržaja prednjače Rupa i Gerovo. Iako su i Rupa i Gerovo u sustavu središnjih naselja predviđena kao naselja koja se planiraju razvijati zajednički, na način da dijele određene funkcije (Rupa – Klana i Čabar – Gerovo), može se zaključiti da ni na taj način nisu uspjeli preuzeti predviđenu ulogu u sustavu. Prostor Županije još je uvijek slabo izgrađen. Izgrađene površine zauzimaju svega 4,2% površine kopnenog dijela Županije. Izgrađenost po mikroregijama različita je. Priobalje i otoci znatno su više izgrađeni od goranskog područja, iako su sva tri područja površinom približno jednaka. U strukturi izgrađenosti prevladavaju naselja (76,2%), dok na sve ostale namjene izvan naselja otpada znatno manji dio (23,8%). Površine pod naseljima bitno se razlikuju u pojedinim mikroregijama. Priobalje je približno 2,5 puta više izgrađeno od otočne i goranske mikroregije. Na uskom obalnom prostoru usredotočeni su industrija, stanovanje i turizam i unatoč svim dosadašnjim nastojanjima i boljem funkcionalnom povezivanju sa zaleđem koje je ostvareno realizacijom cestovnih prometnica na transverzalnom prometnom pravcu, ovo se područje još uvijek nije počelo rasterećivati. Stoga je logično da su najveći sukobi u namjeni prostora nastali upravo na ovom prostoru. Oni se očituju u sukobu između snažne industrijske i razvijene turističke funkcije, a značajan problem je i sukob industrije,

Koncepcija PPŽ


26

infrastrukturnih sustava i stanovanja, za koje više nema dovoljno prostora na obalnoj liniji, a imaju sklonost daljnje koncentracije i povećanja. Usprkos izrađenim prostornim planovima, naselja se razvijaju stihijno i raspršeno. Glavni razlog je niska razina obveznog uređenja građevnog područja koja omogućava gradnju na samo djelomično uređenom građevnom zemljištu, (najčešće samo sa neposrednim pristupom, a eventualno s priključcima za vodu i struju). Odvodnja se sustavno zanemaruje, a o ostalim elementima uređenja se uopće ne vodi računa (komunalne građevine-tržnice, parkovi, dječja igrališta i sl.). Ovo ima za posljedicu neracionalno gospodarenje zemljištem (neracionalno korištenje infrastrukture, male gustoće, mnoštvo istodobno angažiranih površina građevinskih područja). Dio uzroka za ovakvo stanje leži u ukorijenjenom konceptu gradnje na svom, odnosno naslijeđenom zemljištu. Građevna područja Način određivanja građevinskih područja u prostornim planovima „bivših“ općina (prije Strategije prostornog uređenja RH i PPŽ) nije bio normiran što je za posljedicu imalo predimenzionirana građevinska područja naselja u većini bivših općina. U skladu sa smjernicama Strategije i Programa, važećim županijskim planom određene su smjernice i obvezni kriteriji za dimenzioniranje građevinskih područja u prostornim planovima općina i gradova. Kao rezultat primjene uspostavljenih kriterija, površine za širenje naselja osjetno su smanjene u odnosu na one određene planovima donesenim prije donošenja PP PGŽ. Bilo je za očekivati da će smanjene površina građevinskih područja naselja rezultirati postizanjem "racionalnih" gustoća. Međutim, analizom gustoća postignutih u donesenim PPUO/G utvrđeno je da je samo jedanaest (11) gradova i općina s područja Županije, odnosno svega 30%, uspjelo ostvariti kriterij minimalne gustoće zacrtan važećim PPŽ-om. Od navedenih 11 općina/gradova njih 9 je u priobalju, a svega je po jedan grad (Delnice i Mali Lošinj) uspio ostvariti minimum u otočnom odnosno goranskom području. Rezultati su poražavajući ako se uzme u obzir da su kriteriji županijskog plana minimume obveznih gustoća po područjima postavili iznimno nisko (17, odnosno 20 st/ha), daleko niže nego li to zahtijevaju standardi ekonomičnosti i struke, pa i preporuke iz Strategije i Programa (33 st/ha). Dobivene (male) gustoće dijelom su rezultat načina određivanja izgrađenog dijela građevinskog područja u pojedinim općinskim planovima, u kojima je izgrađeni dio svjesno „napuhan“. U pojedinim planovima na malu gustoću dijelom su utjecale građevine za povremeno stanovanje koje zauzimaju velike površine, a njihovi korisnici niti su stanovnici općina i gradova u kojima se nalaze, niti su uzeti u obzir prilikom projiciranja demografskog razvoja. Obzirom na karakter Županije (pogotovo u priobalju i otočnim mikroregijama) objekti povremenog stanovanja zauzimaju značajne površine, te ih svakako trebalo uzeti u obzir i prilikom dimenzioniranja komunalne, a djelomično i društvene infrastrukture. Promet i infrastruktura Promet je vitalna funkcija Županije, koji znatno pridonosi razvoju pojedinih mikroregija Primorsko-goranske županije. Okosnicu čine dva prometna koridora, državnog

Koncepcija PPŽ


27

i međunarodnog značenja, koji zajedno s lučkim sustavom integriraju priobalni i ukupni prostor Županije na nacionalnu i međunarodnu prometnu mrežu. Primorsko-goranska županija, obzirom na svoje značenje i ulogu u energetskom sustavu RH, predstavlja jedno od najznačajnijih energetskih čvorišta. Činjenica je da područjem PGŽ prolazi niz državnih energetskih koridora (plinovodi, naftovodi, dalekovodi…), odnosno da su u središtu Županije smješteni neki od najvrednijih energetskih objekata RH (termoelektrana, INA – Rafinerija nafte Rijeka na Urinju, prekrcajna luka za naftne derivate, DINA – Petrokemija…). Iako, u nemalom broju slučajeva, ovi koridori narušavaju krajobrazne vrijednosti samog prostora isto tako pridonose mogućnosti kvalitetne integracije s energetskom infrastrukturom regionalne i lokalne razine. Time je, izgradnjom kvalitetnih pojenih točaka (trafostanica, mjernoredukcijskih stanica…) osigurana i sigurna opskrba energijom ukupnog prostora PGŽ. Svaka od županijskih mikroregija ima svoje osobitosti u pogledu opskrbe energijom. a) Promet Promet ima na međunarodnoj i nacionalnoj razini prvorazrednu funkciju u integriranju širih prostora Podunavlja s Jadranom i srednjoeuropskog područja s jugoistočnom Europom. Ta okolnost uvjetovala je snažnu koncentraciju infrastrukturnih sustava (promet i energetika) i industrije. U središtu Županije su dva prometna koridora, državnog i međunarodnog značenja, koji zajedno s lučkim sustavom integriraju priobalni i ukupni prostor Županije na nacionalnu i međunarodnu prometnu mrežu. Luka u Rijeci glavna je teretna luka Republike Hrvatske i kroz nju se odvija glavnina državnoga robnog prometa morem. Rasprostranjenost na pet autonomnih bazena značajno otežava (prometno i financijski) poslovanje luke. Ona ima prirodne prednosti u dubini akvatorija, ali i nedostatke zbog pomanjkanje operativnog prostora uz pojedine terminale za manipulaciju teretom i njegovim privremenim deponiranjem do otpreme kopnenim prijevozom. Lučka infrastruktura i suprastruktura je zastarjela, a kopnena prometna mreža ne može kvalitetno servisirati potrebe lučkih operatera. Dobar dio lučkih površina, iako je u sastavu lučke uprave nije u operativnoj funkciji (što radi konzervatorske zaštite objekata proglašenih kao industrijska baština, što zbog nedostatka roba i tereta). Kopnene prometne veze s lučkim terminalima su manjkave i nedostatne. Željeznička mreža, iako u postupku izmjene sustava vuče, i nadalje ne može dugoročno kvalitetno udovoljiti zahtjevima teretnog prometa, ali niti integraciji u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika. Cestovna prometna mreža još uvijek ne udovoljava potrebama prometne potražnje. U ljetnim mjesecima su učestali prometni zastoji oko većih urbanih područja koji su ujedno i turističke destinacije (područje liburnije te crikveničko-vinodolsko područje). Prometna zagušenja na prilaznim cestama prema središtu grada i u središtu grada Rijeke su intenzivnija izvan turističke sezone, kada je intenzivna dnevna migracija prema poslovnim zonama, upravnim središtima, javnim ustanovama. Kamionski promet iz riječke luke prema raznim odredištima u Hrvatskoj i inozemstvu još uvijek ide kroz središte grada. Zračna luka Rijeka smještena na otoku Krku, ostala je na razini usluge iz 70-ih godina, iako joj prostor dopušta širenje sadržaja i kapaciteta.

Koncepcija PPŽ


28

Područjem Gorskog kotara prolazi željeznička pruga Zagreb – Rijeka. Iako je u fazi modernizacije, svojim tehničkim elementima ne udovoljava zahtjevima luke Rijeka. Ipak, moguće ju je iskoristiti kao jedan od kvalitetnih oblika javnog prijevoza putnika, bilo da se radi o dnevnim migracijama ili izletničkim grupama. Područjem Gorskog kotara prolazi autocesta A 6 / Rijeka – Bosiljevo te ga kvalitetno integrira putem četiri čvora. Okosnicu cestovne prometne mreže ovog područja čine državna cesta D3 Rijeka – Zagreb te državna cesta D32 Čabar – Delnice. U Kupskoj dolini još uvijek nisu sva naselja kvalitetno prometno integrirana kroz područje RH već je u jednom dijelu veza među naseljima moguća jedino putem prometnica u Republici Sloveniji. Područje Gorskog kotara u neposrednoj je blizini gospodarski utjecajnog područja Rijeke, te relativno kvalitetna prometna povezanost nisu doprinijeli kvalitetnom iskorištenju prednosti blizine glavne državne luke i glavnih centara gospodarskog razvoja (Zagreb – Rijeka). Prometna povezanost otočnog prostora osigurana je kvalitetnim brodskim (trajektnim i/ili katamaranskim4) linijama, osim Krka koji je povezan mostom. Vozni red katamaranskih linija prilagođen je domicilnom stanovništvu. Nedovoljan je standard državnih cesta na otocima Krku, Cresu, Lošinju i Rabu. Rekonstrukcija i izgradnja otočnih cesta iz državnog programa ne odvija se željenom dinamikom. Cestovna mreža zadovoljava potrebe domicilnoga otočnog stanovništva, ali ne i iznimne pritiske turista tijekom turističke sezone, što se osobito očituje u zagušenju urbanih središta u vrijeme vršnih opterećenja tijekom ljetnih mjeseci. Uočen je nedostatak parkirališnih površina i priveza za turističke brodice i plovila domicilnog stanovništva. b) Vodoopskrba i odvodnja. Područje Gorskog kotara obiluje resursima vode za piće, ali u vodoopskrbi nisu odgovarajuće iskorišteni. Voda za piće često i zdravstveno nije ispravna (osobito u čabarskom području). Na vodovodnu mrežu priključeno je oko 80% stanovnika. Opskrba vodom je gotovo bez ikakvih rezervi pa se može reći da je vrlo riskantna i neodrživa u slučaju kvara na sustavu, odnosno vodozahvatu. Ima dijelova mreže nedovoljnog kapaciteta, a do pojedinih zaseoka nije niti izgrađen vodovod. Vodoopskrbni sustavi područja nisu u dovoljnoj mjeri osigurani za slučajeve akcidentnih onečišćenja koja mogu i na dulje vrijeme onemogućiti korištenje vode pojedinih izvorišta.

Priključenost stanovništva na sustave prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je veoma niska. Veća naselja imaju priključenost na sustave javne odvodnje u rasponu 5-40 %. Najveći debalans između stupnja pokrivenosti vodoopskrbnim sustavom i sustavom prikupljanja i odvodnje otpadnih voda prisutan je u aglomeracijama Lokava i Skrada. U posljednje vrijeme su intenzivirani radovi na izgradnji sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda (Ravna Gora, Fužine, Skrad). Na području priobalja izgrađena su četiri vodoopskrbna sustava (liburnijski, riječki, bakarski i crikveničko-vinodolski) od kojih su tri međusobno integrirana i dobro funkcioniraju. Vodoopskrbni sustav grada Rijeke u dobrom je stanju (oko 99% priključenja na vodovodnu mrežu), dok ostali vodoopskrbni sustavi nemaju dovoljnu izdašnost vlastitih izvora vode za piće ili su one na granici potreba.

4 Katamaran ind. U jedriličarskom sportu: jedrilica sa dva trupa, Rječnik stranih riječi, NZMH, Zagreb, 2002.

Koncepcija PPŽ


29

Sustavi javne odvodnje razvijeni su u području uz samu obalu. Najveći stupanj priključenosti na kanalizacijske sustave (oko 50%) je na području grada Rijeke, liburnijskom i crikveničko-vinodolskom području. Otpadne vode se pročišćavaju preliminarnim stupnjem pročišćavanja i ispuštaju dugim podmorskim ispustima. Za primjenu višeg stupnja pročišćavanja problem predstavlja mješoviti sustav odvodnje. Veliki nerazmjer između pokrivenosti vodovodnom mrežom i javnom odvodnjom otpadnih voda je u zaobalju (u riječkom prstenu: naselja iznad Matulja, uz gornji tok Rječine, Grobničko polje, Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Hreljin; u Vinodolskoj općini). Najveći problem je neizgrađenost sustava odvodnje unutar zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Opskrba vodom otoka je zadovoljavajuća, izuzev u vrhuncu turističke sezone kada su kapaciteti nedostatni. Izdašnost vlastitih izvorišta vode za piće je ograničena. Vodoopskrbni sustavi Krka i Raba povezani su i na kopnene vodoopskrbne sustave. Na vodovod je priključeno oko 90% ukupnog stanovništva, a na odvodnju oko 50%.

Svi hotelski i drugi turistički objekti otoka priključeni su na sustave javne odvodnje s uređajima za preliminarno pročišćavanje i dugim podmorskim ispustima. Pokrivenost stanovništva sustavom odvodnje otpadnih voda kreće se oko 30 do 50 % , negdje i više (mjesto Cres). Najveći raskorak između stupnja pokrivenosti vodoopskrbnim sustavom i sustavom odvodnje otpadnih voda je u unutrašnjosti svih otoka. Otpadne vode od stanovništva u priobalnim naseljima se zajedno s otpadnim vodama iz turističkih sadržaja preliminarno pročišćavaju i ispuštaju u more podmorskim ispustima. Međutim, kanalizacijska mreža naselja nije još dovoljno razvijena. c) Energetika Uz prisutnost značajnih energetskih instalacija i potencijala, potrebe Gorskog kotara pokriva zadovoljavajuće samo elektroopskrba. Pokrenute su aktivnosti na osmišljavanju projekata toplifikacije pojedinih naselja (Delnice, Fužine, Čabar), odnosno projekata osmišljenog korištenja drvne biomase kao gorivo za lokalno dislocirane kogeneracije u cilju osiguranja energetske samodostatnosti i najudaljenijih naselja. Izgrađena je mjerno redukcijska plinska stanica Delnice no još uvijek nije započela gradnja distributivne plinske mreže. Pokrenuta je i inicijativa za istraživanje/određivanje lokacija za smještaj vjetroelektrana kao i postavljeno nekoliko mjernih stupova, no još uvijek nema naznake realizacije tih projekata. Strukturno cjelovit energetski sustav ima jedino Grad Rijeka, koja uz kvalitetnu i sigurno elektroenergetsku mrežu ima razvijen distribucijski sustava plinovoda i manjim dijelom toplovoda. U posljednje vrijeme intenzivirane su aktivnosti i na promicanju i korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti te tek predstoji njihova prava ekspanzija. Elektroenergetski sustav otoka je zadovoljavajući, uz uočene poteškoće uzrokovane posolicom ili burom. Mreža je prstenasta što u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva. Uočeno je povećanje potrošnje električne energije u vrijeme ljetnih mjeseci (intenzivno korištenje klima uređaja). Još uvijek nema intenzivnijeg korištenja obnovljivih izvora energije (prije svega privatnih objekata-solarni i fotonaponski kolektori, i sl.), kao niti intenzivnijih aktivnosti na primjeni mjera energetske učinkovitosti. Na otocima nema izgrađene mreže plinskog sustava ili toplovoda već se od plina u pravilu

Koncepcija PPŽ


30

koristi propan-butan u bocama za upotrebu u kuhanju kućanstvima ili (znatno rjeđe) u većim spremnicima za potrebe kućanstava ili drugih objekata. 1.2.3.2. Prirodne osobitosti Šume

U ekološko vegetacijskom smislu područje Županije je složeno i zanimljivo. Na

relativno malom prostoru od mora do najviših vrhunaca Risnjaka i Snježnika, masiva Učke i područja Velike kapele nižu se pojasevi mediteranske vegetacije, kontinentalne vegetacije i visokoplaninske vegetacije. Floristički vrlo bogat i raznolik svijet. Iz tih razloga na ovom području je izdvojeno niz botaničkih rezervata.

Neobično izražene reljefne osobitosti raščlanjuju šumsku vegetaciju u više vegetacijskih pojasa, područja, zona i šumskih zajednica. Krški dio šuma proteže se na otocima i uz priobalje do zaključno šumske zajednice crnog graba i šašike, a nakon toga se nastavlja kontinentalni dio šuma. Krške šume uglavnom su degradirane šume listača s rijetkim kulturama četinjača, dok su kontinentalne šume vrijedne preborne šume sastojine bukve i jele, te jednobojne sastojine bukve.

Šume i šumska zemljišta zauzimaju 232.818 ha ili 65% površine Županije. Od toga šume zauzimaju 73% šumskog zemljišta, šume posebne namjene 4%, zaštitne šume 12 % i neobraslo i neplodno zemljište 11%.

Šume goranskog dijela Primorsko-goranske županije imaju normalnu drvnu zalihu (u prosjeku 285 m3/ha). Problem je što se ona nagomilana u debelim i tankim stablima, a nedostaju srednje debela stabla koja su nositelji proizvodnje.

Šume primorskog i goranskog dijela razlikuju se i po kvantiteti i kvaliteti. Zajedničko im je da su koristi koje se ne mjere prostornim metrima i učincima postignutim prodajom drvnih sortimenata nego utjecajem na vodni režim, klimu, oblikovanje krajolika i na unapređivanje turizma i sporta svakim danom sve veće i cjenjenije.

U kontinentalnom dijelu uz sve posredne koristi vrlo značajni su prihodi od iskorišćivanja drvne mase, dok u priobalju prevladavaju posredne koristi šuma koje se sada sve više valoriziraju. Najveći dio izrađenih sortimenata prodaje se prerađivačima i kupcima na području Županije, no nije zanemariv i dio koji odlazi na ostale dijelove Republike Hrvatske i u izvoz. Cjelokupni prostor, a osobito šume ovog područja obiluju raznovrsnom divljači. Pojedine vrste kao mrki medvjed i jelen obični vrlo su cijenjene i kod domaćih i stranih lovaca, te lov može postati vrlo značajan dio gospodarstva ove županije. Poljoprivredno tlo Područje Primorsko-goranske županije karakterizira vrlo mala površina kvalitetnoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta koje prema bonitetnim vrijednostima pripadaju kategorijama P1 osobito vrijednog obradivog zemljišta, P2 vrijednog obradivog zemljišta i P3 ostala obradiva zemljišta. Najvećim dijelom

Koncepcija PPŽ


31

poljoprivredne površine su u kategoriji ostala poljoprivredna zemljišta (PŠ), koja su uglavnom pašnjačke površine, odnosno plitka tla koja se koriste uglavnom za košnju i ispašu.

Unatoč malih površina vrijednoga poljoprivrednog zemljišta, i dalje je očigledan trend smanjenja poljoprivrednih površina, te porasta šumskog i neplodnog zemljišta.

Uzroci zapuštanja poljoprivrednog zemljišta su u teškoćama i slabijoj profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje u odnosu na druge gospodarske grane te većih rizika od vanjskih utjecaja. Proizvođači su mali što utječe na veće troškove i teškoće oko plasmana proizvoda. Osobiti je problem usitnjenost čestica te uglavnom nesređeno vlasništvo što onemogućava ozbiljnije proizvođače u investicijama i širenju proizvodnje. Neriješeno vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem izazvat će i probleme prilikom korištenja poljoprivrednih poticaja temeljenih na korištenju zemljišta.

Značajne površine pašnjačkih, a i obradivih površina zarasta u degradacijske stadije šume i niskog raslinja te se vremenom pretvara u neprohodna područja. Takve površine se teško vraćaju natrag za namjenu poljoprivredne proizvodnje. Gubitku i oštećenju tala pridonosi prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, odnosno širenje građevinskih zona, što je neminovni proces u gospodarskom razvoju te procesi erozije tla.

Iako s malom površinom vrijednoga poljoprivrednog zemljišta na području Primorsko-goranske županije radi osiguranja mogućnosti proizvodnje kvalitetnih i raznolikih proizvoda, nužno je zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i područja poljoprivredne proizvodnje značajna u tradicijskom smislu, te poduzeti i mjere vraćanja obraslih površina za poljoprivrednu namjenu.

Zahvaljujući raznolikosti prostora i sačuvanom poljoprivrednom zemljištu od onečišćenja, te razvijenom turizmu, poljoprivredna proizvodnja ima perspektivu razvoja i tržišnog pozicioniranja u segmentu gotovih proizvoda.

More More Primorsko-goranske županije obuhvaća najveći dio Kvarnera. Kvarnerski je

prostor potopljeni dio dinarskog krša i rasprostire se između istarske i vinodolsko-velebitske obale. Dubina zapadnog dijela Kvarnera iznosi prosječno oko 50-60 m, a istočnog 60-80 metara. Na istočnom dijelu, u Kvarneriću i Velebitskom kanalu, ima mnogo podmorskih depresija; neke od njih dosežu, pa čak i prelaze 100 metara (u Velebitskom kanalu 106 metara, između Raba i Jablanca).

U većem dijelu godine, osim plimnih oscilacija u strujnom polju, u području postoji značajno rezidualno strujanje, koje je bitno za obnavljanje njegove vodene mase. To je strujanje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (ciklonalno), tj. oligotrofna voda iz srednjeg Jadrana ulazi u Kvarnerić, prolazi kroz Riječki zaljev i izlazi iz Kvarnera i to u cijelom vodenom stupcu u većem dijelu godine. U razdoblju od lipnja do kolovoza, međutim, strujanje je znatno slabije i može mijenjati smjer. Djelovanjem bure (NE, oko 50% učestalosti) dolazi do značajnog miješanja vodenog stupca i do pojačanja izlaznog strujanja površinske vode iz područja, odnosno ulaznog u donjim slojevima.

Vinodolski i Velebitski kanal odlikuju se tipičnim kanalskim dvoslojnim strujanjem duž osi koje je vrlo intenzivno, posebno zimi. U gornjem dijelu vodenog stupca najčešći je smjer NW, što znači da istočni dio Riječkog zaljeva kroz Tihi kanal pretežito prima vodu iz Vinodolskog kanala.

Koncepcija PPŽ


32

Slika 1. Podjela morskog dijela PGŽ

Opisani sustav strujanja osigurava kvalitetno i brzo obnavljanje najvećeg dijela

Kvarnera. Treba, međutim, uzeti u obzir da je strujanje općenito slabije u priobalnom pojasu zbog povećanog trenja. Na primjer, mjerenja duž sjeverne obale Riječkog zaljeva pokazala su da je strujno polje obilježeno manjim brzinama nego u središnjem dijelu, te znatnom promjenjivošću smjerova, što ukazuje na stvaranje vrtložnog strujanja, uz ograničavanje izmjene vode.

Kvarner je velikim otočnim nizovima (Cres – Lošinj i Krk – Rab – Pag) razdijeljen na Riječki zaljev, Kvarner u užem smislu, Kvarnerić, Velebitski kanal i Vinodolski kanal (slika 1).

Zemljopisnu podjelu Kvarnera u velikoj mjeri potvrđuje podjela priobalnih voda Primorsko-goranske županije u sedam vodnih tijela koje prema postojećoj zakonskoj regulativi vodnog gospodarstva predstavljaju jedinice za upravljanje priobalnim vodama. Navedena vodna tijela su: Bakarski zaljev, dio Kvarnerića s dijelom Velebitskog kanala, Kvarner, Riječki zaljev, Luka Rijeka, Vinodolski kanal te područje od Kvarnerića do Paškog kanala. Ova vodna tijela su na osnovi obvezatnih čimbenika (ekoregija, salinitet, dubina) te sastava substrata kao izbornog čimbenika svrstana u tri tipa priobalnih voda:

Koncepcija PPŽ


33

- euhalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta (salinitet <35, mulj >50%, dubina <40 m),

- euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta (salinitet <35, mulj < 50%, dubina > 40 m) i

- euhalino priobalno more sitozrnatog sedimenta (salinitet <35, mulj > 50%, dubina > 40 m).

Najveću površinu priobalnih voda zauzima tip euhalinoga priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta (Riječki zaljev, Luka Rijeka, Kvarner, dio Kvarnerića do Paškog kanala). Bakarski zaljev pripada euhalinom plitkom priobalnom moru sitnozrnog sedimenta, a dio Kvarnerića s dijelom Velebitskog kanala u euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta.

Temeljem postojećih standarda i ekspertne procjene od sedam vodnih tijela priobalnih voda u Primorsko-goranskoj županiji, dva (vodno tijelo na području Bakarskog zaljeva i Luke Rijeka) su ocijenjena s ukupnom ocjenom stanja, koja uključuje ekološko i kemijsko stanje, „nije dobro“. Ekspertna procjena „umjereno dobro“ kod vodnog tijela na riječkom lučkom području, kandidata za znatno izmijenjeno vodno tijelo označava značajne hidromorfološke promjene. U navedenom vodnom tijelu značajni dijelovi obale su potpuno izgrađeni, a supstrat je pod utjecajem fizičkog miješanja vodenog stupca zbog intenzivnoga brodskog prometa. Nezadovoljavajuće je ocijenjeno i stanje u vodnom tijelu na području Bakarskog zaljeva zbog „umjereno dobrog“ ekološkog stanja. Procijenjeno je da je vjerojatno u riziku nepostizanja dobrog stanja (hranjive soli, hidromorfološke promjene i onečišćenje podmorja katranom).

Slika 2. Postojeća namjena površina

Koncepcija PPŽ


34

Vode (površinske i podzemne) Prostor Primorsko-goranske županije zemljopisno je vrlo heterogen – orografski,

geološki, klimatološki, pa zbog toga i hidrografski i hidrološki. Velik dio područja Županije ima razvijenu hidrografsku mrežu površinskih vodnih tokova, ali je vodni režim formiranih vodotoka pod značajnim utjecajem izraženih krških obilježja njihovih slivova. Površinske i podzemne vode vrlo često su u aktivnom kontaktu. Područjem Županije prolazi granica Jadranskog i Crnomorskog porječja, ali se zbog izgrađenih hidrotehničkih zahvata (HE Vinodol) dio voda crnomorskog sliva prebacuje u jadranski. Vodotoci Čabranka i Kupa čine i najveći dio međudržavne granice ove Županije sa susjednom Slovenijom

Glavnina vodotoka formirana je u Gorskom kotaru, a dijelom i u priobalju. Stalnost protoka imaju samo vodotoci koji se prihranjuju iz značajnijih krških izvora: Kupa Čabranka, Kupica i Dobra i donekle Rječina. Dio vodotoka PGŽ ima karakter vrlo intenzivnih bujica, no s iznimno rijetkim pojavama tečenja. Izgrađene akumulacije u sustav HE Vinodol (Lokvarka, Bajer, Lepenice, Potkoš) imaju velik utjecaj i na promjenu režima površinskog i podzemnog otjecanja na prostoru Županije, a u manjoj mjeri to ima i HE Rijeka. Iznimna prirodna pojava je jezero Vrana na otoku Cresu. Na Krku postoje dvije akumulacije: Jezero kod Njivica i akumulacija Ponikve izgrađena isključivo radi zahvaćanja vode za vodoopskrbu.

Kod svih vodotoka s područja PGŽ prisutan je vrlo naglašen trend opadanja srednjih godišnjih protoka, a time i povećanja duljine i intenziteta sušnih razdoblja. To je posljedica globalnog trenda smanjenja protoka, a samo manjim dijelom uzrokovano i povećanim korištenjem voda za vodoopskrbu. Obzirom na istodobno stalno prisutne poraste zahtjeva za korištenjem voda, koji će se i u budućnosti sigurno samo povećavati u još većoj mjeri, značenje raspoloživih vodnih resursa s područja Primorsko-goranske županije sve je naglašeniji.

S druge strane, iako u većem dijelu analiziranih površinskih vodnih pojava s područja Županije postoji i značajan utjecaj krškog podzemlja koje dijelom nadzire režim njihova istjecanja, opća je značajka i njihova vrlo naglašena bujičnost. Pojave ekstremno velikih voda na pojedinim slivovima, njihovim dijelovima ili pak na površinama s inače neizraženom hidrografskom mrežom, vrlo su učestale i o njihovoj pojavi se također mora voditi računa pri izradi prostornih planova na svim razinama detaljnosti obrade.

Područje Primorsko-goranske županije u hidrogeološkom pogledu pripada većim dijelom Jadranskom a dijelom Crnomorskom slivu. Unutar Jadranskog sliva koji je pretežito krški teren, izdvajaju se manja sabirna područja (cjeline podzemnih voda) koje sudjeluju u formiranju površinskih i podzemnih voda čiji ukupni vodni potencijal se usmjerava morskoj obali. Glavni dotoci vode na krške izvore vezani su uz ljuske vapnenaca unutar vodonepropusne mase fliških stijena. Prividne brzine podzemnih tokova u okršenim karbonatnim stijenama ponekad su vrlo velike pa se može govoriti o vrlo visokom stupnju ugroženosti, odnosno osjetljivosti terena u smislu mogućeg onečišćenja. Definiranje drenažnih zona prema područjima izviranja vrlo je kompleksan posao i zahtijeva visok stupanj poznavanja hidrogeoloških prilika. Područja izgrađena od vodonepropusnih fliških stijena manje su ugrožena, iako se u pravilu dreniranje obavlja prema nekom krškom kompleksu, gdje se te vode pridružuju dubokim krškim podzemnim vodama. U dubokim podzemnim vodonosnicima negativni utjecaj s površine znatno je smanjen, i to je razlog što su izvorske vode još i sad dobre

Koncepcija PPŽ


35

kvalitete unutar standarda za pitke vode. Najopasniji za zagađenje su ponori u zaleđu, izravno vezani s tim vodonosnicima. Na području Gorskog kotara su drugačija hidrogeološka obilježja, zbog čega je i problematika tečenja podzemnih voda drugačija. Razlikuju se područja izgrađena od karbonatnih naslaga koja se odlikuju krškim obilježjima – vrtačama, jamama, ponorima i pukotinama. Teren je bez stalnih površinskih tokova i oborinske vode se u najvećoj mjeri gube u podzemlju. Zatim je veliki dio terena izgrađen od dolomita i dolomita u izmjeni s klastitima. Vodopropusnost tih naslaga je znatno smanjena u odnosu na vapnence. Mjestimično su formirani površinski povremeni ili stalni tokovi. Nadalje, područje izgrađeno od klastičnih naslaga odlikuje se specifičnim morfološkim i hidrografskim značajkama. Mogućnost akumuliranja podzemne vode u tim terenima je izrazito mala i nema pojava većih izvora. Mala količina vode koja uđe u podzemlje kroz raspucale pješčenjake i konglomerate iscjeđuje se na većem broju malih, pretežito povremenih izvora. Hidrografska mreža je veoma razvijena, teren je izbrazdan brojnim jarcima kojima se slijevaju oborinske vode.

Koncepcija PPŽ


36

1.2.3.3. Zaštita prostora Zaštita zraka

Glavnina emisija onečišćujućih tvari u zraku na području Primorsko-goranske

županije vezana je za područje Grada Rijeke i Općine Kostrena. Pojedinačni izvori emisije, u prvom redu TE Rijeka i Rafinerija nafte u Urinju, najviše pridonose opterećenju sumpornim dioksidom. Cestovni promet najznačajniji je izvor emisija dušikovih oksida. Uočava se značajan trend smanjenja ukupnih emisija sumpornog dioksida, ali je prisutan problem porasta emisija ovog polutanta iz TE Rijeka. Suprotan trend zabilježen je kod ukupnih emisija dušikovih oksida i to prvenstveno zbog porasta emisija iz prometa. Na većem dijelu područja Županije zrak je čist ili neznatno onečišćen (I. kvalitete). Povećano onečišćenje zraka prisutno je na području središta grada Rijeke (onečišćenje dušikovim oksidima zbog prometa), u blizini deponija Viševac na Viškovu (vodikov sulfid, lebdeće čestice PM10) i u okolini industrijskih pogona (Urinj i Krasica s obzirom na sumporov dioksid). Uzimajući u obzir 30-godišnje praćenje kvalitete zraka, općenito se može reći da je zrak čišći u odnosu na osamdesete i devedesete godine prošlog stoljeća.

Onečišćenje zraka cestovnim prometom dugoročno je najznačajniji problem u Županiji, posebno izražen u središtu grada Rijeke. Problem onečišćenja dušikovim oksidima iz cestovnog prometa teško je tehnološki riješiti pa prostorno planiranje kojim bi se neki sadržaji izmjestili iz središta grada, smanjio tranzitni promet i/ili preusmjerio na pomorski i željeznički promet, ukazuje se kao primarna mjera za smanjenje onečišćenja zraka ovim onečišćujućim tvarima. U tom pogledu jedan od osnovnih zadataka Strateške procjene utjecaja Plana na okoliš je matematičkim modelom procijeniti utjecaj novih sadržaja i transportne infrastrukture na kakvoću zraka. Zaštita voda

Područje Primorsko-goranske županije je krško područje sa slabo razvijenom

nadzemnom i bogatom podzemnom hidrografijom. Za zaštitu voda na području Županije od ključnog je značenja sljedeće: nedjeljiva povezanost podzemnih i površinskih voda; podzemne vode su glavni sadašnji i potencijalni resursi vode za piće; slatkovodni ekosustavi su vrlo vrijedni i uključeni su u Nacionalnu ekološku mrežu. Za sva izvorišta vode za piće uključena u javnu vodoopskrbu određene su zone zaštite i donesene odluke o zonama. Na mnogim područjima je i nakon donošenja odluka nastavljeno s hidrogeološkim istraživanjima koja su rezultirala novim spoznajama i iziskuju u tom pogledu novelaciju zona.

Kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda je generalno dobro. Postoji problematika zaslanjenja na pojedinim lokalitetima u priobalju zbog crpljenja vode u sušnom razdoblju (npr. izvori u Bakarskom zaljevu, Novljanska Žrnovnica). Mnogi izvori zahvaćeni za vodoopskrbu su mikrobiološki zagađeni zbog ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode. U Gorskom kotaru to su izvor Čabranke, izvor Kupice i izvor Ribnjak, a u priobalju grupa izvora Zvir i bunari u Martinšćici. Prisutan je veliki rizik od iznenadnog onečišćenja podzemnih voda naftom i derivatima jer slivove presijecaju brojne ceste bez kontrolirane odvodnje.

Koncepcija PPŽ


37

Utjecaji ljudske djelatnosti na površinske vode najizraženiji su kroz hidromorfološke promjene uzrokovane izgradnjom objekata za hidroenergetske potrebe, zahvaćanjem vode za vodoopskrbu i regulacijskim zahvatima na pojedinim dionicama vodotoka. Od izvora onečišćenja najznačajnije su otpadne vode manjih naselja smještenih uz vodotoke. Veliki dio prostora Županije obuhvaćaju područja posebne zaštite voda. U prvom redu to su područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku uporabu (zone sanitarne zaštite) i područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta (Nacionalna ekološka mreža). Zahvaljujući provedenim vodoistražnim radovima i reguliranju razine zaštite resursa vode za piće, jasno se mogu utvrditi mogućnosti i ograničenja razvoja na tim područjima. Ovisno o zoni sanitarne zaštite, ograničava se izgradnja određenih objekata:

- u IV. zoni zaštite ne mogu se graditi industrijski objekti i postrojenja koja proizvode i odlažu opasne tvari ili čije tehnološke otpadne vode sadrže opasne tvari; ne mogu se skladištiti radioaktivne i za vodu druge opasne tvari (s određenim izuzecima za skladištenje nafte i derivata), izvoditi istražne i ekspolatacijske bušotine za naftu, zemni plin i izrađivati podzemna spremišta i eksploatirati mineralne sirovine;

- u III. zoni, uz zabrane za IV. zonu, zabranjuje se deponiranje otpada, građenje cjevovoda za opasne tekućine, svako skladištenje nafte i naftnih derivata;

- u II. zoni i u vodoopskrbnom rezervatu, uz zabrane za III. zonu, zabranjuje se građenje svih industrijskih pogona, građenje svih prometnica osim lokalnih cesta.

Zbog prostranstva III. i IV. zone zaštite i omogućavanja funkcioniranja naselja i gospodarstva, iznimno je moguća na ovim područjima izgradnja benzinskih postaja i spremnika naftnih derivata, trafostanica s uljnim transformatorima i eksploatacija kamena. Za takve slučajeve potrebna je izvedba projekta u sklopu kojeg treba detaljnim i namjenskim vodoistražnim radovima ispitati uži lokalitet (mikrozonu) i utvrditi pogodnost terena za izvedbu predviđenog zahvata. Ako se na temelju rezultata ovih istraživanja utvrdi da postoji mogućnost izvedbe takvog zahvata, odredit će se uvjeti izvedbe i mjere zaštite unutar tog prostora (mikrozone). Ovakav pristup moguće je primijeniti i za izgradnju prometnica kroz II.

Razvoj na području vodoopskrbnih rezervata, koji obuhvaćaju pretežito planinske masive s netaknutom prirodom, treba ograničiti na ekološki prihvatljivu izgradnju i aktivnosti: ekstenzivno stočarstvo, ograničena sportsko-rekreacijska i turistička djelatnost.

Za zaštićena područja prirode i područja uključena u Nacionalnu ekološku mrežu ograničenja proizlaze iz kategorije zaštite i obrađena su u sklopu poglavlja Zaštita prirode. Posebnu pozornost iziskuje zaštita Kupe. Izvorišno područje je dio Nacionalnog parka Risnjak. Cijeli tok Kupe od izvora do ušća uključen je u Nacionalnu ekološku mrežu. Kupa je granična rijeka sa Slovenijom i plan upravljanja ovim vodotokom treba rješavati zajedno. Ranije planove o energetskom iskorištenju sliva Kupe, pa i zahvatu dijela njezinih voda za potrebe vodoopskrbe, treba preispitati. Jedan od značajnih problema zaštite površinskih voda je oprečnost potrebnih mjere zaštite ekosustava akumulacije Ponikve i mjera zaštite radi osiguravanja kakvoće vode za piće (akumulacija je izgrađena za potrebe vodoopskrbe).

Za područje Županije od manjeg su značenja ostala područja posebne zaštite voda: područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate. Područja podložna

Koncepcija PPŽ


38

eutrofikaciji obuhvaćaju jezera na otoku Krku i akumulacije HE sustava Vinodol u Gorskom kotaru (izuzev Lokvarke). Za ova područje ograničenja se prvenstveno odnose na obavljanje poljoprivredne djelatnosti (planirati razvoj ekstenzivnog stočarstva i ekološkog ratarstva) i traži se visoki, III. stupanj pročišćavanja otpadnih voda koje se ispuštaju u slivu. Bez obzira što je koncentracija nitrata u svim podzemnim vodama vrlo niska, prirodna ranjivost krških vodonosnika zahtijeva kod ratarske proizvodnje precizno poštivanje dobre poljoprivredne prakse definirane u europskoj direktivi o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog porijekla. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Zaštita od štetnog djelovanja voda na području Primorsko-goranske županije

prvenstveno se odnosi na zaštitu bujičnih tokova od velikih vodnih valova koji se formiraju u vrlo kratkom vremenu. U jadranskom slivu su to liburnijske bujice, Rječina, Dubračina, novljanska Ričina, te bašćanska Ričina na otoku Krku, a sve prolaze središtima priobalnih naselja. Sigurnost zaobalja od poplavnih valova je na razini od 20 do 50-godišnjega povratnog razdoblja. Rizik od poplave je kod koincidencije pojave visokih razina mora i stogodišnje maksimalne razine vode u vodotoku.

Izgradnjom višenamjenskih akumulacija hidroenergetskog sustava Vinodol, bitno je izmijenjen prirodni režim otjecanja na području Gorskog kotara. Pretežito je riješen problem velikih vodnih valova bujičnih vodotoka zadržavanjem vode u akumulacijama: Lokvarka, Bajer, Lepenica i Potkoš

Zahvaljujući otpornoj geološkoj podlozi i bujno razvijenoj šumskoj vegetaciji u slivovima, erozija na području Županije u cjelini uzevši nije velika. U jadranskom slivu erozija je ograničena samo na korita nekoliko bujica i njihovih ogranaka koje su se razvile na flišnim naslagama (u slivu Slanog potoka – pritoka Dubračine i na području Grohova u slivu Rječine). Unatoč do sada izvedenim brojnim hidrotehničkim i geotehničkim zahvatima ugroženo je i dalje više naselja toga područja.

Zbog bujičnog karaktera Kupe i njezine velike vodne snage, dijelovi obale su podložni eroziji. Izgradnjom obalnih zidova i nasipa zaštićena su naselja Hrvatsko i Brod na Kupi, a još su poplavom ugrožena naselja Kuželj i Čedanj i cesta Brod na Kupi – Zamost.

Na vodotocima i drugim površinskim vodama utvrđuje se inundacijsko (poplavljeno) područje u kojem je zabranjena izgradnja i druge radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj rizika od štetnog djelovanja voda. Uređeno inundacijsko područje čini zemljište između korita voda i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući i pojas zemljišta potreban za njihovo redovito održavanje. Neuređeno inundacijsko područje je zemljište uz vodotoke, rezervirano za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te prirodne i umjetne akumulacije i retencije.

Uz inundacijska područja mjere ograničenja izgradnje odnose se i na poplavna područja kao prirodna retencijska područja, koja se inače mogu koristiti u rekreacijske svrhe i nije nužna njihova zaštita od poplave izgradnjom građevinskih zaštitnih objekata.

Ograničenja izgradnje se moraju primijeniti i na erozijska područja i klizišta.

Koncepcija PPŽ


39

Zaštita mora Kakvoća mora na području PGŽ može se ocijeniti vrlo dobrom, no unatoč tome,

postoje određena ugrožena područja, potencijalne opasnosti i rizici kojima treba posvetiti posebnu pozornost radi postizanja i/ili održavanja dobrog stanja morskog okoliša na ovom području.

Ispuštanje komunalnih otpadnih voda u priobalno more predstavlja pritisak koji, ovisno o svojoj jačini i uvjetima u morskom ekosustavu, može dovesti do eutrofikacije. Najopterećenije područje je Riječki zaljev, u kojem više od 50% opterećenja dolazi iz sustava odvodnje Rijeke. Ostala priobalna područja koja su zbog svojih prirodnih obilježja te unosa otpadnih voda naselja osjetljiva na eutrofikaciju, lokalizirana su na zaljeve i kanale u obalnom dijelu (Bakarski zaljev) i na otocima (Krk, Cres, Lošinj i Rab). Od onečišćenja mora opasnim tvarima u PGŽ, najizraženije je onečišćenje ugljikovodicima u području podzemlja i podmorja sjeveroistočnog dijela Riječkog zaljeva zbog onečišćenog krškog podzemlja na lokalitetima rafinerije na Mlaki i u Urinju, te podmorja u Bakarskom zaljevu.

Intenzivan pomorski promet i lučke aktivnosti, posebno na području Riječkog zaljeva, trajne su opasnosti i rizik od iznenadnog i operativnog onečišćenja morskog okoliša prvenstveno ugljikovodicima i drugim opasnim tvarima te balastnim vodama.

Osobitost obalnog područja leži u dodiru mora i kopna, raznovrsnosti prirodnih resursa i gospodarskih djelatnosti. Brojne ljudske aktivnosti u ovim područjima i njihov intenzitet mogu dovesti do prekomjernog korištenja resursa, negativnih utjecaja na okoliš i tako smanjenja socio-gospodarske dobrobiti i kvalitete života na tom području. Granica utjecaja s kopna je granica slivnog područja akvatorija. Nadziranom izgradnjom i korištenjem prostora u obalnom području te provedbom mjera zaštite, može se postignuti očuvanje postojeće visoke kvalitete mora na područjima s takvom kvalitetom, spriječiti daljnja degradacija i poboljšati stanje kvalitete mora na ugroženim područjima.

Određivanje osjetljivosti priobalnog mora na antropogene utjecaje s kopna je preduvjet sustavnog i racionalnog pristupa njegovoj zaštiti radi očuvanja morskog ekosustava u cjelini i mogućnosti njegovog korištenja za različite svrhe, često nespojive: rekreaciju, marikulturu, pomorski promet, lučke djelatnosti, ispuštanje otpadnih voda. Radi što boljeg budućeg planiranja i provedbe zaštite mora, potrebno je odrediti područja „manje osjetljivosti“ priobalnih voda na području Županije, sukladno odredbama nacionalnog zakonodavstva i EU pravnih stečevina.

U postojećim gospodarskim planovima industrijski razvoj Županije s pratećom infrastrukturom usmjerava se na područje sjeveroistočnog dijela Riječkog zaljeva, koje je već ugroženo područje (terminal ukapljenog prirodnog plina na lokaciji DINA, proširenje kapaciteta naftnog terminala Jadranskog naftovoda i izgradnja podmorskog prijelaza naftovoda otok Krk-kopno, modernizacija rafinerije nafte u Urinju). Utjecaje novih, velikih zahvata na morski okoliš potrebno je sagledati ne samo pojedinačno, već ih treba procijeniti na osnovi sinergijskih i kumulativnih učinaka u Strateškoj procjeni utjecaja Plana na okoliš.

Osiguranje stalne primjene najviših standarda u području pomorske sigurnosti i lučkih djelatnosti i ekološke zaštite u lukama od suštinskog je značaja za uspostavljanje ravnoteže očuvanja morskog ekosustava i gospodarskog razvoja.

Koncepcija PPŽ


40

Zaštita tla Na području Županije očigledan je trend smanjenja poljoprivrednih površina,

te porasta šumskog i neplodnog zemljišta. Smanjivanje i napuštanje poljoprivredne proizvodnje dovodi do smanjenja prirodne raznolikosti. Gubitku i oštećenju tala pridonose prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, eksploatacija kamena, te procesi erozije tla. Glavni izvori onečišćenja tla u Županiji su stara industrijska postrojenja, nesanirane lokacije odlagališta otpada i divljih odlagališta, napuštenih kamenoloma i šljunčara, te izvori onečišćenja zraka. Zaštita šumskog područja Na cijelom području Županije općekorisne funkcije šuma (utjecaj na vodni režim, klimu, oblikovanje krajobraza, na unapređivanje turizma i sporta) prevladavaju nad koristima od iskorištavanja drvene mase. U kontinentalnom dijelu uz sve posredne koristi vrlo značajni su prihodi od iskorišćivanja drvne mase, dok u priobalju i na otocima prevladavaju posredne koristi šuma koje se sada sve više valoriziraju.

Mogućnosti i ograničenja razvoja prvenstveno proizlaze iz općekorisnih funkcija šuma, odnosno iz ukupne ocjene ove njezine funkcije. Predlaže se na površinama šuma, a uz naselja, formirati socijalno-zdravstvene rekreativne zone, za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Zauzimanje prostora u zoni šuma i šumskih zemljišta, građenjem građevina uvjetuje se ovim redoslijedom:

- neobrasla šumska zemljišta i kamenjari, - djelomično obrasla šumska zemljišta, i - šikare i lošije panjače.

Zdravstveno stanje šuma, a posebno jele, je loše. Sadašnje stanje, a posebno nastavljanje procesa sušenja izazvat će nesagledive biološke i ekonomske posljedice. Opasnost od šumskog požara je prisutna. Zbog izgradnje većeg broja prosjeka i izvršenih radova čišćenja i njege šuma, te organizirane vatrogasne službe pojava i štete od požara su manje. Gospodarenje šumama treba biti usmjereno na trajno povećavanje stabilnost i kvalitetu njezinih gospodarskih i općekorisnih funkcija. Zaštita od buke

Cestovni promet je najznačajniji izvor buke u Županiji. Najugroženije je gusto

izgrađeno područje grada Rijeke, ali i dijelovi drugih naselja uz ceste s većim intenzitetom prometa. Postojeće strateške karte buke cestovnog prometa za grad Rijeku izrađene su na osnovi starih prometnih pokazatelja.

Razvoj i uređenje prostora treba sagledavati i u funkciji održavanja ili smanjenja buke u odnosu na postojeće razine. Radi toga karte buke (prikazi postojećih i predviđenih imisija buke) treba koristiti kao jedne od osnovnih podloga za izradu Prostornog plana. Cestovni promet je najznačajniji izvor buke u Županiji. Radi smanjivanja razine buke prostorno planerska rješenja trebaju razmotriti mogućnosti preusmjerenja teretnog

Koncepcija PPŽ


41

cestovnog prometa na željeznički i pomorski te općenito preusmjeravanje tranzitnog prometa izvan naselja. Razvoj prometne infrastrukture treba usko povezati s utjecajem na buku u naseljenim i zaštićenim dijelovima okoliša. Zaštita krajobraza

Fizičke prostorne barijere pojavljuju se u krajobrazu Gorskog kotara pojavom

autoputa, pratećih servisnih objekata, ostalih suvremenih prometnica te magistralnih infrastrukturnih koridora kao krajobrazno-ekološki i percepcijski vidik problema.

Nestajanje prepoznatljivih travnjaka i proplanaka uzrokovano je depopulacijom prostora i postupnim nestankom tradicionalnog stočarstva te se pokazuje kao negativan proces.

Interes za rekreacijski potencijal krajobraznog prostora, osobito objekte prirodne baštine, s vidika višeslojnog i kvalitetnog korištenja i orijentacije razvoja, u stalnom je porastu i u vezi je s pitanjima provedbe proaktivne zaštite. Velike strukturne promjene u kulturnom krajobrazu obalnog područja mora, posebice širenjem stambenih i vikend naselja, povezani su s procesima nestajanja tradicionalnog poljoprivredno uređenog zemljišta. Procesi globalizacije, korijenite ljudske promjene i nove strukture u krajobrazu, koje se prvenstveno očituju u suvremenim, velikim industrijskim i skladišnim prostorima, lučkim postrojenjima prometnicama i infrastrukturnim koridorima, po mjerilima i strukturi iz obitelji su postindustrijskog razdoblja. Iste sve više uzimaju maha, uz gubitak i/ili siromašenje bogate složenosti tradicionalno uređenog i prirodnoga krajobraznog prostora, kao degradacije kvalitete boravišnog ambijenta. Uklanjanje složenosti i izvornih uzoraka krajobraza, posebice prirodnih šumskih sustava, sve je očigledniji proces. Brojne i velike prometnice, infrastrukturni koridori (koji čine gustu mrežu linijskih sustava u uskom obalnom pojasu povezujući središta naselja, stambene zone, radne, industrijske i skladišne zone) te tranzitni koridori, temeljni su činioci preobrazbe i siromašenja tradicionalnog krajobraza. Linearni razvoj uz uski obalni pojas kao proces litoralizacije, s jedne strane preopterećuje i degradira obalni krajobraz, a s druge generira široki utjecaj zbog napuštanja zaleđa. Mehanizam zaštite krajobraza u cjelini kao estetsko-simboličke kategorije u sustavu uređenja prostora neprikladno je zaštićen i u konačnici prepušten razvojnoj sukcesiji s posljedicama neprimjerenog uređenja, neprikladne sanacije i degradacije te u konačnici gubljenjem identiteta. Sve je više markantna internacionalizacija vizualnog karaktera izgrađenih struktura i oblikovanih urbanih krajobraza što dovodi do gubitka krajobraznog identiteta malih, povijesnih naselja, i većih naselja u cjelini s vidika prepoznatljivosti slike naselja. Vizualno zagađenje predstavlja veoma ozbiljan problem, a štete za naselja i krajobraz zbog nekontrolirane, niske kvalitete gradnje i uređenja prostora, su takve naravi da se ta šteta gotovo nikada ne može popraviti. Svijest o toj činjenici mora biti od primarnog značenja u provedbi budućih razvojnih politika. Najizraženija je vizualna degradacija prostora industrijskim objektima.

Koncepcija PPŽ


42

Pojava regresije u kulturnom krajobraznom prostoru otoka je sve prisutnija zbog napuštanja poljoprivrednog korištenja zemljišta koje ima tradiciju od nekoliko tisućljeća, a što dovodi do velikih strukturnih propadanja kulturnih krajobraza. Suvremena regulacija poljoprivrednih površina s malih u velika mjerila, stvara jedinstvenu krajobraznu homogenizaciju koja u velikoj mjeri ili pak u potpunosti smanjuje njihovu strukturnu svestranost, a time i njihovu iskustvenu vrijednost. Prekomjerno korištenje velikih putova i linijskih infrastrukturnih koridora za turističke objekte (hoteli, plaže, luke, marine) i kuće za odmor, osiromašuju krajobrazni sustav. Zauzimanje obalnog pojasa s vikend izgradnjom i turističkim zaposjedanjem prostora s jedne strane preopterećuje i degradira obalni krajobraz, a s druge generira široki utjecaj zbog napuštanja zaleđa. Internacionalizacija vizualnog karaktera izgrađenih struktura i oblikovanih urbanih krajobraza sve više uzima maha; turistički objekti, vikend i nova stambena naselja, aerodromi i dr. što osiromašuje kulturnu posebnost krajobraznog prostora Sve je primjetnije otuđenje poljoprivredno uređenog prostora od svojeg tradicionalno uređenog okruženja naselja, a procesi razvoja prirodne vegetacijske komponente sve više zauzimaju prostor na račun kulturnih krajobraznih struktura. Zaštita prirodne baštine Područje Primorsko-goranske županije odlikuje se velikim bogatstvom prirodnih osobitosti, vrijednosti i ljepota, od fenomena geološke i pedološke baštine do raznolikih i lijepih krajobraza koji se odlikuju bogatom florom, faunom, svijetom gljiva i vegetacijom. Neki od iznimnih hidroloških fenomena, kao što su Vransko jezero na Cresu ili bistra i očuvana gorska rijeka Kupa pripadaju u red europskih vrijednosti. U skup takvih vrijednosti može se ubrojiti i kvarnerske otoke s liticama na kojima gnijezde bjeloglavi supovi i druge rijetke ptice, dijelove akvatorija čija morska bogatstva pogoduju životu dobrih dupina, kornjača, sredozemne medvjedice i drugih rijetkih vrsta te podmorske zajednice od kojih se posebno mogu istaknuti zajednice morske cvjetnice sviline ili posidonije i koraligenska zajednica. Mnogi osebujni, prostorno usko lokalizirani i vrlo specifični predjeli čuvaju takve prirodne vrijednosti kao što su uskoendemični učkarski zvončić ili velebitska degenija. Krajobrazi drevnih akropolskih gradića poput Lubenica, Brseča, Mošćenica, Vrbnika i drugih isprepleteni su s područjima vrijedne prirodne baštine pa su neki od njih predloženi za zaštitu kao značajni krajobrazi ili su pojedini elementi okolne prirode uklopljeni u Nacionalnu ekološku mrežu. Geološka i pedološka baština Primorsko-goranske županije također je neobično bogata, zanimljiva i vrijedna, ali je samo mali njezin dio vrednovan i zaštićen, a u prostornim planovima do sad nije bio uvriježen pristup obradi geološke i pedološke baštine kao dijela prirodne baštine.

Općenito se može dati ocjena da stanovnici Primorsko-goranske županije mogu biti iznimno ponosni na svoju razmjerno dobro očuvanu prirodnu baštinu, pa je zadaća županijskog Prostornog plana, a kasnije i svih planova nižega reda, svesti nepovoljne utjecaje na prirodu i njezine vrijednosti na najmanju moguću mjeru.

Koncepcija PPŽ


43

Zaštita kulturne baštine Stanje graditeljskog naslijeđa gotovo svih lokaliteta graditeljskog naslijeđa Primorsko-goranske županije, bez obzira da li nose kategoriju urbanog ili ruralnog, je loše u svim njegovim značajkama. Razloge ne treba tražiti u njima samima već u složenim procesima koji su do njega i doveli. Ove osjetljive strukture često nisu bile u stanju odgovoriti na relativno naglu promjenu brzine života, a time i na cijeli niz novonastalih promjena koje je on diktirao vrteći se u krugu neprestane proizvodnje novih potreba, tek što bi staru zadovoljili. U Gorskom kotaru nema mnoštvo cjelina i objekata graditeljskog naslijeđa ali ono što ima je suživljeno s kontekstom i integrirano je u njega. Skromna je to arhitektura i skromna su to naselja nastala na nekoliko načina: naselja na hrptu i uzdužna naselja koja bi se mogla podijeliti na dvije grupe: uzdužna uz cestu i uzdužna uz tok rijeke ili doline, ali opet uz cestu. Velik je broj arheoloških lokaliteta na priobalnom području mora, ali se ipak nalazi u nesrazmjeru s brojem registriranih koji je sveden na ukupno pet, od kojih je jedna priobalna zona. Arheološki lokaliteti, na žalost, nisu dostojno ni istraženi ni predočeni. Većina svih naselja obalnog pojasa ima značajku kontinuiteta povijesnog i prostornog razvoja od svog nastanka, uglavnom u srednjem vijeku do danas. Cijeli niz njih ima, kao urbanotvornu osnovu rimsko i predrimsko razdoblje dok ih je značajno manji broj novovjeki s tek tu i tamo pokojim starijim, urbanotvornim zametkom. Građevinsko stanje gradskih jezgri i ruralnih zajednica je općenito uzevši loše. Uostalom, to bi se slobodno moglo reći i za ostalu gradnju bez povijesnih korijena. Kontinuitet života na otoku Krku donio je brojne, iznimno kvalitetne lokalitete graditeljske baštine. Brojne su evidentirane urbane i ruralne graditeljske cjeline, a još brojniji pojedinačni spomenici. Prostori otoka Cresa i Lošinja sadržavaju tragove brojnih kultura čija se vlast na ovim prostorima izmjenjivala tijekom vremena, od Liburna, preko stare Grčke i Rima, Ostrogota, Bizantinaca, Slavena, Venecije, pa preko francuske i stogodišnje austrijske uprave do naših dana.

Na otoku Rabu je evidentirano 36 arheoloških i hidro-arheoloških zona. Datacija tih lokaliteta seže od pretpovijesnih lokaliteta – gradina, preko antike pa do srednjeg vijeka. Čitava jezgra grada Raba je arheološka zona što je i primjereno urbanoj cjelini koja je cijeli svoj vijek zadržala kontinuitet prostornog razvoja.

Zaštitu kulturne baštine treba uključiti u integralni proces planiranja, projektiranja, građenja i korištenja sa svrhom njezinoga uključenja u suvremene i buduće tokove života, bez stvaranja nedodirljivih svetinja koje nikada nisu životne i ne pružaju razvojnu prigodu.

Koncepcija PPŽ


44

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

UVOD

Ciljevima se određuje što se želi postići, čemu se teži. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja (u nastavku: Ciljevi) određuju zacrtane smjerove uređenja, korištenja i zaštite prostora. Ciljevi se određuju temeljem analize i ocjene postojećeg stanja, strategija i planova razvoja, propisa, te razvojnih dokumenata u izradi Prostornog plana. Za izradu Prostornog plana Primorsko-goranske županije ciljevi su formirani prvenstveno temeljem:

- Strategije i programa prostornog uređenja RH, - Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2009-2013, - Strategija i programa razvoja ustanova, uprava i ostalih tijela i gospodarskih

djelatnosti od državnog i županijskog značenja, - Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ovog Plana, - Odluke o izradi PPŽ, i - Prijedloga sudionika u izradi PPŽ.

Polazišta za formiranje ciljeva kao i smjernice za njihovu provedbu utvrđeni su na osnovnim načelima korištenja, zaštite i unapređenja prostora. Ona su određena temeljem ustavnih odrednica i zakona Republike Hrvatske, međunarodnih povelja i sporazuma i dosegnutih razina provedbe integralnog upravljanja u prostoru Primorsko-goranske županije. Osnovni cilj prostornog uređenja je stvaranje uvjeta za dobrobit stanovništva, a ostvaruje se:

a) interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvarujući ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima,

b) uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru, te različitih potreba i interesa korisnika prostora.

Time se osigurava: - povezivanje teritorija države s europskim prostornim sustavima, - njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti; - međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj raznolikih ljudskih djelatnosti

i aktivnosti na cjelovitom prostoru Županije; - razumno korištenje i zaštita prirodnih i kulturnih dobara i vrijednosti, zaštita

okoliša i prevencija od rizika onečišćenja; - poticanje lokalnih projekata koji pridonose povezivanju ljudi, razvoju

solidarnosti i suradnje, jačanje samostalnosti i otpornosti lokalnih samouprava na izvana generirane krize i izvanredne prilike;

- kvalitetan i human razvoj naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš, dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta;

Koncepcija PPŽ


45

- funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti;

- nacionalna sigurnost i obrana države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća. Ciljevi se određuju temeljem sljedećih načela:

a) načelo prostorne održivosti razvitka, b) načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora, c) načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, d) načelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima, e) načelo vertikalne integracije i usuglašavanja interesa, te f) ostala načela, kao što su: policentrizam, prostor kao resurs, otvorenost

prostora i integracija prostora. Temeljem navedenog, određeni su po rangu i tematskim područjima sljedeći:

1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog i državnog značenja, koji su određeni strateškim razvojnim dokumentima i propisima RH (primjerice: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, itd).

2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značenja određeni su temeljem ocjene stanja i strateških razvojnih opredjeljenja Primorsko-goranske županije. Temelje se na niz usvojenih strategija, dokumenata i ostalih propisa i odluka Skupštine Primorsko-goranske županije i njezinih tijela (primjerice: Strateške smjernice rada PGŽ 2009 – 2013, Plan gospodarenja otpadom PGŽ za razdoblje 2007 – 2015, Glavni plan razvoja turizma PGŽ, itd.).

3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije postavljeni su slijedom Izvješća o stanju u prostoru (Zavod, 2009), ocjene stanja ovog Plana, zahtjeva tijela i osoba određenih Odlukom o izradi PPŽ i ostalih dokumenata i propisa.

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČENJA

2.1.1.Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava

Te načelne postavke ostvarit će se sljedećim programom: 1. Ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti otoka, pograničnih i brdsko-planinskih

područja. 2. Obnoviti i/ili revitalizirati povijesna središta gradova i ostalih naselja u funkciji

turizma i lokalnog stanovništva. 3. Ostvariti puno funkcioniranje unutarnjeg tržišta za usluge koje podrazumijevaju

primjenu načela „zemlja podrijetla“ kako bi se u potpunosti uklonile prepreke za međunarodnu razmjenu usluga.

4. Povećati izdatke za istraživanje i razvoj na 3% BDP-a i smanjiti administrativna opterećenja.

5. Trajno unapređivati ljudski kapital i povećavati stupanj cijeloživotnog učenja,

Koncepcija PPŽ


46

6. Povećati stopu zaposlenosti na 70% stanovništva u radnoj dobi. 7. Revalorizirati vrijednost Jadrana u prometnom sustavu Republike Hrvatske i

Europske Unije. 8. Osigurati visok standard infrastrukturne opremljenosti i visoki stupanj prometne

sigurnosti. 9. Integrirati regionalne vodovode. 10. Nove prijenosne energetske objekte planirati na način da se tehnološkom

zamjenom u postojećim koridorima postigne traženi učinak povećanja prijenosnih kapaciteta.

11. Osigurati diversifikaciju energenata i energetskih pravaca te prstenasto povezivanje energetskom infrastrukturom radi sigurnosti opskrbe.

12. Ostvariti korištenje obnovljivih izvora energije u slijedećim udjelima: - 20% obnovljivih izvora energije (uključujući i velike HE) u bruto

neposrednoj potrošnji, - 10% obnovljivih izvora energije u prijevozu, - 35% proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije

(uključujući i velike HE). 13. Osigurati mogućnost izgradnje međunarodnog plinovoda te pratećih terminala. 14. Sanirati odlagalište opasnog otpada „Sovjak“.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Kako bi se racionalno koristili prirodni izvori, potrebno je učiniti sljedeće: 1. Održivo upravljati prirodnim resursima, sprječavanjem njihovog intenzivnog

iskorištavanja, koje se može nepovoljno odraziti na stanje okoliša; 2. Uklapati mjere zaštite okoliša i prirode u druge sektore (industrija, energetika,

promet, turizam poljoprivreda, šumarstvo...) radi smanjenja onečišćenja okoliša i održivog korištenja prirodnih dobara s očuvanjem prirodnih vrijednosti.

3. Zaštititi strateške rezerve podzemnih voda radi dugoročnog osiguranja vode za javnu opskrbu u RH.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Radi očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša treba: 1. Smanjiti emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski omotač. 2. Zaštitu podzemnih voda čiji slivovi se prostiru i na područje Slovenije (izvor

Rječine i izvor Čabranke) i upravljanje graničnim vodotocima (Kupa, Čabranka) i njihovima slivovima rješavati u suradnji s Republikom Slovenijom.

3. Uspostaviti, očuvati i unaprijediti ravnotežu između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru i na obalama primjenom ekosustavnog pristupa i očuvanjem vrijednih područja koja su ušla u Ekološku mrežu RH.

4. Poboljšati regulaciju i nadzor nad pomorskim prometom radi zaštite mora od onečišćenja s plovila te jačati kapacitete za sprječavanja i reagiranje kod akcidenata na moru.

5. Utvrditi smjernice za planiranje u odnosu na Ekološku mrežu RH.

Koncepcija PPŽ


47

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČENJA Ciljevi prostornog razvoja županijskog značenja određuju samo one ciljeve koji su

ostvarivi i provedivi putem Prostornog plana Primorsko-goranske županije Opći ciljevi prostornog razvoja Županijskog značaja jesu:

1. Kvalitetno vrednovati geostrateški položaj i prirodne resurse Županije putem naglašene pomorske orijentacije i izgradnje nedostajuće infrastrukture.

2. Osigurati pretpostavke za visoku stopu rasta gospodarstva koja jamči uravnotežen i održiv razvoj na području cijele Županije i povećati opću razinu razvijenosti.

3. Povećati standard ljudi, zaposlenost i kvalitetu življenja te uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvoja.

4. Razviti kvalitetan prometni sustav sukladan potrebama prometnog povezivanja na svim razinama (regija, država, EU), integrirajući sve prometne grane.

5. Razvijati sustave vodoopskrbe i posebno sustave odvodnje. 6. Izgraditi cjelovit županijski sustav zbrinjavanja otpada. 7. Osigurati prostorno-planske preduvjete za što veće zadovoljavanje osnovnih

potreba stanovništva osloncem na vlastite snage i resurse (prije svega u pitanju prehrane i energije), u uvjetima koje mogu izazvati kraj ere jeftine energije i fosilnih goriva kao i/ili klimatske promjene.

8. Očuvati biološku raznovrsnost ekosustava na kopnenom i podmorskim dijelu Županije, posebno područja bogata biljnim i životinjskim vrstama.

2.2.1. Demografski razvoj

Potrebno je:

- Ublažiti demografsku polarizaciju Županije. - Zadržati mlade obrazovane kadrove (razlika u kvaliteti useljeničkog i iseljeničkog

kontigenta). - Poticati migracije prema željenim odredištima. Regulirati daljnje stihijsko

(pre)napučavanje pojedinih područja preusmjeravanjem k prostorima slabije naseljenosti.

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.2.2.1. Prostorne strukture

Nužno je:

- Osigurati racionalnost u zauzimanju novih površina za razvoj određivanjem kriterija za smještaj i dimenzioniranje građevinskih područja.

Koncepcija PPŽ


48

- Očuvati obalno i otočko područje od neprimjerne izgradnje sprječavajući povezivanja građevinskih područja na obalnoj crti i korištenje obale za namjene koje nisu nužno vezane uz more.

- Ublažiti evidentirane konflikte između pojedinih namjenama u prostoru. 2.2.2.2. Gospodarstvo

Želi li se stvoriti pretpostavke za razvoj gospodarstva u PGŽ, mora se:

- Dugoročno provoditi održivi rast gospodarstva na području cijele Županije, što podrazumijeva uravnoteženiji raspored radnih sadržaja i drugih funkcija.

- Ostvariti prosječnu stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od 3,4%, prosječnu stopu rasta proizvodnosti od 3,6% uz prosječnu učinkovitost investicija od 5,6% do 2020. godine, a nakon toga niže stope rasta makroekonomskih pokazatelja.

- Postignuti punu zaposlenost u županijskom gospodarstvu do 2020. godine te održavati dostignutu razinu.

- Promijeniti tehnološku strukturu gospodarstva u korist djelatnosti u kojima se podrazumijeva primjena visokih tehnologija na način da udio zaposlenih u tim djelatnostima bude viši od hrvatskog prosjeka, odnosno od 3%. Dalje, do 2030. godine, nastaviti s višom stopom rasta udjela visokih tehnologija u strukturi gospodarstva.

- Stvoriti pretpostavke za razvoj ključnih gospodarskih grana Županije; brodogradnji i prerađivačkoj industriji, pomorstvu i prometu, energetici, turizmu i uslužnim djelatnostima.

- Povećati konkurentnost u međunarodnoj razmjeni i 2020. godine dostignuti razinu pokrivenosti izvoza uvozom od 75% s tendencijom daljnjeg nastavka povećanja konkurentnosti.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 2.2.3.1. Razvoj naselja i društvene infrastrukture

Potrebno je:

- Osigurati uvjete za realizaciju policentričnog sustava razvojnih središta sukladno utvrđenom stanju i procesima (demografskom, gospodarskom, društvenom).

- Mrežu središnjih uslužnih funkcija uravnotežiti sukladno demografskim pokazateljima i sustavu središnjih naselja.

2.2.3.2. Razvoj prometne i ostale infrastrukture

Za predviđeni razvoj prometne i ostale infrastrukture, treba učiniti sljedeće:

- Reorganizirati i tehnološki unaprijediti lučki sustav i osigurati uvjete za razvoj Luke Rijeka.

- Modernizirati i dograditi željeznički čvor te cjelokupni željeznički sustav Županije sukladno razvojnim potrebama luke.

Koncepcija PPŽ


49

- Modernizirati Zračnu luku Rijeka i razviti sustav zračnih luka. - Dograditi autoceste i međusobno povezati tri autocestovna pravca A6 Bosiljevo –

Rijeka, A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva i A8 Kanfanar – Matulji, te dograditi mrežu prometnica u funkciji zadovoljenja prometne potražnje naselja i ostalih sadržaja u prostoru.

- Uspostaviti zemaljsko-pomorsko putnički terminal u Rijeci. - Osigurati pretpostavke za poboljšanje mreže javnog prijevoza putnika Županije na

moru, kopnu (uvođenje željeznice) i zraku, te poboljšati prometno povezivanje otoka, međusobno i s kopnom.

- Osigurati neposredno prometno priključenje velikih radnih, turističkih, sportskih i ostalih zona na mrežu prometnica visoke razine uslužnosti.

- Kvalitetno prometno integrirati sva hrvatska naselja uz rijeku Kupu s teritorijem RH - Graditi, sanirati, rekonstruirati i modernizirati telekomunikacijske objekte i sustave na

području Županije. - Ostvariti pretpostavke za priključenje 96% stanovništva na vodoopskrbni sustav. - Integrirati u jedan sustav vodoopskrbne podsustave: „Rijeka“, „Lokve“ i „Novi

Vinodolski“. - Izgradnjom razdjelne kanalizacije i postupnom rekonstrukcijom postojeće mješovite u

razdjelnu, omogućiti odnosno poboljšati učinkovitost uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

- Težiti izgradnji decentraliziranih sustava odvodnje s modularnim rješenjima uređaja za pročišćavanje kao jeftinijim i fleksibilnijim rješenjima.

- Razvojem sustava navodnjavanja zaustaviti trend gubitka najvrednijega poljoprivrednog zemljišta.

- Osigurati preduvjete za afirmaciju PGŽ kao značajnog energetskog čvora RH, ali i jugoistočne Europe.

- Izgraditi terminal za ukapljeni prirodni plin. - Nastaviti plinofikaciju cjelovitog područja Županije, izgradnjom regionalnih, a potom i

lokalnih plinovoda, osobito vodeći računa o prelasku velikih energetskih postrojenja na prirodni plin kao pogonski energent.

- Potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije na regionalnoj razini te povećati energetsku učinkovitost.

- Osigurati pretpostavke za korištenje decentraliziranih izvora energije, kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja, energane na biomasu, itd.

- Izgraditi županijski centar za gospodarenje otpadom i pripadajući broj pretovarnih stanica.

- Sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta komunalnog otpada, nakon uspostave županijskog centra gospodarenja otpadom.

Koncepcija PPŽ


50

2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti Radi zaštite krajobraznih vrijednosti, važna uloga pripisuje se sljedećim područjima

djelovanja: - Očuvati vrijednosti prirodnih i kultiviranih krajolika županije. - Rehabilitirati kulturne krajobraze, naročito na otočju i u priobalju u skladu s

Europskom konvencijom o krajobrazima. - Rehabilitirati i renaturalizirati devastirane dijelove prirodnog goranskog krajobraza,

posebice kamenoloma te komunalnog i građevinskog odlagališta otpada. 2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.5.1. Zaštita zraka, voda, mora, tla i šumskog područja

Kako bi se to postiglo, treba učiniti sljedeće:

- Smanjiti ukupne emisije sumornog dioksida na području PGŽ za 70%. - Održati I. kategoriju kakvoće zraka u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je ona već

ranije ustanovljena. Postignuti II. kategoriju kakvoće zraka u Gradu Rijeci, Općini Kostrena i Općini Viškovo, gdje je zrak III. kategorije.

- Razmotriti uzroke za područja II i III kategorije zraka s obzirom na ozon. - Očuvati i poboljšati stanje podzemnih voda, glavnih sadašnjih i potencijalnih resursa

vode za piće, u skladu s odlukama o zonama zaštite. - Ograničiti crpljenje podzemnih voda u priobalnom i otočnom dijelu Županije do razine

kojom se ne narušava njihovo količinsko stanje. - Postignuti dobro ekološko stanje i očuvati dobro kemijsko stanje svih površinskih voda

na području Županije. - Uređivanjem slivova očuvati i unaprijediti retencijske kapacitete zemljišta, vodotoka i

poplavnih površina radi smanjivanja maksimalnog vodnog vala, te sačuvati od izgradnje poplavne površine na slivovima.

- Zaštititi, očuvati i omogućiti oporavak morskih i obalnih ekoloških sustava na područjima gdje je to izvedivo, kroz obnavljanje struktura i funkcija.

- Smanjiti pritisak na morski okoliš zbog ispuštanja komunalnih otpadnih voda, izgradnjom uređaja II. stupnja pročišćavanja za sve sustave javne odvodnje opterećenja većeg od 10.000 ES.

- Sanirati područje obale i mora onečišćeno ugljikovodicima (sjeveroistočni dio Riječkog zaljeva i Bakarski zaljev, te područje bivše rafinerije Mlaka).

- Razviti i osuvremeniti ekološku zaštitu i postojeći sustav za prihvat i obradu zauljenih voda i otpada s brodova u lukama.

- Održivo gospodariti šumama uz očuvanje prirodne strukture i ostavljanja mogućnosti razvoja izvornih šuma.

- Očuvati prirodno značenje, estetsku, ekološku i edukacijsku ulogu šuma posebne namjene.

- Održavati i tamo gdje je narušena unaprijediti ekološku stabilnost zaštitnih šuma. - Spriječiti prenamjenu i obrastanje vrijednoga poljoprivrednog zemljišta, a obrasla tla

vratiti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Koncepcija PPŽ


51

- Sanirati zemljišta u okruženju industrijskih postrojenja (bivša rafinerija nafte Mlaka, Urinj), te šljunčare na Grobničkom polju.

- Spriječiti prekomjernu buku, planiranjem položaja i kapaciteta njenog izvora (promet, industrija, terminali, pojedinačni izvori, i sl.).

2.2.5.2. Zaštita prirodnih vrijednosti

Radi zaštite prirodnih vrijednosti treba poduzeti sljedeće aktivnosti:

- Očuvati biološku raznovrsnost na kopnenom i podmorskim dijelu Županije, posebno područja sa zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, odnosno područja od interesa za zaštitu obuhvaćena Ekološkom mrežom RH.

- Očuvati krajobraznu raznolikost i biološku raznolikost u moru i priobalju provedbom mjera upravljanja u područjima Ekološke mreže RH.

- U Gorskom kotaru očuvati cjelovitost i prirodnost prostranih područja goranskih šuma, endemični živi svijet krškog podzemlja i vodotoka, karakteristične zajednice gorskih i pretplaninskih travnjaka, te ostatke cretova.

- U priobalju očuvati rijetke vrste primorskih travnjaka, živi svijet primorskih slatkih voda i njihovih vlažnih i zamočvarenih obalnih područja, rijetke vrste kamenitih staništa i specifične tipove petrofilnih ptica, te živi svijet podzemnih staništa.

- Na otocima očuvati rijetke tipove suhih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka, komplekse mediteranskih i submediteranskih prirodnih šuma, živi svijet otočnih slatkih voda i zaslanjenih obalnih staništa, rijetke vrste kamenitih, petrofilnih staništa, te pješčana staništa.

2.2.5.3. Zaštita kulturnih vrijednosti

Za zaštitu kulturnih vrijednosti treba učiniti sljedeće:

- Očuvati, revitalizirati i uključiti u suvremeni život kulturno-povijesno naslijeđe sustavnim uključivanjem u relevantne projekte prostorne integralne planove uređenja.

- Poticati istraživanja graditeljske baštine, osobito arheoloških zona i lokaliteta, značajnih povijesnih vrijednosti radi njihova optimalnog uključivanja u razvojne programe.

Koncepcija PPŽ


52

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.1.1. Racionalno korištenje prostora

Radi racionalnog korištenja prostora nužno je provesti sljedeće aktivnosti:

- Postignuti skladnu strukturu i razmještaj djelatnosti i aktivnosti u naselju. - Na razini građevinskog područja središnjih naselja općine/grada postići minimalnu

gustoću od 30 st/ha. - Građevinska područja naselja povećavati proširenjem izgrađenog dijela, bez

mogućnosti formiranja novih izdvojenih dijelova. - Pokrenuti urbanu obnovu, putem planskih mjera i uvjeta za otklanjanje prostornih,

gospodarskih, društvenih i okolišnih nedostataka degradiranih područja naselja. - Poticati korištenje rezervi za gradnju u izgrađenom dijelu naselja. - Poticati revitalizaciju i prenamjenu napuštenih i zapuštenih površina naselja. 2.3.1.2. Zaštita prostora

Radi zaštite prostora nužno je:

- Postignuti I. kategoriju kvalitete zraka (u Rijeci – Krešimirova, F. la Guardia), u kojem je kvaliteta zraka II. kategorije

- U novim i postojećim (gdje je to moguće) naseljima omogućiti infltraciju oborinskih voda u tlo formiranjem mokrih zona unutar parkova i zelenih površina.

- Smanjiti dotok oborinskih voda u postojeće mješovite sustave odvodnje u starogradskim jezgrama.

- Smanjivanje razine buke na propisanu razinu uzrokovane cestovnim prometom u gradu Rijeci i dijelovima ostalih naselja smještenih uz državne i županijske ceste.

2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 2.3.2.1. Unapređenje uređenja naselja

Potrebno je:

- Minimalna razina uređenja građevinskog područja u Županiji obuhvaća pripremu zemljišta, pristupni put, vodoopskrbu i odvodnju.

- Osigurati prostor za komunalne građevine i površine, određivanjem standarda za planiranje komunalnih građevina i komunalnih površina (parkovi, dječja igrališta, tržnice na malo, površine za zbrinjavanje otpada, i ostalo).

- Za centralna naselja općina i gradova osigurati min. 10 m2/stanovniku parkovnih površina.

Koncepcija PPŽ


53

- Vratiti određeni stupanj izgubljenog urbaniteta definiranjem smjernica i kriterija za gradnju i uređenje u štićenim povijesnim jezgrama.

2.3.2.2. Unapređenje komunalne infrastrukture

Radi unapređenja komunalne infrastrukture treba:

- Kvalitetnom mrežom javnih cesta povezati naselja sa središtem razvoja mikroregije i međusobno.

- Osigurati javna parkirališna i garažna mjesta za osobna vozila na obodima najužih urbanih središta.

- Osigurati mogućnost za komunalni privez plovila, sukladno namjeni na obalnom dijelu naselja.

- Osigurati površine za izgradnju putničkih terminala. - U priobalnom i otočnom području uspostavi lokalni pomorski promet. - Osigurati minimalno jedan poštanski ured u svakom od središnjih naselja općine/grada. - Osigurati 100% pokrivenost telekomunikacijskim signalom. - Usporedo graditi sustave za odvodnju i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s

izgradnjom vodovoda, te rješavati oborinsku odvodnju. - Osigurati primjerenu kvalitetu opskrbe električne energije u svim naseljima. - Poticati korištenje prirodnog plina kao ekološki prihvatljivog energenta. - Poticati korištenje visoko efikasnih dizalica topline radi smanjenja potrošnje energije. - Osigurati pretpostavke za korištenje decentraliziranih obnovljivih izvora energije. - Osigurati pretpostavke za primjenu mjera energetske učinkovitosti (planiranje novih

objekata isključivo kao niskoenergetskih pa čak i pasivnih te dodatno poboljšanje energetskih osobina postojećih objekata).

Koncepcija PPŽ


54

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. OSNOVE SUSTAVA RAZVOJA 3.1.1. Okosnice gospodarskog razvoja

Dugoročne projekcije, one koje sežu u desetljeća nakon 2020. godine, naglašavaju

potrebu za razvojnim upravljanjem više nego kratkoročne. U toj, ne tako dalekoj budućnosti (riječ je o 20-30 godina), može, naime, doći do promjena osnovnih pretpostavki uobičajenih u projekcijama i scenarijima gospodarskog rasta. Ostvarivost scenarija, ma kako optimistični ili pesimistični bili, ovisi uz ostalo i o resursima, a kako je to po sebi razumljivo, malo kad se i spominje. Uz to se podrazumijeva da će slijedećih desetak godina nafte i ostalih energenata biti kao i do sada, podrazumijeva se da se klimatski uvjeti neće mijenjati, da će nužnih ruda i dalje biti dovoljno, itd. Projekcije se tako bave sposobnošću gospodarstva da s dovoljno resursa postigne što veću produktivnost i učinkovitost i što prikladniju proizvodnu strukturu. Pokaže li se, međutim, da će se u predstojećem dugoročnom razdoblju do resursa sve teže dolaziti i da prijete nestašice u skoroj budućnosti, otvaraju se pitanja s kojima se treba pobliže pozabaviti.

Raspoloživi podaci Primorsko-goranske županije pokazuju da njezino gospodarstvo raste sporije od hrvatskog prosjeka, usprkos višoj početnoj razini razvijenosti i razvijenijoj gospodarskoj strukturi. Razlozi su u nedovršenom procesu restrukturiranja velikih industrijskih kompleksa i nepovoljnoj strukturi investicija koja je utjecala na njihovu ispodprosječnu efikasnost.

Prema najprihvatljivijem scenariju iz studije „Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije za potrebe županijskog Prostornog plana“ (Ekonomski institut Zagreb, travanj 2011), moguće restrukturiranje gospodarstva korišteno je kao razvojna prilika. U njemu je razvoj gospodarstva zasnovan na procesu restrukturiranja, prvenstveno velikih industrijskih i lučkih kompleksa te poboljšanju strukture investicija, a polazi od već prikazanih projekcija za ukupno nacionalno gospodarstvo.

Pretpostavi li se da će se, nakon početnog negativnog učinka prepolavljanja i restrukturiranja brodogradnje te obnavljanja postojećih industrija kao i jačanja lučkih kapaciteta za kontejnerski promet, postojeći ljudski i infrastrukturni kapaciteti koristiti na učinkovitiji način uz porast proizvodnosti rada, gospodarstvo Županije bi postiglo sljedeće rezultate: rast BDP-a Primorsko-goranske županije bio bi brži od rasta nacionalnog gospodarstva

za 0,3% godišnje, odnosno iznosio bi prosječno godišnje 3,4%, te bi u 2020. godini realni BDP bio za 39,8% veći od današnjeg;

proizvodnost rada u Primorsko-goranskoj županiji bi tijekom cijelog razdoblja rasla brže od proizvodnosti rada na nacionalnoj razini, što uključuje prosječni godišnji porast proizvodnosti od 3,7%. Proizvodnost rada u Primorsko-goranskoj županiji bi se tijekom cijelog razdoblja povećavala relativno prema hrvatskom prosjeku, te bi prosječno bila 7,4% iznad prosjeka;

investicije u Primorsko-goranskoj županiji bi s odmakom razdoblja postajale produktivnije od hrvatskog prosjeka;

Koncepcija PPŽ


55

došlo bi do relativnog jačanja gospodarstva Primorsko-goranske županije, te bi krajem projiciranog razdoblja ova Županija bila razvijenija od nacionalnog prosjeka za 22,3%, što je više od sadašnje razine;

u terminu kupovne snage, BDP po stanovniku Hrvatske bi se do 2020. godine povećao za 8,2 indeksna boda i dosegao razinu od 70,3% europskog prosjeka. Istodobno bi uz nešto bržu dinamiku konvergencije, Primorsko-goranska županija dosegla razinu od oko 86% prosječne razvijenosti Europske Unije.

u uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja moglo bi se postignuti i zadržati postojeći broj zaposlenih (razina 2011) s konačnim ciljem približavanja punoj zaposlenosti do 2030.godine.

Tablica 4. Projekcija u kojoj je restrukturiranje gospodarstva korišteno kao razvojna prilika

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2020. Indeks

2020/2010.

Hrvatska

Rast BDP-a 1,6 2,8 3,0 3,5 3,8 3,1 Ø 3,1

BDP PPS, EU=100 62,1 62,2 62,7 63,4 64,4 65,6 70,3 113,1

Porast proizvodnosti 1,2 2,5 2,8 3,4 3,7 3,3 Ø 3,1

Učinkovitost investicija* 11,1 6,8 6,2 5,3 5,1 4,8 Ø 5,5

Primorsko-goranska županija

BDP, mil.kn 26.806 26.634 27.533 28.516 29.684 30.976 37.473 139,8

Rast BDP-a -0,6 3,4 3,6 4,1 4,4 3,7 Ø 3,4

BDP po stanovniku, u kn 88.242 87.815 90.932 94.352 98.411 102.904 125.983 142,8

BDP PPS, EU=100 73,8 72,2 73,3 74,5 76,1 77,9 86,0 116,5

BDP po zaposlenom, u kn 231.299 234.328 241.591 250.053 260.054 271.235 331.128 143,2

Porast proizvodnosti 1,3 3,1 3,5 4,0 4,3 3,9 Ø 3,7

Učinkovitost investicija* -27,4 5,4 5,1 4,5 4,2 3,6 Ø 4,7

Indeks razvijenosti PGŽ, RH=100 118,7 116,1 116,8 117,5 118,2 118,9 122,3 103,0

Proizvodnost rada PGŽ, RH=100 104,4 104,6 105,2 105,9 106,5 107,1 110,3 Ø 107,4

Broj zaposlenih 110.155 113.700 114.000 114.000 114.100 114.200 113.200 102,8Izvor: Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja PGŽ za potrebe prostornog plana, EIZ – travanj 2011. *Omjer investicija i porasta realnog BDP, manji pokazatelj implicira višu razinu učinkovitosti investicija *Broj zaposlenih obuhvaća zaposlene u pravnim osobama plus zaposlene u obrtu.

Kretanje zaposlenosti pod snažnim je utjecajem demografskih kretanja gdje se očekuje ukupno smanjenje stanovništva u radnoj dobi za gotovo 14.000 do 2020. godine. Cilj približavanja punoj zaposlenosti u uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja može se postignuti i zadržavanjem broja zaposlenih na razini iz 2011. godine uz pretpostavku da dio nezaposlenih izlazi iz radne dobi, a dio nezaposlenih „zamjenjuje“ ranije zaposlene koji izlaze iz radne dobi. Kretanje zaposlenosti osim dinamike rasta PGŽ, ovisi i o susjednim županijama zbog dnevnih migracija.

Koncepcija PPŽ


56

3.1.2. Demografske okosnice razvoja

Suvremeni demografski procesi u Primorsko-goranskoj županiji ukazuju na to da će se nakon određenog zastoja u kretanju broja stanovnika na prijelazu u novo stoljeće, nastaviti silazni trend u narednom razdoblju što će dovesti do globalne depopulacije ove regije. Depopulaciju će uzrokovati negativni smjer kretanja riječke gradske populacije te stanovništva Gorskog kotara. Na drugoj strani, ukupno kretanje populacije priobalja i donekle otoka imat će pozitivni predznak ali ne toliko snažan da poništi regresivno kretanje u depopulacijskim podregijama. Prirodno kretanje u Županiji bit će obilježeno većim brojem umiranja nego rađanja gotovo na svim županijskim područjima. Izuzetak će biti neke općine i gradovi riječkog bližeg okruženja koja obilježavaju najkvalitetniji procesi u cijeloj regiji, što međutim neće biti dovoljno da se i za cijelo priobalje može očekivati pozitivni prirodni prirast. Na mehaničko kretanje imat će utjecaja činjenica da riječko uže područje više ne predstavlja atraktivnu useljeničku zonu (već drugo desetljeće bilježi negativni selidbeni saldo), daljnje iseljavanje iz područja Gorskog kotara, ali i zaustavljen dugogodišnji depopulacijski trend i eksodusne značajke Kvarnerskih otoka. Ovi demografski procesi određuju sve nepovoljniju županijsku dobnu strukturu, tako da je gotovo na svim dijelovima Županije (izuzetak neki gradovi i općine priobalja) primjetno prosječno starenje stanovništva. Smanjenje ukupnog broja stanovnika sukladno će pratiti i smanjenje broja radnoaktivnog stanovništva. Demografske projekcije obavljene su za plansko razdoblje do 2021. godine primjenom nekoliko metoda. Nažalost, sve metode, odnosno svi projektivni pristupi u konačnom broju i krajnjoj godini projekcije govore o smanjenju broja stanovnika i daljnjem smanjenju broja aktivnog stanovništva. Za plansko razdoblje 2021. – 2031. dana je prognoza ukupnog broja stanovnika, koja također računa sa smanjenjem ukupnog broja stanovnika. U daljnjim fazama izrade Plana, kao projicirani broj ukupnog stanovništva do 2021. godine koristit će se rezultati analitičke kohortne projekcije, i to one otvorene (tablica 5). Tablica 5. Broj stanovnika Županije i njezinih dijelova dobiven metodom otvorene i zatvorene kohortne projekcije

Prognoze broja stanovnika

Projekcija broja stanovnika 2021. Županija/mikroregije

Tip kretanja

Trend 2011. 2031.

Zatvorena projekcija

Otvorena projekcija

Grad Rijeka * E4 Izumiranje 143.315 125.212 138.134 124.080 Gorski kotar E4 Izumiranje 21.260 18.594 24.185 20.336

Priobalje I2 Regeneracija imigracijom

99.053 104.665 91.154 101.149

Otoci I2 Regeneracija imigracijom

39.627 36.972 37.003 38.950

Županija E4 Izumiranje 303.255 285.443 290.476 284.515 * obuhvaćeno i stanovništvo Općine Kostrena

Koncepcija PPŽ


57

Ova projekcija je vrlo složen analitički pristup demografskom predviđanju budućnosti koji polazi od doživljenja pojedinih dobnih skupina do 2021. godine, te sukladno tome i njihovom prirodnom prirastu. Mehanička dimenzija ove projekcije temelji se na koeficijentima migracija posljednjega međupopisnog razdoblja (2001 – 2011), koja osim migracijskog udjela participira i biodinamičku varijantu (prirast ili pad) koju unosi imigracijska populacija, a odnosi emigracijska. Ukoliko se potvrdi hipoteza o migracijama, ova složena metoda trebala bi dalekosežno polučiti najkvalitetnije rezultate. Tim pristupom rađene su i ostale projekcije nižeg obuhvata (radni kontingent, djeca predškolske dobi, omladinski kontingent, starija populacija itd.). Otvorena kohortna projekcija izgleda najpesimističnije, a to se prvenstveno odnosi na uže riječko područje za koje je vrlo teško postaviti valjanu hipotezu o migracijama. Naime, u bližoj demografskoj prošlosti ovaj je prostor imao oprečna kretanja, bilo po predznaku, bilo po intenzitetu selidbenog salda, tako da ne možemo kategorički tvrditi, bez obzira na novije stanje, da se radi o kontinuiranom iseljeničkom području. a) Projekcija velikih dobnih skupina (prema analitičkoj zatvorenoj i otvorenoj kohortnoj projekciji) Tablica 6. Projekcija velikih dobnih skupina Županije i njezinih dijelova, dobiven metodom zatvorene kohortne projekcije

Velike dobne skupine 2021/zatvorena projekcija Županija/ mikroregije Svega 0-19 20-59 60-

Grad Rijeka* 138.134 20.633 70.949 46.552 Gorski kotar 24.185 3.753 12.603 7.829

Priobalje 91.154 15.846 48.244 27.064 Otoci 37.003 6.248 20.575 10.180

Primorsko-goranska županija 290.476 46.480 152.371 91.625 * obuhvaćeno i stanovništvo Općine Kostrena Tablica 7. Projekcija velikih dobnih skupina Županije i njezinih dijelova, dobiven metodom otvorene kohortne projekcije

Velike dobne skupine 2021/otvorena projekcija Županija/ mikroregije Svega 0-19 20-59 60-


Priobalje 101.149 16.691 57.394 27.064 Otoci 38.950 6.684 22.146 10.120

Primorsko-goranska županija 284.515 41.752 137.538 91.565 * obuhvaćeno i stanovništvo Općine Kostrena

Koncepcija PPŽ


58

b) Projekcija predškolske populacije Tablica 8. Projekcija djece predškolske dobi Županije i njezinih dijelova 2021. godine

Županija/ mikroregije Svega 2021. 0-6 Grad Rijeka* 124.080 5.456 Gorski kotar 20.336 727

Priobalje 101.149 4.666 Otoci 38.950 1.977

Županija 284.515 12.826 * obuhvaćeno i stanovništvo Općine Kostrena c) Projekcija kontingenta stanovništva radno aktivne dobi Tablica 9. Projekcija stanovništva radno aktivne dobi Županije i njezinih dijelova (otvorena i zatvorena projekcija) za 2021. godinu

Otvorena zatvorena Grad/Općina

Svega 2021. 15-59 ž 15-64 m

Svega 2021. 15-59 ž 15-64 m


Priobalje 101.149 62.159 91.154 54.669 Otoci 38.950 23.954 37.003 22.462

Primorsko-goranska županija 284.515 167.760 290.476 169.920 * obuhvaćeno i stanovništvo Općine Kostrena

d) Aktivnost stanovništva do 2021. godine

Buduće stope iskorištenosti radnog kontingenta za drugo desetljeće 21. stoljeća trebale bi iznositi: Grad Rijeka (obuhvaća i Općinu Kostrena) 75%, Gorski kotar 62%, priobalje 74%, otoci 77%. Pod takvim okolnostima demografski okvir radne snage za krajnju godinu projekcije iznosio bi:

Grad Rijeka* 59.106 radno aktivnih Gorski kotar 8.667 radno aktivnih Priobalje 40.455 radno aktivnih Otoci 17.295 radno aktivnih Županija 125.523 radno aktivnih stanovnika.

U navedenim projekcijama (*obuhvaća i Općinu Kostrena), uključeno je i nezaposleno stanovništvo koje u ovom trenutku za cijelo područje iznosi oko 19 tisuća. Sretna bi gospodarska okolnost bila da do 2012. godine dođe do smanjenja nezaposlenog kontingenta na oko 10 tisuća stanovnika te da se približan broj održi do kraja razdoblja.

Koncepcija PPŽ


59

e) Obrazovna struktura Županije i sastavnih dijelova Obrazovna struktura županijske populacije do 2021. godine odvijat će se pod utjecajem demografskih te gospodarskih čimbenika. U prvom slučaju demografski okvir definirat će masu prvenstveno osnovnoškolske i srednjoškolske populacije, dok će potražnja za određenim obrazovnim profilima odrediti strukturaciju srednjoškolske, a još više visokoškolske, odnosno studentske populacije. Obrazovna struktura krajnje godine odnosi se na populaciju stariju od 15 godina. Migracijska kretanja u pojedinim podregijama također će biti značajni korektiv buduće obrazovne strukture. Naime, u emigracijskim regijama mlađa obrazovna populacija predstavljat će prevladavajući apsolutni i relativni udjel migracijskih strujanja. Istodobno ta će populacija utjecati na dodatno povećanje obrazovne razine imigracijskog područja. Prema projekciji velikih dobnih skupina Županije i njezinih dijelova dobivenom metodom zatvorene kohortne projekcije, 2021. godine u Županiji bi živjelo 253.378 stanovnika starijih od 15 godina. U Gorskom kotaru tu populaciju činilo bi 21.222 stanovnika, u Rijeci i Kostreni 121.845, priobalju 78.644 i na Kvarnerskim otocima 32.070 stanovnika. Prosječan broj osnovnoškolske djece koja završavaju osnovno obrazovanje u prvom desetljeću 21. stoljeća bio bi oko 2.500, da bi u razdoblju nakon 2010. godišnji prosjek pao na oko 2.100 osnovnoškolaca. Broj djece koja bi nastavila srednjoškolsko obrazovanje bio bi između 93% i 94%. Broj stanovnika koji bi završili visokoškolsko obrazovanje porastao bi na razini Županije između 7% i 8%. Udio stanovništva s nepotpunom osnovnom školom pao bi na 1/3 one populacije koju je registrirao Popis stanovništva 2001. godine. Tablica 10. Očekivano stanovništvo Županije i njezinih dijelova prema obrazovanju 2021. godine

Bez škole

1-3 razreda

o.š.

4-7 razreda

Osnovna škola

Srednja škola

Fakulteti, visoke škole

doktorati,

Ukupno

% % % % % %

Grad Rijeka 121.845 365 0,4 1.097 0,9 2.802 2,3 22.175 18,2 68.233 56,0 27.173 22,2

Gorski kotar 21.222 106 0,5 360 1,7 2.737 12,9 5.857 27,6 9.910 46,7 2.252 10,6Priobalje 78.644 235 0,3 865 1,1 1.887 2,4 13.369 17,0 46.243 58,8 16.045 20,4Otoci 32.070 96 0,3 352 1,1 1.090 3,4 5.484 17,1 17.991 55,4 7.057 22,7Županija 253.781 802 0,3 2.674 1,1 8.516 2,5 46.885 18,2 142.377 56,1 52.527 20,8

Koncepcija PPŽ


60

3.1.3. Prostorne okosnice razvoja Prostor Županije nalazi se na spoju dviju nacionalnih okosnica razvoja: priobalne i

srednje Hrvatske. Središnji položaj Županije u odnosu na te okosnice daje joj važnu ulogu u regionalnom i nacionalnom razvoja (slika 3). Slika 3. Okosnice razvoja

Priobalna okosnica razvoja obuhvaća teritorij priobalne Hrvatske to jest regije Sjeverni, Srednji i Južni Jadran. Gustoća nastanjenosti toga prostora je niža od prosjeka za Hrvatsku. Glavna žarišta priobalne okosnice razvoja su Rijeka i Split, te manja središta kao što su Pula, Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Gospodarstvo tog prostora razvilo se uz te okosnice razvoja. Ono je tradicionalno vezano uz pomorske djelatnosti, kao što su brodarstvo, brodogradnja, promet, turizam i trgovina. Otočno i priobalno područje ove okosnice razvoja bilo je tijekom proteklog stoljeća emigracijsko područje.

Srednjohrvatska okosnica razvoja spaja primorje Sjevernoga Jadrana sa zapadnim dijelom kontinentalne Hrvatske. To je u cjelini najrazvijenije područje Hrvatske i prometno najbolje povezano s ostalim područjima Hrvatske i sa svijetom. Na tim je prostorima gospodarstvo raznorodne strukture, a prevladavaju industrija, promet i trgovina. Ova se okosnica ne prekida na granicama Hrvatske već se nastavlja prema prekomorskim zemljama i prema Srednjoj Europi.

Na spoju tih dviju okosnica razvoja nalazi se grad Rijeka koji se sa svojom prometnom infrastrukturom razvija u važno središte, s posredničkim funkcijama.

Koncepcija PPŽ


61

Nacionalne okosnice razvoja koje se na području Županije sastaju, ukazuju na pravce širenja koji imaju razvojni i funkcionalni odraz na razvoj Rijeke i Županije.

Obalna okosnica razvoja ima svoj pravac širenja prema Sloveniji i Sjevernoj Italiji.

U nacionalnim okvirima ova okosnica ukazuje na granična područja sa susjednim županijama kao što su Istarska i Ličko-senjska. Te prostore tradicionalno vežu brojne gospodarske i prometne veze i u mnogo čemu su ta susjedna područja upućena na Primorsko-goransku županiju. Ona se nastavlja duž Jadrana prema jugu Hrvatske tvoreći određeni sustav obalnih regija koje se nalaze na mnogim interesnim područjima. Prema sjeveru se okosnica nastavlja prema Sloveniji i otvara jedno novo poglavlje međuodnosa na tim prostorima – razvoj pogranične ekonomije koja potiče suradnju susjednih država, a posebno s gledišta funkcionalne uloge Rijeke. Ta područja uz granicu, osim navedenog, vežu interesi prirodnih resursa, kao što su vode i vrijedna zaštićena područja važna za turizam i rekreaciju.

Srednjohrvatska okosnica razvoja uvlači prostor Rijeke u srednjoeuropska

događanja i mjerila, pa otuda i veliko značenje ovoga nacionalnog prostora za razvoj Županije. Riječki je prostor već duže vrijeme u funkciji ove okosnice razvoja ne samo s gledišta prometa, već i s gledišta industrije i mnogih usluga. Zagreb ima veliki utjecaj na razvoj Rijeke i taj će se utjecaj nastaviti u budućnosti. Ova okosnica vezuje uz Rijeku i Karlovačku regiju te mnoge prostore Sisačke regije, kao važnih dijelova nacionalnog gravitacijskog područja Rijeke.

U dosadašnjem razvoju, ove okosnice nisu ostavile bitnog traga na razvoj Županije,

one su se više odnosile prema Rijeci kao zanimljivoj refrakcijskoj točci u kontaktima sa svijetom. Zato u okvirima Županije ne nalazimo drugoga važnijeg žarišta razvoja osim Rijeke i riječkog priobalja.

S gledišta budućeg razvoja ovaj prostor ima dvostruki razlog da se aktivira u cijelosti, jer na njega djeluju dvije okosnice razvoja iz četiri pravca. Prostor priobalja postaje preuzak te se spontano nameće drugačije korištenje cijelog prostora Županije.

Čitav je prostor podijeljen na tri temeljna težišta razvoja: onaj zaobalni – Gorski kotar, zatim priobalje i sjeverna strana otoka Krka, te otoci kao jedinstveno težište razvoja polipolarne strukture. Otoci kao težište razvoja se strukturno dijele na pojedine otoke, što je tradicija i bit otočnog sustava razvoja.

U okvirima pojedinih težišta razvoja nalaze se njegova žarišta, koja su po definiciji urbani potezi, a ne gradovi. U tim je potezima koncentracija određenih funkcija koje utječu na razvitak čitavog težišta razvoja.

Županija ima k tome u središnjem prostoru metropolitansko područje kao zasebni urbani okvir organizacije prostora i urbane opreme.

Funkcioniranje ovoga regionalnog prostora počiva na temeljnim veznim pravcima koji osiguravaju protok robe i ljudi u više pravaca to jest prema Istri, Sloveniji i Italiji, Zagrebu i Srednjoj Europi, istočnim prostorima Hrvatske, Bosni i Hercegovini, južnim prostorima Hrvatske, te morski prometni koridor koji vodi prema otocima i prekomorskim zemljama.

Koncepcija PPŽ


62

3.1.4. Težišta razvoja (mikroregije) U osnovnom sustavu razvojnih područja (okosnice razvoja) težišta su temeljne cjeline prostorne organizacije Županije (vidi sliku 4). Slika 4. Težišta razvoja

Temeljem brojnih kriterija (fizionomski i funkcionalni) i parametara iz područja prirodnih, društvenih i gospodarskih sustava, utvrđena su tri osnovna težišta razvoja Gorski kotar, priobalje i otočno težište razvoja, od kojih se formira 5 mikroregija (vidi sliku 4). Tako postavljena integrirana težišta razvoja trebaju se planirati kao cjeloviti sustav, odnosno potrebno je voditi jedinstvenu politiku razvoja (otoci). S funkcionalnog gledišta organizacije prostora, težišta su pretežito okupljena oko jakoga urbanog središta (priobalje i Gorski kotar). Na otocima se oblikuje onoliko težišta koliko ima otoka, a povezuje ih u jedinstveno težište razvoja.

Koncepcija PPŽ


63

Mikroregija Gorski kotar Gorski kotar je smješten u sjevernom i kontinentalnom dijelu Županije. Osnovni

prirodni resursi toga prostora su šume i voda. Klimatski uvjeti, uz ostale prirodne i morfološke osobitosti područja, značajno su utjecali na sve slabiju nastanjenost područja. Stanovništvo se brojčano smanjuje.

Stanovništvo Gorskog kotara stanuje u velikom broju malih naselja. Već danas se uočava težnja okupljanja stanovnika u pojedina veća naselja i gašenje života u malim zaseocima. Stoga težišta razvoja trebaju biti poticatelji razvoja u gravitacijskom području, selekcionirajući razvoj pojedinih naselja.

Gospodarstvo će se razvijati uglavnom na prirodnim resursima te sredine. To pretpostavlja razvoj šumarstva, drvne industrije, stočarstva, prometa i turizma. Osim toga realno je očekivati i razvoj na načelima proizvodne nadopunjenosti, a posebno između industrije, poljoprivrede i turizma te između Gorskog kotara i drugih težišta razvoja Županije. Za ovo područje značajan je razvoj pogranične ekonomije.

Bitan je preduvjet razvoja ovog kraja izgradnja osnovne infrastrukture, a to znači razvoj cjelovitog sustava prometnica, vodoopskrbe, odvodnje i energetike.

Prirodne osobitosti goranskog kraja trebaju se čuvati, ne samo radi te sredine, nego i radi očuvanja biološke ravnoteže šireg područja. Mikroregija priobalje

Priobalje kao težište razvoja obuhvaća područje uz more od istočne do zapadne

granice Županije i sjeverni dio otoka Krka. Ovo je najvažnije težište razvoja Županije. Ono je vezano uz najznačajniju hrvatsku

luku, brodogradnju i petrokemiju. Priobalje kao težište razvoja povezuje ne samo i ostala težišta u Županiji već i daleko šire prostore, posebice Istru i Liku. Priobalje je najperspektivniji dio Županije, međutim to se područje susreće s golemim problemima prvenstveno zbog oskudnosti prostora. Neminovni su sukobi na tom stiješnjenom prostoru kao i opasnosti za okolinu. Stoga je razvoj Rijeke i obalnog područja potrebno sagledavati u regionalnom području, to jest u svim težištima razvoja.

Za razvoj priobalja od presudnog je značenja razvoj infrastrukture toga područja koja ima nacionalno značenje pa su ulaganja u to područje presudna za razvoj velikog dijela nacionalnog prostora.

Očekuje se da će razvoj naselja u priobalju biti mnogo dinamičniji nego u ostalim područjima Županije. S toga je neminovno usmjeravati investicije za razvoj prema drugim težištima kako bi se smanjio demografski i drugi pritisak na priobalje.

S obzirom na stanje i očekivani razvoj u tom području, od velikoga je značenja zaštita prirodnih resursa, posebno zraka i mora. Otočne mikroregije

Otočno težište razvitka obuhvaća južni dio otoka Krka, te otoke Cres, Lošinj i Rab.

Kako otoci funkcioniraju kao zasebne cjeline i imaju sličnu problematiku razvitka, to je definiranje tog težišta posebno i drugačije. Otočno težište razvitka je iznimnog

Koncepcija PPŽ


64

fizionomskog homogeniteta, ali zasebnog života za svaki otok, te se otočno težište u pravilu definira kao polipolarna struktura. To znači da otočno težište ima toliko podcjelina koliko ima otoka i svaka podcjelina ima svoje zasebno žarište razvitka.

Značajka je otoka da imaju ograničene resurse. Posebna sredozemna klima daje im ugođaja koji utječe na način života i rada žitelja. Osnovna je orijentacija gospodarstva tih sredina na more i morske resurse. Te značajke su u povijesti profilirale strukturu, osobine i zanimanje stanovnika tih otoka. Temeljne grane gospodarstva su poljoprivreda, ribarstvo, turizam, obrtništvo i trgovina.

S prometnog gledišta otoci imaju unutarnji cestovni prometni sustav, a s kopnom su povezani morem. Prometna infrastruktura je slabo razvijena i ne prati gospodarski razvoj i potrebe stanovnika. Povezivanje otoka s kopnom je temeljni oblik teritorijalne integracije, međutim izostao je promet između otoka koji bi pridonio međupovezivanju otočnog gospodarstva i određenih otočnih funkcija.

Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvoja ključna je pretpostavka uravnotežena opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda.

S obzirom na prirodna i kulturna bogatstva otoka, osnovna zaštita se mora usmjeriti na zaštitu mora i spomenika kulture. Ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvoju tih otoka. 3.1.5. Žarišta razvoja

Žarišta su šira urbana područja koja svojom snagom utječu na razvoj gravitiranog

područja. Žarište razvoja je naselje i njegovo okružje koje se svojim cjelokupnim funkcijama i potencijalima ističe u odnosu na ostala bliža ili daljnja naselja. To su u pravilu urbana područja višeg stupnja centraliteta, u subregionalnoj mreži funkcija javnih sadržaja, sa strukturom zaposlenih višeg ranga (sekundarni, tercijarni), i povoljnim uvjetima za demografski razvoj nego što je šire područje koje ga okružuje.

U prostornoj cjelini Gorski kotar, osnovno žarište razvoja je šire područje naselja Delnice. S obzirom na veličinu područja i broj planiranih gravitirajućih stanovnika, očigledno je da se radi o disperznoj strukturi naselja u kojoj se neminovno moraju pojaviti barem dva lokalna žarišta, čija središta su u istočnom i sjevernom dijelu tog težišta razvoja.

Za razliku od zaobalnog područja, priobalje je gospodarski razvijeniji i intenzivnije korišten prostor. Slijedom osnovnih prostornih odrednica i gospodarsko-demografskih projekcija, na navedenoj prostornoj cjelini prepoznatljivo je jedno snažno žarište razvoja – područje grada Rijeke. Ono je po svojem obliku prostorno-višeslojno, s obzirom da je ishodište razvoja mikroregije, regije i makroregije. Sukladno tome i intenzitet tog žarišta je dalekosežan, te njegov utjecaj, ovisno o djelatnosti, doseže znatno dalje od granice Županije. S obzirom na razinu razvoja, nužno se nameću lokalna žarišta koja će svojim aktivnostima podsticati ravnomjerni razvoj mikroregije priobalja. Na istočnom dijelu to je potez između postojećih gradova Crikvenice i Novoga Vinodolskog, a na zapadnom dijelu to je područje Opatije.

Koncepcija PPŽ


65

Slika 5. Žarišta razvoja

Otoci su sa svojim specifičnim ustrojem prepoznatljive i zaokružene cjeline. No, svaki otok nosi svoje specifičnosti, te je sukladno i tome određivanje žarišta specifično. Naime, analizirajući trendove i projekcije razvoja, u globalnom i lokalnom okviru, nameće se za svaki otok kao prostornu cjelinu (mikroregiju) drugi model žarišta. Otok Krk, odnosno njegov južni dio, ekstenzivno je nastanjen, sa strukturom naselja pretežito smještenih rubno uz morsku obalu. U tom okruženju prepoznatljivo žarište razvoja je na južnom dijelu otoka, uz obalu mora, gdje je smješten grad Krk. Lokalna žarišta koja treba poticati su mjesta uz obalu i u unutrašnjosti koji su neposredno vezani uz osnovne gospodarske aktivnosti, a ujedno i povezani osnovnim prometnim pravcima. Takvih lokalnih, manjih žarišta može biti više, što će pokazati detaljnija analiza prostora. Otoci Cres i Lošinj tretiraju se kao jedinstvena prostorna cjelina, iako je sačinjena od dva otoka. Sjedinjavanje prostora je prvenstveno motivirano neposrednom kopnenom vezom i međusobnom blizinom otoka, kao i stečenim sveukupnim odnosima koji taj prostor spajaju u jednu funkcionalnu cjelinu. S obzirom na specifičnosti ovog prostora, od kojih je najuočljiviji izrazito izdužen oblik, nužna su dva žarišta razvoja koja će

Koncepcija PPŽ


66

ravnopravno poticati razvoj obodnih područja u dometu svoje gravitacije. Ta žarišta su naselja Mali Lošinj i Cres. Time se formiraju i dva pola između kojih se razvija ravnopravna razmjena usluga i dobara, što će poticati formiranje novih ili održavanje postojećih specifičnih funkcija na tom pravcu razmjene (Valun, Orlec, Martinšćica, Osor, Nerezine). Otok Rab također je jedinstvena cjelina. Prisutnu disperziju naselja i djelatnosti na potezu Barbat – Kampor treba potaknuti žarištem razvoja koje će po svojoj strukturi biti ekstenzivnije – difuzno žarište. Na taj će se način izbjeći prostorni monopolizam jednog užeg središta, a potencirati ekstenzivno korištenje navedene doline, sve u duhu opredijeljenih gospodarskih planova. 3.1.6. Vezni pravci

Pod veznim pravcima podrazumijeva se pravce na kojima se formiraju gospodarske i društvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura. Mrežu primarnih veznih pravaca čine državne ceste (autoceste, brze ceste i ostale državne ceste) kao i glavne željezničke pruge, cjevovodi (naftovodi i plinovodi), telekomunikacijski vodovi, zračni i morski koridori te prometni terminali (kolodvori, luke – morske i zračne). Već prilikom izrade prvog PPŽ određena je uloga Županije u prometnom sustavu Europe, RH, ali i regije. Na međunarodnoj i nacionalnoj razini Županija ima prvorazrednu funkciju u integriranju širih prostora Podunavlja s Jadranom i Srednjoeuropskog (alpskog) područja s jugoistočnom Europom. Vrijednost zemljopisnog položaja PGŽ je upravo u činjenici da se nalazi na raskrižju srednjoeuropskih i jadransko-sredozemnih putova i to na specifičnom prostoru na kojem se sučeljavaju dva bitno različita zemljopisna područja Gorski kotar i primorje s otocima. Okosnicu veze čine dva primarna međunarodna vezna pravca na prostoru Županije, koji integriraju hrvatske prostore u europski gospodarski i prometni sustav. To su:

1. Pravac Podunavlje – Jadran – Mediteran koji od Budimpešte preko Zagreba povezuje srednjoeuropsko alpsko i podunavsko područje s lukama na Jadranu, a time s Mediteranom i ostatkom svijeta (prepoznat kao V.b paneuropski koridor).

2. Jadranski obalni pravac, koji alpsko područje preko postojnskih vrata povezuje sa Jadranom i Bliskim istokom (nominiran kao Jadransko-jonski koridor).

Na nacionalnoj razini preko prvoga poprečnog pravca vezuju se Središnja Hrvatska i Slavonija na Jadran i Mediteran. Preko drugog se pak integrira sjevernojadranska i južna Hrvatska. Međunarodni i nacionalni vezni pravci odraz su i nositelji integracije na ključnim okosnicama razvoja, srednjohrvatskoj i priobalnoj. Pravac veza Podunavlje – Jadran je transverzala na kojoj se ostvaruje integracija kopnenog prometa (cestovni, željeznički, cjevovodni, zračni, telekomunikacijski) i pomorskog prometa (putnički i teretni).

Koncepcija PPŽ


67

Slika 6. Vezni pravci

Sekundarnu mrežu veza čine skupine kopnenih i pomorskih pravaca, preko kojih se integriraju dijelovi ili cjeline županijskog prostora sa susjednim županijama Istarskom, Karlovačkom, Ličko-senjskom i Zadarskom, ili pak s Republikom Slovenijom. Pritom se prepoznaje dvije temeljne skupine sekundarnih veznih pravaca (goranske i priobalno/otočne). Skupina goranskih veznih pravaca osigurava razvoj graničnoga pokupskog područja Županije i integrira goranski prostor sa susjednim županijama, Republikom Slovenijom i preko čvorišta Delnice i Vrbovsko na međunarodni primarni pravac Podunavlje – Jadran. Prepoznaje se kroz dva osnovna pravca:

Granica Republike Slovenije – Brod na Kupi – Delnice, Granica Republike Slovenije – Delnice – Ogulin.

Druga skupina sekundarnih veznih pravaca formira se duž priobalja te otočnog i morskog područja. Integriraju prostor istočne obale istarskog poluotoka i Hrvatskog primorja te preko otoka Krka, Cresa, Lošinja i Raba se pružaju prema Puli i Zadru čineći svojevrsne otočno-pomorske prstenove. Ovu mrežu čine vezni pravci:

Pula – Rijeka – Senj – Zadar – Split – Dubrovnik, koji povezuje turistička područja jadranskih regija duž obale mora.

Koncepcija PPŽ


68

Pula – (Poreč) – Pazin – Rijeka, preko tunela Učka povezuje Istru s Primorjem i središnjom Hrvatskom.

Brestova (Istra) – Cres (Porozina) – Lošinj – Zadar u funkciji integracije Istre i otoka sjevernog i srednjeg Jadrana kombinacijom kopnenih i pomorskih veza.

Oštrovica – Krčki most Krk – Rab – Zadar i veza Krk (Valbiska) – Cres (Merag), čini poprečnu vezu kopna i otoka preko crikveničkog i krčkog prostora.

Pula – Lošinj – Rab – kopno (Stinica), kao pomorski poprečni pravac u funkciji homogenizacije turističkih zona Istre i Kvarnera.

Pula – Lošinj – Zadar, u funkciji ostvarenja rubnih pomorskih veza skupina otoka sjevernog i srednjeg Jadrana.

Ova mreža veznih pravaca preko prometnih zona i terminala čini jedinstven sustav preko kojeg su sve županijske funkcije i svi dijelovi prostora na kopnu i moru međusobno integrirani u jedinstvenu društvenu i gospodarsku cjelinu. Na ovim je pravcima nužno izgraditi prometnice visoke razine uslužnosti. Uz održavanje, a prema potrebi i podizanja standarda postojećih prometnica, potrebno je dovršiti gradnju autocestovne mreže te izgraditi dvokolosiječnu prugu visoke učinkovitosti Trst – Rijeka – Split i dalje. Za cjelovito funkcioniranje prometnog sustava nužno je razviti cestovno i željezničko čvorište Rijeka kao i luku odgovarajućeg kapaciteta i visoke razine usluge (lučko terminalni čvor), odnosno cjelovit prometni čvor Rijeka sa svim veznim pravcima.

Koncepcija PPŽ


69

3.2. SUSTAV NASELJA / SUSTAV RAZVOJNIH SREDIŠTA Sukladno ocjeni stanja, postavljenim općim i posebnim ciljevima te usvojenim

načelima organizacije prostora, proces daljnje urbanizacije treba se odvijati na načelima policentričnog razvoja, što iziskuje promjene u mreži i strukturi urbanih središta.

Policentrizam podrazumijeva razvoj snažnijih proizvodnih, uslužnih i rezidencijalnih gradskih središta, kao glavnih polova žarišta razvoja koji bi trebali rasteretiti Rijeku i njezino aglomeracijsko područje, od daljnjeg koncentriranja, prvenstveno nelitoralnih sadržaja i osigurati svojem i stanovništvu svojih gravitacijskih područja (mikroregija), bolje stambene i komunalne uvjete života, odgovarajući broj radnih mjesta i potrebne uslužne funkcije. Uspostavom policentričnoga urbanog sustava osnažena odabrana centralna naselja generirat će razvoj unutar svojih težišta, što bi u konačnici imalo za cilj brži, svestraniji, ali u prvom redu ravnomjerniji razvoj na području Županije i odgovarajuću prostornu organizaciju. Sustav središnjih naselja/razvojnih središta određen je temeljem izvršene funkcionalne diferencijacije, kojom je prostor Županije podijeljen na mikroregije. Tablica 11. Funkcionalne cjeline

Regija Mikroregije Gorski kotar Priobalje Otok Krk Otoci Cres – Lošinj

Županija

Otok Rab

U koncepcijskoj fazi prepoznaju se središta do razine središta mikroregije.

Dodatna razrada, na razini središta prostornih cjelina i lokalnih središta, odredit će se u daljnjim fazama izrade Plana.

Koncepcijom se predlaže sljedeći sustav naselja/razvojnih središta:

Makroregionalno središte/središte Županije je Rijeka, najveće i najznačajnije gradsko središte županijskog područja. Osim funkcije županijskog (regionalnog) središta, ona obavlja funkciju makroregionalnog središta zapadne Hrvatske, najvažnija je hrvatska luka i snažno industrijsko središte. Aglomeracijsko područje Rijeke je žarište razvoja određeno prostorno-difuznim nizom jače urbaniziranih naselja, koja zajedno sa središnjim naseljem (gradom Rijekom) čine specifični urbani okvir organizacije prostora i urbane opreme. Gospodarski, društveni i demografski razvoj grada i njegovog okolnog područja rezultirao je razvojem funkcionalne cjeline u kojoj su stopljene funkcije brojnih obodnih naselja. Ta se naselja razvijaju u sjeni snažnih (gospodarskih, upravnih, kulturnih i ostalih) potencijala Rijeke, pa njihova pozicija u sustavu središnjih naselja/razvojnih središta ne prelazi rang lokalnog središta. Ipak, zbog specifične korelacije s makroregionalnim središtem, već se u ovoj fazi izrade Plana, kao lokalna središta posebnog statusa, mogu prepoznati naselja Matulji,

Koncepcija PPŽ


70

Kraljevica, Bakar, Omišalj, Dražice, Viškovo, Kastav i Čavle, kao specifična razvojna središta (lokalna središta u „Riječkom prstenu“) u aglomeracijskom području Rijeke.

Središte mikroregija (manje regionalno središte). Tri osnovna županijska područja (priobalna, goranska i otočna) podijeljene su u pet mikroregija: Gorski kotar, Priobalje, Krk, Cres – Lošinj i Rab. Naime, zbog specifičnog načina funkcioniranja otoka unutar multipolarne strukture otočne prostorne cjeline, svaki je otočni sustav smatran zasebnom mikroregijom, sa svojim središtem razvoja. Za svaku mikroregiju određeno je središnje naselje/razvojno središte odgovarajućeg ranga:

– mikroregija priobalje: razvojno središte čini širi urbani sustav sa središnjim naseljem – gradom Rijekom, u kojem su uključene funkcije brojnih obodnih naselja koja se razvijaju u sprezi s Rijekom kao temeljnom urbanom strukturom.

– mikroregija Gorski kotar: razvojno središte koncentrirano je oko naselja Delnice.

– mikroregija Krk: razvojno središte otoka Krka koncentrirano je, a njegovo je središte grad Krk. Obzirom na fizičku povezanost otoka s kopnom i utjecaj makroregionalnog središta, koji je očevidan na ovom otoku, osobito na njegovom sjevernom dijelu, te središnji položaj u sustavu otočnih središta, Krk je, bez obzira na veličinu, središte ranga Delnica i Malog Lošinja.

– mikroregija Cres – Lošinj: Razvojna središta Cresa i Lošinja čine područja dva istoimena naselja (Cres i Mali Lošinj), s time da je danas snaga žarišnog područja oko Malog Lošinja znatno veća nego creskog. Rezultat toga je znatno jači razvoj i koncentracija funkcija na najjužnijem dijelu otoka i stagnacija, odnosno odumiranje sjevernog dijela. Stoga se nameće potreba za postojanjem središta slične snage i na sjevernom dijelu otoka. Središte sjevernog dijela je Cres.

– mikroregija Rab: ima difuzno žarište jer se i dosadašnji razvoj odvijao gotovo ravnomjerno po čitavom otoku. Rezultat je razvoj približno jednakih naselja, od kojih je (formalno) najmanje administrativno središte, grad Rab. U naravi naselja oko Raba čine zajedno s njim jedinstveno urbanizirano područje koje je središte težišta razvoja.

Snažan ograničavajući činitelj u ostvarenju navedene koncepcije predstavljaju suvremeni demografski procesi koji ukazuju na to da će se, nakon određenog zastoja u kretanju broja stanovnika na prijelazu u novo stoljeće, nastaviti silazni trend u idućem razdoblju, što će dovesti do globalne depopulacije u Županiji. Sve demografske projekcije za razdoblje do 2021. godine i prognoza za plansko razdoblje do 2031. godine upućuju na smanjenje ukupnog broja stanovnika.

To znači da jačanje pojedinih središnjih naselja, osobito odabranih središta težišta razvoja Gorskog kotara i otoka, te njihovo osnaženje u naselja srednje veličine, neće biti jednostavno i moguće samo po osnovi vlastitih resursa stanovništva područja razvoja, već će se morati stvoriti preduvjeti za privlačenje stanovništva, odnosno redistribuciju stanovništva Županije. Nesumnjivo je da se koncept policentričnog razvoja neće moći provesti bez aktivnog sudjelovanja Rijeke koja u vlastitom interesu treba poticati procese urbanizacije u planiranim središtima i stvoriti preduvjete za njihov razvoj.

Koncepcija PPŽ


71

Slika 7. Žarišta razvoja

Koncepcija PPŽ


72

3.3. OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA Prostor Županije po namjeni se dijeli na građevinska područja, poljoprivredno tlo,

vode, more, šume, te poljoprivredno tlo i šume. Građevinska područja su ograničene zone predviđene za uređenje, građenje i korištenje sukladno kriterijima za planiranu namjenu. Prema osnovnoj namjeni, građevinska područja dijele se na:

- naselja, - ugostiteljsko turističke namjene, - proizvodne namjene i poslovne namjene, - sportsko rekreacijske namjene, i - ostala građevinska područja.

Ostala područja izvan građevnog područja su: - poljoprivredno tlo, - šume - more - vode (jezera i vodotoci) - poljoprivredno tlo i šume,

3.3.1. Građevinska područja 3.3.1.1. Građevinska područja naselja

Naseljem se smatra struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja u izgrađenom i/ili planiranom opsegu, a ne njegov statistički obuhvat. Naselje je, u prostornom smislu, određeno površinom građevinskih područja. Obveza utvrđivanja građevinskih područja naselja određena je propisima radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se, s obzirom na svoju namjenu, mogu odvijati izvan građevinskih područja (slika 8). U građevinsko područje naselja se, osim stanovanja kao temeljne funkcije, smještaju i druge, sa stanovanjem spojive funkcije sukladne vrsti, rangu i specifičnostima naselja, kao što su javna (društvena) namjena, gospodarska namjena (poslovna, zanatska, ugostiteljsko-turistička i sl.), sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, komunalna namjena, posebna namjena i sl. Prostorni raspored, veličina i oblik građevinskih područja naselja utvrđuje se prostornim planovima uređenja općina i gradova, temeljem kriterija i smjernica koji će se odrediti ovim Planom.

Polazne osnove za određivanje kriterija i smjernica za racionalno utvrđivanje veličine građevinskih područja naselja sadržane su u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Kriteriji i smjernice za smještanje građevinskih područja odredit će se u kasnijim fazama izrade Plana, u skladu s utvrđenom osjetljivošću, odnosno kategorijom zaštite prostora.

Koncepcija PPŽ


73

Slika 8. Shema građevnih područja

Veličina građevinskih područja u važećim prostornim planovima uređenja općina/gradova rezultat je Planom uspostavljene korelacije između (projiciranog) broja stanovnika u planskom razdoblju i kriterija „racionalnosti“, reprezentiranog minimalnom gustoćom stanovanja. Tablica 12. Građevinska područja naselja

POVRŠINA GP NASELJA PODRUČJE IZGRAĐENO NEIZGR. UKUPNO

REZERVE GP

(ha) (ha) (ha) (%)

Goransko područje 2174,00 495,34 2669,34 18,54

Otočno područje 2588,88 584,33 3173,21 18,40

Rijeka 1693,13 405,74 2098,87 19,33

Priobalno područje 5031,79 1600,62 6632,41 24,13

ŽUPANIJA UKUPNO 11487,811487,80 3086,03 14573,83 21,17

Prema demografskim projekcijama, odnosno prognozi u planskom razdoblju, ukupan broj stanovnika u Županiji će se (u odnosu na službene podatke iz Popisa 2001) smanjiti za oko 20.000 stanovnika (≈6,6 %). Najviše stanovnika izgubit će Rijeka, oko 23.000 stanovnika (≈15,3 %), potom Gorski kotar, oko 7.500 stanovnika (≈28,8%), dok će najmanje smanjenje broja stanovnika biti na otocima, oko 1.700 stanovnika (≈4,4%). Rast broja stanovnika projicira se samo u priobalju (bez Rijeke), s povećanjem od oko 12.000 (≈12,8 %).

Koncepcija PPŽ


74

Istodobno, analizom važećih prostornih planova utvrđeno je da postoje rezerve u građevinskim područjima, koje na razini Županije iznose oko 21% od ukupno planirane površine svih naselja. Udio slobodnih površina za razvoj naselja približno je jednak u svim mikroregijama i samo u nekoliko postotaka odstupa od županijskog prosjeka (nešto je veći od prosjeka Županije u priobalju, a samo neznatno manji u ostalim mikroregijama i gradu Rijeci). Sukladno navedenom, proizlazi da u planskom razdoblju realno ne postoji potreba za povećanjem građevinskih područja naselja utvrđenih važećim prostornim planovima općina i gradova. Tim više što u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja postoje dodatne rezerve koje ovdje nisu iskazane. Građevinska područja mogu se povećati ako izgrađeni dio zauzima više od 70 ili 80% ukupne površine građevinskog područja. Povećanje može iznositi do 20% površine građevinskog područja. Analiza gustoća postignutih u planiranim građevinskim područjima mikroregija pokazala je da su one značajno niže od, prethodnim županijskim Planom određenih, minimalnih gustoća (17, odnosno 20 st/ha) koje su određene kao donja granica racionalnosti dimenzioniranja građevinskih područja. Uzme li se u obzir da su gustoće računate temeljem „optimističnih“ demografskih projekcija, prema kojima će Županija 2015. godine imati 353.311 stanovnika (nova projekcija govori o 285.443 stanovnika, dakle gotovo 68.000 stanovnika manje), nije potrebno posebno obrazlagati da će gustoće u građevinskim područjima realno biti i puno manje, daleko od racionalnih (primjerice u Gorskom kotaru 6,9 umjesto iskazanih 10,7). Tablica 13. Gustoće stanovnika u građevinskim područjima

Mikroregija Gp naselja izgrađeno

Broj stanovnika

2001.

Gustoća 2001.

Gp naselja ukupno

Projekcija stanovnika

2015.

gustoća 2015.

(ha) (st/ha) (ha) (st/ha)

Goransko područje 2174,00 26.120 12,01 2669,34 28.634 10,73

Otočno područje 2588,88 38.687 13,90 3173,21 43.932 12,93

Rijeka 1693,13 144.043 85,08 2098,87 170.501 81,23Priobalno područje 5031,79 96.655 19,9 6632,41 110.544 17,2

Županija ukupno 11.487,80 305.505 26,59 14.573,83 353.611 24,26

Analiza gustoća na razini naselja pokazala je da je ukupan fond građevinskog područja naselja unutar pojedinih općina i gradova raspodijeljen bez uvažavanja pozicije pojedinih naselja u sustavu naselja, odnosno stupnja centraliteta (ranga) naselja, što je rezultiralo neracionalnim građevinskim područjima središnjih naselja. Iz navedenog proizlazi potreba za racionalizacijom utvrđenih građevinskih područja naselja, u prvom redu redistribucijom površina građevinskih područja unutar administrativnih granica općine/grada. U ovoj, koncepcijskoj fazi Plana, određuju se minimalne gustoće građevinskih područja na razini središta mikroregija, zasebno za mikroregiju Gorski kotar i mikroregije priobalje i otoci. Iz mikroregije priobalje izuzet je Grad Rijeka koji veličinom, tipologijom izgradnje, i drugim obilježjima odudara od ostalih naselja, pa se njegova

Koncepcija PPŽ


75

gustoća ne normira temeljem modela koji je izrađen za manja središnja naselja, s desetak tisuća stanovnika (vidi kartogram 2. Namjena prostora). Tablica 14. Minimalne gustoće GP centara mikroregije

2000 stanovnika 5000 stanovnika 10000 stanovnika Centar MR u Gorskom kotaru 22 st/ha 28 st/ha 37 st/haCentar MR u priobalju/otocima 26 st/ha 35 st/ha 50 st/ha

3.3.1.2. Građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene

Prostor posebno na obalnom području je najvrjedniji prirodni resurs za razvoj turizma jer je zadan, ograničen i neobnovljiv, ali i djeljiv na veći broj korisnika. U nekim jačim turističkim odredištima došlo je do ekspanzije izgradnje privatnih kuća apartmanskog tipa, pa je njihov udio u strukturi smještajnih kapaciteta višestruko veći od smještajnog kapaciteta kvalitetnije turističke ponude. Ipak, usprkos negativnom utjecaju turizma na okoliš, obalni, a pogotovo kontinentalni prostor Županije, je do sada u dobroj mjeri očuvan. Najveći broj zona turističke namjene odrađenih prostornim planovima je pogodan za svoju osnovnu namjenu, mada ih je u posljednjih desetak godina realizirano vrlo malo što je posljedica internih, ali i eksternih ograničenja. Radi se, među ostalim, o čimbenicima koji proizlaze iz ekonomskog okruženja, tržišnih trendova i tržišne strukture, ali i o sposobnosti utvrđivanja koncepta najbolje upotrebe pojedinih zona i njihovog odgovarajućega tržišnog pozicioniranja. Analize su ukazale na potrebu sagledavanja optimalne strukture turističkih zona prema vrstama u pojedinim mikroregijama, odnosno o udjelu zone namjene T3 i T2 prema zonama T1, gdje je nužan pomak u korist hotelskih i sličnih smještajnih kapaciteta. Također su pokazale da su za osmišljavanje i osiguranje pretpostavki za uspješan razvoj turizma planirane površine ugostiteljsko-turističke namjene predimenzionirane te da ih je potrebno smanjiti. Ovo pogotovo zbog činjenice da se sukladno "naputku" resornog Ministarstva vikend naselja na tretiraju kao turističke zone. Prostorni uvjeti za stjecanje kategorije smještajnih kapaciteta razmjerni su s razinom kategorije. Tako je za hotelski smještaj od tri do pet zvjezdica potrebno planirati od 110 do 200 m2 po ležaju. Turistička naselja rangiraju se od tri do pet zvjezdica, a kampovi od dvije do pet zvjezdica.

Valorizacijom turističkih zona5 prepoznato je četiri osnovnih podskupina turističkih zona izvan građevinskog područja naselja:

- Zone najvećega razvojnog potencijala – obuhvaća zone na izgrađenim i neizgrađenim područjima koje imaju potencijal da uz odgovarajuće definiranje koncepta najbolje utječu na prepoznatljivost i konkurentnost Županije na turističkom tržištu.

5 Znanstveno-stručna analiza prostornih, ekonomskih i ekoloških čimbenika turističkih zona u PGŽ, Institut za turizam, lipanj 2010.

Koncepcija PPŽ


76

- Zone najvećega razvojnog potencijala za koje se predlažu promjena vrste i/ili namjene i/ili kapaciteta – obuhvaća zone na izgrađenim područjima koje zbog prostorno-ekoloških obilježja i uz promjenu pojedinih planskih obilježja mogu dodatno pozitivno utjecati na prepoznatljivost i konkurentnost Županije.

- Zone većega razvojnog potencijala – obuhvaća zone na izgrađenim i neizgrađenim područjima koje zbog prostorno-ekoloških obilježja imaju potencijal da uz odgovarajuće definiranje koncepta dodatno pozitivno utječu na prepoznatljivost i intenziviranje turističke aktivnosti.

- Zone pogodne za razvoj projekata specifičnoga turističkog pozicioniranja – obuhvaća zone koje raspolažu prostorno-ekološkim obilježjima za osmišljavanje prepoznatljivog koncepta.

Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske županije predloženo je više turističkih zona u priobalju i na otocima, koje nisu planirane u prostornim planovima uređenja gradova i općina. S obzirom na značenje Glavnog plana, i na činjenicu da su te zone detaljnije analizirane, u daljnjoj razradi prostorno-planskih dokumenata bit će potrebno uvažiti navedenu činjenicu. U Gorskom kotaru zbog postojeće vrlo male izgrađenosti turističkih zona, budući razvoj vezuje se uz rekreaciju i sport u ljetnom i zimskom razdoblju. Primarno se to odnosi na zone uz mrežu skijališta i zimskih sportova te sportove na vodi i prateće rekreacijske sadržaje ljeti. Dio budućih turističkih zona vezuje se uz očuvane dijelove prirode Risnjaka i Bjelolasice. Glavni plan razvoja turizma je i u kontinentalnom dijelu Županije prepoznao neke prioritetne zone za izgradnju smještajnih kapaciteta što također treba uzeti u obzir kod daljnje razrade prostorno-planske dokumentacije (vidi kartogram 2. Namjena prostora). U Primorsko-goranskoj županiji osim postojećih luka nautičkog turizma – marina, planira se izgradnja niz novih. 3.3.1.3. Građevinska područja proizvodne i poslovne namjene

Temeljno opredjeljenje je da je cjelokupni prostor Primorsko-goranske županije potrebno promatrati kao jedinstven prostor koji treba tretirati kao gravitacijsko središte šireg područja koje prelazi državne granice i predstavlja geografsku, prometnu, demografsku i gospodarsku regiju. Nužnost regionalne i mikroregionalne komponente je zbog racionalnog trošenja sredstava namijenjenih razvoju gospodarskih zona pa je budući raspored gospodarskih zona potrebno uskladiti i s podjelom RH na tri statističke regije, prema NUTS II razini, gdje Primorsko-goranska županija pripada Jadranskoj Hrvatskoj.

U razradi mreže gospodarskih zona, s obzirom na značenje gospodarskih zona od državnog, regionalnog, mikroregionalnog i lokalnog karaktera, može se prepoznati:

- Zone od državnog značenja – proizvodni pogoni u Urinju – Kostrena (INA i Termoelektrana).

- Zone regionalnog značenja - valja tražiti; a) na potezu Matulji –– pravac Rijeka – Žuta Lokva, odnosno zone Miklavija (Matulji) i Kukuljanovo (Bakar), b) litoralne zone Rijeke i „Riječkog prstena“ (uključujući i područje Omišlja).

- Zone mikroregionalnog značenja - na potezu; a) Klana – Delnice (Lučice ) – Novi Vinodolski

Koncepcija PPŽ


77

b) Kraljevica – Vrbovsko i c) Fužine – Delnice – Gerovo.

Područja pojedinih cjelina na kojima se mogu uspostaviti zone lokalnog značenja su sve ostale male ili mikro poslovne zone koje zadovoljavaju lokalne poduzetnike. Grafikon 1. Prijedlog zona po mikroregijama (u ha)

GORSKI KOTAR RIJEKA

PRIOBALJEOTOCI

154154

539

157183

40

911

175

Proizvodna

Poslovna

S obzirom na postignutu izgrađenost, planirani prostor građevinskih područja

gospodarskih zona proizvodne namjene potrebno je zadržati na približno istim planskim vrijednostima, dok je kod poslovnih zona potrebno učiniti određena smanjenja uz obvezu očuvanja od prenamjene kvalitetnoga poljoprivrednog zemljišta.

S obzirom na namjenu zona na proizvodne i poslovne, u priobalju je nužno zadržati postojeći odnos zona, na otocima je moguće realizirati samo poslovne zone (osim na području Općine Omišalj) a u Gorskom kotaru je naglašena potreba za podjednakim površinama za proizvodnu i poslovnu namjenu. U odnosu na veličinu poslovnih zona, nameće se potreba pripreme za pokretanje i osnutak još jedne „velike“ zone (više od 100 ha) za što najviše izgleda ima zona Miklavija – Općina Matulji. S druge strane potrebno je izbjeći prekomjernu potrošnju prostora planiranjem prevelikog broja gospodarskih zona na objektivno malom prostoru. U slučajevima kada planirana poslovna zona objektivno nema dovoljno razvojne i gospodarske opravdanosti, racionalno je od nje odustati. To posebno u slučajevima kada se radi o jedinicama lokalne samouprave koje na svojem području planiraju veći broj manjih zona ili, pak, kada se na relativno maloj udaljenosti, regionalnoj ili mikroregionalnoj, također planira veći broj zona. Također je uputno manje poslovne zone rubno od naselja, koje nemaju izražen utjecaj na okoliš, obuhvatiti građevinskim područjem samog naselja (vidi kartogram 1. Namjena prostora).

Koncepcija PPŽ


78

3.3.1.4. Građevinska područja sportsko rekreacijske namjene Sport i rekreacija u širem smislu usmjereni su na zadovoljenje potreba djece i

mladeži u procesu odgoja i obrazovanja, natjecateljskog sporta radi ostvarivanja visokih sportskih dostignuća, sportske rekreacije građana do najstarije životne dobi, te kineziterapije i sporta osoba oštećenog zdravlja. Preduvjeti za zadovoljenje navedenih potreba su sportski, odnosno rekreacijski objekti i površine. Veći dio tih objekata i površina namjena grade se i uređuju u građevinskim područjima naselja, a samo iznimno planiraju se kao zasebni kompleksi izvan naselja, u građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene.

Županijskim prostornim planom određuju se veće površine za sportsko rekreacijsku namjenu koje obuhvaćaju sportske i prirodne komplekse širega rekreacijskog značenja.

Na koncepcijskoj razini, na području Županije lokacijski se određuju sljedeći prostori za razvoj sportsko-rekreacijskih aktivnosti:

- mreža rekreacijskih centara u Gorskom kotaru, - mreža golf igrališta kao dio mreže (klastera) šire regije, - sportsko rekreacijska zona na Grobničkom polju, - sportski kompleks za kopnene sportove u Rijeci, i - sportski centar za sportove na moru u „Riječkom prstenu“.

3.3.1.5. Ostala građevinska područja

Osim građevinskih područja: naselja, ugostiteljsko turističke namjene, proizvodne namjene, poslovne namjene, i sportsko rekreacijske namjene, planiraju se i ostala građevinska područja. Tu su podrazumijevaju prostori i zone s više korisnika sličnih djelatnosti i zone od sigurnosnog značenja. To mogu biti prometno-poslovni terminali (poslovne zone uz prometne terminale), vojni kompleksi, zone službe sigurnosti, zone društvenih djelatnosti (rekreativno-zabavni centri) i ostale namjene.

Koncepcija PPŽ


79

3.3.2. Ostala područja izvan građevnog područja 3.3.2.1. Poljoprivredno tlo

Na području Primorsko-goranske županije nepovoljna je struktura poljoprivrednog

zemljišta i vrlo mala iskoristivost obradivog zemljišta. Namjena poljoprivrednih tala treba se definirati sukladno klimatskim i pedološkim značajkama, a prema tradiciji uzgoja te mogućim perspektivama razvoja poljoprivredne proizvodnje.

Gorski kotar. Većina poljoprivrednih tala Gorskog kotara je plićeg profila te su

pogodna za ispašu, te sjetvu krmnog bilja za košnju radi prehrane stoke. Dio tala povoljan je za voćarsku proizvodnju, osobito ona s povoljnom ekspozicijom i blagom inklinacijom. S obzirom na to da su po ph vrijednosti tla Gorskog kotara uglavnom kisela, pogodna su za sadnju bobičavog i jagodastog voća (maline, jagode, kupine, borovnice, aronije, brusnice).

Tla nešto dubljeg profila pogodna su za ratarske kulture, osobito proizvodnju merkantilnog i sjemenskog krumpira. Osim toga, mogućnost je uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja te povrtlarska proizvodnja u okolici naselja na kvalitetnijim tlima. Vegetacija je pogodna za ispašu pčela i razvoja pčelarstva.

Priobalje karakterizira najveća raznolikost kvalitete poljoprivrednih tala. Pogodni

položaji u odnosu na reljef i klimatske uvjete mogu biti namijenjeni uzgoju vinove loze i voćarske proizvodnje dijelom temeljene na mediteranskim kulturama, a osobito povoljne pozicije mogu se namijeniti i za maslinarstvo. Dio tala pogodan je za povrtlarsku proizvodnju, ali na manjim površinama gdje je tlo osobito kvalitetno, ili na način uzgoja u zatvorenim prostorima..

Otoci Cres i Lošinj. S obzirom na plitka i skeletna tla, namjena najvećeg djela

površina je maslinarstvo te mediteransko voćarstvo uz mogućnost revitalizacije vinogradarstva. Pašnjačke površine namijenjene su isključivo za ispašu stoke uz potrebu redovitoga održavanja. Pčelarstvo je također perspektivno.

Otok Krk ima većim dijelom tla pogodna za razvoj maslinarstva i vinogradarstva.

Tla lošije kvalitete su jedino pogodna za ispašu stoke, osobito ovce i koze. Nekoliko lokaliteta s kvalitetnim poljoprivrednim tlom se može namijeniti za intenzivnu povrtlarsku proizvodnju, a mogućnost je i uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja.

Otok Rab. Osim za maslinarstvo i mediteransko voćarstvo, dio tala osobito je

pogodno za povrtlarstvo i proizvodnju krumpira. Na nagnutim položajima tla su pogodna za razvoj vinogradarstva. Perspektivno je pčelarstvo, a ima i mogućnosti za uzgoj aromatičnog i ljekovitog bilja.

Koncepcija PPŽ


80

3.3.2.2. Šume

Šumske površine po namjeni dijele se na: 1) gospodarske šume, namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, 2) zaštitne šume, namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina, i 3) šume posebne namjene. Šume posebne namjene su dijelovi šuma registrirani kao građevine za proizvodnju šumskog sjemena, šume koje se nalaze unutar područja zaštite prirodne baštine, šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama općenarodne obrane, i drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima, te šume namijenjene za odmor i rekreaciju. U kontinentalnom dijelu uz sve posredne koristi vrlo značajni su prihodi od iskorišćivanja drvne mase, dok u priobalju i na otocima prevladavaju posredne koristi šuma koje se sada sve više valoriziraju. 3.3.2.3. Vode i more

Područje voda određeno je svojom namjenom koja se odnosi na cjelovit vodeni stupac (od površine do dna), kao i na prostor iznad površine voda. Sukladno namjeni kopna, nastavno se planira i namjena vodene površine. Prostornim planom odredit će se razina uređenja, način korištenja i zaštite vode, vodeći računa i mjerama zaštite kao i ekonomičnosti korištenja prostora. Vodne površine razgraničuju se prema namjenama, za more (promet, ribarenje i marikultura, rekreacija), vodotoke, te jezera i akumulacije. Razgraničenje vodne površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale. Građevno područje uz obalu voda sastoji se iz kopnenog i vodnog dijela, kao jedne funkcionalne cjeline. More se određuje za namjenu sukladno kopnu. Razgraničenje mora provodi se određivanjem namjene za: prometne djelatnosti, ribarenje, marikulturu, rekreaciju i ostale djelatnosti. Zone obalnog područja mora su u funkciji pripadajućega građevnog područja na kopnu, odnosno namjene kopnenog dijela područja. Vodotoci, jezera i akumulacije, uz svoju opću ekološku funkciju, namijenjena su za zahvaćanje za vodoopskrbu i druge namjene, proizvodnju energije, akvakulturu te za kupanje i rekreaciju. 3.3.2.4. Građenje izvan građevinskih područja

Građenje izvan građevinskog područja, na prirodnim površinama kopna, te na površini i dnu mora, dopušta se samo iznimno, za građevine koje su u funkciji korištenja prirodnih resursa, infrastrukturne građevine i građevine posebne namjene. Gradnja izvan građevinskog područja podrazumijeva pojedinačne zahvate (samostalne u prostoru), udaljene od građevinskih područja i drugih zahvata. Planiranje zahvata koji se međusobno dodiruju ili se nalaze u neposrednoj blizini, ne smatra se gradnjom izvan građevinskog područja, već formiranjem građevinskog područja (bez obzira da li se radi o dva ili više povezanih zahvata). Građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju i energetski sustav. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite

Koncepcija PPŽ


81

namjene, a određene su jednom građevinskom parcelom. Građevine se mogu smještati u prostor sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja infrastrukturnih, zdravstvenih i rekreacijskih građevina, građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, gospodarskih građevina za vlastite gospodarske potrebe i pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i građevina obrane. Stambene građevine ne mogu se graditi izvan građevinskog područja. Funkcija stanovanja može se smjestiti samo u građevinu osnovne namjene, kao njezin prateći sadržaj. Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te komunalne građevine, kao što su odlagalište otpada, groblja, i sl. Pod zdravstvenim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su termalna izvorišta, posebni klimatski uvjeti, kvaliteta zraka i slično. Pod rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna obilježja područja, kao što su konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza, itd. Pod građevinama za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina podrazumijevaju se površine i građevine u funkciji istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

Pod gospodarskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se za vlastite potrebe koriste u funkciji obavljanja poljoprivredne, šumarske, vodnogospodarske, pomorske i sličnih djelatnosti. Pod građevinama obrane podrazumijevaju se građevine i površine (vojni kompleksi) od interesa za obranu namijenjeni djelatnostima zaštite države.

Koncepcija PPŽ


82

3.4. OSNOVE SUSTAVA INFRASTRUKTURE

Zbog geografskog položaja i reljefa, područje PGŽ je oduvijek bilo korišteno za transportne putove i infrastrukturne koridore. Upravo povoljan geoprometni položaj imenuje PGŽ kao značajno prometno i energetsko čvorište. Ukupni plan razvoja infrastrukturnih sustava temelji se na potrebi kvalitetnog vrednovanja geostrateškog položaja Županije putem naglašene pomorske orijentacije i izgradnje nedostajuće infrastrukture. Pritom se kod planiranja infrastrukturnih sustava težilo njihovom smještaju u zajedničke koridore. 3.4.1. Prometni sustav

Na području Županije definirana je, među ostalim, primarna prometna mreža

koridora, odnosno pravaca i čvorova, te selektirana na one državnog i one županijskog značenja. Okosnicu takve mreže čine pomorska i kopnena infrastruktura, uglavnom luke, cestovna i željeznička infrastruktura, te znatno manje infrastruktura zračnog prometa, cjevovoda i telekomunikacija s čitavim nizom robnih i putničkih terminala. Planom se teži osigurati mogućnosti razvoja kvalitetnoga multimodalnoga prometnog sustava sukladnog potrebama prometnog povezivanja na svim razinama (regija, država, EU), integrirajući sve prometne grane. Za optimalno dimenzioniranje prometne mreže bilo je nužno kvalitetno predvidjeti prometnu potražnju. Projicirana su prometna kretanja do 2030. godine. Pritom je utvrđeno kako se do 2030. očekuje kontejnerski promet od oko 1.835.000 TEU-a, a ukupni robni promet (generalni, rasuti i drvo, bez tekućeg) će iznositi oko 7.200.000 tona. Planirano je osigurati pretpostavke da se oko 60-80% tereta otprema željeznicom, a ostatak cestama. Za dimenzioniranje cestovne prometne mreže, uz preuzimanje dijela robnog prometa luka, planiralo se povećanje broja motornih vozila na prometnicama u prosjeku 1% u užem području Grada Rijeke, 3% u ostatku Županije i oko 3,5% prometa u tranzitu. Planom će se osigurati pretpostavke za poboljšanje mreže javnog prijevoza putnika Županije na moru, kopnu (uvođenje željeznice) i zraku (vidi kartograme 2.a.1. Prometna infrastruktura – verzija 1 i 2.a.2. Prometna infrastruktura – verzija 2). 3.4.1.1. Pomorski promet i lučko-terminalna infrastruktura

Temeljem definiranih prometnih pokazatelja utvrđeni su minimalni funkcionalni zahtjevi za razvoj lučko-terminalnog sustava. Primarno je odrediti nove prostore za razvoj kontejnerskog terminala luke Rijeka. Utvrđeno je kako je za izgradnju kontejnerskog terminala kapaciteta od oko dva milijuna TEU jedinica nužna površina od oko 65 ha, minimalne duljine pristana od 1.300 metara i širine od 500 metara. Isto tako je utvrđeno kako je za intenzivan razvoj lučkog prometa značajna inducirana potražnja pobuđena viškom prekrcajnih kapaciteta. Određeno je da se započne gradnja novih lučkih kapaciteta nakon dostizanja 70%-tnog opterećenja postojećih terminala. Kako bi se omogućio optimalan razvoj luke Rijeka, utvrđena su dva temeljna scenarija razvoja (varijanta 1 i 2). U svakom od scenarija lučki kapaciteti u Bakarskom zaljevu imaju isti sadržaj (rasuti teret, silos i ro-ro promet). Također se po svakom

Koncepcija PPŽ


83

scenariju planira izgradnja jedinstvenoga pomorsko-putničkog terminala u Rijeci. Luka Brajdica do isteka planskog razdoblja ostaje kontejnerska luka (obzirom da je dana koncesija na 30 godina) nakon čega se planira prenamijeniti u prostor u funkciji grada s brojnim gradskim sadržajima.

Varijanta 1. Predviđa dovršetak radova na izgradnji Zagrebačke obale u punoj duljini (1.200 m) te zauzimanje prostora bivše rafinerije maziva (INA) na Mlaki (u funkciji lučkih potreba) kao temeljenog terminala za kontejnerski promet. U tom slučaju robni promet ostaje u središtu grada te će za evakuaciju tereta biti nužno povećati učinkovitost prekrcajnih i transportnih sredstava prema pozadinskim zonama (Miklavija/Kukuljanovo/Zagreb/…). Varijanta 2. Predviđa intenzivno širenje lučkih kapaciteta u primarnoj funkciji prekrcaja kontejnera na prostor sjevernog dijela otoka Krka uz kvalitetno povezivanje željezničkom i cestovnom vezom. U neposrednoj blizini planirane luke moguće je formirati i distributivne i logističke centre, odnosno radnu zonu. Bitno je naglasiti da će se luka razvijati u dvije faze:

- Prva faza podrazumijeva izgradnju 680 metara Zagrebačke obale koja bi do preseljenja luke na Krk bila u funkciji prekrcaja kontejnera.

- Druga faza podrazumijeva izgradnju luke na Krku. Nakon realizacije 2. faze, plato Zagrebačke obale namjenjuje se za putničku luku i (privez cruisera te megajahti) sa svim pratećim sadržajima kao dio naselja Rijeka. Pritom se putnička namjena prostora luke od Zagrebačke obale planira uspostaviti tek nakon formiranja punih kapaciteta planirane luke na Krku. Prema ovom scenariju, intenzivira se provedbu koncepta otvaranja grada prema moru, radi ponude atraktivnijih sadržaja uz obalni pojas za potrebe stanovništva, dok se težište robnog prometa luke premješta na sjeverni dio otoka Krka.

Sa stanovišta kvalitetne prometne integracije Županije morem, Planom se predviđa uređenja brojnih trajektnih luka, ali i luka otvorenih za javni promet u kojima mogu pristajati putnički brodovi, odnosno koji mogu biti ishodišta za brzobrodske linije. Posebno se naglašava potreba povezivanja otoka s kopnom, ali i međusobno. Planom će se valorizirati pojedina varijantna rješenja povezivanja otoka s kopnom i međusobno. Nakon utvrđivanja optimalnih lokacija trajektnih pristaništa, ta će se Planom jasno obrazložiti. Predviđeno je i formiranje novih zona sidrišta za putničke brodove. Planom će se definirati potreba za nautičkim kapacitetima te temeljem toga odrediti potreba za izgradnjom/dogradnjom luka nautičkog turizma, odnosno potreba za osiguranjem nautičkih vezova u lukama otvorenima za javni promet. Nastojat će se osigurati odgovarajuće kapacitete za suhe marine udaljene od obalnog ruba. Prilikom razrade Plana izvršit će se analiza potreba za lociranjem ostalih luka posebne namjene te utvrditi potreba za osiguranjem eventualnih površina unutar luka otvorenih za javni promet u funkciji zadovoljenja pojedinih gospodarskih aktivnosti (mjesta za spuštanje brodica/brodova u more, i sl.).

Koncepcija PPŽ


84

3.4.1.2. Željeznička infrastruktura

Sukladno potrebama gospodarstva i stanovništva, a posebno sukladno potrebama razvoja luke Rijeka, planira se razvoj željezničkog sustava. Pritom je nužno naglasiti kako je planirana izgradnja željezničkih pruga do svih lučkih bazena i radnih zona državne a po potrebi i regionalne kategorije. Kako bi se zadovoljile projicirane potrebe za prijevozom tereta, planira se izgradnja nove dvokolosiječne pruge velike učinkovitosti (tzv. Drežnička) sjevernim padinama Vinodolske doline. S obzirom na to da planirana pruga od teretnog kolodvora Krasica prema Zagrebu mora udovoljiti standarde za pruge brzina od 200 km/h u putničkom, odnosno 160 km/h u teretnom prometu, navedena trasa je vrlo ograničenih prometnih elemenata i gotovo u cijeloj svojoj duljini (na području PGŽ) položena u objektima (više od 75% trase). Isto tako, planira se dogradnja drugog kolosijeka od Škrljeva do Šapjana kao i izgradnja obilazne pruge te povezivanje na mrežu europskih pruga i luka Kopar/Trst. Ukoliko se potvrdi Varijanta 2 razvoja luke Rijeka (na Krku), tada se planira i izgradnja odvojne pruge od Krasice prema luci na Krku, te formiranje novoga lučkog kolodvora. Nužno je dovršiti modernizaciju postojeće željezničke pruge te osigurati preduvjete za uvođenje željeznice u javni gradski i međugradski (međumjesni) prijevoz putnika. Također, treba planirati rekonstrukciju i dogradnju kolodvora (robnih i putničkih) sukladno prometnim potrebama. 3.4.1.3. Cestovna infrastruktura

Cestovni prometni sustav PGŽ temelji se na „Cestovnom čvoru Rijeka“ te veznim pravcima prema Zagrebu i nastavno Budimpešti (u sklopu Vb koridora), odnosno prema jugu Hrvatske i Grčkoj, te prema Sloveniji i Italiji (u okviru Jadransko-jonskog koridora). Pri tom je potrebno istaknuti da je „Cestovni čvor Rijeka“ nužno pripadajući dio oba koridora. Na ovom području sijeku se tri autocestovna pravca (A6) Bosiljevo – Rijeka, (A7) Rupa – Rijeka – Žuta Lokva i (A8) Kanfanar – Matulji, te neke značajnije prometnice državne i županijske mreže koje dijelom preuzimaju daljinski promet ili su priključci na ceste višeg ranga. Planom će se ostvariti pretpostavka kvalitetnoga prostornog umreženja cestovne mreže visoke razine uslužnosti. Da bi se navedena pretpostavka ostvarila, planira se gradnja:

autoceste Križišće – Žuta Lokva (koje je ujedno i obilaznica Crikvenice i Novog Vinodolskog),

druge cijevi tunela Učka te cestovnog odvojak čvor Učka – čvor Jušići/Jurdani – Permani,

riječke zaobilaznice Permani – Mali Svib – Križišće, Liburnijske zaobilaznice s brojnim deniveliranim čvorištima, dionice ceste čvor Marčelji – Rujevica, dionice ceste čvor Križišće – novi Krčki most (cestovno/željeznički) –

Valbiska/Krk prometnica u funkciji neposrednog povezivanja lučkih terminala, uz dogradnju

dodatnih prometnih traka u slučaju potrebe, cesta na otocima (prema potrebi modernizacija/rekonstrukcija postojećih ili

gradnja novih),

Koncepcija PPŽ


85

prometnice u funkciji prometne integracije pokupskog dijela PGŽ ("Kupska magistrala").

Novoplanirane brze ceste imaju gusto raspoređena čvorišta za što bolju distribuciju regionalnog i lokalnog prometa koji se planira odvijati preko postojećih i planiranih spojnih cesta (državnih i županijskih).

Ovim pregledom su istaknuti samo najvažniji elementi za novoplanirane cestovne prometne građevine na području PGŽ, nipošto ne umanjujući važnost planiranja prometnica nižih razina uslužnosti (ostale državne, županijske, lokane i nerazvrstane prometnice).

Kvalitetnom mrežom javnih cesta povezat će se naselja sa središtem razvoja mikroregije i međusobno. One čine temeljnu mrežu cesta u integraciji prostora na nacionalnoj i međudržavnoj razini, te ih je potrebno u tom smislu graditi, rekonstruirati i obnavljati. Prilikom promišljanja razvoja prometnih sustava naselja, potrebno je osigurati odgovarajuće kapacitete javnih parkirališnih i garažnih mjesta za osobna vozila na obodima najužih urbanih središta. Isto tako nužno je osigurati površine za izgradnju putničkih terminala. 3.4.1.4. Infrastruktura zračnog prometa

Postojeća mreža aerodroma Primorsko-goranske županije sastoji se od Zračne luke

Rijeka te zračnih pristaništa Mali Lošinj, Grobnik i Unije. Sa stanovišta sustavnog pristupa, koncepcija razvoja zračnog prometa PGŽ se, uz zadržavanje postojećih aerodroma te proširenja njihovih kapaciteta, temelji na novoplaniranom aerodromu na području otoka Raba. Isto tako, potiče se formiranje brojnih heliodroma na otocima i Gorskom kotaru, kojima će se osigurati mogućnost kvalitetne prometne povezanosti zrakom svih naselja PGŽ. 3.4.1.5. Elektronička komunikacijska infrastruktura

Da bi se zadovoljili zahtjevi za sve većim prijenosnim brzinama i kvalitetnijim širokopojasnim uslugama u nepokretnoj i pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, prijeko potrebno trebat će pristupiti modernizaciji, obnovi i dogradnji postojeće te izgradnji nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i mreže. Pritom će važnu ulogu imati izgradnja nove generacije pristupnih mreža na bazi svjetlovodnog vlakna. Operacionalizacija navedene ideje moguća je na način da se uz novo planirane koridore cesta, magistralnih vodovoda i plinovoda planira elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Nova širokopojasna svjetlovodna pristupna mreža mora biti temeljena na načelima otvorene arhitekture i elastičnom konceptu svjetlovodne distribucijske mreže kako bi ona na sadašnjem stupnju razvoja u potpunosti mogla podržati tržišno natjecanje između različitih pružatelja usluga.

Drugi mogući način realizacije širokopojasnog pristupa na području PGŽ bit će onaj koji koristi bežične širokopojasne tehnologije, prvenstveno namijenjene za pokretni

Koncepcija PPŽ


86

pristup (UMTS i LTE). LTE (nazvan 4G) predstavlja novu generaciju bežičnih pokretnih standarda i tehnološki se nadovezuje na prethodnu UMTS generaciju (3G).

Na području PGŽ smješteno je nekoliko radarskih sustava. Radar Učka je u funkciji nadzora i zaštite zračnog prostora. Radari velikih dometa i visoke preciznosti Razromir (Tribalj) i Osorčica (Mali Lošinj) su u funkciji sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS). Povezani su u obalni sustav nadzora koji pokriva u cijelosti prilaze najvećim hrvatskim lukama, unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. Postoji i cijeli niz radarskih sustava namijenjen praćenju plovila (u okviru luka otvorenih za javni promet, luka nautičkog turizma...) koji se u naravi pozicioniraju na već postojećim objektima (krovovi zgrada…). U funkciji sustava nadzora pomorskog i zračnog prometa omogućit će se nadogradnja i opremanje postojećih, a po potrebi i izgradnja novih objekata.

Da bi se omogućilo dugoročno kvalitetno pokrivanje cijelog prostora Županije radijskim i tv signalima, omogućit će se dogradnju postojećih i izgradnju novih objekata u funkciji odašiljanja nacionalnih, regionalnih i lokalnih televizijskih i radijskih programa.

Za zadržavanje postojeće kvalitete usluga poštanske mreže, potrebno je zadržati sve postojeće poštanske jedinice, osobito vodeći računa o njihovom obveznom smještaju u središnjim naseljima otoka i Gorskog kotara. 3.4.2. Vodnogospodarski sustav 3.4.2.1. Vodoopskrba

Na području Primorsko-goranske županije za plansko razdoblje do 2030. godine bit

će potrebno oko 2.800 l/s vode za piće (uključujući gubitke u sustavu). Utvrđeno je da izvorišta na području Županije mogu zadovoljiti ove potrebe. Problem je što raspoložive količine vode nisu raspoređene prema potrebama potrošnje.

Radi osiguranja vode za budućnost, potrebno je spojiti vodoopskrbne sustave te predvidjeti zahvaćanje novih količina voda što ovisi o uspješnosti pojedinih zahvata vode za piće. Svakako treba ulagati u zahvat vode izvora Rječine koji je najbliži središtu potrošnje gradu Rijeci, obali i otocima. U planskom razdoblju potrebno je usmjeriti se na zahvate vode u akumulaciji Lokvarka i planiranoj akumulaciji Križ.

Dugoročni razvoj sustava vodoopskrbe kao jedinstvenog sustava na razini Županije, provest će se u dvije faze. Međusobno povezivanje većih sustava na županijskoj razini u tri podsustava “Rijeka”, “Lokve” i “Novi Vinodolski” (te za sada samostalnog sustava otoka Cresa i Lošinja) u idućem planskom razdoblju predstavlja I. fazu razvoja, dok bi se u drugoj fazi sva tri sustava povezala u jedan jedinstveni regionalni sustav.

Interes Istarske, Karlovačke i Ličko-senjske županije za spajanje vodoopskrbnih sustava na međužupanijskoj razini, moguće je ostvariti u budućnosti tek nakon zahvata novih količina voda s izvora Rječine ili akumulacije Kukuljani i akumulacije Križ, te prethodno formiranim jedinstvenim i suvremenim vodoopskrbnim sustavom PGŽ. Povezivanjem sustava na međužupanijskoj razini, uz nove vodozahvate dat će novu kvalitetu održivosti razvoja.

Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitaka vode u sustavima jer se na taj način postižu višestruki rezultati ušteda i osuvremenjivanja rada sustava.

Koncepcija PPŽ


87

3.4.2.2. Odvodnja

Planom su osigurane temeljne pretpostavke za razvoj sustava prikupljanja i odvodnje

otpadnih voda kojim će se ostvariti ravnomjeran razvoj komunalne infrastrukture i higijensko sanitarnih uvjeta života stanovništva.

Različitosti u pristupu između primorskih i kontinentalnih naselja uvjetovane su prvenstveno ranjivošću krškog vodonosnika, pa stoga u kontinentalnim naseljima (a osobito u zonama osjetljivih područja i/ili prijemnika) treba planirati primjenu uređaja (s manjim kapacitetom, ali s konačnim stupnjem čišćenja) u bitno ranijoj fazi razvoja sustava prikupljanja i odvodnje, nego što je to slučaj u primorskim naseljima.

S ekološkog stajališta, težište prioritetnog intenziviranja izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda treba smjestiti u prostor Gorskog kotara, što je smjernica koja ide i u korist uravnoteženog rješavanja problema onečišćenja otpadnim vodama na čitavom prostoru Županije. U ovom slučaju parametar nerazvijenosti područja ima otežavajuću ulogu, ali je rješavanje odvodnje bitno zbog strateške važnosti Gorskog kotara kao područja s najvećim prirodnim resursima vode za piće u Županiji.

Gledajući kratkoročno i precizno ekonomski, prioritetnima bi se mogla smatrati veća naselja u priobalju, te naselja u njihovom neposrednom zaleđu, jer bi visina ulaganja po stanovniku bila znatno manja od onih u Gorskom kotaru, a učinci u obliku prikupljenih količina otpadnih voda jednaki ili veći. Međutim, za razliku od goranske mikroregije (gdje su sustavi javne odvodnje općenito tek rudimentarno razvijeni), u neposrednom zaleđu primorskih i otočnih naselja koncepcijski se uglavnom planira priključenje na mnogo razvijenije priobalne sustave. Oni zahtijevaju (dugotrajnu i skupu) fazu rekonstrukcije iz mješovitih u razdjelne ili pretežito razdjelne sustave, što bitno smanjuje stupanj žurnosti realizacije priključivanja zaobalnih na problematične priobalne sustave. Zato bi i ovdje, u najosjetljivijim područjima, trebalo fazno rješavati odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda lokalnim sustavima s privremenim uređajima za pročišćavanje.

Potrebno je sustavno raditi na povećanju stupnja razdijeljenosti sustava odvodnje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda, kao osnovnog preduvjeta za učinkovitu primjenu uređaja za pročišćavanje s propisanim stupnjevima čišćenja, usklađenim s EU standardima. Ovo će biti osobiti problem (i izazov) u najvećem naselju u PGŽ – Gradu Rijeci, gdje trenutno stanje nalaže goleme zahvate na postojećem sustavu prikupljanja i odvodnje radi postizanja prihvatljivih varijacija u sušno/kišnim dotocima na centralni uređaj. 3.4.2.3. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Planom se teži, putem razvoja sustava navodnjavanja, zaustaviti trend gubitka najvrednijega poljoprivrednog zemljišta. Osim Planom navodnjavanja analiziranim i izdvojenim pogodnim poljoprivrednim površinama, sustave navodnjavanja moguće je graditi na područjima gdje se za to iskaže interes, ukoliko projekt dokaže da postoji mogućnost korištenja voda bez narušavanja karakteristika prirodnog sustava, te da je navodnjavanje tehnički izvodljivo i ekonomski prihvatljivo.

Sustavi melioracijske odvodnje razvijat će se, odnosno graditi, na područjima gdje će se privoditi zemljište namjeni, bilo da se radi o građevinskom ili poljoprivrednom zemljištu, radi zaštite ljudi i materijalnih dobara.

Koncepcija PPŽ


88

3.4.3. Energetski sustav

Povoljan geoprometni položaj imenuje PGŽ i kao značajno energetsko čvorište. Ostvarenjem mogućnosti diversifikacije energenata i dobavnih pravaca, osigurat će se sigurna opskrba energijom, ne samo PGŽ ili RH već cijele regije. Promišljanje i projiciranje energetskih potreba PGŽ određeno je projekcijama ukupnoga gospodarskog kretanja u Županiji. S obzirom na to da je predviđen rast BDP od oko 3,4% godišnje, prihvaćen je trend povećanja energetske potrošnje do maksimalno 3% (2,5%) godišnje uz aktivno uvođenje mjera energetske učinkovitosti, što je sukladno nacionalnim projekcijama iz Strategije energetskog razvitka RH od 2009. godine. Temeljem navedene pretpostavke, uz uvažavanje kretanja broja potrošača, ukupna potrošnja energije u kućanstvima, uslugama i industriji PGŽ 2020. godine iznosit će 20.594 TJ. Pri tome će najveću godišnju stopu porasta imati sektor industrije s 5,7%, zatim slijede usluge sa stopom od 3,6% te kućanstva s 2,1%. 3.4.3.1. Elektroenergetski sustav a) Proizvodni elektroenergetski sustav

Glavni pravci razvoja proizvodnoga elektroenergetskog sektora usmjereni su na revitalizaciju i dogradnju postojećih kapaciteta proizvodnje, izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana te stvaranje pretpostavki za izgradnju distribuiranih izvora energije (kogeneracijske i trigeneracijske pogone na drvni otpad i plin, male kogeneracijske sustave gospodarstvenih objekata, manjih fotonaponskih elektrana na objektima, malih autonomnih vjetroagregata i drugih malih jedinica za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora). Planovi predviđaju izlazak TE-Rijeka iz pogona nakon 2017. godine. Nakon tog razdoblja planira se gradnja nove plinske kombi elektrane snage više od 400 MW i to na istoj lokaciji ili uz lokaciju planiranog terminala ukapljenog plina na Krku. Razvoj vjetroparkova i solarnih elektrana obrađen je u poglavlju Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost. Postojeće hidroelektrane ostaju u funkciji uz mogućnosti eventualne rekonstrukcije i nadogradnje. Proširit će se i nadograditi hidroenergetski sustavi – izgraditi HE Valići, rekonstruirati HE Vinodol, eventualna izgraditi male i mini elektrane te akumulacije. U svim velikim radnim zonama dopušteno je graditi kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja većih snaga (prije svega upogonjena na plin ili biomasu) koja osim potreba zone mogu osigurati i sigurnu opskrbu energijom i okolnih potrošača. b) Prijenosni elektroenergetski sustav

Planovi razvoja prijenosne elektroenergetske mreže prvenstveno ovise o planu ulaska u pogon novih proizvodnih postrojenja, odnosno o planovima povećanja snage pojedinih potrošača priključenih na prijenosnu mrežu (distributivnih i direktnih-povlaštenih). Očekuje se potreba izgradnje 400 kV i 220 kV mreže:

Koncepcija PPŽ


89

priključak novog bloka TE Plomin 3 na 400 kV sabirnice u Melini, moguću izgradnju i priključak na 400 kV ili 220 kV sabirnice u Melini nove

KTE Rijeka snage 400 MW (vezano za izlazak iz pogona TE Rijeka), moguću pretvorbu DV 220 kV Senj – Melina i Senj – Brinje u DV 400 kV,

odnosno izgradnju novog voda 220 kV Melina – Senj, vezano za izgradnju HE Senj 2.

Osim navedenog, planirana je izgradnja brojnih 110 kV dalekovoda. Pritom se posebno planira priključenje velikih potrošača sa 35 kV na 110 kV mrežu (rafinerija nafte Rijeka, petrokemija Krk, naftovod, drvna industrija, planirane vjetroelektrane…). Isto tako, planira se izgradnja brojnih TS 110/x kV radi osiguranja kvalitetne integracije sa sustavom distribucije. Za potrebe izmjena sustava vuče postojeće pruge, te novoplanirane željezničke pruge visoke učinkovitosti, nužno je izgraditi elektrovučne podstanice (EVP) sa priključnim dalekovodima. c) Distribucijski elektroenergetski sustav

Distributivnu elektroenergetsku mrežu potrebno je planirati na način da se osigura prstenasto povezivanje naselja iz minimalno dvije trafostanice, radi osiguranja trajne/sigurne opskrbe energijom. Značajni dio postojećeg sustava distribucije električne energije na razini srednjeg napona još se uvijek temelji na dva stupnja transformacije (110/35 kV i 35/10 kV), te dvije mreže srednjeg napona (35 kV i 10 kV). Dugoročno promatrano, cilj je postojeći sustav transformirati u sustav s jednom razinom srednjeg napona (20 kV) i jednom izravnom transformacijom (110/20 kV), čime bi se značajno pridonijelo povećanju prijenosnih energetskih kapaciteta mreže. Stoga se razvoj mreže srednjeg napona temelji na dva djelomično povezana načela:

postupna zamjena naponske razine 10 kV sa 20 kV, i postupno uvođenje izravne transformacije 110/10(20) kV, te ukidanje mreže

35kV. 3.4.3.2. Plinski sustav

Županija se prirodnim plinom može opskrbljivati na više načina: domaćim, ruskim ili kaspijskim plinom, plinom iz sjevernog Jadrana odnosno alžirskim plinom preko transportnog sustava Italije, ili putem terminala za ukapljeni plin (LNG). a) LNG terminal

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske definirana je lokacija

terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku. S obzirom na ukupni potencijal lokacije i potencijalne kapacitete terminala, omogućena je njegova fazna gradnja.

Izgradnjom prve faze LNG terminala, te potrebnih spojnih plinovoda ispunit će se sve pretpostavke za prelazak velikih energetskih postrojenja na prirodni plin kao pogonski energent (INA rafinerija nafte Rijeka, termoelektrana Rijeka, DINA Omišalj), što je jedno od temeljnih strateških opredjeljenja Županije.

Koncepcija PPŽ


90

b) Plinski transportni sustav

Za potrebe LNG terminala, zbog nedostatnog kapaciteta izgrađenoga magistralnog plinovoda Pula – Karlovac, planira se izgradnja novih plinovoda kojima će se osigurati evakuacijski pravci prirodnog plina prema državama Europe. Dakle, novi plinovod velikih kapaciteta je nužno planirati na dionici Omišalj – Zlobin – Karlovac i dalje, te od Zlobina prema granici sa Republikom Slovenijom. S obzirom na to da je magistralni plinovod Bosiljevo – Dalmacija istih kapaciteta kao i magistralnog plinovoda Pula – Karlovac, nužno je planirati i gradnju magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo – Dalmacija, koji se planira kao budući Jadransko-jonski plinovod (do Splita i nastavno preko Crne Gore do Albanije). U nastavku temeljni cilj je povezivanje na plinovode koji dopremaju plin iz kaspijskih izvora. Isto tako planira se gradnja podmorskog plinovoda Omišalj – Casal Borsetti, kao i svi priključni plinovodi do velikih proizvodnih, energetskih ili drugih postrojenja. Kako bi se osigurala mogućnost plinofikacije Petrokemije na Krku, nužno je izgraditi odvojak magistralnog plinovoda od MRS 2 Rijeka istok preko RS Urinj do RS Omišalj, čime se osigurava i pretpostavka plinofikacija otoka Krka prirodnim plinom. c) Distribucijski sustav plinovoda

Opskrba prirodnim plinom, odnosno povezivanje županijske plinske mreže, ostvarit

će se spajanjem na prijenosni sustav plinovoda nacionalne razine preko mjerno redukcijskih (MRS) i redukcijskih stanica (RS).

Kako bi se osigurala plinofikacija cjelovitog područja PGŽ, nužno je promišljati razvoj regionalne plinske mreže na koju će se nastavno priključiti distribucijski sustav plinovoda. Primarno će se potaknuti razvoj regionalnih ogranaka plinovoda od MRS Matulji prema Liburniji i nastavno prema Plominu, plinovod MRS Zlobin preko crikveničko-vinodolskog područja prema Senju, plinovod RS Omišalj – RS Krk te plinovod MRS Delnice – RS Čabar. Ovime se ne isključuje i potreba gradnje ostale planirane srednjetlačne plinske mreže (temeljem Studije i Idejnog projekta plinofikacije PGŽ iz 2000. godine). Navedeni plinovodi s redukcijskim stanicama planirani su upravo na područjima kojima osim kućanstava gravitiraju i ostali veliki potrošači, kao što su radne/poslovne i turističke zone.

Dopuštena je mogućnost etapne izgradnje distributivne plinske mreže na način da se kao prelazna faza koristi UNP miješan sa zrakom (mješališta), odnosno stlačeni prirodni plin. Navedeno je primarno predviđeno za gradnju na decentraliziranim naseljima Gorskog kotara, odnosno mogućnost primjene u umreženim sustavima naselja na otocima. Isto tako, potiče se razvoj decentraliziranih (na razini objekata) sustava (spremnici UNP-a i sl.) korištenja plina kao ekološki prihvatljivog energenta. Isto tako podržava se korištenje UNP-a u manjim spremnicima za potrebe kućanstva (grijanja ili samo kuhanja).

Koncepcija PPŽ


91

3.4.3.3. Sustav naftovoda

Kada se govori o sustavu naftovoda, podrazumijeva se sustav Jadranskog naftovoda (JANAF-a). On predstavlja cjevovodni sustav za transport nafte prema rafinerijama u unutrašnjosti Hrvatske i inozemstvu. Uz zadržavanje postojećih, planiraju se novi skladišni kapaciteti. Postojeći naftovod će se dograditi do projektiranih kapaciteta od 34 milijuna tona nafte godišnje uz omogućavanje reverzibilnog transporta nafte. Pritom će se učiniti korekcija trase na način da se izgradi podmorski prijelaz naftovoda s otoka Krka na kopno (umjesto sadašnjeg rješenja prijelaza naftovoda lukom Krčkog mosta) te izmještanje naftovoda uz koridor magistralnog plinovoda Pula – Karlovac u dijelu kojim prolazi općinom Ravna Gora. Isto tako će se izgraditi novi spremnici za skladištenje nafte i naftnih derivata u funkciji osiguranja državnih obveznih rezervi za 90 dana. Planira se, obzirom na nove kapacitete, uz dva postojeća tankerska priveza na Krku, rezervirati prostor za izgradnju dodatna dva tankerska priveza. 3.4.3.4. Toplinarstvo

Planira se daljnji razvoj sustava toplovoda. Osobito se potiče korištenje kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu na području Gorskog kotara (posebno u središnjim naseljima) te s tim u vezi razvoj toplovodne mreže. Planira se razvoj sustava toplovoda na području Grada Rijeke, gdje će se i nadalje kao gorivo koristiti primarno prirodni plin. Također se potiče korištenje i ugradnja sunčanih toplinskih sustava, posebice na privatnim obiteljskim objektima, objektima u turističkom sektoru te ostalim objektima koji se koriste tijekom cijele godine (poput bolnica, domova umirovljenika…). 3.4.3.5. Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost a) Obnovljivi izvori energije

Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost su za Primorsko-goransku županiju jedni od prioritetnih razvojnih ciljeva u energetskom sektoru. Dijelom zbog potrebe smanjivanja emisija stakleničkih plinova, dijelom i zbog potrebe smanjenja velike ovisnosti o neobnovljivim izvorima energije. Nužno je, nadalje, intenzivno nastaviti s promicanjem decentraliziranih energetskih sustava. Pojedina planska rješenja županijskog značenja će se obraditi ovim Planom dok je obveza jedinica lokalne samouprave da u svojim dokumentima prostornog uređenja stvore preduvjete za primjenu projekata korištenja obnovljivi izvora energije na svom području.

Predviđa se izgradnja kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu u centralnim naseljima Gorskog kotara. Prilikom korištenja drvne biomase potrebno je voditi računa da se njezino korištenje ograniči do one razine koja neće uzrokovati smanjenje šumskih površina.

Koncepcija PPŽ


92

b) Energetska učinkovitost

Prilikom projektiranja i gradnje svih objekata treba voditi računa o njihovim energetskim svojstvima te poticati korištenje autonomnih sustava temeljenim na obnovljivim izvorima energije. Pritom treba težiti izgradnji niskoenergetskih i pasivnih kuća, ali i postrojenja s visokim stupnjem korisne transformacije. Isto tako nužno je smanjiti gubitke u prijenosnim i distributivnim energetskim mrežama. 3.4.4. Osnove sustava zbrinjavanja otpada

Sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na području PGŽ sastoji se od središnje

županijske građevine za zbrinjavanje otpada – Županijskog centra za zbrinjavanje otpadom Marišćina (u nastavku: ŽCGO Marišćina), pet pretovarnih stanica (Delnice, Novi Vinodolski, Krk, Cres i Rab) te mreže reciklažnih dvorišta i eko-otoka. Dio komunalnog otpada se izravno dovozi na ŽCGO Marišćina, a na udaljenim područjima komunalni otpad se doprema do pretovarnih stanica gdje se isti pretovaruje u veća vozila i upućuje dalje prema Marišćini. Na ŽCGO Marišćina komunalni otpad se evidentira i obrađuje na pogonu za mehaničko-biološku obradu, nakon čega se ostali dio odlaže na odlagalište, a izdvojene komponente se upućuju na daljnju obradu, oporabu, odnosno recikliranje.

Proizvodni otpad koji nastaje na području Županije prikupljaju ovlaštene tvrtke od proizvođača te ga nakon prethodne obrade dopremaju na odlaganje unutar ŽCGO Marišćina. Proizvođači otpada su odgovorni za postupak prethodne obrade otpada do propisanog stupnja, odnosno zadovoljenja traženih parametara za odlaganje na odlagalištu neopasnoga proizvodnog otpada.

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom, država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. Opasni otpad od proizvođača prikupljaju tvrtke ovlaštene za njegovo skupljanje i skladištenje. Na isti način se zbrinjavaju odvojeno prikupljene količine opasne komponente komunalnog otpada iz ŽCGO Marišćina, reciklažnih dvorišta, eko-otoka i drugih prikupljačkih mjesta.

Putem mreže reciklažnih dvorišta, eko-otoka, posebnih spremnika na javnim površinama te unutar većih trgovačkih centara i ovlaštenih sakupljača prikupljaju se posebne vrste otpada (papir, staklo, metal, plastika, otpadna vozila, gume, zeleni otpad, opasne komponente komunalnog otpada, ambalažni otpad...) koje se posebnim tokovima otpada putem ovlaštenih tvrtki upućuju dalje na proces obrade odnosno oporabe.

Građevinski otpad se prikuplja i obrađuje – reciklira na lokacijama reciklažnih dvorišta za građevinski otpad sa što manjim udjelom otpada koji se odlaže. Građevinski otpad koji sadrži azbest se odlaže na za to posebno uređenim odlagalištima.

Otpad životinjskog podrijetla prikuplja se na lokaciji sabirališta životinjskog otpada s tzv. temperaturnim režimom iz kojeg se organizira transport prema središnjem sabiralištu RH s potpunom i propisanom obradom.

Planom će se odrediti lokacije za obradu mulja iz procesa pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i prihvaćanje sadržaja septičkih i sabirnih jama (središnji uređaji za pročišćavanje otpadnih voda SJO). Definirati gravitirajuća područja ovim lokacijama. Konačno odlaganje obrađenog mulja iz procesa pročišćavanja komunalnih otpadnih voda rješavati u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Županije.

Koncepcija PPŽ


93

3.5. OSNOVE SUSTAVA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.5.1. Planirana struktura gospodarstva

Desetljeće koje je upravo počelo bit će prema svim očekivanjima turbulentno.

Stoga je gospodarska struktura prema trećem scenariju, razrađena u varijantama na temelju prihvaćenog rasta, gdje je restrukturiranje gospodarstva korišteno kao razvojna prilika. Dvije moguće varijante 3. scenarija (prihvaćenog za potrebe PPŽ), pretpostavljaju zaposlenost na razini projicirane zaposlenosti za 2011. godinu. S obzirom da će 2020. godine očekivani broj stanovnika radno aktivne dobi biti manji i iznositi 125.523, a očekivani broj zaposlenih 113.200, to je očekivana stopa nezaposlenosti oko 10% i daje podatak od 12.323 nezaposlenih na razini cijele Županije.

Razlike u varijantama su strukturne naravi. U prvoj varijanti se nastavljaju do sada ostvarivani trendovi, dok druga varijanta pretpostavlja ubrzani razvoj luke i lučke infrastrukture koji se očekuje prema Prostorno i prometno integralnoj studiji Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke (IGH, ožujak 2011.) i dvjema internim studijama razvoja same Luke odnosno Lučke uprave. Tablica 15. Struktura BDP-a i zaposlenosti 2020. godine

I. varijanta II. varijanta Sektori i djelatnosti prema NKD

Udio u BDP

u%

Zaposleni pravne osobe + obrt

Udio zaposlenih

u %

Udio u BDP

u%

Zaposleni pravne osobe + obrt

Udio zaposlenih

u %

A, B 4,0 3.500 3,1 3,0 2.700 2,4 Primarni 4,0 3.500 3,1 3,0 2.700 2,4 C, D, E 21,0 23.000 20,3 20,0 22.200 19,6

F 9,0 9.000 8,0 8,0 8.300 7,3 Sekundarni 30,0 32.000 28,3 28,0 30,500 26,9

G 10,0 14.000 12,4 9,0 11.300 9,9 H 9,0 12.000 10,6 10,0 10.200 9,0 I 9,0 10.000 8,8 15,0 16.500 14,6

J, K 20,0 10.600 9,4 20,0 11.000 9,7 Tercijarni 48,0 46.600 41,2 54,0 49.000 43,2

L, M, N, O, P, Q, R, S 18,0 31.100 27,4 15,0 31.000 27,5

Kvartarni 18,0 31.100 27,4 15,0 31.000 27,5 UKUPNO 100,0 113.200 100,00 100,00 113,200 100,00

Izvor: Izračun autora prema studiji Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja PGŽ za potrebe prostornog plana, EIZ – travanj 2011. NAPOMENA: Područja djelatnosti su definirana prema NKD iz 2002. a to su: A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo; B – Ribarstvo; C – Rudarstvo i vađenje; D – Prerađivačka industrija; E – Opskrba električnom energijom, plinom i vodom; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo; H – Hoteli i restorani; I – Prijevoz, skladištenje i veze; J – Financijsko posredovanje; K – Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge; L – Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; M – Obrazovanje; N – Zdravstvena zaštita i socijalna skrb; O – Ostale društvene, socijalne i osobne djelatnosti; P – Djelatnosti kućanstava; Q – Izvanteritorijalne organizacije i tijela; R – Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, S – Ostale uslužne djelatnosti.

Koncepcija PPŽ


94

Prethodna tablica sadrži projekciju strukture BDP-a i zaposlenosti do 2020. godine temeljem planiranog razvoja gospodarstva gdje je njegovo restrukturiranje prihvaćeno kao razvojna prilika.

U tablici su navedeni mogući udjeli pojedinih gospodarskih djelatnosti. Planira se manje povećanje udjela primarnog sektora, zadržavanje udjela sekundarnog sektora, značajnije povećanje tercijarnog sektora. Primorsko-goranska županija u svom budućem razvoju može biti uspješna u djelatnostima za čiji razvoj ima stečene i izgrađene resurse razvijenije od drugih. To znači da mora iskoristiti potencijale vezane uz:

- prirodne resurse; šume i vode, - geoprometni položaj i izgrađenu infrastrukturu, - litoralne sadržaje, i - ljudske potencijale – kadrove.

Stoga se u obje varijante računa na restrukturiranu i tehnološki osuvremenjenu brodogradnju i daljnji razvoj lučkog prometa i brodarstva, drvnu industriju i turizam. Razlika između varijanti odnosi se na lučki pretovar gdje se u drugoj varijanti pretpostavlja jači zamah kontejnerskog prometa, što je u skladu s poznatim dugoročnim planovima razvoja Luke Rijeka. Na taj način se neposredno i posredno razvija i brojne druge uslužne djelatnosti. Također se očekuje da će razvoj turizma baziran na obogaćenoj ponudi, nakon kraćeg zastoja, opet ostvarivati dinamičan rast i kretati se prema vrhu jadranskih županija.

Primorsko-goranska županija mora koristiti prednosti koje ostale županije na hrvatskom Jadranu nemaju ili imaju slabije izražene, što znači da:

- Mora razvijati litoralnu industriju prilagođenu suvremenim tehnologijama za što postoje kadrovi, infrastruktura i tradicija, dok je u kontinentalnom dijelu nužno oživiti prerađivačku djelatnost na bazi drva kao sirovine i poluproizvoda.

- Treba podržavati planove razvoja riječke luke na način da kroz prostorno-planske dokumente osigura preduvjete za proširenje postojećih lučkih kapaciteta i moguće formiranje novih, kao npr. prekrcaj kontejnera na otoku Krku u Omišlju. Ovu mogućnost potrebno je prihvatiti kao realnu opciju i sagledati potrebe za pratećom infrastrukturom koju ona zahtijeva uključujući i željeznicu.

- Turizam je i dalje značajnija djelatnost Županije, a ključna za pojedina njezina područja. Njegov daljnji razvoj potrebno je bazirati na kvalitetnijoj ponudi, od smještaja do pratećih sadržaja te na produžavanju sezone.

- Očekivana gospodarska struktura otvara velike mogućnosti za ubrzani razvoj već sada razvijenih ostalih tercijarnih djelatnosti, od trgovine do financijskog posredovanja i drugih poslovnih usluga.

Koncepcija PPŽ


95

3.5.2. Gospodarski razvoj mikroregija Kako bi se ostvarili ranije navedeni ciljevi razvoja gospodarstva Županije, morat će

se voditi računa o sljedećim karakteristikama prostorno-gospodarske strukture: Tablica 16. Prostorno-gospodarske strukture po mikroregijama

DJELATNOST RIJEKA

„Riječki prsten“ PRIOBALJE

GORSKI KOTAR

KVARNERSKI OTOCI

Poljoprivreda, šumarstvo I 2

I 2

I 1

I 1

Rudarstvo, vađenje I 2

I 2

I 1

I 1

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA visoke tehnologije

II 3

II 3

II 3

II 3

Ostala prerađivačka industrija I 1

I 1

I 1

I 1

OPSKRBA ENERGIJOM II 1

II 1

II 1

I 1

Vodno gospodarstvo I 2

I 2

I 2

I 1

Građevinarstvo II 1

II 1

I 1

I 1

TRGOVINA NA VELIKO i SKLADIŠTENJE

I 2

I 2

I 2

I 2

Trgovina na malo II 2

II 2

I 2

I 2

PRIJEVOZ I 1

I 1

II 1

II 1

Smještaj, ugostiteljstvo I 2

I 2

I 1

I 1

Ostale djelatnosti6 III 3

III 3

III 3

III 3

Izvor: Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja PGŽ za potrebe prostornog plana, EIZ – travanj 2011. *NAPOMENA: - djelatnosti u kojima treba poticati razvoj visokih tehnologija napisane su velikim slovima - aspekt smještaja i razmještaja: I – vrlo naglašen, II – naglašen, III – zanemariv - okolišni i resursni razvojni aspekt: 1 – vrlo naglašen, 2 – naglašen, 3 – zanemariv

6 Djelatnosti sa zanemarivim prostornim i okolišnim razvojnim aspektima: Informacije i komunikacije, Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, Poslovanje nekretninama, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; Obrazovanje, Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; Umjetnost, zabava i rekreacija, Ostale uslužne djelatnosti i Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

Koncepcija PPŽ


96

Primorsko-goranska županija je prostorno i ekonomski heterogena pa će poticaji razvoju samo nekih sektora gospodarstva, nužno imati i prostorne učinke. Poticaji preradi drva pogodovat će gospodarstvu Gorskog kotara, ali ne i otoka na kojima će se pak povoljno osjetiti poticaji razvoju turizma; poticaji razvoju prerađivačke industrije pogodovat će gospodarstvu Rijeke i „Riječkog prstena“, a u naglašeno turističkim područjima će se jedva osjetiti.

Prostorno-gospodarske procjene u prethodnoj tablici pokazuju da je brži, ali održivi gospodarski rast, zasnovan na djelatnostima u kojima se potiču visoke tehnologije podjednako smještajno i resursno značajan u svim subregijama. Gospodarske razvojne mjere stoga moraju biti dobro strukturno usmjerene i provedene s naglašenom brigom o smještaju i zaštiti okoliša, što znači da istodobno i koordinirano treba donositi i odgovarajuće prostorne planove. Pogodovanje razvoju samo nekih subregija imalo bi i strukturne učinke.

Šumarstvo i poljoprivreda prostorno su značajne prvenstveno zbog potrebe zaustavljanja prenamjene poljoprivrednih i šumskih zemljišta u građevinska. Poljoprivreda u Gorskom kotaru i na otocima pri tom ima naglašeno okolišno i resursno značenje pogotovo ako se usmjeri na organsku poljoprivredu.

Djelatnost rudarstva se u Županiji svodi na vađenje kamena čiji proizvodi zbog težine i male jedinične vrijednosti imaju visoke prijevozne troškove i upućuju na veći broj manjih, ali ravnomjerno razmještenih kamenoloma. Razmještaj kamenoloma u uskoj je vezi s razvojem građevinarstva.

Značajan dio prerađivačke industriju će se gospodarskim mjerama poticati na korištenje visokih tehnologija pa neće imati naglašeni smještajni aspekt jer je riječ, ili o već postojećim pogonima koji stara postrojenja zamjenjuju novim (na primjer brodogradnja), ili o novim pogonima koji se smještaju u proizvodnim zonama na priobalju Županije i djelomično u Gorskom kotaru, u kojima planirane površine osiguravaju dovoljno prostora. Dio prerađivačke industrije smještene uglavnom na obalnom području Županije, čija tehnologija izaziva konflikte sa stanovanjem i turizmom, zahtijevat će posebnu prostorno planersku pozornost.

Trgovinu na veliko koja obuhvaća i skladištenje poticat će se na upotrebu visokih tehnologija.

Što se tiče smještaja gostiju i ugostiteljstva, gospodarskim mjerama će se poticati ponuda usmjerena na visoke prihode po gostu što znači da razmještaju turističkih objekata i atrakcija treba posvetiti posebnu prostorno planersku pozornost. Resursni aspekt ove djelatnosti naglašen je na otocima i u Gorskom kotaru jer će trebati poticati i lokalnu proizvodnju hrane.

Koncepcija PPŽ


97

3.6. OSNOVE MJERA ZAŠTITE 3.6.1. Zaštita okoliša 3.6.1.1. Zaštita zraka

Na području PGŽ prevladavajući stacionarni izvori onečišćenja zraka su rafinerija

nafte u Urinju, termoelektrana Rijeka, brodogradilište V. Lenac, petrokemijska industrija u Omišlju i veće kotlovnice u gradu Rijeci. Od mobilnih izvora glavni uzrok onečišćenja zraka je cestovni promet. Za unapređenje kakvoće zraka u područjima II. i III. kategorije i očuvanje I. kategorije zraka na području PGŽ potrebno je poduzeti sljedeće mjere:

U rafineriji nafte u Urinju - održavati i osuvremeniti postojeći monitoring u okruženju rafinerije,

poduzimati odgovarajuće akcije u pogonima i procesnim postrojenjima u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti i tolerantnih vrijednosti za: kritične polutante, izvore prekomjernog onečišćenja, od promjene režima rada do potpunog prekida aktivnosti u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, te obavještavanje javnosti.

- modernizacijom pogona rafinerije u Urinju smanjiti emisije SO2 za 80% (korištenje plina u postojećim i novim pogonima),

- uskladiti emisije SO2, NOx i krutih čestica s graničnim vrijednostima za emisije postojećih velikih uređaja za loženje,

- izraditi detaljan program mjera s utvrđenim rokovima izvršenja za smanjivanje emisija benzena iz rafinerijskih postrojenja u Urinju;

U postojećim velikim uređajima za loženje u termoelektrani Rijeka, brodogradilištu V. Lenac i petrokemijskoj industriji u Omišlju zamijeniti tekuće gorivo prirodnim plinom.

Na području grada Rijeke provoditi plinofikaciju i priključenje na centralizirane toplinske sustave. Tamo gdje je to tehnoekonomski neopravdano, koristiti nisko-sumporno gorivo.

Primjenom zatvorenih sustava pretovara i transporta rastresitih i praškastih materijala u luci Rijeka i Bakar smanjiti onečišćenja zraka česticama.

Smanjenje utjecaja prometa na onečišćenje zraka je dugoročno od prioritetnog značaja. Onečišćenje treba smanjiti primjenom katalizatora i ostalih tehničkih rješenja na vozilima, preregulacijom prometa i unapređenjem javnog prijevoza.

Problem onečišćenja dušikovim oksidima iz cestovnog prometa teško je tehnološki riješiti pa smanjenje, odnosno preusmjeravanje tranzitnog cestovnog prometa na pomorski i željeznički promet je primarna mjera za smanjenje onečišćenja zraka ovim onečišćujućim tvarima. U tom pogledu jedan od osnovnih zadataka Strateške procjene utjecaja Plana na okoliš je matematičkim modelom procijeniti utjecaj novih sadržaja i transportne infrastrukture na kakvoću zraka.

Provoditi mjere za smanjivanje isparavanja hlapivih organskih spojeva kod skladištenja i pretakanja motornih goriva.

Zatvoriti i sanirati odlagalište komunalnog otpada Viševac.

Koncepcija PPŽ


98

Poticati primjenu čistije proizvodnje, povećanje energetske učinkovitosti i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Realizirati Projekt modeliranja ozona na području Riječkog zaljeva i Istre što uključuje određivanje prostornog rasporeda emisija i ciljana mjerenja prekursora ozona, pripremu meteoroloških podataka, povezivanje s regionalnim europskim modelima, izbor i kalibraciju modela, interpretaciju rezultata i preporuke za politiku zaštite.

Razinu prihvatljivog dodatnog opterećenja zbog novog zahvata u prostoru (gradnja ili rekonstrukcija) odrediti pojedinačno od slučaja do slučaja na temelju procjene utjecaja zahvata na okoliš. Za male zahvate utvrditi generalne smjernice.

Za nove izvore, ograničavanje emisije i određivanje tehničkih mjera temeljiti na primjeni najboljih raspoloživih (najprihvatljivijih) tehnika – BAT, odnosno odabiru tehnoloških rješenja prihvatljivih za okoliš.

Uspostaviti sustav za upravljanje kakvoćom zraka koji bi ujedinjavao katastar emisije, monitoring kakvoće zraka, meteorološki monitoring, modele onečišćenja, podatke o osjetljivosti ekosustava i tehno-ekonomske modele za projekcije razvoja i emisija.

3.6.1.2. Zaštita voda

Vode su prioritetni strateški prirodni resurs Županije. Za zaštitu voda na području Županije od ključnog su značenja činjenice da su

podzemne vode glavni sadašnji i potencijalni resursi vode za piće, da su podzemne i površinske vode nedjeljivo povezane, a slatkovodni ekosustavi su vrlo vrijedni. Za sva izvorišta vode za piće uključena u javnu vodoopskrbu određene su zone zaštite i donesene odluke o zonama. Na mnogim područjima je i nakon donošenja odluka nastavljeno s hidrogeološkim istraživanjima koja su rezultirala novim saznanjima.

Kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda je generalno dobro. Postoji problematika zaslanjenja na pojedinim lokalitetima u priobalju. Prisutan je veliki rizik od iznenadnog onečišćenja podzemnih voda naftom i derivatima. Utjecaji ljudske djelatnosti na površinske vode najizraženiji su kroz hidromorfološke promjene.

Radi zaštita vodnih resursa na ovom osjetljivom, krškom području, gdje veliki dio prostora obuhvaćaju područja posebne zaštite voda, Prostornim planom treba osigurati sljedeće:

Ispraviti i dopuniti granice zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u skladu s rezultatima istraživanja izvršenim nakon donošenja odluka o zonama. Potrebna je u tom pogledu novelacija odluka o zonama zaštite. - Izmjene na riječkom području odnose se na područje Grobničkog polja i

vodoopskrbni rezervat Ponikve, zaštitu izvorišta na zapadnom dijelu Rijeke i zdence uz Klanjsku Rečinu (slika 9),

- Izmijeniti granice zona Novljanska Žrnovnica između južne strane Lič polja do Lukova,

- Uskladiti zone zaštite akumulacije Lokvarka s planiranim korištenjem vode za regionalni vodovod Gorskog kotara,

Koncepcija PPŽ


99

- Preispitati potrebu zaštite akumulacije Ponikve kao vrijednog područja prirode s obzirom da su u ovom slučaju mjere zaštite prirode oprečne mjerama za očuvanje kakvoće vode za vodoopskrbu.

Slika 9. Prijedlog novelacije granica zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na riječkom području

Nastaviti s istraživanjima radi zaštite i zahvaćanja novih količina voda:

Koncepcija PPŽ


100

- utjecaja mora na podzemne vodonosnike (izvori u Bakarskom zaljevu, Novljanska Žrnovnica, bunari na otoku Rabu) i jezero Vrana na otoku Cresu,

- zahvaćanja i zaštite izvora Kristal, - definiranja slivova i granica zona zaštite za bunare u Dobrinju i Staroj Baški

na otoku Krku, - radi izrade detaljne karte ugroženosti i zona visoke ranjivosti (šire riječko

područje, Novljanska Žrnovnica, Gorski kotar). Zbog naglašene problematike odvodnje otpadnih voda malih naselja u zonama

sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja nije razrađena u važećim propisima i odlukama o zonama, Planom će se predložiti primjena pojedinih stupnjeva pročišćavanja prema veličini opterećenja za ispuštanje u III. i IV. zoni zaštite.

Saniranje stanja u zonama zaštite provoditi na osnovi cjelovitih programa za određeno slivno područje. Radi toga je potrebno izrađene programe ugraditi u odluke o zonama zaštite za izvorišta za koja to još nije učinjeno (Gorski kotar, šire riječko područje i Novljanska Žrnovnica).

Zahvaćanje površinskih voda za razne namjene ne smije negativno utjecati na njihovo ekološko stanje koje obuhvaća i hidromorfološke elemente, tj. količinu i dinamiku toka (osiguranje ekološki prihvatljivog protoka). Crpljenjem podzemnih voda ne smije se narušiti njihovo količinsko stanje i hidromorfološko stanje površinskih voda.

Sprečavanje onečišćenja voda treba se prvenstveno temeljiti na odabiru onih proizvodnih programa koji ne zahtijevaju znatne količine voda za proizvodnju, koji ne koriste i ne proizvode opasne tvari. Preporuča se recirkulacija vode u proizvodnim procesima.

Za ispuštanje i pročišćavanje otpadnih voda u prijemnike kopnenog dijela Županije potrebno je: - zabraniti neposredno ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode (u ponore i

vrtače) bez mogućnosti iznimaka; - razraditi primjenu pojedinih stupnjeva pročišćavanja za komunalne vode

pojedinačnih sustava odvodnje. Problematika zaštite voda od cestovnog prometa predstavlja najveći rizik i vrlo

je kompleksna i zahtjevna u tehničkom i financijskom pogledu. Najveći rizik predstavlja onečišćenje podzemnih voda naftnim derivatima. Za podzemne resurse vode za piće potrebno je, uz tehnička rješenja zaštite koja su propisana odlukama o zonama zaštite, staviti pod kontrolu prijevoz opasnih tvari organizacijskim mjerama: zabranom ili ograničenjem prijevoza opasnih tvari na pojedinim cestama. Radi toga treba cjelovito sagledati organizaciju prometa opasnim tvarima na razini PGŽ (izraditi studiju).

Dopuniti monitoring ekološkog stanja površinskih voda biološkim i hidromorfološkim elementima. Postojeću mrežu opažanja podzemnih voda proširiti radi postizanja pokrivenosti opažanja pojedinih cjelina podzemnih voda (npr. cjelina podzemne vode Riječki zaljev).

Koncepcija PPŽ


101

3.6.1.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Površinski vodotoci na području PGŽ bujičnog su obilježja, s vremensko kratkim formiranjem vodnih valova. Najveći problemi javljaju se nakon propagacije velikih vodnih valova, koji uobičajeno mijenjaju morfologiju korita, i u manjoj mjeri od nekontroliranih građevinskih radova. Na području visokoga goranskog krša više vodotoka ponire. Njihove vode se pretežito zadržavaju u akumulacijama i koriste u energetske svrhe što je bitno izmijenilo prirodni režim otjecanja na ovom prostoru i značajno pridonijelo zaštiti od poplava. Područja ugrožena erozijom zbog djelovanja voda javljaju se na flišnim naslagama (Rječina, Dubračina, Kupica te bujice u slivu akumulacija), a opasnost od velikih odrona i klizišta prijeti (ili prisutna je) u slivu Rječine i Dubračine.

Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća uređenje vodnog režima, zaštitu od poplava i erozije. Na području PGŽ prvenstvo treba dati sljedećim mjerama:

Uređivanjem slivova očuvati i unaprijediti retencijske kapacitete zemljišta, vodotoka i poplavnih površina radi smanjivanja maksimalnoga vodnog vala. Poplavne površine na slivovima se stoga trebaju sačuvati od izgradnje, a šumske površine na slivovima trebaju se sačuvati i širiti osobito u brdskim područjima s velikim rizicima od erozije.

Zaštititi od poplavnih valova Kupe naselja i glavne prometnice uz Kupu (najmanje za 50-godišnje povratno razdoblje).

Sanirati erozijske procese osobito na flišnim naslagama (Rječina, Dubračina, Kupica, te bujice u slivu akumulacija),

Sanirati velike odrone i klizišta u slivu vodotoka: Grohovo u slivu Rječine, Slani potok u slivu Dubračine.

U novim i postojećim (gdje je to moguće) gradskim naseljima omogućiti infiltraciju oborinskih voda u tlo formiranjem mokrih zona unutar parkova i zelenih površina.

Smanjiti dotok oborinskih voda u postojeće mješovite sustave odvodnje u starogradskim jezgrama.

3.6.1.4. Zaštita mora Postojeći pritisci na morski okoliš na području Županije, koji s razvojem gospodarstva mogu imati tendenciju rasta, svojim utjecajem na okoliš predstavljaju znatnu prijetnju ravnoteži morskog ekosustava i korištenju mora za različite ljudske potrebe. Prostorni plan primjenom ekosustavnog pristupa treba omogućiti uspostavljanje, očuvanje i unaprjeđenje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru i na obalama.

U tom cilju, Planom se predviđaju sljedeće mjere zaštite: Odrediti područja „manje osjetljivosti“ priobalnih voda na području Županije te

redovito ažurirati područja posebno osjetljivog mora, sukladno odredbama nacionalnog zakonodavstva i EU pravnih stečevina.

Na područjima s višim stupnjem razvijenosti i izgrađenosti na kopnu, odnosno osjetljivosti mora, treba osigurati i mjere zaštite višeg stupnja.

Osigurati kvalitetnu odvodnju komunalnih otpadnih voda sanacijom i dogradnjom postojećih SJO užega obalnog područja koje izravno utječu na kakvoću priobalnog mora (Rijeka, Opatija, Crikvenica, Kraljevica)

Koncepcija PPŽ


102

Primijeniti stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ovisno o postojećem odnosno planiranom opterećenju i osjetljivosti prijemnika:

o Izgraditi najmanje drugi stupanj pročišćavanja za komunalne otpadne vode SJO Rijeka. Viši – treći stupanj pročišćavanja, planirati u skladu s rezultatima sveobuhvatne studije utjecaja ukupnog opterećenja hranjivim tvarima iz komunalnih otpadnih voda i iz drugih izvora onečišćenja na ekološko stanje Riječkog zaljeva.

o Razraditi stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za aglomeracije s opterećenjem manjim od 150.000 ES, ovisno o opterećenju i osjetljivosti prijemnika.

o Pročišćene otpadne vode u pravilu treba ispuštati na minimalnoj udaljenosti 500 metara od obale i na dubini većoj od 40 metara.

Ugljikovodicima onečišćeno podzemlje (područje bivše rafinerije maziva na Mlaki i rafinerije u Urinju) i podmorje (dio akvatorija Bakarskog zaljeva) potrebno je sanirati, odnosno nastaviti s aktivnostima gdje su ona u tijeku.

Razvoj industrije u priobalju temeljiti na odabiru ekološki prihvatljivih tehnoloških procesa, uvažavajući pristup „najboljih raspoloživih tehnika“ (BAT) i „najboljih okolišnih praksi“ (BEP).

Treba razvijati praćenje stanja morskog okoliša i pritisaka na morski okoliš, kao temelja za procjenu djelotvornosti poduzetih mjera zaštite.

Uspostaviti odgovarajući geografsko informacijski sustav radi objedinjavanja podataka za područje Županije dobivenih monitoringom koji se provodi ili će se provoditi temeljem nacionalnih propisa iz područja zaštite okoliša, vodnog gospodarstva, pomorstva, ribarstva, zaštite prirode. Takvi podaci trebaju se koristiti kao podloga za upravljanje morskim okolišem na bazi ekosustavnog pristupa.

Razinu ekološke zaštite i postojeći sustav za prihvat i obradu otpada s brodova u riječkoj luci po vrstama otpada s brodova potrebno je dalje razvijati (npr. razvoj infrastrukture za prihvat i obradu zauljenoga tekućeg otpada u koji spadaju: uljni muljevi, zauljene kaljužne vode s plovila i dr.) te trajno unaprjeđivati sustav rukovanja opasnim teretom u lukama.

Podignuti razinu ekološke zaštite i razvoj infrastrukture za prihvat otpada s plovila uključujući i fekalnih voda u županijskim i lokalnim lukama.

Kontrolirati sve brodove u pogledu izmjene balastnih voda pri ulasku u Jadransko more, prijavljivanja i ispuštanja balastnih voda i sedimenata s brodova. Izraditi program monitoringa utjecaja balastnih voda na morski okoliš (monitoring pojave stranih – invazivnih vrsta) radi procjene rizika od ove vrste onečišćenja na morski okoliš.

Unaprjeđivati i jačati kapacitete za sprječavanje, te spremnost za reagiranje na iznenadna onečišćenja mora.

Osposobljavati luke nautičkog turizma za prihvat otpada s brodica i jahti te intervenciju kod iznenadnih onečišćenja mora te uspostaviti sustavni monitoring lučkih područja od onečišćenja štetnim sustavima protiv obrastanja brodova.

Radi sustavnog rješavanja problematike fizičkih smetnji u morskom okolišu i obalnom području (potapanje otpada u more, otpaci u moru i podvodna buka) treba provesti potrebna znanstvena istraživanja o izvorima i rizicima navedenih pritisaka na području Županije, te osigurati sustavno prikupljanje i obradu podataka o otpadu u moru.

Koncepcija PPŽ


103

3.6.1.5. Zaštita tla Na području PGŽ prisutna je nepovoljna struktura poljoprivrednog zemljišta i vrlo

mala iskoristivost obradivog zemljišta. Trend smanjenja poljoprivrednih površina, te porasta šumskog i neplodnog zemljišta posljedica je dugogodišnjeg napuštanja poljoprivrednih površina. Gubitku i oštećenju tala pridonose i prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, eksploatacija kamena, te procesi erozije tla. Osobito vrijedno (P1) i vrijedno poljoprivredno zemljište (P2) zbog njihove oskudnosti mora se strogo čuvati za poljoprivrednu proizvodnju. Radi toga je potrebno:

Sprječavati zakorovljenost i obrastanje poljoprivrednog zemljišta višegodišnjim raslinjem te zaštitom od onečišćavanja.

Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe.

Ostala obradiva zemljišta (P3) su od posebne važnosti za uzgoj pojedinih vrsta kultura ili se melioracijama i agrotehnikom mogu poboljšati do tla veće vrijednosti. Ovo zemljište također se ne smije prenamijeniti u građevinsko, niti za eksploatacija pijeska, šljunka, kamena, otvaranja površinskih kopova te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineralnih sirovina, izgradnju sportskih terena i objekata u smislu posebnog zakona. Takvo zemljište može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe:

- kada je utvrđen interes za izgradnju infrastrukturnih objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja, a kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta,

- pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda.

Erozijske procese treba spriječiti pošumljavanjem i zatravljivanjem područja s velikim rizicima od erozije nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja. Radi sprječavanja erozije tla također treba zabraniti podizanja oranica na nagibima od 15 do 30%. Na takvim terenima se tlo može obrađivati isključivo terasiranjem. Za oranice na manjim nagibima od 15% treba osigurati konturnu obradu radi zaštite od odnošenja sitnice Glavni izvori onečišćenja tla u Županiji su stara industrijska postrojenja, nesanirane lokacije odlagališta otpada i divljih odlagališta u napuštenim kamenolomima i šljunčarama, te izvori onečišćenja zraka. Prijeko je potrebna sanacija ovih područja. 3.6.1.6. Zaštita šuma

Šume i šumska zemljišta zauzimaju 65% površine Županije. Šume primorskog i

goranskog dijela razlikuju se i po kvantiteti i kvaliteti. Zajedničko im je da općekorisne funkcije šuma (utjecaj na vodni režim, klimu, oblikovanje krajolika, na unapređivanje turizma i sporta...) prevladavaju nad koristima od iskorištavanja drvne mase.

Cilj budućeg gospodarenja šumama je održavanje biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Radi ostvarenja tog cilja potrebno je održavati i eventualno proširiti površine pod šumom (uvažavajući i potrebu očuvanja raznolikosti krajobraza i

Koncepcija PPŽ


104

nešumskih staništa radi zaštite biološke raznolikosti) i podizati njihove proizvodne mogućnosti. Prirodna obnova, uzgojne mjere, planiranje pošumljavanja ogoljenih površina podložnih eroziji trebaju biti prvenstveno podređene zaštiti šuma, očuvanju opće korisne funkcije šuma i očuvanju šumskog tla. Stoga je potrebno:

- primijeniti održivo (potrajno) gospodarenje šumama uz očuvanje prirodne strukture i razvoja izvornih šuma;

- posvuda gdje je moguće, ostvariti prirodno pomlađivanje šuma radi postizanja stabilnih, raznolikih i potrajnih šuma;

- mjerama pošumljavanja, pomlađivanja i njege podržavati obnovu i razvoj degradiranih šuma u stanje vrjednijih uzgojnih oblika, uz istodobno podizanje boniteta šumskog zemljišta;

- uzgojnim zahvatima, uklanjanjem prvenstveno bolesnih i kvalitetno loših stabala, poboljšavati kvalitetu šuma;

- šumsko uzgojnim zahvatima u manje vrijednim šumama saditi vrjednije vrste drveća, a u mladim šumama omogućiti intenzivniji i kvalitetniji prirast drvne mase;

- kod pošumljavanja voditi računa o uspostavi stabilnosti šumskog ekosustava. Osim pionirskih četinjača koristiti u većoj mjeri autohtone listače, pogotovo u primorskim predjelima i na otocima;

- u Gorskom kotaru stvaranjem povoljne preborne strukture šuma omogućiti očuvanje i ozdravljenje šumskih vrsta i genofonda Gorskog kotara (jela!) i postupan porast drvne mase;

- unaprijediti programe oplemenjivanja šumskog drveća i povećati strategiju zaštite šuma prvenstveno u odnosu na postojeće sklonosti mijenjanja klime, onečišćenja zraka, uništenja ozonskog omotača i globalnog zatopljavanja;

- radi smanjenja opasnosti i sprečavanja šteta od požara nužno je provoditi sve mjere šumskog reda;

- očuvati prirodno značenje, estetsku, ekološku i edukacijsku ulogu šuma posebne namjene;

- u zaštitnim šumama (zaštita zemljišta od erozije, vodnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih objekata) dopustiti isključivo sanitarnu sječu uz izvlačenje sortimenta lakom mehanizacijom.

Gradnja infrastrukturnih i gospodarskih objekata u područjima šuma i šumskih zemljišta mora se prvenstveno usmjeravati na manje vrijedne zone. Zauzimanje prostora u zoni šuma i šumskih zemljišta građenjem uvjetuje se ovim redoslijedom:

- neobrasla šumska zemljišta i kamenjari koji nisu od posebne važnosti za zaštitu prirode,

- djelomično obrasla šumska zemljišta koji nisu od posebne važnosti za zaštitu prirode, i

- šikare i lošije panjače koji nisu od posebne važnosti za zaštitu prirode. Na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja treba gospodariti

šumama na način da se stvore socijalno-zdravstvene rekreativne zone, za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Građevinskim zahvatima ne smije se pojačati erozija zemljišta.

Koncepcija PPŽ


105

3.6.2. Zaštićena područja 3.6.2.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

Osnovni cilj zaštite prirodnih vrijednosti u Primorsko-goranskoj županiji je

očuvati ih jer one mogu biti od iznimnog značenja i koristi kao budući razvojni, turistički, edukativni i znanstveni potencijali. Na očuvanoj prirodi temelji se blagostanje određenog područja, njegova stabilnost i duhovni boljitak. Materijalna egzistencija usko je povezana s očuvanom prirodom i prirodnim resursima.

Za prostorno planiranje od posebne su važnosti, površinom vrlo prostrana područja Nacionalne ekološke mreže. Ona obuhvaćaju pet međunarodno važnih područja za ptice, vrlo prostrano područje Gorskog kotara i Primorja radi očuvanja mrkog medvjeda, risa, vuka, divlje mačke i stanišnih tipova krških špilja i jama te travnjaka ugroženih na europskoj i nacionalnoj razini kao i cjelovitih kompleksa gorskih šuma. U moru, takvo prostrano područje Nacionalne ekološke mreže obuhvaća dio cresko-lošinjskog akvatorija, kao i koridor morskih kornjača (vidi sliku 10).

Smjernicama za mjere zaštite u području Ekološke mreže za prostrana područja u kojima se štite ptice potrebno je, primjerice, regulirati lov i sprječavati krivolov, osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo, restaurirati vlažne travnjake, zabraniti penjanje na liticama i slično.

U prostranom području Gorskog kotara i Primorja spektar mjera je kompleksniji, a većim dijelom se odnosi na mjere očuvanja šuma i krškog podzemlja. U dijelu cresko-lošinjskog akvatorija, koji je, među ostalim, važan za očuvanje dobrih dupina, smjernice za mjere zaštite uključuju pažljivu provedbu turističko-rekreativnih djelatnosti, prilagodbe ribolova i sprečavanje prelova ribe. Provedbom tih mjera u prostranim područjima ekološke mreže ne znači potpuno ograničenje i zaustavljanje gospodarskog razvoja, nego pažljivije upravljanje staništima i vrstama. Nude se i nove mogućnosti turističkog vrednovanja i korištenja.

Važno je istaknuti da će ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju dio područja Nacionalne ekološke mreže ući u sustav europske ekološke mreže NATURA 2000.

Osim kroz područja ekološke mreže, očuvanje prirodnih vrijednosti postiže se uspostavom i očuvanjem zaštićenih područja. U Primorsko-goranskoj županiji trenutno je 35 područja upisano u Upisnik zaštićenih područja i njima je dodijeljen status zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode. Osim kroz ova dva oblika zaštite, očuvanje prirodnih vrijednosti će se postići i čuvanjem prostora u prostornim planovima radi očuvanja prirodnih vrijednosti za moguću buduću zaštitu (područja predložena za zaštitu) i to raznim kategorijama zaštite.

Očuvanje biokoridora, „prirodnih oaza“ i „zelenih pojaseva“ treba se planirati i provoditi na svim razinama prostornih planova i zahvata u prostoru ukoliko se želi donekle očuvati cjelovitost prirodnog svijeta, kao i potrebne funkcije bioloških i krajobraznih sustava na čitavom prostoru Primorsko-goranske županije, a osobito u područjima namijenjenim izgradnji i gospodarstvu. Takvi planerski i inženjerski postupci trebaju uzeti u obzir zanimljive i rijetke tipove staništa, dijelove krajobraza s osobitim prirodnim vrijednostima, pojedine zanimljive i vrijedne mikrolokalitete, migracijske putove životinja, poveznice između staništa i slično.

Posebnu vrijednost u našoj Županiji čine ekološke cjeline malih otoka gdje bi sustav zaštite i gospodarenja morskim i kopnenim ekosustavom trebao biti jedinstven.

Koncepcija PPŽ


106

Slika 10. Nacionalna ekološka mreža na području Primorsko-goranske županije

Koncepcija PPŽ


107

Radi skladnijeg i bezbolnijeg odvijanja procesa gospodarskog razvoja potrebno je nastaviti s istraživanjima živog svijeta i drugih kompleksnih komponenti ekosustava, jer su ti podaci od presudne važnosti u planiranju i provedbi novih zahvata u prostoru. Praćenjem stanja i promjena u ekosustavu moguće je zaustaviti i preusmjeriti pojedina nepovoljna kretanja.

U osnovnim crtama moguće je izdvojiti nekoliko temeljnih mjera zaštite prirodnih vrijednosti:

- očuvati strukturalna obilježja krajobraza, - održati postojeće ekološke procese u životnim zajednicama, - očuvati staništa, ekosustave, biocenoze i vrste organizama u što je moguće

izvornijem i netaknutom stanju, - omogućiti dinamiku i evolutivno stanje genetskog prirodnog bogatstva, i - čuvati primjere prirodnog okoliša radi provedbe znanstvenih istraživanja,

zadovoljavanja estetskih i duhovnih potreba i obrazovanja.

3.6.2.2. Zaštita kulturno povijesnog naslijeđa

Iako će se prostornim planovima nižeg reda utvrditi detaljni kriteriji uporabe prostora, nužno je napomenuti na značenje vrijednih prostorno povijesnih cjelina i ovom prilikom.

Urbane cjeline. Topografski istaknute urbane cjeline moraju sačuvati svoju prostornu zaokruženost. Ukoliko se pojavi nova gradnja, što će definirati planovi nižeg reda, ona mora biti u funkciji prezentacije graditeljske cjeline ili njezinoga pojedinačnog spomenika. To su prvom redu povijesne jezgre na otoku Krku: Omišalj i Vrbnik; na otoku Cresu: Beli i Lubenice; te liburnijski gradovi: Brseč, Mošćenice, Veprinac, Kastav. Ostaci povijesnih utvrda. Ruševine povijesnih utvrda potrebno je temeljito istražiti i temeljem znanstveno obavljenih istraživanja predstaviti. Propisati pravila ponašanja u okviru ovog Prostornog plana ne bi bilo moguće jer se lokaliteti međusobno razlikuju po vrijednosti i po stanju sačuvanosti, ali i stupnju spoznaje o njihovom prostornom razvoju. Ono što se u ovom stupnju Plana može tvrditi, jest činjenica da ih se mora uključiti u suvremene tokove života ne tretirajući ih kao zamrznute okamine (Ledenice, Belgrad, Hreljin, Klanski grad, i dr ). Ruralne cjeline. Ruralne cjeline se moraju sačuvati zbog prostornog i kulturnog identiteta, obilježja naselja i izvornog stanovništva. Izolirani otoci Ilovik, Kozjak i Susak kao i naselja na otocima, itekako mogu naći svoje mjesto u suvremenim hotelijersko-turističkim stremljenjima koja će tim vrijednim cjelinama znati produžiti, odnosno oplemeniti život koji je sada prepušten stihiji i propadanju. Tek se mora pronaći pravi bod za fino tkanje ovih osjetljivih područja koja su nekako, u međuvremenu, izgubila svoj položaj i značenje. Etno zone i lokaliteti. Naslijeđe predajnog graditeljstva potrebno je očuvati i uklopiti u nove životne tokove što se odnosi osobito na području Gorskog kotara, budući da je na tim prostorima to i najzastupljenija kategorija koja može postati motor novog,

Koncepcija PPŽ


108

primjerenijeg razvoja. Budući da su mnoge od tih cjelina izgubile svoj primarni razlog postojanja, neobično je važno pristupiti problemu kreiranja nove, odgovarajuće namjene, koja će omogućiti prekid stagnacije i povesti k održivom razvoju. Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti. Brojni registrirani i evidentirani arheološki lokaliteti spadaju u najbrojniju, ali i najugroženiju skupinu cjelina graditeljskog naslijeđa. Revitalizacija i reurbanizacija grada mora se temeljiti na integralnom konzervatorskom programu u kojem prevladavajuće značenje imaju arheološki podaci uvijek polazeći od postavki aktivnog pristupa zaštiti graditeljskog naslijeđa. Struka će morati dati odgovor na pitanja o sadržaju i načinu predstavljanja arheoloških nalaza. Njih se ne smije zanemariti, ali isto tako se ne smije dopustiti da se nalaz pretvori u suprotnost s urbanitetom koja će onemogućiti proces urbanih oblikovanja i preoblikovanja.

Koncepcija PPŽ


109

Koncepcija PPŽ


110

GRAFIČKI PRILOG

1. Namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi

2.a.1. Prometna infrastruktura – verzija 1 2.a.2. Prometna infrastruktura – verzija 2 2.b. Vodnogospodarski sustav 2.c.1. Energetska infrastruktura – elektroenergetski sustav 2.c.2. Energetska infrastruktura – naftovodi, plinovodi

3. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prema važećim odlukama o zonama zaštite

Koncepcija PPŽ


111

Documents

Prostorni plan Primorsko-goranske županije · zanemaruje, a ostali elementi uređenja se u planskim dokumentima ni ne navode (komunalne građevine). Stoga treba podignuti minimalnu