Prostorni Plan Rasa 12 2011

7/26/2019 Prostorni Plan Rasa 12 2011

1/86

SLUBENE NOVINE

Stranica - 1 Broj 12 OPINE RAA 16. prosinac 2011.

AKTI OPINSKOG VIJEA

INa temelju lanka 100. stavak 6. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09,55/11 i 90/11), lanka 24. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i100/04), Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine Raa studeni 2000. - studeni 2002. (Slubenenovine Opine Raa, br. 5/00), Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine Raa za 2003. i 2004.(Slubene novine Opine Raa, br. 8/03, 10/03 i 1/04), Programa mjera za unapreenje stanja u prostoruOpine Raa za razdoblje 2005. - 2009. (Slubene novine Opine Raa, br. 11/05), miljenja Hrvatske agencijeza potu i elektronike komunikacije Klasa: 350-05/06-01/5595, Urbroj: 376-10/O-11-3 (J) od 05. rujna 2011.godine, suglasnosti Ministarstva kulture - Uprave za zatitu prirode Klasa: 612-07/06-49/479, Urbroj: 532-08-03/1-11-09 od 19. rujna 2011. godine, suglasnosti Dravne uprave za zatitu i spaavanje - Podru nog uredaPazin/Pula Klasa: 350-02/11-02/01, Urbroj: 543-10-01-11-62 od 22. rujna 2011. godine, miljenja Ministarstvaobrane - Uprave za materijalne resurse Klasa: 350-02/11-01/1, Urbroj: 512M3-11-593 od 29. rujna 2011. godine,suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Klasa: 350-02/11-01/429, Urbroj: 525-09-2-0377/11-2 od 16. rujna 2011. godine, miljenja Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnogagospodarstva - Uprave gospodarenja vodama Klasa: 325-01/11-01/923, Urbroj: 538-10-1/0208-11-2 od 10.listopada 2011. godine, suglasnost Ministarstva kulture - Uprave za zatitu kulturne batine - Konzervatorskogodjela u Puli Klasa: 612-08/11-10/0084, Urbroj: 532-04-13/7-11-5 od 21. listopada 2011. godine, miljenjaMinistarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva - Uprave umarstva Klasa: 350-05/11-01/485, Urbroj: 538-07-1/0139-11-5 od 24. listopada 2011. godine, miljenja Zavoda za prostorno ureenjeIstarske upanije Klasa: 350-02/10-04/04, Urbroj: 2163/1-20/1-11-08 od 16. studenog 2011. godini, suglasnostiMinistarstva zatite okolia, prostornog ureenja, zatite okolia i graditeljstva Klasa: 350-02/11-11/57, Urbroj:531-06-11-02 od 08. prosinca 2011. godini, te lanka 26. Statuta Opine Raa (Slubene novine Opine Raa,br. 4/09), Opinsko vijee Opine Raa na sjednici odranoj 09. prosinca 2011. godine donijelo je

ODLUKU O DONOENJUPROSTORNOG PLANA UREENJA OPINE RAA

I. OPE ODREDBE

lanak 1.(1) Donosi se Prostorni plan ureenja Opine Raa (u daljnjem tekstu: Plan) kojeg je izradio struni izraivaURBIS 72 d.d. Pula.

lanak 2.(1) Plan se donosi za podruje Opine Raa.(2) Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima grafikog dijela Plana.(3) Ukupna povrina podruja obuhvata Plana iznosi 80,15 km2.

lanak 3.(1) Plan iz lanka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata Prostorni plan ureenja Opine Raa, br.elab. 5443,koji sadri tekstualni dio, grafiki dio i obvezne priloge Plana kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO:

ODREDBE ZA PROVOENJEOpe odredbe

1. Uvjeti za odreivanje namjena povrina na podruju opine2. Uvjeti za ureenje prostora2.1. Graevine od vanosti za Dravu i Istarsku upaniju2.2. Graevinska podruja naselja2.3. Izgraene strukture van naselja

3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti


2/86

SLUBENE NOVINE


5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina7. Postupanje s otpadom8. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli

9. Mjere provedbe plana9.1. Obveza izrade prostornih planova9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera10. Mjere za zatitu od prirodnih i drugih nesrea

B. GRAFIKI DIO:1. Koritenje i namjena povrina

1A. Prostori/povrine za razvoj i ureenje 1:250001B. Promet 1:250001C. Pota i telekomunikacije 1:25000

2. Infrastrukturni sustavi2A. Energetski sustav 1:25000

2B. Vodnogospodarski sustav 1:250003. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora3A. Podruja posebnih uvjeta koritenja 1:250003B. Podruja posebnih ogranienja u koritenju 1:250003C. Posebne mjere 1:25000

4. Granice graevinskih podruja na kopijama katastarskog plana prema katastarskim opinama4.0. K.O. KUNJ

Granice graevinskih podruja 1:50004.1. K.O. CERE

Granice graevinskih podruja 1:50004.2. - 14.2. - 2

K.O. MOST RAAGranice graevinskih podruja 1:5000

4.3. - 1

4.3. - 24.3. - 34.3. - 4

K.O. TRGET

Granice graevinskih podruja

Granice graevinskih podruja na Hrvatskoj osnovnoj karti

1:5000

1:100004.4. - 14.4. - 2

K.O. DIMINIIGranice graevinskih podruja 1:5000

4.5. - 14.5. - 24.5. - 3

K.O. SkitaaGranice graevinskih podruja 1:5000

4.6. K.O. PRKUNICAGranice graevinskih podruja 1:5000

C. OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA

I. OBRAZLOENJEII. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA IREG PODRUJAIII. STRUNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEENJAIV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POTIVANIH U IZRADI PLANAV. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MILJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMAVI. IZVJEA O PRETHODNOJ RASPRAVIVII. IZVJEA O JAVNOJ RASPRAVIVIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOENJA PLANAIX. SAETAK ZA JAVNOSTX. PODACI O PRAVNOJ OSOBI OVLATENOJ ZA OBAVLJANJE STRUNIH POSLOVA

PROSTORNOG UREENJA (STRUNI IZRAIVA: URBIS 72 d.d. PULA)


3/86

SLUBENE NOVINE


II. ODREDBE ZA PROVOENJE

OPE ODREDBE

lanak 4.(1) Plan je dugoroni i koordinirajui planski dokument, koji utvruje uvjete za ureenje podruja Opine Raa,

odreuje svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju graevinskog i drugog zemljita, zatituokolia te zatitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2020. godine.

lanak 5.(1) Planom se utvruju dugorone osnove organiziranja i ureivanja prostora u skladu s ciljevima i zadacimadrutveno - ekonomskog razvoja, a posebno:

- osnovna podjela prostora po namjeni,- sustav naselja s razmjetajem stanovnitva i funkcijama u tim naseljima,- prostorni raspored gospodarskih kapaciteta i drutvenih djelatnosti,- sustav infrastrukturnih koridora i graevina te njihovo povezivanje sa sustavom susjednih podruja,- mjere zatite i ouvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti,

-

mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli.

lanak 6.(1) Ovim Planom utvruje se koncepcija i organizacija prostora na podruju Opine Raa, smjernice i mjere zaprovoenje Plana i izradu prostornih planova ueg podruja, te prava i obveze subjekata u planiranju na podrujuOpine Raa.

lanak 7.(1) Odredbe ovog Plana uvjetuju primjenu propisa koji su u vrijeme njegove izrade vaei. U sluaju eventualnepromjene odreenog propisa primjenjuju se odredbe promijenjenog - odgovarajueg propisa.

lanak 8.(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ili odravanja navedeni u ovom Planu, kao i oni iz prostornog plana ireg

podruja, predstavljaju okvir za izradu prostornih planova ueg podruja ija se izrada uvjetuje ovim Planom i zautvrivanje uvjeta gradnje za zahvate u prostoru za koje se akti kojima se dozvoljava gradnja (lokacijske dozvole,rjeenja o uvjetima gradnje i drugi akti) mogu izdavati neposredno temeljem odredbi ovog Plana.(2) Uvjeti gradnje navedeni u ovom Planu, kao i oni iz prostornog plana ireg podruja, mogu se prostornimplanovima ueg podruja poblie odrediti i ograniiti (unutar okvira odreenih ovim Planom).

1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU OPINE

lanak 9.(1) Planom je obuhvaeno podruje Opine Raa u povrini od oko 80,15 km2 (povrina iskazana premagrafikom dijelu Plana), uz pretpostavku da ga je do 2010. godine naseljavalo 4.000 stalnih stanovnika, a da ega do 2015. naseljavati 4.100 stalnih stanovnika.

(2) U konanoj prostornoj distribuciji pojedinih namjena i aktivnosti, Plan je predvidio mjere kojima se razvitak uprostoru usmjerava u smislu ciljeva definiranih u fazi izrade Nacrta prijedloga Plana:- kvalitetnije koritenje prirodnih (posebno obala) i stvorenih (posebno spomenici kulture), vrijednosti

pojedinih prostornih cjelina,- odreenje veliine, strukture, kvalitete i kapaciteta turistike ponude shodno granici dopustivosti

optereenja obale, te sukladno odredbama Zakona koje se odnose na ureenje i zatitu zatienogobalnog podruja mora (ZOP-a),

- racionalizacija povrine graevinskog podruja,- precizno odreenje reima zatite voda, zatienog obalnog podruja mora (ZOP-a), uma, ostalih

osobito vrijednih dijelova prirode, poljoprivrednih tala, graditeljske batine, te svih prirodnih icivilizacijskih vrijednosti.

(3) Pri ispunjavanju ciljeva polazi se od opredjeljenja da se postojei i budui razvoj mora podrediti poboljanjukvalitete ivota. U daljnjem gospodarskom razvoju i koritenju prostora ne smiju biti dovedeni u pitanje prirodne

i druge osnove ivota, a niti vedjelomino dostignuti standard i kvaliteta ivota.


4/86

SLUBENE NOVINE


(4) Planom se odreuje sustav sredinjih naselja vezan za planirane sredinje funkcije i oekivani razvojstambenih i gospodarskih djelatnosti u njima.

lanak 10.

(1) Na podruju Op

ine Raa naselje gradskih osobina Raa, u konurbaciji s Krapnom, s planiranih 2.400stanovnika 2015. godine predstavlja opinsko sjedite razine podrunog i veeg lokalnog (malog razvojnog)

sredita, odnosno naselje II. ranga prema Prostornom planu Istarske upanije.(2) Naselja Koromano s planiranih 226 stanovnika, Trget s planiranih 47 stanovnika i Ravni s planiranih 65stanovnika do 2015. godine svrstavaju se u ostala naselja, odnosno naselja I. ranga prema Prostornom planuIstarske upanije (razvojno slabija naselja iz kategorije manjih lokalnih sredita).(3) Naselje Drenje s planiranih 47 stanovnika do 2015. godine svrstava se u ostala naselja, odnosno naselja nultogranga prema Prostornom planu Istarske upanije (manje lokalno sredite s najniim stupnjem integracijeprostora).(4) Prema znaaju u sustavu sredinjih naselja sva se ostala graevinska podruja svrstavaju u ostala naselja, ukojima e se neke funkcije, kao i osnovni usluni i opskrbni sadraji, realizirati u skladu s postojeimpotencijalima i programima eventualnih inicijatora.(5) Planirani okvirni broj stanovnika po naseljima je slijedei:

NAZIVSTATISTIKOG

NASELJA

POSTOJEIBROJSTANOVNIKA

2001.

PRETPOSTAVLJENIBROJ STANOVNIKA

2010.

PLANIRANIBROJSTANOVNIKA

2015.

1. BARBII 66 66 66

2. BRGOD 180 180 180

3. BROVINJE 91 91 91

4. CRNI 17 17 17

5. DRENJE 42 45 47

6. KOROMANO 226 226 226

7. KUNJ 85 85 858. LETAJAC 43 43 43

9. MOST RAA 91 91 91

10. POLJE 25 25 25

11. RAVNI 60 62 65

12. RAA; KRAPAN 1.859 2.313 2.400

13. SKITAA 11 11 11

14. SKVARANSKA 5 7 10

15. STANIOVI 49 54 59

16. SVETAMARINA

43 43 43

17. SVETI BARTUL 176 176 176

18.SVETI LOVRELABINSKI

55 55 56

19. TOPID 121 121 121

20. TRGET 47 47 47

21. TRGETARI 54 54 54

22. VIKOVII 187 187 187

SVEUKUPNO 3.533 4.000 4.100

lanak 11.


5/86

SLUBENE NOVINE


(1) Planom se odreuje namjena povrina i to:- podruja naselja

- graevinska podruja naselja- podruja gospodarske namjene

-

gra

evinska podruja proizvodne namjene - preteito industrijske (I1)- Tvornica vapna Most Raa

- Tvornica cementa Koromano- talije

- graevinska podruja proizvodne namjene - preteito zanatske (I2)- Vlaka- Beii- Stanje

- graevinsko podruje proizvodne namjene uzgajalite (akvakultura) (I3)- Trget

- graevinsko podruje poslovne namjene preteito trgovake (K2)- Most Raa

- graevinska podruja ugostiteljsko turistike namjene

-

Sveta Marina (T2 i T3)- Ravni (T1, T2 i T3)- Tunarica (T2 i T3)- turistiki punkt Krin (T2)

- podruja eksploatacijskog polja kamenoloma (E3)- podruja sportsko-rekreacijske namjene

- graevinsko podruje sportskog centra (R8)- Vikovii

- podruja poljoprivrednog tla iskljuivo osnovne namjene- osobito vrijedno obradivo tlo- vrijedno obradivo tlo- ostala obradiva tla

- podruja uma iskljuivo osnovne namjene

- uma gospodarske namjene- zatitna uma- ume posebne namjene

- podruja ostalog poljoprivredno tla, uma i umskog zemljita- graevinska podruja infrastrukturnih sustava (IS)

- Rasklopite Fonte Gaja- Izvorite Fonte Gaja- Luka Brica- Suha marina Brica- Marina Tunarica

- koridori javnih prometnih povrina- graevinska podruja groblja

- Sveti LovreLabinski

- Skitaa- Drenje- vodne povrine- morske povrine

- pomorski promet s plovnim putevima- sport i rekreacija- uzgajalite (akvakultura) (H)

lanak 12.(1) Graevinskim podrujima, prema ovim odredbama, smatraju se podruja namijenjena intenzivnoj izgradnji,koja ine Planom odreena podruja:- graevinska podruja naselja- graevinska podruja proizvodne namjene - preteito industrijske (I1)

- Tvornica vapna Most Raa- Tvornica cementa Koromano


6/86

SLUBENE NOVINE


- talije- graevinska podruja proizvodne namjene - preteito zanatske (I2)

- Vlaka- Beii

-

Stanje- graevinsko podruje proizvodne namjene uzgajalite (akvakultura) (I3)- Trget

- graevinsko podruje poslovne namjene preteito trgovake (K2)- Most Raa

- graevinska podruja ugostiteljsko turistike namjene- Sveta Marina (T2 i T3)- Ravni (T1, T2 i T3)- Tunarica (T2 i T3)- turistiki punkt Krin (T2)

- graevinsko podruje sportskog centra (R8)- Vikovii

- graevinska podruja infrastrukturnih sustava (IS)

-

Rasklopite Fonte Gaja- Izvorite Fonte Gaja- Luka Brica- Suha marina Brica- Marina Tunarica

- graevinska podruja groblja- Sveti LovreLabinski- Skitaa- Drenje

NASELJA

lanak 13.(1) Za razvoj naselja Planom su predviena graevinska podruja naselja i dijelova naselja. U graevinskimpodrujima naselja prostor je namijenjen prvenstveno gradnji graevina stambene namjene (zgradama), a zatim isvim drugim graevinama (zgradama) i sadrajima koji slue za zadovoljavanje potreba stanovnika zaodgovarajuim standardom ivota, te za radom, kulturom, rekreacijom i slinih potreba. U graevinskimpodrujima naselja postoji mogunost gradnje i ureenja graevina i ostalih zahvata zajednikih potreba, kao i zagradnju infrastrukturnih graevina i ureaja, u skladu s ovim Planom. U ovim e se podrujima, uz stambene,graditi i javne, drutvene, gospodarske graevine (zgrade), prometne i infrastrukturne graevine, uz uvjetouvanja ekoloke ravnotee naselja, cjelokupnog podruja opine i ireg prostora. U ovim e se zonama,takoer, graditi poljoprivredne graevine, graevine za smjetaj vozila i parkiralini prostori, te sportske irekreacijske graevine.(2) Stambena gradnja prvenstveno e se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgraene dijelove naseljaputem interpolacija, te rekonstrukcija postojeih graevina, s ciljem poveanja gustoe naseljenosti, te

racionalnosti izgraene strukture i komunalne infrastrukture.(3) U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi i graevine za povremeno stanovanje i odmor(vikendice) osim u graevinskim podrujima naselja Sveta Marina i Ravni, u kojima se manje od 50%postojeih stambenih jedinica koristi za stalno stanovanje.(4) U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi ugostiteljske smjetajne graevine:

- iz skupine hoteli (vrste hoteli, pansioni, prenoita ili slino), koje moraju odgovarati uvjetima izPravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupinehoteli (Narodne novine, br. 88/07, 58/08 i 62/09),

- iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj (vrsta kua za odmor), kojemoraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskihobjekata za smjetaj iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj (Narodnenovine, br. 49/08 i 45/09).

(5) U graevinskim podrujima naselja, obuhvaenim zatienim obalnim podrujem mora, ne mogu se planirati

zone za ugostiteljsko turistiku namjenu, ve se u njima mogu planirati iskljuivo pojedinane graevine zasmjetaj iz skupine hoteli (vrste hoteli) kapaciteta do 80 postelja. Graevine za smjetaj iz skupine hoteli


7/86

SLUBENE NOVINE


(vrste hoteli) moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardimaugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09).(6) U graevinskom podruju naselja Sveta Marina (u kojem se manje od 50% postojeih stambenih jedinicakoristi za stalno stanovanje), u pojasu najmanje 70m od obalne crte ne moe se graditi nova pojedinana ili vie

gra

evina osim gra

evina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadrajaugostiteljsko turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (luke i sl.) te

ureenje javnih povrina.(7) U graevinskim podrujima naselja Trget, Koromano i Sveta Marina mogu se graditi graevine i ureivatizemljite potrebni za funkcioniranje lukog podruja i luka, sukladno sveukupnim odredbama ovoga Plana.


8/86

SLUBENE NOVINE



9/86

SLUBENE NOVINE



10/86

SLUBENE NOVINE



11/86

SLUBENE NOVINE



12/86

SLUBENE NOVINE


GOSPODARSKA NAMJENA

lanak 14.(1) Graevinska podruja gospodarske namjene ralanjuju se na:

REDNIBROJ NAZIV GRAEVINSKOG PODRUJA POVRINA GRAEVINSKOGPODRUJA (ha)1. Graevinsko podruje proizvodne namjene - preteito industrijske

Tvornica vapna Most Raa (I1) 4,482. Graevinsko podruje proizvodne namjene - preteito industrijske

Tvornica cementa Koromano (I1) 22,733. Graevinsko podruje proizvodne namjene - preteito industrijske

talije (I1) 31,824. Graevinsko podruje proizvodne namjene - preteito zanatske

Vlaka (I2) 2,805. Graevinsko podruje proizvodne namjene - preteito zanatske

Beii (I2) 3,386. Graevinsko podruje proizvodne namjene - preteito zanatske

Stanje (I2) 3,017. Graevinsko podruje proizvodne namjene - uzgajalite

(akvakultura) Trget (I3) 2,008. Graevinsko podruje poslovne namjene - preteito trgovake Most

Raa (K2) 1,529. Graevinsko podruje ugostiteljsko turistike namjene Sveta Marina

(T2 i T3) 11,6810. Graevinsko podruje ugostiteljsko turistike namjene Ravni (T1,

T2 i T3) 36,0011. Graevinsko podruje ugostiteljsko turistike namjene Tunarica (T2

i T3) 8,1012. Graevinsko podruje ugostiteljsko turistike namjene Turistiki

punkt Krin (T2) 2,00UKUPNO 129,52

(2) U graevinskim podrujima gospodarske namjene ne mogu se graditi graevine koje naruavaju vrijednostiokolia, te pogoravaju uvjete ivota i rada u susjednim zonama i lokacijama.(3) U graevinskim podrujima gospodarske namjene mogu se, na samostalnim graevnim esticama ili nagraevnim esticama namijenjenim gradnji neke druge graevine, graditi i kolne, kolno-pjeake, servisne,pjeake i parkiraline povrine, povrine sportsko-rekreacijske namjene, te ureivati javne zelene povrine,sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema. U ovim se zonama mogu graditi i gra evine zasmjetaj vozila, kao i vieetane garae i parkiralini prostori.(4) Postojee graevine proizvodne namjene mogu se zadrati u naseljima, u okviru planiranih graevinskihpodruja naselja, uz mogunost njihove rekonstrukcije, ukoliko prostornim planom ueg podruja nije planiranonjihovo uklanjanje.

PROIZVODNA (PRETEITO INDUSTRIJSKA) NAMJENA (I1)

lanak 15.(1) Gradnja graevina proizvodne - preteito industrijske namjene koncentrirat e se u graevinskim podrujimagospodarske - proizvodne (preteito industrijske) namjene:

- Tvornica vapna Most Raa- Tvornica cementa Koromano- talije.

(2) Unutar graevinskih podruja gospodarske - proizvodne (preteito industrijske) namjene mogu se graditigraevine proizvodnih - industrijskih ili zanatskih djelatnosti (proizvodnja, preraivaka djelatnost, obrtnitvo,servisi i sl.), kao i graevine trgovake djelatnosti (skladita, hladnjae, trgovina na veliko i sl.), uslune ikomunalno servisne graevine, te potrebna infrastrukturna mrea i infrastrukturne graevine. Unutar

graevinskog podruja gospodarske - proizvodne (preteito industrijske) namjene talije mogu se graditi


13/86

SLUBENE NOVINE


graevine luke i brodograevne djelatnosti. U ovim graevinskim podrujima ne smiju se graditi graevine zaproizvodnju opasnih tvari prema posebnom propisu.(3) U graevinskom podruju gospodarske - proizvodne (preteito industrijske) namjene Tvornica cementaKoromano mora se osigurati kopneni dio luke posebne namjene - industrijske luke upanijskog znaaja. U ovom

gra

evinskom podruju mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, lukobrani, postavljati naprave i ure

aji zaprivez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slini radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajuim

propisima iz nadlenosti pomorstva.(4) U graevinskim podrujima iz stavka 1. ovog lanka ne mogu se graditi graevine (zgrade) stambene, niti

javne i drutvene namjene, niti se stambena namjena moe dozvoliti u dijelu graevine.

PROIZVODNA (PRETEITO ZANATSKA) NAMJENA (I2)

lanak 16.(1) Gradnja proizvodnih graevina koncentrirat e se u graevinskim podrujima gospodarske - proizvodne(preteito zanatske) namjene:

- Vlaka

-

Beii- Stanje

(2) Unutar graevinskih podruja gospodarske - proizvodne (preteito zanatske) namjene Vlaka, Beii i Stanjemogu se graditi graevine proizvodnih - zanatskih djelatnosti, kao i graevine trgovake djelatnosti (skladita,hladnjae, trgovina na veliko i sl.), uslune i komunalno servisne graevine, te potrebna infrastrukturna mrea ipratee infrastrukturne graevine. U ovim graevinskim podrujima ne smiju se graditi graevine za proizvodnjuopasnih tvari prema posebnom propisu.(3) Pojedinane graevine iz stavka 1. ove toke moi e se graditi i u ostalim naseljima, u okviru planiranihgraevinskih podruja naselja.(4) U graevinskim podrujima iz stavka 1. ove toke ne mogu se graditi graevine (zgrade) stambene, niti javnei drutvene namjene.

PROIZVODNA NAMJENA - UZGAJALITE (AKVAKULTURA) (I3)

lanak 17.(1) Za potrebe proizvodnog procesa uzgoja morskih organizama za ljudsku prehranu (ribe, osim plave ribe i/ilikoljke) Planom se odreuje izdvojeno graevinsko podruje Trget, namijenjeno uzgajalitu (akvakulturi) (I3).(2) Graevinsko podruje iz stavka 1. ovog lanka u funkciji je planiranih morskih podruja uzgajalita u zaljevuRaa. U njemu e se moi obavljati kopneni dio proizvodnog procesa uzgoja morskih organizama za ljudskuprehranu (ribe, osim plave ribe i/ili koljke) - iskrcaj, sortiranje, proiavanje, obrada, pakiranje, otprema,manipulativni prostor i drugi vezani sadraji.(3) Unutar graevinskog podruja iz stavka 1. ovog lanka mogua je gradnja graevina iskljuivo osnovnenamjene, bez mogunosti koritenja istih za stambene, trgovake, ugostiteljsko - turistike ili druge djelatnostikoje nisu povezane sa samim uzgojem, ulovom i obradom morskih organizama za ljudsku prehranu.

POSLOVNA NAMJENA - PRETEITO TRGOVAKA (K2)

lanak 18.(1) Za gradnju graevina poslovne namjene planira se graevinsko podruje gospodarske - poslovne, preteitotrgovake namjene Most Raa.(2) Graevinsko podruje iz stavka 1. ovog lanka namijenjeno je gradnji graevina trgovake, ugostiteljske iuslunih djelatnosti. U ovom graevinskom podruju mogu se ureivati i sportska i rekreacijska igralita,prometne povrine, te potrebne infrastrukturne graevine i infrastrukturna mrea. Graevine koje e se graditi uovom graevinskom podruju ne mogu biti stambene, niti imati prostorije stambene namjene.


14/86

SLUBENE NOVINE


UGOSTITELJSKO I TURISTIKA NAMJENA

lanak 19.(1) Koncentracija graevina ugostiteljske i turistike namjene naroito e se razvijati u podrujima definiranim

granicama gra

evinskih podruja gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti

ke, dok se pojedina

ne gra

evine ikompleksi ugostiteljske i turistike namjene mogu graditi i unutar graevinskih podruja naselja, sukladno lanku

13. ovih odredbi.(2) Graevinska podruja gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike ureuju se u skladu s odredbamaZakona koje se odnose na ureenje i zatitu zatienog obalnog podruja mora (ZOP).(3) Graevine (zgrade) koje e se graditi u graevinskim podrujima gospodarske namjene - ugostiteljskoturistike ne mogu biti stambene, niti imati prostorije stambene namjene, a niti se mogu koristiti za stalno ilipovremeno stanovanje odnosno odmor i rekreaciju (apartmanske graevine za trite, kue za odmor). Graevine(zgrade) koje e se graditi u ovim graevinskim podrujima ne mogu biti javne i drutvene namjene, osim ako seto omogui prostornim planom ueg podruja.(4) Kroz graevinska podruja gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike, koja se prostiru uz obalu duinomveom od 500 m (Sveta Marina, Ravni i Tunarica) mora se omoguiti najmanje po 1 javni cestovno-pjeakipristup do obale na svakih 500m, ija e se trasa i ostali uvjeti gradnje odrediti prostornim planom ueg podruja.

(5) U gra

evinskim podrujima gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti

ke Sveta Marina i Tunarica mogu segraditi graevine i ureivati zemljite potrebni za funkcioniranje luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja,

sukladno sveukupnim odredbama ovoga Plana.(6) U graevinskom podruju gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike Ravni moraju se graditi graevine iureivati zemljite potrebni za funkcioniranje luke posebne namjene upanijskog znaaja - sportske luke Ravni,sukladno sveukupnim odredbama ovoga Plana.(7) Unutar graevinskih podruja gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike moe se graditi potrebnainfrastrukturna mrea i pratee infrastrukturne graevine.

lanak 20.(1) Graevine ugostiteljske i turistike namjene koncentrirano e se graditi u slijedeim graevinskim podrujimagospodarske namjene - ugostiteljsko turistike:

- Sveta Marina (T2 i T3),

- Ravni (T1, T2 i T3),- Tunarica (T2 i T3),- Turistiki punkt Krin (T2).

lanak 21.(1) Graevinska podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene definiraju se ukupnim odredbama Planai dimenzioniraju sukladno planskim veliinama s optimalnim optereenjem prostora.(2) Ukupni planirani najvei smjetajni kapaciteti koji se temelje na receptivnim mogunostima pojedinihpodruja su slijedei:

Vrsta ugostiteljskogsmjetajaLOKACIJA

(graevinskapodruja)

Najveikapacitet(postelja)

Najveapovrina

(ha)

Gustoa(postelja/ha) Hotel

(T1)

Turistiko naselje

(T2)

Kamp

(T3)ZATIENO OBALNO PODRUJE MORA - graevinska podruja ugostiteljsko turistikenamjene

1 Sveta Marina 1.150 11,68 98 x x2 Ravni 1.800 36,00 50 x x x3 Tunarica 500 8,10 62 x x

UKUPNO 3.450 55,78 62IZVAN ZATIENOG OBALNOG PODRUJA MORA - graevinska podruja ugostiteljskoturistike namjene

4KRIN - turistikipunkt

150 2,00 75 x

UKUPNO 150 2,00 75

ZATIENO OBALNO PODRUJE MORA - graevinska podruja naselja5 TRGET 100 (naselje) ... x


15/86

SLUBENE NOVINE


6 KOROMANO 100 (naselje) xUKUPNO 200 (naselja) IZVAN ZATIENOG OBALNOG PODRUJA MORA - graevinska podruja naselja

10 RAA 200 (naselje) x

11OSTALANASELJAUKUPNO

200 (naselja) ... x

UKUPNO 400 (naselja) x

SVEUKUPNO 4.20057,78

(i naselja)

lanak 22.(1) Graevinska podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene s oznakom T1 (hotel) (Ravni)namijenjena su gradnji ugostiteljskih smjetajnih graevina - vrste hotel iz skupine hoteli, u kojima e segostima pruati usluge smjetaja i prehrane, a mogu se pruati i druge usluge u funkciji turistike potronje.(2) Ugostiteljske smjetajne graevine koje e se graditi u ovim graevinskim podrujima moraju odgovaratiuvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupinehoteli (Narodne novine, br. 88/07, 58/08 i 62/09), ali ne mogu imati prostorije apartmanskog tipa osim u okviruugostiteljske smjetajne graevine - vrste hotel kao njegov nuan smjetajni sadraj.

lanak 23.(1) Graevinska podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene s oznakom T2 (turistiko naselje) (SvetaMarina, Ravni, Tunarica i Turistiki punkt Krin) namijenjena su gradnji ugostiteljskih smjetajnih graevina -vrste turistiko naselje iz skupine hoteli, u kojima e se gostima pruati usluge smjetaja i prehrane, a mogu sepruati i druge usluge u funkciji turistike potronje.(2) Ugostiteljske smjetajne graevine iz stavka 1. ove toke moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika orazvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (Narodne novine,br. 88/07, 58/08 i 62/09), ali ne mogu imati prostorije apartmanskog tipa.

lanak 24.(1) Graevinska podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene s oznakom T3 (kamp) (Sveta Marina,Ravni i Tunarica) namijenjena su gradnji ugostiteljskih smjetajnih graevina - vrste kamp iz skupine kampovi idruge vrste objekata za smjetaj, u kojima e se gostima pruati usluge smjetaja i prehrane, a mogu se pruati idruge usluge u funkciji turistike potronje.(2) Ugostiteljske smjetajne graevine koje e se graditi u ovim zonama moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnikao razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smjetajnih objekata kampova iz skupine Kampovi idruge vrste objekata za smjetaj (Narodne novine, br. 175/03, 106/04, 12/06, 75/08 i 45/09).

lanak 25.(1) Ostale ugostiteljske graevine koje e se graditi u graevinskim podrujima gospodarske - ugostiteljskoturistike namjene moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskihobjekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (Narodne novine,

br. 82/07 i 82/09).lanak 26.

(1) U graevinskom podruju gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike (u zatienom obalnom podrujumora), u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne moe se graditi nova pojedinana ili vie graevina osimgraevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadraja ugostiteljsko turistikenamjene te ureenja javnih povrina, kao i graevina, ureaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbena moru.

lanak 27.(1) Podruja ueg obalnog pojasa iz lanka 26. ovih odredbi prostiru se uz morsku obalu i izmeu definiranihgraevinskih podruja, u dubini ne veoj od 100 m od morske obalne crte. Unutar tih podruja postoji mogunostureivanja povrina u funkciji turistike rekreacije.

(2) Pod ure

ivanjem povrina iz stavka 1. ovoglanka smatra se ure

ivanje i postavljanje pjea

kih puteva i trimstaza, odmorita, prirodnih plaa sa svim potrebnim zahvatima u skladu s Pravilnikom o vrstama morskih plaa i


16/86

SLUBENE NOVINE


uvjetima koje moraju zadovoljavati (Narodne novine, br. 50/95), informativnih ploa i putokaza, te i drugihslinih zahvata u prostoru, kao i graevina, ureaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru.(3) Svi navedeni zahvati ne smiju mijenjati znaajke krajolika u kojem se grade, a posebno se iskljuujemogunost iskrenja autohtonih i homogenih umskih povrina s ciljem izgradnje zahvata iz stavka 2. ovoglanka.

EKSPLOATACIJSKA POLJA KAMENOLOMA

lanak 28.(1) U podrujima za iskoritavanje mineralnih sirovina - eksploatacijskim poljima kamenoloma Most Raa iKoromano omoguava se eksploatacija kamena potrebnog iskljuivo za proizvodnju koja se odvija u kontaktnimgraevinskim podrujima proizvodne namjene - preteito industrijske Tvornica vapna Most Raa odnosnoTvornica cementa Koromano. Uz samo vaenje kamena na istoj lokaciji mogue je razvijati iskljuivo prateedjelatnosti sortiranja i obrade kamena (rezanje u blokove, separiranje tehniko graevnog kamena, separiranjeljunka i pijeska i priprema sirovine za daljnju proizvodnju). Eksploatacija se mora dovriti i devastiranopodruje sanirati u skladu s vaeim propisima iz oblasti rudarstva, a sanaciju provesti poumljavanjem

odgovarajuim biljnim vrstama.(2) U podruju iz stavka 1. ovog lanka mogue je postavljanje privremenih prenosivih graevina u funkciji

osnovne namjene koje mogu biti prikljuene na potrebnu infrastrukturu, ali ne i gradnja trajnih graevinavisokogradnje.

SPORT I REKREACIJA - SPORTSKI CENTAR

lanak 29.(1) Planirano podruje sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom odreuje kao graevinsko podrujesportsko-rekreacijske namjene - sportski centar Vikovii (R8), povrine 1,98 ha.(2) Pri planiranju i realizaciji sportskih i rekreacijskih sadraja u graevinskom podruju iz stavka 1. ovog lankapotrebno je zadovoljiti potrebe razliitih dobnih i interesnih skupina, a naroito:

- sport djece i mladei u procesu odgoja i obrazovanja,- natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignua,- sportska rekreacija graana do najstarije ivotne dobi,- kinezioterapija i sport osoba oteenog zdravlja i osoba s psihofizikim smetnjama u razvoju.

(3) U graevinskom podruju sportskog centra mogu se ureivati sportska i rekreacijska otvorena igralita stribinama te prateih graevina unutar kojih se mogu realizirati prostori za potrebe sportskih klubova.(4) U ovom graevinskom podruju mogu se graditi i sve druge vrste zahvata namijenjenih sportskim irekrecijskim aktivnostima, s prateim graevinama i sadrajima neophodnim za nesmetano funkcioniranje.Graevine (zgrade) koje e se u ovom graevinskom podruju graditi mogu biti i trgovake, ugostiteljske,uslune ili servisne namjene, ali ne i stambene niti smjetajne.(5) U graevinskom podruju iz stavka 1. ovog lanka mogu se graditi i ureivati prometne povrine, te potrebneinfrastrukturne graevine i infrastrukturna mrea, kao i postavljati potrebni kiosci i druge graevine gotovekonstrukcije i naprave privremenog karaktera, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turistikog smjetaja.

U ovom podruju mogu se graditi i javne kolne, kolno-pjeake, servisne, pjeake i parkiraline povrine, teureivati javne zelene povrine, sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema.

PODRUJA POLJOPRIVREDNOG TLA

lanak 30.(1) Podruja koja su ovim Planom predviena kao poljoprivredna mogu se koristiti iskljuivo na nain odreenvaeim Zakonom o poljoprivredi, Zakonom o poljoprivrednom zemljitu i ostalim propisima iz oblastipoljoprivrede.(2) Podruja koja su ovim Planom posebno namijenjena poljoprivrednim djelatnostima ne smiju se koristiti udruge svrhe, osim u sluajevima predvienim ovim odredbama. Planom je izvrena podjela poljoprivrednihpodruja, koja treba u potpunosti zatititi od nepoljodjelske namjene i neracionalnog iskoritavanja, na:

- osobito vrijedna obradiva tla,- vrijedna obradiva tla,


17/86

SLUBENE NOVINE


- ostala obradiva tla.

OSOBITO VRIJEDNA OBRADIVA TLA(3) Podruja osobito vrijednih obradivih tala namijenjena su iskljuivo obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, bezmogunosti gradnje bilo kakvih graevina na njima. Iznimno, na ovim podrujima mogu se graditi sve planirane

prometne graevine i infrastrukturne graevine i vodovi te drugi zahvati ija se realizacija omoguava ovimPlanom, kao i zahvati u funkciji provoenja agrotehnikih mjera ureenja zemljita, u skladu s vaeimpropisima iz oblasti poljoprivrednog zemljita.

VRIJEDNA I OSTALA OBRADIVA TLA(4) Podruja vrijednih obradivih tala i ostalih obradivih tala namijenjena su obavljanju poljoprivrednihdjelatnosti, s mogunou izgradnje na njima tovilita (farme), vinogradarsko-vinarskih i voarskih pogona,uljara i slinih graevina, te postavljanja staklenika i plastenika, kao i prateih ureaja, naprava i slino, a sve ufunkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Na ovim podrujima mogu se graditi i sve planirane prometnegraevine i infrastrukturne graevine i vodovi, kao i zahvati u funkciji provoenja agrotehnikih mjera ureenjazemljita, u skladu s vaeim propisima iz oblasti poljoprivrednog zemljita. Na ovim podrujima, ali iskljuivoizvan ovim Planom odreenog obalnog podruja mora i voda, mogu se graditi i stambeno-gospodarske graevine(zgrade) za vlastite potrebe i potrebe turizma na seoskim gospodarstvima, pod uvjetom da su u osnovnoj funkciji

obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Iznimno, na poljoprivrednom zemljitu I. i II. bonitetne klase mogu segraditi samo poljoprivredne graevine u iskljuivoj funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, bezmogunosti izgradnje prostorija za stanovanje i smjetaj, a poljoprivredno zemljite III., IV. i V. bonitetne klasene smije initi vie od 50% graevne estice namijenjene gradnji stambeno-gospodarske graevine (zgrade).(5) Gradnja graevina iz stavaka 3. i 4. ovog lanka omoguava se pod uvjetima iz ovog Plana i vaeegprostornog plana ireg podruja (Prostorni plan Istarske upanije), a u zatienom obalnom podruju mora iprema odredbama Zakona o prostornom ureenu i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)koje se odnose na ureenje prostora u zatienom obalnom podruju mora.

PODRUJA UMA

lanak 31.

(1) Podruja koja su ovim Planom predviena kao ume mogu se koristiti iskljuivo na nain odreen vaeimpropisima iz oblasti umarstva.(2) U planiranom umskom podruju ne mogu se graditi graevine, osim onih koje su dozvoljene vaeimZakonom o umama. Dokumentom prostornog planiranja na umi i/ili umskom zemljitu moe se planiratiizgradnja graevina sukladno lanku 37., 51., 55., 57. i 58. Zakona o umama.(3) Na podruju Opine Raa umska podruja Planom se dijele na:

- ume gospodarske namjene,- zatitne ume,- ume posebne namjene.

UME GOSPODARSKE NAMJENE(4) Podruja uma gospodarske namjene namijenjena su proizvodnji drva i drugih umskih proizvoda, u kojimase mogu graditi graevine potrebne za gospodarenje umom, te sve potrebne prometne graevine (pjeake ibiciklistike staze, interventni putevi, iare i sl.) i graevine i mree infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovogPlana.

ZATITNE UME(5) Podruja zatitnih uma ija je funkcija zatita poljoprivrednog i drugog zemljita, voda, erozionih zona,naselja i slino, namijenjena su uzgoju uma. U njima nije mogua nikakva gradnja osim graevina i mreainfrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog Plana.

UME POSEBNE NAMJENE(6) Podruja uma posebne namjene namijenjena su prvenstveno za odmor i rekreaciju. U njima e se uzgajatiuma, te ureivati pjeake i biciklistike staze s odmoritima, kao i interventni putevi, graevine i mreeinfrastrukture, u skladu s vaeim propisima o umama i uvjetima iz ovog Plana.


18/86

SLUBENE NOVINE


PODRUJA OSTALOG POLJOPRIVREDNOG TLA, UMA I UMSKOG ZEMLJITA

lanak 32.(1) Planom su predviena podruja ostalih poljoprivrednih tala, uma i umskog zemljita.

(2) Podruja ostalih poljoprivrednih tala, uma i umskog zemljita namijenjena su obavljanju poljoprivrednihdjelatnosti, odnosno uzgoju ume i proizvodnji drva i drugih umskih proizvoda, u skladu s katastarskom

kulturom na pojedinoj katastarskoj estici.(3) Namjena katastarskih estica ije katastarske kulture odgovaraju poljoprivrednom zemljitu istovjetna jenamjeni planiranih podruja obradivih tala i ostalih obradivih tala.(4) Namjena katastarskih estica sa umom kao katastarskom kulturom istovjetna je namjeni planiranih podrujauma gospodarske namjene, odnosno zatitnih uma ukoliko se zemljina estica nalazi unutar obalnog podrujautvrenog ovim Planom.(5) U podrujima ostalih poljoprivrednih tala, uma i umskog zemljita moe se graditi potrebna infrastrukturnamrea i pratee infrastrukturne graevine.

lanak 33.(1) Na podruju uma gospodarske namjene ili na podruju ostalih poljoprivrednih tala, uma i umskih

zemljita, moe se na cijelom podruju Op

ine Raa izgraditi sveukupno 3 gra

evine namijenjene rekreacijigraana, koje mogu biti:

- planinarski dom,- lovaka kua,- slina graevina.

(2) Graevine iz stavka 1. ovog lanka moraju biti meusobno udaljene najmanje 3 km, a planinarski dom morabiti izgraen na nadmorskoj visini iznad 350 m. Odvodnja otpadnih voda moe se rijeiti internim proistaem(biodisk) sa ispustom u teren preko upojnog bunara (ali iskljuivo izvan II. zone sanitarne zatite izvorita vodeza pie) ili zbrinjavanjem u sabirnoj jami, osim ukoliko se graevina nalazi u II., III. ili IV. zoni sanitarne zatite,kada graevina mora imati interni sustav proiavanja otpadnih voda. Zbrinjavanje otpadnih voda moe serijeiti i drukije, ukoliko se tako odredi vodopravnim uvjetima nadlenog tijela. Graevine mogu imati vlastituvodoopskrbu i izvor energije.

lanak 34.(1) Na cjelokupnom podruju Opine Raa mogu se poduzimati mjere smanjivanja tetnog djelovanja vode ivjetra (erozije) gradnjom graevina i realizacijom drugih potrebnih zahvata. Pri tome e se uvaavatiodgovarajui standardi i propisi, kao i pravila tehnike struke.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I PODRUJA LUKA

lanak 35.(1) Planirana podruja infrastrukturnih sustava ovim se Planom ralanjuju na:

- graevinska podruja infrastrukturnih sustava (IS)REDNIBROJ

NAZIV GRAEVINSKOG PODRUJAPOVRINA GRAEVINSKOG

PODRUJA (HA)

1. Rasklopite Fonte Gaja 4,432. Izvorite Fonte Gaja 1,623. Luka Brica 8,714. Suha marina Brica 17,525. Marina Tunarica 7,90

UKUPNO 40,18- ostale zahvate infrastrukturne namjene.

lanak 36.(1) Graevinska podruja infrastrukturnih sustava (IS) namijenjena su gradnji iskljuivo graevina prometa iinfrastrukture i prateih prostora za nadziranje funkcioniranja mrea i ureaja. Graevine koje e se graditi uovim graevinskim podrujima ne mogu biti stambene niti smjetajne, a niti mogu imati prostorije takve

namjene.(2) Graevinsko podruje rasklopita Fonte Gaja namijenjeno je gradnji graevina i ureaja za potrebe iskljuivoprijenosa elektrine energije.


19/86

SLUBENE NOVINE


(3) Graevinsko podruje izvorita vode za pie Fonte Gaja namijenjeno je gradnji graevina i ureaja za potrebeiskljuivo vodoopskrbe Opine Raa i ireg podruja.(4) Graevinsko podruje Luka Brica namijenjeno je gradnji tehnolokih graevina i ureaja za potrebe lukeotvorene za javni promet osobitog meunarodnog gospodarskog znaaja Raa-Brica i luke posebne namjene

upanijskog znaaja - marine Brica. U ovom gra

evinskom podru

ju mogu se graditi potporni i obalni zidovi,obale, lukobrani, postavljati naprave i ureaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slini radovi. U

ovom graevinskom podruju, u okviru marine Brica, mogua je gradnja i ureenje prateih ugostiteljskih,trgovakih, uslunih, servisnih, agencijskih, sportskih i zabavnih djelatnosti, kao i drugih obveznih sadrajauvjetovanih posebnim propisom iz podruja luka nautikog turizma. Sve aktivnosti moraju se uskladiti sodgovarajuim propisima iz nadlenosti pomorstva.(5) Graevinsko podruje Suha marina Brica namijenjeno je gradnji tehnolokih graevina i ureaja za potrebeluke posebne namjene dravnog znaaja - suhe marine Brica. U ovom graevinskom podruju mogu se graditipotporni i obalni zidovi, obale, lukobrani, postavljati naprave i ureaji za privez plovila i signalizaciju, teobavljati i drugi slini radovi. U ovom graevinskom podruju mogua je gradnja i ureenje prateihugostiteljskih, trgovakih, uslunih, agencijskih, sportskih i zabavnih djelatnosti, kao i drugih obveznih sadrajauvjetovanih posebnim propisom iz podruja luka nautikog turizma. Sukladno sveukupnim odredbama ovogaPlana u ovom graevinskom podruju mogu se graditi pratee graevine za popravak i odravanje plovila. Sve

aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajuim propisima iz nadlenosti pomorstva, kao i sa zahtjevima iuvjetima koje e tijelo nadleno za zatitu prirode iskazati u postupku ocjene prihvatljivosti suhe marine na ue

rijeke Rae, koje je kao podruje vano za divlje svojte i stanine tipove obuhvaeno nacionalnom ekolokommreom pod ifrom HR3000432.(6) Graevinsko podruje Marina Tunarica namijenjeno je gradnji tehnolokih graevina i ureaja za potrebeluke posebne namjene upanijskog znaaja - marine Tunarica. U ovom graevinskom podruju mogu se graditipotporni i obalni zidovi, obale, lukobrani, postavljati naprave i ureaji za privez plovila i signalizaciju, teobavljati i drugi slini radovi. U ovom graevinskom podruju mogua je gradnja i ureenje prateihugostiteljskih, trgovakih, uslunih, agencijskih, sportskih i zabavnih djelatnosti, kao i drugih obveznih sadrajauvjetovanih posebnim propisom iz podruja luka nautikog turizma. Sukladno sveukupnim odredbama ovogaPlana u ovom graevinskom podruju mogu se graditi pratee graevine za popravak i odravanje plovila. Sveaktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajuim propisima iz nadlenosti pomorstva.(7) Kopneni dio ostalih luka planiranih ovim Planom osigurava se na sljedei nain:

- luka otvorena za javni promet Trget planira se u graevinskom podruju naselja Trget,- luka otvorena za javni promet Tunarica planira se u graevinskom podruju ugostiteljsko turistikenamjene Tunarica,

- luka posebne namjene upanijskog znaaja - marina Tunarica planira se u graevinskom podrujuinfrastrukturnih sustava Tunarica,

- luka posebne namjene dravnog znaaja - industrijska luka Koromano planira se u graevinskompodruju proizvodne namjene Tvornica cementa Koromano,

- luka posebne namjene upanijskog znaaja - sportska luka Ravni planira se u graevinskom podrujuugostiteljsko turistike namjene Ravni,

- luka otvorena za javni promet Sveta Marina planira se u graevinskom podruju naselja Sveta Marinaodnosno graevinskom podruju ugostiteljsko turistike namjene Sveta Marina.

(8) Osim u podrujima koja su u grafikom dijelu Plana oznaena kao graevinska podruja infrastrukturnihsustava, graevine infrastrukture (mree, ureaji, objekti i drugi zahvati) mogu se graditi i u podrujima svih

drugih namjena, sukladno sveukupnim odredbama ovog Plana.

MORSKE POVRINE

lanak 37.(1) Planom je odreena namjena morskog akvatorija. More se prema namjeni razgraniava na:

- podruja pomorskog prometa s plovnim putevima- podruja sportsko rekreacijske namjene- podruja uzgajalita (akvakultura).


20/86

SLUBENE NOVINE


POMORSKI PROMET

lanak 38.(1) Morska podruja pomorskog prometa su:

-

luko podru

je Raa-Brica (djelomi

no u Op

ini Barban) s lukom Trget- luka Tunarica

- luka Koromano- luka Ravni- luka Sveta Marina- preostala povrina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300 m i vie.

(2) U akvatoriju podruja iz stavka 1. ovog lanka mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi ilukobrani, postavljati naprave i ureaji za privez plovila i signalizaciju, postavljati graevine, ureaji i instalacijepotrebni za odvijanje sigurne plovidbe, te obavljati i drugi slini radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti sodgovarajuim propisima o uvjetima koje moraju zadovoljiti planirani zahvati u prostoru, te s propisima osigurnosti plovidbe.(3) Ova morska podruja namijenjena su i prometu plovila prema posebnim vaeim propisima koji regulirajuproblematiku pomorskog prometa.

(4) U kopnenim podrujima (gra

evinskim podru

jima ili dijelovima gra

evinskih podru

ja) lu

kog podru

ja iluka iz stavka 1. ovog lanka, koje su definirane ovim Planom ili e se definirati prostornim planom ueg

podruja, graevine koje se grade mogu biti namijenjene samo obavljanju djelatnosti planiranih za te zone, te zadjelatnosti koje su u funkciji te zone.(5) Morski putevi su meunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s vaeim propisima osigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafikom dijelu Plana prikazani shematski.

lanak 39.(1) U skladu s vaeim propisima o morskim lukama u morskom podruju lukog podruja Raa-Brica akvatorijse moe namijeniti:

- morskoj luci otvorenoj za javni promet osobitog meunarodnog gospodarskog znaaja (Raa-Brica),- morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog znaaja (Trget), u kojoj se moe organizirati komunalni

privez sportskih i rekreativnih plovila graana najveeg kapaciteta 200 vezova u moru,

- morskoj luci posebne namjene dravnog znaaja, u kojoj e se obavljati djelatnosti nautikog turizma -suha marina Brica, najveeg kapaciteta 200 vezova u moru i 1.000 na kopnu,- morskoj luci posebne namjene upanijskog znaaja, u kojoj e se obavljati djelatnosti nautikog turizma

- marina Brica, najveeg kapaciteta 150 vezova u moru,- stalnom graninom pomorskom prijelazu dravnog znaaja II. kategorije Raa-Brica.

(2) U lukom podruju Raa-Brica postoji mogunost lociranja (postavljanja i sidrenja) privremenih zimskihsidrita za pontonske ureaje za plovne otpremne centre vezane za djelatnost uzgoja morskih organizama zaljudsku prehranu (ribe, osim plave ribe i/ili koljke) - uzgajalite (akvakultura). Mogunost lociranja (postavljanjai sidrenja) privremenih zimskih sidrita prestaje nakon izgradnje graevine za proiavanje, obradu i pakiranjena kopnu.(3) U lukom podruju Raa-Brica mogu se graditi potrebne graevine niskogradnje (obalni zidovi, obale,molovi, lukobrani i slini graevni elementi), postavljati naprave i ureaji za privez plovila i signalizaciju, teobavljati i drugi slini radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i

standardima za tu vrstu graevina. U njemu se moe oranizirati pomorski granini prijelaz sa svim potrebnimgraevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku.(4) Ovo morsko podruje namijenjeno je i prometu plovila prema posebnim vaeim propisima koji regulirajuproblematiku pomorskog prometa.(5) Realizacija zahvata suhe marine Brica mora se uskladiti sa zahtjevima i uvjetima koje e tijelo nadleno zazatitu prirode iskazati u postupku ocjene prihvatljivosti suhe marine na ue rijeke Rae, koje je kao podrujevano za divlje svojte i stanine tipove obuhvaeno nacionalnom ekolokom mreom pod ifrom HR3000432.

lanak 40.(1) U skladu s vaeim propisima o morskim lukama u morskim podrujima luka u Tunarici akvatorij se moenamijeniti:

- morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog znaaja, u kojoj se moe organizirati komunalni privezsportskih i rekreativnih plovila graana najveeg kapaciteta 100 vezova u moru,

- morskoj luci posebne namjene upanijskog znaaja, u kojoj e se obavljati djelatnosti nautikog turizma- marina, najveeg kapaciteta 200 vezova u moru.


21/86

SLUBENE NOVINE


(2) U skladu s vaeim propisima o morskim lukama u morskom podruju luke u Koromanu akvatorij se moenamijeniti:

- morskoj luci posebne namjene dravnog znaaja - industrijskoj luci, u kojoj e se obavljati pomorskipromet povezan s industrijskim djelatnostima.

(3) U skladu s vaeim propisima o morskim lukama u morskom podru

ju luke u Ravnima akvatorij se moenamijeniti:

- morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog znaaja, u kojoj se moe organizirati komunalni privezsportskih i rekreativnih plovila graana najveeg kapaciteta 100 vezova u moru.

(4) U skladu s vaeim propisima o morskim lukama u morskom podruju luke u Svetoj Marini akvatorij semoe namijeniti:

- morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog znaaja, u kojoj se moe organizirati komunalni privezsportskih i rekreativnih plovila graana najveeg kapaciteta 100 vezova u moru.

(5) Morska podruja iz ove toke namijenjene su i prometu plovila prema posebnim vaeim propisima kojireguliraju problematiku pomorskog prometa.

lanak 41.(1) Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju graevinama infrastrukture (lukobrani, molovi,

pristanita i slino), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se graditi i u prostoru postoje

eg akvatorija.Gore navedeno moe se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna.

lanak 42.(1) Planom se propisuju najvei dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautikog turizma napodruju Opine Raa:

Broj vezova u moru Broj vezova na kopnuSuha marina Brica 200 1.000Marina Brica 150 /Marina Tunarica 200 /Ukupno 550 1.000

lanak 43.(1) Planom se propisuju potrebne povrine kopnenog dijela i akvatorija morskih luka posebne namjene - lukanautikog turizma na podruju Opine Raa:

NAJVEIKAPACITET

POTREBNA POVRINALOKACIJA

VRSTALUKE

More Kopno More Kopno Ukupno

BROJ PLOVILAPO HEKTARU

POVRINEAKVATORIJA

BRICASuha marina(nova)

200 1.0004,1 ha

17,52 ha14,1 do21,62 ha

49

BRICAMarina(nova)

150 / 3,1 ha 2,00 ha5,1 do 7,0

ha48

TUNARICAMarina(nova)

200 / 4,1 ha 7,90 ha11,0 do13,0 ha

49

(2) Potrebna povrina kopnenog dijela iz tablice u stavku 1. ovog lanka osigurat e se:- za suhu marinu Brica u graevinskom podruju infrastrukturnih sustava Suha marina Brica,- za marinu Brica u graevinskom podruju infrastrukturnih sustava Luka Raa-Brica,- za marinu Tunarica u graevinskom podruju infrastrukturnih sustava Tunarica.

SPORT I REKREACIJA

lanak 44.(1) Morske zone sporta i rekreacije proteu se u pojasu od 300 m uz morsku obalu, osim u morskim zonamapomorskog prometa i uzgajalita (akvakulture).(2) irina morskog pojasa sporta i rekreacije odreuje se temeljem posebnog odgovarajueg propisa i postupka.Shodno tome u ovom pojasu iskljuuje se mogunost prometa odreenih kategorija plovila.(3) Morske zone sporta i rekreacije namijenjene su ureenju plaa, prema vaeim propisima o vrstama morskihplaa i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama sporta i rekreacije uz graevinska podruja


22/86

SLUBENE NOVINE


ugostiteljsko turistike namjene, ukoliko je plaa ureena, za rekreacijske potrebe mogu se graditi potpornizidovi, obale, obalni zidovi i sunalita, postavljati naprave za rekreaciju i zabavu te obavljati i drugi sliniradovi, ukoliko se to omogui prostornim planovima uih podruja.

UZGAJALITE (AKVAKULTURA) (H)

lanak 45.(1) Uzgoj morskih organizama za ljudsku prehranu (ribe, osim plave ribe i/ili koljke) moe se odvijati u zaljevuRaa, na dijelu morskog podruja prikazanom u grafikom dijelu Plana.(2) Na dijelu morskog podruja iz stavka 1. ovog lanka mogu se privremeno postavljati i sidriti potrebnenaprave, ureaji te druga oprema tehnoloki potrebna za obavljanje osnovne djelatnosti. Ova morska podrujanamijenjena su i prometu plovila, prema posebnim vaeim propisima koji reguliraju problematiku pomorskogprometa.

VODNE POVRINE

lanak 46.(1) Rijeka Raa koja je u grafikom dijelu Plana oznaena kao vodna povrina, ali i drugi potoci, bujice, kanali iostale stvarne vodne povrine kojima u grafikom dijelu Plana nije posebno odreena namjena, prvenstveno sunamijenjene odvodnji slivnih voda s podruja Opine Raa, kao dio sustava odvodnje ireg podruja Istarskeupanije.

lanak 47.(1) Rijeka Raa koja je u grafikom dijelu Plana oznaena kao vodna povrina, ali i drugi potoci, bujice, kanali iostale stvarne vodne povrine i bujice koje u grafikom dijelu Plana nisu oznaene, mogu se ureivati izgradnjomobalnog zida ili nasipa, te postavljanjem ureaja i naprava za regulaciju protoka. Pri tome se mora uvaavatizatitni pojas koji e sluiti za nesmetan prolaz, odravanje i intervencije u vodnoj povrini, u kojemu se ne smijuosnivati graevne estice, a ija je irina odreena vaeim propisima o vodama (20 m obostrano, mjereno od

ruba korita, za vodotoke ureene nasipima, odnosno 6 m obostrano, mjereno od vanjskog ruba ureajnegraevine, za vodotoke ureene vrstim graevinama).(2) Radi preciznijeg utvrivanja koridora sustava ureenja vodotoka i zatite od bujinih voda, planira se za svevodotoke utvrditi inundacijski pojas, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrivanja javnog vodnog dobra ivodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz grafikog dijela ovoga Plana, uz odredbestavka 1. ovog lanka.

lanak 48.(1) Svi vodotoci se mogu premoivati prometnicama i infrastrukturom. Svi zahvati u vodnim povrinama morajuse obavljati na nain da se ne smanjuje protonost vodotoka. Sve takve aktivnosti obavljati uz suradnju sHrvatskim vodama.

GROBLJA

lanak 49.(1) Graevinska podruja groblja su:

REDNIBROJ

NAZIV GRAEVINSKOG PODRUJAPOVRINA GRAEVINSKOG

PODRUJA (HA)1. Sveti LovreLabinski 0,352. Skitaa 0,183. Drenje 0,31

UKUPNO 0,84(2) Sva Planom odreena groblja definirana su vepostojeim grobljima, koja se planiraju proiriti na susjednozemljite.

(3) Gra

evinska podruja groblja namijenjena su ukopu umrlih osoba, uz provo

enje postupka odre

enihvaeim propisima i obiajima.


23/86

SLUBENE NOVINE


(4) Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi graevine visokogradnje, u skladu sobvezama iz vaeeg Zakona o grobljima, Pravilnika o grobljima, kao i posebnog odgovarajueg propisa ogrobljima Opine Raa.

VJETROELEKTRANE, KIOSCI, LOVITA, POSEBNA NAMJENA

lanak 50.(1) Na dijelu podruja ija je namjena odreena kao ume te ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite unaseljima Skitaa i Brovinje, ovim Planom omoguava se gradnja vjetroelektrana kao dijela sustava koji seprotee i na podruje Grada Labina, ali iskljuivo u zonama oznaenim u grafikom dijelu Plana za tu dodatnunamjenu.(2) Vjetroelektrane nije mogue izgraditi na podrujima zatienim i predloenim za zatitu temeljem Zakona ozatiti prirode, te krajobraznih vrijednosti odreenih ovim Planom. Vjetroelektrane takoer nije mogue izgraditi:

- na podrujima poznatih koridora preleta ptica,- u krugu poznatih kolonija imia,- na podrujima vrijednim za opstanak navedenih vrsta,

-

na podrujima ugroenih i rijetkih staninih tipova,- na podrujima ekoloke mree ukoliko su ciljevi ouvanja ugroeni i rijetki tipovi stanita odnosno

stanita neophodna za opstanak ugroenih i rijetkih biljnih i ivotinjskih vrsta (posebice ptica i imia).(3) Osim vjetroelektrana, na podruju Opine Raa omoguava se i stimulira izgradnja postrojenja za proizvodnjuelektrine energije s tehnologijama koje koriste alternativne (obnovljive) izvore energije, s uvjetima gradnjeprema sveukupnom prostornom rjeenju i ovim odredbama, pri emu je potrebno uvaavati odredbu stavka 2.ovog lanka, kao i druge uvjete zatite iz vaeih propisa o zatiti prirode.

lanak 51.(1) Na podruju Opine Raa mogu se postavljati kiosci i druge graevine gotove konstrukcije, te napraveprivremenog karaktera, prema odredbama ovog Plana, na lokacijama odreenim posebnim propisom OpineRaa.(2) Kioskom i graevinom gotove konstrukcije, prema ovim odredbama, smatra se prenosivi, atestirani, tipski

proizvod, pogodan za obavljanje trgovake, zanatske, uslune, izlobene, zabavne, ugostiteljske i slinedjelatnosti, koji mora udovoljavati zahtjevima vaeeg Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodnenovine, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i drugih odgovarajuih propisa. Proizvod mora biti suvremenooblikovan, uz upotrebu kvalitetnih, trajnih materijala, boja i detalja.(3) Napravom privremenog karaktera, prema ovim odredbama, smatra se odgovarajui prenosivi prirunoizraeni ili tipski proizvod (tand, tezga, vitrina i automat, suncobran, tafelaj, stol i/ili stolica, pano i slino) kojise koristi za sezonsku ili prigodnu prodaju robe ili pruanje usluga.

lanak 52.(1) Na podruju Opine Raa postoje uvjeti za formiranje lovita. Oblik i veliina lovita, njegov poloaj uprostoru i odnos prema podrujima drugih planiranih namjena, kao i vrsta i nain izvoenja zahvata u prostorupotrebnih radi njegovog funkcioniranja odreivat e se temeljem vaeeg zakona o lovu, drugih odgovarajuihpropisa i ukupnih odredbi ovog Plana.

(2) U lovitu se ne mogu graditi graevine (zgrade) stambene namjene, niti gospodarske-ugostiteljsko turistikenamjene u kojima bi se pruala usluga smjetaja gostiju, niti se te namjene mogu dozvoliti u dijelu graevine.

lanak 53.(1) Interes obrane Republike Hrvatske obuhvaen je odreivanjem prostora dvaju maskirnih vezova u zaljevuRaa - uvala Tunarica (maskirni vez 1 i 2), ucrtavanjem na kartografskim prikazima broj 1.A i 3.B Plana.

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

lanak 54.(1) Ureivanje prostora, bilo izgradnjom graevina ili ureenjem zemljita, te obavljanje drugih radova napovrini, odnosno iznad ili ispod povrine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s

postavkama koje proizlaze iz ovog Plana, a unutar ZOP-a posebno i u skladu s odredbama Zakona o prostornom


24/86

SLUBENE NOVINE


ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) koje se odnose na ureenje i zatituzatienog obalnog podruja mora (ZOP-a).

lanak 55.

(1) Ukoliko drugim propisima nije propisano drugaije osnovni elementi uvjeta gradnje su:- oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru,

- namjena graevine,- gradivi dio graevne estice (veliina i povrina graevine),- oblikovanje graevine,- ureenje graevne estice,- nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na javnu prometnu povrinu i

infrastrukturu,- nain spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli,- drugi elementi vani za zahvat u prostoru.

2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I ISTARSKU UPANIJU

lanak 56.(1) Na podruju Opine Raa mogu se identificirati postojei i budui zahvati u prostoru od vanosti za Dravu,za koje akt kojime se dozvoljava gradnja (lokacijsku, graevnu dozvolu) izdaje Ministarstvo zatite okolia,prostornog ureenja i graditeljstva.(2) Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od znaaja za Dravu, s konkretnim zahvatima omoguenim ovimPlanom:

PROIZVODNE GRAEVINE- tvornica cementa Koromano (postojea)- tvornica vapna Most Raa (postojea)

Prometne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijamaPomorske graevine:

- luka otvorena za javni promet - meunarodna- Raa-Brica (postojea)

- luke posebne namjene:- suha marina Brica (nova)- industrijska luka TC Koromano (postojea)

- stalni granini pomorski prijelazi:- Raa-Brica II. kategorije (postojei),eljeznike graevine:

- pruge:- Lupoglav - talije II. reda (postojea),

Cestovne graevine:- dravna cesta D66 Pula - Rijeka (postojea),- dravna cesta D419 Most Raa - Brica (postojea)

VODNE GRAEVINE S PRIPADAJUIM OBJEKTIMA, UREAJIMA I INSTALACIJAMAGraevine sustava melioracijske odvodnje s poljoprivrednih povrina- sustav epipolje - Raa - Krapansko polje (postojei)Graevine za koritenje voda - vodozahvati vei od 100l/s- vodozahvat Sv. Anton (novi)- vodozahvat jamskih voda Tupljak i Ripenda s ureajima za proiavanje (novi)- vodozahvati vode za navodnjavanje Raa, Krapansko polje (novi)

ENERGETSKE GRAEVINE S PRIPADAJUIM OBJEKTIMA, UREAJIMA I INSTALACIJAMAElektroenergetske graevine- prijenosni dalekovod 2x220kV TE Plomin - Guran (novi)

Graevine za transport plina- magistralni plinovod za meunarodni transport DN500 radnog tlaka 75 bara Pula - Labin - Kran - Vikovo

(postojei)- potencijalna trasa meunarodnog plinovoda na dionici LNG Brica/Koromano - MRS Labin (u istraivanju)- LNG terminal Koromano, Brica (lokacije u istraivanju)


25/86

SLUBENE NOVINE


GRAEVINE I KOMPLEKSI ZA POTREBE OBRANE- zaljev Raa - uvala Tunarica (maskirni vez 1 i 2)

lanak 57.

(1) Temeljem Prostornog plana Istarske upanije na podruju Op

ine Raa mogu se identificirati postoje

i ibudui zahvati u prostoru od vanosti za Istarsku upaniju.

(2) Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od vanosti za Istarsku upaniju, te navode omogueni zahvati napodruju Opine Raa:

GRAEVINE DRUTVENIH DJELATNOSTIGraevine socijalne skrbi- dom za starije osobe u Rai (postojei)Graevine sporta i rekreacije- svi polivalentni sportsko rekreacijski kompleksi povrine vee od 2 ha

PROMETNE GRAEVINE S PRIPADAJUIM OBJEKTIMA, UREAJIMA I INSTALACIJAMAPomorske graevine- luke otvorene za javni promet - lokalne

- Trget (postojea)- Tunarica (postojea)- Sveta Marina (postojea)

- luke posebne namjene- luka nautikog turizma - marina Brica (nova)- marina Tunarica (nova)- sportska luka Ravni (nova)

Cestovne graevine- upanijske ceste (Most Raa - Podpian - mogua /varijantna/ trasa u ispitivanju; 5103 Labin - Koromano

i 5177 odvojak Tunarica; 5081 Labin - Ravni i 5173 odvojak Sveta Marina)

GRAEVINE ZA VODOOPSKRBU- podsustav Vodovoda Labin sa svim pripadajuim mreama i ureajima, osim vodocrpilita

GRAEVINE SUSTAVA ODVODNJE- svi sustavi odvodnje s pripadajuim objektima, mreama i instalacijama, koji osiguravaju odvodnju iproiavanje otpadnih voda za vie od 2.000 ES

ELEKTROENERGETSKE GRAEVINE S PRIPADAJUIM OBJEKTIMA, UREAJIMA IINSTALACIJAMA- transformacijske stanice napona 110/20kV (Koromano i Raa)- distribucijski dalekovod 2x110kV (TE Plomin - Labin - ijana)

GRAEVINE ZA POSTUPANJE S OTPADOM- Graevine za obradu energetski vrijednog industrijskog otpada - TC Koromano

EKSPLOATACIJSKA POLJA MINERALNIH SIROVINA PLANIRANA OVIM PLANOM (E3)

lanak 58.(1) Uvjeti gradnje za graevine iz lanaka 56. i 57. odreuju se aktom kojime se dozvoljava gradnja (lokacijskadozvola, rjeenje o uvjetima gradnje i drugi akt) na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana uegpodruja, uvaavajui tehniko tehnoloke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajue za pojedinizahvat u prostoru.

2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

OPE ODREDBE

lanak 59.(1) Naselja se na podruju Opine Raa, u skladu s postavkama ovog Plana i potrebama njihovog razvoja, mogu

izgra

ivati samo u gra

evinskom podruju naselja koje je ovim Planom prikazano dvojako - kao neizgra

eni iizgraeni dio. Istovjetni nain ureivanja prostora primjenjivat e se kako za neizgraeni dio graevinskog

podruja, tako i za izgraeni dio osim kada je ovim odredbama odreeno drugaije.


26/86

SLUBENE NOVINE


(2) Veliina graevinskog podruja za naselje ili dijelove naselja odreuje se ovisno o planiranom brojustanovnika, planiranim centralnim funkcijama u naselju i drugim namjenama prostora, a unutar ZOP-a i sukladnoodredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) koje seodnose na ureenje i zatitu zatienog obalnog podruja mora (ZOP-a).

(3) Ovim Planom odre

ena su gra

evinska podruja naselja i dijelova naselja,

ije su detaljne granice utvr

ene ugrafikom dijelu Plana, na katastarskoj podlozi.

lanak 60.(1) Gradivim dijelom graevne estice, prema ovim odredbama, smatra se dio graevne estice u kojega semoraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na graevnoj estici kroz sve nadzemne i podzemne etae,i to osnovne graevine i pomonih graevina.(2) Definicija gradivog dijela graevne estice, u smislu odredbi ovog Plana, u potpunosti odgovara definicijizemljita pod graevinom utvrenoj Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, odnosno odgovarajuim podzakonskimpropisom.(3) Graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Popk,Po, S, Pr, K, Pk) ukljuivo povrine loe, balkone i terase, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u

koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

lanak 61.(1) Koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) je odnos izgraene povrine zemljita pod graevinom iukupne povrine graevne estice. Zemljite pod graevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih inatkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, na graevnu esticu, ukljuivi i terase u prizemljugraevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etae. Izgraenost graevne estice je koeficijent izgraenostigraevne estice izraen u postotnom odnosu.(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, otkrivene terase u prizemlju graevine koje se izvode na nivou terena ili sus podzidom visine do 0,60 m, ne moraju biti smjetene unutar gradivog dijela graevne estice i ne uraunavajuse u izgraenost graevne estice.

lanak 62.

(1) Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih proizvoda sazajednikim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehniko -tehnoloka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao graenjem,ako se njime mijenja nain koritenja prostora.(2) Postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta isvaka druga graevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednaena.(3) Graevina s utjecajem na okoli je svaka graevina za koju je prema propisima o zatiti okolia obveznaprocjena utjecaja na okoli.(4) Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodnouklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina iutjecaj na okoli dotadanje graevine.(5) Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljakai stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine (trafostanice,

pothodnici, mostovi i sl. graevine). Zgrada ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2

i zgrada zaobavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2su zgradeu iju se graevinsku (bruto) povrinu uraunavaju i povrine svih drugih graevina ako se grade na istojgraevinskoj estici.

lanak 63.(1) Stambenom graevinom (zgradom), prema ovim odredbama, smatra se graevina koja je u cjelini ili veimdijelom namijenjena stanovanju.(2) Graevinom gospodarske namjene, prema ovim odredbama, smatra se graevina koja je u cjelini ili veimdijelom namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene.(3) Uvjeti gradnje za smjetajnu graevinu ugostiteljsko turistike namjene vrste kua za odmor, koja e segraditi unutar graevinskih podruja naselja sukladno lanku 13. ove odluke, ovisno o obujmu graevine koji seomoguuje ovim odredbama, utvrdit e se kao za jednoobiteljsku graevinu, obiteljsku kuu ili vieoobiteljsku

graevinu.


27/86

SLUBENE NOVINE


(4) Pomonom graevinom, prema ovim odredbama, smatra se graevina za smjetaj vozila - garaa, spremite,drvarnica, bazen i slina graevina koja ne predstavlja ureenje okunice, a koja se kao samostalna gradi nagraevnoj estici namijenjenoj gradnji osnovne graevine neke druge namjene. Pomonom graevinom smatra sei cisterna, spremnik, sabirna jama - izvan zatienog obalnog podruja mora i slina graevina, ukoliko njena

visina na najnioj toki kona

no zaravnatog terena uz gra

evinu premauje 1 m. Pomo

nom gra

evinom smatrase i poljoprivredna graevina iz stavka 5. ovog lanka kada se gradi na graevnoj estici namijenjenoj gradnji

stambene osnovne graevine (zgrade).(5) Poljoprivrednom graevinom, prema ovim odredbama, smatra se graevina za stoarsku, peradarsku i slinuproizvodnju, skladite repromaterijala i proizvoda, spremite za poljoprivredne strojeve i alat, pelinjaci,staklenici, plastenici i slino, kada se gradi na vlastitoj graevnoj estici.(6) Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica graevne estice prema dodirnojprometnoj povrini. Graevna estica moe imati 1 ili vie regulacijskih pravaca.(7) Graevnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra zamiljeni pravac kojim se odreuje poloajgraevine na graevnoj estici na nain da se na njega naslanjaju najmanje 2 najistaknutije toke proelja.

lanak 64.(1) Gradnja (graenje) je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski,

zavrni, te ugradnja gra

evnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova gra

evina, rekonstruira,uklanja i odrava postojea graevina.

lanak 65.(1) Interpolacijom se, prema ovim odredbama, smatra gradnja:a) graevine visokogradnje koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postojee i planirane graevine

visokogradnje - ugraena graevina,b) graevine visokogradnje koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojee i planirane graevine

visokogradnje - poluugraena graevina.

lanak 66.(1) Rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova kojima se utjee na ispunjavanje bitnihzahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost postojee graevine s lokacijskim uvjetima u

skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenjeradova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.).(2) Odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova radi ouvanja bitnih zahtjeva za graevinutijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima jeizgraena.(3) Uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezinog dijela s mjesta gdjese nalazi, ukljuivo i zbrinjavanje zateenog otpada u graevini i na graevnoj estici, te graevnog materijala iotpada nastalog razgradnjom graevine, te dovoenje graevne estice odnosno zemljita na kojemu se nalazilagraevina u uredno stanje.

lanak 67.(1) Graevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupoarni zidminimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupoarni zid mora presijecati itavo

krovite.

lanak 68.(1) Odredbe lanaka 60., 61., 62., 63., 64., 65., 66. i 67. primjenjuju se i kod izrade odnosno provoenja drugihprostornih planova i odluka, ukoliko je u istima odreena drugaija primjena, a ukoliko zakonom ili drugimpropisima nije odreeno drugaije.

OBLIK I VELIINA GRAEVNE ESTICE

lanak 69.(1) Oblik i veliina graevne estice odreuju se imajui u vidu namjenu i vrstu graevina ija se gradnja na tojestici planira, javnu prometnu povrinu s koje se osigurava pristup na graevnu esticu, susjedne graevneestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljita, katastarsko i zemljino knjino stanje zemljita, posebne

uvjete graenja i druge elemente od znaaja za odreivanje oblika graevne estice. Oblik i veliina graevneestice odreuju se sukladno svim odgovarajuim vaeim propisima.


28/86

SLUBENE NOVINE


lanak 70.(1) Veliina graevne estice, odreena u skladu s lankom 69. ove odluke, mora zadovoljavati slijedee uvjete:- kod graevina (zgrada) stambene namjene - jednoobiteljskih graevina, obiteljskih kua i vieobiteljskih

gra

evina te kua za odmor sukladno

lanku 13. ove odluke:- slobodnostojee graevine - najmanje 300 m2

- najvie 3.000 m2- poluugraene graevine - najmanje 200 m2

- najvie 2.000 m2- ugraene graevine - najmanje 120 m2

- najvie 1.000 m2- kod graevina (zgrada) stambene namjene - viestambenih graevina:

- slobodnostojee graevine - najmanje 900 m2- najvie 10.000 m2

- poluugraene graevine - najmanje 600 m2- najvie 6.000 m2

- ugraene graevine - najmanje 300 m2

- najvie 3.000 m2

- kod graevina (zgrada) javne i drutvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske, kolske,visokokolske, kulturne, vjerske i sline graevine):

- slobodnostojee i poluugraenegraevine

- najmanje 900 m2- najvie 30.000 m2

- ugraene graevine - najmanje 600 m2- najvie 3.000 m2

- kod graevina (zgrada) gospodarske namjene - poslovne (uslune, trgovake, komunalno-servisne), te zanatskei sline graevine:

- slobodnostojee i poluugraenegraevine



- kod graevina gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike (skupina "hoteli" vrsta hoteli i sline graevine):- slobodnostojee i poluugraenegraevine



- kod graevina poljoprivredne namjene (poljoprivrednih kompleksa):- najmanje 900 m2- najvie 30.000 m2

- kod sportskih graevina i kompleksa:- najmanje 300 m2- najvie 20.000 m2

- kod pojedinanih garaa na zasebnim graevnim esticama, za smjetaj najvie 2 osobna vozila koje se grade nazasebnim graevnim esticama:

- najmanje 20 m2

- najvie 50 m2

NAMJENA GRAEVINE

lanak 71.(1) U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi graevine (zgrade) stambene namjene, te graditi igraevine (zgrade) javne i drutvene, odnosno gospodarske namjene na vlastitoj graevnoj estici.(2) U graevinama (zgradama) stambene namjene mogu se graditi i prostorije gospodarske namjene, u manjemdijelu ukupne povrine graevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.(3) U graevinama (zgradama) stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i drutvene namjene(upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske i kulturne), pod uvjetima iz lanka 72. ove odluke.


29/86

SLUBENE NOVINE


(4) U graevinama (zgradama) javne i drutvene, odnosno gospodarske namjene mogu se graditi i prostorijestambene namjene u manjem dijelu ukupne povrine graevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih(stambenih i poslovnih) jedinica.

lanak 72.(1) U okviru gospodarske namjene obavljat e se uslune, trgovake, ugostiteljsko turistike i sline djelatnosti

koje svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premauju dozvoljene vrijednosti emisija tetnih tvari iutjecaja u okoli za stambene zone, sukladno vaeim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode), te poduvjetom da na svojoj vlastitoj graevnoj estici ostvaruju mogunost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.U naseljima za koje nije donesen prostorni plan ueg podruja, to znai da u njima nije izvrena podjela prostorapo pojedinim namjenama, gospodarske djelatnosti koje se u tim naseljima ne smiju obavljati su sljedee:

- industrijske i obrtnike - proizvodnja ili pakiranje kemijskih sredstava za posebnu ili opu uporabu,kemijska obrada metala ili nemetala, proizvodnja graevinskih materijala ili ugradbenih elemenata,proizvodnja mesa i suhomesnatih proizvoda, proizvodnja i prerada sirove koe, gume, plastinih masa,tekstila, prediva, papira, stakla, proizvodnja ili pakiranje energenata ili sredstava za odravanje strojeva ivozila, te proizvodnja, skladitenje ili pakiranje toksinih materijala,

- ugostiteljske i turistike - turistika naselja, kampovi, diskoteke i zabavni parkovi.

lanak 73.(1) Pod graevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene graevine(zgrade) i prostorije koje su namijenjene stalnom ili povremenom stanovanju, te sadre prostorne elemente stanadefinirane posebnim propisima.(2) Graevine (zgrade) stambene namjene veim su dijelom svoje povrine i veim dijelom funkcionalnih(stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.

lanak 74.(1) Prema nainu gradnje graevine (zgrade) stambene namjene, za koje e se akti kojima se dozvoljava gradnja(lokacijske dozvole, rjeenja o uvjetima gradnje i drugi akti) izdavati neposredno temeljem ovog Plana, mogu bitiobiteljske kue, vieobiteljske, te viestambene.(2) Pod OBITELJSKOM KUOM, prema ovim odredbama i posebnom propisu, smatra se graevina (zgrada) s 2

stambene jedinice, uz koje, u manjem dijelu svoje graevinske (bruto) povrine, moe imati 1 poslovni prostor ukojemu se mogu obavljati tihe djelatnosti (ured, atelje, agencija, suvenirnica i sl.).(3) Pod VIEOBITELJSKOM GRAEVINOM, prema ovim odredbama, smatra se graevina (zgrada) snajmanje 3, a najvie 4 funkcionalne (stambene ili poslovne) jedinice.(4) Pod VIESTAMBENOM GRAEVINOM, prema ovim odredbama, smatra se graevina (zgrada) s najmanje4, a najvie 16 funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica. Viestambenom graevinom smatra se graevina(zgrada) koja ima zajedniko stepenite za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim) jedinicama, tenajmanje 2 funkcionalne jedinice po etai.(5) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, u prostornim planovima uih podruja mogu se odrediti zone u kojima ese graditi i jednoobiteljske graevine.(6) Pod JEDNOOBITELJSKOM GRAEVINOM, prema ovim odredbama, smatra se graevina (zgrada) s 1stambenom jedinicom, uz koju, u manjem dijelu svoje graevinske (bruto) povrine, moe imati 1 poslovniprostor u kojemu se mogu obavljati tihe djelatnosti (ured, atelje, agencija, suvenirnica i sl.).

VELIINA I POVRINA GRAEVINE

lanak 75.(1) Veliina i povrina graevine odreuje se slijedeim elementima:

- gradivi dio graevne estice- graevni pravac- izgraenost graevne estice.

Gradivi dio graevne estice

lanak 76.


30/86

SLUBENE NOVINE


(1) Gradivi dio graevne estice odreuje se ovisno o obliku i veliini graevne estice, namjeni graevine, visinii tipu izgradnje, izgraenosti susjednih estica, te graevnom pravcu i prirodnim uvjetima.(2) Gradivi dio graevne estice za gradnju slobodnostojee graevine visokogradnje odreuje se tako da jegraevina visokogradnje od granice susjedne graevne estice udaljena najmanje 4 m.

(3) Gradivi dio gra

evneestice za gradnju slobodnostoje

e gra

evine moe se odrediti tako da je udaljenost odgranica graevne estice manja od vrijednosti iz prethodnog stavka, pod uvjetom da se prema toj susjednoj

graevnoj estici ne izvode otvori.(4) Gradivi dio graevne estice za gradnju interpolirane graevine visokogradnje moe se odrediti do granicagraevne estice ukoliko je ta susjedna graevna estica javna, parkovna (zazelenjena), odnosno prometnapovrina.(5) Gradivi dio graevne estice za gradnju interpolirane graevine visokogradnje moe se odrediti do granicagraevne estice ukoliko se prema toj susjednoj graevnoj estici, namijenjenoj gradnji graevine visokogradnje,ne izvode otvori.

lanak 77.(1) Izvan gradivog dijela graevne estice mogu se izvoditi graevni elementi na viim etaama kao to suvijenci, oluci, strehe krovova i sl. (istaknuti do 50 cm), sve u okviru graevne estice. Iznimno, kod gradnje na

regulacijskom pravcu prema javnoj prometnoj povrini, izvan gradivog dijela gra

evneestice mogu se, poredprethodnog, izvoditi i balkoni, loggie i sl. elementi, ali na visini veoj od 4,5 m od najvie nivelete dijela

prometnice uz graevnu esticu.(2) Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje reklama, tvrtki,elementi zatite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slini elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opremesvojim postavljanjem ne smiju ugroavati sigurnost svih vidova prometa niti ometati prolaz pjeaka.(3) Uz pjeake prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom seosigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno ne ugroava sigurnost prometa.

Graevni pravac

lanak 78.

(1) Graevni pravac moe se odrediti imajui u vidu namjenu i vrstu graevina, potrebu racionalnog koritenjazemljita, pristup s javne prometne povrine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljita, te naroito graevnepravce susjednih postojeih ili planiranih graevina visokogradnje, nastojei pri tome pratiti slijed okolneizgradnje.(2) Najmanja udaljenost graevnog pravca od regulacijskog pravca je 5 m, osim kada kod rekonstrukcija iinterpolacija graevina postoje uvjeti da se, uvaavajui graevni pravac susjednih postojeih graevina, odredimanja udaljenost, pa i na samom regulacijskom pravcu. Manja udaljenost graevnog pravca od regulacijskogpravca od 5 m moe se odrediti i detaljnim planovima ureenja u podrujima njihovog obuhvata.(3) Uvjetima gradnje moe se odrediti jedan ili vie graevnih pravaca. Vie graevnih pravaca mogue jeodrediti za jednu graevinu naroito:

- ukoliko to zahtjeva poseban poloaj graevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicijegraevine u ulinom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i slino,

- za pojedine dijelove graevine s razliitim visinama izgradnje,

- u sluaju kada je graevina sastavljena od vie dijelova i sl.(4) Kod graevina niskogradnje graevni se pravac ne treba odrediti.

Izgraenost graevne estice

lanak 79.(1) Najmanja izgraenost graevne estice ovim se odredbama ne propisuje.

lanak 80.(1) Najvea dozvoljena izgraenost graevne estice (k-ig) utvruje se kako slijedi:- kod graevina (zgrada) stambene namjene - jednoobiteljskih graevina te kua za odmor sukladno lanku 13.ovih odredbi:

- slobodnostojee graevine


31/86

SLUBENE NOVINE


- za graevne estice povrine od 300-400 m2

- 25% povrine graevne estice


- zbir 100 m2i 15% povrine graevne esticeiznad 400 m2

- za gra

evneestice povrine od 800-1.200 m2 - zbir 160 m

2

i 10% povrine gra

evneesticeiznad 800 m2

- za graevne estice povrine od 1.200-3.000 m2

- 200 m2

- poluugraene graevine- za graevne estice povrine od 200-300 m2




- za graevne estice povrine od 600-2.000 m2

- 180 m2

- ugraene graevine- za graevne estice povrine od 120-

200 m2





- 180 m2

- kod graevina (zgrada) stambene namjene - obiteljskih kua te kua za odmor sukladno lanku 13. ovihodredbi:

- slobodnostojee graevine- za graevne estice povrine od 300-400 m2




- za graevne estice povrine od 800-

1.200 m2

- zbir 260 m2i 15% povrine graevne estice

iznad 800 m2


- zbir 320 m2i 10% povrine graevne esticeiznad 1.200 m2


- 400 m2

- poluugraene graevine- za graevne estice povrine od 200-300 m2






- za graevne estice povrine od 1.200-

2.000 m2

- zbir 345 m2i 5% povrine graevne estice

iznad 1.200 m2

- ugraene graevine- za graevne estice povrine od 120-200 m2








- kod graevina (zgrada) stambene namjene - vieobiteljskih graevina te kua za odmor sukladno lanku 13.ovih odredbi:

- sl

Documents

Prostorni Plan Rasa 12 2011