PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ŽMINJ - Početna plan - tekst.pdf · Nositelj izrade: OPĆINA ŽMINJ Općinsko poglavarstvo Jedinstveni upravni odjel PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

Nositelj izrade: OPĆINA ŽMINJ

Općinsko poglavarstvo Jedinstveni upravni odjel

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE ŽMINJ KNJIGA 1. – TEKSTUALNI DIO

Izvršitelj: URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Zagreb-Žminj, siječanj 2006.

Nositelj izrade: OPĆINA ŽMINJ Općinsko poglavarstvo

Načelnik općine: Ratko Jeromela

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ŽMINJ KNJIGA 1. – TEKSTUALNI DIO Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Direktor: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Plan broj:

A-209/2001; A-209_a/2005 Datoteka:

ŽMINJ/ELABORAT_PLAN/ NASLOV Zagreb-Žminj, siječanj 2006.

Nositelj izrade: OPĆINA ŽMINJ Općinsko poglavarstvo Jedinstveni upravni odjel

Koordinacija: Pročelnik: Aurelio Folo Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Koordinator: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ŽMINJ KNJIGA 1. – TEKSTUALNI DIO Stručna skupina: URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Vitomir Štokić, dipl.ing.arh. Jakov Ahel, dipl.ing.arh. Ratko Cimerman, dipl. ing. arh. Mr. Tonko Radica, dipl.geograf.

u suradnji s:

ICON d.o.o. Rovinj - Vladimir Delfar, dipl.ing.arh. MICROSTAR ENGINEERING d.o.o Rovinj - Slobodan Bajagić, dipl.ing.pejz.arh. Milan Damianić, dipl.ing.el. Mladen Grbac, dipl.ing.građ. Raul Valčić, dipl.ing.građ. Gianklaudio Pelicer, dipl.ing.el. Darko Malčić Pirin, dipl.ing.građ. Silvano Cukon, dipl.ing.građ. Damir Matošević, dipl.arheolog

Konzultacije:

Slavko Grbin, ing.arh. Aurelio Folo

Zagreb-Žminj, siječanj 2006.

SADRŽAJ: KNJIGA 1. A. T E K S T U A L N I D I O: stranica.0. UVOD 1

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA 41.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustav Županije i

države 4

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 41.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 61.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 7

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

19

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 432.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 432.1.1. Razvoj općine i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 432.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 432.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 442.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 442.2.1. Demografski razvoj 442.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 452.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 462.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 472.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 502.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 502.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 502.3.3. Unaprjeđenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura 503. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 513.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku

strukturu Županije 51

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 523.2.1. Budući demografski razvitak 523.2.2. Organizacija prostora – sustav središnjih naselja 533.2.3. Osnovna namjena i korištenje prostora 543.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 643.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 643.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti 673.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 703.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline 703.4.2. Zaštita prirodne baštine 703.4.3. Zaštita kulturne baštine 733.4.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju 773.4.5. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja 783.4.6. Obuhvat izrade planova prostornog uređenja 803.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 813.5.1. Prometni sustav 81

3.5.2. Energetski sustav 893.5.3. Vodnogospodarstveni sustav 963.6. Postupanje s otpadom 1013.7. Sprječavanje nepovonjog utjecaja na okoliš 1013.8. Mjere zaštite od ratnih opasnosti 102

II. Odredbe za provođenje

0. Opći uvjeti 1031. Uvjeti za određivanje namjena površina na području grada 1042. Uvjeti za uređenje prostora 1072.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu i Istarsku županiju 1072.2. Građevinska područja naselja 1092.3. Izgrađene strukture izvan naselja 1273. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 1334. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 1335. Uvjeti uređivanja koridora i površina za komunalnu infrastrukturu 1346. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 1407. Postupanje s otpadom 1438. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš 1449. Mjere provedbe plana 1469.1. Obveza izrade prostornih planova 1479.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 14810. Mjere zaštite od ratnih razaranja 150 Korišteni materijali; literatura i izvori 152

Prilog 1. – Ovlaštenja stručnog izrađivača

1. Republika Hrvatska, Trgovački sud u Zagrebu, Izvadak iz sudskog registra 2. Republika Hrvatska, Ministarstvo ZOPUIG, Suglasnost za upis u sudski registar 3. Republika Hrvatska, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Potvrda

Prilog 2. – Suglasnosti na plan

1. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - SUGLASNOST 2. Ured državne uprave u Istarskoj županiji - SUGLASNOST 3. Istarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Zavod za prostorno uređenje - MIŠLJENJE

P R O S T O R N I P L A N U R E Ð E N J A O P ] I N E @ M I N J

ŽMINJ/ELABORAT_PLAN/TEKST-1

1

0. UVOD Prostorni plan uređenja osnovni je i obvezatni dokument prostornog uređenja općine Žminj. Obveza njegove izrade određena je kako nadređenim dokumentima prostornog uređenja - Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i Županijski prostorni plan Istarske županije, tako i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Žminj. Izrada Prostornog plana uređenja zadatak je koji se odvija u nizu povezanih aktivnosti i prvenstveno je timski zadatak te je i stručna skupina koja je angažirana na izradi Plana odabrana tako da stručnjaci pokrivaju sve sektore Plana. Rad na izradi Plana proveden je sukladno zakonima i propisima iz područja prostornog uređenja1, ostalim zakonima i propisima bitnim za izradu dokumentacije prostornog uređenja te osnovnim dokumentima prostornog uređenja države2. Tvrtka URBING odabrana je za izradu ovog dokumenta nakon provedenog javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg izvršitelja radova. U prosincu 2001. godine sklopljen je ugovor (Klasa: 350-01/01-01/17; Urbroj: 2171/04-01-01-9; odnosno broj A-209/2001) kojim su regulirani međusobni odnosi i obveze tijekom rada na izradi Prostornog plana uređenja općine Žminj. Rad na izradi prostornog plana odvijao se u nekoliko etapa: Pripremni radovi - Detaljni program izrade, analiza postojećeg stanja, definiranjje polaznih osnova plana - temeljne postavke, izvršeni su odmah početkom 2002. godine (siječanj i veljača). U svibnju 2002. godine završena je prva etapa izrade Prostornog plana uređenja općine Žminj. Izrađena je knjiga: "ŽMINJ – PROSTORNI PLAN UREĐENJA – KONCEPCIJA PROSTORNOG UREĐENJA – Polazišta i ciljevi" . Knjiga je predstavljena Poglavarstvu općine Žminj i članovima Savjeta za prostorno planiranje općine 10. svibnja 2002. godine. Tim elaboratom predstavljene su sve relevantne koncepcijske postavke koje je trebalo raspraviti i prihvatiti na općinskom Poglavarstvu, kako bi se pristupilo daljnjim etapama izrade prostornog plana uređenja. Nakon provedene stručne rasprave na navedenom izlaganju, održan je i niz sastanaka Savjeta za prostorno planiranje te općinskog Poglavarstva. Završna rasprava o Koncepciji prostornog uređenja općine Žminj održana je 11. lipnja 2002. godine. Zapisnik s navedenog sastanaka sa zaključcima službeno je dostavljen Stručnoj skupini za izradu polovinom veljače 2003. godine. Do zastoja u radu na izradi ove etape došlo je iz tehničkih razloga, naime bilo je potrebno određeno vrijeme da se pripreme katastarske podloge potrebne za stručnu elaboraciju. Temeljem tih Zaključaka izrađena je knjiga: "OPĆINA ŽMINJ – PROSTORNI PLAN UREĐENJA – Nacrt prijedloga plana" kojim je u grafičkom i tekstualnom obliku uobličena usvojena koncepcija. Nacrt prijedloga plana usvojen je na sjednici Općinskog poglavarstva 26. veljače 2004. godine i upućen u postupak Prethodne stručne rasprave. Rasprava je održana 12. ožujka 2004. godine u Žminju, a na nju su pozvana tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima koja. U razdoblju od 12. ožujka do 05. travnja 2004. godine na elaborat Nacrta prijedloga plana pristigla su slijedeća pisana očitovanja: ▫ Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova ▫ Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova

civilne zaštite ▫ Ministarstvo kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Puli ▫ Ured državne uprave u Istarskoj županiji ▫ Istarski vodovod d.o.o. za proizvodnju i distribuciju Buzet ▫ HEP – DISTRIBUCIJA d.o.o., DP ELEKTROISTRA PULA, Pogon Rovinj Stručna skupina je obradila sve pristigle primjedbe, prijedloge i sugestije te ih ugradila u elaborat: "OPĆINA ŽMINJ – PROSTORNI PLAN UREĐENJA – Prijedlog plana". Poglavarstvo Općine Žminj utvrdilo je dana 20. travnja 2004. godine Prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Žminj te ga uputilo na javnu raspravu sukladno članku 4. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova ("Narodne novine" br. 101/98 ). Javni uvid trajao je u vremenskom razdoblju od 03. svibnja 2004. godine do 03. lipnja 2004. godine do kada su se na navedene dokumente mogle davati primjedbe i prijedlozi. 1 Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98 i 35 /99, 32/02), Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98), Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (Narodne novine 101/98)

2 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Odluka Sabora Republike Hrvatske 27.6.1997.g) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 50/99)



2

Javno izlaganje Prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Žminj održano je 20. svibnja 2004. godine s početkom u 11 sati, u Općinskoj vijećnici u sjedištu Općine u Žminju, Pazinska cesta b.b. Pozvani sudionici u javnoj raspravi kojima je poslana posebna pisana obavijest o javnoj raspravi bili su : 1. Ured državne uprave u Istarskoj Županiji, Služba za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinsko-

pravne poslove, n/p gosp. Armando Vičić. 2. Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb, D.P. Elektroistra Pula, Pogon Rovinj, n/p gosp. Armando Čekić. 3. Istarski vodovod d.o.o. Buzet, PJ Rovinj, n/p gosp. Željko Rudan. 4. Komunalni servis d.o.o. Rovinj, n/p gđe. Anamarija Stanišić. 5. HT – TKC Pazin. 6. Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo – Ispostava Rovinj, Sanitarna inspekcija, n/p gosp.

Branko Margeta. 7. Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo, Ispostava Rovinj. 8. MUP – Policijska uprava Istarska, Odjel zaštite od požara i civilne zaštite Pula. 9. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel Pula. 10. Hrvatske vode Rijeka, n/p gđa. Duška Polić-Hrvatin. 11. Županijska uprava za ceste Istarske Županije Pazin. 12. Hrvatske ceste Pula. 13. Urbing d.o.o. Zagreb – izrađivač plana. 14. RH – IŽ Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, n/p gosp. Josip Zidarić ili

Bruno Nefat. 15. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za inspekcijske poslove,

Područna jedinica, Odjel inspekcijskog nadzora Pazin. 16. Općina Barban. 17. Općina Svetvinčenat. 18. Općina Kanfanar. 19. Općina Bale. 20. Općina Sv.Petar u Šumi. 21. Općina Gračišće. 22. Grad Rovinj. 23. Grad Pazin. Na Javnom izlaganju je sudjelovalo ukupno 40 građana, čiji popis je u prilogu službenog Zapisnika koji detaljno opisuje tijek rasprave. U tijeku rasprave na javnom izlaganju, izrađivači su odgovarali građanima na njihove primjedbe i prijedloge ali nisu bili obavezni to činiti u pisanom obliku, ukoliko građani svoju primjedbu ne dostave u pisanom obliku, bilo u Knjigu primjedbi koja je bila na mjestu Javnog uvida, bilo kao urudžbiranu primjedbu u Upravni odsjek za prostorno uređenje. Tijekom javnog uvida u knjigu primjedbi upisano je 83 službene primjedbe građana, a zaprimljeno je i urudžbirano ukupno 49 pisanih primjedbi. O prostornom planu uređenja se očitovalo 6 tvrtki, udruga odnosno upravnih odjela te 81 građana (pojedinačno ili potpisani na primjedbe). Cjelovite, izvorne primjedbe pohranjene su u registratoru redoslijedom kojim je u ovom Izvješću i odgovarano. Stručni tim detaljno je analizirao svaku od navedenih primjedbi, te odgovorio na svaki od postavljenih zahtjeva, prijedloga i sugestija. O tome je izrađeno Izvješće s Javnog uvida i javne rasprave. Izvješće s javnog uvida i javne rasprave prihvaćeno je na sjednici Poglavarstva općine Žminj dana 31. svibnja 2005. godine. Time je i utvrđen Konačni prijedlog plana i upućen u postupak dobivanja suglasnosti na plan u skladu sa zakonskim propisima. Temeljem te odluke izrađen je elaborat: "OPĆINA ŽMINJ – PROSTORNI PLAN UREĐENJA – Konačni prijedlog plana", svibanj 2005. U postupku dobivanja suglasnosti na plan, izdano je Mišljenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša – Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije (Klasa: 350-01/05-01/49: Urbroj: 2163/1-08-01/1-05-3) kojim je od općine Žminj zatraženo ispravljanje određenih dijelova plana kako bi plan bio usklađen s odredbama Prostornog plana Istarske županije. Temeljem navedenog, izvršene su potrebne korekcije te je na sjednici Poglavarstva općine Žminj dana 27. prosinca 2005. godine. utvrđen Korigirani Konačni prijedlog plana. Temeljem te odluke izrađen je elaborat: "OPĆINA ŽMINJ – PROSTORNI PLAN UREĐENJA – Konačni prijedlog plana", prosinac 2005.



3

Na Konačni prijedlog plana ishođena su Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti: 1. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Pula, Klasa:612-08/02-

02/05; Urbroj:532-04-11/3-05-10 od 04. srpanj 2005. godine; 2. Ured državne uprave u Istarskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i

imovinsko-pravne poslove, Ispostava Rovinj, Klasa:350-05/05-01/745; Urbroj:2163-12/05-05-05-4 od 28. prosinca 2005. godine;

3. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zavod za prostorno uređenje Pula, Istarska županija, Klasa:350-01/05-01/49; Urbroj: 2163/1-08-01/1-05-5 od 28. prosinca 2005. godine.

Dana 12. siječnja 2006. godine, Općinsko vijeće općine Žminj donosi Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Žminj (Klasa: 350-01/06-01/2; Urbroj: 2171/04-01-06-01). Temeljem ove Odluke izrađena je elaborat: "PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ŽMINJ"



4

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA Prostorni plan uređenja općine prostorno planski je dokument kojim je obuhvaćeno ukupno područje jedinice lokalne samouprave, općinu Žminj. To je osnovni i obvezatni prostorno planski dokument prostornog uređenja kojim se trebaju iskazati sve zajedničke potrebe i razvojne opcije kao i njihova operacionalizacija kroz smjernice za uređivanje i zaštitu prostora. Podloga u izradi ovog dokumenta je strategija/program razvoja Općine kojom su utvrđeni budući razvojni pravci koji imaju direktnu posljedicu u namjeni i korištenju prostora (gospodarstvo, infrastruktura i drugo). Plan nije samo dokument kojim se osiguravaju i planiraju određene namjene i način korištenja prostora, nego je podloga i okvir za planiranje i svih ostalih aktivnosti u prostoru. Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Općine, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Prostorni plan uređenja općine, kao novi dokument prostornog uređenja, treba u okvirima prostornih činjenica i kriterija korištenja iznaći odgovarajući poticajni sustav mjera za ukupnu revitalizaciju, poglavito za gospodarstvo i naseljavanje. Temeljem Odredbi članka 23. Zakona o prostornom uređenju, te Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru općine Žminj izrađen je ovaj Prostorni plan. Uspostavom novog teritorijalnog ustroja, javlja se potreba za izradom takvog prostornog plana kao osnovnog dokumenta prostornog uređenja na kojem će se temeljiti prostorni razvoj ovog područja. Ovim Prostornim planom utvrđuju se uvjeti za uređenje prostora, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja, Strategije i Programa prostornog uređenja države. Planom se utvrđuju granice građevinskog područja te uvjeti izgradnje unutar tog područja, načini i uvjeti izgradnje izvan građevinskih područja, te rezerviraju prostori za prometnu i ostalu infrastrukturu.

1.1. Položaj, značaj i posebnosti grada u odnosu

na prostor i sustave Županije i Države

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske3, osnivanjem Županija, Gradova i Općina stvorene su temeljne pretpostavke za usklađivanje lokalnih i regionalnih interesa s općim nacionalnim interesima. Općina Žminj nalazi se u sastavu Istarske županije i pripada skupini manjih jedinica lokalne samouprave. Zauzima površinu od 71,90 km2, što čini samo 2,54% sveukupne površine Istarske županije. U njezina 33 samostalna naselja živjelo je 31.3.2001. godine 3.433 stanovnika (3.333 prisutnih stalnih stanovnika naselja popisa), koji su činili samo 1,7% odgovarajućih stanovnika Istarske županije. Prosječna gustoća naseljenosti općine Žminj 2001. godine je bila 48,05 stanovnika naselja popisa na km2, što je znatno manje nego je bio prosjek u Istarskoj županiji (73,13 st/ km2) ili hrvatski prosjek (77,49 st/km2).

3 Zakon o područjima Županija, Gradova i Općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br.10/97 i 124/97)



5

POLOŽAJ OPĆINE ŽMINJ U ŠIREM PROSTORU



6

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Značajke geografskog položaja To je vrijedan posrednički prostor, koji ima povijesno važni prometno - geografski položaj unutar istarskog prostora. Područje općine Žminj nalazi se u unutrašnjem središnjem dijelu Istarske županije. Graniči s općinskim jedinicama lokalne samouprave Gračišće, Barban, Svetvinčenat, Kanfanar, Tinjan i Sveti Petar u šumi te s Gradom Pazinom. Kroz taj središnji i spojni položaj Žminja i Žminjštine u unutrašnjosti hrvatskog dijela Istre, prema užim i širim okolnim prostorima, pruža se 7 prirodnih smjerova regionalnog povezivanja (prema Puljštini, Rovinjštini, Poreštini, Pazinštini, Labinštini, kao i prema Čepićkom polju i ušću Raše), koji ovom prostoru daju posebno tranzitno prometno značenje. Tako kroz prostor općine Žminj na pravcu sjever - jug prolaze državna magistralna polu-autocesta Rijeka - tunel Učka - Pazin - Pula i željeznička pruga Divača u Republici Sloveniji - Lupoglav - Pazin - Kanfanar - Pula. Ostale glavne, sabirne, spojne i priključne cestovne prometnice unutar teritorija općine Žminj su regionalno - županijskog i lokalnog značenja te služe u međusobnom povezivanju pojedinih dijelova istarskog poluotoka, ali i ove općine s neposrednim okolnim prostorima ili općinskog središta s ostalim naseljima u ovoj općini. Tim prometnicama općinsko središte Žminj je udaljeno od važnijih istarskih gradskih središta Pazina 14 km, Rovinja 26 km, Labina 29 km i Poreča 39 km te od regionalnog središta Pule 33 km i makro regionalnog središta Rijeke 70 km, dok je povezano s bližim okolnim lokalnim središtima Kanfanar i Sveti Petar u šumi po 6 km, Tinjan i Gračišće po 12 km, Pićan 16 km, Barban 14 km i Svetvinčenat 7 km, odnosno s nešto udaljenijim Vodnjanom i Svetim Lovrećom po 23 km, a na svom općinskom području od pojedinih naselja udaljen je 3 - 8 km. Ti prometni pravci i prometno čvorište Žminj još nisu u potpunosti prometno valorizirani, što je već uočeno i planerski predviđeno izgradnjom i prolazom nekoliko državnih i županijskih cesta kroz ovaj prostor, koje će biti alternativne ceste glavnim državnim cestovnim prometnicama u unutrašnjem međusobnom istarskom povezivanju, kao i u povezivanju Istre s ostalim dijelovima Sjevernog Hrvatskog primorja i susjedne Republike Slovenije.

Naseljenost prostora Žminj se prvi put spominje 1177. godine kao župa porečke biskupije. On je u srednjem vijeku pripadao pazinskoj grofoviji. Tradicionalno je malo lokalno središte još od druge polovice 19. stoljeća, kada je obavljao funkciju općinskog središta za okolni prostor unutar kotara Pazin u sastavu Istre i Primorja. Tu je istu funkciju lokalnog općinskog središta obavljao i neposredno nakon završetka II. svjetskog rata unutar kotara Pazin, da bi 1962. godine u novoj velikoj općini Rovinj obavljao funkciju sjedišta mjesnog ureda i mjesne zajednice za okolni prostor. Novom političko - teritorijalnom podjelom iz 1992. godine ponovno je dobio funkciju općinskog središta za okolna naselja. Tako je ulogu administrativno-upravno-političkog, gospodarskog i prometnog te posredničkog i uslužnog lokalnog središta zadržao do današnjih dana.

Reljefne i geološke značajke

Područje općine Žminj pruža se smjerom zapad - istok, čija je dužina dvostruko veća (12 km) od njezine širine sjever - jug (6 km). To je otvorena vapnenačka zaravan, na čitavom prostoru iznad 300 m nadmorske visine (općinsko središte Žminj na 355 m nadmorske visine) s najvišim vrhom Sveti Juraj 432 m n/v, dok se u krajnjem malom sjeverozapadnom dijelu spušta u Limsku dragu na oko 160 m nadmorske visine. Sastavni je dio tzv. “Crvene Istre”, gdje se izmjenjuju plodna zemlja crvenica i vapnenački kamenjar. Taj prostor ima V/VI. stupanj MCS maksimalnog opaženog intenziteta potresa. Pripada tipu klime sub mediteranskih osobina u manjem dijelu, dok je u većem dijelu to modificirana kontinentalna klima. To je područje šume medunca i bjelograba, koja je doživjela degradaciju i pretvorena je u panjače. Tlo je srednje pogodno za poljodjelstvo (stočarstvo, ratarstvo i vinogradarstvo) uz veća ograničenja. Taj jedinstven kraj Istre može se svrstati po ljepoti u prirodne krajolike sačuvanih bitnih obilježja, dok su djelomično degradirani u okolici Žminja, gdje su uglavnom već iskorištena ležišta boksita. Otvoreni prostori Žminjštine bez sumnje su antropogenog podrijetla, zbog vjekovnog ekstenzivnog stočarenja i drvarenja, a u uvjetima labilne ekološke ravnoteže, rezultiralo je eliminiranjem prirodne šumske vegetacije. Sretna je okolnost da se često radilo o blagim padinama, što je spasilo tlo od znatnije degradacije.



7

Vode Zbog kraških osobina i vapnenačkog sastava nema nadzemnih tokova i izvora podzemnih voda. Problem opskrbe pitkom vodom rješava se istarskim regionalnim vodovodnim sustavom iz izvora i akumulacija vezanih za rijeku Mirnu.

Klimatske značajke Pripada sredozemnom tipu klime sa sub mediteranskih osobina, osobito prema unutrašnjosti. Ljeta su topla, vedra i sunčana, a zime blage, oblačnije i vlažnije s proljetnim i jesenskim maksimumom padalina, koje donose vlažni zapadni i južni vjetrovi. Ljeti s mora puše maestral, dok zimi bura nema razorno negativno djelovanje. Srednja godišnja temperatura zraka je 12,1 stupanj C (siječanj 4,5 stupanja C i srpanj 20,9 stupanja C), godišnje padne 836 mm padalina, srednja godišnja naoblaka je 4,2, a insolacija iznosi 2.437 sunčanih sati godišnje.

Osnovne resursne značajke Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja obvezno zahtjeva brigu o zaštiti prirodnih vrijednosti, prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i od ljudi stvorene krajolike, kako bi se sačuvala preostala šuma od sječe i propadanja, poljodjelske površine od ne agrarnih namjena, naselja i građevinska zemljišta od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod eksploatacije boksita i kamena treba paziti da ne dođe do devastacije krajolika. Treba podržavati na čitavom području općine Žminj takve programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja (maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo uključujući farme purana, industrija, obrt, promet, turizam, trgovina, razne usluge, kultura i sl.), među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke inicijative najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, za njegove komparativne prednosti, koje će se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvitka i voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

A) POKRIVENOST PODRUČJA DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

A.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju na temelju opće ocjene stanja i značenja prostora i okoliša Države, Strategijom prostornog uređenja predložena je nova orijentacija dugoročnog prostornog razvitka. Utvrđen je Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji donosi mjere i aktivnosti koje će se provoditi u okviru sustava uređenja prostora.

A.2. Prostorni plan Istarske županije Prostorni plan Istarske županije osnovni je dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije, razrađuju načela prostornog uređenja i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuju ciljevi i koncepcija prostornog razvoja, planira prostorna struktura, te određuje organizacija i korištenje prostora županije.

A.3. Prostorni plan (bivše) općine Rovinj Prostorni plan (bivše) općine Rovinj usvojen je na sjednici Skupštine općine Rovinj dana 23. travnja 1992. godine, i objavljen je u "Službenom glasniku općine Rovinj" broj 3/92. Na snazi je i Odluka o dopuni Odluke o određivanju područja i uvjetima uređenja prostora unutar granica građevinskog područja "Službeni glasnik općine Rovinj" broj 3A/92.

A.4. Plan uređenja manjeg naselja Žminj Na snazi je Plan uređenja manjeg naselja Žminj, koji je objavljen u "Službenim novinama" broj 33/79, 9/87 i u "Službenom glasniku Grada Rovinja" broj 5/90.



8

A.5. Urbanistički plan uređenja industrijske zone Žminj Na snazi je Urbanistički plan uređenja industrijske zone Žminj, koji je izradila tvrtka URBIS 72 d.d.d iz Pule 1998. godine a objavljen u "Službenom glasniku općine Žminj" broj 2/99.

A.6. Izvješće o stanju u prostoru i

Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Izvješćem o stanju u prostoru za unaprjeđenje stanja u prostoru općine Žminj "Službenom glasniku općine Žminj" broj 2/99.) od 24. veljače 1999. godine prikazano je stanje dokumenta prostornog uređenja u cjelosti. Programom mjera utvrđena je obveza izrade Prostornog plana uređenja općine Žminj; Urbanističkog plana uređenja industrijske zone Žminj; Urbanističkog plana uređenja naselja Žminj te Detaljnih planova uređenja za pojedine blokove unutar naselja Žminj.

B) PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA

B.1. STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb

Osnovno načelo koje proizlazi iz Strategije odnosno Programa prostornog uređenja države, je postizanje održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora kako bi se isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije, te potrebe općine Žminj, kod izrade Prostornog plana uređenja Općine potrebno je uvažavati slijedeće preporuke za pojedine razvojne segmente:

Osnove za organizaciju, korištenje i zaštitu prostora Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje prostora za izgradnju na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita mora i voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način. U slučaju nužne prenamjene površina osnovnih kategorija korištenja, gdje je to moguće prema važećim propisima, zahvati se moraju ograničiti i podrediti uvjetima osnovne namjene prostora, utvrditi prihvatljiva tehnologija, a negativne učinke smanjiti na dopuštenu mjeru. U prostornim planovima takove promjene moraju biti iskazane mjerljivim i usporedivim veličinama. Ograničenja korištenja prostora odnose se na područja na kojima se ne mogu locirati određeni sadržaji ili je za to potrebno ispunjenje posebnih uvjeta, odnosno prilagodba posebnim okolnostima. Takva ograničenja se odnose na poljodjelske površine visoke kvalitete tla, područja uz obalu mora i voda, otoke, povijesne cjeline i cjeline zaštite prirodne baštine te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture. Nužno je isključivanje određenih djelatnosti na pojedinim područjima, kao i izuzimanje nekih površina od bilo kakvog građenja, osobito u nacionalnim parkovima i zaštićenim dijelovima prirode, na dijelovima prirodne obale, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture. Određivanje građevinskih područja treba temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površine izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja. Oblik i veličina građevinskih područja moraju biti rezultat prostorno-planerske analize i rješenja koja obuhvaćaju potrebne prostorne elemente, određuju stvaran prostor za određenu namjenu i uvjete realizacije. Treba posebno obrazložiti zauzetost prostora po stanovniku ako ona prelazi 300 m2/st (površine naselja bez prirodnih, poljoprivrednih i vodnih cjelina). Proširivanje građevinskih područja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u važećim granicama tih područja i na temelju argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, razvoj gospodarstva), a koju trebaju pratiti i programi izgradnje i uređenja zemljišta.



9

Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom. Prilikom razrade koncepcija prostornog razvoja i određenja planskih mjera u prostornim planovima naselja (osobito gradova) te programima realizacije treba uvažiti : • mogućnost korištenja prostora u odnosu na izgrađenost: izgrađeni prostori, nedovršeni dijelovi

izgrađenih cjelina, područja za rekonstrukciju, neizgrađeni prostor, • potrebe javnih funkcija, društvenih djelatnosti, prometa i infrastrukture te potreban prostor za njihovu

realizaciju, • potrebe pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. Izgradnju treba usmjeravati u programom predviđena područja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rješavati vlasničko-pravne odnose. Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja, uređenju biciklističkih i pješačkih staza odvojeno od kolnika glavnih državnih i županijskih cesta u naseljima kroz koja prolaze te prometnice. Građenje građevina izvan građevinskog područja koje po zakonu mogu biti izvan građevinskog područja mora biti uređeno tako da se ne mogu formirati naselja, ulice i grupe građevinskih parcela te tako da se ne koristi prostor uz postojeće prometnice i površine vrijednih, a posebno uređenih, poljoprivrednih zemljišta. Korištenje prostora izvan građevinskog područja namijenjeno je prioritetno, a djelom isključivo, poljoprivredi, šumarstvu, vodnom gospodarstvu i pomorskom dobru, s težnjom očuvanja što većih i cjelovitih površina i prirodnih režima. Izgradnja izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljodjelskom zemljištu najviših bonitetnih klasa u tom području je iznimka koju treba dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih ekonomskih dvorišta. Korištenje prostora za eksploataciju mineralnih sirovina (poglavito iskop šljunka i kamenolomi) mora biti određeno planskim mjerama koje obuhvaćaju sanaciju i konačnu funkciju, te sve elemente zaštite prostora i okoliša za vrijeme i poslije iskorištavanja. Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen interes lokalnog stanovništva. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i formiraju zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume, osobito vrijedno poljoprivredno zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti krajolika.

Prostor za razvoj gospodarstva i djelatnosti Poljodjelstvo

Zaštita i očuvanje poljodjelskog resursa treba se provoditi dosljedno i u okviru svih sustava. Zbog rastuće potražnje za tlom i njegovim prirodnim bogatstvima moraju se razriješiti konflikti, i pronaći učinkovitiji načini korištenja i zaštite tla. Korištenje poljodjelskog resursa treba razvijati na razne načine korištenja tla uključivši i podršku tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštitu tla s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih učinaka. Prioriteti djelovanja odnose se na djelotvorniju zaštitu poljodjelskog zemljišta te smanjenje i ograničavanje korištenja kvalitetnog plodnog zemljišta za ne poljodjelske svrhe.

Turizam Turizam neprijeporno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Države, pa je njegov ukupni razvitak, uključujući i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove direktne i indirektne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada očuvani visokovrijedni prostor, koji će dugoročno sve više dobivati na značaju.



10

Motiviranjem lokalne zajednice treba stvoriti uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta te time osigurati potreban standard i turizmu i stanovništvu. Stoga će se poticati oblici ponude integrirani u ukupnu strukturu prostora-naselja (manje obiteljske jedinice), a samo iznimno formirati izdvojene komplekse.

Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša Krajolik

Krajolik se ne može razmatrati na osnovu pojedinačnih sastavnica već samo kao prostorno-ekološka, gospodarska i kulturna cjelina uz istodobno čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinih područja, odnosno osigurati: • krajolik s visokim stupnjem gospodarske učinkovitosti (proizvodnosti, funkcionalnosti i raznolikosti u

korištenju prostora), • krajolik s visokim stupnjem prirodnosti, • krajolik s visokim stupnjem identiteta (njegovanjem raznolikosti i složenosti, očuvanjem osnovnih

uzoraka i posebnosti pojedinih uzoraka krajolika), U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno uređenje: • područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, suhozidi,

voćnjaci, vinogradi na terasama itd.), • područja izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata, • područja većeg značenja za zaštitu prirode (morska obala, prirodni vodotoci, šume, itd.) Očuvanje prostornog identiteta gradova treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Pri planiranju gradova, na načelima obzirnog razvitka, mora se odrediti koje je prostore nužno potpuno zaštititi (sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su dopustive promjene gradskih struktura a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima. Posebnu pažnju posvetiti kontaktnom području povijesnog gradskog središta i struktura suvremenih proširenja grada, kao i rubnim područjima, osobito štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.

Principi planskog rješavanja problema u prostoru Usklađenje interesa i rješavanje konflikata u prostoru treba temeljiti na stručnim analizama u sklopu pripreme i izrade dokumenata prostornog uređenja i razvojnih programa, a uvažavajući prioritetne djelatnosti područja. To se osobito odnosi na sukob: • širenja građevinskih područja s interesima poljoprivrede • lociranja trasa velike infrastrukture i proizvodnih objekata s interesima očuvanja vrijednih prirodnih

resursa, • eksploatacije šljunka i kamena s zaštitom krajolika i poljoprivrednog i šumskog zemljišta te vodnih

režima, Usklađenjem interesa zaštite prostora i gospodarstva treba prvenstveno riješiti konkurentnost u prostoru te uskladiti kapacitete i tehnologije s gledišta funkcionalnog i ekološki prihvatljivog opterećenja prostora i okoliša. U slučaju neizbježnih kompromisa potrebno je predvidjeti mjere koje će se poduzeti u svrhu ispravljanja šteta i povrata prostora u ekološki prihvatljivo stanje.



11

B.2. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE Županijski zavod za prostorno uređenje

Prostorni plan Istarske županije osnovni je dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije, razrađuju načela prostornog uređenja i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuju ciljevi i koncepcija prostornog razvoja, planira prostorna struktura, te određuje organizacija i korištenje prostora županije. U nastavku se navode pojedina planska rješenja iz Prostornog plana županije koja predstavljaju osnovna polazišta prilikom razrade planskih rješenja na prostoru općine Žminj, te obvezuju stručnu skupinu koja izrađuje Prijedloge planskih rješenja na njihovo poštivanje kako bi se postigla usuglašenost našeg plana s planom višeg reda.

Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora Planirani razvoj županije može se načelno prikazati u okviru razvojnih osovina, te se ovim Planom utvrđuju tri razine razvojnih osovina: razvojna osovina I reda ostaje Pula - Pazin – Rijeka; razvojne osovine II reda su zapadna (Pula - Rovinj - Poreč - Novigrad - Umag), istočna (Pula - Labin - Rijeka), sjeverna transverzalna (Umag/Buje/Novigrad - Buzet - Rijeka); razvojne osovine III reda su središnja transverzalna (Poreč - Pazin - Labin) i južna transverzalna (Rovinj - Žminj - Labin) Naglašava se potreba razvoja središnjeg razvojnog područja koje uključuje gradsku aglomeraciju Pazin te veće dijelove općina Žminj, Kanfanar i Sv.Petar u šumi. U središnjem će se razvojnom području posebno poticati gospodarski sustavi vezani uz prometne djelatnosti, malu privredu i obrtništvo te korištenje i preradu prirodnih dobara (mineralne sirovine, vodno gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo). Temeljem ovog Plana, Istarska županija će se i nadalje razvijati kao policentrična regija, s naseljima raspoređenim u pet rangova, sukladno sadržaju središnjih funkcija koje će razvijati. Naselja raspoređena u rangove različitog stupnja relativno su pravilno raspoređena po cijelom prostoru županije, ali će se težište razvitka i dalje nalaziti na području zapadnog priobalja županije. Odabrana prostorna i gospodarska struktura Istarske županije i u periodu do 2010.g. zadržati će temeljna obilježja iz prethodnog perioda. To ponajprije podrazumijeva daljnji razvoj tercijarnih djelatnosti, a posebno turizma, ugostiteljstva, trgovine, te obrta i drugih uslužnih djelatnosti, koji će ostvarivati više od 50% nacionalnog bruto proizvoda županije. Najznačajniji porast planira se u domeni prometa, i to ponajprije zbog dovršenja I faze Istarskog ipsilona. Daljnji značajni efekti povećanja prometa planiraju se tek nakon 2010. g, do kada bi trebalo željeznički sustav u Županiji povezati s nacionalnim sustavom. U periodu 2005. do 2010. g. realno je očekivati revitalizaciju sekundarnih djelatnosti, posebno industrijskih djelatnosti brodogradnje i metaloprerađivačke, a potrebno je planirati i jači rast proizvodnje građevinskih materijala te građevinarstva. U segmentu primarnih djelatnosti planira se umjereni, ali konstantni porast proizvodnje; u poljodjelstvu prije svega temeljeći se na razvoju malih obiteljskih gospodarstava, a u rudarstvu i eksploataciji mineralnih sirovina na proizvodnji arhitektonsko-građevinskog i tehničkog kamena. Demografska i socijalna struktura županije mijenjati će se u skladu s očekivanim gospodarskim razvojem, te se predviđaju pozitivne demografske tendencije i viši stupanj socijalne sigurnosti tek u periodu 2005. - 2010. g. Razvoj kvartarnih djelatnosti, odnosno razvoj mreže ustanova od posebnog značaja (odgoj i obrazovanje, znanost i visoko školstvo, zdravstvo, socijalna skrb i kultura) planira se do 2005.g. s tendencijom racionalizacije postojećih resursa te osiguranja kvalitetnijih uvjeta obavljanja djelatnosti unutar postojećih resursa, a u periodu 2005. - 2010. g. planira se i postupni rast navedenih mreža ustanova.



12

Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Projekcija demografskih kretanja

Sukladno tablici 109. PPŽ-a na području općine Žminj planirano je do kraja 2010 godine cca 3.550 stanovnika. Žminj je svrstan u planiranu mrežu naselja u II. rang – područna i lokalna središta zajedno s većinom općinskih središta u unutrašnjosti Istre.

Smjernice za utvrđivanje područja naselja Odabir razvojnog modela građevinskih područja naselja

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 55/99), u točci 6-3, utvrđene su smjernice za određivanje građevinskih područja naselja, pri čemu treba posebno voditi računa o slijedećem: - svako daljnje zauzimanje prostora naselja koje rezultira standardom većim od 300 m2/stanovniku

(ekvivalent gustoće 33 stanovnika/ha) potrebno je posebno obrazložiti uzimajući u obzir izgrađene cjeline i kompaktne dijelove naselja (bez poljoprivrednih, šumskih, vodnih i drugih površina),

- svako proširenje građevinskog područja naselja koje rezultira neizgrađenim dijelom naselja u postotku većem od 10% u odnosu na izgrađeni dio potrebno je temeljito obrazložiti s prikazom postojeće izgrađenosti.

Na ovaj način utvrđene smjernice značajno limitiraju slobodno širenje građevinskih područja naselja, te je potrebno odgovarujućim modelom razvoja obrazložiti predloženi sustav naselja i njihovih građevinskih područja. Uzimajući u obzir različite metode određivanja izgrađenog dijela naselja, Ovim se Planom određuju granice tolerancije za prikazane veličine izgrađenih dijelova naselja po gradovima/općinama, i to: za gradove veće od 10.000 stanovnika 5%, za gradove i općine manje od 10.000 stanovnika a veće od 4.000 stanovnika 10%, za gradove i općine manje od 4.000 stanovnika a veća od 2.000 stanovnika 20%, te za općine manje od 2.000 stanovnika 50%. Tablica 110: Prikaz postojeće izgrađenosti i očekivane veličine područja za izgradnju naselja Istarske

županije po općinama/gradovima

Parametri Grad / Općina Broj stanovnika

1991.g. Izgrađeni dio svih

naselja (ha) Utvrđeno

GP općina (bivših)

Broj stanovnika 2010.g.

Očekivana veličina područja izgradnje

naselja (ha) 39 Žminj 3888 211,0 875 3550 480,0

Smjernice za određivanje obuhvata ostalih naselja i dijelova naselja s više od 100 stanovnika Kriterij za utvrđivanje građevinskog područja ostalih naselja ili dijelova naselja s više od 100 stanovnika je bruto gustoća od najmanje 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 50% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja. Smjernice za izgradnju i uređivanje područja naselja i dijelova naselja s manje od 100 stanovnika

Kriterij za utvrđivanje građevinskog područja ostalih naselja s manje od 100 stanovnika je bruto gustoća od najmanje 5 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 66% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja.

Smjernice za izgradnju i uređivanje izvan područja naselja U svrhu izgradnje stambeno gospodarskih građevina za vlastite potrebe i za turizam na seoskim domaćinstvima mogu se prostornim planovima gradova i općina utvrditi područja izgradnje na poljoprivrednom zemljištu, i to kao: - područja tradicionalnog načina izgradnje i uređivanja prostora, veličine od 1.000 do 750 m2/stanovniku

za postojeće izdvojene dijelove naselja s manje od 30 stanovnika i sa manje od 10 postojećih stambenih jedinica, ovisno o morfologiji terena, tipologiji naselja i veličini poljoprivrednih površina unutar izgrađene strukture naselja - područje prioritetne izgradnje

- područja izgradnje samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa (stancija), veličine od 2.000 do 5.000 m2/stanovniku, ovisno o morfologiji terena i veličini i strukturi poljoprivrednih površina. Područja takve izgradnje ne planiraju se na obradivim poljoprivrednim površinama I i II klase, a površine III, IV i V klase ne smiju iznositi više od 50% zemljišnog kompleksa stambeno-gospodarske cjeline.

Površine potrebne za prehranu 1 stanovnika korištene su kao okvirni kriterij za određivanje područja izgradnje samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa: 80 – 100 ha za nomadsko



13

stočarstvo; 6 – 20 ha za ekstenzivno ratarstvo; 0,4 ha za intenzivno ratarstvo sa stočarstvom; 0,15 ha za intenzivno povrtlarstvo. Također, idealni odnos poljodjelskog i stočarskog elementa sadržan je u odnosu jedne stočne jedinice (krava od cca 500 kg) po jednom hektaru obradivog zemljišta. Kako je cilj razvitka poljoprivrede na području Istarske županije utvrđen u razvoju intenzivnog ratarstva sa stočarstvom (a posebno u razvoju povrtlarstva, voćarstva, vinogradarstva i maslinarstva), površina od 2.000 do 5.000 m2/stanovniku (tzv. fiziološka gustoća) rezultira bazičnim poljoprivrednim kompleksom od 8.000 m2 za pretežito povrtlarski orijentirana domaćinstva, a 20.000 m2 za pretežito stočarski orijentirana domaćinstva. No, pored navedenog kompleksa, ukazuje se potreba osiguranja minimalno 4 ha obradivih površina van samog kompleksa (po formuli 1 stočna jedinica/stanovniku x 4 člana domaćinstva x 1 ha), ili 4 do 12 ha mješovitih poljoprivrednih površina (obradivog zemljišta, livada, pašnjaka) Tako navedeni normativi trebaju se smatrati minimalnim prostornim normativima za određivanje područja izgradnje samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa. Ako se pak takova domaćinstva bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agro turizmom), potrebno je minimalne prostorne normative proširiti na slijedeće veličine: - 1000 m2 obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (ležaju) - 1 stočna jedinica + (10.000 - 30.000 m2) zemljišta van samostalnih stambeno-gospodarskih objekata

i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (ležaja)

Poljoprivreda Trend smanjenja obradivih površina nastavit će se i dalje, samo po nižim stopama - oko 0,2 % godišnje (dosada je stopa smanjenja površina iznosila 0,87 % godišnje). Razlog budućem smanjenju više neće biti migracije ruralnog stanovništva. Dapače, nakon 2000 god., ako se bude provodila konstruktivna agrarna politika, može se očekivati blagi trend povratka i kultiviranje zapuštenih površina. Gubitak poljoprivrednog zemljišta desit će se uglavnom radi građenja prometnica (Istarski Y, regionalne ceste, željeznica) kao i nastavka urbanizacije. Usprkos smanjenja poljoprivrednog zemljišta, oranične će se površine povećati i to na račun dosad zapuštenih oranica i ugara. Najveći dio novo obrađenih površina zauzeti će krmne kulture. Isto će tako u strukturi sjetve na oranicama doći do značajnijeg povećanja površina pod povrtlarskim kulturama, dok će se površine pod žitaricama smanjiti. Bitno je naglasiti i kvalitativne promjene koje će se desiti u smislu davanja većeg značaja proizvodnji sjemena ratarskih i povrtlarskih kultura, kao i proizvodnji tvrdih pšenica - sirovine za industriju tjestenina. Nadalje, oko 2000 godine zaustavio bi se trend smanjenja udjela poljoprivredno aktivnog u odnosu na ukupno aktivno stanovništvo. Prestrukturiranjem gospodarstva i neminovnom pojavom viška radne snage u drugim djelatnostima, doći će do određene preorijentacije jednog dijela tog aktivnog stanovništva koje će se isključivo i intenzivnije posvetiti poljoprivrednoj proizvodnji. Na to se nadovezuje i povećanje prosječne veličine poljoprivrednog gospodarstva, tako da će se ona sa sadašnjih 6,5 ha poljoprivrednog zemljišta povećati na oko 11,5 ha, a udio gospodarstava sa posjedom većim od 10 ha poljoprivrednog zemljišta će sa sadašnjih 12 % porasti na oko 18 %. To će povećanje jednim manjim djelom ići na uštrb manjih poljoprivrednih gospodarstava koja će zemlju prodavati ili dati u najam, a većim djelom na račun otkupa državnog zemljišta.

Eksploatacija mineralnih sirovina Gospodarska područja za eksploatacije mineralnih sirovina ovim se Planom utvrđuju za namjenu eksploatacije arhitektonsko-građevinskog kamena (jurskih vapnenaca, donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, gornjokrednih breča, eocenskih pješčenjaka), tehničkog kamena (donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, donjokrednih dolomita i dolomitnih vapnenaca), opekarske gline (eocenskog podrijetla), kremenog pijeska, kalcita (gornjokrednih i pleistocenskih vapnenaca), eocenskih lapora i jurskih boksita. Eksploatacijska polja arhitektonsko-građevinskog i tehničkog kamena mogu se u prostornim planovima uređenja gradova i općina odrediti unutar gospodarskih zona poslovno-proizvodne namjene, a posebice



14

ako je utvrđen gospodarski interes za preradu materijala na mjestu eksploatacije kada određivanje takve zone postaje obveza. Kriteriji za određivanje lokacije za istraživanje mineralnih sirovina (istražnih prostora) unutar prostora utvrđenih ovim Planom su: - Pokusna eksploatacija tijekom istraživanja mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na

način koji ugrožava podzemne vode, naselja i druge gospodarski značajne zone, te zaštićene dijelove prirode i kulturna dobra

- lokacija prostora za istraživanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, rekreativnih zona i područja posebne namjene, sukladno posebnom propisu, a posebno ako se predviđa pokusna eksploatacija

- lokacija prostora za istraživanje mineralnih sirovina mora biti izvan obalnog područja, i izvan obuhvata temeljnih fenomena zaštićenih dijelova prirode i kulturnih dobara

- lokacija prostora za istraživanje mineralnih sirovina mora se načelno nalaziti izvan ovih Planom utvrđenih koridora prometnih sustava i infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju, ali se istovremeno mora osigurati dovoljna površina istražnog prostora za nova eksploatacijska polja u blizini navedenih građevina, koja će biti nužna tijekom realizacije

Turizam

Planirani smještajni kapaciteti turizma na seoskim gospodarstvima Turizam na seoskim gospodarstvima postaje, zahvaljujući dobro profiliranom županijskom programu razvitka, značajni zamašnjak revitalizacije ruralnih područja Istarske županije. Kako su, međutim, demografske projekcije za ruralno područje vrlo nepovoljne, potrebno je ovim Planom utvrditi selektivan odnos spram određenih ruralnih područja. U tom smislu, ruralna područja treba podijeliti po slijedećem načelu: - Područja ruralnih naselja s vrlo malim izgledima opstanka u smislu tradicionalne funkcije naselja

(fertilni kontingent ispod granice mogućeg preživljavanja), u pravilu veličine ispod 100 stanovnika (popis 1991.). Takvih naselja na području Istarske županije ima ukupno 111, u općini Žminj -2.

- Područja ruralnih naselja s značajnim agrarnim, humanim i graditeljskim resursima, ali bez izraženih ili planiranih središnjih funkcija, te očuvane morfologije i tipologije tradicionalne izgradnje, kao i načina obrade zemljišta i oblikovanja prostora.

Za područja ruralnih naselja s vrlo malim izgledima preživljavanja u smislu tradicionalne funkcije naselja utvrđuje se slijedeće: - naselja funkcionalno odrediti kao stambeno-turistička, s generalnom namjenom pružanja usluga

turizma na seoskim gospodarstvima, odnosno kuća za odmor i povremeno stanovanje - naselja prostorno zadržati u postojećim gabaritima, bez mogućnosti građenja novih stambenih ili

turističkih objekata van užeg obuhvata naselja, a izuzetno dozvoljavajući interpolacije takve namjene unutar izgrađene strukture naselja. Rekonstrukcije i promjene namjene postojećih objekata za razvijanje tradicionalnih obrta kao i ugostiteljstva, posebno stimulirati mjerama iz djelokruga prostornog uređenja na razini općine, kao i iz djelokruga komunalnog gospodarstva i prometa nekretninama

- neobrađeno obradivo zemljište bez obzira na porijeklo vlasništva, temeljem posebnih propisa davati u zakup u što je moguće većoj mjeri, i to isključivo fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost pružanja turističkih usluga na seoskim gospodarstvima

- područja na kojima se predmetna ruralna naselja nalaze u koncentriranom obliku, na površinama većim od 1.000 ha, utvrditi kao područja za koja se izrađuje prostorni plan posebnih obilježja

Za područja ruralnih naselja s značajnim agrarnim, humanim i graditeljskim resursima, utvrđuje se slijedeće: - stimulirati razvoj složenih seoskih gospodarstava, s mogućnošću obavljanja djelatnosti obrta i turizma

na seoskim gospodarstvima, pod prostornim uvjetima i smjernicama određenim ovim Planom - neobrađeno obradivo zemljište bez obzira na porijeklo vlasništva, temeljem posebnih propisa davati u

zakup u što je moguće većoj mjeri, i to isključivo fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost pružanja turističkih usluga na seoskim gospodarstvima

Gospodarstvo Parametri proračuna

Osnovni parametri proračuna su veličina procijenjenog radnog kontingenta po gradovima i općinama za 2005. godinu, procijenjeni postotak zaposlenosti u industriji i servisima u odnosu na ostale djelatnosti te



15

procijenjena optimalna i minimalna bruto gustoća industrijskih lokacija. Koeficijenti sigurnosti se očituju u tome što se računalo s ukupnim radnim kontingentom (umjesto procijenjenog postotka zaposlenih u ukupnom radnom kontingentu), što se računalo s trideset postotnim udjelom zaposlenosti u industriji i uslugama (bez obzira što analize pokazuju tendenciju smanjenja udjela zaposlenosti u industriji u odnosu na ukupan broj zaposlenih), što se računalo s optimalnom (70 rad./ha) i minimalnom (30 rad./ha) bruto gustoćom industrijske lokacije koje spadaju u donju skupinu vrijednosti gustoće (mala gustoća – prigradske i izvangradske lokacije) i što se u proračunu nije reducirao broj zaposlenih (u slučajevima kada se organizacijom rada predviđa rad u smjenama).

Grad/općina Procjenjeni ukupni radni kontingent za 2010. Žminj 2119

RAČUNSKA POTREBNA POVRŠINA ZA INDUSTRIJU I SERVISE: za prosječno 70 radnika/ha → 66 ha za prosječno 30 radnika/ha → 155 ha POSTOJEĆA PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA planirane površine za industriju i servise 396 ha procijenjena realizacija do 1999. godine 65 ha

Infrastruktura

Prometni infrastrukturni sustav Cestovni promet

Prioriteti razvoja su poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica kao prelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i polu autocesta (obilaznice, treća traka i drugo), izgradnja započetih i novih dionica autocesta i brzih cesta. U prostornim planovima moraju se odrediti koridori planiranih prometnica minimalne širine 100 m a i više (prema lokalnim uvjetima), ako trasa nije utvrđena. Nakon izvedbe mora se utvrditi zaštitni pojas u skladu s propisima i zahtjevima nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

Telekomunikacijski sustav

Globalno gledajući, informatičke i telekomunikacijske tehnologije pokrenule su proces koji po svekolikom utjecaju doseže razmjere nove industrijske revolucije. Na osnovi globalne infrastrukture, telekomunikacije postaju središnji živčani sustav gospodarstva. U nacionalnim okvirima, telekomunikacije i njihova primjena postati će ključna tehnologija za postizanje nacionalne učinkovitosti. Temeljem sadašnjih spoznaja, buduće telekomunikacije povezivati će korisnike s kraja na kraj odgovarajućim kapacitetima prijenosa i obrade podataka tako da preduhitre zahtjeve korisnika. U strukturi sve će više sudjelovati i bežično komuniciranje, inteligentno upravljanje mrežom, multimedijska sučelja prilagođena korisniku. Tržište je danas, a ostati će i u budućnosti, glavni pokretač razvoja telekomunikacija, s godišnjim porastom usluga 7-8% u slijedećih 15-tak godina. Razvoj telekomunikacija Hrvatske, a time i Istarske županije odvijati će se u sladu s navedenim svjetskim trendovima, u pojedinim segmentima s vremenskim odmakom od nekoliko godina, dok će se pojedini segmenti, zbog nerazvijenosti sustava na starim tehnologijama, razvijati vremenski istovremeno s komercijalnom primjenom u razvijenim svjetskim zemljama.

Telekomunikacijske usluge Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu s integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razviti će se čitav niz usluga prijenosa govora, slika i podataka. Općenito, moguće je zaključiti da će se razvijati sve usluge za koje se pokaže potreba i ekonomska isplativost. Planiranje razvoja telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom njezinog razvoja, treba biti fleksibilno. Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je samo kada je to nužno obzirom na karakter elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih građevina (kabelske kanalizacije velikih kapaciteta, lokacije većih zgrada telekomunikacija, lokacije većih stupova pokretnih telekomunikacija, koridori radio relejnih veza i sl.).



16

Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba

U budućnosti se planira dogradnja pojedinih glavnih i sekundarnih vodova sa potrebnim rezervoarima na cijelom području Istarske županije a prema lokalnim planovima i projektima i grafičkim prikazom. U skladu sa budućom usvojenom koncepcijom povezivanja vodoopskbnog sistema Istre kao i sa ukazanim potrebama za vodom pristupiti će se izgradnji vodoopskrnog sustava. U slučaju iznalaženja vodoopskrbno prihvatljivije opcije vodoopskrbe bilo na pojedinom dijelu neke općine, na nivou više općina ili cijele Istre prihvatiti će se novo usuglašeno rješenje bez obzira na grafički prikaz koji bi mogao biti u koliziji sa novim rješenjem vodoopskrbe. Ovim se Planom određuju slijedeći infrastrukturni koridori vodovoda: državni/magistralni - 6 m postojeći, 10 m planirani; županijski i ostali - 6 m postojeći i 10 m planirani.

Odvodnja Kao prioritet na području odvodnje otpadnih voda je predviđa se izgradnja kanalizacijskih sistema sa odgovarajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u dijelu centralne istre a naročito u slivnom slivu Pazinčice. Time će se u budućnosti zaštititi podzemni vodni resursi gotovo svih istarskih izvora. U svim naseljima u centralnoj Istri većim od 100 stanovnika potrebno je u budućnosti izgraditi kanalizacijsku mrežu sa potrebnim biološkim uređajem (alternativa uređaj-biljka), za što je već izrađeno idejno rješenje ("Hidroprojekt" Rijeka, 1999-2000), a koje obuhvaća gotovo 180 naselja unutar II. i III. vodozaštitnih zona. Sve postojeće i buduće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je dograditi na način da kvaliteta efluenta zadovoljava Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama a u ovisnosti o kategoriji prijemnika.

Energetski sustav Državni i regionalni sustav opskrbe plinom - plan razvoja

Pod opskrbom plinom podrazumijeva se opskrba prirodnim plinom i opskrba isparenim UNP +zrak (zamjenskim plinom) kroz umrežene sustave. Opskrba prirodnim plinom moguća je priključkom na magistralni plinovod (za međunarodni transport) Casal Borsetti-Pula Rijeka-Karlovac (Italija – Hrvatska). Opskrba isparenim UNP + zrak moguća je izgradnjom plinara za proizvodnju navedenog plina.

Plan razvoja elektroenergetske mreže po područjima pogona u distributivnoj merži Pogon Rovinj - Ne očekuju se problemi sa kapacitetom transformacije X/10(20) kV do 2010. godine. Posebno treba upozoriti na razvoj prijenosne mreže na ovom području. Nakon dovršetka TE Plomin 2, dvostruki nadzemni vod Pehlin - Plomin koji danas radi pod naponom 110 kV, stavit će se pod napon 220 kV. Prethodno će nužno trebati osigurati novu TS 220/110 kV u Plominu, a zatim dolazi i izgradnja DV 220 kV Plomin - Vodnjan (Guran). Do 2010. također treba predvidjeti izgradnju drugog dalekovoda Plomin - Pazin, kao i mogućnost izgradnje dalekovoda 110 kV Plomin - Buzet.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Smjernice za zaštitu kulturnih dobara

Ovim planom utvrđuju se područja, kompleksi i objekti nacionalne i županijske razine značaja, iz čega proizlazi potreba uključivanja istih u nacionalni registar nepokretnih kulturnih dobara, shodno postojećim važećim propisima. Za najveći dio pojedinačnih objekata civilne, sakralne, fortifikacijske ili druge namjene, Ovim se Planom takva obveza ne utvrđuje, ali je, temeljem posebnih konzervatorskih smjernica na razini prostornih planova gradova i općina potrebno utvrditi komplekse i zahvate lokalne razine značaja. Područja, kompleksi i objekti nacionalne i županijske razine značaja su slijedeći: Polu urbane i ruralne cjeline državne i županijske razine značaja: Žminj Etno zone nacionalne i županijske razine značaja: šire područje općina Žminj Arheološke i hidro arheološke zone nacionalne i županijske razine značaja: šire agrarno područje naselja Žminj Fortifikacije nacionalne i županijske razine značaja: Gradski fortifikacijski sustavi Žminja Pojedinačni sakralni i civilni kompleksi nacionalne i županijske razine značaja: kompleks župne crkve Sv. Mihovila u Žminju s fortifikacijom,



17

Smjernice za zaštitu prirodne baštine Područja prirodne baštine od županijskog značaja, koja se utvrđuju ovim Planom su: u kategoriji posebnih rezervata - botanički rezervati: područje između Žminja, Tomišića, Benčića, Markoči, Klimani, Orihi, Petehi, Rojnići, Foli, Pustijanci, u kategoriji zaštićenih krajolika: šire područje između Lindara i Žminja, Za sva područja prirodne baštine utvrđena ovim Planom, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim slijedećim sadržajem: - utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora - utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena Do donošenja planova područja posebnih obilježja, odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim Planom ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (industrijske, turističke, prometne, energetske i dr.).

Područja posebnih ograničenja u korištenju Vodozaštitna područja

Vodozaštitna područja koja su temeljem posebnih državnih propisa i akata jedinica lokalne samouprave već utvrđena primjenjuju se u smislu provedne upravnih postupaka vezanih za izgradnju objekata i uređivanje prostora, a Ovim se Planom provode na kako slijedi: II vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim II vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata van naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima III vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim III vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata van građevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite Mineralni resursi i mjere zaštite

Danas se zaštiti okoliša i održivog razvoja poklanja posebna pozornost, što bi vjerojatno trebalo naglašenije istaći i u Zakonu o rudarstvu. U tom se smislu predlažu slijedeće preventivne mjere: - metode eksploatacija moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, a preporučuje se metoda

podzemne eksploatacije gdjegod je to tehnički izvodivo i tržišno opravdano - eksploatacijska polja koja se nalaze u zaštićenim područjima prirode svih kategorija, kao i unutar

vodozaštitnih područja (III zona vodozaštite), bilo da se eksploatacija već odvija ili su polja kao takva utvrđena aktima nadležnih državnih tijela u suglasnosti s jedinicama lokalne samouprave, moraju se limitirati te se na njima mora dovršiti eksploatacija i izvršiti sanacija najkasnije do 2010.g.



18

C) OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Većina dokumenata prostornog uređenja koja pokriva Općinu Žminj izrađena je prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju, kojim je napušten koncept sveobuhvatnog prostornog planiranja i uređivanja prostora koji je prakticiran u doba centraliziranog planiranja, odnosno prava raspolaganja Države (društva) zemljištem (podruštvovljavanje), kao i razdoblja u kojem je sve te pojave pratilo i odgovarajuće zakonodavstvo. Novim Zakonom te njegovim izmjenama i dopunama u 1998. i 2000. godini izvršena je prekretnica u sustavu prostornog uređenja u skladu s novim društveno gospodarskim sustavom Republike Hrvatske.

C.1. Prostorni plan bivše općine Rovinj Osnovne koncepcijske postavke ovog dokumenta prostornog uređenja mogu se i dalje koristiti prilikom izrade novog dokumenta. Potrebno je naglasiti da je taj dokument obuhvaćao današnjih četiri jedinica lokalne samouprave: Grad Rovinj te općine Bale, Žminj i Kanfanar. Kako su tim planom novo ustanovljene jedinice lokalne samouprave predstavljale manje prostorne jedinice, a sjedišta općina predstavljala središnja naselja lokalnog značaja, gotovo da se u prostoru bivše općine nije ništa bitno promijenilo u pogledu prostorne organizacije. Naime, prostorni razvitak općine Rovinj temeljio se na primjeni principa policentričnog razvitka u prostoru, u jednoj mjeri ograničenog činjenicom da u gradu Rovinju živi 2/3 stanovništva bivše općine te da ona predstavlja naglašenu monocentričnu općinu. Planiran je intenzivniji policentrični razvitak koji bi bitno kvalitetnije usmjerio procese, iz pravca prenaglašene koncentracije u općinskom središtu, prema disperziji razvitka i urbanizacije na veći broj manjih urbanih žarišta. Prostorni plan se temeljio na realnom sagledavanju položaja Grada Rovinja u prostoru tadašnje općine i regije (Istra) te su u namjeni prostora određeni prostori, odnosno površine za daljnji razvitak stanovništva i naselja, gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava, na način da su se nastojale očuvati prirodne datosti po principu nenarušavanja prirodne ravnoteže. Prirodna osnova je dakle u najvećoj mjeri odredila namjenu ukupnog prostora. U planu namjene prostora uključena je i namjena - korištenje morskog akvatorija (površina mora, vodena masa i podmorje), koja je u najtješnjoj vezi s korištenjem prostora uz obalnu liniju na kopnu. Ciljevi koji su određeni tim planom također se, donekle u korigiranom i prilagođenom obliku, mogu koristiti i prilikom izrade novog dokumenta. To su slijedeći opći ciljevi razvitka u prostoru: - optimalno korištenje prostora uz sveobuhvatno vrednovanje svih dijelova prostora - osiguranje prostornih uvjeta za ravnomjerniji gospodarski razvitak i optimalni prostorni razmještaj

stanovništva - racionalno korištenja obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa, neophodnih za razvitak sadašnjih i

budućih generacija - poboljšanje i unapređivanje kvalitete prirodnog okoliša i kvalitete života lokalnog stanovništva - osiguranje prostornih uvjeta za optimalan razvitak prometnog, vodoprivrednog i energetskog sustava

u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogućnostima društva - zaštita i oplemenjivanje svih komponenti okoliša, a naročito prirodne i graditeljske baštine, kao

sastavne komponente očuvanja ekološke i socio -kulturne ravnoteže - zaštita od elementarnih nepogoda, posebno požara i unapređenja obrambenih sposobnosti lokalne

zajednice. Planska rješenja postojećeg plana potrebno je korigirati u detaljima, a najveće intervencije trebaju doživjeti Odredbe za provođenje kojima je potrebno osigurati kvalitetno provođenje novog plana.



19

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja

u odnosu na demografske podatke

Kretanje broja stanovnika Općina Žminj je dostigla svoj najveći broj stanovnika 1910. godine, kada je imala 5.267 stanovnika, dok je prema prvim rezultatima posljednjeg popisa od 31.3.2001. godine utvrđeno da ima 3.433 stanovnika naselja popisa. U tom razdoblju je indeks iznosio 65,18 ili je utvrđeno smanjenje za nešto više od 1/3 ukupnog broja stanovnika. To smanjenje broja stanovnika bilo je postepeno i usporeno, a rezultat je stalnog iseljavanja stanovništva iz ovog kraja prvenstveno iz gospodarskih razloga. Tako je u gotovo stogodišnjem razdoblju prije II. svjetskog rata, u vrijeme nekog od službenih popisa, 12 naselja imalo svoj najveći broj, a 9 naselja svoj najmanji broj stanovnika. U razdoblju poslije II. svjetskog rata (1948. - 2001.) broj stanovnika se smanjio za 31% (za -1.527 stanovnika) uz ostvareni indeks od 68,99 i prosječni godišnji linearni pad od oko -0,6%. Najveći broj je ostvaren u prvom poslijeratnom popisu 1948. godine kada je tu živjelo 4.960 stanovnika. To je još djelomično bilo kompenzacijsko razdoblje uz nešto veći prirodni priraštaj. Zatim je on padao iz popisa u popis za cijelu općinu i u većini naselja, ali različitim intenzitetom (najveći je pad bio između popisa 1953. i 1961.- indeks 88,66, a kasnije se usporio), što je povezano s vrijednostima prirodnog kretanja (natalitet, mortalitet i prirodni priraštaj/pad), migracijama (useljavanje i iseljavanje) te suvremenim društveno-gospodarskim procesima u ovom prostoru. U tom je razdoblju 31 samostalno naselje smanjilo svoj broj stanovnika, a samo je općinsko središte Žminj i njegovo obližnje naselje Krculi povećalo broj stanovnika. Zato je razumljivo što je 1948. godine 12 naselja, a 1953. godine 6 naselja dostiglo svoj najveći broj stanovnika, a kasnije još samo po jedno naselje 1961. (Klimni) i 2001. (Krculi), dok je obratno bilo s ostvarenjem najmanjeg broja stanovnika u posljednjih 150 godina, jer su to ostvarili 1971. i 1981. po jedno naselje (Žminj i Jurići), 1991. 4 naselja, dok je 2001. godine to utvrđeno čak kod 18 naselja. Do takvih promjena je dolazilo zbog slabijih vlastitih prirodnih izvora i njihove veće udaljenosti u odnosu na istarska gradska i gospodarska središte, a zatim zbog stalnog smanjenja prirodnog prirasta, koji je u zadnjih petnaestak godina prerastao u stalni prirodni pad stanovništva. Završen je proces demografske tranzicije. Tako je u razdoblju 1993 - 2000. rođeno 288 djece, umrlo 416 stanovnika, odnosno ostvaren prirodni pad od -128 stanovnika. U prosjeku godišnje više umre nego se rodi oko 16 osoba. Nije osigurana ni prirodna reprodukcija stanovništva. Iseljavanje je posljedica sve jačeg razvijanja procesa deagrarizacije, industrijalizacije i litoralizacije u našoj zemlji, što je osobito došlo do izražaja u prostoru Istre. Iz naselja u unutrašnjosti Istre, pa tako i iz naselja u općini Žminj, dio stanovnika napuštao je rad u poljodjelstvu i odlazio raditi u ne agrarnim djelatnostima u gradska središta i u priobalna naselja u Istri, ali i izvan ovog područja, pa i u inozemstvo. Kako se tu radi o mlađem i za rad i reprodukciju sposobnijem stanovništvu slijedilo je starenje populacije i prelazak s prirodnog priraštaja na prirodni pad stanovništva u ovom općinskom području. To je proces depopulacije. Tek razvijanjem ne agrarnih gospodarskih aktivnosti u ovom području, posebno u općinskom središtu Žminj, usporava se ili zaustavlja iseljavanje iz ovih naselja izvan općinskih granica. Da je u prostoru općine Žminj bilo prisutnije iseljavanje postojećeg nego useljavanje novog stanovništva potvrđuje struktura stanovništva prema migracijskim obilježjima, odnosno činjenica što je na tom području 1991. godine od rođenja živjelo u istom naselju 2.127 ili čak 60,25% stanovnika, dok su preostali stanovnici (1.403 ili oko 40%) doselili u naselje stalnog stanovanja na ovom području iz drugih susjednih naselja ili iz raznih krajeva u različitim razdobljima i prilikama. Interesantno je da je čak 814 ili oko 58% doseljenog stanovništva doselilo iz drugih naselja ove ili bivše općine Rovinj, dok su ostali doselili iz drugih bivših istarskih i ostalih hrvatskih općina (539 ili 38,42%), a samo 41 stanovnik ili manje od 3% doseljenog stanovništva doselilo je iz inozemstva, odnosno većinom iz drugih krajeva bivše države (30). Od doseljenog stanovništva oko 15% je doselilo do svršetka II. svjetskog rata, a zatim nekako podjednako (15-17,5%) po dekadama do 1980. godine, a najviše u razdoblju 1981. - 1991. (26,16%). Time se također potvrđuje da je tek u tom posljednjem razdoblju više useljavalo novo nego iseljavalo postojeće stanovništvo općine Žminj.



20

Sasvim je razumljivo što je među najdinamičnijim naseljima bilo stanovništvo općinskog središta Žminj s 52,51% doseljenog stanovništva, ali više od polovice stanovnika činili su doseljenici u još nekoliko naselja (Kresini, Orbanići, Pifari i Vadediji). U ostalim naseljima prevladavali su stanovnici koji od rođenja u njima stanuju, a među njima čak više od 70% takvih stanovnika su imala naselja Benčići, Krculi, Krničari i Šivati. Među pozitivnim demografskim procesima u općini Žminj, što se potvrđuje strukturom stanovništva prema mjestu boravka, je činjenica da je 1991. godine velika većina stanovništva živjela u zemlji (3.471 ili 98,33%), dok je samo 59 stanovnika ili 1,67% svih stalnih stanovnika u vrijeme popisa boravilo i radilo u inozemstvu (35 na radu i 24 kao članovi obitelji). Iz većeg broja naselja (18) nije u inozemstvu privremeno boravio ili radio niti jedan stanovnik, dok je iz 15 naselja tamo ipak netko boravio ili radio. Time se potvrđuje da su stanovnici sposobni za rad u općini Žminj mogli naći zaposlenje unutar same općine ili u neposrednoj blizini u Istri i nisu više trebali u većem broju odlaziti raditi u inozemstvo. Prema posljednjem službenom popisu od 31.3.2001. za sada su na raspolaganju samo prvi rezultati popisa po naseljima i jedinicama lokalne samouprave, koji će nakon odgovarajućih provjera doživjeti neke promjene. Ne može se predvidjeti koliki će biti opseg i utjecaj tih promjena na definitivni broj i strukture stanovništva. Tako je prema posljednjem popisu iz 2001. godine na području općine Žminj ukupno bilo popisano 3.452 osobe, od kojih je bilo 3.440 stalnih stanovnika naselja popisa, a samo 12 privremeno prisutnih u naselju popisa. Među stalnim stanovnicima naselja popisa u ovom području na dan popisa bilo je 3.333 ili 96,89% prisutnih stanovnika, dok je 107 osoba bilo odsutno iz naselja popisa. Među ovima samo 7 osoba je bilo odsutno iz naselja godinu i duže vrijeme na radu i boravku u inozemstvu. Prema nekim uputama najbliži za uspoređivanje s ranijim popisima je ukupan broj stanovnika naselja popisa, koji je 31.3.2001. za područje općine Žminj bio utvrđen s 3.433 stanovnika, pa se on najviše koristi u ovom elaboratu.

Stanovništvo prema aktivnosti i djelatnostima Prema popisu iz 1991. godine temeljno je obilježje stanovništva u zemlji prema aktivnosti na području općine Žminj bilo u većem broju i udjelu uzdržavanog (1.400 ili 40,33%) nego aktivnog (1.338 ili 38,55%) stanovništva, dok je bio izrazito velik broj i udjel osoba s osobnim prihodima (733 ili 21,12 %). Tako je 12 naselja imalo više aktivnih nego uzdržavanih stanovnika, dok je 20 naselja imalo obratno više uzdržavanih nego aktivnih stanovnika. U jednom naselju (Pifari) od svih ovih skupina bilo je najviše (41,94%) osoba s osobnim prihodima. Velike su razlike među naseljima u udjelu ovih pojedinih skupina stanovnika. Tako što se kod skupine aktivnih stanovnika ono kretalo od najmanje 26,60% (Klimni) do najviše 46,58% (Žminj) s razlikom od oko 20%. Ta je razlika još veća kod skupine uzdržavanog stanovništva (između 19,35% Pifari i 51,02% Vidulini s razlikom većom od 30%), a gotovo tolika je bila i kod skupine osoba s osobnim prihodima (između 11,96% Orbanići i 41,94% Pifari, odnosno s razlikom oko 30%). U općinskom središtu Žminj najviše je aktivnih stanovnika (46,58%), jer su i najveće mogućnosti njihovog zapošljavanja. Ostale skupine u njemu su ispod općinskog prosjeka. U skladu s time, razlike među naseljima uglavnom su u svezi s njihovim položajem unutar teritorija ove općine, s veličinom prirodnog prirasta, mogućnošću zapošljavanja njihovog stanovništva i prometnim vezama s općinskim središtem i drugim radnim mjestima u širem području. Visok udjel osoba s osobnim prihodima je dobiven prelaskom znatnog broja ranije zaposlenih radnika u skupinu umirovljenika. Proces deagrarizacije na području općine Žminj je skoro završio, jer je prema popisu iz 1991. godine isključivo živjelo iz poljodjelstva samo 149 stanovnika ili 4,29% svih stanovnika u općini, što je više nego dvostruko manje nego je bio državni prosjek (9,1%). U ovom prostoru potpuno je završio proces deagrarizacije u 5 naselja (Gržini, Klimni, Pifari, Pucići i Zeci), gdje ni jedan stanovnik ne živi samo od poljodjelstva. Taj je proces praktički završio u još 17 naselja, gdje manje od 5% stanovništva crpi svoje prihode samo iz poljodjelstva. Taj se proces postepeno završava kod još 5 naselja u kojima 5 - 10% stanovništva živi samo od poljodjelstva. Ostalih 6 naselja imaju najjače naglašenu agrarnu komponentu u ovom području, jer 10 - 16% njihovog stanovništva živi samo od poljodjelstva (Karlovići, Krajcar Breg, Mužini, Krničari, Modrušani i Vidulini). Ovi relativni pokazatelji zaista su relativni, jer u samo 4 naselja ima 10 i više poljodjelskih stanovnika (Mužini 16, Modrušani 13, Žminj 11 i Krculi 10).



21

Time se potvrđuje tvrdnja kako je društveno-gospodarski razvitak općine Žminj, njezinih naselja i stanovnika, usmjeren prema razvijanju ne agrarnih djelatnosti. Sve je to povezano s gospodarskom razvijenošću, migracijama i prirodnim kretanjem stanovništva te utječe na druga strukturna obilježja stanovništva u ovom području. Tek detaljnije analize mogu objasniti te međusobne lokalne razlike. To još jednom potvrđuje struktura aktivnog stanovništva u zemlji prema glavnim skupinama djelatnosti prema popisu iz 1991. godine. U skladu s razvijenim procesima najprije deagrarizacije, industrijalizacije i litoralizacije, a posljednjih godina počecima procesa tercijarizacije i kvartarizacije u širem području, među aktivnim stanovništvom u zemlji u općini Žminj prema popisu iz 1991. godine uspostavljena je bila takva struktura, da je prevladavala zaposlenost u sekundarnim djelatnostima (industrija, rudarstvo i građevinarstvo - radilo je 579 osoba ili 43,27% aktivnih stanovnika u zemlji), zatim je slijedila zaposlenost u uslužnim tercijarnim (promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrt i osobne usluge, stambena i komunalne djelatnosti, financijske i druge slične usluge) i kvartarnim (državna uprava i lokalna samouprava, prosvjeta, kultura, umjetnost, znanost, zdravstvo, socijalna skrb i druge) djelatnostima, u kojima je radilo 521 osoba ili 38,94% aktivnih stanovnika u zemlji, što je još bilo ispod potreba ovog užeg i mogućnostima šireg područja, pa predstoji daljnje nastavljanje razvijanja procesa tercijarizacije i kvartarizacije (razvijanje svih vrsta usluga). Među njima ipak je više bilo zaposleno u tercijarnim uslugama, što je uobičajeno u današnjem vremenu i novim prilikama. U primarnim djelatnostima (poljodjelstvo, ribarstvo, vodno gospodarstvo, šumarstvo i lovstvo) je radilo 107 osoba ili 8,00%, dok je izvan djelatnosti (nezaposleni i drugi) i nepoznato bilo 131 osoba ili 9,79% aktivnih stanovnika u zemlji nastanjenih na području općine Žminj. Nije u svim naseljima u općini Žminj bila jednaka struktura aktivnog stanovništva u zemlji prema popisu iz 1991. godine niti su sve one bile usklađene s prosjekom za općinu. U 11 naselja polovica ili više aktivnih stanovnika u zemlji radili su u sekundarnim djelatnostima (najviše u naselju Rudani 66,67%), a u 6 naselja takvih je radilo u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima (najviše u naselju Pifari 58,33%), dok je u podjednakom broju preostalih naselja prevladavala jedna ili skupina od tih djelatnosti. Najveću relativnu zastupljenost aktivnih stanovnika u zemlji u primarnim djelatnostima imalo je naselje Kresini (30%), dok u naselju Klimni nije bilo tih stanovnika. Izvan djelatnosti i nepoznato najviše je bilo u naselju Krničari (25%), dok u naselju Pucići nije bilo takvih stanovnika. Općinsko središte Žminj imalo je relativno dobro uravnoteženu strukturu i odnose pojedinih skupina s prevladavanjem aktivnih stanovnika u zemlji u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima, čime se potvrđuje njegova uloga glavnog uslužnog središta u općini. Time se pokazuje društvena i gospodarska razvijenost ovog područja i usmjerenost njegovih pojedinih naselja. Detaljnija istraživanja mogu do kraja pojasniti uzroke stvarnog stanja i međusobnih razlika. Na području općina Žminj 1991. godine živjelo je 1.159 radnika, što je činilo 86,62% aktivnih stanovnika u zemlji. Najviše ih je bilo u općinskom središtu Žminju 280 ili 89,46% njegovih aktivnih stanovnika u zemlji, koji su predstavljali 24,16% svih radnika u općini Žminj. I u drugim naseljima je bilo visoko učešće radnika u ukupnom broju aktivnih stanovnika u zemlji. Najviše ih je bilo s učešćem između 80 i 90% (čak 17 naselja), ali 10 naselja je imalo to učešće i preko 90% (najviše naselje Jurići 97,50%), dok je 5 naselja dostiglo između 70 i 80%, a samo je naselje Tomišići imalo manje ili 67,57% radnika od ukupnog broja aktivnih stanovnika u zemlji. Posebnost za skupinu radnika u općini Žminj je odnos njihovog mjesta stanovanja i mjesta rada. Naime, u ovom području bilo je 184 ili samo 15,86% svih radnika koji su radili u mjestu stanovanja (to su bili zaposleni mještani), dok su 953 radnika ili čak 82,23% svih radnika svakodnevno odlazili raditi u druga naselja, uključujući ona unutar ovog područja (prvenstveno u Žminj), ali i ona izvan njega (Rovinj, Pazin i druga), pa su se zato smatrali kao dnevni migranti iz svojih naselja. I tu je bilo bitnih razlika među naseljima. Tako je samo u općinskom središtu Žminju, zbog razvijenosti industrije i drugih funkcija u tom naselju, među njegovim stanovnicima - radnicima bilo gotovo polovica (139 ili 49,64%) zaposlenih mještana, koji su predstavljali više od 75% svih zaposlenih mještana u općini, a nešto manje je bilo radnika - dnevnih migranata (135 ili 48,21%), koji su svakodnevno odlazili raditi u druga naselja. Još samo u pet naselja bilo je više od 10% zaposlenih mještana (Orbanići, Domijanići, Matijaši, Križanci i Krculi), dok u 18 naselja uopće nije bilo zaposlenih mještana. Dakle u svim naseljima, osim u naselju Žminju, bilo je znatno više stanovnika - radnika dnevnih migranata, koji su svakodnevno



22

odlazili raditi u druga naselja, nego je bilo radnika - zaposlenih mještana, koji su radili u svome naselju, odnosno u mjestu stanovanja. Iz 13 naselja su svi radnici bili istovremeno dnevni migranti. Time se samo potvrdila činjenica da gospodarske i društvene djelatnosti u općini Žminj nisu osiguravale potrebnu zaposlenost svojim stanovnicima unutar ove općine i zato su njegovi radnici morali u većem broju tražiti posao u drugim mjestima - radnim središtima u širem gravitacijskom području. Prema tome u općini Žminj bilo je znatno više radnika koji su živjeli na tom području (1.159) nego radnih mjesta (493). Jedino je u općinskom središtu Žminju bilo više radnih mjesta (436) nego radnika koji su živjeli u tom naselju (280). Uostalom on je bio i jedino pravo radno središte, jer je u drugih 17 naselja bilo malo radnih mjesta (svega samo 57), a 15 naselja nije imalo ni jedno radno mjesto. Nešto više od 1/3 radnih mjesta u općini Žminj zauzimali su zaposleni mještani (184 ili 37,32%), dok su su preostale gotovo 2/3 odnosile na radnike - dnevne migrante iz drugih naselja (309 ili 62,68%), koji su svakodnevno dolazili raditi iz drugih naselja u ovoj općini ili iz susjednih područja. U glavnom radnom središtu Žminju 139 ili 31,88% radnih mjesta zauzimali zaposleni mještani, a 297 ili 68,12% radnici - dnevni migranti iz drugih naselja. To pokazuje njegovu važnu ulogu kao radnog središta u ovoj općini, kojemu gravitiraju radnici i iz susjednih naselja. U još samo 14 naselja radili su zaposleni mještani (od toga u 9 naselja oni su zauzimali 100% svih radnih mjesta), a samo još u 8 naselja su dolazili raditi radnici - dnevni migranti iz drugih naselja (od kojih u 3 naselja su zauzimali sva radna mjesta). U samo 5 naselja radili su zajedno zaposleni mještani i radnici - dnevni migranti iz drugih naselja. Sve to potvrđuje već istaknutu činjenicu nešto slabije gospodarske razvijenosti općine Žminj u istarskom prostoru, ali i nejednake društvene i gospodarske razvijenosti pojedinih naselja unutar ove općine. Ističe se uloga općinskog središta Žminj zbog nešto malo veće koncentracije stanovnika, radnika i radnih mjesta u ovom području, ali i to je bilo nedovoljno da zadovolji sve potrebe ove općine. Zato je još uvijek prisutna orijentacija stanovnika i radnika općine Žminj prema radnim mjestima u bližim gradskim središtima i u turističkim područjima na obali.

Domaćinstva (kućanstva) Na području općine Žminj prema popisu iz 1991. godine bilo je 1.117 domaćinstava, što znači da su u prosjeku na jedno domaćinstvo dolazila 3,16 članova. Prevladavale su obitelji s 3 i 4 člana, ali je bilo i onih s manjim (samačka i s 2 člana) i onih sa znatno većim brojem članova (5 i više članova). U općinskom središtu Žminj bilo je 214 domaćinstva također s prosjekom od 3,16 članova. U preostalim naseljima zajedno je bilo 903 domaćinstava, čiji se prosjek kretao od 2,60 (Krajcar breg) do 3,77 članova (Vadediji). Među njima je 17 naselja imalo veći prosjek od prosjeka općine. To je bio još uvijek relativno zadovoljavajući prosjek u odnosu na neka druga područja, pa i unutar Istarske županije. U naseljima općine Žminj 1991. godine bilo je 406 ili 36,35% domaćinstava bez poljodjelskih gospodarstava. Najviše ih je apsolutno i relativno bilo u općinskom središtu Žminj (155 ili 72,42%), čime se potvrđuje njegov pravi ne agrarni karakter i status. U svim ostalim naseljima zajedno bilo je 251 ili 27,80% takvih domaćinstava, što upućuje na zaključak da su se mnoga od njih deagrarizirala i počela slabije ili jače urbanizirati. Tako su još 2 samostalna naselja imala 50% i više domaćinstava bez poljodjelskih gospodarstava (Karlovići 57,89% i Prkačini 50,00%), sva ostala naselja su imala između 10 i 50% domaćinstava bez poljodjelskih gospodarstava, dok je jedino naselje Pifari imalo svega jedno ili 7,69% domaćinstava bez poljodjelskih gospodarstava. Dakle, iako se uočava pojava intenzivnog procesa deagrarizacije i urbanizacije u brojnim naseljima, ipak velika većina naselja imaju više domaćinstava s poljodjelskim gospodarstvima nego je u njima bio udjel poljodjelskog stanovništva. To pokazuje, da iako je došlo do deagrarizacije u ovom prostoru i smanjio se broj stanovnika koji živi samo od poljodjelstva, da su brojna domaćinstva zadržala svoja ranija poljodjelska gospodarstva, gdje dopunskim radom popravljaju svoje gospodarsko stanje i svoj životni standard. Još nisu poznati konačni rezultati popisa iz 2001. godine. Prema prvim rezultatima popisa na području općine Žminj je bilo 1.101 kućanstava s prosječnom veličinom od 3,12 članova. Jedna je novost ovog popisa da je uvedena kategorija privatna kućanstva i takva su sva na području ove općine. U općinskom središtu Žminj utvrđena su 233 kućanstva s prosječno 3,10 članova. U svim ostalim naseljima zajedno bilo je 868 kućanstava s prosječno 3,12 članova. Samo je jedno naselje (Krničari 4,57) imalo prosječnu veličinu kućanstava prema broju članova veću od 4,00, odnosno 14 naselja je imalo taj prosjek veći od općinskog prosjeka. Najniži je prosjek bio u naselju Pucići 2,57 članova. Ako se usporede popisi broja domaćinstava iz 1991. i broja kućanstava iz 2001. godine onda se opaža opadanje njihovog broja za 16 domaćinstava (kućanstava),kao što je opao i broj stanovnika. Tako je u tom razdoblju njihov indeks bio 98,57, što je bilo nešto povoljnije nego je bio pad broja stanovnika (indeks



23

97,25). Porast broja domaćinstava (kućanstava) je zabilježen u 11 naselja, kod dva naselja je zadržan jednak broj, a kod 20 naselja je utvrđeno smanjenje broja domaćinstava (kućanstava). Kao što se smanjila prosječna veličina domaćinstava - kućanstava prema broju članova za čitavo područje, tako se taj prosjek smanjio i kod većeg broja naselja (19). Očito je da se i na toj pojavi vide neke promjene demografskih procesa u ovom prostoru.

1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na raspored središnjih uslužnih funkcija

Središnje uslužne funkcije su uslužne tercijarne i kvartarne djelatnosti koje služe ne samo stanovnicima naselja u kojima se one nalaze nego i stanovnicima njihove bliže ili dalje okolice. One se dijele u dvije bitne skupine: društvene uslužne djelatnosti i gospodarske uslužne djelatnosti usmjerene prema potrebama njezinih korisnika, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete života stanovnika u utjecajnom i gravitacijskom području. Ove središnje uslužne funkcije utvrđuju i izraz su upravno-političko-teritorijalnog i vjerskog ustrojstva i načina upravljanja na nekom području. Kvalitetom ovih funkcija podiže se obrazovna i kulturna razina, zdravstvena kultura i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija. One pridonose povećanju pružene socijalne skrbi stanovništvu radi otklanjanja postojećih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje športskim aktivnostima i tehničkom kulturom, ostvaruju mogućnost rekreacije i odmora stanovništva. Središnje gospodarske uslužne funkcije trebaju biti bliže stanovništvu - korisnicima svojih usluga i zato trebaju imati širu mrežu raznih usluga, posebno onih s novim sadržajima i radi novih potreba. Središnje uslužne funkcije osiguravaju ostvarenje i drugih mnogobrojnih dugoročnih potreba stanovništva. U Hrvatskoj je u prostornom planiranju i u većini prostornih planova bilo uglavnom prihvaćeno svrstavanje središnjih uslužnih funkcija u 8 temeljnih skupina djelatnosti: 1. Uprava, pravosuđe i društveno-političke organizacije, a tu se mogu svrstati i vjerske zajednice, 2. Školstvo (obrazovanje), 3. Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost, 4. Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb), 5. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti, 6. Trgovina, 7. Obrt i druge usluge, 8. Šport, rekreacija, zabava i odmor. Unutar ovih djelatnosti izvršena je klasifikacija središnjih uslužnih funkcija na nekoliko stupnjeva već prema tome da li ih stanovnici koriste svakodnevno ili povremeno, da li su više, srednje ili niže razine razvijenosti i značenja. Općina Žminj je mala jedinica lokalne samouprave i tradicionalno povezano utjecajno i gravitacijsko područje središnjih uslužnih funkcija niže razine, koje služe stanovnicima Žminja i okolice u svakodnevnom životu.

1. Uprava, udruge i vjerske zajednice Upravne funkcije odgovaraju novom političko-teritorijalnom ustrojstvu u zemlji, odnosno organizaciji lokalne uprave i samouprave, a raspoređene su prema zakonskim i pod zakonskim aktima na lokalnoj razini: Matični ured Rovinj, među ostalim, vodi državne matice i obavlja poslove za matično područje dosadašnjeg matičnog ureda Žminj, gdje su utvrđeni uredovni dani u tjednu. Općina Žminj - općinsko vijeće, općinsko poglavarstvo, načelnik i potrebne službe obavljaju poslove lokalne samouprave na općinskoj razini. Mjesni odbori s vijećem mjesnog odbora, predsjednikom vijeća mjesnog odbora i mjesnim zborom građana djeluju u mjestima koja su ih osnovala. Udruga Dobrovoljno vatrogasno društvo Žminj. Hrvatske pošte i Hrvatske telekomunikacije - poštanski ured Žminj. Skupinu udruga građana čine razne podružnice političkih stranaka, sindikati, udruženja, savezi, humanitarne udruge, razna društva i klubovi te druge društvene organizacije na lokalnoj općinskoj i mjesnoj razini. Na području općine Žminj Rimokatolička crkva zastupljena je s najdužom tradicijom: Župa Svetog Mihovila s matičnom baroknom župnom crkvom i župnim uredom u Žminju nalazi se u sastavu Porečko - pulske biskupije, gdje se župa prvi put spominje 1177. godine.



24

Od sakralnih objekata još se nalaze ranogotička kapelica Svetog Antuna, gotička kapelica Svete Trojice te crkvice Svetog Jakova i Svetog Bartola (zaštitnik Žminja) u Žminju, crkvica Svetog Mateja u naselju Cere, Svete Foške u Laginji i Svete Agate u Vidulinima te crkvica u Modrušanima, Sveta Marija od mora, sve s vrijednim crkvenim umjetničkim inventarom, gdje se povremeno obavljaju crkveni obredi.

2. Školstvo (obrazovanje) Ovu skupinu djelatnosti čine predškolski odgoj i naobrazba i osnovno školstvo. Predškolski odgoj i naobrazba obuhvaćaju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece do 6 godina starosti, koji se ostvaruju u Dječjem vrtiću Žminj. Obvezno osnovno školovanje organizirano je na području općine Žminj u Matičnoj osnovnoj školi “Vladimir Gortan” u općinskom središtu Žminj i u njegovom područnom razrednom odjelu u naselju Cere. Osnovana je 1822. godine, a njeguje zavičajnu kulturnu baštinu, sviranje istarskih glazbala, pjevanje pučkih narodnih pjesama, izvorni folklor, učenje glagoljice, odgaja mlade čakavske pjesnike i recitatore. U šk. g. 2001/02. imala je 317 učenika i 26 učitelja i nastavnika. Još je nedovršen dograđeni dio osnovne škole u Žminju, a školska oprema je u lošem stanju. Predviđena je do 2010. rekonstrukcija zgrade osnovne škole i izgradnja športske dvorane u Žminju.

3. Kultura, prosvjeta i umjetnost U općini Žminj su registrirane ili evidentirane spomenici kulture, neke kulturne i prosvjetne institucije, udruge i amaterska društva, manifestacije, dvorane, organizatori i posrednici, videoteke, domovi kulture i društveni domovi, ostala kulturna društva i pokreti, kao i udruge tehničke kulture: Utvrdni sustav zidina i kula opkoljava naselje Žminj, registriranu polu urbanu cjelinu među spomenicima kulturne baštine nacionalne i županijske razine značenja, smješten na uzvisini, većim dijelom očuvan. Ističe se kula Kaštel i nekoliko sakralnih objekata. Čakavski sabor Žminj - Katedra Čakavskog sabora i tradicionalna manifestacija u oblasti kulture “Sabor čakavskog pjesništva” Žminj, djeluje od 1969. kao skup mladih, natjecanje učenika - pjesnika i recitatora čakavskog govornog područja (u lipnju), smješten u Kaštelu. Bartulja - jedna od najpoznatijih istarskih pučkih fešti održava se krajem kolovoza u Žminju u čast Svetog Bartola, zaštitnika Žminja (u crkvici Svetog Bartola). Harmonikin pir - natjecanje u sviranju harmonike (u srpnju). Mjesno sveučilište Žminj, kao središnja kulturna i prosvjetna ustanova, otvoreno pučko sveučilište, ima razne sadržaje: narodni dom (dom kulture, kino dvorana), knjižnica i čitaonica - radi se na zasnivanju novog bibliotečnog fundusa i drugo. Muzejsko-galerijsko zavičajna zbirka Žminjštine u žminjskoj kuli - Kaštelu. Folklorno društvo “Cere” Žminj. Društvene domove ili prostorije za društveno okupljanje ima još po neko naselje (na pr. Cere), koja njeguju kulturno - prosvjetni amaterizam. Kod osnovne škole u Žminju pronađena je 1955. godine starohrvatska nekropola, odnosno ranohrvatsko groblje na redove (IX.-XI.st.) Od ostale kulturne baštine važno je još spomenuti da postoje prethistorijski ostaci (Žminj, Gradišće), arheološki rimski ostaci, sakralni objekti, nekoliko sačuvanih stancija - gospodarski objekti i drugo.

4. Zdravstvo i socijalna skrb Obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite (ambulante opće medicine, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitna medicinska pomoć, zdravstvena zaštita i liječenje usta i zubi, patronažna djelatnost i kućna njega). Dom zdravlja Rovinj, primarna zdravstvena zaštita - zdravstvena ambulanta Žminj s dva liječnika, 1 zubnim terapeutom i srednjim medicinskim osobljem. Ljekarna Žminj s jednim farmaceutom. Na području općine Žminj nema institucija socijalne skrbi (rada i zaštite).



25

5. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti U ovoj skupini uslužnih djelatnosti nalaze se ispostave raznih financijskih, osiguravajućih i još nekih sličnih poslovnih gospodarskih uslužnih institucija, igara na sreću i drugih koje se osnivaju i prestaju djelovati, već prema rezultatima poslovanja. One u ovoj općini imaju inicijalne oblike djelovanja.

6. Trgovina U skupini djelatnosti trgovine nalaze şe brojne tvrtke (društva, poduzeća) registrirane za obavljanje poslova trgovine na veliko i malo, za vanjsku i unutarnju trgovinu, trgovine - prodavaonice mješovite robe i specijalizirane trgovine - prodavaonice za prehrambene i neprehrambene proizvode, tržnica, samoposluživanja te brojne druge trgovačke tvrtke, predstavništva, zastupstva sa svojim uredskim prostorima, konsignacijama, skladištima. Takvih je nekoliko desetaka registrirano uglavnom u općinskom središtu Žminj, ali ima pojedinačnih i u nekim okolnim naseljima (Cere, Vidulini, Balići, Krculi). U ovom slučaju kada se razmatraju središnje uslužne trgovačke djelatnosti (prodavaonice u Žminju i drugim naseljima) najvažnije su one koje neposredno i svakodnevno kontaktiraju sa stanovništvom i pružaju mu odgovarajuće usluge. Agro stočarski sajam u Žminju, koji se održava svake druge srijede u mjesecu. Benzinska postaja Žminj. Neka naselja imaju manji privatni ugostiteljski sadržaj (gostionica, buffet, konoba, cafe -snack bar, bistro, zdravljak, slastičarnica, izletište i sl.). Počeci seoskog turizma se naziru u naseljima Prkačini-Paladnjaki, Krculi i drugim. Ponuda tradicionalnih istarskih specijaliteta (maneštra, kobasice s kupusom, divljač s njokima, fuži, supa-kriška dvopeka u crnom vinu teranu s malo ulja i papra, vina teran i malvazija). Mogućnost za pješačenje i vožnju biciklom.

7. Obrt i druge usluge U ovoj skupini se nalaze klasične obrtničke uslužne tvrtke i radionice, tvrtke koje neposredno pružaju razne usluge gospodarstvu, domaćinstvima i stanovništvu, ali i turistima i drugim tranzitnim putnicima, kao što je popravak automobila, uredskih strojeva, strojeva za domaćinstvo, kemijske čistionice, razni servisi i usluge, kao informatički, financijski, knjigovodstveni, pogrebni i drugi, građevinske usluge, autoprijevoznici, auto taksi i rent-a-car, do onih osobnih, kao što su brijači, frizeri, postolari, krojači, urari, stolari, električari, vodoinstalateri, limari, bojadisari i ličioci i brojni drugi. Takvih na ovom području također ima desetak prvenstveno u općinskom središtu Žminj, koje se nalaze u blizini svojih korisnika. Prometne usluge se uglavnom odvijaju prijevozom putnika autobusima i njihovim zaustavljanjem prvenstveno na autobusnoj stanici Žminj te na željezničkoj stanici Žminj, koja se zapravo nalazi između naselja Prkačini i Pifari. Komunalne usluge na području općine Žminj (opskrba vodom, odvodnja, opskrba električnom energijom, opskrba plinom, čistoća - skupljanje i odvoz smeća, održavanje ulica, javnih zelenih površina, groblja i drugo) pružaju lokalne službe ili tvrtke koje se bave tom djelatnošću iz susjednih gradova.

8. Šport, rekreacija, zabava i odmor U ovom prostoru već djeluje više športskih društava i klubova raznih športskih grana pretežno županijskog i lokalnog ranga natjecanja, održavaju se regionalne i lokalne športske priredbe, izgrađeni su odgovarajući športski objekti i igrališta, te neki sadržaji vezani za rekreaciju, zabavu i odmor svih uzrasta stanovništva i posjetitelja ovog područja. U tom pogledu je bolje organizirano i opremljeno općinsko središto Žminj nego ostala naselja. Ipak još nedostaje znatan broj športskih objekata (športske dvorane, športska igrališta, bazeni za plivanje, boćališta i dr.) potrebnih školama, ali i ostalim stanovnicima koji se žele baviti športskim aktivnostima u slobodnom vremenu. Neki predstavnici športskih aktivnosti na području općine Žminj: Sportsko društvo Žminj Nogometni klub “Žminj”. Žminj Boćarski klub “Žminj”, Žminj Lovačko društvo “Zec” Žminj i drugo.



26

1.1.4.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na sustav središnjih naselja

Naselja koja razvijaju središnje uslužne funkcije i pružaju drugima usluge su središnja naselja ili središta. O razini, brojnosti, stupnju razvijenosti i utjecaju središnjih uslužnih funkcija zavisi značenje i kategorizacija središnjih naselja. U Hrvatskoj su vršeni razni pokušaji kategorizacije središnjih naselja za potrebe prostornog planiranja. Može se općenito utvrditi da je kod izrade prostornih planova uglavnom prihvaćena sljedeća kategorizacija središnjih naselja (središta): 1. središte republike, 2. središte makro regije, 3. središte regije, 4. središte manje regije (subregije, mezo regije), 5. središte mikroregije (bivše općine), 6. lokalno središte, 7. pomoćno središnje naselje i 8. naselja s pojedinačnim funkcijama. Središnje naselje pripada nekoj kategoriji središnjih naselja ako udovoljava većini postavljenih kriterija i ako ima veći broj različitih središnjih uslužnih funkcija, koje se odnose na tu kategoriju. U tom smislu treba razlikovati barem tri podvrste unutar svake kategorije središnjih naselja (iznad prosjeka, u prosjeku i ispod prosjeka). Na temelju razmještaja i razvijenosti središnjih uslužnih funkcija u naseljima na području Istre i drugih kriterija (broj stanovnika naselja i skupina naselja, međusobna prostorno-prometna udaljenost između pojedinih naselja, konfiguracija terena i drugi) može se utvrditi da za prostor općine Žminj u postojećem sustavu središnjih naselja (središta) obavlja funkciju središta mikroregije. Dosadašnji razmještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija i s tim u svezi uspostavljeni sustav središnjih naselja u prostoru općine Žminj u skladu je s dostignutim stupnjem društveno - gospodarskog, kulturno - civilizacijskog, demografskog i infrastrukturnog razvitka ovog područja, odnosno s promjenama upravno-administrativno-teritorijalnog ustrojstva i razvojem pojedinih procesa u tom prostoru (deagrarizacija, suburbanizacija, industrijalizacija, tercijarizacija i kvartarizacija). U središnjem dijelu ovog prostora stalno se isticalo naselje Žminj (723 stanovnika), kao jedino pravo i potpuno lokalno središte, koje je razvilo brojne temeljne središnje uslužne funkcije za stanovništvo svog utjecajnog i gravitacijskog područja (više od 30-tak naselja), ali i neke druge gospodarske djelatnosti, preuzimajući tako ulogu malog razvojnog središta. Među ostalim naseljima još je samo naselje Cere (131 stanovnik), u jugoistočnom dijelu ove općine, razvilo neke središnje uslužne funkcije i tako se učvrstilo kao pomoćno središnje naselje (malo lokalno središte). Ono svojim središnjim uslužnim funkcijama niže razine pomaže u zadovoljavanju svakodnevnih potreba lokalnog stanovništva, pa predstavlja pravo poticajno razvojno središte. Među ostalim samostalnim naseljima još nekoliko naselja ima razvijene pojedinačne funkcije, koje služe njihovom stanovništvu, ali povremeno i stanovnicima nekih susjednih naselja. To su inicijalna središta razvitka unutar prostora ove općine. Ostala samostalna naselja u ovoj jedinici lokalne samouprave su s malim brojem stanovnika i bez ikakvih radnih i uslužnih funkcija, kao i bez utjecaja u prostoru i prema drugim naseljima.

Demografska valorizacija naselja U posebnom metodskom postupku prilagođenom potrebama prostornog planiranja daje se demografska analiza samostalnih naselja na području općine Žminj prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine. *Detaljni podaci po naseljima iz popisa 2001. godine nisu obrađeni, te nam nisu dostupni prilikom izrade ovog plana. U tom postupku koristi se 8 posebno izabranih i relevantnih demografskih pokazatelja, koji se različito vrednuju, ocjenjuju i rangiraju već prema obilježjima svakog demografskog pokazatelja, zatim se skupno zbrajaju i dobivene vrijednosti izražene u bodovima pomažu utvrđivanju odgovarajućih demografskih prilika i kategorizaciji svakog samostalnog naselja. Prosječne vrijednosti analiziranih demografskih pokazatelja u ovom metodskom postupku za općinu Žminj i Republiku Hrvatsku prema popisu iz 1991. godine su bile:



27

Posebno izabrani i relevantni demografski pokazatelji općina Hrvatska 1. Prosječna veličina naselja prema broju stanovnika 107 715 2. Kretanje broja stanovnika u razdoblju 1981-1991.-Indeks 95,69 103,97 3. Dobna struktura stanovništva - Indeks starosti 89,67 66,66 4. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima - % stanovništva koje od rođenja stanuje u istom naselju 60,25 52,46 5. Stanovništvo prema školskoj spremi - % stanovništva starog 15 i više godina sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem 33,86 45,31 6. Socijalni status stanovništva - % radnika u ukupnom broju stanovnika u zemlji 33,39 33,33 7. Radno intenzivna naselja - % radnika-zaposlenih mještana u ukupnom broju radnika koji stanuju u tom naselju 15,86 63,43 8. Ostala naselja - Dnevne migracije radnika - % radnika-dnevnih migranata koji iz nekog naselja svakodnevno odlaze raditi u druga naselja u ukupnom broju aktivnih stanovnika u zemlji 71,23 23,93 Gotovo sve navedene prosječne vrijednosti analiziranih posebno izabranih i relevantnih demografskih pokazatelja prema popisu iz 1991. godine, uzimajući naselja općine Žminj u cjelini, bile su nepovoljnije nego one iskazane za sveukupna naselja u Republici Hrvatskoj. Time se pokazala manja privlačnost i slabija društveno-gospodarska razvijenost ovog prostora, što je imalo za posljedicu slabiju naseljenost, veće iseljavanje od useljavanja i brže starenje njegovog stanovništva, niži stupanj obrazovanosti stanovništva, nezadovoljavajući broj radnika, a nedostatak radnih mjesta na području ovog općine utjecao je na znatno veće učešće radnika - dnevnih migranata koji su radili u drugim radnim središtima u ovoj općini i u onima u okolici (Žminj, Rovinj, Pazin i drugi). Na području općine Žminj nalaze se 33 samostalna naselja različitih veličina. Prosječna je veličina naselja prema popisu iz 1991. godine iznosila 106,97 stanovnika, što je bilo znatno niže od prosjeka za cijelu državu. Međutim, ako bi se izdvojilo još i općinsko središte Žminj, koje je imalo 676 stanovnika, a obuhvaćalo je 19,15% stanovništva ove općinske jedinice lokalne samouprave, dobije se za preostalih 32 samostalna naselja prosječna veličina od samo 89,19 stanovnika. Manji je broj stanovnika od tog prosjeka imalo 14 naselja, odnosno 18 je naselja imalo manje od 100 stanovnika, a 14 naselja je imalo između 100 i 200 stanovnika. Može se slobodno naglasiti da su u ovoj općini naselja s malim brojem stanovnika. U međupopisnom razdoblju 1981.-1991. naselja u općini Žminj, u odnosu na ona u Republici Hrvatskoj, nisu rasla nego su se smanjivala prema broju stanovnika. Čak je 26 samostalnih naselja imalo pad broja stanovnika, jedno je stagniralo, a samo 6 naselja je raslo prema broju stanovnika. Dobna struktura stanovništva općine Žminj već je pokazivala duboke znakove starenja, negativna je bila prirodna reprodukcija stanovništva, nije doseljavalo mlađe stanovništvo te je u svakom slučaju bila nepovoljnija od državnog prosjeka. Indeks starosti pokazivao je da je samo 10 naselja imalo povoljniji indeks starosti od općinskog prosjeka, ali je zato čak 19 naselja imalo potpuno negativne tendencije (viši je od 100,00). Još veći dio stanovništva općine Žminj od rođenja je stanovao u istom svojem naselju nego je to bilo kod stanovništva Republike Hrvatske u cjelini, kao posljedica manjeg useljavanja novog stanovništva i lokalnih migracija. Samo kod 5 samostalnih naselja manje od polovice stanovnika je od rođenja stanovalo u istom naselju. Čak je u 28 naselja utvrđeno da je više od 50% stanovnika od rođenja stanovalo u istom naselju, a od toga u 21 naselju ih je bilo više od prosjeka za ovu općinu. Niži stupanj obrazovanosti stanovništva u općini Žminj, nego je bio državni prosjek, ukazuje na slabiju gospodarsku i društvenu razvijenost ove općine. Tako je 1991. godine samo općinsko središte Žminj imalo više od polovice stanovnika sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem, još 6 naselja je imalo njihov udjel veći od prosjeka ove općine, dok su sva ostala naselja (26) imala niže ili sasvim malo učešće stanovnika starijih od 15 godina sa srednjim, višim ili visokim obrazovanjem. U općini Žminj bio je podjednak udjel radnika u ukupnom broju stanovnika u zemlji kao i u Republici Hrvatskoj. Samo je općinsko središte Žminj imalo više od 40% radnika u ukupnom broju stanovnika u zemlji, dok je više od općinskog prosjeka imalo još 11 samostalnih naselja, a sva preostala naselja (21) imalo je niže učešće od općinskog i državnog prosjeka.



28

Posebnost općine Žminj prema popisu iz 1991. godine je nedostatak radnih središta i radnih mjesta te je zato postojao nesrazmjer između broja radnika koji su stanovali u njegovim naseljima i radnika - zaposlenih mještana. U nijednom naselju nije bilo više od polovice radnika - zaposlenih mještana u ukupnom broju radnika u njihovom naselju. Samo se općinsko središte Žminj gotovo približilo tom prosjeku (49,64%), 14 naselja je imalo manje njihovo učešće (manje od 30%), dok 18 naselja nije imalo ni jednog radnika - zaposlenog mještanina Posljedica prethodnog nesrazmjera je bilo visoko učešće radnika - dnevnih migranata, koji su iz naselja na području općine Žminj bili upućeni kroz dnevne migracije svakodnevno gravitirati prema drugim radnim središtima, posebno prema susjednim gradovima. Na temelju primjene ovog metodskog pristupa tj. unosa podataka i ocjene (vrednovanja) pojedinih izabranih demografskih pokazatelja prema popisu iz 1991. godine izvršena je demografska valorizacija 33 naselja na području općine Žminj te je predstavljena kategorizacijom svakog pojedinog naselja s naznačenim izraženim demografskim prilikama i dobivenim vrijednostima kroz ukupan broj bodova za svako samostalno naselje i njihove skupine unutar pojedinih kategorija, kako bi se bolje izrazile razlike i učinci ove valorizacije:



29

OPĆINA ŽMINJ NASELJA RANGIRANA PREMA KATEGORIJAMA DEMOGRAFSKE VALORIZACIJE NASELJA 1991. GODINE Kategorija Demografske BrojSamostalno Broj naselja prilike bodova naselje stanovnika % I. Veoma povoljne 36-42 - - II. Povoljne 31 ŽMINJ 676 19,15 III. Zadovoljavajuće 25 Gržini 154 24 Krculi 133 24 Orbanići 92 22 Debeljuhi 157 22 Jurići 118 22 Kresini 23 22 Križanci 130 22 Zeci 44 22-28Svega (8 naselja)851 24,11 I - III. POZITIVNE 22-42ukupno (9 naselja)1.527 43,26 IV. Nezadovoljavajuće 21 Cere 147 21 Pamići 103 20 Pifari 35 20 Vidulini 49 19 Vadediji 49 18 Prkačini 45 18 Rudani 126 17 Balić I. 72 17 Karlovići 52 17 Krničari 49 17Modrušani 129 16 Benčići 148 16Domijanići 119 16Krajcar Breg 52 16 Kršanci 94 16 Laginji 118 16 Šivati 97 16 Tomišići 109 16 Žagrići 47 16-21Svega (19 naselja)1.640 46,46 V. Nepovoljne 15 Mužini 105 15 Pucići 43 14 Klimni 94 14 Matijaši 58 13 Gradišče 63 10-15Svega (5 naselja)363 10,28 VI. Veoma nepovoljne 4- 9 - - - VII. Izrazito nepovoljne-naselja u izumiranju 0- 3 - - - IV - VII. NEGATIVNE 0-21UKUPNO (24 naselja) 2.003 56,74 I - VII OPĆINA SVEUKUPNO ŽMINJ 0-42(33 NASELJA) 3.530 100,00



30

DEMOGRAFSKA VALORIZACIJA NASELJA



31

Na temelju ovako izvršene demografske valorizacije svih samostalnih naselja na području općine Žminj 1991. godine i identifikacije problema mogu se izvući sljedeći bitni zaključci: - Na području općine Žminj mali je broj i udjel naselja imao pozitivne demografske prilike. Naime, samo

9 naselja ili 27,27% svih samostalnih naselja s ukupno 1.527 stanovnika ili s 43,26% od svih stanovnika na području općine Žminj imalo je pozitivne demografske prilike, obilježja i tijekove s pozitivnim dinamičkim i vitalnim obilježjima te s nešto višim obrazovnim stupnjem i razvijenijom društveno-gospodarskom strukturom. Jasno je da se u toj skupini s povoljnim demografskim prilikama nalazilo općinsko središte Žminj sa 676 stanovnika ili sa samo 19,15% svih stanovnika ovog područja, ali pozitivne, odnosno zadovoljavajuće je demografske prilike imalo još 8 susjednih naselja.

- Preostala većina od 24 naselja ili 72,73% svih naselja na području općine Žminj, koja su obuhvaćala više od polovice, odnosno 2.003 ili 56,74% od svih stanovnika ove općine, imala su negativne demografske prilike, obilježja i tijekove s negativnim dinamičkim i vitalnim obilježjima. Kod večine ovih pretežno manjih naselja bio je prisutan ubrzani proces depopulacije i iseljavanja stanovništva, tako da je u njima bilo manje mlađeg stanovništva, a niži je bio i njihov stupanj obrazovne i društveno-gospodarske razvijenosti. Među ovim naseljima 19 je imalo nezadovoljavajuće, a 5 nepovoljne demografske prilike.

- U odnosu na rezultate demografske valorizacije naselja na prostoru današnje općine Žminj prema popisima iz 1971. i 1981. godine opažaju se i pozitivne i negativne promjene. Tako su naime 1971. godine 2 naselja (Žminj i Pamići) imala povoljne i 13 naselja zadovoljavajuće demografske prilike, odnosno 15 naselja je imalo pozitivne demografske prilike. Istovremeno po 9 naselja je imalo nezadovoljavajuće i nepovoljne demografske prilike, odnosno 18 naselja je imalo negativne demografske prilike. Prema popisu iz 1981. godine u ovoj općini je samo Žminj imao povoljne, a još 2 naselja (Tomišići i Križanci) zadovoljavajuće, odnosno svega 3 naselja su imala pozitivne demografske prilike. Suprotno tome čak 24 naselja su imala nezadovoljavajuće, a daljnjih 6 naselja nepovoljne, odnosno 30 naselja je imalo negativne demografske prilike. Dakle, 1971. godine više je naselja imalo pozitivne demografske prilike nego 10 i 20 godina kasnije, ali se istovremeno smanjio broj najslabije rangiranih naselja s nepovoljnim demografskim prilikama. Nažalost, veći je broj naselja na prostoru današnje općine Žminj pogoršao nego popravio demografske prilike.

- Na temelju izvršene demografske valorizacije naselja na području općine Žminj opaža se da je bila prisutna izvjesna polarizacija među naseljima prema demografskim prilikama. Naime, naselja su se rasporedila unutar četiri kategorije. Na potpuno suprotnim pozicijama nalazilo se općinsko središte Žminj s povoljnim demografskim prilikama, odnosno naselja Mužini, Pucići, Klimni, Matijaši i Gradišče, koja su imala nepovoljne demografske prilike. Sva ostala naselja nalazila su se između ovih krajnih polova u sredini ove ljestvice bilo da su imala zadovoljavajuće (8) ili nezadovoljavajuće (19) demografske prilike. To znači da se njihove demografske prilike mogu lakše i brže popraviti ili pokvariti zavisno o primjeni buduće populacijske politike i realizacije zacrtanih mjera, kao što se zapravo već bilo dogodilo između 1971. i 1991. godine.

- Da bi neko naselje pokazivalo pozitivnu demografsku sliku i moglo pozitivno razvijati svoje demografske prilike mora imati određenu koncentraciju i rast broja stanovnika, kao posljedicu, ne samo prirodnog priraštaja, nego i privlačenja novog mlađeg i za rad i za reprodukciju sposobnog stanovništva, kod njih mora biti sporije starenje stanovništva, viši stupanj obrazovanosti i puna aktivnost stanovništva s više radnih mjesta. U tom pogledu se na području općine Žminj jedino istiće istoimeno općinsko središte gdje se uglavnom odvijaju povoljni demografski, društveni, gospodarski i prostorni procesi, iako nedostaje radnih mjesta, što se nadoknađuje blizinom drugih istarskih gradskih središta.

- U drugim slabije prometno povezanim naseljima, smještenim najviše u rubnim područjima ove općine, nisu ostvareni ti uvjeti pa je zato znatno više naselja s negativnim nego s pozitivnim demografskim prilikama. Prisutni su u određenoj mjeri suprotni i negativni procesi, kao što su emigracija, depopulacija, starenje stanovništva, niži stupanj obrazovanosti i aktivnosti itd. Ta naselja i ti prostori traže jaču intervenciju, potporu i skrb države i lokalne samouprave, kako bi popravljajući društvene, gospodarske i komunalne prilike zadržali bar postojeće stanovništvo u tim naseljima. Posebno nedostaju radna središta - pokretači života, takve veličine koje odgovaraju razmještaju naselja i stanovništva unutar ovog područja, što treba doprinijeti poboljšanju demografskih prilika, ne samo u tim manjim radnim središtima, nego na čitavom njihovom gravitacijskom području.

- U tom smislu, može se zaključiti da ako se poprave društveno - gospodarske prilike na ovom području i posebno poveća broj radnih mjesta unutar radnih središta, može se očekivati i popravljanje demografskih prilika, posebno u naseljima IV. kategorije, u kojima su nezadovoljavajuće demografske prilike. Ostala naselja će najvjerojatnije nastaviti demografski propadati i postepeno izumirati. To se posebno odnosi na ona najmanja naselja s izrazito nepovoljnim strukturama stanovništva, koja imaju nepovoljan geografski i prometno-geografski položaj te slabiji gospodarski razvitak.



32

Već samo ovo nekoliko napomena i zaključaka upućuje u kojem pravcu bi trebalo dugoročno i prioritetno usmjeravati pažnju državnih, županijskih i lokalnih vlasti i društva u prostoru općine Žminj. Bez ulaganja u gospodarski razvitak i društvene uslužne djelatnosti u cijelom ovom općinskom području, teško će se moći više postići u preobrazbi tog prostora i u postizavanju pozitivnih demografskih promjena. Uz odgovarajuću gospodarsku, socijalnu, populacijsku i druge politike potrebno je i moguće zadržati i poticati pozitivne demografske procese u pojedinim naseljima te popraviti demografske prilike u većini naselja na području općine Žminj. Samo na taj način na području općine Žminj naselja bi se mogla dalje uspješno demografski razvijati.

Suvremeni procesi preobrazbe naselja Proces urbanizacije složeni je proces mijenjanja jednog prostora, koji bitno utječe na promjenu strukture naselja. Najprije nastupaju procesi deagrarizacije i industrijalizacije, a u najnovije doba procesi tercijarizacije i kvartarizacije (među kojima se osobito ističe niz novih poticaja vezanih za pružanje raznih usluga), koji razbijaju izoliranost pojedinih naselja i krajeva. Ta preobrazba prostora sadrži izmjene njegove društvene i gospodarske strukture, funkcija i fizionomije. Prostor poprima gradska obilježja i način života, te u njemu dolazi do odgovarajućih vidljivih vanjskih promjena u krajoliku. Pod utjecajem općeg globalnog razvitka i tih suvremenih procesa u prostoru Istre, a osobito pod snažnim djelovanjem deagrarizacije i urbanizacije, industrijalizacije i razvitka turizma, šire se gradska naselja i jača preobrazba njihovih okolica, u kojima se počinju razvijati nove gospodarske i središnje uslužne funkcije i jače razvijaju njezina gradska i prigradska naselja te središta rada. Rezultat toga je da se postepeno sve više urbaniziraju naselja u tom prostoru. Širenjem procesa urbanizacije prema okolici istarskih gradova dolazi do postupne društveno-gospodarske preobrazbe prostora i pojedinih naselja, koja poprimaju neka gradska obilježja, ali se još u nekima, više ili manje, miješaju osobine gradskog i seoskog načina života. Najprije se mijenjaju strukture stanovništva i domaćinstava (kućanstava), što se zatim odražava na osnovni izgled i strukturu njihovih kuća, a time se uvjetuje fizionomska i funkcionalna preobrazba naselja. Tako se između gradskih središta i seoskih naselja razlikuju prijelazna urbanizirana naselja. Taj proces najintenzivniji je bio gdje okosnice urbanizacije slijede prometne osovine. Ta je preobrazba, među ostalim, izražena prisutnim okosnicama urbanizacije na pravcima od obale prema unutrašnjosti Istre, koje se pružaju od Pule preko Vodnjana i Žminja prema Pazinu, odnosno od Rovinja preko Kanfanara prema Žminju i Labinu, dakle sa sjecištem u općini Žminj. One se spontano razvijaju, kao i neke druge u Istri, kao pozitivna novija tendencija. Veoma su nejednako urbanizirane, ponegdje malo i isprekidane i zato još nisu u cijelosti dovršene i međusobno povezane. Područje općine Žminj sve je do 1961. godine bilo tipično ruralno područje. Naselja su bila relativno mala i raštrkana s brojnim zaselcima (više od stotinu), a po svojoj su strukturi bila prevladavajuće agrarna i ruralna, gospodarski nerazvijena i infrastrukturno neopremljena. Tek kada se počela razvijati industrija u bližim gradskim središtima, prvenstveno Puli, Pazinu i Rovinju te je snažna turistička izgradnja zahvatila i susjedna priobalna područja, sve se to odrazilo i na jači društveni i gospodarski razvitak općinskog središta Žminj i dolazilo je do postepene preobrazbe naselja u ovom području.



33

OPĆINA ŽMINJ NASELJA PREMA STUPNJU URBANIZACIJE 1991. GODINE Stupanj Samostalno Broj urbanizacije naselje stanovnika % 1. Gradsko naselje - - - 2. Jače urbanizirana naselja Balići I. 72 Benčići 148 Cere 147 Debeljuhi 157 Domijanići 119 Gradišče 63 Gržini 154 Jurići 118 Klimni 94 Krculi 133 Kresini 23 Križanci 130 Kršanci 94 Laginji 118 Matijaši 58 Orbanići 92 Pamići 103 Pifari 35 Prkačini 45 Pucići 43 Rudani 126 Šivati 97 Vadediji 49 Vidulini 49 Zeci 44 Žagrići 47 ŽMINJ 676 Svega (27 naselja) 3.034 85,95 3. Slabije urbanizirana naselja Karlovići 52 Krajcar Breg 52 Krničari 49 Modrušani 129 Mužini 105 Tomišići 109 Svega (6 naselja) 496 14,05 4. Ruralna naselja - - - SVEUKUPNO URBANIZIRANA NASELJA U OPĆINI ŽMINJ (33 NASELJA) 3.530 100,00



34

STUPANJ URBANIZACIJE NASELJA



35

U prostoru općine Žminj, prema popisu iz 1991. godine, isticalo se i razvijalo 27 jače urbaniziranih naselja ili 81,82% svih naselja, u kojima je živjelo 3.034 stalnih stanovnika ili 85,95% stanovništva ovog područja. Još se je tu nalazilo i razvijalo 6 slabije urbaniziranih naselja ili 18,18% svih samostalnih naselja s ukupno 496 stalnih stanovnika ili 14,05% stanovništva područja ove općine. Dakle na području općine Žminj nije bilo ni gradskih ni ruralnih naselja. Sva su ova naselja doživjela viši ili niži stupanj društveno - gospodarske preobrazbe. U njima je bio veoma mali udjel poljodjelskog stanovništva, većina aktivnih stanovnika radila je izvan vlastitog posjeda i u njima je sve više prevladavao gradski način života. Dogodile su se i druge promjene, jer su se gradile nove kuće, djelomično su se uredila naselja, uvedena je potrebna infrastruktura, otvoreni su pojedinačni javni sadržaji, tako da su prvobitno društveno-gospodarske slijedile i druge, fizionomske i funkcionalne promjene u tim naseljima. Znatan dio radnika iz ovih naselja svakodnevno je odlazio raditi kao dnevni migranti u središta rada na širem području zbog nedostatka radnih mjesta u ovoj općini i to najviše u gradska središta Pazin i Rovinj, pa i Pulu, a zatim u Žminj i manje u ostala mala radna središta unutar ove općine. U istarska gradska središta i brojna mladež odlazi pohađati razne škole i fakultete, odnosno stanovnici ove općine koriste njihove brojne usluge (zdravstvene, kulturne, športske, trgovačke, obrtničke i druge). U skupinu urbaniziranih naselja svakako pripadaju i neka najbliža susjedna naselja, s kojima su djelomično međusobno morfološki “srasli” i funkcionalno se integrirali, a koja su samo političko-teritorijalno odvojena od ovog područja, jer pripadaju drugim jedinicama lokalne samouprave, ali su dio istih prigradskih urbaniziranih okolica. Sve to pokazuje da su središta rada pokretači života među samostalnim naseljima na nekom području, a gradovi nositelji funkcionalnog ustrojstva prostora. Oni organiziraju i najviše utječu na razvitak složenog sustava proizvodnje, razmjene i potrošnje materijalnih dobara i uslužnih funkcija ne samo za svoje stanovništvo nego i za svoju užu i širu okolicu. Tako se pod utjecajem gradskih središta u središnjem i južnom dijelu Istre počinje razvijati Žminj, kao lokalno i radno središte. Najprije se ističe s polu gradskim izgledom, funkcijama i obilježjima života, da bi se u novije vrijeme, djelomično i pod njegovim utjecajem, počela bitno mijenjati demografska strukturu seoskih naselja, odnosno dinamika urbanizacije u okolici.. Sadašnje zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvitku te neke dosadašnje problematične spontane tendencije u prostornom i demografskom razvitku područja općine Žminj zahtijevaju sagledati probleme, poteškoće i ograničenja u razvitku ovog područja, a prostorno planskim dokumentima popraviti ono što je upropašteno bespravnom i stihijskom izgradnjom posljednjih desetljeća te ukazati put prema daljnjoj izgradnji i razvitku. Tim aktivnostima mora se popravljati i unapređivati ovo stanje, a time i podizati standard života u ovom području. Dosadašnji način širenja urbanizacije, ako se planski usmjeri i kontrolira, može poslužiti kao prostorni oblik decentralizacije urbanog razvoja, kao normativni model i putokaz u usmjeravanju urbanizacije, društveno - gospodarskog, demografskog i prostornog razvitka.

1.1.4.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja

u odnosu na prostorne pokazatelje

Analizirajući dokumente prostornog uređenja u kojima je određeno građevinsko područje naselja, kao i detaljno sagledavajući postojeću izgrađenost prostora pregledavajući aero-foto skice u približnom mjerilu 1:20.000 i detaljno obilazeći prostor jedinice lokalne samouprave, izvršena je detaljna analiza izgrađenosti građevinskih područja te usporedba s polazištima koja proizlaze iz Prostornog plana Županije Istarske. Rezultat detaljne analize prikazan je u tablicama I. i II.: GRAĐEVINSKA PODRUČJA OPĆINE ŽMINJ. Iz navedenih tablica može se zaključiti da se naselja mogu grupirati u tri skupine promatrajući odnos površine građevinskog područja, odnos izgrađenog dijela građevinskog područja i neizgrađenog dijela, broja stanovnika u pojedinom naselju, odnosno u pojedinom dijelu naselja te zahtijevane veličine građevinskih područja prema kriterijima Županijskog prostornog plana. I. skupina naselja – (postojeća građevinska područja ZADOVOLJAVAJU kriterij PPŽ-a o gustoći stanovanja 5 ili 10 st/ha građevinskog područja)

JURIĆI ORBANIĆI KRNČARI MODRUŠANI



36

KRCULI PUCIĆI GRADIŠČE GRŽINI ZECI BENČIĆI RUDANI

II. skupina naselja – (postojeća građevinska područja UVJETNO ZADOVOLJAVAJU kriterij PPŽ-a o gustoći stanovanja 5 ili 10 st/ha građevinskog područja)

PAMIĆI KRIŽANCI DEBELJUHI KREŠINI KARLOVIĆI TOMIŠIĆI MUŽINI KLIMNI BALIĆI

III. skupina naselja – (postojeća građevinska područja NE ZADOVOLJAVAJU kriterij PPŽ-a o gustoći stanovanja 5 ili 10 st/ha građevinskog područja te je potrebno značajno intervenirati kako bi se smanjila građevinska područja nselja kako bi se zadovoljio kriterij PPŽ-a o gustoći stanovanja 5 ili 10 st/ha građevinskog područja)

KRAJCAR BREG DOMJANIĆI VIDULINI PIFARI PRKAČINI MATIJAŠI KRŠANCI ŠIVATI VADEDIJI ŽAGRIĆI CERE

Izgrađenost prostora - ukupno Na području općine Žminj dosadašnjim Prostornim planom općine (bivše) Rovinj planirano je za razvoj naselja ukupno 852,75 ha građevinskog područja za razvoj naselja izvan općinskog središta, odnosno cca 12 % ukupnog prostora jedinice lokalne samouprave. Od ukupno planiranog građevinskog područja izgrađeno je cca 228,85 ha, odnosno cca 27%. Iz navedenog se može zaključiti da je moguće u ovom novom dokumentu prostornog uređenja izvršiti i značajne korekcije granica građevinskih područja naselja.



37

Tablica I. Građevinska područja općine Žminj (po osnovi naselja razvrstanih po statističkim popisnim krugovima)

Redni brroj

Naselje Djelovi naselja Broj stanovnika

Kućanstva /Stanova za stalno stanovanje

Građevinsko područje ukupno

Izgađeni dio građev. područja

Neizgrađeni dio Nepovoljno za gradnju

Smanjeno građev. područje bez nepov. za gr.

Kriterij po PPIŽ st na ha / Pov građ

Preostala površina – višak po kriterijima PPIŽ

1 KRAJCAR BREG

Krajcar Breg 51 16/17

25,250

5,250

20,000

8,250

17,000

5/ 10,200

6,800

2 PAMIĆI Pamići St. Marinčevina

102 34/35 15,750

5,500

10,250

3,750

12,000

10/ 10,200

1,800

3 KRIŽANCI Križanci Kuhari Karlov vrt

138 40/49 36,500

10,625

25,875

6,750

29,750

5/ 27,600

2,150

4 JURIĆI Donci Jurići Kablari Petešljari

119 37/45

22,375

9,575

12,800

4,375

18,000

5/ 23,800

-5,800

5 LAGINJI Hrušteti Laginji Sv. Foška Šoštari Dol. Tankovići Tončaki Gor. Tankovići

136 43/48 34,250

9,250

25,000

7,250

27,000

5/ 27,200

-0,200

6 DOMJANIĆI Andrijaši Damjanići Kmeti Petrići

122 42/51 38,250

8,250

30,000

5,500

32,780

5/ 24,400

8,350

7 VIDULINI Vidulini 44 13/18

17,250

4,625

12,625

3,000

14,250

5/ 8,800

5,450

8 PIFARI Blagari Pifari

30 11/14 23,000

3,375

19,625

5,750

17,250

5/ 6000

11,250

9 PRKAČINI Paladnjaki Prkačini

33 12/16 15,750

3,375

12,375

4,875

10,875

5/ 6,600

4,275

10 MATIJAŠI Antončići Jurkoti Matijaši Petešići Dol. Pucići Blažučići

57 19/29 29,625

6,125

23,500

7,625

22,000

5/ 11,400

10,600

11 ORBANIĆI Dol. Orbanići Gor. Orbanići

93 28/32 16,250

7,875

8,375

4,875

11,375

5/ 18,600

-7,225

12 KRNIČARI Krničari Zamudići Zaahariji

64 14/19 11,500

3,500

8,000

1,250

10,250

5/ 12,800

-2,550



38

Redni brroj





Neizgrađeni dio Nepovoljno za gradnju Smanjeno građev. područje bez nepov. za gr.



13 KRŠANCI Kršanci Maraškini Milanezi Roži St. Roži Švogari Tudori Guzini

77 25/31 31,250

8,250

23,000

2,625

28,625

5/ 15,400

13,225

14 DEBELJUHI Debeljuhi Fradelani Dol. Hrelji Kosići Sandari St. Reti Vlašići Humnjani Baštijančići

137 45/60 35,500

9,250

26,250

3,375

32,125

5/ 27,400

4,725

15 KRESINI

Kresini 21 6/10

5,750

2,125

3,625

5,750

5/ 4,200

1,550

16 KARLOVIĆI Črnji Dončići Karlovići

33 12/18 10,250

4,125

6,125

2,125

8,125

5/ 6,600

1,525

17 MODRUŠANI Mačini Modrušani Škopljani

118 41/62 23,250

7,6250

15,625

1,500

21,750

5/ 23,600

-1,850

18 ŠIVATI Kranjčići Križmani Otočani Šivati Dol. Krničari

87 31/38 26,750

6,875

19,875

4,250

22,500

5/ 17,400

5,100

19 VADEDIJI Matiki Potrati St. Rovis Vadediji

68 19/21 22,875

4,750

18,125

2,125

20,750

5/ 13,600

7,150

20 TOMIŠIĆI Brkići Lucijani Tomišići Dol. Haluzi St. Kadrijol

114 37/51 26,625

8,150

18,475

2,875

23,750

5/ 22,800

0,950

21 MUŽINI Folići Grizili Leprinčani Mužini

100 31/41 25,000

6,875

18,125

1,625

23,375

5/ 20,000

3,375



39

Redni brroj





Neizgrađeni dio Nepovoljno za gradnju Smanjeno građev. područje bez nepov. za gr.



22 KRCULI

Galanti Krculi Matkići Slivari St. Žufić Šegerova St.

147 38/45 24,500

7,000

17,500

1,375

23,125

5/ 29,400

-6,275

23 PUCIĆI Pucići 36 14/17 8,125

2,625

5,500

0,875

7,250

5/ 7,200

0,050

24 ŽAGRIĆI Petercoli Žagrići

41 12/16 18,25

5,625

12,625

2,250

16,000

5/ 8,200

7,800

25 Gradišće Gradišće Krnevali Mengići

56 19/25 11,250

4,125

7,125

0,875

10,375

5/ 11,200

-0,825

26 GRŽINI Čubani Feštini Gržini Rojnići

147 41/53 19,125

6,750

12,375

2,500

16,625

5/ 29,400

-12,775

27 CERE Badnjevari Barišini Cere Gajmani Haluzi na Ceru Kinkeli Žgombini

131 43/53 100,750

13,250

87,500

19,500

81,250

5/ 26,200

55,050

28 ZECI Zeci St. Marasi St. Kajić

36 12/16 5,750

1,875

3,875

5,750

5/ 7,200

1,450

29 KLIMNI Dohrani Jušani Klimni Žavori Kroketi

75 28/35 20,500

5,375

15,125

2,125

18,375

5/ 15,000

3,375

30 BENČIĆI Benčići Bošci Hreljini

139 46/48 20,500

6,875

13,625

3,125

17,375

5/ 27,800

-10,425

31 RUDANI Pohmani Rudani St. Brnelići

111 40/41 21,750

4,875

16,875

1,625

20,125

5/ 22,200

-2,075

32 BALIĆI Balići 66 19/22

19,250

5,375

13,875

2,625

16,625

5/ 13,200

3,425

33 ŽMINJ Žminj 723 233/261 90,00 30,00

U K U P N O 32

Evident 116 naselja

3425

852,75

228,85

563,900

120,625

642,155

Građ područje bez Žminja

535,600

109,425



40



41

Tablica II. Građevinska područja Općine Žminj (po pojedinim naseljima – pojedinačna građevinska područja)

Broj Naselje Građevinsko područje Broj

stanovnika Površina naselja

ha

Izgrađeni dio

ha

Nizgrađeni dio

ha

Dio koji se može isključiti iz građevinskog područja ha

1. 1. Krajcar Breg

1.1. Krajcar Breg

51 25,25 5,25 20,0 8,25

2. 2. Pamići 2.1. Pamići Žminjski i St. Marinčevina

95 7

15,75 5,5 10,25 3,75

3.1. Križanci 93 17,0 4,75 12,25 3,375 3.2. Karlov vrt -Žminj 30 8,75 2,625 6,125 1,625 3.3. Kuhari 15 10,75 3,25 7,5 1,75

3. 3. Krrižanci

Ukupno 138 36,5 10,625 25,875 6,75 4.1. Jurići, Kablari

Petešljari 118 21,75 9,125 12,625 4,375

4.2. Donci 1 0,625 0,450 0,175 -

4. 4. Jurići

Ukupno 119 22,375 9,575 12,8 4,375 5.1. Laginji, Tončaki Sv. Foška

84 15,25 4,875 10,375 4,5

5.2. Dol. Tankovići 14 7,5 1,625 5,875 1,5 Šoštari i

Gor. Tankovići 32 8,5 2,0 6,5 1,25

5.4. Hrušteti 10 3,0 0,75 2,25 -

5. 5. Laginji

Ukupno 136 34,25 9,25 25,0 7,25 6.1. Damjanići 72 15,5 3,75 11,75 2,75 6.2. Kmeti i Andrijaši 35 17,0 3,75 13,25 1,5 6.3. Petrići 15 5,75 0,75 5,0 1,25

6. 6. Damjanići

Ukupno 122 38,5 8,25 30,0 5,5 7. 7. Vidulini

7.1. Vidulini 44 17,25 4,625 12,625 3,0

8. 8. Pifari 8.1. Pifari i Blagari

30 23,0 3,375 19,625 5,75

9. 9. Prkačini 9.1. Prkačini i Paladnjaki

33 15,75 3,375 12,375 4,875

10. 1. Matijaši i Antončići

31 14,75 3,25 11,5 5,0

10.2. Blažućići, Petešići i Dol. Pucići

11 10,0 2,0 8,0 1,25

10.3. Jurkoti 15 4,875 0,875 4,0 1,375

10. 10. Matijaši

Ukupno 57 29,625 6,125 23,5 7,625 11. 11. Orbanići 11.1. Dol. i Gor. Orbanići 93 16,25 7,875 8,375 4,875

12.1. Krničari i Zahariji 62 10,75 3,25 7,5 1,25 12.2. Zamudići 2 0,75 0,25 0,5 -

12. 12. Krničari

Ukupno 64 11,5 3,5 8,0 1,25 13.1. Kršanci 25 6,25 1,875 4,375 0,375 13.2. Tudori, Švogari i

Maraškini 14 9,75 2,625 7,125 1,0

13.3. Roži, St. Roži i Milanezi

35 14,75 3,25 11,5 1,25

13.4. Guzini 3 05 0,5 - -

13. 13. Kršanci

Ukupno 77 31,25 8,25 23,0 2,625 14.1. Debeljuhi i Vlašići 65 13,75 4,25 9,5 1,375 14.2. Sandari, Dol.Hrelji,

Fradelani i Baštijanići

57 11,5 2,5 9,0 0,25

14.3. St. Reti 5 0,5 0,5 - - 14.4. Kosići 10 9,75 2,0 7,75 1,75

14. 14. Debeljuhi

Ukupno 137 35,5 9,25 26,25 3,375 15. 15. Kresini 15.1. Kresini 21 5,75 2,125 3,625

-

16. 16. Karlovići 16.1. Karlovići, Dončići i Črnji

33 10,25 4,15 6,125 2,125

17.1. Modrušani 88 15,25 6,5 8,75 - 17.2. Mačini i Škopljani 30 8,0 1,125 6,875 1,5

17. 17. Modrušani

Ukupno 118 23,25 7,625 15,625 1,5



42

Broj Naselje Građevinsko područje Broj stanovnika

Površina naselja

ha

Izgrađeni dio

ha

Nizgrađeni dio

ha

Dio koji se može isključiti iz građevinskog područja ha

18.1. Šivati 25 4,5 1,75 2,75 0,25 18.2. Kranjčići, Križmani,

Otočani i Dol. Krničari

62 22,25 5,125 17,125 4,0 18. 18. Šivati

Ukupno 87 26,75 6,875 19,875 4,25 19.1. Vadediji 12 6,5 1,375 5,125 0,25 19.2. St. Rovis (St. Napoleon)

5 2,875 0,875 2,0 0,375

19.3. Potrati 41 8,5 1,0 7,5 1,25 19.4. Matiki 10 5,0 1,5 3,5 0,25

19. 19. Vadediji

Ukupno 68 22,875 4,75 18,125 2,125 20.1. Tomišići 79 19,50 5,0 14,5 2,375 20.2. Dol. Haluzi i Brkići 20 6,25 2,5 3,75 0,5 20.3. Luciani 15 0,25 0,25 - 20.4. St. Kadriol 0 0,625 0,4 0,225

20. 20. Tomišići

Ukupno 114 26,625 8,15 18,475 2,875 21.1. Mužini i Folići 60 16,75 3,5 13,25 1,0 21.2. Leprinčani 30 5,0 2,125 2,875 0,625 21.3. Grzili 10 3,25 1,25 2,0

21. 21. Mužini

Ukupno 100 25,0 6,875 18,125 1,625 22.1. Krculi i Galanti 90 15,625 4,0 11,625 0,75 22.2. St. Žufić i Šegerova St.

7 - - - -

22.3. Matkići 25 4,5 1,375 3,125 0,625 22.4. Slivari 25 4,375 1,625 2,75 -

22. 22. Krculi

Ukupno 147 24,5 7,0 17,5 1,375 23. 23. Pucići 23.1. Pucići 36 8,125 2,625 5,5 0,875

24.1. Žagrići 26 11,5 3,125 8,375 1,125 24.2. Petercoli 15 6,75 2,5 4,25 1,125

24. 24. Žagrići

Ukupno 41 18,25 5,625 12,625 2,25 25.1. Gradišće 28 6,875 2,125 4,75 0,875 25.2. Mengići 15 2,625 1,125 1,5 - 25.3. Krnevali 13 1,75 0,875 0,875 -

25. 25. Gradišče

Ukupno 56 11,25 4,125 7,125 0,875 26.1. Gržini 92 9,5 3,5 6,0 1,125 26.2. Rojnići 30 5,75 1,5 4,25 1,0 26.3. Čubani 10 0,75 0,375 0,375 - 26.4. Feštini 15 3,125 1,375 1,75 0,375

26. 26. Gržini

Ukupno 147 19,125 6,75 12,375 2,5 27.1. Cere, Barišini,

Gajmani, Haluzi na Ceru, Kinkeli i Žgombini

121 99,0 12,75 86,25 19,5

27.2 Badnjevari 10 1,75 0,5 1,25 -

27. 27. Cere

Ukupno 131 100,75 13,25 87,5 19,5 28.1. Zeci 36 5,75 1,875 3,875 - 28.2. St. Maksi i St. Kajić - - - - -

28. 28. Zeci

Ukupno 36 5,75 1,875 3,875 - 29.1. Klimni, Dohrani,

Žavori i Kroketi 50 15,25 3,875 11,375 1,0

29.2. Jušani 25 5,25 1,5 3,75 1,125

29. 29. Klimni

Ukupno 75 20,5 5,375 15,125 2,125 30.1. Benčići i Hreljini 99 14,75 5,5 9,25 2,375 30.2. Bošci 40 5,75 1,375 4,375 0,75

30. 30. Benčići

Ukupno 139 20,5 6,875 13,625 3,125 31.1. Rudani 76 14,25 3,25 11,0 1,125 31.2. Pohmani 25 5,25 1,375 3,875 0,5 31.3. St. Brnelić 10 2,25 0,25 2,0 -

31. 31. Rudani

Ukupno 111 21,75 4,875 16,875 1,625 32. 32. Balići 32.1. Balići

66 19,25 5,375 13,875 2,625

33. 33. Žminj

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom općine, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Prostornim planom uređenja Općine definiraju se ciljevi prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti prostora, mogućnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture Općine i njegovih dijelova, te utvrđuje koncepcija budućeg prostornog uređenja. Opći prostorno-razvojni ciljevi su jačanje prostorno razvojne strukture, povećanje vrijednosti prostora i okoliša, te integracija u evropske razvojne sustave. Gospodarsko-razvojni okvir određen je težnjom da se unaprijedi učinkovitost gospodarstva prilagođenog tržišnim uvjetima. Posebni ciljevi prostornog razvoja su povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih područja, razvoj prilagoditi značajkama prostora, racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, uvažavati obilježja i osobitosti područja u planiranju razvoja, osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja, razvijati infrastrukturne sustave. Cilj je ovog plana prostorno usklađivanje svih aktivnosti i procesa, te održavanje i razvijanje povoljnih uvjeta za život i rad ljudi na prostoru Općine, raspored i razvoj naselja, prometa i djelatnosti, uz usvajanje svih specifičnosti (fizičkih, bioloških, demografskih, ekoloških, socioloških itd.) razvoja koji su značajni za čovjeka i zajednicu.

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj općine i infrastrukturnih sustava

Razvoj općine

Razvoj općine usmjeren je na podizanje ukupne razine kvalitete života kroz unaprjeđenje slijedećih segmenata razvoja: • Odrediti novi sustav središnjih naselja/razvojnih žarišta koji će biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu

županije, uspostaviti takav sustav središnjih naselja koji će omogućiti policentričan razvoj (razvitak manjih razvojnih središta i žarišta razvoja).

• Odrediti optimalni stupanj urbanizacije (urbane i razvojne transformacije naselja i prostora) primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti.

• U razvoju naselja osobitu pažnju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu. • Uravnotežiti razvoj središnjih funkcija s ciljem zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i

poboljšanja svakodnevne kvalitete življenja. • Utvrditi kriterije i mjere za utvrđivanje građevinskih područja svih tipova i veličina naselja sukladno

potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima (racionalizirati građevinska područja i ograničiti izgradnju naročito u obalnom području, gradovima, uz prometne koridore i zaštićene cjeline, a poticati u slabo nastanjenim i nerazvijenim područjima).

• Obnoviti i/ili uređivati povijesna središta naselja, kao jedinih mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja.

• Osigurati čuvanje i obnovu postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim jezgrama i naslijeđenim planski izgrađenim gradovima i naseljima.

Prometna infrastruktura i komunalna infrastruktura

Razvoj prometne i komunalne infrastrukture na županijskoj razini ogleda se s jedne strane na povezivanje na državnu infrastrukturu a s druge na podizanje i ujednačavanje kvalitete prometne i komunalne infrastrukture na utvrđenu županijsku razinu i to kroz: • poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i reorganizacija prometa

prema sadašnjem rangu prometnica kao prelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i poluautocesta (obilaznice, treća traka i drugo),

• izgradnja započetih i novih dionica autocesta i brzih cesta, • uvođenje novih tehnologija / tehnika kombiniranog odnosno gdje je moguće i integriranog prometa, • strogo poštivanje zakonske regulative (u cilju sprečavanja proširenja građevinskog područja uzduž

državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste), • završitak obilaznica oko većih mjesta,


ŽMINJ /ELABORAT_PLAN /TEKST-2

43

• određenje novih kridora dalekovoda (dvostruki 400 kV i 110kV) i alternativnih magistralnih TK kablova (I. i II. razine komunikacija),

• izgradnju sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, • sustava za zbrinjavanje otpada

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Racionalnim korištenjem prirodnih izvora na razini županije osiguravaju se uvjeti za njihovo trajno, a ne jednokratno korištenje tako da se: • Spriječi umanjivanje vrijednosti prirodnih izvora, vode, zraka, tla i šuma. • Prirodni izvori očuvaju na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet. • Očuva produktivnost tla, koristiti ga razumno, a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj

mogućoj mjeri. • Izbjegava svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost, te očuva prirodni genetski sklad

i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova prirode Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova prirode provoditi kroz: • Očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i ekološke stabilnost. • Očuvanje kakvoće žive i nežive prirode, te je racionalno korištenje. • Očuvanje i obnavljanje kulturne i estetske vrijednosti krajolika. • Unaprjeđenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta života. • Saniranje postojećih odlagalište otpada. • Saniranje, rekonstrukciju i izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda, uključujući i uređaje za

pročišćavanje otpadnih voda.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Opći ciljevi prostornog razvoja na razini Općine odnose se na optimalno korištenje prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora. Ovo se prvenstveno odnosi na zaštitu najvrjednijih dijelova prostora, a to su zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne baštine. Promjena odnosa prema prirodnim resursima koja treba rezultirati racionalnim korištenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa neophodnih za razvoj sadašnjih i budućih generacija. Izgradnju treba racionalizirati i svesti na prihvatljivu razinu. To znači da izgradnju načelno treba zadržati u postojećim već utvrđenim građevinskim područjima uz eventualno nužno povećanje usmjereno u dubinu prostora a ne duž prometnica. Za optimalni razvoj prometnog, vodoprivrednog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogućnostima Općine osiguranje prostornih uvjeta potrebno je ostvariti planiranjem potrebnih koridora za smještaj ovih sustava i njihovo povezivanje na županijske i državne sustave. Jedan od važnih segmenata predstavlja i zaštita i oplemenjivanje okoliša uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.

2.2.1. Demografski razvoj

Ciljevi demografskog razvoja Da bi se demografski razvoj, a time isto tako prostorni razvoj i uređenje područja općine Žminj, usmjerio u tom pravcu utvrđeni su sljedeći ciljevi: • mjerama na razini zapošljavanja i socijalne skrbi ublažavati i popravljati negativne demografske

tendencije u razmještaju, gustoći naseljenosti, kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, migracijama, te strukturnih i ostalih obilježja stanovništva i domaćinstava na cijelom općinskom području, odnosno nastojati revitalizirati demografski najugroženija njegova samostalna naselja,



44

• gospodarskim i socijalnim mjerama smanjiti interes, a u krajnjoj liniji i zaustaviti, osobito kod mlađeg i zrelog radno sposobnog i fertilnog stanovništva, trajno iseljenje u inozemstvo i u druga područja Hrvatske, uključujući i istarske gradove, te poticati povratak lokalnog stanovništva iz drugih krajeva u domovini i iz drugih država u ovaj njihov zavičaj,

• planski razmještavati i organizirano usmjeravati doseljavanje stanovništva, kako bi se naseljavanje uskladilo s razmještajem gospodarskih i društvenih sadržaja i mogućim otvaranjem novih radnih mjesta u radnim središtima u ovom području,

• potrebno je otvarati nova radna mjesta u svim komparativnim gospodarskim i društvenim djelatnostima (poljodjelstvo, turizam, malo poduzetništvo, kultura, usluge i drugo), težiti uspostaviti ravnomjerniji razvitak svih dijelova teritorija općine i razvijati policentrični sustav glavnog i manjih lokalnih središta u općini Žminj,

• nastojati demografski obnavljati, te i dalje stvarno poboljšavati standard i kvalitetu življenja stanovništva jače ili slabije urbaniziranih naselja u općini, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti.

• kao i u drugim hrvatskim krajevima, potrebno je sprovesti korjenitu preobrazbu društva, izvršiti kvalitetne strukturne promjene, kako bi se i ovaj kraj mogao kvalitetno integrirati u šire istarske, jadranske i hrvatske sustave,

• Potrebno je pridržavati se procjena koje su prihvaćene u županijskom prostornom planu a koje se kreću do 3.500 –4.000 stanovnika (2010/2015.g.) za ukupni prostor jedinice lokalne samouprave

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Prilikom odabira prostorno-razvojne strukture potrebno je prostor Općine adekvatno i smišljeno uklapati i povezivati s ostalim dijelovima Istre, ali i širim prostornim cjelinama.

Treba ravnomjerno i usklađeno razvijati čitav teritorij općine Žminj, kako bi se smanjile postojeće razlike i zaustavila negativna kretanja i osigurao približno isti standard života stanovništva na cjelokupnom prostoru općine.

Primarno u uređenju ovog područja je usklađivanje želja i potreba s mogućnostima koje pruža prostor i gospodarska snaga.

Potrebno je iskoristiti brojne komparativne prednosti prostora Općine i njegovih dijelova, te pojedinih gospodarskih djelatnosti, koje imaju uvjete razvijati se na ovom prostoru te predložiti rješenja kako svladati ograničenja koja se javljaju u razvitku, polazeći od vrijednosti geografskog položaja, prirodnih osobina i uvjeta razvitka. U odabiru prostorno-razvojne strukture, obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje u prostoru, ključnu ulogu s gledišta korištenja prostora imaju poljoprivreda, industrija, rudarstvo i turizam. Razvitak općine Žminj treba temeljiti prvenstveno na korištenju prirodnih i stvorenih datosti uz racionalno korištenje prirodnih izvora, očuvanje ekološke stabilnosti i prirodnih vrijednosti. To znači da u budućnosti razvoj gospodarstva treba temeljiti na snažnijem razvoju poljoprivrede, na razvoju različitih industrijskih grana proizvodnje suvremeno strukturiranih, prostorno preraspoređenih i ekološki prihvatljivih, na daljnjem obazrivom razvoju rudarstva te specifičnih oblika turizma primjerenih ovom prostoru. Prioritet razvoja je zadržati sve poljoprivredne površine bez mogućnosti njihove prenamjene uz preporuku uključivanja poljoprivredne proizvodnje u budući razvoj turističkog gospodarstva u neposrednoj blizini kroz koji bi trebalo osigurati plasman poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na ovom području.

Poljodjelstvo Potrebno je predložiti potrebne mjere i zahvate koji će omogućiti i osigurati poboljšanje uvjeta zaštite i racionalnijeg korištenja poljodjelskog zemljišta, osobito na najboljim kategorijama tala, te osigurati bolje rezultate u poljodjelstvu i pored nastavljanja procesa deagrarizacije. • Obzirom da prirodni resursi (poglavito veličinom, te strukturom i kvalitetom) nisu dostatni za intenzivniji

razvitak velikih subjekata, njihov se razvitak temelji na malim gospodarstvima i što boljem korištenju specifičnosti prostora

• Osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih proizvoda na način da se u najvećoj mjeri zaštite prirodni potencijali prostora.



45

• Obzirom da bi poljodjelstvo trebalo biti jedna od vodećih gospodarskih grana Općine, te zbog rastuće potražnje za zemljištem valja štititi vrijedna obradiva zemljišta od moguće nekontrolirane izgradnje. Stoga treba u najvećoj mogućoj mjeri čuvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu, a trenutačno neobrađene i zapuštene poljodjelske površine privesti njihovoj svrsi.

• Poticati i provoditi komasaciju i melioraciju poljoprivrednog zemljišta. • Poticati razvitak prerađivačkih kapaciteta.

Šumarstvo

Obzirom na manji udio šumskih površina u površini općine Žminj, te njihovog smanjenja, zapuštanja i opasnosti od požara, od posebnog je interesa zaštita šuma, te održavanje njihove višenamjenske funkcije. Na području Općine valja u najvećoj mjeri koristiti ekološku i socijalnu funkciju šuma, a sve uništene šumske površine valja obnoviti pošumljavanjem.

Industrija Mogućnosti razvitka industrije treba prvenstveno ocijeniti s obzirom na raspoloživu radnu snagu, mogućnosti prometnog povezivanja, odnos prema prirodnim i energetskim izvorima, te prema potrošačkim središtima, odnos prema drugim korisnicima prostora, obavezu osiguranja zaštite i unapređivanja okoliša itd. • Prednost trebaju imati one industrije koje koriste komparativne prednosti prostora: položaj, prirodne

resurse (sirovine), sposobne radnike, tržište, kapital, tradiciju, znanje i drugo, sve vezano na ukupnu prepoznatljivu fizionomiju područja.

• Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na upotpunjavanju proizvodne zone u neposrednoj blizini naselja Žminj te uspostavljanju proizvodnih zone izvan naselja na mjestima eksploatacije mineralnih sirovina ili na mjestima koje su se koristile u druge svrhe (bivša farma "Purisa").

Rudarstvo

Rudarenje je sastavni dio korištenja prostora s velikim utjecajem na prostor i okoliš. Nužno je s prostornog aspekta voditi računa o rješenju konflikta osobito sa zaštitom prirode i zaštitom okoliša, prije svega zaštitom voda. Obzirom na značajnu graditeljsku aktivnost u neposrednoj blizini javlja se povećana potreba za otvaranjem eksploatacijskih polja građevinskog kamena. Kako se ove eksploatacije pojavljuju upravo na dijelu koje je osjetljivo obzirom na krajobrazne karakteristike, nužno je posebnim mjerama spriječiti nekontroliranu daljnju eksploataciju odnosno pristupiti za to potrebnim istraživanjima, a postojeća polja sanirati.

Turizam i ugostiteljstvo Turizam i ugostiteljstvo su prateće gospodarske djelatnosti u općini Žminj. Ovim Planom potrebno je osigurati mogućnost izgradnje unutar naselja te prostore izvan naselja koji su namjenjeni za te gospodarske djelatnosti. Izdvojene zone tih funkcija locirati na prostore koji su izvan koridora državnih i županijskih cesta. Ovim planom također treba poticati i korištenje prostora stancija za ove djelatnosti

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja

Područje općine Žminj je prostor relativno slabe naseljenosti i s 33 samostalna naselja u središnjem unutrašnjem dijelu Istre. Njegov sustav središta služi za smještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija (društvenih i gospodarskih uslužnih djelatnosti) i drugih nositelja cjelokupnog gospodarskog razvitka ovog područja, ali i kao svojevrsna mreža za privlačenje novih stanovnika i osiguranje zadovoljavajuće kvalitete života postojećem i novodoseljenom stanovništvu. Da bi se to moglo ostvariti potrebna je izuzetno kvalitetna povezanost s drugim dijelovima Istarske županije te integracija u hrvatski nacionalni prostor. Prostorno - planskom dokumentacijom razlikuju se tipovi naselja: gradska, prijelazna urbanizirana i seoska, s time da se u analizama naselja težište stavlja na gradska naselja, proces urbanizacije i na radna središta. Gradovi kao čvorišne točke prostora sa svojom funkcijom upravljaju i djeluju na svoje socio-gospodarske gravitacijske okolice. To su najvažnija i najveća radna središta u prostoru.



46

Prijelazna jače ili slabije urbanizirana naselja su ona koja su doživjela određeni stupanj sociogospodarske i druge preobrazbe, te postepeno poprimaju gradska obilježja. Razvijaju se najčešće u prigradskim, međugradskim i samostalnim urbaniziranim područjima. Neka od njih postaju lokalna radna središta veoma važna u zapošljavanju lokalnog radno aktivnog stanovništva. Seoska – ruralna naselja nisu doživjela veću preobrazbu, ali realno je očekivati da će i u njima doći do određene preobrazbe i to u pravcu njihove urbanizacije ili jačanja agrarnog karaktera uz adekvatnu modernizaciju rada i života. Ovakva kretanja poželjno je planski poticati i usmjeravati, posebno iz razloga što je u neposrednoj blizini gradskih središta još uvijek u praksi prisutna nekontrolirana i stihijska izgradnja, što otežava njihov razvitak i kvari kvalitet i standard života.

Osnovni ciljevi razvoja naselja • Razvijati prostorni oblik urbanizacije primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti ovog područja. • Razvijati sustav središnjih naselja te poticati razvoj većih naselja i lokalnih središta kao žarišta i polova

razvitka - radnih središta na načelima policentričnog i ravnomjernijeg uravnoteženog razvitka u prostoru.

• Stalno razvijati stambene, radne, uslužne i rekreacijske funkcije u naseljima, a posebno u lokalnom radnom i uslužnom središtu, a njihovom opremljenošću prometnom i komunalnom infrastrukturom povoljno utjecati na daljnje pozitivne demografske prilike i tijekove i na cjelokupni razvitak ovog područja.

• Odabrano i postupno revitalizirati samostalna naselja, kroz aktivnu politiku uređenja pojedinih naselja, podizanjem stambenog i komunalnog standarda, boljim prometnim povezivanjem sa središtima te omogućavanjem suvremenijeg razvitka agrarne i drugih djelatnosti. Unutar naselja i u njihovoj neposrednoj blizini važno je očuvati karakteristične prirodne vrijednosti i krajolike, strukturu građenja, tradicionalne građevne materijale i oblike.

• Korisno je obnavljati i zapuštena naselja i domaćinstva i kad je to glede infrastrukture neracionalno, s ciljem zaštite prostora i krajolika te postizanja drugih probitaka u temeljnom usmjerenju prostornog uređenja ovog područja. Takva obnova treba obvezno uvažavati staru strukturu naselja i kućanstava, građevinske materijale i oblike, uz osiguranje prometne dostupnosti i telekomunikacijskih veza.

• Prostorni razvoj i uređenje ovog područja treba regulirati Prostornim planom uređenja općine Žminj, općinskog središta Žminj urbanističkim planom uređenja, a ostalih naselja smjernicama za uređenje naselja.

Razvoj društvene infrastrukture/ Razvoj središnjih funkcija

Razvoj društvene infrastrukture ili još bolje središnjih uslužnih funkcija, koje čine društvene i gospodarske uslužne djelatnosti, izuzetno je važan odsječak sadržaja društvenog života i u funkciji je općeg razvoja nekog prostora. One su u neposrednom međudjelovanju s ostalim oblicima života u nekom prostoru, pa ne može doći u pitanje potreba njihovog razvoja. Iskazano potvrđivanje značenja upravnih, vjerskih, obrazovnih i kulturnih institucija, zdravstva i socijalne skrbi, uslužnih gospodarskih djelatnosti, športske i tehničke kulture te još po neke središnje uslužne funkcije, potpomoći će opći smjer razvoja. Društvene i gospodarske uslužne djelatnosti imaju tržišnu važnost, ali kako je ipak ograničen njihov utjecaj, ne mogu se smatrati kao čista potrošnja i u tome je njihovo posebno značenje. Za neke središnje uslužne funkcije, osobito one nižeg reda i lokalnog značenja, djelomičnu brigu oko osnivanja i njihovog djelovanja snose organi lokalne samouprave i lokalno gospodarstvo. Općina Žminj ima takav sustav društvenih i gospodarskih uslužnih djelatnosti, koji svojom mrežom po naseljima pokriva cijeli prostor te odgovara razmještaju i potrebama stanovništva, što je u funkciji njegovog općeg društvenog razvoja. One su sastavni dio skupine središnjih uslužnih funkcija, koje služe stanovnicima ovog općinskog prostora u svakodnevnom životu. Prostori za smještaj, izgradnju i razvitak društvene i gospodarsko uslužne infrastrukture svode se na određena naseljena mjesta i zato ulaze u planski zasnovan sustav središnjih uslužnih funkcija i središnjih naselja, koji je generalno utvrđen Prostornim planom Istarske županije, a detaljnije se razrađuje ovim prostornim planom. Društvene i gospodarske uslužne djelatnosti, odnosno središnje uslužne funkcije, usmjerene su prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju kvalitete života stanovnika i pojedinih samostalnih naselja u njihovom utjecajnom i gravitacijskom području. One su izraz upravno - političko - teritorijalnog i vjerskog ustrojstva i načina upravljanja na ovom općinskom području. Kvalitetom ovih funkcija podiže se obrazovna



47

i kulturna razina, zdravstvena kultura i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija. One pridonose povećanju pružene socijalne skrbi stanovništvu radi otklanjanja postojećih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje športskim aktivnostima i tehničkom kulturom, ostvaruju mogućnost rekreacije i odmora stanovništva te osiguravaju ostvarenje drugih mnogobrojnih dugoročnih ciljeva u ovom prostoru.

Opći ciljevi i smjerovi u razvoju društvenih i gospodarskih uslužnih djelatnosti su:

• Jačati društveno integrativne funkcije naselja radi zadovoljavanja osnovnih potreba lokalnog stanovništva (odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, religija, šport i drugo).

• Razvitak i razmještaj uslužnih funkcija državne uprave i samouprave (na pr. matični ured, porezna služba, policijska postaja i dr.) treba u budućnosti biti usklađen s potrebama općine Žminj, odnosno s demografskim razvitkom ovog područja.

• Potrebno je omogućiti normalno djelovanje vjerskih zajednica u skladu s potrebama stanovništva i u tu svrhu osigurati prostore za izgradnju novih vjerskih objekata.

• U skladu s potrebama stanovništva treba osigurati prostor u pojedinim naseljima za djelovanje raznih udruga građana.

• Treba biti takvo funkcionalno ustrojstvo predškolskog odgoja i naobrazbe kao djelatnosti da potiče opće poboljšanje života (socijalizacija, proizvodnost rada, lakši nastavak školovanja i dr.) i da predvidi povećanje obuhvata djece u dječjim vrtićima u skladu s demografskim kretanjima u ovom području.

• Treba uspostaviti demografski i prostorno planerski utemeljenu moguću mrežu osnovnih škola na području ove općine na temeljima nove reforme osnovnog obrazovanja i zakonskih postavki.

• Brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području općine. • Nastojati ravnomjerno razvijati kulturnu aktivnost i u doglednoj budućnosti osnivati potrebne kulturne

institucije te čuvati i njegovati tradicijsku izvornu kulturu u pojedinim naseljima i među stanovništvom ove jedinice lokalne samouprave, koja odražava njezinu prepoznatljivost u okvirima hrvatskg i istarskog nacionalnog indentiteta.

• Razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi te njihov prostorni razmještaj mora biti u skladu s prihvaćenim standardima, ali i u skladu s potrebama ovog područja.

• Treba poticati razvitak financijskih institucija, malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, te omogućiti modernizaciju objekata za odvijanje trgovačke djelatnosti, kako bi se podigla razina trgovinske i druge ponude prema domicilnom stanovništvu.

• Prihvatiti socijalizirani i organizirani pristup problemu korištenja slobodnog vremena (baviti se nekim korisnim i zdravim aktivnostima u slobodnom vremenu), među ostalim i zbog borbe protiv raznih oblika ovisnosti i asocijalnog ponašanja (maloljetnička delikvencija, pušenje, alkoholizam, droga, kriminal).

• Poticati i ubrzati izgradnju potrebnih športskih i školskih igrališta, dvorana, boćališta i drugih športskih objekata i sadržaja s ciljem širenja športskih aktivnosti i rekreacije među svim stanovnicima i u svim dijelovima općine Žminj.

• Omogućiti stanovništvu općine Žminj siguran i brži pristup korištenju središnjih uslužnih funkcija u drugim središtima, osobito srednjeg i višeg reda, ako se one ne nalaze i ne razvijaju na području ove općine. Sukladno procesu urbanizacije, odnosno podsticanju jačanja neposredne okolice Rovinja predvidjeti i podizanje razine društvene infrastrukture.

Razvoj prometne i komunalne Infrastrukture

• Predložiti racionalnu, ekonomičnu i funkcionalnu prometnu mrežu, koja će biti u skladu s cjelokupnim prostornim i društveno-gospodarskim razvitkom općine, a zadovoljit će funkcionalne potrebe u prostoru i osigurati dobre veze s drugim krajevima. Unapređivanje i proširivanje prometne infrastrukture odrazit će se na bolje korištenje prirodnih resursa, na gospodarski razvitak, rast i razvoj naselja i poboljšanje demografskih prilika.

• Prvu etapu razvoja cestovne mreže karakterizira poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica.

• Planirati državna cestu od čvora Žminj (D3) do Labina (D 66) s mostom preko kanjona rijeke Raše. • Završiti sustav obilaznica oko Žminja izgradnjom istočne i južne obilaznice. • Strogo poštivati zakonsku regulativu (u cilju sprečavanja proširenja građevinskog područja uzduž

državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste). • Daljnji razvoj županijske mreže cesta treba ograničiti na održavanje postojećih pravaca te

rekonstrukcijama određenih dionica. • Isto se odnosi na daljnji razvoj mreže lokalnih cesta, koje cjelovito pokrivaju teritorij općine Žminj u

funkciji distribucije prometa i stvaranja prometnih veza između naselja sa središnjim funkcijama; • Planom predvidjeti poboljšanje tehničkih karakteristika navedenih prometnica na način da se omogući

brzina od 60 km/h, osim na dionicama pod posebnim režimima ograničenja prometa



48

• Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeđenju već postignutog, relativno

visokog stupnja razvijenosti; • Prioriteti su izgradnja mreže i priključenje još nepriključenih područja odnosno povećanje i

modernizaciju postojećih kapaciteta; • izgraditi preostalu mrežu odašiljača; • kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,

ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati.

• Predložiti mrežu opskrbe električnom i drugom energijom (plin) koja će se uklopiti u cjeloviti energetski sustav šireg područja. U prvoj fazi treba iznaći optimalan način za povećanje proizvodnje kroz poboljšanje djelovanja postojećeg sustava. U tom cilju treba utvrditi mogućnosti korištenja najpovoljnijeg i dostupnog energenta s gospodarskog i ekološkog gledišta kao i pokrivanje potreba na kritičnim dijelovima sustava;

• Intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena vodiča boljih svojstava kako ne bi treba proširivati koridor i drugo).

• Opskrba vodom ima prioritetno značenje u planovima gospodarstvenih aktivnosti koje se koriste

vodom. • Opskrba vodom treba zadovoljiti planske potrebe svih korisnika (stanovnika, turista i drugih). • Proučiti sve potrebne hidrotehničke zahvate koji mogu doprinijeti boljem korištenju poljodjelskog

zemljišta. • Kod rješavanja odvodnje treba voditi računa o zaštiti okoliša. Izgradnju kanalizacijskih sustava

odvodnje otpadnih voda provoditi temeljem strategije određene u Prostornom planu Istarske županije.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina

• Cilj zaštite prirodne baštine je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz istraživanje i

sustavno vrednovanje. Dosljedno provoditi mjere na zaštiti već evidentiranih objekata prirode, izvršiti korekciju granica i kategorija gdje je to potrebno, te provesti proceduru zaštite planiranih objekata prirode.

• Očuvati dobra graditeljske baštine u neokrnjenom i izvornom stanju (sanirati neprimjerenu izgradnju u zaštićenim povijesnim jezgrama, definirati kontaktna područja dobara graditeljske baštine i odrediti smjernice za daljnju izgradnju).

• Utvrditi zone sanitarne zaštite za izvorišta voda. • Izgraditi odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (sustavi za sakupljanje, pročišćavanje,

odgovarajuća dispozicija u recipijent). • Sanirati septičke (crne) jame, obavezati predtretman industrijskih i otpadnih voda turističkih zona. • Izgraditi kanalizacijski sustav i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda za naselje Žminj • Utvrditi poljoprivredne površine kao prostorne potencijale i poljoprivrednu namjenu bez mogućnosti

prenamjene. • Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori, te da se

maksimalno isključe iz zona koje su pod posebnim režimom zaštite prirode. • Zadržati postojeću visoku kakvoću zraka. • Proširiti organizirano sakupljanje i deponiranje otpada, uz prethodnu primarnu reciklažu, • Zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada obavljati na deponiji komunalnog otpada ako je otpad

sličan komunalnom, a iskoristivi otpad na izvoru reciklirati.



49

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora • Racionalnim korištenjem prostora postići učinkovitiju funkcionalnu organizaciju i štednju resursa. To

se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja te na gradnju obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža.

• Prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način.

• Ograničiti, izgradnju na poljodjelskim površinama visoke kvalitete tla te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture.

• Isključiti izgradnju osobito u zaštićenim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture.

• Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim ili planiranim zonama za razvoj tih djelatnosti (po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

• Veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskih područja naselja potrebno je strogo

ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama demografskog rasta, razini centraliteta naselja, postignutom stupnju izgrađenosti građevinskih područja i postignutoj gustoći naseljenosti, odnosno bruto gustoći stanovanja. Predvidjeti da se unutar građevinskog područja mogu osigurati površine za zone mješovitih namjena (stambeno-poslovna/turistička).

• Za naselja bez izraženog stupnja centraliteta, odnosno bez središnjih funkcija, kojih je većina u Istarskoj županiji, potrebno je posebnim sustavom mjera korištenja prostora omogućiti racionalno građenje mješovitih stambeno-gospodarskih objekata, a sukladno mjerama očuvanja osnovnih prirodnih resursa - prirodne vode, mora, poljoprivrednog zemljišta, šuma te biološkog diverziteta.

• Spriječiti linearni rast naselja duž županijskih i državnih cesta, te poticati razvoj naselja u dubinu prostora.

2.3.3. Unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

• Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i

optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura).

• Kontinuirano pripremati i uređivati zemljište za izgradnju, a izgradnju treba usmjeravati u programom predviđena područja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rješavati vlasničko-pravne odnose.

• Opremiti naselja potrebnom kvalitetnom infrastrukturom (elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije, odvodnja).

• Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja, uređenju državnih i županijskih cesta u naseljima kroz koja prolaze te prometnice.



50

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije

Prostorni razvoj općine Žminj određen je položajem u okviru Istarske županije unutar Središnjeg vapnenačkog ravnjaka ("Crvena Istra") koji obuhvaća središnje područje Istre a koju karakterizira slabija morfološka dinamika s velikim brojem kraških pojava (udolina, jama i vrtača) i bez površinskih vodotoka, relativno velikim brojem naselja osrednjeg vitaliteta, dobrim i vrlo dobrim prometnim vezama s ostatkom Županije, lošim demografskim obilježjima, relativno uravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša. Unutar prostorno razvojne strukture Istarske županije koja se sastoji od tri razvojne osovine, općina Žminj se nalazi unutar razvojne osovine III reda i to južne transverzalne osovine (Rovinj - Žminj - Labin). Prostornim planom županije naglašava se potreba razvoja središnjeg razvojnog područja koje uključuje gradsku aglomeraciju Pazin te veće dijelove općina Žminj, Kanfanar i Sv.Petar u šumi. U središnjem će se razvojnom području posebno poticati gospodarski sustavi vezani uz prometne djelatnosti, malu privredu i obrtništvo te korištenje i preradu prirodnih dobara (mineralne sirovine, vodno gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo).

Na razini županije utvrđena su temeljna razvojna opredjeljenja (razvoj turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva, očuvanje prirodne i graditeljske baštine, strukturne i tehnološke promjene u gospodarskom kompleksu te suvremeno oblikovanje naselja i podizanje komunalnog standarda) te prihvaćena i razvojna opredjeljenja Republike Hrvatske (demografska revitalizacija i ekspanzija, povećanje općeg blagostanja stanovništva, opći rast gospodarstva prilagođen načelima održivog razvitka, ograničenje rasta većih gradova i usmjeravanje rasta srednjih i manjih gradova, revitalizacija pograničnih područja te očuvanje prirodnih resursa od značaja za Republiku Hrvatsku). Odabrana prostorna i gospodarska struktura Istarske županije i u narednom planskom razdoblju zadržati će temeljna obilježja iz prethodnog razdoblja. To ponajprije podrazumijeva daljnji razvoj tercijarnih djelatnosti, a posebno turizma, ugostiteljstva, trgovine, te obrta i drugih uslužnih djelatnosti, koji će ostvarivati više od 50% nacionalnog bruto proizvoda županije. U segmentu primarnih djelatnosti planira se umjereni, ali konstantni porast proizvodnje; u poljodjelstvu prije svega temeljeći se na razvoju malih obiteljskih gospodarstava, a u rudarstvu i eksploataciji mineralnih sirovina na proizvodnji arhitektonsko-građevinskog i tehničkog kamena. Razvoj kvartarnih djelatnosti, odnosno razvoj mreže ustanova od posebnog značaja (odgoj i obrazovanje, znanost i visoko školstvo, zdravstvo, socijalna skrb i kultura) planira se do 2005.g. s tendencijom racionalizacije postojećih resursa te osiguranja kvalitetnijih uvjeta obavljanja djelatnosti unutar postojećih resursa, a u razdoblju 2005.-2010.g. planira se i postupni rast navedenih mreža ustanova. Demografska i socijalna struktura županije mijenjati će se u skladu s očekivanim gospodarskim razvojem, te se predviđaju pozitivne demografske tendencije i viši stupanj socijalne sigurnosti u razdoblju 2005. - 2010.g. Sva navedena razvojna opredjeljenja reflektiraju se i na prostoru općine Žminj te su ugrađena u sve postavke ovog plana.



51

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Budući demografski razvitak

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ono u stabilnim prilikama postupno mijenja svoje vitalne značajke, pa odatle određena sporost demografskih tijekova. Na obilježja i razvitak stanovništva djeluju biološki, društveno - gospodarski, kulturno - obrazovni, zdravstveno - socijalni, psihološki, ali i politički i drugi čimbenici. Samo njihovim pozitivnim mijenjanjem moguće je zaustaviti negativne demografske tijekove i ostvariti uvjete za postizavanje pozitivnih promjena i rezultata u razvitku stanovništva. Pod utjecajem veoma složene, teške i dugotrajne društvene i gospodarske krize u zemlji, posljedica Domovinskog rata, zbog specifičnih tranzicijskih prilika i potrebne korjenite preobrazbe društva, nije jednostavno predvidjeti moguće demografske promjene za dulje vremensko razdoblje za jedinice lokalne uprave i samouprave, općinska središta i ostala samostalna naselja. Ipak realne činjenice ukazuju da se ne može očekivati sljedećih godina brži oporavak, odnosno jači rast broja stanovnika u općini Žminj, ako se ne osiguraju potrebni uvjeti, kao što su gospodarski razvitak i mogućnost zapošljavanja - nova radna mjesta prvenstveno unutar ove općine, ali i u njegovoj neposrednoj blizini (bliži istarski gradovi). Vjeruje se da će se moći ostvariti ti potrebni uvjeti. Na temelju svega toga smatra se da se do 2015. godine u općini Žminj može prognozirati kretanje broja stanovnika od 3.500 do 4.000 stanovnika (od čega većina stalno prisutnih u ovom području), kao što je predviđeno i Prostornim planom Istarske županije. To predstavlja u odnosu na 2001. godinu stagnaciju broja stanovnika ili maksimalno mogući indeks od 115,00, godišnju prosječnu stopu rasta od 0% do maksimalno oko 1% i godišnje povećanje stanovnika od nekoliko do najviše 50 godišnje. Do toga će moći doći, ako se zaustavi prirodni pad stanovništva i osiguraju uvjeti za privlačenje i useljavanje novog stanovništva iz drugih područja, što znači ostvarenje pozitivnog migracijskog salda. Njihov razmještaj bi mogao biti takav da 2015. godine u općinskom središtu Žminj živi oko 1.000 ili 25-30% stanovnika općine (indeks 2001-2015 od 130 do 140), a u svim ostalim naseljima od 2.500 do 3.000 stanovnika ili 70 - 75% stanovnika općine (indeks 2001-2015 od 95 do 110). Takav bi odnos stanovnika bio i kod stalno prisutnih stanovnika u ovom području). Na isti način se može prognozirati povećanje broja domaćinstava - kućanstava, tako da bi 2015. godine općina Žminj mogla imati 1.100 - 1.300 domaćinstava - kućanstava, čija bi prosječna veličina bila 3,07 - 3,15 članova. To predviđa ili potpunu stagnaciju ili godišnje povećanje od 10 - 15 domaćinstava - kućanstava. Ona bi trebala biti raspoređena između općinskog središta Žminja i ostalih naselja u skladu s razmještajem stanovništva. Buduća nastojanja u demografskih promjenama trebaju više biti usmjerena prema kvalitativnim nego prema kvantitativnim promjenama. To znači nastojati ostvariti pozitivne promjene u demografskim strukturama. Svrha svega je uravnotežiti odnose između muškog i ženskog stanovništva, održati mlađom dobnu strukturu i prihvatljiv indeks starosti stanovništva, podignuti obrazovnu razinu stanovništva, zadržati visok udjel aktivnosti stanovništva i njegovu stopu zaposlenosti s posebnim naglaskom na povećanje broja radnih mjesta i zaposlenih mještana na području ove općine. Time će se podizati kvalitetu i standard življenja stanovništva i domaćinstava - kućanstava, što se mora odraziti kod načina stanovanja, razvijanja pojedinih djelatnosti, komunalnoj opremljenosti i ekološkim prilikama u ovom krajoliku. Zato je potrebno da ovaj prostorni plan predvidi nešto uređenog građevinskog zemljišta za novu stambenu i drugu izgradnju, prvenstveno u općinskom središtu, vodeći računa o ekološkoj ravnoteži i zaštiti postojećeg krajolika. Neka dosadašnja samostalna naselja su već bitno smanjila ili gotovo ostala bez stalnih stanovnika, pa će u nekima od njih uglavnom samo povremeno boraviti ljudi u svojim kućama za odmor. Tek primjenom dugoročne aktivne populacijske politike i promjenom prirodnih i migracijskih tijekova, uz dužan gospodarski razvitak, moguće je u dužem vremenskom razdoblju očekivati pozitivne demografske promjenu u dijelu samostalnih naselja u općini Žminj.



52

3.2.2. Organizacija prostora - sustav središnjih naselja Razvitak središnjih naselja i njihova hijerarhijska diferencijacija nisu statički već izrazito dinamički proces podložan stalnim promjenama i pod utjecajem društvenog, gospodarskog, političkog, demografskog, prometnog i prostornog razvitka. Na temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj, demografskih obilježja u prostoru zemlje, gospodarske razvijenosti i mogućnosti, uspostavljenih gravitacijskih odnosa u prostoru te analize razvijenosti i razmještaja brojnih uslužnih djelatnosti svrstanih u 14 svojstvenih temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija dolazi se do prijedloga planiranog sustava središnjih naselja i uspostavljanja sljedećih hijerarhijskih odnosa između pojedinih stupnjeva (kategorija) središnjih naselja. Središnje naselje pripada nekoj kategoriji u sustavu središnjih naselja ako udovoljava većini postavljenih kriterija i ako ima veći broj različitih središnjih uslužnih funkcija, koje se odnose na tu kategoriju. U tom smislu treba razlikovati barem tri podvrste unutar svake kategorije središnjih naselja, zavisno da li u prosjeku ispunjava postavljene kriterije, odnosno da li su razvijeni iznad ili ispod tog prosjeka, a nisu ili ne trebaju preći u drugu višu ili nižu kategoriju središnjih naselja. Isto tako i dalje će trebati uzeti u obzir utjecaj drugih različitih čimbenika (reljef, gustoća naseljenosti, raspored i veličina naselja, prometna pristupačnost, razvitak novih procesa u prostoru, utjecaji iz udaljenijih područja i drugi), koji na različite načine djeluju na razmještaj i razvitak pojedinih središnjih naselja i uspostavljanje sustava središnjih naselja u nekom prostoru. Budući razvitak središnjih uslužnih funkcija i sustav središnjih naselja temelje se na zahtjevima novog društvenog uređenja i političko - teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske, na postavljenim ciljevima razvitka u prostoru, na politici izbjegavanja prevelikih koncentracija stanovništva u velikim gradovima i težnjom za boljom disperzijom stanovništva u prostoru, odnosno sprječavanja negativnih demografskih trendova, ravnomjernijeg regionalnog razvitka i razvitka policentričnog sustava te na težnji za podizanjem kvalitete života lokalnog stanovništva. Kod svega toga treba predviđati ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija. Prema tome, izvjesne prostorno - planske tendencije i pretpostavke (demografske prognoze, nastavak procesa urbanizacije, razvitak nekih gospodarskih djelatnosti, suvremenije planirana prometna mreža, ekonomičnija mreža središnjih uslužnih funkcija, rast središnjih naselja) utječu na koncipiranje takvog sustava središnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim korisnicima na području općine Žminj i pojedinim njegovim dijelovima te će se tako na najbolji mogući način uklopiti u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i uređenja ove općine, ali i dijela istarske unutrašnjosti i cjelokupne Istarske županije. U skladu s tako planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskim mogućnostima i prethodno postavljenim kriterijima predviđa se do 2015. godine na sljedeći način razvijanje novog sustava središnjih naselja u općini Žminj: mjesto u sustavu središta naselje gravitacijsko područje Središte grada/općine (važnije lokalno središte) središte 5. kategorije:

ŽMINJ do 1.000 stanovnika

Ukupno šire gravitacijsko područje: oko 60 naselja s oko 8.000 stanovnika Ukupno općinsko gravitacijsko područje: 33 naselja: 3.500-4.000 stanovnika Ukupno uže gravitacijsko područje: do 25 naselja: 2.800 - 3.200 stanovnika

Manje lokalno središte (pomoćno središte) središte 6. kategorije:

CERE 150 -200 stanovnika

Ukupno uže gravitacijsko područje: do 10 naselja: 700 - 800 stanovnika

Naselje s pojedinačnim središnjim uslužnim funkcijama središte 7. kategorije:

Spontano razvijeno nekoliko naselja u općini do 150 stanovnika



53

Ovako ustrojeni sustav središnjih naselja na teritoriju općine Žminj zahtijevat će još bolju prometnu povezanost između pojedinih samostalnih naselja i njihovih lokalnih središta, a naročito bitno poboljšanje veza prema susjednim općinama i istarskim gradskim središtima Rovinju, Pazinu i Puli. Sve funkcije u općini Žminj treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojem stanovnika, koji gravitira i koristi te usluge, uključujući i turiste i putnike - posjetitelje, koji povremeno gravitiraju i posjećuju ovaj kraj i njegova središta, bilo da se radi o općinskom središtu Žminj, kao važnijem lokalnom središtu, ili o pomoćnom središtu Cere, kao manjem lokalnom središtu. U tom smislu je potrebno razvojno valorizirati njihove stare jezgre kao vrijedne resurse. Još nekoliko samostalnih naselja moglo bi razvijati pojedinačne središnje društvene i gospodarske uslužne funkcije za potrebe stanovništva tih naselja, dok bi ostalih više nego dvadesetak samostalnih naselja i dalje ostalo bez središnjih uslužnih funkcija. Posebno se to odnosi na ona naselja s malim brojem stanovnika. Ovakav sustav središnjih naselja na ovom prostoru na racionalan način približava središnje usluge i druge funkcije stanovništvu i drugim korisnicima, osobito one koje su im potrebne u svakodnevnom životu, pružajući im približno jednake uvjete života, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihova života.

3.2.3. Osnovna namjena i korištenje prostora Prostor je temeljni resurs kojim u polaznom momentu budućeg razvoja gospodari Općina. Posebna njegova kvaliteta je još u osnovi dobro sačuvan okoliš. Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju prostori (površine) za daljnji razvoj stanovništva, naselja, gospodarskih djelatnosti, infrastrukturnih sustava, tako da se očuvaju prirodne datosti. Namjena prostora ima izrazito naglašen zaštitni karakter. Namjena prostora prema prirodnoj osnovi određena je tako da se uz respektiranje potreba koje donosi razvoj, maksimalno moguće očuvaju postojeće vrijednosti prirodne osnove. Usklađenje interesa i rješavanje konflikata u prostoru temelji se na stručnim analizama u sklopu pripreme i izrade ovog dokumenta prostornog uređenja i razvojnih programa, a uvažavajući prioritetne djelatnosti područja. To se osobito odnosi na sukob: • širenja građevinskih područja s interesima poljoprivrede, • zaštite prirode s interesima turizma i potrebama stanovništva, osobito u zaštićenim dijelovima prirode, • eksploatacije mineralnih sirovina s zaštitom krajolika i poljoprivrednog i šumskog zemljišta te vodnih

režima, Usklađenjem interesa zaštite prostora i gospodarstva treba prvenstveno riješiti konkurentnost u prostoru te uskladiti kapacitete i tehnologije s gledišta funkcionalnog i ekološki prihvatljivog opterećenja prostora i okoliša. Uz sustavnu kontrolu treba provoditi i preventivne mjere koje se odnose na pravodobno uočavanje interesa i stvaranje uvjeta za zadovoljavanje potreba izgradnje uključujući i pripremu zemljišta i ponudu lokacija.

3.2.3.1. Prostori namijenjeni za izgradnju

Građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova naselja

Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja. Unutar građevinskog područja razlučuju se neizgrađeni dijelovi predviđeni za potrebe daljnjeg širenja i razvoja naselja, te izgrađeni kompaktni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture. Pod neizgrađenim površinama podrazumijevaju se površine građevinskog područja koje nisu privedene planiranoj namjeni ili se koriste na neprimjereni način. Pod izgrađenosti građevinskog područja koje je prikazano u ocjeni stanja4, te informativno na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” podrazumijevaju se izgrađene cjeline i kompaktni dijelovi naselja kao i druge površine privedeni namjeni, a koje su u funkciji naselja (parkovi, infrastrukturne, zaštitne zelene i športsko-rekreacijske površine i sl.).

4 Poglavlje 1.1.4.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje



54

Građevinska područja naselja najvećim dijelom su predviđena za mješovitu pretežito stambenu izgradnju u obiteljskim kućama manjih visina. Uz ovu osnovnu namjenu unutar građevinskih područja naselja predviđena je i izgradnja građevina drugih namjena (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene, športsko-rekreacijske, infrastrukturne namjene, te groblja). Građevinska područja naselja utvrđena su u skladu s obvezama iz planova šireg područja i ciljevima prostornog razvoja i uređenja ovog prostora, a u odnosu na demografske podatke, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti te obilježja pojedinog naselja.

Građevinska područja ostalih naselja

Svako naselje se određuje statističkim granicama naselja koje utvrđuje Državna geodetska uprava Republike Hrvatske. Za svako naselje određeni su i statistički dijelovi naselja. Statistička raspodijela prostora općine Žminj vidljiva je na nizu grafičkih priloga ovog elaborata kao i u Tablicama I. i II. Građevinska područja naselja (Vidi poglavlje: "1.1.4.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje"). Uzimajući u obzir ocjenu stanja, koncepcijom prostornog uređenja prihvaćeno je da se granice građevinskog područja korigiraju poštujući principe određivanja kako slijedi. Polazište kod određivanja novih granica građevinskog područja naselja je postojeća izgrađenost građevinskog područja naselja. Postojeća izgrađenost građevinskih područja naselja utvrđena je u analizi stanja u prostoru, ucrtana na grafičkim prikazima te evidentirana u tablicama. Broj stanovnika, kućanstava i domaćinstava također je jedno od polazišta za određivanje građevinskih područja naselja. Ovim planom je utvrđeno da će velika većina naselja u narednom planskom razdoblju stagnirati brojem stanovnika, odnosno da se predviđa umjereni porast broje stanovnika (indeks 2001-2015 od 95 do 110). Indeks 110 je uzet kao referentan kod određivanja planiranog broja stanovnika za sva ostala naselja. Bruto gustoća stanovanja (broj stanovnika/hektar površine građevinskog područja) od 5,0 st/ha je zadana Županijskim planom kao kriterij koji moraju zbirno zadovoljavati sva naselja. Da bi se postigli zahtijevani kriteriji, te da bi razvoj naselja u općini Žminj bio planiran u skladu s tradicijom razvoja naselja, kao i u skladu s ciljevima o očuvanju kulturnog krajolika Istre koje je potrebno prihvatiti, građevinska područja su određivana poštujući slijedeće osnovne principe: • iz dosadašnjeg građevinskog područja isključeni su dijelovi koji nisu podobni za izgradnju kao što su

vrtače, veći kompleksi zelenila koje je potrebno sačuvati, infrastrukturni koridori koji ne dozvoljavaju izgradnju u zaštitnom pojasu i drugo;

• sačuvani su dijelovi naselja kao odvojene cjeline • proširenje građevinskog područja je planirano neposredno uz već izgrađene dijelove naselja; U skladu s navedenim principima određene su nove granice građevinskih područja za sva naselja, s time da je za I. grupu naselja (Vidi poglavlje: "1.1.4.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje") izvršena neznatna korekcija postojećih granica tako da su izuzeti negradivi dijelovi naselja koje želimo sačuvati od izgradnje kako bi se sačuvale krajobrazne vrijednosti područja općine Žminj. Za II. skupinu naselja izvršena je također neznatna korekcija postojećih granica s time da su poštivani svi gore navedeni osnovni principi određivanja novih granica. Za III. skupinu naselja izvršena je značajna korekcija postojećih granica, kako bi se postigli zahtjevani kriteriji iz plana višeg reda te tako ostvarili zadani ciljevi o racionalnom korištenju prostora u skladu s lokalnim uvjetima i tradicijom.

Građevinsko područje naselja Žminj

Posebno pažljivo je određeno građevinsko područje središnjeg naselja - Žminja. Kako je građevinsko područje naselja Žminj određeno u dosadašnjim planovima prostornog uređenja (PPO bivše općine Rovinj) u veličini od cca 90 ha, a za određivanje daljnjeg razvoja naselja propisana je izrada Urbanističkog plana uređenja, u Prostornom planu uređenja općine Žminj određen je obuhvat građevinskog područja naselja Žminj uz uvažavanje slijedećih principa:



55

• ukupno građevinsko područje naselja Žminj mora zadovoljiti zahtijevanu gustoću stanovanja od 10 st/ha – što ukazuje da za planirani broj od cca 1.000 stanovnika u slijedećem planskom razdoblju, ukupna veličina građevinskog područja naselja Žminj mora biti manja od 100 ha;

• iz obuhvata građevinskog područja naselja Žminj izdvaja se građevinsko područje poslovno-gospodarske zone Žminj;

• iz građevinskog područja naselja Žminj izdvaja se građevinsko područje mješovite stambeno-poslovne zone Karlov Vrt;

• iz građevinskog područja izdvajaju se neperspektivni rubni dijelovi u južnom dijelu građevinskog područja;

• u sjevernom dijelu građevinskog područja građevinsko područje se neznatno proširuje u skladu s potrebama i zahtjevima za gradnju, te uvažavajući već započetu izgradnju.

Prema PPŽ-u za prostor općinskog središta nužno je izraditi Urbanistički plan uređenja koji će imati i elemente detaljnog plana uređenja za prostor zaštićene povijesne cjeline. Za obuhvat UPU-a predlaže se prostor koji je omeđen budućim cestovnim zaobilaznicama te granicom građevinskog područja naselja Žminj. Ovim prostornim planom uređenja ostvareni su ciljevi koji su u Koncepciji plana usvojeni od strane Općinskog poglavarstva/vijeća o racionalizaciji građevinskih područja naselja. Ostvareno je smanjenje utvrđenih građevinskih područja u odnosu na građevinska područja određena Prostornim planom bivše općine Rovinj za 96,10 ha, odnosno 11,27 %. Ovim planom također je postignut prosječni indeks gustoće stanovanja od 5,71 stanovnika po hektaru utvrđenog građevinskog područja naselja.



56

Tablica: Utvrđena građevinska područja naselja (po pojedinim naseljima – pojedinačna građevinska područja)

Građevinsko Planirani Građevinsko

područje Izgrađeni Indeks

gustoće Građevinsko područje

Područje broj PPUO Žminj – 2005. godina

dio građevinskog poručja

(broj stanovnika

izgrađeno/neizgrađeno

Broj Naselje

stanovnika (u hektarima) (u hektarima) /hektar) (+/- %)

1. Krajcar Breg 51 11,84 4,87 4,31 41,1

1.1. Krajcar Breg 51 11,84 4,87 4,31 41,1

2. Pamići 102 12,53 6,23 8,14 49,7

2.1. Pamići 95 12,24 5,94 7,76 48,5

2.2. St. Marinčevina 7 0,29 0,29 24,14 100,0

3. Križanci 138 25,99 8,99 5,31 34,6

3.1. Križanci 93 17,28 5,81 5,38 33,6

3.2. Kuhari 45 8,71 3,18 5,17 36,5

4. Jurići 119 19,44 9,86 6,12 50,7

4.1. Jurići 87 11,84 6,90 7,35 58,3

4.2. Kablari 18 3,89 1,35 4,63 34,7

4.3. Petešljari 13 3,13 1,03 4,15 32,9

4.4. Donci 1 0,58 0,58 1,72 100,0

5. Laginji 140 36,68 11,20 3,82 30,5

5.1. Laginji, Tončaki, Sv. Foška

84 16,54 5,68 5,08 34,3

5.2. Do. Tnakovići 14 5,24 1,6 2,67 30,5

5.3. Šoštari 20 7,66 1,82 2,61 23,8

5.4. Gor. Tankovići 12 4,06 1,16 2,96 28,6

5.5. Hrušteti 10 3,18 0,94 3,14 29,6

6. Damjanići 122 34,47 9,87 3,54 28,6

6.1. Damjanići 72 16,41 4,41 4,39 26,9

6.2. Kmeti i Andrijaši 35 12,57 3,72 2,78 29,6

6.3. Petrići 15 5,49 1,74 2,73 31,7

7. Vidulini 44 11,53 3,37 3,82 29,2

7.1. Vidulini 44 11,53 3,37 3,82 29,2

8. Pifari 30 13,81 3,18 2,17 23,0

8.1. Pifari 13 8,14 1,44 1,60 17,7

8.2. Blagari 17 5,67 1,74 3,00 30,7

9. Prkačini 33 14,1 3,86 2,34 27,4

9.1. Prkačini i Pladnjaci 33 14,10 3,86 2,34 27,4

10. Matijaši 57 27,3 7,98 2,09 29,2

10.1. Matijaši i Antončići 31 12,87 4,04 2,41 31,4

10.2. Blažućići, Petešići i Dol. Pucići

11 10,13 2,59 1,09 25,6

10.3. Jurkoti 15 4,3 1,35 3,49 31,4

11. Orbanići 93 19,41 5,6 4,79 28,9

11.1. Dol. i Gor. Orbanići 93 19,41 5,6 4,79 28,9

12. Krničari 64 11,66 3,44 5,49 29,5

12.1. Krničari i Zahariji 62 11,66 3,44 5,32 29,5

12.2. Zamudići 2 0,00 0,00 0,00 0,0



57

13. Kršanci 77 28,09 8,78 2,74 31,3

13.1. Kršanci 25 6,59 1,53 3,79 23,2

13.2. Tudori, Švogari i Maraškini

14 10,04 3,32 1,39 33,1

13.3. Roži, St. Roži i Milanezi

35 11,46 3,93 3,05 34,3

13.4. Guzini 3 0,00 0,00 0,00 0,0

14. Debeljuhi 137 46,77 10,49 2,93 22,4

14.1. Debeljuhi i Vlašići 65 21,91 4,75 2,97 21,7

14.2. Sandari, Dol. Hrelji, Fradelani i Baštijanići

57 14,81 3,97 3,85 26,8

14.3. St. Reti 5 1,57 0,18 3,18 11,5

14.4. Kosići 10 8,48 1,59 1,18 18,8

15. Kresini 21 6,28 3,49 3,34 55,6

15.1. Kresini 21 6,28 3,49 3,34 55,6

16. Karlovići 33 12,55 3,08 2,63 24,5

16.1. Karlovići, Dončići i Črnji

33 12,55 3,08 2,63 24,5

17. Modrušani 118 28,2 8,16 4,18 28,9

17.1. Modrušani 30 20,11 5,4 1,49 26,9

17.2. Mačini i Škopljani 88 8,09 2,76 10,88 34,1

18. Šivati 87 15,54 5,09 5,60 32,8

18.1. Šivati 25 2,42 1,69 10,33 69,8

18.2. Kranjčići, Križmani, Otočani i Dol. Krničari

62 13,12 3,4 4,73 25,9

19. Vadediji 68 31,69 9,15 2,15 28,9

19.1. Vadediji 12 8,01 2,29 1,50 28,6

19.2. St. Rovis 5 0,55 0,46 9,09 83,6

19.3. Potrati 41 17,63 4,78 2,33 27,1

19.4. Matiki 10 5,5 1,62 1,82 29,5

20. Tomišići 114 25,62 8,84 4,45 34,5

20.1. Tomišići 79 18,49 5,89 4,27 31,9

20.2. Dol. Haluzi i Brkići 20 4,02 2,1 4,98 52,2

20.3. Luciani 15 3,11 0,85 4,82 27,3

20.4. St. Kadriol 0 0 0 0,00 0,0

21. Mužini 100 29,76 9,49 3,36 31,9

21.1. Mužini i Folići 60 18,84 6,31 3,18 33,5

21.2. Leprinčani 30 7,22 1,84 4,16 25,5

21.3. Grzili 10 3,7 1,34 2,70 36,2

22. Krculi 147 30,8 10,61 4,77 34,4

22.1. Krculi i Galanti 90 16,93 7,03 5,32 41,5

22.2. St. Žufić i Šegerova St.

7 2,70 0,29 2,59 10,7

22.3. Matkići 25 5,02 1,59 4,98 31,7

22.4. Slivari 25 6,15 1,70 4,07 27,6

23. Pucići 36 7,79 4,05 4,62 52,0

23.1. Pucići 36 7,79 4,05 4,62 52,0



58

24. Žagrići 41 15,41 5,33 2,66 34,6

24.1. Žagrići 26 11,77 3,52 2,21 29,9

24.2. Petercoli 15 3,64 1,81 4,12 49,7

25. Gradišče 56 12,29 4,46 4,56 36,3

25.1. Gradišće 28 6,41 1,99 4,37 31,0

25.2. Mengići 15 3,44 1,61 4,36 46,8

25.3. Krnevali 13 2,44 0,86 5,33 35,2

26. Gržini 147 23,53 6,84 6,25 29,1

26.1. Gržini 92 13,78 4,03 6,68 29,2

26.2. Rojnići 30 5,52 1,21 5,43 21,9

26.3. Čubani 10 0,71 0,27 14,08 38,0

26.4. Feštini 15 3,52 1,33 4,26 37,8

27. Cere 130 37,91 12,77 3,43 33,7

27.1. Cere i Žgombini 62 17,1 6,31 3,63 36,9

27.2. Barišini 8 2,39 0,81 3,35 33,9

27.3. Kinkeli 11 3,99 1,21 2,76 30,3

27.4. Gajmani i Haluzi na Ceru,

39 12,29 4,02 3,17 32,7

27.5. Badnjevari 10 2,14 0,42 4,67 19,6

28. Zeci 36 8,76 2,81 4,11 32,1

28.1. Zeci 36 7,39 2,13 4,87 28,8

28.2. St. Maksi i St. Kajić 0 1,37 0,68 0,00 49,6

29. Klimni 75 19,69 7,52 3,81 38,2

29.1. Klimni, Dohrani, Žavori i Kroketi

50 16,27 6,08 3,07 37,4

29.2. Jušani 25 3,42 1,44 7,31 42,1

30. Benčići 139 19,11 9,91 7,27 51,9

30.1. Benčići i Hreljini 99 13,14 7,61 7,53 57,9

30.2. Bošci 40 5,97 2,3 6,70 38,5

31. Rudani 111 25,41 8,23 4,37 32,4

31.1. Rudani 76 16,43 5,62 4,63 34,2

31.2. Pohmani 25 5,72 1,81 4,37 31,6

31.3. St. Brnelić 10 3,26 0,8 3,07 24,5

32. Balići 66 16,7 4,58 3,95 27,4

32.1. Balići 66 16,7 4,58 3,95 27,4

STANOVNIKA 2724

KORISNIKA* 750

UKUPNO 3474 671,81 221,10 5,17 32,91 33. Žminj 826 80,97 36,42 10,20 45,0 33.1. Žminj 826 80,97 36,42 10,20 45,0

UKUPNO 4300 752,78 257,52 5,71 34,2 * PROGNOZIRANI BROJ KORISNIKA PROSTORA (POVREMENIH STANOVNIKA I TURISTA) Procjena je izvršena temeljem statističkih podataka iz popisa 2001. Do broja od 750 budućih korisnika prostora došlo se temeljem slijedeće formule:



59

UKUPAN BROJ STANOVA 2001. 1385 - BROJ STALNO NASTANJENIH STANOVA 1073

BROJ POVREMENO NASTANJENIH STANOVA 312 Izvršena je korekcija, odnosno pretpostavljeno je da 80% tih stanova može bit su slijedećem planskom razdoblju obnovljen te može biti korišteno u svrhu turističke ponude što je jedan od ciljeva razvitka u unutrašnjosti Istre. 312 x 80% = 250 x 3 = 750

Uz pretpostavku da će svaka od tih stambenih jedinica biti nastanjena s prosječno 3 stanovnika dobivena je veličina od 750 povremenih korisnika.

Izgradnja izvan građevinskih područja naselja - poslovno-gospodarske zone Izvan naselja određuju se građevinska područja izdvojenih zona poslovno-gospodarske namjene: ● poslovno-gospodarska zona Žminj, koja je danas gotovo saturirana, te se ovim planom određuje njeno

proširenje, ● poslovno-gospodarska zona uz prostor kamenoloma (obrada kamena, proizvodnja građevinskog

materijala) na lokaciji "Gradišće". ● poslovno-gospodarska zona (prerada mesnih proizvoda) na prostoru farme peradi "Puris", ● te specifična zona u neposrednom kontaktu s građevinskim područjem naselja Žminj - mješovita

stambeno-poslovna zona Karlov vrt .

Izgradnja izvan građevinskih područja naselja – iskorištavanje mineralnih sirovina Ovim Planom određuju se eksploatacijska polja kamenoloma tehničkog-građevinskog kamena: "Gradišće", "Križanci", "Sabljica" i "Vodnji dol". Ovim Planom se regulira eksploatacija mineralnih sirovina slijedeći navedene opće uvjete: ● metode eksploatacija moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu; ● ovim se Planom ne predviđa mogućnost korištenja tzv. pozajmišta materijala pri gradnji prometnica; ● bez obzira na način eksploatacije, postojeća se polja ne smiju širiti na udaljenost manju od 500 m od

utvrđenih granica građevinskih područja naselja i turističkih zona. ● rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o

rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti.

● sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Sanacija područja može se provesti kao krajobrazno oplemenjivanje ili kao prenamjena za drugu gospodarsku djelatnost.

● skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.

Izgradnja izvan građevinskih područja naselja - za poljoprivredu

Izvan ovim planom određenih granica građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja te ovim planom određenih tradicionalnih "stancija": Kaić, Maksi, Martinčok, Kadrijol, Zamudići i Dvorine nema mogućnosti izgradnje samostalnih stambeno-gospodarskih građevina niti stambenih građevina u okviru poljoprivrednih gospodarstava. Na poljoprivrednim površinama se ne mogu izgrađivati manje gospodarske građevine (do 45 m2) za držanje alata i strojeva, odnosno poljoprivredne opreme neovisno o veličini posjeda. Na poljoprivrednim površinama se mogu izgrađivati samo poljoprivredne gospodarske građevine. Poljoprivrednim gospodarskim građevinama se smatraju slijedeće građevine: staklenici i plastenici; farme za uzgoj stoke; vinogradarsko-vinarski pogoni; građevine za držanje alata i strojeva, građevine za držanje poljoprivredne opreme; građevine za primarnu obradu i preradu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu.



60

Pod posebnim uvjetima (udaljenost od prometnica, udaljenost od građevinskih područja naselja, odnosno turističkih područja, udaljenost od vodozaštitnih zona vodocrpilišta i drugo) te poljoprivredne građevine se mogu izgrađivati na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni slijedeći uvjeti:

Staklenici i plastenici • da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja

(povrtlarske kulture) primarna djelatnost, • da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veličine 1 ha ukupno (vlastito

poljoprivredno zemljište, zakup državnog zemljišta, zakup privatnog zemljišta) a zemljište se nalazi na području katastarskih općina Žminj i Krajcar Breg.

Farme za uzgoj stoke

• da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja (stočarstvo) primarna djelatnost,

• da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veličine 10 ha ukupno (vlastito poljoprivredno zemljište, zakup državnog zemljišta, zakup privatnog zemljišta) a zemljište se nalazi na području katastarskih općina Žminj i Krajcar Breg.

Vinogradarsko-vinarski pogoni

• da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja (vinogradarstvo) primarna djelatnost,


Građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti (za držanje poljoprivredne opreme i

građevine za primarnu obradu, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu)

• da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo i voćarstvo).primarna djelatnost,


3.2.3.2. Prostori namijenjeni za obavljanje djelatnosti

Poljoprivredne površine Prema procjeni (izrađena temeljem pedološke obrade) sadašnje pogodnosti tala za intenzivni uzgoj ratarskih, povrtlarskih i voćnih kultura te vinove loze i maslinika na prostoru općine Žminj razlikuju se: • umjereno pogodna tla za uzgoj ratarskih kultura; • ograničeno pogodna tla za uzgoj povrća; • dobra tla za intenzivni uzgoj vinove loze i voćnih kultura; • umjereno dobra tla za uzgoj vinove loze i voćnih kultura; • ograničeno pogodna tla za uzgoj vinove loze i voćnih kultura; • trajno nepogodna tla za uzgoj ratarskih kultura, vinove loze i voćnih kultura. Temeljem preporuka za uređenje tala, u kojima se naglašava potreba provođenja određenih mjera uređenja poljoprivrednih površina (agro i hidro melioracije za određenje bonitetne klase), određena je namjena poljoprivrednih površina na prostoru općine Žminj na slijedeći način: • Vrijedno obradivo tlo (P2) koje obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih kultura

(vinogradi, voćnjaci, maslinici), kao i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne površine za uzgoj ratarskih kultura (2.542,21 ha);

• Ostalo obradivo tlo (P3) koje obuhvaća vrlo male poljoprivredne površine za uzgoj žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja (471,93 ha); te

• Ostalo poljoprivredno tlo i šume i šumsko zemljište (PŠ) koje obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja kao i ostalo šumsko zemljište (528 ha).

Sukladno Strategiji razvoja poljoprivrede, na prostorima namijenjenim za poljoprivredu, poljoprivredna proizvodnja se može odvijati kao intenzivna (konvencionalna) poljoprivreda na većim kompleksima zemljišta ili kao održiva (ekološka) poljoprivreda.



61

Održiva poljoprivreda je gospodarski, ekološki, socijalno i etički održiva ili opstojna poljoprivreda. Ona je manje opasna za okoliš, a svi postupci u njoj uređeni su i određeni više raznim kodeksima nago li zakonskom regulativom. Ovaj sustav gospodarenja osigurava samo-dostatnost konkurentnih proizvoda, a može opskrbiti dodatnom količinom hrane visoke kakvoće, privlačne za turističku klijentelu i osigurati izvoz kao prepoznatljiv hrvatski proizvod. U ovaj sustav može se podvesti najveći dio tradicijske poljoprivrede u općini Žminj. Ekološka poljoprivreda je alternativni sustav gospodarenja, koji se odvija pod nadzorom različitih udruga, odnosno prema Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i pratećim pravilnicima. Ovaj sustav gospodarenja je danas neznatno zastupljen u našoj poljoprivredi, a ima sve šanse za ogromnu ekspanziju.

Šumske površine Šumskih površina na području općine ima ukupno 2.751,41 ha. Šume i šumsko zemljište obuhvaćaju cca 38,5% površine područja Općine, od čega 2.542,21 ha zauzimaju gospodarske šume, a 209,20 ha zaštitne šume. Šume gospodarske namjene (Š1) su namijenjene isključivo gospodarskom korištenju (sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina). Zaštitne šume (Š2) obuhvaćaju najmanji dio šumskog resursa, a temeljna im je namjena zaštita i sanacija ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora). Na šumskim površinama bez mogućnosti prenamjene potrebno je poticati prirodnu regeneraciju šuma, a na pojedinim lokacijama obogatiti krajolik podizanjem novih šuma, u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima, svaku uništenu šumsku površinu (uključivo i opožarenu) obnoviti pošumljivanjem. Unutar šuma gospodarske namjene mogu se graditi slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina. Unutar zaštitnih šuma se prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Gradnja navedenih zahvata moguća je uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

ISKAZ POVRŠINA: redni broj OPĆINA ŽMINJ oznaka

ukupno (ha)

udio %

stan./ha

1. GRAĐEV. PODRUČJA NASELJA ukupno GP 752,78 10,47 5,32- izgrađeni dio građevinskog područja ukupno GP 257,52 3,58 15,54

2. STRUKTURE VAN NASELJA ukupno - 89,65 1,25 44,64- stambeno-poslovna zona Karlov Vrt SI 10,55 0,15 379,34- poslovno-gospodarske zone I 67,71 0,94 59,11- eksploatacijska polja mineralnih sirovina E 11,39 0,16 351,36- površine infrastrukturnih sustava IS 0 0,00

3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE ukupno P 2522,06 35,08 1,59- vrijedno obradivo tlo P2 2055,13 28,59 1,95- ostalo obradivo tlo P3 466,93 6,49 8,57

4. ŠUMSKE POVRŠINE ukupno Š 2751,41 38,27 1,45- gospodarske šume Š1 2542,21 35,36 1,57- zaštitne šume Š2 209,2 2,91 19,13

5. OSTALE POLJ. I ŠUM. POVRŠ. ukupno PŠ 1073,34 14,93 3,73

OPĆINA SVEUKUPNO - 7189,24 100,00 0,56



62

PLAN NAMJENE POVRŠINA



63

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

Općina Žminj ima uvjeta i treba temeljiti svoj gospodarski razvitak na optimalnom korištenju komparativnih prednosti područja i na odgovarajućoj disperziji gospodarskih sadržaja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture, ozbiljno vodeći računa o problemu demografskog potencijala i o zaštiti i unapređivanju okoliša. Planira se gospodarski rast onih gospodarskih djelatnosti kod kojih to raspoloživi resursi omogućavaju, koje treba ravnomjernije rasporediti u prostoru. Dugoročni razvoj gospodarstva temelji se na razvoju postojećih gospodarskih struktura, razvoja poljoprivredne proizvodnje te razvoju turizma. Prostorno relevantne gospodarske aktivnosti obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje u prostoru i dalje su: poljoprivreda, industrija, iskorištavanje mineralnih sirovina i turizam.

Poljoprivreda Zbog poredbenih prednosti tj. razvijenosti poljoprivrednih resursa, zemljišta i prirodnih-klimatskih pogodnosti općina Žminj ima znatnih izgleda za razvitak poljoprivrede, koja pozitivno utječe na druge gospodarske grane, kao što je prehrambeno-prerađivačka djelatnost i turizam. U skladu s prirodnim obilježjima područje općine pripada poljoprivredno-ekološkoj regiji umjerenog kontinentalnog klimatskog pojasa. Prema podjeli na proizvodne skupine poljoprivrednih tala (pedo ekološka karta) područje Općine spada u područje povoljno za razvoj poljoprivrede. Obzirom da prirodni resursi (poglavito veličinom, te strukturom i kvalitetom) nisu dostatni za intenzivniji razvitak velikih poslovnih subjekata, razvitak se temelji na malim gospodarstvima (obiteljska gospodarstva mješovite poljodjelske proizvodnje, s time da je moguć razvoj i gospodarstava sa specijaliziranom proizvodnjom (veličina, oblik i karakter gospodarstva ovisit će o prostornoj lokaciji) i što boljem korištenju karakteristika prostora. Preustrojavanje poslovanja obiteljskih gospodarstva odnosi se na stvaranje profitabilnih jedinica u domaćinstvima, koja sada samo manjim dijelom posluju na ekonomski opravdanim načelima. Problem usitnjenosti zemljišta vrlo je teško riješiti na terenu s ciljem okrupnjavanja zemljišta iz razloga što vlasnici nisu voljni vršiti razmjenu svog zemljišta, a ne postoje zakonske osnove odnosno pravni propisi kojima bi bila regulirana mogućnost izvršenja komasacije. Primjena rezultata biotehnologije treba biti upotrijebljena u unapređenju postojećih i razvoju novih proizvodnih procesa, a primjena suvremenih i kontroliranih agrotehničkih postupaka (hidro melioracija, agro melioracija, komasacija i drugo) treba doprinijeti proširivanju kvalitetnih poljodjelskih površina i povećanju njihovih proizvodnih doprinosa. Agrotehničke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim gospodarstvom i drugim relevantnim korisnicima prostora. Afirmaciju poljoprivredne djelatnosti treba tražiti i u njenoj specifičnosti u funkciji turizma. Razvitak turizma u priobalnom području trebao bi stimulirati ekonomski oporavak poljodjelstva i stočarstva. Generalno usmjerenje temelji se na prednosti što područja raspolažu nezagađenim tlom i postoji mogućnost proizvodnje ekološki čistih poljodjelskih proizvoda. Uz razne načine korištenja tla javljaju se i mogućnosti pružanja podrške tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštite tla s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih učinaka. Kvalitetno poljoprivredno zemljište treba štititi od prenamjene, prvenstveno izgradnje. Takova je zaštita preduvjet za obnovu poljoprivredne djelatnosti. Značajniji poljoprivredni prostori koje treba štititi od nenamjenskog korištenja su označeni oznakom – P2 na Kartografskom prikazu broj 1: "Namjena i korištenje prostora". Površina tih obradivih površina iznosi cca 2.542 ha. Pri promišljanju strategije razvitka poljoprivrede5 s obzirom na tržišno - gospodarske uvjete polazi se od činjenice da je:

5 Izvadak iz Programa razvoja poljoprivrede na području Grada Rovinja, Zavod za upravu poljoprivrednog gospodarstva Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2003. koji se po našoj procjeni može u najvećoj mjeri primjeniti na Općinu Žminj.



64

• na ovom području nazočna većina proizvodnih programa u okviru tradicijske ili osuvremenjene poljoprivredne proizvodnje,

• manji dio gospodarstava sa specijaliziranom i suvremenom intenzivnom proizvodnjom te • da je dio ostalih gospodarstava uključen u proizvodnju specifičnih proizvoda i u preradu. S obzirom na sadašnju situaciju, za očekivati je da će na ovom području biti i nadalje nazočna sva tri načina djelovanja u poljoprivredi i to profesionalna poljoprivreda, poljoprivreda kao dopunska djelatnost (zanimanje) te hobi poljoprivreda. Pri tome potrebno je izvršiti daljnju promjenu proizvodnog programa i to: • U većem dijelu gospodarstava zadržavanjem postojeće strukture proizvodnje, i povećanjem stupnja

specijalizacije u proizvodnji (uz povećanje proizvodnje po jedinici kapaciteta). • Specijalizacijom povrtlarske te voćarske proizvodnje te manjim dijelom na neke specifične proizvodnje

(cvjećarstvo, pčelarstvo, itd.). • Usmjerenjem na stočarsku proizvodnju (proizvodnju mlijeka i/ili mesa) sukladno zahtjevima

suvremene poljoprivredne proizvodnje i tržišta. • Usmjerenjem na vinogradarstvo i proizvodnju vina sukladno zahtjevima suvremene poljoprivredne

proizvodnje i tržišta. Poljoprivreda ima višeznačnu ulogu, od kojih su najvažnije: proizvodnja hrane, ekološka, socijalna, prostorna uloga, uloga u oblikovanju krajobraza, kao izvor sirovina i energije i rekreacijsko - turistička uloga. Uzimajući u obzir navedeno nužno je povećati zaštitu (uz odgovarajuću stručnu i novčanu potporu) ugroženih životinjskih vrsta kao što su magarci, Istarska pramenka, Istarskog goveda, trakerski konji i drugo. U pogledu zaštite i očuvanja ugroženih populacija Istarske županije u tijeku je niz akcija koje već daju pozitivne rezultate, pa je vrijedno spomenuti Savez uzgajivača Istarskog goveda, popis i umatičenje grla Istarskog goveda, umatičenje Istarske pramenke, plemenite srnaste pasmine koza, magaraca, konja trakenera i drugo. Ne manju važnost za gospodarski razvoj ovog područja ima jače povezivanje i usklađivanje razvoja poljoprivrede i turizma, kao i poticanje razvoja dopunskih djelatnosti poljoprivredi kao što su: agroturizam, prerada, obrtništvo i drugo. Naime, u sadašnjim općim okolnostima ne može se izbjeći utjecaj velikog broja čimbenika okruženja kada se nastoji potaći i usmjeriti razvitak poljoprivrede na ovom području. Temeljem ustanovljenih obilježja i ocjene mogućeg stupnja razvoja proizvodnih kapaciteta, kao i perspektive u pogledu tehničko - tehnološkog razvitka poljoprivrede ovog područja, moguće je ostvariti slijedeće proizvodne programe koji se prema stupnju prihvatljivosti u fazi identifikacije mogu razvrstati: Prioritetni programi • Program proizvodnje povrća • Program proizvodnje voća umjerenog kontinentalnog klimatskog pojasa. • Program proizvodnje vina • Program uzgoja goveda, ovaca i koza • Program proizvodnje mlijeka i mesa Alternativni programi • Program razvitka agro-turizma • Program proizvodnje cvijeća • Program uzgoja ugroženih i rijetkih životinjskih pasmina • Ostali programi Osim mjera poboljšanja proizvodnih uvjeta, važno je u slijedećem razdoblju posebno poticati oblikovanje optimalnih sustava obiteljskih gospodarstava koji će učinkovito djelovati u tržnim uvjetima te biti potencijal budućeg rasta i razvitka gospodarstva, proizvodnje hrane i poljoprivrede na području općine Žminj. U daljnjem razvitku poljoprivredne proizvodnje trebalo bi poticati povećanje prosječne veličine obiteljskog gospodarstva prodajom i/ili davanjem državne zemlje u zakup obiteljskim gospodarstvima.



65

Budući da navedene poljoprivredne proizvode treba prvenstveno usmjeravati za lokalno tržište potrebno je i nadalje određenim poticajnim mjerama na državnoj i lokalnoj razini povećati konkurentsku sposobnost proizvođača ovih proizvoda, jer konkurentska prednost koja proizlazi iz blizine tržišta, odnosno nižih troškova distribucije nije dovoljna u uvjetima tržišne proizvodnje. Na području općine Žminj obiteljska poljoprivredna gospodarstva su najznačajniji dio agrarne strukture glede ljudskih, zemljišnih i ostalih kapitalnih resursa i proizvodnje u poljoprivredi. Danas su ova gospodarstva veoma različita po svojim strukturnim, organizacijskim, socio-demografskim i gospodarskim obilježjima. Slijedom značajnih društveno - gospodarskih promjena tijekom zadnjih desetak godina, dogodile su se promjene agrarne strukture i sustava poljoprivredne proizvodnje, odnosno promjene u pogledu korištenja poljoprivrednog zemljišta poglavito katastarske kulture oranica, opremljenosti, strukture proizvodnje i proizvodnih rezultata i na području općine. To je sigurno jedan od važnih čimbenika kako u planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvitka tako i za povećanje dohotka odnosno profitabilnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Sadašnje vrijeme za obiteljska gospodarstva donosi značajan utjecaj tržišta i njegovih zakonitosti, te je nužna potpora u promjenama u vođenju gospodarstva, organizaciji proizvodnje, uz sve veća ulaganja znanja i kapitala važne pretpostavke razvitaka svakog gospodarstva. Pitanje jačeg povezivanja poljoprivrede i turizma jedno je od ključnih elemenata u stvaranju kvalitetne poljoprivredno - prehrambene ponude i kvalitete turističke ponude.

Turizam

Turizam je gospodarska grana koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica razvitka. Prednost područja zbog izdašnosti turističkih resursa i atrakcija traži da se još jače naglasi važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom. Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Uz obalu, more, otoke, područja pod specijalnim režimima zaštite i ruralno područje koje je karakteristično za prostor općine Žminj okosnice su budućeg stacionarnog turizma na prostoru Istre. Motiviranjem pojedinaca i lokalne zajednice treba stvarati uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta i tako osigurati potreban standard i turizmu i stanovništvu. Zato se na području općine ovim planom potiču oblici ponude integrirani u ukupnu strukturu naselja, a posebno se usmjerava razvoj ugostiteljsko-turističkih sadržaja u izdvojene dijelove naselja – tradicijske stancije.

Razvoj industrije i njenih grana

Svaka strategija razvoja industrije mora biti u okvirima teorije održivog razvitka, a to znači da energetska i ekološka dimenzija industrije ne smije umanjivati kvalitetu okoliša na kojoj se bazira razvoj primarne djelatnosti ovog prostora, a to je turizam. Treba razvijati tzv. "malo i srednje gospodarstvo", koje se još uvijek smatra jednim od osnovnih faktora lokalnog i regionalnog razvoja i procesa industrijskog restrukturiranja kroz uspostavljanje dinamičnog lokalnog i regionalnog sustava manjih i srednjih proizvodnih pogona. Poduzetništvo, osobito kao dopuna velikim poduzećima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda u malim serijama, značajan je generator razvoja područja. U sklopu izdvojene poslovno-gospodarske zone "Žminj" locirati će se pogoni malog gospodarstva. Mali proizvodni pogoni ne zahtijevaju velika početna ulaganja, ekologijski ne opterećuju ambijent, a ni zahtijevane koncentracije radne snage ne nadmašuju mogućnosti lokalne ponude. Posebno je povoljna okolnost što mali pogoni mogu nastati kao izraz samoorganiziranja lokalnog stanovništva ili individualne inicijative. Obnova turističkih kapaciteta, izgradnja infrastrukture i razvoj gospodarstva povećavaju potražnju djelatnosti građevinarstvo i građevinska operativa. Povećanje potražnje dovest će do povećanja broja zaposlenih u građevinskim tvrtkama i općenito do unapređenja djelatnosti.



66

Industrija građevinskog materijala temelji se na prirodnim sirovinama kojima regija raspolaže i sve većim potrebama izgradnje. Preduvjet razvoja je čvršća suradnja s građevinskom operativom. Rudarstvo, odnosno eksploatacija mineralnih sirovina, zastupljena je na području općine (pet nalazišta u eksploataciji). Osobito značenje u budućem razvoju djelatnosti kao i do sada ima arhitektonsko-građevni kamen. Ovim planom određuju se prostori eksploatacijskih polja: "Gradišče", "Križanci", "Sabljica" i "Vodnji dol" te u skladu s potrebama i planovima poduzetnika građevinsko područje poslovno-gospodarske namjene za izdvojene zone uz prostore kamenoloma (obrada kamena, proizvodnja građevinskog materijala) na prostoru Gradišče, Križanci i Vodnji dol. Razvoj trgovine značajan je iz razloga što trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje korištenje prirodnih resursa, zapošljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge. Trgovina se treba orijentirati na šire tržište i to prvenstveno kroz plasman lokalnih roba i proizvoda.

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti Na temelju analize postojeće mreže središnjih uslužnih funkcija, razmatranja nekih teoretskih postavki , te standarda i normativa koji proizlaze iz zakonske regulative i dokumenata prostornog uređenja, dakle zbog svih tih nastalih promjena u razvijanju središnjih uslužnih funkcija, smatra se da središnje uslužne funkcije treba klasificirati u veći broj temeljnih skupina, a njih opet u više stupnjeva prema značenju i utjecaju u prostoru. U skladu s tim postavkama predložena je sljedeća nova klasifikacija središnjih uslužnih funkcija u Hrvatskoj, koje se mogu primijeniti i za Istarsku županiju i općinu Žminj: 1. Uprava 2. Pravosuđe 3. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije 4. Vjerske zajednice 5. Prosvjeta (obrazovanje, školstvo) 6. Visoko školstvo i znanost 7. Kultura, umjetnost i tehnička kultura 8. Šport, rekreacija, zabava i odmor 9. Zdravstvo 10. Socijalna skrb 11. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti 12. Prometne usluge 13. Trgovina i ugostiteljstvo 14. Obrt i druge usluge. Neke se središnje uslužne funkcije javljaju u većem, a neke u manjem broju stupnjeva, dok su neke iz različitih temeljnih skupina međusobno povezane i javljaju se veoma često zajedno u pojedinim naseljima. Ima i takvih središnjih uslužnih funkcija koje se povezuju jednom s višim, a drugi put s nižim stupnjem središnje uslužne funkcije druge temeljne skupine. U općini Žminj se nalaze i razvijaju stupnjevi središnjih uslužnih funkcija i kategorije središta od gradske/općinske razine na niže, koje će njezinim stanovnicima služiti u svakodnevnom životu, ali neke od njih će moći koristiti i stanovnici nekih bližih naselja iz susjednih jedinica lokalne samouprave (Kanfanar, Sveti Petar u Šumi, Gračišče, Barban, Svetvinčenat i drugi). Sve ostale središnje uslužne funkcije srednje, više i visoke razine stanovništvo općine Žminj će i dalje povremeno prvenstveno koristiti u gradskim središtima Rovinju, Pazinu, Puli, Rijeci i Zagrebu, već prema tome o kojoj se funkciji i razini radi.

Tablica: Raspored funkcija uprave i pravosuđa

ŽMINJ CERE

općinsko vijeće/ poglavarstvo mjesni odbor načelnik

upravni odjel općine matični ured

općinska služba motrenja i obavješćivanja policijska postaja

udruga dobrovoljnih vatrogasaca

UP

RA

VA

zemljišno knjižni odjel općinskog suda

TEM

ELJ

NE

SK

UP

INE

(DJE

LATN

OS

TI

PR

AV

OS

UĐ

E

Javnobilježničko mjesto-ured (1)



67

Mreža institucija uprave i pravosuđa temelji se na standardima i normativima iz zakonske regulative, na nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja, a uvažavano je i postojeće stanje mreže. U općinskom središtu Žminju trebaju se razvijati institucije lokalne samouprave općinske razine, a može i javni bilježnik za nešto šire područje. U nekim naseljima (Cere, a može i drugim) trebaju se uspostaviti mjesni lokalni samoupravni organi. Potrebno je naglasiti da su sadržaji raznih udruga odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, smatra se da se ti sadržaji ne mogu planirati i uvrštavati kao obveza u dokumente prostornog uređenja, iako za njih treba osigurati odgovarajući prostor u lokalnim središtima. Planiranje vjerskih sadržaja i objekata u nadležnosti je katoličke crkve kao i drugih vjerskih zajednica koje se mogu pojaviti na ovom prostoru. Sukladno tomu očekuje se njihovo sustavno uključivanje u procese planiranja prostora na lokalnim razinama, kod određivanja prostornih i demografskih kriterija za osiguranje lokacija za vjerske objekte (crkve, župni uredi, vjeronaučne dvorane i dr.).

Tablica: Raspored funkcija i ustanova odgoja i obrazovanja, kulture, umjetnosti i tehničke kulture ŽMINJ CERE

dječje jaslice i vrtić dječji vrtić osnovno školovanje

OD

GO

J I

OB

RA

ZOV

AN

JE

dom kulture društveni dom

muzejsko-galerijsko zavičajna zbirka folklorno društvo knjižnica i čitaonica

otvoreno pučko učilište folklorno društvo TE

ME

LJN

E S

KU

PIN

E (D

JELA

TNO

STI

UM

IETN

OS

T I K

ULT

UR

A,

TEH

NIČ

KA

KU

LTU

RA

Mreža institucija i ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine. Predškolske ustanove trebaju biti zastupljene samo dječjim vrtićem u Žminju, a moguće i njegovom ispostavom u naselju Cere, koji se može nalaziti zajedno s osnovnom školom. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, definirat će minimalni broj skupina u dječjim vrtićima, kao i broj potrebnih djelatnika za rad s djecom kao i druge standarde i normative. Predlaže se zadržavanje jedinstvene samostalne matične osnovne škole u općinskom središtu. Područni razredni odjeli osnovne škole osnivat će se sukladno potrebama lokalne zajednice na teritoriju jedinica lokalne samouprave, prvenstveno u manjim lokalnim središtima, kao što je u ovoj općini naselje Cere. Prema predviđenim standardima i normativima za potpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u načelu imati 240 - 960 učenika (po 1 - 4 razredna odjela od 1. do 8. razreda), s 30 - 34 učenika u redovitim razrednim odjelima broje, dok kombinirani razredni odjeli broje maksimalno 16 - 20 učenika. Ovaj potonji kriterij se primjenjuje u planinskim područjima, na otocima te za nastavu na jezicima narodnosti. Iz opravdanih razloga moguća su manja odstupanja. U općini Žminj ne očekuje se razvijanje djelatnosti srednjeg, višeg i visokog školstva, kao ni znanstvenoistraživačkih djelatnosti. U kasnijoj planskoj fazi, a nakon provedbe reformi osnovnog i srednjeg školstva, moguće je da se u Žminju osnuje niža srednja škola za širi prostor, ako se za to ukaže potreba. Mreža kulturnih institucija mora biti prisutna u općinskom sjedištu, dok se u manjim lokalnim sjedištima mogu nalaziti inicijalni sadržaji kulture. U općinskom središtu potrebni su športski objekti (igrališta, dvorana, bazen, kuglana, bočalište i drugo) za razvijanje športskih aktivnosti, odnosno za održavanje natjecanja i drugih priredbi u okviru razvijanja športskih aktivnosti. Lociranje manjih športskih igrališta i školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih škola i njihovih područnih razrednih odjeljenja.



68

Tablica: Raspored funkcija zdravstva i socijalne skrbi o stanovništvu, te športa i rekreacije ŽMINJ CERE

Ambulanta opće medicine

Ljekarna (Veterinarska stanica) ZD

RA

VS

TVO

R

AD

I

športska društva i klubovi - predstavnici raznih športova otvoreni športski objekti: športska igrališta za razne vrste

športova s izgrađenim gledalištem

zatvoreni športski objekti – dvorana jedno ili više otvorenih športskih igrališta

pojedinačni objekti za rekreaciju, zabavu i odmor TEM

ELJ

NE

SK

UP

INE

SR

ED

IŠN

JIH

FU

NK

CIJ

A

(DJE

LATN

OS

TI)

SO

C. S

KR

B

ŠP

OR

T, R

EK

RE

AC

IJA

, ZA

BA

VA

I O

DM

OR

Zdravstveni sadržaji primarne zdravstvene zaštite trebaju biti organizirani u općinskom središtu, dok se u nekim manjim lokalnim središtima trebaju organizirati začeci primarne zdravstvene zaštite ili osigurati prostor za povremene posjete medicinskog osoblja. Osim u općinskom središtu ne očekuje se u drugim naseljima osnivanje ustanova socijalne skrbi i to onih neophodno potrebnih za svakodnevni život stanovnika. Neke od tih institucija mogu služiti stanovništvu šireg područja u ovom dijelu Istre.

Tablica: Raspored uslužnih funkcija

ŽMINJ CERE

pojedine uslužne poslovne tvrtke

FIN

AN

CIJ

SK

E I

DR

UG

E S

LIČ

NE

U

SL.

D

JELA

TNO

STI

P

RO

ME

TNE

U

SLU

GE

manji poštanski ured

PR

OM

ETN

E

US

LUG

E

trgovačke tvrtke skladišta,

specijalizirane trgovine manja hladnjača

skladišta, trgovine

restaurant-kavana gostionica disko klub

neki specijalistički tehnički servisi

veći broj obrtničkih radionica obrtničke radionice i usluge/ servisi

TEM

ELJ

NE

SK

UP

INE

SR

ED

IŠN

JIH

FU

NK

CIJ

A (D

JELA

TNO

STI

)

TRG

OV

INA

I U

GO

STI

TELJ

STV

O

OB

RT

I DR

UG

E U

SLU

GE

Sve glavne središnje gospodarske uslužne funkcije lokalnog značenja (financijske, obrtničke, prometne, trgovačke, ugostiteljske, komunalne i druge usluge) trebaju biti organizirane u općinskom središtu, a samo neke u manjim lokalnim središtima i naseljima s pojedinačnim središnjim uslužnim funkcijama. Neke od njih mogu služiti i stanovnicima bližih naselja susjednih općina.



69

3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline

Tablica: Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline oznaka ukupno (ha)

% od površine

općine stan./ha

ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA ukupno 912,58

12,69 3,78

-posebni rezervat – botanički PR-B 752,50 -spomenik prirode-geomorfološki SP -zaštićeni krajolik ZK 160,08

ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA ukupno

1.157,18

16,19 2,96

-arheološka područja 1.157,18 -povijesne graditeljske cjeline OPĆINA ukupno

2.982,34

1,15

3.4.2. Zaštita prirodne baštine Zakon o zaštiti prirode6 razlikuje i definira 8 kategorija prostorne zaštite: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, park-šumu, zaštićeni krajolik i spomenik parkovne arhitekture. Na prostoru općine Žminj zastupljene su samo tri kategorije (za Limsku Dragu je akt o zaštiti već donesen, a za ostale treba provesti njihovo donošenje*)7:

Posebni rezervati

botanički rezervat* - područje između Žminja, Tomišića, Benčića, Markoča, Klimana, Oriha, Peteha, Rojnića, Fola, Pustijanaca

Županijskim prostornim planom određen je, a ovim planom utvrđen prostor koji obuhvaća značajnije površine prirodnih travnjaka u području između Žminja, Tomišića, Benčića, Markoči, Klimani, Orihi, Petehi, Rojnići, Foli, Pustijanci. Navedeni prostor utvrđen je na Kartografskom prikazu broj 3.1. Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značaja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

Spomenik prirode

geomorfološki: jama Feštinska fantazija* Ovim planom se kao spomenik prirode određuje jama – "Feštinska fantazija" u neposrednoj blizini naselja Gržini. Lokacija treba postati naučni i edukativni poligon za istraživanje i upoznavanje s geološkim pojavama, atraktivna turistička ponuda domaćim i stranim gostima. Okolni prostor treba urediti i zaštititi, opremiti informacijskim sadržajima i organizirati vodičku službu. Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

6 Narodne novine, broj 162/2003 7 Akte o zaštiti donosi županijska skupština, a mjere zaštite donose županijska poglavarstva



70

Zaštićeni krajolik Limska draga te šire područje između Lindara i Žminja

Županijskim prostornim planom određen je, a ovim planom utvrđen prostor dijela Limske drage koja od Vrha Lima do Beramskog polja zasijeca područje ravnjaka s kontrastom obradivih polja u udolini i škrte sklerofilne vegetacije na strmim obroncima, unutar koje dominira Dvigrad s impozantnim arheološkim ostacima te dio šireg područja između Lindara i Žminja, s blagim valovitim reljefom, te nizom malih naselja i malim kompleksima obradivih površina ugniježđenih u šire komplekse šuma hrasta medunca i bjelograba srednje visine. Oba zaštićena krajolika spadaju u krajobraznu cjelinu Središnjeg vapnenačkog ravnjaka ("Crvena Istra") koji obuhvaća središnje područje Istre a koju karakterizira slabija morfološka dinamika s velikim brojem krških pojava (udolina, jama i vrtača) i bez površinskih vodotoka, relativno velikim brojem naselja te s jako izraženom osjetljivošću okoliša. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. U navedenim krajobraznim cjelinama nužno je potrebno ograničiti širenje građevinskih područja prema temeljnim krajobraznim vrijednostima. Za područje Limskog zaljeva i drage donosi se prostorni planovi područja posebnih obilježja. Navedenim se prostornim planom detaljno utvrđuje namjena prostora te osnove korištenja i zaštite prostora, sukladno posebnim propisima o sadržaju prostornih planova.



71

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA



72

Osnovne mjere zaštite prirodne baštine Za sva područja prirodne baštine utvrđena ovim Planom, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim slijedećim sadržajem: • utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora • utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena • valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) • valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti • valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje • prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena Do donošenja planova područja posebnih obilježja, odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim Planom ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (turističke, prometne, energetske i dr.) Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja zaštite. Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, a na osnovi obuhvata predloženim ovim Planom. Prirodno vrijedna područja koja su ovim Planom utvrđena kao prirodne vrijednosti koje će se zaštititi određenim režimom zaštite nalaze se pod privremenom zaštitom od dana stupanja na snagu dokumenata prostornog uređenja. Postupak proglašenja prirodnih vrijednosti zaštićenim, mora se provesti u roku od dvije godine. Ako nije pokrenut postupak proglašenja u roku od dvije godine prestaje vrijediti privremena zaštita područja koja su dokumentima prostornog uređenja utvrđena kao zaštićene prirodne vrijednosti. Za vrijeme privremene zaštite na prirodnu vrijednost primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje uređuju zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti.

3.4.3. Zaštita kulturne baštine

Stanje kulturne baštine u jednom prostoru dijeli sudbinu stupnja razvoja tog prostora; kulturnu baštinu nije moguće shvaćati isključivo kao kulturnu vrijednost mimo mogućnosti i svijesti sredine u kojoj se nalazi. Gospodarski interes upozorava na graditeljsku baštinu kao na gospodarski resurs. Interes za ulaganje u baštinu radi njezine primjerene iskoristivosti, prema primjerenoj uporabi njezinih gospodarskih potencijala, izuzetno je važan. On podliježe ograničenjima koje nalaže posebnost objekata i cjelina baštine i ne može biti nadređen vrijednostima baštine. Usklađivanje interesa najdelikatniji je zadatak. Istraživanje, obrazovanje i informiranje temeljne su stručne pretpostavke za uključivanje graditeljske baštine u život zajednice (stvaranje organiziranoga znanja i razvitak svijesti o identitetima kulturne baštine nužna je pretpostavka za njezinu cjelovitu uporabu u životu društvene zajednice i za njezino svjesno očuvanje). Bitna za zaštitu spomeničke baštine je identifikacija prostora za valorizaciju /revalorizaciju, odnosno evidencija prostora kroz prostorne planove (cjelina, građevina, arheoloških lokaliteta i zona) koji nisu u Registru, ali ih treba uključiti revizijom ili sačuvati od aktivnosti u prostoru. Ugroženost ukupnog fonda kulturne baštine posebno je izražena kod povijesnih spomeničkih urbanih i ruralnih cjelina. Zahvati u povijesnim cjelinama često se izvode bez prethodnih studija koje bi upućivale na poštovanje i optimalno korištenje njihovih spomeničkih vrijednosti. U izuzetno su teškom stanju brojne povijesne građevine, ruševine svih grupa i vrsta te arheološki lokaliteti, i pojedinačno i u kompleksima, bez obzira na njihovo značenje i smještaj. Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološka nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine prilikom svih aktivnosti u prostoru, osobito pri realizaciji kapitalnih infrastrukturnih investicija. Graditeljsku baštinu u otvorenom krajoliku uobičajeno prezentiraju pojedinačne građevine, sklopovi građevina i grupe. Stanje graditeljske baštine izvan naseljenih prostora osobito je teško i stoga zahtijeva posebnu pozornost u strategijskim opredjeljenjima. Dok su povijesne urbane cjeline kako-tako zaštićene, ruralna povijesna naselja, zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama,



73

intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno briše tradicijske oblike. Za potrebe prostornog plana prikazana su nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podijeljena na: registrirana (R), predložena za registraciju (PR) i evidentirana (E). Zbog njihove sveprisutnosti u prostoru bilo je potrebno nabrojiti sve poznate objekte spomeničkog značaja, kako zbog njihove zaštite, tako i zbog mogućeg njihovog uključivanja u tokove života. Potrebno je naglasiti da još uvijek postoje neistražena područja, te se stoga mora računati na mogućnost dodatnih saznanja i otkrića novih kulturnih dobara. Prostornim planom su nepokretna kulturna dobra razlučena u nekoliko vrsta: • arheološke zone i lokaliteti • povijesne graditeljske cjeline, • povijesni graditeljski sklop, • povijesne civilne i sakralne građevine, • Županijski prostorni plan razlikuje još jednu dodatnu kategoriju a to je etno zona.

Arheološke zone i lokaliteti U Prostornom planu Istarske županije utvrđena su područja, kompleksi i objekti nacionalne i županijske razine značaja. Kao arheološka zona nacionalne i županijske razine značaja označena je zona šireg područja oko naselja Žminj koja je označena na Kartografskom prikazu broj 3.1. Područje općine Žminj bogato ostacima materijalne kulture koje su ostavili ljudi živući na ovim prostorima od prapovijesnih vremena pa do današnjih dana. Najbrojnije materijalne ostatke iz prapovijesnih vremena čine gradinska naselja razasuta na čitavom području koje danas pokriva općina Žminj. Uz ostatke gradinskih naselja, koja su radi lakše i učinkovitije obrane bila smještena na vrhovima brežuljaka, iz ovog su razdoblja na ovom području nađeni i ostaci tumula (grobova) i nekropola. U antici zamire život na gradinskim naseljima a rađaju se novi naseobinski centri oko villa rustica. To su ladanjsko - gospodarski objekti u blizini su plodnih polja koja su njihovi stanovnici obrađivali. Tu se radi o ostacima arhitekture (temeljenja zgrada, preše za ulje i grožđe, cistrene..), uporabnih predmeta (amfore, posude za svakodnevnu uporabu, uljanice, nakit). Redni broj

Naziv lokaliteta Vremensko razdoblje karakteristike nalazišta Stupanj zaštite

1 Gradina kod Kanfanara prapovijest gradinsko naselje PR 2 Pištine (Cerniza) prapovijest nekropola PR 3 Kortine prapovijest gradinsko naselje PR 4 Žminj prapovijest gradinsko naselje PR 5 Žminjsko Gradišče prapovijest gradinsko naselje PR 6 Čikovac prapovijest gradinsko naselje PR 7 Gromača prapovijest tumul PR 8 Kortine antika fragmenti keramike E 9 starohrvatska nekropola kod

osnovne škole srednji vijek nekropola E

10 Babina brajda srednji vijek starohrvatska nekropola PR

Arheološka zona - osnovne smjernice zaštite Širu arheološku zonu utvrđenu ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, te utvrditi način korištenja zone. Unutar izgrađenih područja naselja preporuča se detaljno istraživanje do kulturnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina. Izvan izgrađenih područja, preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije. U područjima kojim se ovim Planom, predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama nadležne konzervatorske službe s time da u slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije.



74

Povijesna graditeljska cjelina - Žminj Posebnu cjelinu čini jezgra naselja Žminj koja je u svojoj cjelini registrirana kao spomenik kulture. Naselje se razvilo uz srednje vjekovnu jezgru, koja je znatno uništena. Žminj je sačuvao životne funkcije i kao lokalno središte dinamično se razvija. Mnogobrojne adaptacije u svrhu poboljšanja uvjeta stanovanja izmijenile su uglavnom karakter građevina. Nova izgradnja, interpolirana u staro tkivo nije vodila računa o postojećim gabaritima i uobičajenim arhitektonskim oblicima za ovu sredinu. Zahvate na vrijednim građevinama profane arhitekture treba podvrći strožim kriterijima zaštite. Također treba obratiti pažnju oblikovanju stambenih i javnih zgrada u neposrednoj blizini sakralnih objekata. U detaljnim dokumentima prostornog uređenja potrebno je odrediti kriterije zaštite za pojedinačne građevine i ambijente.

Polu urbana naselja – osnovne smjernice zaštite Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih polu urbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih polu urbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama polu urbanih i ruralnih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara. Detaljnije smjernice za uređenje polu urbanih cjelina određuju se prilikom izrade detaljnih planova uređenja.

Povijesni graditeljski sklop – fortifikacijski sustav Žminja Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Žminja s pripadajućim gradskim bedemima, kulama i ložama.

Fortifikacije - osnovne smjernice zaštite Sustavi fortifikacija nacionalnog i županijskog značaja moraju se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako je istraženi materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije). Također, navedene smjernice za prostorno uređenje fortifikacija odnose se na i dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podražavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija.

Povijesni graditeljski sklop – stancije

Povijesnim graditeljskim sklopom smatraju se prostori vrijednih stancija za koje nije utvrđeno građevinsko područje izdvojenog dijela naselja: Kaić, Maksi, Martinčok, Kadrijol, Zamudići i Dvorine. Kao povijesni graditeljski sklop evidentirane su i slijedeće stancije za koje je određeno građevinsko područje izdvojenog dijea naslja: Milotić – Stancija Retti, Guzini – stancija Blašković, Stancija Žufić, Čubani i Badnjevari.



75

Stancije - osnovne smjernice zaštite Povijesni graditeljski sklop stancije koji je evidentiran mora se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi tog sklopa mogu se rekonstruirati metodom revitalizacije, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi graditeljskog sklopa. Izgradnja novih građevina u neizgrađenim dijelovima graditeljskog sklopa moguće je realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar stancije, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela stancije s poljoprivrednim površinama u neposrednom kontaktu sa stancijom.

Povijesne civilne i sakralne građevine Kompleks župne crkve Sv. Mihovila u Žminju s fortifikacijom registrirano je kulturno dobro i to kao pojedinačni sakralni i civilni kompleks nacionalne i županijske razine značaja. Kasna antika i rani srednji vijek vrijeme je opće nesigurnosti, u to se doba gasi život u villama. Najznačajniji spomenici koji nastaju su sakralne građevine koje su datirane od ranog srednjeg vijeka.

Pojedinačni sakralni i civilni kompleksi - osnovne smjernice zaštite

Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Redni broj


11 Sveti Matej srednji vijek sakralna arhitektura PR 12 Sveto Trojstvo srednji vijek sakralna arhitektura R 13 Sveti Antun srednji vijek sakralna arhitektura R 14 Sveta Foška srednji vijek sakralna arhitektura PR 15 Sveta Marija od mora

kod Modrušana srednji vijek sakralna arhitektura PR

Etno zone

Kao etno zona nacionalne i županijske razine značaja određeno je Prostornim planom županije šire područje općine Žminj. Etno zone nacionalne i županijske razine značaja uređuju se stvaranjem mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etno zona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati na radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seoskim domaćinstvima). U prostor etno zona ne mogu biti uključena naselja koja su primarnom ili sekundarnom urbanizacijom bitno izmijenila morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora. Unutar prostora etno zona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja.



76

3.4.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Vodozaštitna područja Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna zadaća. Za očuvanje i poboljšanje kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, određuju se područja zona zaštite izvorišta i način postupanja u ovim zonama. Na kraškom području koje obuhvaća pretežiti dio Istre, slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na slijedeće zone sanitarne zaštite: I. (IA i IB) zona : zona strogog režima, II. zona : zona strogog ograničenja, III. zona : zona ograničenja. Prva A zona obuhvaća nalazište vode (izvorište, kaptaža, crpilište) crpne stanice, postrojenja za preradu vode, vodospreme, prostor i objekte nužne za pogon, održavanje i čuvanje građevina. Mora se ograditi i namijenjena je samo vodoopskrbnoj djelatnosti i pod nadzorom je vodovodnog društva. Prva B zona neposredno je uplivno područje izvora s kojega je moguće površinsko ulijevanje nečistoća u izvorište. Ta zona obuhvaća i ponore s izravnim utjecajem na izvorište vode. U toj je zoni dopušteno samo postojanje izgrađenih stambenih građevina i rekonstrukcija prometnica. Otpadne vode se sustavom nepropusne kanalizacije moraju odvesti izvan zone. To je zona strogog režima ponašanja. Ova zona trebala bi biti (izuzev ponora) također pod nadzorom vodovoda. Ponorne zone treba ograditi i zabraniti bilo kakvu izgradnju i ispuštanje otpadnih voda. Na području općine Žminj utvrđena je druga i treća zona zaštite vodocrpilišta "Rakonek" u dolini Raše. Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja). Ta zona zaštite, kao područje neposrednog utjecaja na izvorište, je zona strogog ograničenja. Zabranjeno je građenje novih građevina koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari, spremišta tekućeg goriva, eksploatacija mineralnih sirovina, deponiranje bilo kojeg otpada. Dopušteno je građenje samo stambenih građevina unutar već izgrađenog područja i građenje nužnih prometnica. U toj se zoni zaštitne mjere provode prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. Treća zona obuhvaća područje neposrednih dubokih podzemnih retencija tj. to je područje prihranjivanja izvorišta. U toj je zoni ograničeno obavljanje gospodarskih djelatnosti u građevinama u kojima se koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari (obveza procjene utjecaja na okoliš do 2005.g.) i deponijama otpadnih tvari. Za postojeće i izgradnju novih građevina određene su zaštitne mjere s posebnim naglaskom na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (nepropusnom kanalizacijom odvođenje izvan zone zaštite ili visoki stupanj pročišćavanja prije upuštanja u teren), zaštitu od onečišćenja s prometnica i zaštitne mjere pri poljoprivrednoj proizvodnji. Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Općinskom vijeću.

Šumske površine Potrebno je održati i povećati postojeći fond šume putem očuvanja prirodnih šuma, njihove zaštite, rehabilitacije, regeneracije, pravilnog gospodarenja, te akcija pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, kao i sadnju drveća u cilju održavanja ili pak vraćanja ekološke ravnoteže. Također treba povećati zaštitu šuma od zagađivanja, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja i stimulirati razvoj tako zvanog urbanog šumarstva radi ozelenjivanja područja naselja i uređenog krajolika. Gubitak vrijednih šumskih površina uslijed različitih prenamjena, uglavnom izgradnje i zadiranja infrastrukture potrebno je zaustaviti. Širenje građevinskog područja treba usmjeriti na manje vrijedne površine i pravilno planirati mrežu infrastrukture koja zadire u prirodni krajolik. Korisnike trasa infrastrukture treba usmjeravati u zajedničke koridore koji zahtijevaju pažljivo trasiranje u prirodno osjetljivim područjima vodeći računa o vizualnom identitetu i vrijednostima krajolika.

Poljoprivredne površine Postojeće poljoprivredne površine potrebno je sačuvati za buduću kvalitativnu usmjerenu poljoprivrednu proizvodnju (proizvodnja zdrave hrane), naročito sprečavanjem prenamjene uslijed širenja građevinskih područja naselja i prodiranja infrastrukture.



77

3.4.5. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

Očuvanje kultiviranih krajolika Očuvanje i razvitak seoskog prostora, treba planirati na način da se osigura usklađen socio-gospodarsko-kulturno-prostorni razvoj. Uz oživljavanje seoskog gospodarstva, bio poljoprivrede, šumarstva, obrtništva, rukotvorskih vještina, turizma, te poticanje ruralnog stanovanja kao mogućnosti izbora, nužna je izgradnja društvene i tehničke infrastrukture. U cilju očuvanju identiteta prostora pažnju treba usmjeriti prema slici kultiviranog krajolika te izdvojene dijelove naselja definirati na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski oblik gospodarstva. Pri planiranju i graditeljskoj obnovi osobito voditi računa o osjetljivosti tradicijske baštine, kako se obnova ne bi svela samo na tehničke zahvate, koji će narušiti povijesnost prostora.

Oblici zaštite istarskog sela

U vezi modaliteta zaštite istarskog ruralnog prostora, potrebno je upozoriti da se ruralnim prostorom nipošto ne smatraju seoska naselja Istre u užem smislu riječi već da se ruralnim prostorom smatraju i krajolici, te osobito i onaj uži ili širi okoliš seoskog naselja koji čini njegovu zonu opstanka. S druge strane prema povijesnim načelima organizacije ruralnog prostora Istre, sama naselja dio su velikog prostranstva dotičnog suburbiuma i dotične seoske općine. Prema ovim povijesnim kriterijima organizacije prostora, pojam ruralnog prostora potrebno je sagledati prvo, širokim zoniranjem prostora i drugo u sagledavanju dotične strukture organizacije prostora, koje se očituje kao primarni rukopis tog prostora, oblikovan i prema prirodnim i prema povijesnim načelima. Osnovna struktura seoskih naselja Istre je struktura kućišta i okućnica. Ove se strukture između sebe iskazuju kao jedan vlasnički prostor, jednog lokalnog imena i naziva. Ova struktura naselja bila bi podloga za osnovna urbanistička načela u smišljenom društvenom tretiranju istarskog sela. što se tiče zaštite, odnosno uklapanje u život, prema užim graditeljskim i funkcionalnim odlikama sela, ista se zaštita može provesti samo u kontinuitetu života seoskih naselja. Dužnost ili pravo zaštite okušat će se ovdje u svom svojem složenom i teško rješivom pitanju, u poskupljenju gradnje, gradnjom koja je prirodna (a to je kamen, drvo i biljna gradnja) kada su u pitanju stare prostorne jezgre, ili u visoko kvalitetnim novim materijalima (stručno i znalački primijenjenim) kada su u pitanju novi objekti i nove namjene u novim prostornim i sadržajnim porukama sela. Nova arhitektura u naselju ne smije se nametati, niti smije preuzeti glavni vizualni ugođaj sela, jer svi ovi objekti, kako god bili prostorno veći i na prvi pogled važniji od onih starih, tek su prateći element jednog davnog i od davnine kontinuiranog života, čije dokaze nemamo pravo podcijeniti, a još manje brisati. Lokve na ulazu ili izlazu naselja ili u sredini sela, ti nepresušni izvori života u svakom seoskom naselju i danas se mogu uklopiti u planirani prostor naselja, ako predvidimo i omogućimo njihovo sanitarno i stručno tretiranje. Isto je sa starim studencima, šternama u naselju ili izvan naselja, gdje je to moguće i gdje takva izvorišta vode ne predstavljaju opasnost za okoliš. S druge strane, zajedništvo starih prostora u seoskim naseljima Istre nije potrebno mijenjati novim, ako postoje svi uvjeti da se npr. i domaći i strani umorni putnik odmori u hladu lipe ili ladonje, kako se to tisućljećima već čini. Stara guvna, stožišća, prostori pred crkvom (ako je u selu), citiramo kao kontinuirana središta zajedništva, pod uvjetom da se ista i otkupljuju ako bi to bio uvjet njihove zaštite u prilogu specifične vizure sela. Širi okoliš naselja, sa svojim stazama, sa prostornom interpretacijom kamena (suhozid) bila bi daljnja briga zaštite i njenih modaliteta ruralnog prostranstva Istre. U svim se širokim prostorima istarskog ruralnog krajolika moraju sačuvati pješačke staze, sav opus pješačke kulture tisućljeća. U tom su sadržaju pod osobitom zaštitom osamljeni objekti poljoprivredne i stočarske namjene u istarskom krajoliku, takozvani kažuni, koji s jedne strane kontinuiraju obnavljanje dotične funkcije i gradnje iz predslavenskih vremena, a s druge strane prezentiraju vještinu i intimnost dijaloga anonimnog graditelja Istre s prirodom koja ga okružuje. Posebne je važnosti, ono tretiranje prostorne spomeničke oznake Istre, koje se veže uz podjele na stare istarske općine, župe i pod župe, prema osobitom istarskom spomeniku prvorazredne važnosti: Istarskom Razvodu iz 1325. Prema ovom dokumentu pretpostavlja se pronaći originalne kamene međaše na graničnim međama starih općina, te kamene međaše koji tu podjelu kontinuiraju.



78

PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU



79

3.4.6. Obuhvat obavezne izrade planova prostornog uređenja Prostorni plan uređenja provodi se temeljem Provedbenih odredbi plana, odnosno planskih rješenja iz samog plana. Osim toga Posebnim propisima i PPŽ-om Istarske županije kao i Ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi posebnu i detaljnu dokumentaciju:

Studije o utjecaju na okoliš temeljem odredbi PPŽ-a

Energetske građevine: • regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim građevinama - mjerno redukcijskim stanicama, odnosno

skladištima UNP-a • skladišta i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine, • kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s.

Eksploatacijska polja:

• Površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska i građevno-tehničkog kamena s kapacitetom eksploatacije većim od 10.000 m3/godišnje, a na eksploatacijskim poljima većim od 5 ha.

Građevine u zaštićenom području:

• građevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjeni turizmu,

• građevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjene sportu i rekreaciji

• građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u II. vodozaštitnoj zoni određenoj ovim Planom i posebnim propisima

• objekti u III zoni vodozaštite i to slijedeći: nove županijske prometnice, nove željezničke pruge, sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES, stočarski i peradarski kompleksi kapaciteta većeg od 100 stočnih jedinica

• izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima određenim ovim Planom

Posebni slučajevi: U slučaju da se unutar područja iste namjene određene ovim Planom predviđa više istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama.

Prostorni planovi područja posebnih obilježja Za zaštićena i posebna područja obvezno je izraditi prostorne planove područja posebnih obilježja, kojima će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora, smještaja gospodarskih sadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i mjere zaštite i provedbe. Granica obuhvata izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja – Limska draga, određene su u Kartografskom prikazu broj 3.2. ovog Plana.

Urbanistički plan uređenja

Ovim planom se potvrđuje postavka Županijskog prostornog plana o obvezi izrade Urbanističkog plana uređenja za općinsko središte. Kao obuhvat se utvrđuje prostor omeđen budućim cestovnim obilaznicama te granicom građevinskog područje naselja Žminj. Ovim planom se također potvrđuje postavka ŽPP-a o obvezi izrade urbanističkog plana za gospodarske zone županijskog značaja u koje spada i poslovno-gospodarska zona Žminj.

Detaljni plan uređenja

Ovim planom se utvrđuje potreba izrade detaljnih planova uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja unutar naselja Žminj. Također se utvrđuje obveza izrade detaljnih planova uređenja za dio poslovno-gospodarske zone Žminj, za športsko-rekreacijsku zonu Žminj te za ostale poslovno-gospodarske zone određene ovim planom. Za veće intervencije (obuhvat veći od 2,0 ha) unutar ostalih građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, određuje se obveza izrade detaljnog plana uređenja.



80

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

Geoprometni položaj općine Žminj Položaj općine Žminj smještene u centralnoj zoni istarskog poluotoka odredio je u povijesti i danas geoprometni značaj općine povezane državnim i županijskim cestama te prometnim pravcima sa ostalim naseljima te obalnim prostorima Istarske županije. Centralni položaj omogućuje daljnji geoprometni razvoj uzimajući u obzir danas kvalitetnu povezanost na državnu cestu D3 odnosno istočni krak Istarskog "Y" kao baznu prometnicu središnjeg dijela istarskog poluotoka koji povezuje istočne i zapadne prostore županije. Ovaj povoljan odnos osigurava općini Žminj prometnu povezanost prema ostalim centralnim djelovima Istre, Primorsko – goranske županije te dalje prema centralnom i južnom dijelu hrvatskog prostora te Sloveniji, sjevernoj Italiji i ostalim destinacijama srednje Europe. Geoprometni položaj općine Žminj sa radijalno postavljenom mrežom prometnica predstavlja bitan element razvoja uzimajući u obzir društveno - ekonomski razvoj te orijentaciju Istarske županije na dominantne grane kao što su turizam, poljoprivreda, ugostiteljstvo, industrija itd. Dobar geoprometni položaj općine Žminj predstavlja osnovni uvjet razvoja općine te mogućnost povezivanja s ostalim privrednim centrima županije, R. Hrvatske te ostalim državama šireg gravitirajućeg prostora. To se prvenstveno odnosi na položaj cestovnih pravaca prema Puli, Zagrebu i Bujama te željeznički pravci prema Puli, Rijeci i Zagrebu. Geoprometni položaj općine Žminj definiran je radijalno postavljenom mrežom županijskih cesta te državnom cestom D3 koja predstavlja priključni pravac na sistem europskih cesta i spada u prometnice visoke razine uslužnosti. Željeznička pruga Pula – Buzet, također određuje geoprometni položaj općine Žminj, prolazi područjem općine u dužini od cca 5 km. Položaj općine Žminj je u odnosu na navedene glavne prometne pravce povoljan jer omogućuje kvalitetan pristup i priključenje na glavne prometne tokove, omogućuje dobru povezanost sa užim i širim prostorom. Obzirom da su dominantni prometni pravci cesta D3 i željeznička pruga Pula – Buzet smješteni u zapadnom dijelu općine, nije narušen širi prostor jezgre Žminja kao ni odnos županijskih i lokalnih poveznica.

Ciljevi razvoja prometnog sustava Temeljna polazišta za definiranje ciljeva razvoja prometnog sustava moraju se temeljiti na stvarnim i specifičnim odnosima postojećeg i planiranog prometnog sustava, a polazište za definiranje bazirati na ciljevima društveno – ekonomskog razvoja općine Žminj i ostale promjene u prostoru definirane Prostornim planom uređenja. Položaj, postojeće stanje, planirani društveno – ekonomski razvoj sa planom razvoja naselja i infrastrukture definira ciljeve razvoja prometnog sustava u smislu poboljšanja odnosa promentog sustava u odnosu na današnje stanje. Ocjene o općoj ulozi prometnog sustava su zbirni pokazatelj interesa i potreba društva izraženih u ciljevima razvitka prometa. To u prvom redu znači skladan razvoj prometa s razvojem privrede na osnovi ekonomske rentabilnosti i formiranja optimalne strukture prometnog sustava, usklađenijim razvojem pojedinih prometnih grana prema njihovim komparativnim prednostima, prvenstveno u pogledu snižavanja udjela transportnih troškova u troškovima poslovanja, skraćenje dužine putovanja i općenito podizanje razine uslužnosti postojećih i planiranih prometnica. Samim time što potpomaže razvoj, prometni sustav omogućuje u svakom pogledu poboljšanje funkcioniranja unutar životne sredine promatranog prostora općine Žminj sa očuvanjem ekološke ravnoteže. Ciljevi promatranog planiranja su i usmjeravanje racionalnog povezivanja prometnog sustava općine s hrvatskim i međunarodnim prometnim tokovima.


ŽMINJ /ELABORAT_PLAN/TEKST-4

81

Smanjenje negativnih utjecaja prometa na čovjekovu okolinu i očuvanje prirodnih resursa zahtjeva osobitu pažnju kod realizacije obnove postojećih prometnica, a pogotovo kod izgradnje planiranih prometnih pravaca (planirana obilaznica i koridor državne ceste u istraživanju). Ostvarenje ciljeva razvoja prometnog sustava predstavljaju preduvjet kvalitetnijeg života, tj. povećanje elemenata ukupnog standarda i mora predstavljati pokretačku snagu za stvaranje tih preduvjeta za povećanje ukupnog standarda. Mjerama rekonstrukcije, izgradnje i organizacije prometa treba postići maksimalnu moguću sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava, uvažavajući postojeću mrežu prometnica kao osnovicu razvoja te u daljnjem razvojnom procesu planiranjem novih omogućiti ukupan viši nivo prometnog sustava.

3.5.1.1. Cestovni promet

Stanje cestovne mreže Prema podacima iz Prostornog plana Istarske županije cestovni sustav dobro pokriva unutarnje potrebe te na području cijele županije odnos km' cesta / km2 površine je visok u odnosu na hrvatske okvire, ali je veliki problem uzimajući u obzir tehničke karakteristike prometnog sustava. Sukladno tome treba napomenuti da je prostor općine Žminj sa radijalno postavljenom mrežom glavnih prometnica unutar općinskog prostora te centralnim navođenjem prema Žminju također izuzetno dobro pokriven čime se globalno može zaključiti da su prethodno definirani prometni pravci, a sve prema postojećem stanju uspjeli ostvariti funkcionalno povezivanje kako unutar prostora općine tako i šire. Također se javlja problem tehničke opremljenosti mreže županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta koje ne zadovoljavaju standarde uslužnosti. Dominantan prometni pravac državne ceste D3 kao sastavni dio Istarskog "Y" svojim prometno – tehničkim elementima udovoljava visokim standardima primijenjenim u europskim i svjetskim elementima cestogradnje. Neposredna blizina čvora Žminj kao poveznica na D3 te blizina čvora Kanfanar kao veza sa zapadnim krakom Istarskog "Y" nakon realizacije i preostalih planiranih dionica te u konačnici izgradnje II faze kompletnog Istarskog "Y" unijeti će u prometni sustav i ukupnu cestovnu mrežu potrebnu razinu uslužnosti i kvalitetu kakvu prema svom geoprometnom položaju te ciljevima društveno – ekonomskog razvoja ovaj prostor i zaslužuje. Pored navedenog potrebno je planirati izgradnju južne i istočne obilaznice Žminja te izvršiti ispitivanje koridora kojim bi se povezao čvor Žminj sa državnom cestom D66 (Labin).

Analiza stanja i ocjena mogućnosti razvitka Područje općine i samo mjesto Žminj kao gravitirajući centar vezani su na mrežu magistralnih i europskih pravaca preko čvora Žminj na državnoj cesti D3 (Pazin – Žminj – Kanfanar – Vodnjan). Povezivanje na čvor odvija se preko županijske ceste Ž5077 (D21 – Kanfanar – Žminj – Barban (D21)) i usmjerava promet ka ovoj glavnoj poveznici sa ostalim državnim i europskim pravcima. Pored ove spomenute županijske ceste u području općine smještena je županijska cesta Ž5075 (Tinjan (D48) – Sv. Petar u šumu – Žminj (D3)), zatim županijska cesta Ž5190 (čvor Rogovići – Žminj) i županijska cesta Ž5079 (Pićan – Žminj). Ove županijske ceste radijalno su postavljene k centralnoj jezgri odnosno naselju Žminj te čine okosnicu povezivanja prometa unutar prostora općine. Pored spomenutih zapadnim dijelom općine prolazi županijska cesta Ž5076 (D3 – Sv. Petar u šumi – Kanfanar), koja povezuje općinu sa zapadnim susjednim lokalnim središtima. Preko spomenutih pravaca osigurana je cestovna povezanost sa svim općinama te preko njih do ostalih lokalnih središta u Istarskoj županiji. Na sustav županijskih prometnica naslanja se sustav lokalnih cesta, kao osnovu na koju se vežu dnevna putovanja unutar prostora općine. Upravo se u sustav lokalnih prometnica moraju uložiti napori za poboljšanje građevinskog stanja i nivoa tehničkog standarda i sigurnosti. To se odnosi na slijedeće lokalne prometnice:



82

L 50104 Ž5076 – Matijaši – Žminj (D3) L 50132 Ž5097 – Modrušani – Tomišići – Mučini – Žminj (Ž5077) L 50113 Žminj (Ž5079) – Domijanići L 50114 Žminj (Ž5077) – L50112 L 50116 L50114 – Cere (Ž5077) L 50117 L50114 – Rudani – Benčići – Cere (Ž5077) L 50138 Gradišče (L50132) – Grižani (L50139) L 50139 Svetvičenat (D3) – Cere (Ž5077) Prema podacima o brojanju prometa (PGDP i PLDP) na određenim lokacijama državnih i županijskih cesta može se utvrditi da je prosječni ljetni dnevni promet povećan što je u skladu sa ukupnim povećanjem prosječnog ljetnog dnevnog prometa na području županije. Sposobnost cestovne mreže može se definirati kroz kriterij preuzimanja količine vozila što postojeća mreža prometnica može preuzeti i usmjeriti dok je kriterij uslužnosti mreže odnosno položaj u prostoru i odnos prema pojedinim zonama i sadržajima bitno regulirati na način da zadovolji planske potrebe. Obzirom da se mreža županijskih cesta usmjerava ka centralnom naselju Žminj te se vođenje prometa odvija kroz zone izgrađenosti, a dijelom i samu jezgru naselja, neophodno se nameće potreba izmicanja prometa van jezgre te je stoga planom predviđena južna obilaznica Žminja kao spoj između županijskih cesta Ž5077 i Ž5079 te provedba istraživanja koridora buduće državne ceste koja se nalazi na potezu između čvora Žminj i početka zaobilaznice u približnoj dužini od 1 km (današnja županijska cesta Ž5077) te istočni izlaz kao koridor buduće državne ceste u dužini približno 1,2 km (današnja lokalna cesta L50114 Žminj (Ž5077) – L50112). U županijskom planu koridor ceste čvor Žminj– Labin (D66) definiran je kao koridor ceste u ispitivanju. Zaključno gledano analiza stanja i ocjena mogućnosti razvitka pokazuje slijedeće: • za mrežu županijskih cesta izvršiti određena poboljšanja postojeće kvalitete odnosno sve županijske

ceste tehnički osposobiti za brzinu od 60 km/h (gdje je to moguće). • neophodna izgradnja južne zaobilaznice Žminja te analiza koridora buduće planirane državne ceste. • daljnji razvoj mreže lokalnih cesta sa poboljšanjem tehničkih karakteristika na način da se omogući

brzina od 60 km/h (gdje je to moguće). • lokalne ceste u dijelovima koje prolaze kroz naselja tehnički osposobiti i rekonstruirati na način da se što

više poštuju gabariti postojeće prometnice. • državna cesta D3 – Istarski "Y" na dionicama Rogovići – Žminj (10,94 km) i Žminj – Kanfanar (6,7 km),

realiziran u I fazi dok predstoji realizacija faze II odnosno izgradnja drugog kolnika sukladno kriterijima u porastu prometa. Realizacijom faze II u području općine Žminj u potpunosti će biti realiziran prolaz autoceste kroz područje općine.

Izmicanje prometa van centralnog dijela naselja Žminj neophodno nameće potrebu izgradnje južne zaobilaznice čime se osigurava povezivanje šireg područja te vrši rasterećenje postojećeg prometa unutar zone naselja. Područje centra naselja Žminj koje je izgrađeno te funkcionalno i sadržajno definirano, privlači najveći broj ulazaka i izlazaka vozila u smislu dnevnih putovanja. Prije izgradnje planirane zaobilaznice, a tako i kasnije potrebno je izvršiti regulaciju prometa i odrediti režime kretanja i korištenja prometnih površina, a sve u svrhu boljeg funkcioniranja i bolje protočnosti motornog i pješačkog prometa. Nužno je osigurati parkirališne površine u zoni prilaza centralnoj jezgri naselja te po mogućnosti reorganizirati jezgru u smislu pješačkog prometa. Javni promet je u skladu s potrebama, ali su nužna daljnja poboljšanja što se prvenstveno odnosi na modernizaciju lokalne cestovne mreže i voznog parka prijevoznih organizacija.

Prognoza prometne potražnje Za prostor općine Žminj u prometnom smislu dominantna je preraspodjela prometnog povezivanja županijskim i lokalnim cestama. Glavna spona odnosno poveznica na mrežu ostalih državnih i europskih pravaca odvija se preko čvora Žminj na državnoj cesti D3 kao sastavni dio Istarskog "Y".



83

Temeljem podataka o brojanju prometa na cestama R. Hrvatske (2002. god.), koji su dobiveni na određenim lokacijama Istarskog "Y", vidljivo je veće opterećenje tijekom ljetnog perioda tj. razlika prometnog opterećenja glavnih prometnih smjerova i to od približno 6 000 vozila PGDP-a (potez Lupoglav – Pazin – Žminj – Kanfanar) u odnosu na približno 10 000 vozila PLDP-a. Iz ovih podataka se vidi da su opterećenja u ljetnim mjesecima povećana što je u skladu sa povećanjem ukupnog turističkog prometa na području županije i šire. Indirektno gledano iako ne postoje podaci za sve županijske ceste koje se nalaze unutar općine Žminj može se zaključiti da je opterećenje mreže županijskih i lokalnih prometnica u ljetnom periodu također povećano. Jedini podaci koji su prezentirani za županijsku cestu Vodnjan – Žminj Ž5190, a nalaze se unutar granica općine Žminj, govore o približno pojedinim količinama prometa PGDP-a 3 293 i PLDP-a 3 278, ali treba napomenuti da se glavnina turističkog prometa u ljetnim mjesecima na tom potezu odvija preko Istarskog "Y" odnosno D3. Razvoj društveno – ekonomskih prilika, industrije i povećanja turističkog prometa uvjetovati će i povećanje ukupnog prometnog opterećenja postojeće mreže što je za očekivati obzirom na ukupno povećanje prometa iz godine u godinu. U skladu s time planira se kroz realizaciju II faze dogradnja drugog kolnika državne ceste D3 Pazin – Žminj – Kanfanar, čime bi se u vršnim mjesecima riješilo pitanje povećanja prometnog opterećenja ove prometnice od državnog značaja. Osim navedenog Istarskog "Y" kao ključne prometnice, potrebno je i provesti rekonstrukciju određenih pravaca kako bi se u potpunosti upotpunila cestovna mreža odnosno kvalitetno povezala okosnica Istarskog "Y" sa ostalim središtima. Prema prioritetima rekonstrukcije i izgradnje napravljena je na bazi brojenja prometa i njegovoj prognozi podjela prioriteta pravaca uzimajući u obzir i sadašnje stanje što se prije svega odnosi na područje općine Žminj, na novo planiranu državnu cestu od čvora Žminj (D3) do Labina (D66) s mostom preko kanjona rijeke Raše. Za putovanja općinskog i međuopćinskog karaktera značajne su sada i u budućnosti županijske prometnice Pazin – Žminj, Pula – Žminj – Pićan i Sv. Petar u šumi – Žminj – Barban koje je potrebno modernizirati. U tom smislu potrebno je izgraditi istočnu i južnu obilaznicu Žminja na koju bi se povezala nova prometnica čvor Žminj – Labin. Na razini županijskih i lokalnih cesta potrebno je osigurati gustoću opskrbnih i servisnih putovanja na udaljenostima između 25 – 30 km, a sve u skladu s elementima gustoće naseljenosti i broja vozila. Takvi servisni punktovi moraju minimalno pružati usluge opskrbe gorivom, robe široke potrošnje, ugostiteljske i telekomunikacijske usluge. U skladu sa razvojem odnosno izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica potrebno je osigurati cestovne infrastrukturne koridore koje za državne ceste iznose (čvor Žminj – Labin) 100 m kod planirane državne ceste, 70 m postojeće, dok za županijske ceste – 40 m kod postojećih i 70 m planiranih. Na sistem županijskih prometnica na koje se naslanja sistem lokalnih i nerazvrstanih cesta kao osnova na koju se vežu dnevna putovanja potrebno je uložiti napore u smislu poboljšanja građevinskog stanja te nivo tehničkog standarda i sigurnosti.

Prostorna koncepcija cestovnog prometnog sustava Prostorna koncepcija cestovnog prometnog sustava unutar granica općine Žminj, uzima u obzir utjecaje prostornog ograničenja što se odnosi na izgradnju i topografiju terena, kapacitete, mogućnost etapne realizacije i ispunjenje postavljenih ciljeva. U cilju osiguranja provedbe planirane koncepcije uzeta je u obzir urbanistička koncepcija razvitka općine, dostupnost svim zonama i sadržajima sa jasnom definicijom postojeće i planirane mreže uzimajući u obzir njenu ulogu u promatranom prostoru.



84

Osnovnu karakteristiku postojeće mreže čine državna cesta D3 sa čvorom Žminj te županijske i lokalne ceste koje svojim radijalnim povezivanjem u Žminju omogućuju povezivanje obodnog prostora općine sa glavnim općinskim središtem. Postojeću prometnu mrežu potrebno je nadopuniti istočnom i južnom zaobilaznicom Žminja te u konačnici ispitati koridor buduće prometnice čvor Žminj – Labin. Pokrivenost prostora općine Žminj mrežom državnih, županijskih i lokalnih cesta vidljivo je iz tabelarnog prikaza u kojem su date i dužine budućih planiranih prometnica i planiranih koridora.

BROJ CESTE OPIS CESTE

UKUPNA DULJINA km

DULJINA UNUTAR GRANICA OPĆINE km

DRŽAVNE CESTE

D3 GP Goričan (gr.R.M.) – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Pazin – Svetvinčenat – Vodnjan (D21) 332,00 6,50

ŽUPANIJSKE CESTE Ž5075 Tinjan (D48) – Sv. Petar u šumi – Žminj (D3) 12,50 2,85 Ž5076 D3 – Sv. Petar u šumi - Kanfanar 10,70 3,60 Ž5077 D21 – Kanfanar – Žminj – Barban (D21) 22,90 7,20 Ž5079 Žminj (Ž5077) – Jakačići – Pićan (D64) 16,10 4,60 Ž5190 Čvor Rogovići - Žminj 33,30 7,00 LOKALNE CESTE L50103 Krajcar (Ž5076) – Pamići – Križanci (Ž5075) 2,50 2,50 L50104 Ž5076 – Matijaši – Žminj (D3) 3,90 3,90 L50132 Ž5097 – Modrušani – Tomišići – Mučini – Žminj (Ž5077) 8,90 8,40 L50113 Žminj (Ž5079) – Domijanići 2,70 2,70 L50114 Žminj (Ž5077) – L50112 6,80 6,20 L50116 L50114 – Cere (Ž5077) 2,70 2,70 L50117 L50114 – Rudani – Benčići – Cere (Ž5077) 4,30 4,30 L50138 Gradišće (L50132) – Grižani (L50139) 2,00 2,00 L50139 Svetvičenat (D3) – Cere (Ž5077) 6,80 3,25

Planirane nove prometnice i cestovni koridori BROJ CESTE OPIS CESTE PRIBLIŽNA DULJINA

km

Ž5077 Ž5077/Ž5079 Istočna i južna obilaznica 3,00

D3 – D66 Čvor Žminj (D3) – Labin (D66) Koridor državne ceste i istraživanju (zona Žminj) 2,00

Javni promet

Javni putnički promet mora zadovoljavati nivo pokrivenosti uzimajući u obzir stanovništvo, radne zone, škole, javne ustanove te mora zadovoljavati dovoljnu učestalost dnevnih polazaka. Jedan od preduvjeta dobrog funkcioniranja općinskog središta je i dobra povezanost sa ostalim gravitirajućim naseljima. Poboljšanja u javnom putničkom prometu treba postići modernizacijom lokalne cestovne mreže u cilju atraktivnosti, brzine i sigurnosti ovog vida prometa, izgradnja arhitektonski oblikovnih autobusnih stajališta te



85

predvidjeti potrebu uvađanja novih autobusnih linija nakon postupnog provođenja planskih odredbi odnosno realizacije nove prometnice, novih radnih zona i slično. Pored modernizacije cestovne mreže potrebno je podizati standard usluge prijevoza putnika uvođenjem u javni putnički promet nove autobuse i ostala prijevozna sredstva.

3.5.1.2. Željeznički promet Danas se pruga Državna granica – Pula koristi za teretni i putnički promet i nalazi se u sustavu “Hrvatskih željeznica”. Prema željezničkim klasifikacijama spada u red pruga "ostale pruge I reda" Pruga je nelektrificirana i spada u rang brdskih pruga, glede konfiguracije terena kojim prolazi. Što se tiče nosivosti osposobljena je za C4 kategoriju (osovinski pritisak od 20 t i 8 t/m) i prosječnu brzinu od 70 km/h, odnosno 60 km/h. Na pruzi koja prolazi područjem općine Žminj postoji 2 stajališta (Krajcar Breg i Prkačini-Paladnjaki) i dva cestovna prijelaza u naseljima Pifari i Krajcar Breg. Županijskim prostornim planom određeni su željeznički infrastrukturni koridori: za državnu željeznicu - željeznica I reda 6/11 m postojeća; 200 m planirana (jedno/dvokolosječna); ostale željeznice - 6/11 postojeće; 200 m planirane (jednokolosječne); turističke željeznice - 100 m planirane (jednokolosječne - uskotračne).

3.5.1.3. Pošta i Telekomunikacijski sustav

Organizacija poštanske mreže

Organizaciju poštanske mreže na području Općine Žminj čini postojeći poštanski centar - dostavni poštanski ured 52341 u Žminju u kojem je danas koncentriran cjelokupni poštanski promet na području Općine Žminj. Za prostor poštanskog ureda potrebno je osigurati površinu veličine 35m2 , s odgovarajućim cestovnim prilazom.

Postojeće stanje telekomunikacijskog sustava Područje općine Žminj pokriveno je nepokretnom i pokretnim telekomunikacijskim (TK) mrežama. Nepokretna TK mreža izgrađena je do svakog naselja i zaselka općine. Podijeljena je na četiri pristupne mreže s komutacijskim pristupnim čvorom (područna telefonska centrala) Žminj, Kanfanar,Cere i Bazgalji. Pristupne TK mreže (korisnički vodovi) izgrađene su u najvećem dijelom podzemnim kabelima s bakarnim vodičima, a tek manjim dijelom, za udaljenije zaselke s manjim brojem stanovnika, nadzemnim kabelima. Komutacijski čvorovi (područne telefonske centrale) Žminj, Kanfanar, Cere i Bazgalji kao udaljeni pretplatnički stupanj izgrađeni su u digitalnoj tehnologiji. Spajanje komutacijskih čvorišta na nadređeni pristupni čvor (matična mjesna telefonska centrala) izgrađena je digitalnim transmisijskim sustavima po svjetlovodnim kabelima (spojni vodovi). Osnova transmisijske mreže su magistralni svjetlovodni kabeli Rovinj-Žminj, Pula - Pazin te Pula - Labin , od kojeg su izgrađeni odvojci do komutacijskih čvorova. Ukupni instalirani kapacitet priključaka na komutacijama za područje općine Žminj je 874 POTS + 24 ISDN za UPS( Udaljeni Pretplatnički Stupanj) Žminj od čega je iskorišteno cca 88% kapaciteta, 588 POTS + 24 ISDN za UPS Kanfanar od čega je iskorišteno cca 95% kapaciteta, 256 POTS + 4 ISDN za UPS Cere od čega je iskorišteno cca 82% kapaciteta te 200 POTS + 8 ISDN za UPS Bazgalji od čega je iskorišteno cca 72% kapaciteta. Pristupna mreža Žminj ima kapacitet od cca 1766 parica s iskorištenjem od svega 45%, pristupna mreža Cere ima kapacitet od 640 parica s iskorištenjem od 52%, pristupna mreža Kanfanar prema djelu Žminjske općine ima kapacitet od 666 parica s iskorištenjem od 51%, pristupna mreža Bazgalji u pravcu opčine Žminj ima kapacitet od 410 parica s iskorištenjem od 32%. Gustoća telefonskih priključaka iznosi oko 37 na sto stanovnika. Područje općine Žminj pokriveno je i pokretnim mrežama: jednom analognom (NMT) i dvije digitalne (GSM). Pokrivanje je ostvareno sustavom baznim postajama koje su smještene na teritoriju i izvan teritorija općine. Pokretne mreže imaju pokrivenost teritorija iznad 80% i više od 90% stanovništva.



86

PROMET I TELEKOMUNIKACIJE



87

Planski pokazatelji i obveze iz Prostornog plana Istarske županije u segmentu telekomunikacija i ocjena postojećih prostornih planova

Prostornim planom Istarske županije inventarizirano je stanje nepokretne mreže kojim se konstatira da je mreža izgrađena na cijelom njezinom teritoriju, postignut stupanj digitalizacije od 100% u transmisiji, 100% u komutaciji i gustoća telefonskih priključaka od 42,9 na sto stanovnika. U fazi izrade prostornog plana Istarske županije u pokretnim mrežama i analogna NMT mreža kao i digitalna GSM mreža pokrivale su cca 90% teritorija. Na cijelom području županije omogućene su gotovo sve dostupne telekomunikacijske usluge nepokretne i pokretne telefonske mreže, kao i mreža za prijenos podataka. Postojeći prostorni planovi koji se odnose na područje općine Žminj u segmentu telekomunikacija temelje se na niskoj tehnološkoj razini gradnje TK mreža i pružanja TK usluga, te skromnoj projekciji rasta TK priključaka i usluga koje su već danas prevaziđene. Planovi niti ne dotiču pokretne TK mreže, kao ni TK usluge koje su danas prisutne kako u nepokretnoj tako i pokretnoj TK mreži. Današnji standard u gradnji TK mreža baziran na digitalnim tehnologijama i svjtlovodnim kabelima koji omogućuju velike transmisijske kapacitete gotovo da nije ni spomenut.

Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja Bez obzira na nepovoljni razmještaj stanovništva (disperzija malog broja stanovnika na velikom teritoriju i u velikom broju naselja i zaselaka) nepokretna TK mreža dobro je razvijena i pokriva sve korisnike TK usluga. Pristupna mreža koja je uglavnom podzemna kvalitetno je izgrađena, osim za udaljenije zaselke koja je nadzemna. Kapacitet priključaka na komutacijskim čvorištima potpuno zadovoljava sve potrebe, a pristupne mreže daleko nadmašuju današnje kao i očekivane potrebe u nekim pravcima. Novom pojavom industrijske zone potrebno je izvršiti proširenje kapaciteta mreže u pravcu Žminj- Industrijska zona. Sva domaćinstva su priključena na nepokretnu mrežu. Relativno mala gustoća priključaka u odnosu na županijski prosjek posljedica je strukture korisnika (nema velikih gospodarskih, administrativnih i sličnih institucija). Sa stanovišta sigurnosti povezivanja UPS-ova na nivou opčine Žminj postoji izgrađena infrastruktura svjetlovodnih kabela koja dozvoljava stvaranje transmisijske petlje do matične pristupne centrale pojedinog UPS-a. Jedino UPS Cere nema mogućnost petljastog povezivanja na matičnu komutaciju jer je konektiran na matičnu centralu pojnim svjetlovodnim kabelom koji nije vezan u petlji. Pokretna mreža u potpunosti ne zadovoljava potrebnu pokrivenost teritorija, postoje zone koje nisu pokrivene. Po kapacitetu mreže zadovoljavaju korisnike koji se kreću po teritoriju općine. Indoor komunikacija nije međutim svugdje zadovoljavajuća. Svim korisnicima su na raspolaganju uglavnom sve dostupne telekomunikacijske usluge.

Ciljevi razvoja Ciljevi razvoja sustava telekomunikacija županijskog značaja

Prostornim planom Istarske županije u segmentu nepokretne telekomunikacijske mreže predviđena je modernizacija postojeće TK mreže postizanjem mogućnosti prijenosa što šireg spektra signala u korisničkom području po bakrenim vodovima u najskorije vrijeme, te daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja i TK usluga u skladu s razvojem telekomunikacija na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje Istarske županije očekuje se oko 55 na sto stanovnika. Transmisijska TK mreža planira se isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje da bi se postigla što veća redundantnost mreže, raspoloživost i sigurnost telekomunikacijskog prometa. U nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži očekuje se pojava novih operatera. U pokretnim mrežama Prostornim planom Istarske županije predviđeno je postepeno ukidanje današnje analogne (NMT) mreže. U digitalnim pokretnim mrežama predviđena je izgradnja sustava baznih postaja koji će omogućiti povećanje pokrivanja teritorija na više od 90%. U daljnjoj budućnosti predviđa se korištenje nove pokretne mreže III generacije tzv. UMTS mreže, kao i korištenje satelita u niskoj orbiti.

Ciljevi razvoja sustava telekomunikacija općinskog značaja Razvoj telekomunikacija na području općine identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja, odnosno pružanje brzu, kvalitetnu, sigurnu komunikaciju širokog spektra telekomunikacijskih usluga različitih brzina prijenosa.



88

Unapređenje telekomunikacijskog sustava naselja Rekonstrukcijama kabelskih mreža, pored zamjene postojećih kabela s kabelima boljih karakteristika, potrebno je ugrađivati rezervne cijevi koje će omogućiti gradnju budućih novih mreža. Kabelsku TK mrežu za zaselke do kojih je izgrađena nadzemna potrebno je podići na višu razinu kvalitete i pouzdanosti gradnjom podzemnih TK kabela. Postojeće nadzemne kabelske priključke potrebno je zamjenjivati podzemnim. Mreže moraju biti koncipirane na način da omoguće daljnje jednostavno održavanje po mogućnosti bez novih prekopa odnosno zamjenom kabela kroz rezervne cijevi . Mreže moraju također predviđati podžbukne instalacije. Obzirom na relativno visok izokeraunički nivo područja potrebno je stalno pratiti stanje udara groma u cilju poboljšanja mreže od ispada zbog atmosferskih pražnjenja.

Plan razvoja telekomunikacijskog sustava. Telekomunikacijska mreža

Postojeće komutacije opremati će se potrebnim hardware-om i software-om koji će omogućiti sve dostupne telekomunikacijske usluge, ili zamijeniti novim generacijama i tehnološkim rješenjima. Pojavom novih operatera moguća je i instalacija novih komutacijskih i transmisijskih kapaciteta na novim lokacijama koje će biti definirane u skladu s dostignućima tehnologije i razvitka općine. Kabelska mreža će se postepeno rekonstruirati u skladu potreba ostvarenja novih telekomunikacijskih usluga i podizanju njezine pouzdanosti pogotovo na dionicama gdje je nadzemna. U pokretnim mrežama broj korisnika će značajno rasti što će zahtijevati gradnju novih antenskih sustava baznih postaja izvan i na teritoriju općine Žminj. Razvoj TK mreže kapacitetima, kako aktivnih dijelova, tako i pasivnih (kabelskih) pratiti će potrebe korisnika telekomunikacijskih usluga na području općine.

3.5.2. Energetski sustav

Prostorno-razvojne i resursne značajke

Stanovništvo Općine Žminj koje broji 3.450 žitelja nastanjeno je u više od tridesetak naselja gotovo ravnomjerno raspoređenih na cjelokupnom teritoriju Općine. Sa druge strane najviše gospodarskih aktivnosti Općine odvija se u samom naselju Žminj te u njegovoj neposrednoj blizini, naročito u industrijskoj zoni Žminj na lokaciji Vlašina koja sada pokriva površinu od 8 ha, a već se radi na proširenju iste na 25 ha. U zoni postoje izgrađeni objekti i pogoni pojedinačne površine od 1200 do 4000 m2. Postojeći pogoni nisu izraziti energetski potrošači, ali ipak ne treba zanemariti njihovu sadašnju energetsku potrošnju, kao i potrebu za izradom dobre prognoze buduće energetske potrošnje. Nadalje u zoni postoje dva nadzemna spremnika UNP-a, a koristiti će se za snabdijevanje potrošača u zoni isparenim naftnim plinom (propan – butanom) do dolaska prirodnog plina. Na temelju studije "Regional Energy Planning in Istra" (Planiranje regionalne energije) izrađenoj pod okriljem Europske komisije u sklopu Synergy programa dobiveni su podaci utroška energije u domaćinstvima Općine Žminj prema energentu i prema namjeni kako je to prikazano u tablici koja slijedi:

Zagrijavanje

prostora

STV (sanitarna

topla voda)

Kuhanje

Netoplinska

pretvorba

Ukupno

Loživo ulje (t)

169

12

0

0

181

Drvo (m3)

5589

54

214

0

5857

UNP (t)

15

4

61

0

80

El.energija (MWh)

278

972

167

2750

4167



89

* 106 MJ Loživo ulje

7,1

0,5

0

0

7,6

Drvo

31,3

0,3

1,2

0

32,8

UNP (propan-butan)

0,7

0,2

2,8

0

3,7

El.energija

1

3,5

0,6

9,9

15

Ukupno

40,1

4,5

4,6

9,9

59,1

U gornjem dijelu tablice dana je energetska potrošnja domaćinstava Općine Žminj u fizičkim veličinama, a u donjem dijelu je ta potrošnja preračunata u jedinstvenu MJ jedinicu u cilju uspoređivanja navedenih podataka. Iz prikazanih veličina vezano za toplinsku pretvorbu vidljivo je da se 68% ukupne energetske potrošnje u domaćinstvima koristi za zagrijavanje prostora, 7,5% za pripremu STV-e (sanitarna topla voda), te preostalih 7,7% za kuhanje. Može se odmah ustvrditi da su ti podaci u skladu prosječnih podataka energetske potrošnje domaćinstava. Vezano za ustanove te gospodarske aktivnosti izrađena je tablica energetske potrošnje na području Općine:

3.5.2.1. Elektroenergetski sustav

Ocjena postojećeg stanja

Na prostoru općine Žminj energetski sustav čine samo objekti distribucije. Postojeći objekti distribucije su nadzemni i podzemni vodovi naponskih razina 10(20) kV i 0,4 kV, s pripadnim transformatorskim stanicama 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže Hrvatske. Današnje napajanje potrošača na području Općine Žminj vrši se iz postojeće TS 35/10(20) kV Vinčent koja se nalazi u susjednoj općini Svetvinčent. Instalirana snaga navedene transformatorske stanice je 2x4 MVA. Napajanje potrošača Općine Žminj vrši se preko dva nadzemna 10(20) kV voda na koje su priključene transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV ukupne instalirane snage cca 5,800 MVA. Vršno opterećenje navedenih TS 10(20)/0,4 kV iznosi cca 2,5 MW. Kako napojna transformatorska stanica napaja i područja susjednih općina, njeno ukupno vršno opterećenje iznosi cca 5,5 MW. S obzirom na instaliranu snagu stanje je za sada zadovoljavajuće za normalni pogon. Za slučaj u izvanrednog pogona ( npr. slučaj neraspoloživosti jednog voda ili transformatora), napajanje Općine Žminj vršilo bi se uz preopterećenje ( u granicama dozvoljenog ) preostalog transformatora u napojnoj transformatorskoj stanici i uz nešto veći pad napona u 10 kV mreži u odnosu na normalno stanje. Djelomična rezerva osigurana je i preko 10 kV voda iz susjedne TS 110/35/10 kV PAZIN.

*106 MJ

Trgovina i ugostiteljstvo

1,0

Zdravstvo

0,05

Škole i ustanove

2,0

Štancija Žufić (poljoprivreda)

2,7

Industrijska zona

6,0

Ostali

0,5

Ukupno

12,25



90

Ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava županijskog značaja U narednom razdoblju, dugoročni cilj je priključak županijskog elektroenergetskog sustava na 220 kV mrežu alternativno na 400 kV mrežu, kako bi osigurali jednu od glavnih odrednica iz NEP-a (Nacinalni energetski programi) tj. sigurnu dobavu električne energije. Izgradnjom dalekovoda 220 kV TS Plomin – TS Guran, te konačno izgradnjom trafostanice 220/110kV Guran postići će se navedeno. Kvalitetnije rješenje od navedenog je spajanje Istarske županije na 400 kV mrežu pomoću dvostrukog dalekovoda 400 kV, uz izgradnju trafostanice 400/x kV na području županije. Izgradnjom 400 kV mreže u Istri ostvarila bi se interkonekcija prema Italiji. Iako je budućnost 400 kV mreže neizvjesna, u prostornim planovima nekih od istarskih općina pa tako i u Općini Žminj rezervirani su koridori za objekte ove naponske razine.

Ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava općinskog značaja

Danas se snabdijevanje električnom energijom na području Županije izvodi primjenom tronaponskog sustava. U napojnim se transformatorskim stanicama vrši transformacija 110/35 kV ili 110/35/10(20) kV, zatim na nižem nivou 35/10(20) kV, te neposredno prije predaje električne energije potrošačima, transformacija 10(20)/0,4 kV. Godine 1975. započeto je sa pripremama za prelazak na jednostavniji i racionalniji - dvonaponski sustav, u kojemu se u napojnim transformatorskim stanicama vrši izravna transformacija 110/20 kV. U ovakvom je sustavu kvaliteta i sigurnost napajanja veća, smanjeni su gubici, a iskoristivost postojeće mreže puno veće čime se odgađa potreba za novim investicijama u 20 kV mrežama. Samom prelasku prethodi dugogodišnje ulaganje u novu 20 kV opremu, da bi zatim postupno po područjima došlo do prelaska, najprije sa 10 kV naponske razine na novu 20 kV naponsku razinu čime će postojeća napojna transformatorska stanica TS 35/10 kV SAVIČENTA postati TS 35/20 kV. Zbog predviđenog značajnog porasta opterećenja naročito u susjednoj općini Kanfanar, u završnoj fazi slijedi ukidanje naponske razine 35 kV i izgradnja postrojenja 110 kV te samim tim i prelazak napojne transformatorske stanice VINČENT u TS 110/20 kV. Postojeći dalekovodi 35 kV prijeći će na 20 kV naponsku razinu i postati dalekovodi 20 kV.

Obveze iz planova šireg područja

Prostornim planom Istarske županije, kroz razmatrano područje prolazi trasa 400 kV dalekovoda u istraživanju. Kao krajnja točka navedenog 400 kV dalekovoda bilo bi mjesto Guran kraj Vodnjana gdje je predviđena izgradnja TS 220/110 kV, a u fazi istraživanja je i TS 400/220/(110) kV. Od transformatorskih stanica, postojeća TS 35/10(20) kV Vinčent koja se nalazi u susjednoj općini ali je od najveće važnosti i za općinu Žminj, po nekim bi predviđanjima trebala postati buduća TS 110/20 kV i kao takva postati glavni izvor 20 kV napajanja predmetnog područja.

Planska opredjeljenja

Na osnovi analize dosadašnjeg razvoja za pretpostaviti je da će se rast vršnog opterećenja u idućih 20 godina na nivou napojne transformatorske stanice 35/10(20)kV VINČENT te da će se kretati između 3,5 i 4,0% godišnje. Na temelju određenih saznanja očekuje se puno veći trend porasta opterećenja naročito ako se obistini najavljeni porast opterećenja u industrijskoj zoni Kanfanara. To će zahtijevati prijevremeni prelazak srednjenaponske mreže 10 kV na naponsku razinu 20 kV, zamjenu postojećih transformatora 2x4 MVA sa novim snage 2x8 MVA i konačno prelazak napojne trafostanice u TS 110/20 kV sa transformatorima snage 2x20 MVA. Uz navedene zahvate u napojnoj transformatorskoj stanici, potrebno je planirati novi koridor magistralnih 20 kV podzemnih kabela koji će povezivati napojnu transformatorsku stanicu sa sadašnjim 10 kV (budućim 20 kV) rasklopištem Žminj, koji je praktički glavno čvorište srednjenaponskog napajanja cijele općine. Iako se koridori vodova naponske razine 20 kV ne prikazuju u planu ovog reda, ovaj je koridor prikazan radi njegove izuzetne važnosti za napajanjem predmetnog područja obuhvata ovog plana te eventualnog utjecaja na ostale infrastrukturne sustave. Definiranje prostora za elektroenergetske objekte nije moguće svesti na neke unaprijed definirane veličine već svaki objekt svojim tehničkim, zemljopisnim i ostalim zahtjevima određuje i svoju veličinu. Generaliziranje veličine koridora ili površine transformatorske stanice određene naponske razine nije moguće.

Opis koridora za dalekovode različitih naponskih razina



91

Tehnička regulativa koja tretira ovaj segment veoma je široka i opisana je u velikom broju članaka “Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV”. Okvirno se može reći da je širina zaštitnog koridora za električne vodove u odnosu na os trase, sljedeća:

Naponska razina (kV)

širina koridora (m)

400 ±50 220 ±40 110 ±30 35 ±20

Ostale odredbe

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina naponske razine 10(20) kV kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predviđenih ovim planom potrebno je pridržavati se slijedećih odredbi: • sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviđena za 20 kV napon • sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa

transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV. • kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati će kod prijelaza na pogon s 20

kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom. • određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za

prelazak na pogon s 20 kV naponom trebati će se zamijeniti novim 20 kV kabelima. • kod izrade detaljnih planova uređenja određenih zona obuhvaćenih ovim planom, potrebno je određivati

konkretne trase 10(20) kV mreže te lokacije i potrebni broj TS 10(20)/0,4 kV, a sve u skladu s planiranom namjenom predmetnih zona

• prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih mreža svih naponskih razina ( 400 kV i 10(20) kV ) obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative ( zaštitni koridori i sl. ).



92

ENERGETIKA



93

3.5.2.2. Prirodni plin

Planski pokazatelji i obveze iz Prostornog plana Istarske županije Za očekivati je da će izgradnjom distributivne plinovodne mreže najveći dio utroška energije u domaćinstvima za toplinsku pretvorbu (grijanje prostora, proizvodnja sanitarne tople vode i kuhanje) biti zamijenjen prirodnim plinom prvenstveno zbog cijene, ali i udobnosti koje pruža snabdijevanje iz umreženog sustava. Zbog istih razloga kao u slučaju domaćinstava, tako i u gospodarstvu u kojem također ima toplinske pretvorbe, za očekivati je da će postojeći energenti biti zamijenjeni prirodnim plinom. Tragom navedenog izrađena je tablica prognoze moguće buduće potrošnje prirodnog plina:

* 106 MJ

mil. m3

Domaćinstva 38,7 1,12

Trgovina i ugostiteljstvo 1 0,03

Zdravstvo 0,05 0,0

Škole i ustanove 2 0,06

Štancija Žufić (poljoprivreda) 2,7 0,08

Industrijska zona 4 0,12

Ostali 0,5 0,01

Ukupno 48,95 1,42 U prvom stupcu gornje tablice navedeni su tipovi potrošača, dok drugi i treći stupac prikazuju prognoziranu potrošnju prirodnog plina pojedinog potrošača u fizičkim, odnosno volumnim veličinama. Temeljem iskustava može se za budući vremenski period pretpostaviti povećanje potrošnje od 10% do 15% (1 do 1,5% godišnje), što daje krajnju prognoziranu godišnju potrošnju prirodnog plina Općine Žminj od 1,65 mil. m3. Sukladno Prostornom planu Istarske županije na teritoriju Općine Žminj u smjeru jugozapad – sjeveroistok planiran je koridor lokalnog plinovoda Rovinj - Pazin. Srednje tlačnim plinovodom Rovinj – Pazin planirano je za snabdijevanje distributivnih plinovodnih mreža naselja uzduž trase plinovoda, te Grada Pazina – odnosno opskrba potrošača na tom prostoru. Na lokaciji zapadno od naselja Žminj, cca 2 km udaljenoj od koridora plinovoda Rovinj – Pazin predviđa se izgradnja MRS-e (mjerno redukcijska stanica) ili RS-e (redukcijska stanica ) kojoj je osnovna namjena snabdijevanje prirodnim plinom općinske distributivne plinovodne mreže. Infrastrukturni objekti na području Općine Žminj:

• Lokalni plinovod radnog tlaka 8 bara MRS Rovinj – Žminj – Pazin, • MRS Žminj ili RS Žminj.

Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja

Zbog činjenice da je tridesetak naselja Općine gotovo ravnomjerno raspoređeno po čitavom teritoriju Općine, ukupna dužina plinovodne distributivne mreže iznosi cca 100 km. To je značajna dužina obzirom na relativno mali broj mogućih priključaka. Stoga bi najbolje bilo planirati najprije izgradnju mreže u naselju Žminj koja bi obuhvaćala i industrijsku zonu, a tek kasnije širenje te mreža dalje na ostala naselja. Morfologija tla je prilično pogodna za izgradnju plinovodne mreže, te bi troškovi građevinskih radova (iskopa) trebali biti prihvatljivi.

Ciljevi razvoja plinovodnog sustava županijskog značaja Prirodni plin, gledano s jedne strane ekološki je najprihvatljiviji primarni energent među fosilnim gorivima jer najmanje zagađuje okoliš. S druge pak strane, zbog načina dobivanja iz plinskih bušotina na nalazištima plina, te relativno jeftinog transporta plinovodima, postao je i po cijeni veoma prihvatljiv. Nadalje, prvenstveno zahvaljujući razvijenoj tehnologiji, njegova je primjena u domaćinstvima i gospodarstvu pojednostavljena, te stoga ne čudi da je postao jedan od preduvjeta sveopćeg razvoja u svjetskim razmjerima. Uočivši sve prednosti koje ima taj energent, kao i trendove svjetskog razvoja u tom pogledu, u Istarskoj županiji pokrenut je "Projekt plinofikacije". Cijeli projekt se može sagledati kroz dva sustava:



94

Prvi sustav čine visoko tlačni plinovodi: • VT plinovod Pula – Rijeka (kao dio projekta "Mala GEA" plinovoda platforma Ivana A – Karlovac), sa

pripadajućim MRS-ama u Puli, Labinu i Kršanu, • VT plinovod Pula – Umag sa pripadajućim MRS-ama u Rovinju, Poreču, Kourima (za snabdijevanje

distributivnih mreža Novigrada i Buja) i Umagu. Drugi sustav sačinjavaju srednje i niskotlačne distributivne plinovodne mreže u gradovima i većim naseljima, putem kojih se opskrbljuju krajnji korisnici, a koje se snabdijevaju plinom iz visoko tlačnih plinovoda preko MRS-a. Analize i studije pokazuju godišnju potrošnju u Županiji od 75 mil.m3 ako se izuzmu veliki potrošači, te moguća energetska transformacija.

Ciljevi razvoja plinovodnog sustava općinskog značaja Izgradnjom plinovodnog sustava te opskrbom potrošača prirodnim plinom dobiva se još jedan i to značajan energent, a samim tim se diverzificira postojeći energetski sektor. Kako se plin transportira plinovodima, to direktno utječe na smanjenje vozila u prometu, obzirom da se ostali energenti izuzev električne energije transportiraju cestama. Nadalje prirodni je plin ekološki najprihvatljiviji primarni energent, jer osim ugljičnog dioksida nema drugih štetnih sastojaka koji se emitiraju njegovim izgaranjem bilo u zrak bilo u zemlju. Velika mu je prednost što veoma brzo (za par sekundi) postiže radnu temperaturu, te je stoga gotovo idealan za domaćinstva. Izgradnjom plinovodnog sustava građani i gospodarstvo dolaze u priliku da plaćaju potrošenu energiju, a ne da je kupe i skladište, pa tek onda koriste, što je slučaj ostalih energenata (izuzev električne energije).

Unapređenje komunalne infrastrukture naselja

Izgradnja plinovodne infrastrukture (sustava opskrbe plinom potrošača) zasigurno bi unaprijedila komunalnu infrastrukturu Općine, te poboljšala životni standard stanovništva, jer je komoditet snabdijevanja iz umreženog sustava nedvojben. Sa druge strane korištenje plina kao energenta smanjuje potrošnju ostalih energenata, koji se u većini slučajeva transportiraju cestovnim prometom. Upotreba plina u domaćinstvima i gospodarstvu smanjuje potrebu za električnom energijom, pa se time smanjuju i troškovi održavanja postrojenja i uređaja električke distributivne mreže.

Razvoj plinovodnog sustava

Postoje dvije mogućnosti razvoja plinovodnog sustava. Prva mogućnost se sastoji od izgradnje distributivne plinovodne mreže iz PEHD cijevi te priključka na lokalni plinovod preko MRS-a ili RS-a. Za taj slučaj zapadno od naselja Žminj predviđena je lokacija izgradnje MRS-a ili RS-a koji bi preko priključka dužine cca 2 km bio spojen na srednje tlačni plinovod Rovinj - Pazin. Mjerno redukcijska stanica (MRS) je niski objekt površine 15 m2, a služi za preuzimanje plina iz srednje tlačnog transportnog plinovoda, reduciranje tlaka na niži distributivni tlak, te mjerenje predane količine plina distributivnoj plinovodnoj mreži radi obračuna. Za MRS treba predvidjeti parcelu ne veću od 100 m2. Vršni kapacitet MRS Žminj za potrebe gradske distributivne mreže je 1100 Sm3/h. Na području Općine na poljoprivrednim površinama za uzgoj biljaka i cvijeća u staklenicima i plastenicima, može se predvidjeti grijanje istih u zimskoj sezoni. Na Štanciji Žufić već postoji jedan takav objekt. Sukladno svjetskim trendovima, u takvim se objektima postavljaju plinske kogeneracijske mini elektrane koje pored toplinske energije proizvode i električnu energiju, pa se na taj način postiže daleko veći ekonomski efekt. Takve kogeneracijske mini elektrane u principu ne rade više od 6 sati dnevno, a proizvedena toplinska energija u vidu vruće vode se skladišti u posebnim izoliranim spremnicima i služi za zagrijavanje staklenika ili plastenika tokom cijelog dana. Prostorni plan Istarske županije predvidio je takvu mogućnost. Ono što je možda važno primijetiti da ukupna instalirana snaga na cjelokupnom području Općine Žminj koja bi se mogla sastojati od nekoliko manjih jedinica ne bi smjela prelaziti 2,5 MW. Za tu primjenu predviđen je dodatni kapacitet u MRS Žminj, koji je već uključen u gore navedeni vršni kapacitet. Do dolaska prirodnog plina mogao bi se koristiti ispareni naftni plin (propan – butan) koji bi se dobivao u isparivačkoj stanici. Ona bi bila smještena u industrijskoj zoni gdje se već nalaze nadzemni spremnici. Pri tome distributivna mreža mora biti projektirana za prihvat prirodnog plina. Druga mogućnost je ugradnja posebnih spremnika UNP-a (ukapljenog naftnog plina) kod pojedinog potrošača.



95

Opis koridora

Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme. Zakon o gradnji NN52/99 čl.56 predviđa samo ishodovanje lokacijske dozvole za ugradnju spremnika do 5 m3 koji se najčešće primjenjuju kod obiteljskih kuća. Kada trasa plinovoda prati prometnice, minimalne udaljenosti su: • za magistralne ceste – 15 m od ruba cestovnog pojasa, • za regionalne i lokalne ceste – 5 m od vanjskog ruba cestovnog pojasa, • za željezničke pruge – 20 m od granice pružnog pojasa. Nadalje u Prostornom planu treba predvidjeti slobodan koridor od 18 m (6 m sa jedne strane plinovoda i 12 m sa druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu. Kod izgradnje MRS-a dovoljno je predvidjeti površinu od 150 m2 za MRS-e većih kapaciteta, odnosno 100 m2 za MRS-e manjih kapaciteta, a minimalne udaljenosti MRS-a kapaciteta do 30.000 m3/h su: • za magistralne ceste – 20 m, • za regionalne i lokalne ceste – 10 m. • za ostale ceste – 6 m, • za šetališta i parkirališta – 10 m.

3.5.3. Vodnogospodarstveni sustav

3.5.3.1. Vodoopskrba

Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja

Početak vodifikacije Općina Žminj započeo je 1953-54. godine izgradnjom vodospreme Sv.Jelena te izgradnjom magistralnog cjevovoda Križanci – vodosprema Sv.Jelena. Područje Općine Žminj opskrbljuje se sanitarnom plitkom vodom iz regionalnog vodovodnog sistema „Istarskog vodovoda“ pošto u Općini nema izvorišta vode pogodnih za eksploataciju. Vodoopskrbni sustav Žminja opskrbljuje se vodom iz sustava Sv.Ivan sustava „Istarskog vodovoda“ Buzet i vodovodnog sustava vodovoda Pula – Rakonek za područje Cera i Gržina. Magistralni cjevovodi na području Općine Žminj su: ACØ250 mm iz pravca Križanci-vodosprema Sv.Jelena, LŽØ100 mm Sv.Jelena-Žminj, PVCØ160 mm Sv.Jura-PK Žminj-Žminj, ACØ200 mm Sv.Jelena-Roži, ACØ125 mm Žminj-Kanfanar. Princip distribucije je gravitacioni osim jedne crpne stanice i to Sv.Jelena.

Vodospreme Postojeće stanje vodosprema iznosi 2.400 m³ i to: • vodosprema "Sv.Jelena" 1200 m³ • vodosprema "Sv.Jura" 1000 m³ • vodosprema Roži 200 m³ Vodospreme Gromača i Gradina nalaze se u vodoopskrbnom sustavu vodovoda Pula.

Cjevovodi Izrađena je karta vodovodne mreže Općine Žminj u kojoj se nalaze cjevovodi profila od 50-63“ do 250 mm koja obuhvaća glavne razvode, vodospreme i razvode do sela. Sadašnja struktura distribucijske mreže pokazuje da je u zadnjih 10-15 godina vodificirano najveći dio sela i naselja u Općini Žminj sa mrežom zadovoljavajućeg vodoopskrbu kako u pogledu materijala tako i profila i starosti. U cijeloj mreži pritisci se kreću od 2,50 do 5,50 bara što zadovoljava, osim u području Jurića gdje je tlak manji od 1,0 bara.

Potrošnja



96

Potrošnju vode u načelu može se podijeliti na tri osnovna dijela: • potrošnja stanovništva, • potrošnja industrije i • potrošnja poljoprivrede. Svaki od ovih dijelova potrošnje karakteriziran je svojim specifičnostima, kako u pogledu veličine, tako i u pogledu vremenske distribucije potrošnje. Norme potrošnje vode ili specifična potrošnja vode može se podijeliti u slijedeće grupe:

potrošnja stanovništva - stambene zone

• stara gradska jezgra 160 l/stan/dan • uže gradsko područje 180 l/stan/dan • područje individualne stambene izgradnje 200 l/stan/dan

potrošnja industrije

Potrošnja industrije može se podijeliti u najmanje tri skupine i to • proizvodni pogoni

(industrijska zona je još u fazi gradnje) 1,50-3,50 l/sec

• službujuće institucije (Dom zdravlja, MUP, škole i sl.)

0,20-0,40 l/sec

• manji industrijski potrošači (ugostiteljski objekti, manji obrti, trgovine i sl.)

0,20 l/sec

Svaka od pojedinih skupina industrijskih potrošača karakterizirana je svojim specifičnim režimom potrošnje kao i koeficjentima dnevnih oscilacija potrošnje karakterističnim za specifičnu privrednu aktivnost.

Potrošnja poljoprivrede Kako je u zadnjih deset-petnaest godina izgrađeno veći dio mreža pojavljaju se i potrošači za navodnjavanje odnosno poljoprivredu. Potrošnja na tim područjima varira od male zimske do velike ljetne, a na što najviše utječe količina oborina vezana za poljoprivrednu proizvodnju. U potrošnji vode koje se navode u tekstu obuhvaćena je i poljoprivredna potrošnja. Dosadašnja potrošnja kretala se od cca 13.000 m³ do 35.000 m³ vode mjesečno tj. cca 5 l/s u zimskom periodu do cca 13 l/s u ljetnom periodu a što je ovisilo o količini oborina.

Ciljevi razvoja i uređenja vodoopskrbnog sustava Ciljevi unapređenja koje je potrebno doseći su slijedeći: • predvidjeti rekonstrukcije vodoopskrbne mreže u starogradskoj jezgri mjesta Žminj koja je u toku sa

izgradnjom kanalizacije; • osiguranje ujednačenog komunalnog standarda za sve gospodarske subjekte i stanovništvo naselja, • uvođenje posebnih mjera komunalne politike za dijelove naselja s povlaštenim uvjetima izgradnje (zone

izgradnje socijalnih stanova) i za dijelove naselja osobitih lokacijskih pogodnosti (zone elitne rezidencijalne izgradnje),

• praćenje promjena i usmjeravanje promjena namjene izgrađenih dijelova naselja po načelu minimalnih dodatnih infrastrukturnih zahvata,

• osiguranje dovoljnih rezervarskih prostora; • osiguranje vodoopskrbe za nove dijelove nove zone koje se pripremaju za izgradnju; • uspostava sustava trajne koordinacije osoba s javnim ovlastima u kratkoročnom i srednjeročnom

planiranju izgradnje komunalne infrastrukture.

Plan razvoja i uređenja vodoopskrbnog sustava Kako je od donošenja prošlog PUP-a Općine Žminj došlo do izgradnja vodoopskrbe mreže na većem području općine, do rekonstrucija dijela mreže u Mjestu Žminju ovim se Planom predviđaju rekonstrukcije dogradnja-izgradnja novih mreža planirana uzimajući u obzir i Prostorni planu Istarske županije do 2015.godine.



97

VODOOPSKRBA I ODVODNJA



98

Rekonstrukcije postojećih mreža Rekonstrukcije postojeće mreže u starogradskoj jezgri, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema općinskom planu izgradnje infrastrukture. Ostale rekonstrukcije koje nisu vezane za ostale infrastrukture izvoditi će se prema plan „Istarskog vodovoda“.

Izgradnje mreža i vodosprema • povezati vodoopskrbnom mrežom Žagriće i Žavore; • povezati vodoopskrbnom mrežom Gradišće i Gržine; • povezati vodoopskrbnom mrežom Juriće i Šoštare; • rješiti problem niskog pritiska u Jurićima; • dograditi vodospremu Sv.Jura za 1000 m³; Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar naselja kao i potrebni profili biti će rješeni glavnim projektom pojedih ogranaka. Treba spomenuti da je u sustav opskrbe Općine Žminj uključena i vodoopskrba Općine Kanfanara koja dobiva vodu preko vodospreme Roži. Kako se je poboljšala vodoopskrba, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih ogranaka i vodospreme prema potrebama i planovima „Istarskog vodovoda“. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnoj izloženosti).

Zaključak Iz analize postojećeg stanja i planirane izgradnje za period do 2015.godine, možemo zaključujemo slijedeće. Za daljnje poboljšanje vodoopskrbe Općine Žminj potrebno je rekonstruirati dio mreže, izgraditi nove mreže, proširiti postojeće vodospreme. Dio poboljšanja odnosi se samo na mjesto Žminj vezan je uz izgradnju ostale infrastrukture (kanalizacije, telekomunikacija i elektroenergetske mreže) pa će se dinamika i tempo dogovoriti sa ostalim sudionicama. Dio poboljšanja koji nije vezan uz izgradnju ostale infrastrukture graditi će se prema godišnjim planovima „Istarskog vodovoda“ a na osnovu potreba i procjena prioriteta.

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja Postojeći sustavi odvodnje sanitarnih otpadnih voda na području općine Žminj ne postoje, osim u samom mjestu Žminj.Odvodnja sanitarnih otpadnih voda mjesta Žminj rješavana je prema prethodno izrađenom glavnom projektu (Rijekaprojekt-vodogradnja), prema kojemu je projektirana mreža odvodnje dijela grada sa priključenjem na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Za sada, izgrađen je dio kolektora naselja, te biljni uređaj za obradu sanitarnih otpadnih voda, nakon kojeg se obrađena voda ispušta u podzemlje. Na uređaj je priključeno ca 200 ES-a, a isti je projektiran na ukupno 700 ES-a. Za dovođenje sustava u cjelokupnu funkciju potrebno je izgraditi preostali dio kolektorske mreže.U samom naselju, radi dislokacije i postojećeg izgrađenog stanja, postoji drugo zasebno slivno područje koje sačinjava industrijska zona. U sklopu zone postoji biloški kompaktni uređaj za pročišćavanje, a na kojeg su priključeni sadašnji izgrađeni objekti u zoni. Ostali planirani sadržaji unutar zone također će se priključiti na postojeći sustav. Uočene karakteristike i nedostaci postojećeg sustava jesu : • sustav kolektora odvodnje u mjestu Žminj je djelomično izgrađen, • izgrađeni biljni uređaj je od nedavno u funkciji, a rad istoga je za sada podkapacitiran, • uočeni su manji nedostaci tehničke naravi, koji se rješavaju sa uhodavanjem rada uređaja, • postojeći kompaktni biološki uređaj unutar industrijske zone je takovih dimenzija da može prihvatiti i

planirane potrošače u zoni, s time da i kod istoga postoje određeni problemi tehničke naravi koji se trebaju riješiti u što skorije vrijeme.

Kako naselje nema izraženu turističku privredu, to ne postoji problem koji je prisutan na obalnom dijelu Istre – velike oscilacije dotoka ljetnog i zimskog perioda. Sustav odvodnje naselja izgrađen je kao razdjelni, a takav će se zadržati i u daljnim etapama gradnje. Prema tome, sanitarne otpadne vode se zasebnim kolektorskim sustavom odvode prema lokaciji uređaja, dok za prihvat i odvodnju oborinskih voda nema izgrađenog sustava. Oborinske vode se rješavaju



99

sporadično i lokalno na način da se tokovi koji eventualno čine smetnju pojedinim građevinama prihvataju i ispuštaju izvan zone uticaja na građevinu. Sva ostala naselja u sklopu područja općine nemaju izgrađene sustave javne odvodnje, već se otpadne vode pojedinih objekata prikupljaju u septičkim (uglavnom “crnim”) jamama i ispuštaju u podzemlje.

Ciljevi razvoja i uređenja sustava Radi definiranja koncepcije i sustava odvodnje potrebno je izraditi odgovarajuće planske i studijske dokumente. U skladu s time, u izradi je Studija odvodnje istarske županije, za koju su investitor Hrvatske vode, VGO Rijeka. Studijom bi se trebali definirati kriteriji sustava odvodnje i obrade otpadnih sanitarnih voda, naročito u smislu : • definiranje sustava kanalizacije, • definiranje normi potrošnje, • definiranje načina obrade otpadnih voda u skladu sa važećim propisima i prema utvrđenim zonama

zaštite, te definiranje lokacije uređaja, • definiranje tehnologija obrade i dispozicije mulja (decentralizirano i gdje), • ostalih odgovarajućih ulaznih podataka. Sa druge strane, prostornim planom istarske županije date su lokacije planiranih uređaja u sklopu općine Žminj, prema kojemu je predviđena gradnja uređaja sa biološkim stupnjem u naseljima – Žminj (2 uređaja), Gržini, Cere, Benčići, Klimni, Rudani, Domijanići, Laginji, Krculi, Jurići, Pamići, Križanci, Orbanići, Debeljuhi/Kršanci, Modrušani, Tomišići, Mužini. Obuhvaćeno je ukupno 18 uređaja (od čega 2 u Žminju – za naselje i za industrijsku zonu), uglavnom za naselja iznad 90 stanovnika. Uređaji su svi predviđeni sa biološkim stupnjem obrade. Definitivni odabir lokacija, stupnjeva obrade i ostalih elemenata moći će se za naselja u sklopu općine Žminj dati tek po završetku navedene studije. Isto tako, upitno je usklađenje koncepcije studije sa koncepcijom datom u prostornom planu – npr. otvoreno je pitanje eventualnog objedinjavanja naselja koja su na relativno malim udaljenostima (npr.grupa naselja Klimni, Rudani, Benčići, Cere), u odnosu na koncepciju gradnje uređaja za pojedino naselje. Osim tehničkih razloga i opravdanja, potrebno je sagledati i odgovarajuće elemente (tehničke i financijske) koje bi u tom slučaju imala i služba koja će se brinuti o radu i održavanju predmetnih uređaja. Ostaje otvorenim i pitanje moguće etapne izgradnje uređaja.

Plan razvoja i uređenja sustava

Planirani sustav odvodnje na području općine Žminj bi u svakom slučaju, u svakom naselju, bio razdjelnog tipa. To znači da se prikupljene sanitarne vode obrađuju zasebnim sistemom, a oborinske vode se rješavaju također zasebno. Prema prostornom planu županije predviđena je gradnja ukupno 18 uređaja biološkog stupnja obrade. Kako je sada u izradi studija odvodnje istarske županije kojom bi se trebali definirati sustavi odvodnje pojedinih zona i naselja, mjerodavni podaci za područje općine Žminj također bi trebali proizaći iz navedene dokumentacije. Eventualna odstupanja između prostornog plana županije i rješenja koja će se dati studijom trebati će usaglasiti. Po završetku predmetne studije i usklađenja sa prostornim planom županije, moguće je prići izradi dokumentacije višeg stupnja razrade, kao podlozi za početak realizacije i gradnje odvodnje pojedinog naselja.



100

3.6. Postupanje s otpadom Odlaganje komunalnog otpada na području Općine Žminj odvija se u skladu sa strategijom gospodarenja otpadom na području Istarske županije11 . Odlaganje otpada je najstariji i najčešći postupak zbrinjavanja otpada koji danas u razvijenom svijetu doživljava velike promjene, ali je bitno znati da u bilo kojem sustavu gospodarenja otpadom objekt odlagališta je apsolutno neizbježan i mora se izgraditi po tehničko tehnološkim normama kojim se utjecaj takve građevine na okoliš svodi na minimum sukladno prihvaćenom programu održivog razvoja. Ovaj kriterij zadovoljava deponija Lokva Vidotto koja se nalazi unutar prostora Grada Rovinja te zadovoljava sustav zbrinjavanja otpada u Gradu Rovinju. Ova deponija planirana je u sustavu kao jedna od 4 organizirane transfer stanice s reciklažnim dvorištima i kompostanama na području županije te kao jedno od organizirana četiri sabirna mjesta sa jednostavnom tehnologijom pred obrade za opasan otpad. Općina Žminj svoj komunalni otpad zbrinjava na navedenoj deponiji.

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša su: • trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, • očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara i • očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje

boljih uvjeta života. Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša. Zaštita okoliša podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno planiranje je jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, te stoga pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavanju narušavanja kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unaprjeđenje. Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša. Energetika i industrija: prioritet je modernizacija i uvođenje suvremenih tehnologija koje će smanjiti i eliminirati štetne utjecaje, a u daljnjem razvoju pažljiv izbor lokacija i tehnologija te provođenje svih mjera već u pripremnoj fazi planiranja koje će osigurati pravilno lociranje i funkcioniranje bez šteta po okoliš. Infrastruktura i komunalne djelatnosti: modernizacija infrastrukturnih mreža - rješavanje prometnih problema naselja i problema pročišćavanja otpadnih voda, te izvedba sustava odvodnje koji garantiraju nepropusnost, i sustavno zbrinjavanje otpada (selekcija i prikupljanje korisnog otpada, posebna skrb za opasni otpad, štednja vode i energije). Krajobraz: provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanja kulturne i prirodne fizionomije krajobraza u cjelini.

11 Predloženi sustav rezultat je provedenih istražnih radova i zaključka Studije gospodarenja otpadom za Istru i Kvarner, završene u valjači 1996. godine, a izradu iste financirala je Europska investicijona banka u sklopu Programa tehničke pomoći za okoliš u Sredozemlju – METAP. Studija je prezentirana na nivou lokalne samouprave Istarske županije i usvojena kao strateški dokument kvalitetan za daljnje planiranje sustava gospodarenja otpadom.



101

Poljoprivreda: smanjenje upotrebe štetnih kemijskih sredstava, očuvanje cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog zemljišta. Vodnogospodarstvo: provedba mjera zaštite voda. Rudarstvo: sanacija i rekultivacija eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Na lokalnoj razini i u okviru nadleštva pojedinih subjekata gospodarenja prostorom nužno je provođenje hitnih i pragmatičnih mjera koje ne zahtijevaju složene postupke i projekte niti velika sredstva a odnose se na ponašanje i red u prostoru, te organizaciju i funkcioniranja svih subjekata prema svom nadleštvu.

Zaštita izvorišta vode za piće

Vodozaštitna područja koja su temeljem posebnih državnih propisa i akata jedinica lokalne samouprave već utvrđena primjenjuju se u smislu provedbe upravnih postupaka vezanih za izgradnju objekata i uređivanje prostora, a Ovim se Planom odnose na: • II vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim II vodozaštitinim

zonama izvorišta utvrđuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata van naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima

• III vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim III vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata van građevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima.

Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Općinskom vijeću.

Zaštita tala Određeni problem mogu predstavljati poljoprivredne površine na kojima se vrši intenzivnija poljoprivredna proizvodnja za koju se koriste u većoj količini i umjetna gnojiva i pesticidi koji bi mogli trajno kontaminirati tlo. Preporuča se poljoprivredna proizvodnja bez veće uporabe kemijskih sredstava koja bi mogla ugroziti vode, a gdje god je to moguće težiti primjeni biološke agrikulture na znanstvenim osnovama ili barem očuvanju tradicionalnog načina obrade čime se ujedno čuva i autohtonost pejsaža. Isto tako neuređeno odlagalište komunalnog otpada, način deponiranja i nekontrolirano raznošenje otpadaka po okolišu mogu uzrokovati određena zagađenja tla. je provoditi mjere kontrole korištenja umjetnih gnojiva i pesticida na većim poljoprivrednim površinama. Sanirati postojeći deponij otpada.

Zaštita krajolika Područja očuvane biosfere i posebnih vrijednosti prostora od osobite su važnosti za prirodni i kulturni identitet, ekološko značenje i osjetljivosti na promjene koje nastaju izgradnjom i djelatnostima u prostoru. Osobito je važno očuvati prirodne značajke nezaštićenih dijelova prostora (prirodne obale mora i vodotoka, prirodne šume, kultivirani krajolik) te ih tretirati kao prostor koji pripada ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini te gospodarskim sustavima poljoprivrede, vodnogospodarstva i šumarstva s posebnim zahtjevima pažljivog gospodarenja. Po prirodnim elementima i vrijednostima ovo područje je vrlo zanimljivo i bogato. Estetske vrijednosti krajolika treba njegovati, jer su pejzažno najvrjednije cjeline ujedno i najosjetljiviji ekosustavi.

3.8. Mjere zaštite od ratnih razaranja

Sukladno Zakonu o unutarnjim poslovima12 određeno je da se mjere zaštite i spašavanja planiraju kako bi se otklonile ili umanjile posljedice prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te ratnih razaranja. Te mjere se određuju, provode i kontroliraju u sustavu Civilne zaštite. Sukladno odredbama Zakona12, predstavničko tijelo općine donosi Plan zaštite i spašavanja za svoje područje. Planovi zaštite i spašavanja izrađuju se temeljem propisane metodologije, polazeći od procjene opasnosti za područje općine. Jedinice lokalne samouprave dužne su u okviru svojih prava i obveza, na svom području, osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. Detaljnije obveze prikazane su u Odredbama za provođenje.

12 (NN br. 29/91 – pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 76/94, 161/98 i 53/00)



102

P R O S T O R N I P L A N U R E \ E N J A O P ] I N E @ M I N J

ŽMINJ/ELABORAT_PLAN/TEKST-5-ODREDBE

103

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Prostorni plan uređenja općine Žminj (dalje u tekstu: Plan) je dugoročni i koordinirajući planski dokument, koji utvrđuje uvjete uređenja područja općine Žminj, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2015. godine.

Članak 2.

Prostornim planom općine Žminj utvrđuju se dugoročne osnove organiziranja i uređivanja prostora u skladu s ciljevima i zadacima društveno-ekonomskog razvoja, a posebno: - osnovna podjela prostora po namjeni, - sustav naselja s razmještajem stanovništva i funkcijama u tim naseljima, - prostorni raspored gospodarskih kapaciteta i društvenih djelatnosti, - sustav infrastrukturnih koridora i građevina te njihovo povezivanje sa sustavom susjednih područja, - mjere zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 3.

Ovim Planom utvrđuje se koncepcija i organizacija prostora na području općine Žminj, smjernice i mjere za provođenje Plana i izradu prostornih planova užeg područja, te prava i obaveze subjekata u planiranju na području općine Žminj.

Članak 4.

Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno važećim propisima u vrijeme izrade Plana. U slučaju promjene određenog propisa citiranog u ovim odredbama, primjenjuju se odredbe promijenjenog - odgovarajućeg propisa.

Članak 5. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ili održavanja (u daljnjem tekstu: gradnja) navedeni u ovom Planu, kao i oni iz prostornog plana šireg područja, predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja čija se izrada uvjetuje ovim Planom i za utvrđivanje uvjeta rekonstrukcije postojećih građevina kada prostorni plan užeg područja nije donesen, te za izdavanje odobrenja (lokacijska i građevna dozvola) za zahvate u prostoru koji su određeni ovim Planom (prometnice, infrastruktura i sl.). Urbanistički uvjeti gradnje navedeni u ovom Planu mogu se prostornim planovima užeg područja pobliže odrediti i ograničiti.

Članak 6.

Planom je obuhvaćeno područje općine Žminj kao jedinice lokalne samouprave u površini od oko 71,45 km2, uz pretpostavku da će ga do 2015. godine naseljavati od 3.500 – 4.000 stalnih stanovnika. U konačnoj prostornoj distribuciji pojedinih namjena i aktivnosti, Plan je predvidio mjere kojima se razvitak u prostoru usmjerava u smislu ciljeva prostornog razvoja koje je utvrdila općina Žminj (općinsko Poglavarstvo) u fazi usvajanja Koncepcije prostornog plana: - Opći ciljevi prostornog razvoja odnose se na optimalno korištenje prostora uz puno vrednovanje svih

dijelova prostora. Ovo se prvenstveno odnosi na zaštitu najvrjednijih dijelova prostora, a to su zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne baštine.

- Izgradnju treba racionalizirati i svesti na prihvatljivu razinu. To znači da izgradnju načelno treba zadržati u postojećim već utvrđenim građevinskim područjima uz eventualno nužno povećanje usmjereno u dubinu prostora a ne duž prometnica.

- Treba težiti optimalnom razvoju prometnog, vodoprivrednog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogućnostima Općine. Osiguranje prostornih uvjeta potrebno je ostvariti planiranjem potrebnih koridora za smještaj ovih sustava i njihovo povezivanje na županijske i državne sustave.

- Jedan od važnih ciljeva predstavlja i zaštita i oplemenjivanje okoliša uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.



104

Pri ispunjavanju navedenih ciljeva polazi se od opredjeljenja da se dosadašnji i budući razvoj mora podrediti poboljšanju kvalitete života. U daljnjem gospodarskom razvoju i korištenju prostora ne smiju biti dovedeni u pitanje prirodne i druge osnove života, a niti već dostignuti standard i kvaliteta življenja. Planom se određuje sustav središnjih naselja vezan za planirane središnje javne i društvene funkcije i očekivani razvoj stanovanja i gospodarskih djelatnosti u njima.

Članak 7.

Područje općine Žminj je prostor relativno slabe naseljenosti s 33 samostalna naselja. Sustav središta služi za smještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija (društvenih i gospodarskih uslužnih djelatnosti) i drugih nositelja cjelokupnog gospodarskog razvitka ovog područja, ali i kao svojevrsna mreža za privlačenje novih stanovnika i osiguranje zadovoljavajuće kvalitete života postojećem i novodoseljenom stanovništvu. Na području općine Žminj, naselje Žminj s planiranih do 1.000 stanovnika do 2015. godine, predstavlja središte razine lokalnog (važnijeg) središta, odnosno naselje II ranga (općinsko središte – ostala jača središnja naselja) prema Prostornom planu Istarske županije. Naselje Cere s planiranih 150 - 200 stanovnika do 2015. godine pripada I. rangu središta, odnosno manje lokalno središte.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 8.

Prostornim planom uređenja općine Žminj određene su slijedeće osnovne namjene površina:

Razvoj i uređenje prostora/površina naselja - Građevinska područja naselja i izdvojenih područja naselja

Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja • Poslovno-gospodarska namjena

- poslovno-gospodarska zona Žminj – županijskog značaja - poslovno-gospodarske zone - stambeno-poslovna zona Karlov vrt

• Eksploatacija mineralnih sirovina • Poljoprivredne površine

- vrijedne poljoprivredne površine - ostale poljoprivredne površine

• Šumske površine - gospodarske šume - zaštitne šume

• Ostale poljoprivredne i šumske površine • Javne prometne površine • Infrastrukturni sustavi

Članak 9.

Razmještaj i veličina površina navedenih u prethodnom stavku ovog članka prikazani su u kartografskom prikazu broj 1.: "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000. Granice građevinskih područja naselja detaljno su prikazane na kartografskim prikazima 4.0.: "Građevinska područja", na katastarskim kartama u mjerilu 1: 10.000 i 1:5.000. Za zone izdvojene namjene određena su zasebna građevinska područja na kartografskim prikazima iz prethodnog stavka. Planirane koridori ili trase infrastrukturnih sustava određeni su načelno u prostoru, a točna trasa se treba odrediti idejnim rješenjem (projektom) za svaki pojedini zahvat u prostoru.



105

Članak 10. Građevinskim područjima, prema ovim odredbama, smatraju se područja namijenjena izgradnji, koja čine Planom određena područja: - građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, - građevinska područja zone stambeno-gospodarske namjene "Karlov Vrt" i - građevinska područja zona poslovno-gospodarske namjene.

Članak 11.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA Za razvoj naselja Planom su predviđena građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova naselja. U građevinskim područjima naselja prostor je namijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i gradnji svih drugih građevina i sadržaja koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i sl. U građevinskim područjima naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s ovim Planom. U ovim će se područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet zaštite i unapređenja vrijednosti prostora, očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja Općine i šireg prostora. U ovim će se područjima, također, graditi građevine za smještaj vozila i druge pomoćne građevine, parkirališni prostori, groblja, te sportske i rekreacijske građevine u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana. Stambena gradnja prvenstveno će se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gustoće naseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture.

Članak 12. GRAĐEVINSKO PODRUČJE ZONE STAMBENO-GOSPODARSKE NAMJENE

Građevinsko područje zone stambeno-gospodarske namjene je mješovita stambeno-poslovna zona "Karlov vrt" (dio statističkog područja naselja Orbanići) u neposrednom kontaktu s građevinskim područjem naselja Žminj.

Članak 13. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZONA POSLOVNO-GOSPODARSKE NAMJENE

Koncentracija građevina poslovno-gospodarske namjene prvenstveno će se razvijati u području definiranom granicama građevinskih područja gospodarske namjene: - poslovno-gospodarska zona Žminj (industrijsko-servisna zona) - poslovno-gospodarska zona uz prostor kamenoloma (obrada kamena, proizvodnja građevinskog

materijala) na lokaciji "Gradišće". - poslovno-gospodarska zona (prerada mesnih proizvoda) na prostoru farme peradi "Puris", Pojedinačne građevine poslovne ili gospodarske namjene mogu graditi i unutar građevinskih područja naselja, u skladu sa prostornim planovima užeg područja i ukupnim odredbama ovog Plana. U građevinskim područjima iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prometne površine, te potrebne infrastrukturne građevine i infrastrukturna mreža. U ovim građevinskim područjima ne mogu se graditi građevine stambene namjene. Građevinsko područje zone poslovno-gospodarske namjene uz eksploatacijsko polje građevnog kamena - "Gradišće", određeno je kako bi se uz građevine koje su u funkciji osnovne namjene (eksploatacija mineralnih sirovina), omogućila izgradnja i proizvodnih građevina koje su u neposrednoj vezi s osnovnom namjenom zone: proizvodnja blok-opeka, betonara i slično.

Članak 14.

SPORT I REKREACIJA Na području općine Žminj određena je lokacija športsko-rekreacijskog centra unutar građevinskog područja naselja Žminj te dvije lokacije za budući lovački dom na lokacijama "Klenovica" i ""Štajbenovac". Navedeni prostori označeni su oznakom R u kartografskom prikazu broj 1.

Unutar športsko rekreacijskog centra iz stavka 1. ovog članka moguća je izgradnja pratećih sadržaja kao što su: pomoćne građevine športskih, odnosno rekreacijskih aktivnosti u centru kao što su svlačionice,



106

trim kabinet, teretana, ugostiteljski objekt za korisnike centra te drugi sadržaji koji su sukladni namjeni centra.

Članak 15. POLJOPRIVREDA

Značajan dio područja Općine zauzima poljoprivredno zemljište, a razvoju poljoprivrede pridaje se izuzetan značaj u gospodarskom razvitku općine, tako da se područja koja su ovim Planom posebno namijenjena za poljoprivrednu djelatnost neće smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim odredbama. Planom je izvršena podjela poljoprivrednih površina, koja treba u potpunosti zaštititi od ne poljodjelske namjene i neracionalnog iskorištavanja, na vrijedna obradiva tla i ostala obradiva tla. Područja ostalih obradivih tala namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s mogućnošću izgradnje samo poljoprivredno gospodarskih građevina. Poljoprivrednim gospodarskim građevinama se smatraju slijedeće građevine: staklenici i plastenici; farme za uzgoj stoke; vinogradarsko-vinarski pogoni; građevine za držanje alata i strojeva, građevine za držanje poljoprivredne opreme; građevine za primarnu obradu i preradu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Na ovim područjima mogu se graditi i sve potrebne prometne građevine i građevine infrastrukture.

Članak 16.

ŠUME Područja koja su ovim Planom predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na način određen važećim Zakonom o šumama. U planiranom šumskom području ne mogu se graditi građevine, osim onih koje su dozvoljene važećim Zakonom o šumama. Na području općine Žminj šumska područja Planom su određena kao šume gospodarske namjene i zaštitne šume. Područja šuma gospodarske namjene namijenjena su proizvodnji drva i drugih šumskih proizvoda, u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom: šumarske postaje (lugarnice), lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni putevi i sl.) i građevine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog Plana. Unutar zaštitnih šuma se mogu planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Članak 17.

Planom su određena i područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Ova područja namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, odnosno uzgoju šume i proizvodnji drva i drugih šumskih proizvoda. Za katastarske čestice unutar ovog područja čije katastarske kulture odgovaraju poljoprivrednom zemljištu, vrijede odredbe članka 15., a za katastarske čestice sa šumom kao katastarskom kulturom odredbe članka 16. ovih odredbi. U područjima ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine.



107

Članak 18. JAVNE PROMETNE POVRŠINE

Zone javnih prometnih površina namijenjene su gradnji javnih kolnih i kolno-pješačkih prometnica. Prikazanom mrežom prometnica u grafičkom dijelu Plana obuhvaćene su postojeće i planirane državne, županijske i ostale lokalne i nerazvrstane ceste. Posebnim odredbama ovog Plana određeni su planirani koridori rezervacije prostora za gradnju prometnica.

Članak 19.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Zone infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji isključivo građevina infrastrukture i pratećih prostora za nadziranje funkcioniranja mreža i uređaja. Građevine koje će se u ovim zonama graditi ne mogu biti stambene, niti imati prostore stambene namjene. Osim u zonama koje su u grafičkom dijelu Plana označene kao zone infrastrukturnih sustava, građevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.

Članak 20. GROBLJA

Područja groblja namijenjena su ukopu umrlih osoba, uz provođenje postupka određenih važećim propisima i običajima. Područja groblja u grafičkom dijelu ovoga Plana označena su simbolom, dok će se njihov prostorni obuhvat definirati u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja. Sva Planom određena groblja definirana su već postojećim grobljima, koja se prema potrebi mogu proširivati na susjedno zemljište. Zone za proširenje groblja utvrđuju se prostornim planovima užeg područja. Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebne odluke općine Žminj.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 21.

Uređivanje prostora na području općine Žminj, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s odredbama ovog Plana i odredbama prostornih planova užeg područja koji se izrađuju temeljem odredbi ovog Plana.

Članak 22. Osnovni elementi uvjeta za uređenje prostora su: - oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru, - namjena građevine, - gradivi dio građevne čestice (veličina i površina građevine), - oblikovanje građevine, - uređenje građevne čestice, - način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javnu prometnu površinu i

infrastrukturu, - način sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, - drugi elementi važni za zahvat u prostoru.

2.1. GRAĐEVINE I ZAHVATI OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ISTARSKU ŽUPANIJU

Članak 23. Temeljem važeće Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00) na području općine Žminj mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, odnosno zahvati u prostoru za koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog Ministarstva. Plan omogućava realizaciju prometnih, energetskih, vodnih i vodoopskrbnih građevina, kao i sportskih, ugostiteljskih i turističkih građevina.



108

Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Državu, te navode omogućeni zahvati:

Prometne građevine - Željezničke građevine: pruga:

- Pula - Pazin - Lupoglav, - Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

- Autocesta Pula - Kanfanar – tunel Učka ("Istarski Y") - Poštanske i telekomunikacijske građevine

- (međunarodni i magistralni TK kabeli) - Rijeka - Pazin - Umag - (Italija); Energetske građevine

- Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima - magistralni plinovod 24-50 bara (Umag - Pula)

Osim Uredbom iz stavka 1. ovog članka, ovim se Planom ne planiraju drugi zahvati u prostoru koji bi bili državnog značaja.

Članak 24. Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 2/02) na području općine Žminj mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju. Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Istarsku županiju, te navode omogućeni zahvati:

Prometne građevine

- Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - županijske ceste: - Čvor Okreti - Kanfanar - Žminj (postojeća) - Žminj - Tinjan (postojeća) - Žminj - čvor Rogovići (postojeća) - Žminj - Milotski Breg - Pićan (postojeća) - Žminj - Barban (postojeća) - Žminj - Svetvinčenat - Vodnjan (postojeća) - Istočna zaobilaznica Žminja ("Istarski X")

Energetske građevine - Elektroenergetske građevine

- transformacijske stanice napona 110/20kV - distribucijski dalekovod 110kV

- Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Plinovod radnog tlaka 24¸50 bara Rovinj - Žminj - Pazin (novi) - MRS- Žminj (novi)

Građevine sustava odvodnje - Svi sustavi odvodnje s pripadajućim mrežama, objektima, uređajima i instalacijama koji osiguravaju

odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2000ES Građevine za vodoopskrbu

- Vodoopskrbni sustav Butoniga Sportske građevine

- sportski i rekreacijski centar površine 2ha i više Eksploatacijska polja mineralnih sirovina

- Kamenolom

Članak 25. Uvjeti gradnje za građevine iz članaka 23. i 24. ovih odredbi određuju se na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana užeg područja, uvažavajući tehničko tehnološke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajuće za pojedini zahvat u prostoru.



109

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 26. OPĆE ODREDBE

Naselja se na području općine Žminj, u skladu s ostavkama ovog Plana i potrebama njihovog razvoja, mogu izgrađivati samo unutar građevinskog područja naselja koje se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Neizgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se neuređena i neizgrađena samostalna površina koja nije opremljena odgovarajućom prometnom i komunalnom infrastrukturom, koja nije privedena planiranoj namjeni ili se koristi na neprimjeren način, i to:

- svaka neizgrađena površina veća od 5.000 m2, - svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.

Neizgrađeni dio građevinskog područja može se do privođenja namjeni koristiti kao poljoprivredno zemljište ili za sadržaje privremenog ili povremenog karaktera (temeljem posebnih odluka lokalne samouprave): montažni kiosci, sajmovi, razne prigodne manifestacije i sl. Na građevinskom području, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koji bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja. Sve poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, a koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način. Veličina građevinskog područja za naselje ili izdvojene dijelove naselja određuje se ovisno o planiranom broju stanovnika, planiranim centralnim funkcijama u naselju i drugim namjenama prostora. Ovim Planom određena su građevinska područja naselja i dijelova naselja, čije su detaljne granice utvrđene na katastarskoj podlozi u grafičkom dijelu Plana.

Članak 27.

U građevinskom području predviđena je izgradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za: - stanovanje i prateće pomoćne i gospodarske funkcije; - rad bez štetnih utjecaja na okoliš; - javne i prateće sadržaje; - društvene djelatnosti; - trgovačke i uslužne sadržaje; - turističke i ugostiteljske sadržaje; - vjerske sadržaje; - prometnu i komunalnu infrastrukturu; - šport i rekreaciju; - groblja.

Članak 28.

Gradnjom se, prema ovim odredbama a u smislu omogućavanja zahvata, smatra izvođenje pripremnih radova, građevnih radova te rekonstrukcija postojećih građevina. Građevinom se, prema ovim odredbama, smatra i više građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije drugačije određeno.

Članak 29.

Postojećom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja postoji u prostoru a izgrađena je na temelju i u skladu s građevnom dozvolom, ili je legalizirana po osnovi zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje. Rekonstrukcijom postojećih građevina, prema ovim odredbama, smatra se sanacija, adaptacija, izmjena tehnološkog procesa i opreme, promjena namjene, nadogradnja i dogradnja. Rekonstrukcijom se smatra: - dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojećim građevinama stambene namjene,



110

- dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojećim građevinama i sklopovima gospodarske namjene u građevinskim područjima naselja,

- dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih građevina (staja, spremište, sanitarije, garaža, drvarnica, kotlovnica, septička jama I cisterna),

- dogradnja i nadogradnja legalnih građevina izgrađenih izvan granica građevinskih područja, - adaptacija postojećeg stambenog, podrumskog ili tavanskog prostora u okviru postojećih gabarita, - promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili građevine (ili dijela

građevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor ili građevinu (ili dio građevine), u okviru postojećih gabarita i u građevinskim područjima naselja,

- modernizacija i proširenje mreže postojećih građevina, uređaja i vodova infrastrukture.

Članak 30. Interpolacijom se, prema ovim odredbama, smatra gradnja: - građevine visokogradnje koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće i/ili planirane

građevine visokogradnje - ugrađena građevina (građevina u nizu), - građevine visokogradnje koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće i planirane

građevine visokogradnje – polu ugrađena građevina. Ugrađena, odnosno polu ugrađena građevina se smatra ona koja je najmanje 1/3 jedne od svojih stranica vezana uz susjedne građevine.

Članak 31.

Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zelenih površina (park, park šume, zaštitne zelene površine) kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite okoliša. U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i izgradnja: - kolnih i pješačkih putova, - biciklističkih staza, - športsko-rekreacijskih površina i igrališta,

Članak 32. NAMJENA GRAĐEVINA

U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine stambene namjene, građevine javne i društvene namjene, odnosno građevine poslovne namjene na vlastitoj građevnoj čestici. U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije poslovne namjene, u manjem dijelu ukupne površine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica. Iznimno se u više obiteljskim građevinama s 2 funkcionalne jedinice može graditi poslovna prostorija samo u manjem dijelu ukupne površine građevine. U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i slične građevine), pod uvjetima iz članka 55. ovih odredbi. U građevinama javne i društvene, odnosno poslovne namjene mogu se graditi i prostorije stambene namjene u manjem dijelu ukupne površine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.

Članak 33.

Pod građevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim dijelom funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.



111

Članak 34. Prema načinu gradnje građevine stambene namjene mogu biti obiteljske, više obiteljske, te više stambene građevine. Pod obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s 3 stambene jedinice. Pod više obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 3, a najviše 5 funkcionalnih (stambene ili poslovne) jedinica. Pod više stambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 6, a najviše 8 funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica. Više stambenom građevinom smatra se građevina koja ima zajedničko stepenište za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim) jedinicama.

Članak 35. Građevina poslovne namjene, prema ovim odredbama, smatra se da je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruje mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. Građevinama poslovne namjene smatraju se: za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije, uredi, biroi), mali proizvodni pogoni i druge slične djelatnosti kod kojih se ne javlja buka i zagađenje okoliša-voda, zrak, tlo), te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom. za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: mali proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice, te ugostiteljsko-turistički sadržaji s glazbom i slično. Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na udaljenosti od stambenih građevina tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla.

Članak 36.

Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju omogućavaju izgradnju bez utjecaja na susjedne građevine.

Članak 37. U građevinskom području naselja Žminj do donošenja Urbanističkog plana uređenja, što znači da u njemu nije izvršena podjela prostora po pojedinim namjenama, ne smiju se obavljati sljedeće gospodarske djelatnosti: - industrijske i obrtničke - proizvodnja ili pakiranje kemijskih sredstava za posebnu ili opću uporabu,

kemijska obrada metala ili nemetala, proizvodnja građevinskih materijala ili ugradbenih elemenata, proizvodnja i prerada mesa i suhomesnatih proizvoda te ribe i morskih organizama, proizvodnja i prerada sirove kože, gume, plastičnih masa, tekstila, prediva, papira, stakla, prikupljanje i obrada otpada, proizvodnja ili pakiranje energenata ili sredstava za održavanje strojeva i vozila, te proizvodnja, skladištenje ili pakiranje toksičnih materijala,

- ugostiteljske i turističke - turistička naselja, diskoteke i zabavni parkovi,. Izvan utvrđene zone zaštite povijesne jezgre naselja Žminj mogu se obavljati slijedeće obrtničke i uslužne djelatnosti: automehaničarske, autolimarske i autolakirerske, stolarske i bravarske, vinarsko-podrumarske, proizvodnje ulja, proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda te obrade i konfekcioniranja poljoprivrednih proizvoda, kao i ostale obrtničke i uslužne djelatnosti koje ne zagađuju okoliš.



112

Članak 38. Pomoćnom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i slična građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice, a koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine neke druge namjene. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik UNP kapaciteta do 5m3, septička jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinu viša od 1m.

Članak 39.

Gospodarskim građevinama smatraju se: - bez izvora zagađenja: šupe, ljetne kuhinje, spremišta alata i poljoprivrednih strojeva i proizvoda,

sušare (pušnice) i sl. - sa izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. Izgradnja gospodarskih građevina sa izvorima zagađenja nije moguća unutar građevinskih područja naselja Žminj.

Članak 40. MOGUĆNOST GRADNJE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Pod gradivim dijelom građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se dio građevne čestice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina. U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase, cisterne i septičke jame, svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte i slični elementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine pročelja građevine, te i drugi zahvati omogućeni ovim odredbama. Gradivi dio građevne čestice za gradnju slobodno stojeće građevine visokogradnje određuje se tako da je građevina s jedne ili više strana određena građevnim pravcem, a od granice susjedne građevne čestice mora biti udaljena najmanje 3m. Iznimno, udaljenost od granice susjedne građevne čestice može biti i manja od 3 m ukoliko za to postoje opravdani razlozi (namjena, tip izgradnje, interpolacija, zaštitni pojas infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa), te ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja (detaljni plan uređenja). Gradivi dio građevne čestice za gradnju interpolirane građevine visokogradnje može se odrediti na granici susjedne čestice ukoliko je susjedna čestica javna, parkovna, odnosno prometna površina. Ukoliko susjedna čestica nije javna, parkovna ili prometna, prema toj čestici se ne mogu izvoditi otvori. Gradivi dio prve odnosno posljednje građevne čestice kod ugrađenih građevina (nizovi) i poluugrađenih (dvojnih) građevina određuje se sukladno stavku 2. ovog članka. Od odredbi ovog članka izuzimaju se interpolacije i gradnja unutar utvrđenih zona zaštite povijesne jezgre općine Žminj, te građevne čestice na kojima su izgrađene postojeće građevine.

Članak 41. Pod izgrađenošću građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se odnos površine gradivog dijela građevne čestice iz prethodnog članka i sveukupne površine građevne čestice.

Članak 42. Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica građevne čestice prema dodirnoj javnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca.

Članak 43.

Građevnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanjaju dio građevine ili najmanje 2 najistaknutije točke pročelja. Građevni pravac određuje se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito



113

građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina visokogradnje, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje. Uvjetima gradnje može se odrediti jedan ili više građevnih pravaca. Više građevnih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu naročito: - ukoliko to zahtjeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije

građevine u uličnom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i slično, - za pojedine dijelove građevine s različitim visinama izgradnje, - u slučaju kada je građevina sastavljena od više dijelova i sl.

Članak 44. Na jednoj građevnoj čestici u građevinskom području naselja može se graditi stambena, stambeno-poslovna, poslovna građevina odnosno građevina javne i društvene namjene, te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. Za obavljanje gospodarske djelatnosti mogu se koristiti i prostori ili građevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog ili gospodarskog prostora. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju na ulični građevni pravac, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini građevne čestice, iza tih građevina. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik građevne čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka, ukoliko utjecaji na okoliš ne priječe takovu izgradnju.

Članak 45.

Uvjeti za izgradnju stambenih (obiteljskih i više obiteljskih), manjih poslovnih i stambeno poslovnih građevina na česticama unutar izgrađenog dijela građevinskog područja (interpolacije na neizgrađenim česticama) i unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja koje je opremljeno potrebnom infrastrukturom (postojeća prometna i komunalna infrastruktura) utvrđuje se na temelju ovih provedbenih odredbi. Uvjeti za izgradnju unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja koje nije komunalno opremljeno, utvrđuju se na temelju detaljnog plana uređenja za područje zahvata veće od 2,0 ha.

Članak 46.

Uvjeti za izgradnju više stambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Žminj utvrdit će se temeljem detaljnijih planova uređenja (urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja). Uvjeti za izgradnju poslovnih i gospodarskih, javnih i društvenih, trgovačkih i uslužnih turističko-ugostiteljskih, vjerskih, te građevina za šport i rekreaciju i slično, utvrđuju se temeljem ovih odredbi, odnosno na temelju detaljnog plana uređenja za građevine čija ukupna tlocrtna površina prelazi 2000 m2, odnosno čija bruto razvijena površina prelazi 4000 m2.

Članak 47. GRANIČNE VRIJEDNOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA I VISINE GRAĐEVINA

Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke. Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da iste ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana.



114

Članak 48. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se izgrađuju OBITELJSKE GRAĐEVINE, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano: a) slobodno stojeće građevine: • površina čestice iznosi minimalno 420 m2, a maksimalno 2000 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a maksimalna:

- za građevne čestice površine od 420-800m2 - 30% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 800-1200m2 - zbir 240m2 i 25% površine građevne čestice

iznad 800m2 - za građevne čestice površine od 1200-1500m2 - zbir 340m2 i 15% površine građevne čestice

iznad 1200m2 - za građevne čestice površine iznad 1500m2 - zbir 385m2 i 10% površine građevne čestice iznad

1200m2 b) polu ugrađene (dvojne ) građevine: • površina čestice za jednu građevinu iznosi minimalno 350 m2, a maksimalno 1200 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60 m2 a maksimalna:


iznad 500m2 - za građevne čestice površine iznad 1000m2 - zbir 250m2 i 10% površine građevne čestice

iznad 1000m2 c) ugrađene građevine (građevine u nizu) : • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 150 m2, a maksimalno 500 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a maksimalna:


iznad 300m2 • razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu građevine računato od

vijenca do najniže točke terena. • Nizovi se mogu formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično. d) atrijski tip: (građevine s unutarnjim-gospodarskim dvorištem): - primjenjuje se u pravilu u postojećoj jezgri naselja ili uz postojeću jezgru naselja, čiji ambijentalni

karakter treba zaštititi, - ne mora u svakom slučaju biti zatvoren sa svih strana, već na jednoj strani može biti otvoren (polu

atrijski), obično na suprotnoj strani od prometnice, - površina čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 500 m2, - jedan zatvoreni ili poluotvoreni blok sastoji se od jedne odnosno najviše od četiri građevinske čestice, - izgrađenost čestice iznosi minimalno 30% od ukupne površine, odnosno maksimalno 50% od ukupne

površine, - kod ovog tipa građevinski se pravac može poklapati s regulacijskom pravcem.

Članak 49. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se izgrađuju VIŠE OBITELJSKE GRAĐEVINE, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano: a) slobodno stojeće građevine: • površina čestice iznosi minimalno 700 m2, a maksimalno 2000 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a maksimalna:


iznad 1000m2 - za građevne čestice površine iznad 1500m2 - 400m2

b) polu ugrađene (dvojne ) građevine:



115

• površina čestice za jednu građevinu iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 1200 m2, - izgrađenost čestice iznosi minimalno 60 m2, a maksimalna:



c) ugrađene građevine (najviše 5 građevina u nizu): • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 250 m2, a maksimalno 700 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a maksimalna:


iznad 500m2 • razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu građevine računato od

vijenca do najniže točke terena. d) Nizovi se mogu formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično.

Članak 50.

Za sve tipove građevina iz članaka 48. i 49. određuju se slijedeće granične vrijednosti: - Širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete :

- slobodno stojeće građevine - minimalno 14 m - polu ugrađene (dvojne) građevine - minimalno 12 m - ugrađene (nizovi) - minimalno 8 m. - atrijski tip minimalno 16 m za obiteljske, odnosno 18 m za više obiteljske

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca i 3 m od granice susjednih parcela ako je objekt visine P+1, odnosno 4 m od granice susjedne parcele ako je objekt visine P+2,

• maksimalna katnost građevine je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, 1 kat i stambeno potkrovlje (P+1+POT) - tri korisničke etaže što vrijedi za neizgrađeno područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih objekata će se određivati uvjetovano visinom susjednih objekata, ali ne smije biti viša od (P+2).

• Maksimalna visina vijenca građevine mjeri se • na ravnom terenu: od konačno uređenog terena do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili

horizontalnog serklaža • na kosom terenu: od konačno uređenog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba

posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža • Maksimalna visina vijenca iznosi 8,50 –10,50 m (ovisno o visini etaže), mjereno od težišta tloctra

građevine/ konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Članak 51. Iznimno kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u već izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj čestici manje veličine od propisane u članku 50., pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim odrednicama koje se odnose na minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Članak 52. Građevne čestice višestambenih, poslovnih i stambeno-poslovnih građevina utvrđuju se shodno potrebama tih građevina i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine. Građevne čestice iz prethodnog stavka određuju se za svaku pojedinačnu građevinu te obuhvaća površinu potrebnu za redovitu upotrebu građevine, što naročito uključuje potrebne parkirališno-garažne površine korisnika građevina.

Članak 53.

Samo unutar građevinskog područja naselja Žminj mogu se izgrađivati VIŠE STAMBENE GRAĐEVINE.



116

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice na kojima se mogu izgrađivati građevine iz stavka 1. ovog članka, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano: a) slobodno stojeće građevine • površina čestice iznosi minimalno 900 m2, a maksimalno 2000 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna:



1500m2 b) polu ugrađene (dvojne ) građevine • površina čestice iznosi minimalno 600 m2, a maksimalno 1200 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna:



1000m2

c) ugrađene građevine (najviše 3 građevine u nizu) • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 600 m2, a maksimalno 1200 m2, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna:

- za građevne čestice površine od 600-800m2 - 35% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 800-1000m2 - zbir 280m2 i 20% površine građevne čestice iznad

800m2 - za građevne čestice površine iznad 1000m2 - zbir 320m2 i 10% površine građevne čestice iznad

1000m2

Članak 54. Za sve tipove građevina iz članka 53. određuju se slijedeće granične vrijednosti: • Širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete : • slobodno stojeće građevine - minimalno 30 m • polu ugrađene (dvojne) građevine - minimalno 20 m • ugrađene (nizovi) - minimalno 20 m. • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca i 3 m od granice

susjednih parcela ako je objekt visine P+1, odnosno 4 m od granice susjedne parcele ako je objekt visine P+2,

• maksimalna katnost građevine je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, 1 kat i stambeno potkrovlje (P+1+POT) - tri korisničke etaže što vrijedi za neizgrađeno područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih objekata će se određivati uvjetovano visinom susjednih objekata.



posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža • Maksimalna visina vijenca iznosi 8,50 –10,50 m (ovisno o visini etaže), mjereno od težišta tloctra

građevine/ konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Članak 55. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se izgrađuju GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i slične građevine, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano: • za slobodno stojeće i polu ugrađene građevine površina čestice iznosi minimalno 600 m2 a

maksimalna površina se ne određuje, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna:



117



2000m2 - širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m, • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 3 m od granice

susjednih parcela, odnosno 4 m od granice susjedne parcele ako je objekt visine P+2, • maksimalna katnost građevine je prizemlje i 2 kata (P+2) - tri korisničke etaže što vrijedi za

neizgrađeno područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih objekata će se određivati uvjetovano visinom susjednih objekata.



posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža • maksimalna visina građevine je 10,50 m, mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno zaravnatog

terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Članak 56. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se izgrađuju POSLOVNE GRAĐEVINE - uslužne, ugostiteljske, trgovačke, komunalno-servisne, te zanatske i slične građevine, osim hotela, aparthotela, pansiona, turističkih apartmana, guest house i sličnih smještajnih građevina, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano: a) slobodno stojeće i polu ugrađene građevine • površina čestice iznosi minimalno 700 m2 a maksimalna površina se ne određuje,

- najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 700-1000m2 - 25% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 1000-1500m2 - zbir 250m2 i 15% površine građevne čestice


b) ugrađene građevine • površina čestice iznosi minimalno 250 m2 a maksimalna površina se ne određuje,

- za građevne čestice površine od 250-400m2 - 25% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 400-700m2 - zbir 100m2 i 20% površine građevne čestice iznad

400m2 - za građevne čestice površine iznad 700m2 - 160m2

Za sve tipove građevina iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti:

- Širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete : - Slobodno stojeće i polu ugrađene (dvojne) građevine - minimalno 25 m - Ugrađene građevine (nizovi) - minimalno 10 m.

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 3 m od granice susjednih parcela, odnosno 4 m od granice susjedne parcele ako je objekt visine P+2,

• maksimalna katnost građevine je prizemlje i 2 kata (P+2) - tri korisničke etaže što vrijedi za neizgrađeno područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih građevina će se određivati uvjetovano visinom susjednih građevina.



posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža • maksimalna visina građevine je 12,00 m, mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno zaravnatog

terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Članak 57.



118

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se izgrađuju POSLOVNE GRAĐEVINE - hoteli, aparthoteli, pansioni, turistički apartmani, guest house i slične građevine, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano: • za slobodno stojeće i polu ugrađene građevine površina čestice iznosi minimalno 1200 m2 a

maksimalna površina se ne određuje, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 1200-2000m2 - 25% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine građevne čestice

iznad 2000m2 - za građevne čestice površine iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine građevne čestice

iznad 10000m2 - širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m,

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 3 m od granice susjednih čestica ako je građevina visine P+1, odnosno 4 m od granice susjedne čestice ako je građevina visine P+2,

• maksimalna katnost građevine je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, 1 kat i stambeno potkrovlje (P+1+POT) - tri korisničkie etaže što vrijedi za neizgrađeno područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih građevina će se određivati uvjetovano visinom susjednih građevina.

• maksimalna visina građevine je 12,00 m, mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

• maksimalna visina sljemena krova građevine (ili vrha kod više strešnih krovova) je 3,50 m mjereno od gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.

Članak 58.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se izgrađuju POSLOVNE GRAĐEVINE - turistička naselja i kampovi, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije drugačije regulirano: • za turistička naselja površina čestice iznosi minimalno 5000 m2 a maksimalna površina se ne

određuje, • za turistička naselja najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a

maksimalna 50% površine građevne čestice, • za kampove površina čestice iznosi minimalno 30000 m2 a maksimalna površina se ne određuje, • za kampove najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 2% površine građevne čestice a maksimalna

10% površine građevne čestice.

Članak 59. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se izgrađuju POSLOVNE GRAĐEVINE - industrijske, zanatske, skladišne i slične građevine, ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano: • Za slobodno stojeće i polu ugrađene građevine, površina čestice iznosi minimalno 600 m2 a

maksimalna površina se ne određuje, - najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 600-900m2 - 65% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 900-1200m2 - zbir 585m2 i 50% površine građevne čestice iznad

900m2 - za građevne čestice površine od 1200-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine građevne čestice


2000m2 Za sve građevine iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti:

- Širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete : - Unutar zona poslovne namjene - minimalno 20 m - Izvan zona poslovne namjene - minimalno 25 m.

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 3 m od granice susjednih parcela,



119

• maksimalna katnost građevine je prizemlje (P) - jedna korisnička etaža, • Maksimalna visina vijenca građevine mjeri se

• na ravnom terenu: od konačno uređenog terena do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

• na kosom terenu: od konačno uređenog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

• maksimalna visina građevine je 12,00 m mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Članak 60.

Smještaj GRAĐEVINA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE moguć je unutar građevinskih područja naselja. Pod građevinama športsko-rekreacijske namjene podrazumijevaju se: - unutar građevinskog područja naselja na jednoj građevnoj čestici; športski teren do 200 m2 površine,

tenis teren, bazen za plivanje vodene površine do 320 m2, - unutar športsko-rekreacijskih zona unutar naselja: sve vrste i kategorije športskih i rekreacijskih

građevina.

Članak 61. U građevinskom području naselja na zasebnim građevnim česticama izgradnja građevina športsko-rekreacijske namjene treba biti tako koncipirana da: - najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2 za osnovnu građevinu, - najveći postotak izgrađenosti iznosi 30%, s time da se uračunavaju površine osnovnih i pratećih

građevina uz osnovni športski teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina športskim artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl.,

- najveća visina pratećih građevina iznosi 3,5 m mjerena od zaravnatog terena do vijenca krova građevine,

- etažna visina pratećih građevina je prizemna uz mogućnost izgradnje podrumske etaže, - najmanja udaljenost pratećih građevina od susjednih građevnih čestica je 3m, - najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno autohtonim zelenilom.

Članak 62. U sklopu športsko-rekreacijskih zona izgradnja treba biti tako koncipirana da: - svaka funkcionalna cjelina u zoni bude na zasebnoj građevnoj čestici koja ima neposredan prilaz s

javne prometne površine - formira jedinstvenu cjelinu, koja se može realizirati etapno, - najveći postotak izgrađenosti iznosi 50%, u kojeg je uračunata i površina ugostiteljskih, trgovačkih i

pratećih građevina (priručna skladišta, izdvojene sanitarije i garderobe), te otvorenih netravnatih športskih igrališta,

- ugostiteljske i trgovačke građevine, odnosno sadržaji i prateće građevine čine najviše 10% bruto površine osnovne građevine,

- najmanje 30% površine zone bude uređeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila, - najveća visina pratećih građevina iznosi 6,0 m mjerena od zaravnatog terena do vijenca krova

građevine, - etažna visina pratećih građevina bude prizemna, - etažna visina ugostiteljskih i trgovačkih građevina bude prizemlje i potkrovlje uz mogućnost izvedbe

podrumske etaže,

Članak 63. Za područje povijesne jezgre naselja Žminj utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice: a) ugrađena građevina (podrazumijeva se građevina koja je dvjema stranama vezana uz susjedne): • površina čestice iznosi minimalno 50 m2, a maksimalno 420 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 35 m2, a maksimalno 50-100% površine čestice, b) polu ugrađena građevina (podrazumijeva se građevina koja je samo jednom stranom prislonjena uz susjednu postojeću građevinu): • površina čestice iznosi minimalno 150 m2, a maksimalno 400 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 35 m2, a maksimalno 50-100% površine čestice, c) slobodno stojeća građevina:



120

• površina čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 500 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 50 m2, a maksimalno 40-80% površine čestice. Za objekte iz točke a) i b) građevinski se pravac može poklapati s regulacijskim pravcem. Objekti iz točke c) mogu se graditi na udaljenosti od 3 m od ruba parcele, a iznimno i na samom rubu parcele. Površinu i izgrađenost građevinske parcele verificirat će nadležna služba zaštite spomenika kulture.

Članak 64.

OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Oblikovanje građevine određuje se sljedećim elementima:

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje, - visina i broj etaža, - vrsta krova, nagib i vrsta pokrova.

Članak 65.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklađena s tom strukturom. Horizontalni i vertikalni gabarit građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijal moraju biti usklađeni s okolnim planski dovršenim građevinama i tipologijom krajolika. Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta. Građevina koja se izgrađuje na poluotvoreni način ili u nizu mora s građevinom uz koju se prislanja činiti arhitektonsku cjelinu. Pročelja koja se prislanjaju moraju biti spojena minimalno 1/3 dužine pročelja. Sve otvore zatvoriti u pravilu škurama ili griljama. Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem. Funkcionalne veze između etaža rješavati internim-unutarnjim stepenicama.

Članak 66.

Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima se u smislu stavke 1. ovoga članka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice do 50 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Dogradnja i nadogradnja na postojećim građevinama ne može se dozvoliti na dijelovima koji su izgrađeni na udaljenosti manjoj od 3 m.

Članak 67.

Građevine koje se grade kao polu ugrađene (dvojne) ili ugrađene (u nizu) moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatro otpornog materijala i da su izvedeni vatro otporni zidovi.

Članak 68.

Garaže za osobna vozila mogu se graditi unutar građevine, uz građevinu, u sklopu dvorišta tako da čini funkcionalnu-tradicijsku cjelinu te na međi sa susjednom česticom ukoliko ne ometa susjeda. Krovište na tim objektima rješavati kao prohodnu terasu ili kao kosi krov s pokrovom od kanalica ili mediterana. Parkirališni prostor za vozila osigurati u granicama građevinske čestice. Pomoćni stambeni prostor (podrum, konoba, drvarnica, spremište za alat) mogu se graditi unutar građevine, uz građevinu, u sklopu dvorišta tako da čini funkcionalnu-tradicijsku cjelinu te na međi sa



121

susjednom česticom ukoliko ne ometa susjeda. Krovište na tim građevinama rješavati kao prohodnu terasu ili kao kosi krov s pokrovom od kanalice ili mediterana. U građevinama se mogu otvoriti manji poslovni prostori zanatskih djelatnosti koje ne remete mir i red u naselju.

Članak 69.

Visina i broj etaža Najviša dozvoljena visina građevine i najveći broj nadzemnih etaža određuju se u odnosu na namjenu i druge specifičnosti građevine te su određeni u člancima 48. - 63. ovih odredbi. Najviša dozvoljena visina građevine, prema ovim odredbama, mjeri se od visinske kote konačno zaravnatog terena u osi koja prolazi kroz težište građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca. Pod konačno zaravnatim terenom, u smislu ovih odredbi, ne smatra se ulazna rampa maksimalne širine 5 metara za podzemnu garažu, locirana između građevinske i regulacijske crte, te vanjske stepenice maksimalne širine 1,50 metara uz građevinu za silazak u podzemnu etažu.

Članak 70. Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum ili suteren. Podrum ili suteren djelomično su ukopani u uređeni teren. Građevine mogu imati samo jedan podrum, osim građevina javne namjene i više stambenih građevina. Podrum ili suteren ne mogu biti viši od 3,00 m, niti niži od 2,40 m. Podrum se ne smatra korisničkom etažom ako:

- na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 120 cm od kote konačno zaravnatog terena.

- na kosom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od konačno zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu,

Suteren se smatra korisničkom etažom koja je djelomično ukopana u teren ali manje od podruma.

Članak 71. Korisničkom etažom građevine, prema ovim odredbama, smatra se etaža kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu veća od 1,00 m. Korisničkom etažom građevine, prema ovim odredbama, smatra se i potkrovlje ukoliko ima 1 ili više korisnih prostorija prosječne visine najmanje 2,40 m na 60% površine tlocrta i visine nadozida najmanje 0,80 m (mjereno od gornjeg ruba najviše stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida). Svjetla visina nadzemne etaže iznosi minimalno 2,50 m. Ograničenja iz stavka 2. ovog članka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne elemente za ubacivanje i izbacivanje zraka), te slične građevne elemente.

Članak 72.

Prostornim planom užeg područja može se propisati i stroži način definiranja mjerenja visine i etažnosti građevine.

Članak 73.

Visina vijenca poslovnih građevina koje se grade na istoj čestici sa stambenom građevinom ne smije biti viša od visine stambene građevine. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 17-22o. Dozvoljavaju se i manji nagibi na manjim dijelovima krovišta.

Članak 74.

Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba konstrukcije posljednje etaže građevine, čiji nadozid nije veći od 1,60 m.



122

Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori na kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom koja može zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe. Krovne terase mogu zauzeti maksimalno 30% od tlocrtne površine građevine. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu smatraju se korisničkom etažom.

Članak 75. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi maksimalnu bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima. Izvedeni ravni krovovi koji zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosi. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s uvjetima uređenja propisanim ovim Planom. Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz prethodnog stavka ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni.

Članak 76. Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova

Stambena građevina mora imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ili sličnim materijalom, uz nagib krovnih ploha 17 do 22 stupnja, odnosno krovovi mogu biti kombinirani - kosi i ravni u manjem dijelu. U krovnim plohama mogu se otvarati prostori za solarije (otvorena krovišta). Građevina za smještaj najviše 2 osobnih vozila -garaža, koja se gradi na građevnoj čestici za gradnju neke druge građevine, ali izvan gradivog dijela određenog za gradnju te građevine, kao i garaže koje se grade na vlastitim građevnim česticama, imaju kose krovne plohe, uz nagib krovnih ploha 17-22°, odnosno krovovi mogu biti ravni ili kombinirani - kosi i ravni. Krovovi građevina iz stavaka 1. i 2. ovog članka, ukoliko se izvode kao kosi, u pravilu moraju imati pokrov kanalicama, mediteran-crijepom ili sličnim materijalom, uz nagib krovnih ploha 17-22°. Ograničenja iz stavaka 1. i 2. ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne tornjeve za ubacivanje i izbacivanje svježeg zraka), te slične građevne elemente.

Članak 77. Kod ostalih građevina kao što su: poslovne građevine (industrijske, zanatske, skladišne i slične), građevine športsko-rekreacijske namjene i građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti; vrsta krova određuje se uz uvažavanje specifičnosti građevine i postojeće okolne izgradnje, pri čemu će se primjenjivati važeći propisi za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova.

Članak 78.

Osvjetljavanje potkrovnih prostorija moguće je ugradnjom krovnih ili mansardnih prozora u krovnoj ili zidnoj ravnini. Sljemena mansardnih prozora u zidnoj ravnini ne smiju biti viša od sljemena krova na kojemu se prozori nalaze. Na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, bez obzira na njihov nagib.

Članak 79. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

Uređenje građevne čestice određuje se elementima: - gradnja pomoćnih građevina, - gradnja pomoćnih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja - gradnja ograda i parterno uređenje.

Članak 80.

Gradnja pomoćnih građevina Uz stambene građevine, na čestici se mogu graditi pomoćne građevine s prostorima za rad, za garaže, za spremište ogrjeva i druge svrhe što služe redovnoj upotrebi stambene građevine, i to:

- prislonjeni uz stambene građevine na istoj građevinskoj čestici na polu ugrađeni način, - odvojeno od stambene građevine na istoj građevinskoj čestici, - na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatro otpornog materijala.



123

Površina pomoćne građevine uračunava se u ukupnu površinu izgrađenosti čestice.

Članak 81.

Udaljenost pomoćne građevine od stambene zgrade na istoj građevinskoj čestici ne može biti manja od 4,0 m kada se gradi kao posebna dvorišna građevina.

Članak 82.

Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet:

- da se prema susjednoj čestici izgradi vatro otporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.

Članak 83.

Udaljenost bučnih poslovnih prostora i građevina od susjednih stambenih zgrada ne može biti manja od 16,0 m, a od stana vlasnika ne manja od 8,0 m. Ukoliko je udaljenost manja od propisane u stavku 1. ovog članka, tada bučni prostori moraju imati takvu zvučnu zaštitu da ne ometaju okolinu ni u kojem smislu.

Članak 84.

Smještaj vozila kod građevnih čestica namijenjenih gradnji stambenih građevina koje imaju neposredni kolni prilaz s javne prometne površine određuje se unutar građevne čestice u pomoćnim građevinama za smještaj vozila - garažama ili na otvorenom parkiralištu.

Članak 85.

Pomoćne građevine za smještaj vozila – garaže ili nadstrešnice unutar građevne čestice namijenjene izgradnji stambenih građevina (obiteljskih i više obiteljskih građevina) mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine, kao sastavni dio psnovne građevine ili kao zasebna građevina. Na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambenih građevina iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi najviše 2 garaže, odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna ukupna bruto razvijena površina ne smije premašiti 70m2

Članak 86.

Smještaj vozila kod građevnih čestica namijenjenih izgradnji više stambenih građevina može se odrediti u okviru građevne čestice u skupnim garažama koje mogu biti više etažne, u skupnoj više etažnoj garaži na vlastitoj građevnoj čestici, ili na parkirališnim prostorima u skladu s posebnim propisom općine Žminj o prometu u mirovanju, kao i uobičajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta kod ovih građevina određuje se u članku 159. ovih Odredbi.

Članak 87. Kod građevina ostalih namjena način smještaja vozila određuje uz uvažavanje specifičnosti građevine i primjenu posebnog propisa općine Žminj o prometu u mirovanju, kao i uobičajenih pravila struke. Broj parkirališnih mjesta kod ovih građevina određuje se u članku 159. ovih Odredbi. Garaže koje se grade u okviru zajedničke građevne čestice mogu se graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice. Garaže za potrebe građevina iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i na vlastitoj građevnoj čestici.

Članak 88. Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,00 m, osim kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.



124

Septičke jame mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 1,0 m, osim kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Septičke jame mogu se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća. Septičke jame moraju biti vodonepropusne, zatvorene i odgovarajućeg kapaciteta, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

Članak 89.

Gradnja pomoćnih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih građevina ne može biti manja od 12,0 m, a u postojećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se minimalna udaljenost od 8,0 m.

Udaljenost gnojišta i gnojišnih ili septičkih jama od građevina za opskrbu vodom (cisterne, bunari i slično) ne smije biti manja od 15 metara. Položaj gnojišta ili septičkih jama mora biti nizvodno od građevina za opskrbu vodom. Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ove točke, u uvjetima interpolacije ili rekonstrukcije, na građevnim česticama gdje zbog oblika ili veličine čestice nije moguće izgradnju prilagoditi potrebnim uvjetima, udaljenosti mogu biti manje od propisanih, ali ne manje od 1/2 propisane udaljenosti.

Članak 90.

Dio građevinske čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kada se građevinska čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevinska se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika zgrade, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.

Članak 91.

Gradnja ograda i parterno uređenje Građevna čestica mora biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije.

Članak 92.

Oko građevne čestice, namijenjene izgradnji stambene građevine, osim višestambene, ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno transparentne metalne ograde. Kod ostalih građevina ograde se određuju uz uvažavanje specifičnosti građevine i okolne izgradnje, kao i uobičajenih pravila struke.

Članak 93. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10 metara - kod županijske ceste 8 metara - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metara

Članak 94.

Ograda se podiže prema ulici do najviše visine od 1,50 m, a na međi prema susjednim česticama najveće visine do 2,0 m.



125

Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice, trga. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 80 cm. Kod interpolacija u povijesnoj jezgri i u kontaktnoj zoni ili uz pojedinačna kulturna dobra prostornim planom užeg područja može se odrediti točna visina, kao i vrsta i oblik ograde. Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.

Članak 95.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,50 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,50 m, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 96. Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max. 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevinske čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevinske čestice minimalne širine 3,0 m.

Članak 97. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE, ODNOSNO

GRAĐEVINE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU I INFRASTRUKTURU Mjesto i način priključivanja građevine na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo ili trgovačko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade detaljnog plana uređenja užeg područja, odnosno izdavanja lokacijske dozvole.

Članak 98. Javna prometna površina (unutar granica građevinskog područja, na koju postoji neposredni prilaz s građevne čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju), mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađeni ili se izgrađuju stambene građevine i na koje te građevine imaju izravni pristup. Novoformirana ulica mora imati, u pravilu, kolnik širok najmanje 5,50 metara za dvije vozne trake, u koliko to propisima nije drugačije regulirano i pješačke trake širine minimalno 0,80 m s obje strane, odnosno 1,50 m ukoliko se nogostup izgrađuje s jedne strane. Ulica u već izgrađenim dijelovima građevinskih područja treba udovoljavati propisima (minimalnim) za osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa (vatrogasci, komunalni servisi, zdravstvena i policijska vozila i dr.). Izuzetno, uz kolnik "slijepe ulice" može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo na jednoj njenoj strani. Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje svih potrebnih elemenata tijela ceste ili ulice u datim uvjetima. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet. Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca, u pravilu od čvrstog materijala (kamena) visine do 80 cm. Iza ulične ograde ili zidića može se saditi i zaštitna ograda od zelenila, vodeći računa o preglednosti prometa na križanjima ulica.

Članak 99.

Kada javna cesta prolazi kroz ili pored građevinskog područja naselja udaljenost građevnog pravca građevine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste iznosi najmanje: • kod državne ceste 10 m, • kod županijske ceste 5 m, • kod lokalne ceste 5 m,



126

ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrđivanja posebnih mjera gradnje. Ako je postojeća udaljenost manja, treba stanje sanirati ukoliko je to tehnički izvedivo. Najmanja udaljenost građevnog pravca od vanjskog ruba ulične ograde - regulacijskog pravca odredjuje se: - za gospodarske građevine (s izvorima zagađenja i za gnojišta kada je ova vrsta objekata dozvoljena

da se gradi u građevinskom području) - 20 m, - za sve ostale građevine - 5 m odnosno 0 - 3 m ako se radi o rekonstrukciji građevina u već

izgrađenom dijelu građevinskog područja. Izuzetno, izgradnja garaže može se dozvoliti na regulacijskom pravcu, ako je građjevna čestica strma, a ne postoji mogućnost njene izgradnje u dubini, ali pod uvjetom da je prometnica na dijelu gdje se garaža gradi pregledna i da korištenjem garaže neće biti ugrožen javni promet. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da ne bude ugrožen promet na njoj. Kad se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj županijske ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice. Za neizgrađeni dio građevinskog područja koji se širi uzduž županijske ceste (ako je to nužno), mora biti osnovana sabirna ulica preko koje će biti omogućen izravni pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje uzduž ceste.

Članak 100.

Mjesto i način priključivanja građevine na mrežu javnih prometnica Kolni prilaz građevnoj čestici, namijenjenoj gradnji građevine, moguć je s bilo kojeg mjesta prilazne javne prometne površine uz koju se nalazi. Kolni prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno potpuno definiran: - elementima postojeće izgrađene prilazne javne prometne površine, - lokacijskom dozvolom za prilaznu javnu prometnu površinu, ili - prostornim planom užeg područja. Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima. Kolni prilaz građevnoj čestici ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana.

Članak 101. Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine min 3 m, na način da udaljenost građevne čestice od javne prometnice na koju se spaja javna uslužna prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, nije veća od 30 m i ukoliko se odredi prostornim planom užeg područja. Uzdužni nagib prilazne prometne površine ne smije biti veći od 12%. U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevinska čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja. U slučaju kada se prilaz katastarske čestice na javnu prometnu površinu ostvaruje preko privatnog puta, lokacijskom dozvolom se mora odrediti da je taj put sastavni dio jedinstvene građevinske čestice.

Članak 102. Kolni prilaz jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj gradnji građevine, s mreže javnih prometnica može se osigurati i javnim pješačkim prolazom kao javnom prometnom površinom, minimalne širine slobodnog profila 1,20 m i visine 3,00 m, ako se radi o gradnji interpolirane građevine, ili ako se radi o rekonstrukciji postojećih građevina, te ukoliko se to odredi prostornim planom užeg područja.

Članak 103.



127

U slučaju kada su između građevne čestice i javne prometne površine uređene odnosno planirane druge javne površine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni prilaz građevnoj čestici s javne prometnice može se omogućiti preko tih javnih površina u skladu s posebnim propisima ili odlukama općine Žminj.



128

Članak 104. Na državnu odnosno županijsku cestu nije dozvoljen direktan pristup građevinskih čestica neizgrađenog dijela građevinskog područja. Za njih je potrebno je osigurati posebnu prometnu površinu za pristup i sa nje pristup na državnu odnosno županijsku cestu.

Članak 105.

Komunalno opremanje građevina Stambene građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 106.

Ako se na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena zgrada se obvezatno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama. Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upuštati kanalizacijski sistem ili u propisane septičke jame.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 107.

Na području općine Žminj izvan naselja mogu se graditi građevine i poduzimati drugi zahvati u ovom Planu određenim građevinskim područjima: - stambeno-gospodarske namjene - poslovno-gospodarske namjene

Članak 108.

Na području općine Žminj izvan naselja mogu se graditi određene građevine i poduzimati drugi zahvati i izvan građevinskih područja definiranih ovim Planom. Izvan građevinskih područja, prema ovim odredbama, mogu se graditi sljedeće građevine i poduzimati drugi zahvati: - stambeno-gospodarske građevine unutar stancija - poljoprivredne građevine (tovilišta, farme, vinogradarsko - vinarski i voćarski pogoni, plastenici,

staklenici i slične građevine, kao i slični poljoprivredni kompleksi) u područjima planiranim kao ostala obradiva tla, te na katastarskim česticama čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u područjima planiranog ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta,

- građevine u području obradivih tala za znanstvena istraživanja, - građevine potrebne za gospodarenje šumom u planiranim područjima šuma gospodarske namjene, - prometne i infrastrukturne građevine na cjelokupnom području općine Žminj. Izvan građevinskih područja, prema ovim odredbama, mogu se uređivati slijedeća područja, uz primjenu građevnih zahvata, ali ne i izgradnje građevina visokogradnje: - eksploatacijska polja kamenoloma.

Članak 109. Uvjeti gradnje za građevine i druge zahvate iz članka 107. ovih odredbi određeni su poglavljem 3. "Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti" ovih odredbi. Uvjeti gradnje za građevine i druge zahvate iz članka 108. stavka 2. alineja 5. ovih odredbi određeni su poglavljem 5. "Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava" ovih odredbi.

Članak 110.

Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja lociraju se, projektiraju, izvode i koriste na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih građevina izvan građevinskog područja kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, naročito krajolika.



129

Članak 111. STANCIJE

Ovim Planom određene su tradicijske stancije, za koje nije određeno građevinsko područje. To su slijedeće stancije koje su simbolom određene na kartografskom prikazu broj 1.: Kaić, Maksi, Martinčok, Kadrijol, Zamudići i Dvorine. Na prostorima navedenih stancija moguća je izgradnje stambeno gospodarskih građevina za vlastite potrebe i za turizam na seoskim domaćinstvima. Izgradnja će biti moguća ukoliko se zadovolje slijedeći kriteriji: - područje izgradnje ne može biti veće od 1.000 do 2.000 m2/stanovniku (ovisno o morfologiji terena,

tipologiji naselja i veličini poljoprivrednih površina unutar izgrađene strukture postojeće izgradnje), - podnositelj prijave za izgradnju mora biti u posjedu poljoprivrednog kompleksa najmanje površine od

8.000 m2 za pretežito povrtlarski orijentirana domaćinstva, a 20.000 m2 za pretežito stočarski orijentirana domaćinstva,

- pored navedenog kompleksa, podnositelj prijave za izgradnju mora biti u posjedu minimalno 4 ha obradivih površina izvan samog kompleksa (po formuli 1 stočna jedinica/stanovniku x 4 člana domaćinstva x 1 ha), tj. najmanje 4 ha mješovitih poljoprivrednih površina (obradivog zemljišta, livada, pašnjaka) i to na području katastarskih općina Žminj i Krajcar Breg.

Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom), potrebno je minimalne prostorne normative za utvrđivanje samostalnog kompleksa utvrditi na slijedeći način: - najmanje 1000 m2 obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji), - najmanje 1 stočna jedinica + 1 ha zemljišta van samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i

kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelji) Stambene jedinice unutar predmetnih kompleksa izvan građevinskih područja, kao i smještajne jedinice agroturizma smatraju se pratećim građevinama te se ne mogu naknadno izdvajati iz predmetnih kompleksa.

Članak 112.

Unutar stancija iz stavka 1. članka 111. ovih odredbi mogu se izvršavati slijedeći zahvati: - rekonstrukcija postojećih stambenih građevina - interpolacija - izgradnja unutar postojeće građevne strukture stancije stambenih i građevina za

turizam na seoskom gospodarstvu - izgradnja građevina za turizam na seoskom gospodarstvu te - izgradnja pomoćnih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja

Članak 113.

Pod rekonstrukcijom postojećih stambenih građevina unutar stancija se podrazumijeva: - dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojećim građevinama stambene namjene, - dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojećim građevinama i sklopovima

gospodarske namjene, - dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih građevina (spremište, sanitarije, garaža,

drvarnica, kotlovnica, septička jama i cisterna), - promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili građevine (ili

dijela građevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor ili građevinu (ili dio građevine), u okviru postojećih gabarita,

- modernizacija i proširenje mreže postojećih građevina, uređaja i vodova infrastrukture. Pod interpolacijom unutar postojeće građevne strukture stancije se podrazumijeva izgradnja:

- građevine visokogradnje koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće i planirane građevine visokogradnje - ugrađena građevina,

- građevine visokogradnje koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće i planirane građevine visokogradnje - poluugrađena građevina.

Članak 114.

Postojeće stambene građevine unutar stancija mogu se rekonstruirati i/ili izgraditi uz sljedeće uvjete gradnje:

- izgrađenost građevne čestice - moguće je 30%-tno povećanje tlocrtne projekcije građevine osnovne namjene na građevnu česticu, ukoliko to ne premašuje limite određene ovim Planom (članci 48. i 49.),

- maksimalni broj nadzemnih etaža - u okviru postojećeg broja etaža, osim građevina s 1 nadzemnom etažom (P) kojima se može povećati broj nadzemnih etaža na najviše 2 (P+1),



130

- rekonstruirane građevine po gabaritu i izgledu moraju se uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih građevina. Udaljenost građevine prema susjednoj građevini koja na toj strani ima otvore mora biti najmanje 3 metra. Građevina se može graditi ili rekonstruirati na granici građevne čestice ako s te strane ta i susjedna građevina nemaju otvore. Građevina se može graditi i na regulacijskom pravcu.

Interpolacija poslovnih građevina namjena kojih je određena u člancima 56. i 57. ovih odredbi za provođenje mora poštivati odredbe iz stavka 1. ovog članka.

Članak 115.

Izgradnja poslovnih građevina namjena kojih je određena u Člancima 56. i 57. moguća je unutar stancija ukoliko zadovoljava granične uvjete građevnih čestica koje su određene tim člancima

Članak 116.

GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI U cilju omogućavanja kvalitetnije obrade zemljišta i proizvodnje poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, a uz istovremenu zaštitu poljoprivrednog zemljišta i stanovništva u naseljima, određuju se oblici, veličine i karakter poljoprivrednih gospodarskih građevina koje se mogu graditi na područjima poljoprivredne namjene, kao i neki elementi uvjeta njihove gradnje. Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi u Planom predviđenim područjima ostalih obradivih tala, te ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Građevine iz ovog članka, prema ovim odredbama, smatraju se pratećim građevinama te se naknadno ne mogu izdvajati iz poljoprivrednih kompleksa (zemljišnih čestica).

Članak 117.

Poljoprivredni kompleks može činiti jedna ili više katastarskih čestica koje predstavljaju prostorno-urbanističku cjelinu. Uvjeti gradnje poljoprivrednih gospodarskih građevina, određuju se temeljem ukupnih odredbi ovoga Plana, a uz prethodnu suglasnost općinskog Poglavarstva.

Članak 118.

Na poljoprivrednim površinama se mogu izgrađivati samo poljoprivredne gospodarske građevine. Poljoprivrednim gospodarskim građevinama se smatraju slijedeće građevine: - staklenici i plastenici; - Farme za uzgoj stoke: gospodarske građevine za uzgoj stoke i peradi (stočne farme) – tovilišta; - vinogradarsko-vinarski pogoni; - Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti: građevine za držanje alata i

strojeva, građevine za držanje poljoprivredne opreme; građevine za primarnu obradu i preradu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu.

Članak 119.

Staklenici i plastenici se mogu izgrađivati na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni slijedeći uvjeti: - da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja primarna

djelatnost, - da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veličine 1 ha ukupno (vlastito

poljoprivredno zemljište, zakup državnog zemljišta, zakup privatnog zemljišta) a zemljište se nalazi na području katastarskih općina Krajcar Breg i Žminj.

Članak 120.

Staklenicima i plastenicima, prema ovim odredbama, smatraju se građevine lagane montažno-demontažne konstrukcije, obložene staklenim ili plastičnim stijenama ili sličnim materijalom, maksimalne visine 4m, izgrađenosti čestice do 50%, koje mogu biti priključene na elektroenergetsku i vodovodnu mrežu, kao i ostale infrastrukturne medije. Za ove građevine nije potrebno formirati građevnu česticu. Plastenici do 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati na građevinskom i poljoprivrednom zemljištu. Plastenici iznad 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati samo na poljoprivrednom zemljištu.



131

Članak 121. Farme za uzgoj stoke: gospodarske građevine za uzgoj stoke i peradi (stočne farme) – tovilišta se mogu izgrađivati na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni slijedeći uvjeti: - da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja primarna

djelatnost, - da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veličine 10 ha ukupno (vlastito


Članak 122.

Tovilišta za stoku i perad s pratećim objektima mogu se graditi na zemljištu dovoljne površine za smještaj i funkcionairanje takvih objekata, koje nije pogodno za ratarsku i/ili vinogradarsku kulturu, a na udaljenosti od građevinskog područja, magistralne i regionalne ceste, propisanoj Prostornim planom općine, vodeći računa o mikroklimatskim uvjetima date lokacije te posebno o pravcu dominantnih vjetrova. Pratećim objektima tovilišta za stoku i perad smatraju se: • gnojnice, • stogovi, sjenici i silosi, • drugi objekti koji služe za skladištenje i čuvanje stočne hrane.

Članak 123.

Tovilišta stoke i peradi mogu se graditi samo na većim udaljenostima od navedenih u ovom pregledu:

Izuzetno, uz građevine na usamljenim izgrađenim česticama koje imaju status izdvojenih dijelova građevinskog područja, mogu se graditi tovilišta stoke i peradarnici pod uvjetom da su propisno udaljeni od drugih dijelova građevinskih područja. Udaljenost tovilišta stoke odnosno peradarnika ne može biti manja od 30 m od stambene građevine. Građevine iz stavka 1 i 2 ovog članka, bez obzira na ispunjavanje uvjeta na odredjenom zemljištu, neće se moći graditi, ako to zemljište nije pogodno za izgradnju u smislu faktora ograničenja naprijed navedenih za građevinska područja. Tovilišta i peradarnici se ne mogu graditi na manjoj udaljenosti od 500m od građevinskog područja naselja Žminj.

Članak 124. Uvjetima uredjenja prostora za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti: • za opskrbu vodom, • za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere • za zaštitu okoliša, • za prostor za boravak ljudi zaposlenih na tovilištu i • za sadnju zaštitnog drveća. Za gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), pored navedenih treba primjenjivati i kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio. Ovi objekti su ekološki daleko prihvatljiviji od naprijed navedenih tovilišta.

Članak 125. Vinogradarsko-vinarski pogoni se mogu izgrađivati na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni slijedeći uvjeti: - da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja

primarna djelatnost, - da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veličine 3 ha ukupno (vlastito


kom u d a lj e n o s t (m) Goveda Svinje Perad od građevinskog

područja od državne ceste od županijske i

lokalne ceste 30-350 100-750 2000-15000 200 100 50

preko 350 preko 750 preko 15000 500 200 100



132

Članak 126.

Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti: građevine za držanje alata i strojeva, građevine za držanje poljoprivredne opreme i građevine za primarnu obradu i preradu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu se mogu izgrađivati na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni slijedeći uvjeti: - da je podnositelju zahtjeva za izgradnju poljoprivredne građevine poljoprivredna proizvodnja

primarna djelatnost, - da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veličine 3 ha ukupno (vlastito


Članak 127.

Gospodarske zgrade za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti smještaju se na udaljenosti od najmanje 100 m od građevinskog područja naselja. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj ratarskoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.

Članak 128. Površina i raspored građevina iz članka 121., 125. i 126. utvrđuju se u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Granične vrijednosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevine iz stavka 1. ovog članka sukladne su odredbama članka 61. ovih odredbi. Izuzetno, visina građevina može biti i veća od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki tehnološki proces uvjetuje (silos i sl.).

Članak 129.

Oblikovanje građevina iz članka 121., 125. i 126. mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naročito: - tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora

pratiti smjer dužeg dijela građevine; - krov mora biti dvostrešan, s eventualno zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 220; - temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm

od završne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena. Obvezatno je oblikovanje vanjskog prostora građevina na način da se predvidi ozelenjivanje prostora oko građevina i sadnja zaštitnog drveća prema stambenim naseljima i javnim cestama.

Članak 130. Izgradnja građevina iz članka 121., 125. i 126. moguća je jedino u slučaju da je omogućeno priključivanje posjeda na javnu prometnu mrežu kao i opremanje potrebnom komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, sabiranje i odvodnja i otpadnih voda, električna energija, odlaganje otpada i sl.) uz suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih javnih poduzeća i službi (vodoprivreda, sanitarna, promet i sl.).

Članak 131. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za građevine iz članka 121., 125. i 126. ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 132. Na poljoprivrednim površinama se ne mogu izgrađivati manje gospodarske građevine (do 45 m2) za držanje alata i strojeva, odnosno poljoprivredne opreme neovisno o veličini posjeda. Na poljoprivrednim površinama ne može se organizirati niti provoditi višemjesečno deponiranje kamp prikolica. Deponiranja kamp prikolica, drugih objekata i naprava za smještaj u kampu ili druge kamp opreme, mogu se locirati isključivo unutar građevinskih područja zona, a u skladu sa prostornim planovima užeg područja (detaljni plan uređenja).



133

Članak 133.

GRAĐEVINE ZA ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA Ovim planom utvrđuju se slijedeće lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina: Broj Naziv

eksploatacijskog polja Naselje Mineralna sirovina

1. Gradišće Gradišće tehničko - građevinski kamen 2. Križanci Križanci tehničko - građevinski kamen 3. Sabljica Jurići tehničko - građevinski kamen 4. Vodnji dol Rudani tehničko - građevinski kamen

Ovim Planom se zadržava eksploatacijsko polje Križanci u granicama postojeće eksploatacije, a za planirano eksploatacijsko polje Vodnji dol određuje se maksimalna godišnja eksploatacija od 5.000 m3.

Članak 134.

Ovim Planom se regulira eksploatacija mineralnih sirovina slijedeći navedene opće uvjete: - metode eksploatacija moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu; - ovim se Planom ne predviđa mogućnost korištenja tzv. pozajmišta materijala pri gradnji prometnica; - bez obzira na način eksploatacije, postojeća se polja ne smiju širiti na udaljenost manju od 500 m od

utvrđenih granica građevinskih područja naselja i turističkih zona. - rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o

rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti.

- sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Sanacija područja može se provesti kao krajobrazno oplemenjivanje ili kao prenamjena za drugu gospodarsku djelatnost.

- skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.

Članak 135.

OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se ugostiteljski sadržaji do bruto površine 300 m2, trgovački sadržaji do 100 m2 i sanitarni objekti. Uvjeti izgradnje su određeni slijedećim: - maksimalni broj etaža je 1, - maksimalna visina vijenca iznosi 4 m, - kosi krov nagiba do 22o. Izvan građevinskog područja moguća je i izgradnja kapelica najveće tlocrtne površine 40 m2.

Članak 136.

Izvan građevinskog područja omogućuje se smještaj infrastrukturnih građevina (prometne i komunalne infrastrukture). Vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, te građevine u svrhu lova (lovačke kuće, čeke i sl.) i gospodarenja šumama (lugarnice, spremišta drva, pilane i sl.) mogu se izgrađivati izvan građevinskih područja prema posebnim propisima.

Članak 137.

POSTOJEĆA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA: Pojedinačne stambene i gospodarske građevine, što se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i mogu se izuzetno adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, ali samo sukladno namjeni građevine iz dozvole ili rješenja. Opseg i mogućnost radova (izgradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, adaptacija i sl.) na građevnim česticama iz stavka 1. ovog članka sukladan je odredbama za provođenje ovoga Prostornog plana koje se odnose na prostor unutar građevinskog područja naselja s time da se površina tih čestica ne može povećati.



134

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 138. Pod gospodarskim djelatnostima se podrazumijevaju slijedeće djelatnosti: - proizvodna, zanatska, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne

otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju i - poslovna i trgovačka Smještaj djelatnosti iz prethodnog stavka omogućen je: - unutar građevinskih područja naselja i - unutar izdvojenih građevinskih područja gospodarskih namjena U područjima izdvojenih građevinskih područja gospodarske namjene gradit će se građevine čija se namjena određuje sukladno namjeni područja u kojem se nalaze. U građevinskim područjima gospodarske namjene, građevine mogu biti namijenjene samo obavljanju gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji te zone.

3.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA POSLOVNO-GOSPODARSKIH ZONA

Članak 139. Gospodarske zone određene ovim planom mogu sadržavati građevine samo onih namjena koje su određene u člancima 56. i 59. ovih odredbi za provođenje. Izgradnja u ovim zonama izvodi se isključivo na temelju urbanističkog plana uređenja, odnosno detaljnih planova uređenja.

Članak 140.

Granični uvjeti za smještaj i izgradnju gospodarskih građevina koje je moguće izgrađivati unutar gospodarskih zona isti su onima određenim u člancima 56. i 59. ovih provedenih odredbi.

Članak 141.

Unutar građevinskog područja stambeno-poslovne zone Karlov Vrt mogu se izgrađivati stambene građevine sukladno uvjetima iz članaka 48. - 52. kao i poslovne građevine sukladno uvjetima iz članaka 56. i 59. ovih Odredbi za provođenje.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 142.

Na području općine Žminj ne planiraju se posebna područja za razvoj društvenih djelatnosti i gradnju građevina javne i društvene namjene. Sve građevine javne i društvene namjene mogu se graditi isključivo unutar građevinskih područja naselja Žminj. Stoga su i uvjeti smještaja društvenih djelatnosti i gradnje građevina javne i društvene namjene dati u članku 55. ovih odredbi.

Članak 143. Smještaj građevina društvenih djelatnosti omogućen je unutar građevinskih područja naselja. Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za: - odgoj i obrazovanje - zdravstvo i socijalnu skrb - kulturne i društvene organizacije - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.) - sporta i rekreacije - vjerski sadržaji.



135

Članak 144. Za izgradnju građevina iz članka 143. koriste se slijedećih orijentacijski normativi: za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m2 po stanovniku za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2 po stanovniku za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima Navedeni normativi određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, no ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, površina pratećih sadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 145. Površina građevinske čestice građevina društvenih djelatnosti utvrđuje se shodno potrebama te građevine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine, a određuje se za svaku pojedinačnu građevinu, a temeljem utvrđene lokacijske dozvole. Površina građevne čestice građevine predškolske ustanove iznosi najmanje 35 m2 po djetetu, ako je građevina jednoetažna, odnosno najmanje 25 m2 po djetetu, ako je građevina dvoetažna. Površina građevne čestice školske građevine (školska zgrada, prostor za odmor i rekreaciju, vanjski športski tereni, zelene površine i drugo), određena je normativom od 20 do 40 m2 po učeniku.

Članak 146. Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine. Na građevinskoj čestici namijenjenoj za građevine društvenih djelatnosti, odnosno na javnoj prometnoj površini uz tu česticu potrebno je osigurati broj parkirališnih mjesta prema normativima iz članka 159. ovih Odredbi.

5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA I POVRŠINA

ZA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Članak 147. Ovim Planom utvrđene su trase, koridori i građevine prometnih, telekomunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava. Gradnja infrastrukturnih sustava utvrđenih ovim Planom provodit će se temeljem ovih odredbi i odredbi prostornih planova užih područja, u skladu s razvojnim planovima općine Žminj i nadležnih trgovačkih društava. Mjesto i način opremanja zemljišta prometnom i komunalnom infrastrukturnom mrežom prikazani su odgovarajućim grafičkim prikazima grafičkog dijela Plana koji utvrđuju uvjete gradnje infrastrukturne mreže, a opisani su i u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela. Elementi infrastrukturnih sustava utvrđeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se njihova mikro lokacija odrediti donošenjem prostornog plana užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom. Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se stručnim podlogama za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno idejnim rješenjima (projektima) vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 148. Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe općine Žminj na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih će se izdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti



136

od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu mreže razine koju ovaj Plan ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila tehničke prakse.

5.1. PROMET Članak 149.

Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području Općine kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i koridorima rezervacije prostora planiranim ovim Planom. Ovim Planom definiran je prometni sustav koji se sastoji od: - cestovnog, - željezničkog i - telekomunikacijskog.

Članak 150. CESTOVNI PROMET

Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrđenom rješenju cestovne mreže. Plan sadrži mrežu državnih i županijskih javnih cesta, kao i ostalih nerazvrstanih cesta. Ovim se Planom, izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja, određuju koridori rezervacije prostora županijskih cesta te ostalih nerazvrstanih cesta. Unutar tako utvrđenih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje, niti građevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže.

Članak 151.

Širine koridora zaštite prostora javnih cesta Planom se utvrđuju prema tablici: Javne ceste Širine koridora u metrima u naselju izvan naselja Državne ceste 70m 100m Županijske ceste 40m 70m Lokalne i nerazvrstane ceste 10m 20m

U izgrađenim dijelovima građevinskih područja koridor rezervacije prostora određuje se lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja, te u slučaju da su u njemu već izgrađene postojeće građevine, može biti i manji od navedenih vrijednosti u stavku 1. ovog članka. Održavanje postojećih cesta provodit će se temeljem posebnih propisa o cestama.

Članak 152. Širina zaštitnog pojasa javnih cesta i režim njihovog uređivanja određeni su Zakonom o javnim cestama i ostalim odgovarajućim propisima. Način i uvjeti uređivanja ostalih-nerazvrstanih cesta određuje se temeljem posebne općinske odluke o cestama koje su u nadležnosti općine Žminj.

Članak 153.

Ako se na postojećim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgrađenim građevinskim područjima, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojeće izgradnje, već položene mreže infrastrukture ili sl., profil prometnice može biti i uži od profila određenih u ovim Odredbama za provođenje odnosno posebnom općinskom odlukom o prometnicama na području općine Žminj.

Članak 154. Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 5,5 metara (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina. Samo jedna vozna traka može se izgrađivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.



137

Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu. Najmanja širina nogostupa, kada je obostrano uz prometnicu, je 0,8 m, a za jednostrani nogostup 1,5 m. Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama.

Članak 155. Prostornim planom užeg područja, odnosno lokacijskom dozvolom, prometnica mora biti prostorno definirana najmanje elementima osovine i križanja, poprečnim profilima i okvirnom niveletom.

Članak 156.

Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se proteže uz državnu ili županijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadležne za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 157.

Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 158. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 159. Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom Planom određivat će se posebnom odlukom općine Žminj o prometu u mirovanju, uz osnovno načelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na građevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (građevna) dozvola. Prilikom gradnje građevine stambene namjene parkirališna mjesta na vlastitoj građevnoj čestici moraju se smjestiti u pojasu između građevnog i regulacijskog pravca. Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m, a izrađena su od asfalta, travnih ploča ili granitnih kocki. Max. uzdužni i poprečni nagib parkirališta je 5,0%. Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite povijesne jezgre naselja Žminj može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenoj namjeni-djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici: namjena-djelatnost potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta 1. Proizvodna 0,45 na 1 zaposlenika 2. Poslovna-uredi, banka, pošta i sl. 20 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine 3. Poslovna-trgovina 3 na do 50 m2 bruto površine prostora/građevine 7 na 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine 40 na do 1000 m2 bruto površine prostora/građevine 4. Poslovna-usluge 40 na do 1000 m2 bruto površine građevine 5. Turistička-hotel, motel, pansion i sl. 30 na 1000 m2 bruto površine građevine 6. Ugostiteljska 3 na do 30 m2 bruto površine građevine 7 na 30 - 50 m2 bruto površine građevine 40 na 1000 m2 bruto površine građevine 7. Športska 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika



138

8. Javna-višenamjenska dvorana 0,15 na 1 posjetitelja (1 bus parking / 100 posjetitelja) 9. Javna-predškolska i školska 2 na 1 zaposlenika 10. Javna-zdravstvena, socijalna 20 na do 1000 m2 bruto površ. građev. 11. Javna-vjerska 0,10 na 1 korisnika 12. Stambena 1 na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta je potrebno predvidjeti na čestici ili u sklopu zelenog pojasa ispred čestice.

Članak 160. Ovim planom se predviđa korištenje mjesnih ulica i javnih cesta za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima sukladno posebnoj općinskoj Odluci, potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

Članak 161. ŽELJEZNIČKI PROMET

Danas se pruga Državna granica – Pula koristi za teretni i putnički promet i nalazi se u sustavu “Hrvatskih željeznica”. Prema željezničkim klasifikacijama spada u red pruga "ostale pruge I reda" Pruga je nelektrificirana i spada u rang brdskih pruga, glede konfiguracije terena kojim prolazi. Što se tiče nosivosti osposobljena je za C4 kategoriju (osovinski pritisak od 20 t i 8 t/m) i prosječnu brzinu od 70 km/h, odnosno 60 km/h. Na pruzi koja prolazi područjem općine Žminj postoji 2 stajališta (Krajcar Breg i Prkačini-Paladnjaki) i dva cestovna prijelaza u naseljima Pifari i Krajcar Breg. Županijskim prostornim planom određeni su željeznički infrastrukturni koridori: za državnu željeznicu - željeznica I reda 6/11 m postojeća; 200 m planirana (jedno/dvokolosječna); ostale željeznice - 6/11 postojeće; 200 m planirane (jednokolosječne); turističke željeznice - 100 m planirane (jednokolosječne - uskotračne).

Članak 162.

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV Organizaciju poštanske mreže na području Općine Žminj čini postojeći poštanski centar - dostavni poštanski ured 52341 u Žminju u kojem je danas koncentriran cjelokupni poštanski promet na području Općine Žminj. Za prostor pojedinog poštanskog ureda potrebno je osigurati površinu veličine 35m2, s odgovarajućim cestovnim prilazom. Mreža telekomunikacija na području općine Žminj planirana je da omogući dovoljan broj telefonskih priključaka. U tom smislu planira se povećanje kapaciteta odnosno dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i maksimalan broj spojnih veza. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica u pravilu izvan kolnika.

Članak 163. Gradnja građevina ili postavljanje samostojećih ormara aktivnih elemenata nepokretne TK mreže moguća je unutar građevinskog područja naselja. Oblik građevine i samostojećih ormara TK mreže potrebno je oblikom uklopiti u ambijent naselja.

Članak 164.

Antenski sustavi baznih postaja pokretnih TK mreža (antenski stupovi i prostor za opremu) u pravilu se grade van građevinskih područja naselja na izdvojenim lokacijama s osiguranim kolnim pristupom. Izuzetno, antenski sustavi baznih postaja mogu se graditi i unutar građevinskih područja naselja uz uvjet da ne ugrožavaju sigurnost ljudi i okolnih objekata. Isti se ne mogu postavljati u neposrednoj blizini (užoj i široj zaštitnoj zoni) građevina ili kompleksa zaštićene kulturne baštine. Po mogućnosti antenske sustave baznih postaja unutar građevinskih područja potrebno je instalirati na postojeće građevinske objekte. Gradnja antenskih sustava baznih postaja unutar građevinskih područja veličinom i oblikom ne smije narušiti vizure naselja.



139

Kod detaljnog utvrđivanja lokacija za nove antenske stupove utvrđuje se princip da se na jedan antenski stup koji se utvrđuje planom postavlja više korisnika-koncesionara GSM komunikacija. Taj princip se utvrđuje zbog smanjivanja potencijalnih vizualnih zagađenja većim brojem antenskih stupova u zaštićenom krajobrazu. Antenski prijemnici iz stavka 1. ovog članka, neovisno o visini, ne mogu se postavljati u užoj i široj zoni zaštite kulturnih dobara, odnosno zonama zaštite krajolika, ekspozicije kulturnih dobara i ostalih zona zaštite prirodnih i kulturnih dobara utvrđenih ovim Planom.

Članak 165. Zaštitni koridor postojećih i novih kabelskih sustava iznosi 1m u kojem treba izbjegavati gradnju drugih objekata. U slučaju potrebe gradnje drugih objekata, te ekonomske opravdanosti, postojeće trase TK kabela moguće je premještati. Za buduće trase TK kabela nije potrebna rezervacija koridora, već će se njihova gradnja prilagođavati postojećoj i planiranoj izgrađenosti. Svi objekti, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu TK mrežu te opremaju telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni.

5.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Članak 166.

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV Širina zaštitnog koridora za električne vodove u odnosu na os trase je slijedeća:

Naponska razina (kV)

širina koridora (m)

400 ±50 220 ±40 110 ±30 35 ±20

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina naponske razine 10(20) kV kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predviđenih ovim planom potrebno je pridržavati se slijedećih odredbi: - sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviđena za 20 kV napon - sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa

transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV. - kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati će kod prijelaza na pogon s

20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom. - određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za

prelazak na pogon s 20 kV naponom trebati će se zamijeniti novim 20 kV kabelima. - kako su ovim planom lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase 10(20) kV mreže određene

tek približno, kod izrade detaljnih planova uređenja određenih zona obuhvaćenih ovim planom, moguća su određena odstupanja u pogledu određivanja konkretne trase 10(20) kV mreže te lokacije i potrebnog broja TS 10(20)/0,4 kV.

- prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih mreža svih naponskih razina ( 110 kV, 35 kV i 10(20) kV ) obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative ( zaštitni koridori i sl. ).

Članak 167.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme. Zakon o gradnji NN52/99 čl.56 predviđa samo ishodovanje lokacijske dozvole za ugradnju spremnika do 5 m3 koji se najčešće primjenjuju kod obiteljskih kuća. Kada trasa plinovoda prati prometnice, minimalne udaljenosti su: - za magistralne ceste – 15 m od ruba cestovnog pojasa, - za regionalne i lokalne ceste – 5 m od vanjskog ruba cestovnog pojasa, - za željezničke pruge – 20 m od granice pružnog pojasa.



140

Nadalje u Prostornom planu treba predvidjeti slobodan koridor od 18 m (6 m sa jedne strane plinovoda i 12 m sa druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu. Kod izgradnje MRS-a dovoljno je predvidjeti površinu od 150 m2 za MRS-e većih kapaciteta, odnosno 100 m2 za MRS-e manjih kapaciteta, a minimalne udaljenosti MRS-a kapaciteta do 30.000 m3/h su: - za magistralne ceste – 20 m, - za regionalne i lokalne ceste – 10 m. - za ostale ceste – 6 m, - za šetališta i parkirališta – 10 m.

Članak 168. VODOOPSKRBNI SUSTAV

Za daljnje poboljšanje vodoopskrbe općine Žminj ovim planom se predviđa rekonstrukcija dijelova mreže, izgradnja nove mreže, proširenje postojećih vodospreme i izgradnja novih. Ovim planom se omogućuje i korištenje pitke vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina, i to kako iz sustava "Istarskog vodovoda" tako i iz ostalih izvora, prema lokalnim uvjetima. Navedeno će se graditi prema godišnjim planovima i srednjoročnim planovima izgradnje objekata i uređaja infrastrukture, a na osnovu potreba i procjena prioriteta.

Članak 169. Pod rekonstrukcijom dijelova mreže ovim Planom se podrazumijeva rekonstrukcija postojećih cjevovoda većim profilom, čime bi se uklonila postojeća uska grla u distribucijskom sustavu općine. Rekonstrukcije postojeće mreže u staroj jezgri vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema općinskom planu izgradnje infrastrukture. Ostale rekonstrukcije koje nisu vezane za ostale infrastrukture izvoditi će se prema planu „Istarskog vodovoda“.

Članak 170. Pod izgradnjom nove mreže ovim Planom se podrazumijeva poduzimanje slijedećih aktivnosti: - povezati vodoopskrbnom mrežom Žagriće i Žavore; - povezati vodoopskrbnom mrežom Gradišće i Gržine; - povezati vodoopskrbnom mrežom Juriće i Šoštare; - rješiti problem niskog pritiska u Jurićima; - dograditi vodospremu Sv.Jura za 1000 m3; - povezati vodoopskrbnom mrežom stancije Zece i Maksi Izgradnja se planira uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar naselja kao i potrebni profili biti će riješeni glavnim projektom pojedinih ogranaka. Kako se poboljšalo stanje vodoopskrbe, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih ogranaka i vodospreme prema potrebama i planovima „Istarskog vodovoda“. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnoj izloženosti).

Članak 171. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Radi definiranja koncepcije i sustava odvodnje potrebno je izraditi odgovarajuće planske i studijske dokumente. U skladu s time, u izradi je Studija odvodnje istarske županije, za koju su investitor Hrvatske vode, VGO Rijeka. Definitivni odabir lokacija, stupnjeva obrade i ostalih elemenata moći će se za naselja u sklopu općine Žminj dati tek po završetku navedene studije. Eventualna odstupanja između prostornog plana županije i rješenja koja će se dati studijom trebati će usuglasiti. Po završetku predmetne studije i usklađenja sa prostornim planom županije, moguće je prići izradi dokumentacije višeg stupnja razrade, kao podlozi za početak realizacije i gradnje odvodnje pojedinog naselja.



141

Članak 172. Planirani sustav odvodnje na području općine Žminj bi u svakom naselju, bio razdjelnog tipa. To znači da se prikupljene sanitarne vode obrađuju zasebnim sistemom, a oborinske vode se rješavaju također zasebno. Sukladno Prostornom planu Istarske županije ovim Planom predviđena gradnja uređaja sa biološkim stupnjem obrade u naseljima – Žminj (2 uređaja), Gržini, Cere, Benčići, Klimni, Rudani, Domijanići, Laginji, Krculi, Jurići, Pamići, Križanci, Orbanići, Debeljuhi/Kršanci, Modrušani, Tomišići, Mužini.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE

Članak 173. Na području općine Žminj zastupljene i u prijedlogu zaštite su slijedeće kategorije zaštite prirode:

- posebni rezervat – botanički rezervat - područje između Žminja, Tomišića, Benčića, Markoča, Klimana, Oriha, Peteha, Rojnića, Fola, Pustijanaca

- spomenik prirode - geomorfološki: jama Feštinska fantazija - zaštićeni krajolik - Limska draga te šire područje između Lindara i Žminja

Navedeni zaštićeni ili predloženi objekti za zaštitu prirode označeni su na kartografskom prikazu broj 3.1.

Članak 174.

Za sva područja prirodne baštine utvrđena ovim Planom, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim slijedećim sadržajem: - utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora - utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje - prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena Do donošenja planova područja posebnih obilježja, odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim Planom ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (turističke, prometne, energetske i dr.) Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja zaštite. Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, a na osnovi obuhvata predloženim ovim Planom.

Članak 175. Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 30/94; 72/94 i 162/03), odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. U prostorne planove užeg područja ugrađuju se utvrđene mjere zaštite. U postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola za zahvate u prostoru u dijelovima prirode obuhvaćenim Planom, kao i lokacijskih (građevnih) dozvola za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati građevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru.



142

6.2. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA Članak 176.

U ovom Planu su prikazana nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podjeljena na: registrirana (R) i evidentirana (E). Potrebno je naglasiti da još uvijek postoje neistražena područja, te se stoga mora računati na mogućnost dodatnih saznanja i otkrića novih kulturnih dobara. Prostornim planom su nepokretna kulturna dobra razlučena u nekoliko vrsta: • arheološke zone i lokaliteti • povijesne graditeljske cjeline, • povijesni graditeljski sklop, • povijesne civilne i sakralne građevine, • Županijski prostorni plan razlikuje još jednu dodatnu kategoriju a to je etnozona.

Članak 177. Ovim planom su potvrđene Prostornim planom Istarske županije utvrđena područja, kompleksi i objekti nacionalne i županijske razine značaja. Kao arheološka zona nacionalne i županijske razine značaja označena je zona šireg područja oko naselja Žminj koja je označena na Kartografskom prikazu broj 3.1. Na kartografskom prikazu 3.1. označeni su i slijedeći arheološki lokaliteti: Redni broj


1 Gradina kod Kanfanara prapovijest gradinsko naselje PR 2 Pištine (Cerniza) prapovijest nekropola PR 3 Kortine prapovijest gradinsko naselje PR 4 Žminj prapovijest gradinsko naselje PR 5 Žminjsko Gradišće prapovijest gradinsko naselje PR 6 Čikovac prapovijest gradinsko naselje PR 7 Gromača prapovijest tumul PR 8 Kortine antika fragmenti keramike E 9 starohrvatska nekropola kod

osnovne škole srednji vijek nekropola E

10 Babina brajda srednji vijek starohrvatska nekropola PR

Članak 178. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama i u zonama i područjima lokaliteta iz prethodnog članka potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete uređenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodnu dozvolu za izdavanje građevne dozvole. U područjima kojim se ovim Planom, predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama nadležne konzervatorske službe s time da u slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije.

Članak 179.

Povijesnu graditeljsku cjelinu – polu urbanog naselja čini stara jezgra naselja Žminj koja je u svojoj cjelini registrirana kao spomenik kulture. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije (propisat će se posebnim smjernicama).

Članak 180. Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Žminja s pripadajućim gradskim bedemima, kulama i ložama.



143

Sustavi fortifikacija nacionalnog i županijskog značaja moraju se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako je istraženi materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije). Također, navedene smjernice za prostorno uređenje fortifikacija odnose se na i dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podražavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija.

Članak 181.

Povijesnim graditeljskim sklopom smatraju se prostori vrijednih stancija za koje nije utvrđeno građevinsko područje izdvojenog dijela naselja: Kaić, Maksi, Martinčok, Kadrijol, Zamudići i Dvorine. Kao povijesni graditeljski sklop evidentirane su i slijedeće stancije za koje je određeno građevinsko područje izdvojenog dijea naslja: Milotić – Stancija Retti, Guzini – stancija Blašković, Stancija Žufić, Čubani i Badnjevari. Povijesni graditeljski sklop stancije koji je evidentiran mora se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi tog sklopa mogu se rekonstruirati metodom revitalizacije, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi graditeljskog sklopa. Izgradnja novih građevina u neizgrađenim dijelovima graditeljskog sklopa moguće je realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar stancije, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela stancije s poljoprivrednim površinama u neposrednom kontaktu sa stancijom.

Članak 182.

Ovim planom kao povijesne civilne i sakralne građevine su označene Kompleks župne crkve Sv. Mihovila u Žminju s fortifikacijom registrirano je kulturno dobro i to kao pojedinačni sakralni i civilni kompleks nacionalne i županijske razine značaja. Na kartografskom prikazu 3.1 prikazane su slijedeće povijesne civilne i sakralne građevine: Redni broj


11 Sveti Matej srednji vijek sakralna arhitektura PR 12 Sveto Trojstvo srednji vijek sakralna arhitektura R 13 Sveti Antun srednji vijek sakralna arhitektura R 14 Sveta Foška srednji vijek sakralna arhitektura PR 15 Sveta Marija od mora

kod Modrušana srednji vijek sakralna arhitektura PR

Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra.

Članak 183.

Ovim planom je potvrđena Prostornim planom Istarske županije utvrđena etno zona nacionalne i županijske razine značaja koja obuhvaća šire područje općine Žminj.



144

Unutar prostora etno zona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja.

Članak 184.

Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti najbližu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Pula).

6.3. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

Članak 185. Prostornim planom uređenja općine Žminj određena su područja posebnih ograničenja u korištenju: - zaštitne zone vodocrpilišta - zaštita prirodnih predjela - poljoprivredno zemljište - i šume i šumsko zemljište

Članak 186.

Ovim planom naznačene su zaštitne zone vodocrpilišta "Rakonek" u dolini Raše. Sukladno posebnom propisu (Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 55/02) potrebno je ograničiti korištenje užeg i šireg područja vodocrpilišta, te se za zahvate u prostoru u II. i III. vodozaštitnoj zoni propisuju slijedeća ograničenja u korištenju prostora: - II. vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim II. vodozaštitinim

zonama izvorišta utvrđuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata van naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima

- III. vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim III. vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata van građevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima.

Članak 187.

Zaštita područja koja su Planom određena kao poljoprivredne površine, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog Plana i ostalim odgovarajućim propisima. Ovim planom se ograničava korištenje poljoprivrednih površina u svrhu građenja. Odredbama ovog plana na poljoprivrednim površinama je omogućena gradnja samo građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (sukladno člancima 121., 125. i 126. ovih Odredbi), a zabranjena gradnja pomoćnih gospodarskih građevina do 45m2, te organizacija i deponiranje kamp prikolica.

Članak 188.

Zaštita područja koja su Planom određena kao šume, te i ostalih šuma i šumskog zemljišta, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o šumama, odredbama ovog Plana i ostalim odgovarajućim propisima.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 189.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom općine Žminj podrazumijeva: - donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada, - edukaciju stanovništva, - uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, - skupljanje baterija i starih lijekova,



145

- kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u ugostiteljskim objektima i na tržnici,

- izdvajanje auto-guma, - uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada, - odlaganje ostatnog otpada, - odlaganje tehnološkog otpada (kućanski aparati, uređaji, računala i sl.) - saniranje svih nelegalnih smetlišta na području općine Žminj.

Članak 190. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom općine Žminj, smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada "Lokva Vidotto" na području susjedne jedinice lokalne samouprave, Grad Rovinj. Na području obuhvata Plana ne smiju se otvarati druga odlagališta otpada. Na području obuhvata plana, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, kao i unutar građevinskih područja drugih namjena na pojedinim katastarskim česticama može se organizirati povremeno sakupljanje krupnog otpada do trenutka odvoza na odlagalište iz stavka 1. ovog članka. U svrhu sanacije terena unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, kao i unutar građevinskih područja drugih namjena, u skladu s posebnom odlukom Općine pojedine vrtače ili depresije se mogu koristiti kao deponije građevinskog materijala do trenutka cjelokupne sanacije, a na temelju projekta sanacije terena.

Članak 191. Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naročito: Zakon o otpadu (NN 34/95) Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95 i 70/97). U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 192. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od buke i posebnu zaštitu, kao i mjere za unapređenje stanja na područjima naročito ugroženog područja. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 193. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stava 1. ovoga članka.

Članak 194. Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice (prvenstveno kemijske čistionice i dr.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih zgrada najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.

Članak 195. Otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda ili upuštati u nepropusne septičke jame koje se kontrolirano prazne.



146

Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.

Članak 196. U cilju zaštite voda potrebno je provoditi cjelovitu briga o podzemnim i nadzemnim vodama.

Podzemne vode štite se radi osiguranja potrebnih količina vode za piće na način da se:

- sustavno prati kakvoća vode na slivnom području, - uređuju postojeća i planirana vodocrpilišta, - uređuju evidentirani vodotoci, odnosno povremeni bujični tokovi, - određuju prostori za skladištenje opasnih i otpadnih tvari i saniraju postojeća odlagališta otpada, - izgrađuju sustavi za prikupljanje, pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda, - povezuju vodoopskrbni sustavi u cjeloviti regionalni sustav.

Članak 197.

Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke, odnosno povremene bujične tokove treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. U vodotoke odnosno povremene se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Članak 198. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajolika ili ekološka ravnoteža. Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na snagu ovog Plana. Izuzetno od stava 2. ovog članka, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukture predviđene ovim planom i planovima višeg reda. Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti.

Članak 199. Režim uređenja i korištenja zemljišta u vodozaštitnom području izvorišta uključujući zone sanitarne zaštite, način i uvjete korištenja zemljišta unutar svake od tri zone sanitarne zaštite, te zone sanitarne zaštite građevina i uređaja vodoopskrbnog sistema na području ovog Plana provodi se na temelju Odluke o zonama sanitarne zaštite.

Članak 200. Lokacijskim dozvolama/uvjetima za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, a naročito: - Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93); Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 34/94);

Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 55/96) – potrebno je prilikom izrade detaljnijih planova predvidjeti hidrantsku mrežu u naseljima; Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (nn 35/94); Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99),

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95); Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99); Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98); Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina (NN 55/96);



147

- Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93), - Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99); Pravilnik o objektima koji po svojoj veličini i namjeni ne

predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i njihovu okolinu (NN 24/87), - Zakon o zaštiti od buke (NN 17/90, 26/93 i 20/03); Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u

sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90), - Zakon o vodama (NN 107/95); Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (NN 28/96), - Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99); Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04), - Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95), - Zakon o otpadu (NN 178/04), - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95.,70/97.,128/99.,57/00.,129/00.,59/01.,26/03.–

pročišćeni tekst, 82/04. i 178/04) U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 201. Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih odgovarajućih odluka općine Žminj. Način i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit će tijela općine Žminj, a zavisit će o prioritetima koji će se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, te vrstama i karakteristikama zahvata u prostoru. Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata ovog Plana određuje se “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru”.

Članak 202. Na cjelokupnom području obuhvata Plana, osim područja za koja je uvjetovana izrada prostornih planova užeg područja (urbanističkog plana uređenja i detaljnih planova uređenja), Plan će se provoditi izdavanjem lokacijskih (građevnih) dozvola (lokacijskih uvjeta) prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima. Za zahvate u prostoru u područjima za koja je, prema odredbama ovog Plana i odredbama važećeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Žminj, obavezno donošenje prostornog plana užeg područja, ne mogu se izdavati lokacijske (građevne) dozvole do donošenja tih prostornih planova, osim za rekonstrukciju postojećih građevina, te za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnih površina i infrastrukturnih vodova. Iznimno se lokacijske (građevne) dozvole mogu izdavati i za interpolaciju građevina, ukoliko se to omogući ovim Planom i prostornim planovima užih područja. Za zahvate u prostoru za koje se temeljem posebnih propisa ne izdaje lokacijska dozvola, a izdaje se građevna dozvola, Plan će se provoditi izdavanjem građevnih dozvola, prema postupku iz zakona i ostalih propisa.

Članak 203. Neposredno na temelju ovog Plana uvjeti gradnje određuju se za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju, ali isključivo za cestovne i elektroenergetske građevine. Za ostale građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju urbanistički uvjeti gradnje određuju se prostornim planovima užeg područja, u skladu s odredbama ovog Plana i prostornog plana šireg područja.

Članak 204. Plan se može provoditi izradom studija, idejnih rješenja, odnosno stručnih podloga, kojima će se sagledati prometni i drugi infrastrukturni sustavi u cjelini ili parcijalno, pri čemu predložena rješenja mogu dijelom i odstupiti od planiranih.

Članak 205.



148

Zemljište se uređuje i štiti putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi važećih prostornih planova užeg područja. Svi elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja (urbanističkog plana uređenja i detaljnih planova uređenja), čija se izrada uvjetuje ovim Planom odnosno odredbama važećeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Žminj.



149

Članak 206. Prostorni planovi užeg područja, doneseni prije donošenja ovog Plana za područja obuhvaćena ovim Planom, provodit će se prema njihovim odredbama, ukoliko one nisu u suprotnosti s odredbama ovog Plana.

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 207.

Ovim Planom se određuje izrada prostornih planova užeg područja (urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja), sukladno odredbama ovog Plana i važećeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Žminj. Obuhvat prostornog plana užeg područja detaljno će se definirati Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Žminj, pri čemu se zonama iz grafičkog dijela Plana mogu priključiti kontaktni pojasevi zaštitnih zelenih površina i koridori rezervacije prostora za prometne površine. Kod područja za koje je Planom propisana obaveza donošenja urbanističkog plana uređenja može se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Žminj odrediti obveza izrade detaljnih planova uređenja za uže područje unutar obuhvata tog plana. Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih planova užeg područja određeni su posebnim propisom. Iznimno, ovim Planom određuje se obveza izrade grafičkog dijela urbanističkog plana uređenja isključivo u mjerilima 1:1000 ili 1:2000.

Članak 208.

Ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi posebnu i detaljnu dokumentaciju i to: - Studiju o utjecaju na okoliš - Prostorni plan područja posebnih obilježja - Urbanistički plan uređenja - Detaljni plan uređenja

Članak 209.

Zakonom o zaštiti okoliša i Pravilnikom o izradi procjene utjacaja na okoliš, PPŽ-om Istarske županije i ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš putem izrade Studije o utjecaju na okoliš. To su slijedeći zahvati na području obuhvata ovog plana:

Energetske građevine:

- regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim građevinama - mjerno redukcijskim stanicama, odnosno skladištima UNP-a

- skladišta i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine, - kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s.

Eksploatacijska polja:

- Površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska i građevno-tehničkog kamena s kapacitetom eksploatacije većim od 10.000 m3/godišnje, a na eksploatacijskim poljima većim od 5 ha van obalnog područja.

Građevine u zaštićenom području:

- građevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjeni turizmu,

- građevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjene sportu i rekreaciji

- građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u II. vodozaštitnoj zoni određenoj ovim Planom i posebnim propisima

- objekti u III zoni vodozaštite i to slijedeći: nove županijske prometnice, nove željezničke pruge, sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES, stočarski i peradarski kompleksi kapaciteta većeg od 100 stočnih jedinica

- izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima određenim ovim Planom



150

Posebni slučajevi:

- U slučaju da se unutar područja iste namjene određene ovim Planom predviđa više istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama.

Lokacijskim dozvolama, odnosno mjerama zaštite okoliša, za ostale zahvate u prostoru za koje se može iskazati interes, a za koje je temeljem posebnih propisa obavezna procjena utjecaja na okoliš, propisat će se obaveza izrade studija o utjecaju na okoliš i pribavljanja odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja tih zahvata na okoliš.

Članak 210.

Za zaštićena i posebna područja obvezno je izraditi Prostorne planove područja posebnih obilježja, kojima će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora, smještaja gospodarskih sadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i mjere zaštite i provedbe. Granica obuhvata izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja – Limska draga, određene su u Kartografskom prikazu broj 3.2. ovog Plana.

Članak 211.

Izrada Urbanističkog plana uređenja utvrđuje se za naselje Žminj te poslovno-gospodarsku zonu Žminj.

Članak 212. Ovim planom se utvrđuje potreba izrade detaljnih planova uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja unutar naselja Žminj. Utvrđuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja za dio poslovno-gospodarske zone Žminj, za športsko-rekreacijsku zonu Žminj (unutar građevinskog područja Žminja) te za poslovno-gospodarske zone određene ovim planom. Za veće intervencije (obuhvat veći od 2,0 ha) unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja određuje se obveza izrade detaljnog plana uređenja. Izgradnja građevina na zaštićenom području unutar kojeg je dozvoljena izgradnja ili građevina čija bi izgradnja bitno utjecala na oblikovne i prirodne vrijednosti, te svih značajnijih javnih, poslovnih, gospodarskih i športsko - rekreacijskih sadržaja utvrditi će se na temelju detaljnog plana uređenja, a obvezno se izrađuje za: - javne i društvene građevine koje se grade ili rekonstruiraju u zoni središta naselja; - građevine za koje je obvezna izrada Studije o utjecaju na okoliš, osim linijskih infrastrukturnih

građevina.

Članak 213. Svi dokumenti prostornog uređenja: urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi uređenja i lokacijske dozvole/lokacijski uvjeti moraju biti izrađeni u skladu s ovim Planom. Dokumentima prostornog uređenja iz stavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi za provođenje, kod izdavanja lokacijskih uvjeta primijeniti će se strože norme.

9.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

NAMJENI TE REKONSTRUKCIJA OSTALIH GRAĐEVINA

Članak 214. Na površinama što su ovim Planom predviđene za drugu namjenu, ili su po namjeni u skladu s njima, a nalaze se na području za koje je predviđena izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana



151

uređenja, može se, radi osiguravanja neophodnih uvjeta života i rada, odobriti rekonstrukcija postojećih građevina i to za: - stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju

iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevinskoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto razvijene građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova;

- adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; - postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom

ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka; - sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

- građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine): - obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; - dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine

do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; - dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno

prometnih površina; - sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

Članak 215.

Pod rekonstrukcijom postojećih građevina (koja je u skladu s namjenom utvrđenom Prostornim planom, a nalazi se na području za koje je obvezno donošenje detaljnih planova uređenja) radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, u smislu ovih odredaba podrazumijeva se: • izvođenje radova kojima se na građevini otklanjaju opasnosti za okolinu u smislu stabilnosti, sigurnosti

u pogledu života i zdravlja ljudi, sigurnosti od požara, sigurnosti prometa i susjednih garđevina, • rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti stanovanja, • rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti rada, • radovi kojima se sprečava propadanje građevina. Pod osiguranjem neophodnih uvjeta života podrazumijeva se: a) rješavanje sanitarnih prostorija veličine do 12 m2 (nadogradnjom ili dogradnjom, ovisno o

arhitektonskim karakteristikama objekta) i sistema zbrinjavanja sanitarno-otpadnih voda, b) rekonstrukcija i popravak krovišta i to: • stabilizacija krovnog vijenca (horizontalno uključenje) s izvođenjem do maksimalno 50 cm nadozida, • zamjena krovnih greda, • zamjena neadekvatnog pokrova (od salonita, plastičnog evala i sl., kanalicama ili mediteran crijepom), • rekonstrukcija ili prigradnja kuhinje i sličnih utilitarnih sadržaja, ukoliko ih nema u postojećem

stambenom objektu, c) rekonstrukcija ili prigradnja streha, lođa, vanjskog dimnjaka, stubišta koja su nužna za pristup na

etažu, a čime se ne narušava arhitektonski sklad objekta, d) rekonstrukcija stambenih objekata čiji stambeni prostor ne zadovoljava Općinskom odlukom utvrđeni

minimalni standard stanovanja. Pod osiguranjem neophodnih uvjeta rada podrazumijeva se: • dopuna, proširenje, izmjena, usavršavanje i zaokruženje tehnološkog procesa rada i organizacije

poslovanja unutar tih prostora,



152

• održavanje i proširenje objekata do 10% gabarita građevina radi poboljšanja uvjeta rada gospodarskih subjekata u skladu s njihovim planovima razvoja,

• uređenje prostorija za rad, s tim da se tu može obavljati djelatnost koja je u skladu s važećim zakonima.

Članak 216.

Za rekonstrukciju postojećih vrijednih ili zaštićenih građevina obvezna je urbanistička i konzervatorska koordinacija. Urbanistička koordinacija sadrži izradu posebnih uvjeta za rekonstrukciju svake građevine.

Članak 217. Kod rekonstrukcije ili prenamjene postojećih građevina potrebno je urediti fasadu sa svim njenim elementima, krovište u cijelosti, a prema urbanističko-konzervatorskim uvjetima. Sve postojeće građevine koje podliježu rekonstrukciji ili prenamjeni moraju imati projekt obnove fasade i krovišta sa troškovnicima. Svakoj intervenciji na fasadi prethodi nužna izrada projektne dokumentacije. Pod intervencijama fasade smatra se i dotrajala stolarija (prozori, izlozi, ulazna vrata) kao i boja iste, popravak i obnova štukature i profilacija, bojanje fasade, postavljanje reklama i svjetlosnih natpisa, rasvjetnih tijela i drugo.

Članak 218.

Postojeće građevine koje nisu u skladu s namjenom utvrđenom prostornim planom, a nalaze se na prostorima za koje je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđena potreba izrade planova, mogu se samo nužno održavati u okviru horizontalnih i vertikalnih gabarita i to: zamjena dotrajale stolarije, horizontalne hidro-izolacije podova, zamjena dijela krovne konstrukcije i pokrova, opšavi limom, horizontalni i vertikalni oluci.

10. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH RAZARANJA

Članak 219.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 76/94 – članak 13.) određeno je da se mjere zaštite i spašavanja planiraju kako bi se otklonile ili umanjile posljedice prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te ratnih razaranja. Te mjere se određuju, provode i kontroliraju u sustavu Civilne zaštite. Predstavničko tijelo općine donosi Plan zaštite i spašavnja za svoje područje. Plan zaštite i spašavanja izrađuje se temeljem propisane metodologije, polazeći od procjene ugroženosti za područje općine koju je dužna napraviti nadležna Policijska uprava, kao posebni elaborat: "Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti".

Članak 220.

Ukoliko se Planom zaštite odredi potreba planiranja gradnje skloništa za zaštitu ljudi i tvarnih dobara, potrebno je zadovoljiti slijedeće uvjete za planiranje skloništa: - mreža skloništa treba biti ravnomjerno razmještena s obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj

ugroženosti, - najveća dozvoljena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti

veća od 250 m, s time da se vertikalne udaljenosti računaju trostruko, - treba težiti planiranju skloništa kapaciteta za 100-300 ljudi, - skloništa treba tako smjestiti da su dovoljno udaljena od lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta, kako

eventualni požar ili eksplozija ne bi utjecala na sigurnost korisnika, - skloništa ne bi trebalo graditi u blizini građevina i objekata koji su osobito ugroženi od napada iz

zraka (mostovi, određeni vojni objekti izloženi napadu, velika prometna križanja i sl.), - lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja

građevine u kojem je smješteno. Uvjeti za oblikovanje skloništa: - objekt skloništa mora imati građevinsko-tehnička svojstva zaštite i otpornosti kroz konstrukciju,

veličinu i položaj prema tlu,



153

- skloništa treba izvesti u najnižim etažama građevine, - skloništa moraju sadržavati sve propisane funkcionalne prostorije i uređaje, - autonomnost skloništa treba osigurati za najmanje 7 dana. Skloništa je potrebno dimenzionirati na statičko opterećenje od 50-150 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja. Skloništa je potrebno predvidjeti kao dvonamjenska, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za osnovnu namjenu. Broj sklonišnih mjesta potrebno je planirati u skladu s člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86).



154

Korišteni materijali: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,

Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpnja 1997.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, svibnja 1999.

Prostorni plan Istarske županije, Istarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula, studeni 2002.

Prostorni plan općine Rovinj – Završni izvještaj, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, lipanj 1992. (Sl.gl. 3/92)

Izvješće o stanju u prostoru općine Žminj i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Žminj (Sl.gl. 2/99.)

Literatura i izvori: Centralna naselja i gradovi SR Hrvatske, Geografski institut Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Školska knjiga, Zagreb 1976. Hrženjak, Juraj, Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj, Informator, Zagreb 1993. Istra i njeni razvojni putovi, Ekonomski institut, uredili Juraj Pađen i Stanko Žuljić, Zagreb 1973. Korenčić, Mirko, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857 - 1971., Djela JAZU, knjiga 54., Zagreb 1979. Malić, Adolf, Osnovne razvojne karakteristike centralnih naselja nižeg reda u Republici Hrvatskoj, Radovi, Glasilo Geografskog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, broj 26., Zagreb, 1991., str. 59-64. Nejašmić, Ivica, Depopulacija u Hrvatskoj, korjeni, stanje, izgledi, Zagreb 1991. Neke osobitosti hrvatskog školskog sustava s prijedlozima promjena, Izvješće o radu Ministarstva prosvjete i športa s prijedlozima promjena, Zagreb 1996. Radica, Tonko, Prilog demografskoj valorizacija naselja u prostornom planiranju i uređenju na primjeru Istre, Znanstveni skup “Suvremene tendencije u geografskim istraživanjima u SR Hrvatskoj” održan u Zagrebu 6.-7. prosinca 1977., Spomen - zbornik o 30. obljetnici Geografskog društva Hrvatske, Geografsko društvo Hrvatske, Zagreb, 1980., str. 161-172. Radica, Tonko, Demografska valorizacija naselja, Posebni metodski postupak s primjenom na naselja Županije Primorsko-Goranske, Prostorni plan županije Primorsko-Goranske, Zagreb, siječnja 1996. Sjeverno Hrvatsko primorje, Geografija SR Hrvatske, knjiga 5., Školska knjiga - Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1975. Šakaja, Laura, Razvoj kulturnih funkcija u hrvatskim naseljima, Geografija u funkciji razvoja Hrvatske, I. Hrvatski geografski kongres, Zbornik radova, Zagreb, 1995. Vresk, Milan, Urbanizacija Hrvatske 1981. - 1991., Geografski glasnik, broj 54, Zagreb 1992. Vresk, Milan, Funkcionalna struktura i funkcionalna klasifikacija gradova Hrvatske, Geografski glasnik, broj 58., Zagreb, 1996., str. 51 - 67. Regionalni prostorni plan Istre, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1969.



155

Koordinacijski regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana, završni izvještaj i osnovne studije, Urbanistički institut SR Hrvatske - Urbanistični inštitut SR Slovenije, Rijeka 1972. Prostorni plan općine Rovinj, Urbanistički institut SR Hrvatske-Urbanističko projektni zavod Istre “Urbis 72” Pula-Rovinj, Zagreb-Rovinj 1978. Prostorni plan općine Rovinj - završni izvještaj, knjiga 1. i 2., Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, lipanj 1992. - Službeni glasnik 3/92. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, srpnja 1997. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac 1998. Kušen, E.-Štambuk, M.-Žimbrek, T., Uređenje, obnova i razvoj ruralnog prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. Lajić, I.-Nejašmić, I.-Radica, T., Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac, 1994. Vresk, M., Naselja Republike Hrvatske, studija, Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 1995. Prostorni plan Istarske županije - konačni prijedlog plana, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula - Zagreb, kolovoz 2001. Analiza sadržaja javnih funkcija, knjiga 1-4., Separat za prostorni plan županije, Urbing, d.o.o., Zagreb, Zagreb 1997. (izmjene i dopune 1998.) JADRAN, vodič i atlas, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1975. Hrvatska - Turistički vodič, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb, 1998. “Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske”, Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, Zagreb, srpanj 1997. (prihvaćeno na Saboru Republike Hrvatske 18. siječnja 1996.) Odgojno - obrazovne ustanove Republike Hrvatske, Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zagreb, 1996. Površine županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Zavod za fotogrametriju, d.d., Zagreb - Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 1997. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1981., Republički zavod za statistiku , Zagreb 1982. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31.3.1991., Državni zavod za statistiku, Stanovništvo prema narodnosti po naseljima, Dokumentacija 881, Zagreb,travanj 1992., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima, Dokumentacija 882, Zagreb, siječanj 1994., Stanovništvo prema vjeroispovjedi i materinskom jeziku po naseljima, Dokumentacija 883., Zagreb, srpanj 1994., Stanovništvo prema školskoj spremi, pismenosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 884., Zagreb, kolovoz 1994., Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje prema području djelatnosti po naseljima, Dokumentacija 885.,Zagreb, listopad 1994., Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 886., Zagreb, listopad 1994., Domaćinstva prema broju članova, Dokumentacija 887, Zagreb, listopad 1994., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po naseljima, Dokumentacija 911., Zagreb, svibanj 1996.



156

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., Prvi rezultati po naseljima, Statističko izvješće 1137, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 2001. Priopćenja Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, koja se odnose na prirodni priraštaj, 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000.g. Statistički ljetopisi 1992-2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.-2001. Statistički ljetopis hrvatskih županija 1993., Državni zavod za statistiku, Zagreb, ožujak 1994. Popis i adresar poduzeća i drugih registriranih institucija u općini Žminj, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, siječanj 2002. Zakon o prostornom uređenju, Narodne novine, Zagreb, broj 30 /15.4.1994. i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, Narodne novine, Zagreb, broj 68/12. svibnja 1998. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Narodne novine, Zagreb, broj 106./7. kolovoza 1998. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, “Narodne novine”, Zagreb, broj 10. /30.siječnja 1997. i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, Zagreb, broj 68./123. svibnja 1998. Zakoni, uredbe, propisi, odluke, pravilnici i drugi zakonski dokumenti koji se odnose na društvene djelatnosti i sadržaje javnog interesa, Narodne novine, Službeni list Republike Hrvatske, Zagreb, 1990. - 2000.


PRILOG 1.

OVLAŠTENJA STRUČNOG IZRAĐIVAČA


PRILOG 2.

SUGLASNOSTI NA PLAN

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ŽMINJ - Početna plan - tekst.pdf · Nositelj izrade: OPĆINA ŽMINJ Općinsko poglavarstvo Jedinstveni upravni odjel PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE