Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan - istra-istria.hr

Naziv prostornog plana:

Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula

Tel: +385 52 591200, 591 301

Fax: +385 52 591397

E-mail: [email protected]

www.urbis72.hr

Ližnjan, 2008

Općina Ližnjan Općinsko vijeće

(Službene novine Općine Ližnjan ___/____)

Prostorni plan uređenja

Općine Ližnjan Nacrt konačnog prijedloga Plana Obavezni prilozi plana

2

Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan Općina ližnjan Broj ugovora: 5353 Godina: 2008.

županija: istarska županija općina: općina ližnjan načelnk:

srećko ševerlica

naziv prostornog plana: prostorni plan uređenja općine ližnjan pravna osoba koja je izradila plan: urbis 72 d.d. pula direktor: giankarlo župić, dipl.ing.građ. broj ugovora: 5353 godina izrade: 2008. koordinatori plana: općina ližnjan

barbara peruško, dipl.ing.građ. urbis 72 d.d. pula dragan radolović, dipl.ing.arh.

stručni tim u izradi plana: dragan radolović, dipl.ing.arh. voditelj plana: eli mišan, dipl.ing.arh.

bruno nefat, dipl.ing.arh.

planeri prometnica i infrastrukture:

davor ravnić, dipl.ing.prom mr sc milan damianić, dipl. ing. el. tanja uzelac, dipl. ing. građ. valter nađ, ing. telek. goran muhvić, dipl. ing. stroj.

suradnik: sergej banović, građ.teh.

3


program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

službene novine općine ližnjan 3/05.

odluka općinskog vijeća općine ližnjan o donošenju prostornog plana:

službene novine općine ližnjan

pečat općinskog vijeća općine ližnjan:

predsjednik općinskog vijeća općine ližnjan:

aldo demarin

javna rasprava objavljena: 29.03.2004. javni uvid održan: od 05.04.2004. do 04.05.2004.

ponovna rasprava objavljena:

30.05.2008.

ponovljeni javni uvid održan: od 09.06.2008. do 09.07.2008.

pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

vedrana hrvatin, ing.građ.

suglasnost na prostorni plan prema članku 97. zakona o prostornom uređenju i gradnji (nn 76/07):

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva klasa: ur. broj: datum:

suglasnost na prostorni plan prema članku 98. zakona o prostornom uređenju i gradnji (nn 76/07):

Župan Istarske županije klasa: ur. broj: datum:

istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: pečat nadležnog tijela:

4


3. OBAVEZNI PRILOZI 1.OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 2.IZVOD IZ PPIŽ 3.SAŽETAK ZA JAVNOST 4. IZVJEŠĆE SA JAVNE RASPRAVE 2004. 5. IZVJEŠĆE SA PONOVLJENE JAVNE RASPRAVE 2008. 1.OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave

Županije i Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Istarske županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture

van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja)

5


3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš I. OBRAZLOŽENJE Općina Ližnjan je, temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), izradila i usvojila Izvješće o stanju u prostoru Općine Ližnjan, te donijela Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (SN Općine Ližnjan 3/05). Navedenim dokumentima iskazana je potreba i obveza izrade i donošenja Prostornog plana uređenja Općine Ližnjan (dalje u tekstu PPUO). Izradi PPUO Ližnjan pristupilo se iz slijedećih razloga: - u potpunosti zamijeniti važeći preuzeti Prostorni plan Općine Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 I 7/03) , a sve u skladu s utvrđenom zakonskom obvezom i rokovima - novi PPUO Ližnjan potrebno je grafički i sadržajno uskladiti s važećim Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04) Temeljem ugovora između Općine Ližnjan i Urbisa 72 d.d., Pula pristupilo se realizaciji zacrtanih ciljeva i izradi PPUO Općine Ližnjan. Općina Ližnjan provela je postupak izrade, prethodne i javne rasprave prema Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98) te postupak ponovljene javne rasprave prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA

PROSTOR I SUSTAVE ISTARSKE ŽUPANIJE I DRŽAVE

Izrada PPUO Općine Ližnjan pokrenuta je sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00,32/02 i 100/04), a dovršena sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). Izrada PPUO-a temelji se na načelima: - usklađenosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Države, - usklađenosti sa Prostornim planom Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 I

10/08), - usklađenosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) - ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja područja Općine Ližnjan, - održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, - zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša, - zaštite kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, - osiguranje boljih uvjeta života i rada, - usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno

uređenje, - uspostavljanja sustava informacije o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite

prostora. Općina Ližnjan nalazi se na samom jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka , vrlo atraktivnom području sa izuzetno razvedenom obalom. Prometno je povezana sa susjednim jedinicama lokalne samouprave sustavom županijskih cesta koje povezuju područje Općine Ližnjan sa istarskim “Y”, koja predstavlja prometnu vezu na sve bitne prometne pravce : Pula – Trst, Pula – Rijeka – Zagreb.. Kao jedinica lokalne samouprave ima površinu 69.87 km2. Obala je na području Općine Ližnjan vrlo razvedena te je duljina morske obale s otocima oko 27,6 km. Općina Ližnjan proteže se oko 2 km u unutrašnjost prema sjeveru, istoku i zapadu te graniči sa Općinom Medulin sa jugozapadne strane, te

6


Gradom Pula sa zapadne strane i Općinom Marčana sa sjeverne strane. S obzirom da prema jugoistoku Općina Ližnjan izlazi na more, cca 1800 ha područja Općine pripada u obalno područje. Utvrđivanje županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izvršeno je na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92). Zakonom je određen njihov naziv i područje. Općina Ližnjan pripada Županiji Istarskoj, a području obuhvata Plana pripadaju naselja Ližnjan, Jadreški, Muntić, Šišan i Valtura.

7


1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

TABLICA 1. - NASELJA STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST. NASELJ.

POVRŠINA 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001.

ha % broj % broj % broj % broj % broj broj

broj stan/ha

OPĆINA LIŽNJAN N A S E L J E ( GRAĐ. PODRUČJE) UKUPNO OPĆINA 6987 100 2989

JADREŠKI 19.90

0.28

- - 332 11.10 - - 125 - 102 16.68

LIŽNJAN 120.00 1.71 - - 994 33.27 - - 636 - 370 8.28

MUNTIĆ 36.50 0.52 - - 383 12.82 - - 152 - 124 10.49 ŠIŠAN 77.50 1.10 - - 632 21.15 - - 314 - 225 8.15 VALTURA 66.69 0.95 - - 648 21.69 - - 304 - 225 9.49

UKUPNO 320.59 4.58 2371 100 100 - 100 1531 100 1046 9.32

8

Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan – nacrt konačnog prijedloga Plana Općina ližnjan Broj ugovora: 5353 Godina: 2007.

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.1.2.1.Stanovništvo Općina Ližnjan obuhvaća područje od cca 69.87 km2 što čini oko 2.47 % površine Županije Istarske. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na tom području živi 2989 stalnih stanovnika u 1046 domaćinstava. Gustoća naseljenosti je oko 43 st/km2 što je ispod prosjeka Istarske županije (72,46st/km2). Broj stanovnika na sadašnjem području Općine Ližnjan porastao je u proteklih dvadeset godina sa 1920 na 2989, što predstavlja porast od oko 56%. Za pretpostaviti je da je velik udio mehaničkog priliva stanovništva posljedica migracija uzrokovanih ratnim prilikama. Stanovništvo Općine Ližnjan i Istarske županije prema popisima od 1981. do 2001.

TABLICA 2. - STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika Stope rasta God. popisa

Općina Ližnjan Istarska županija Općina Ližnjan Istarska županija

1981. 1920 188.332 1991. 2371 204.346 0.80 0.73 2001. 2989 205.825 0.79 0.82

1.1.2.2. Naselja (građevinska područja) Građevinska područja naselja utvrđivana su kao područja rezervirana za kompleksnu izgradnju naselja, industrijskih i turističkih zona dok je van građevinskih područja ostavljana mogućnost gradnje građevina u funkciji poljoprivrede, građevina sporta i rekreacije, prometnih i infrastrukturnih građevina, te građevina posebne namjene. Postojeća građevinska područja na području Općine Ližnjan (građevinska područja naselja, zona turističke izgradnje i zona izgradnje proizvodnih građevina) utvrđena su Prostornim planom bivše Općine Pula ( SN ZO Rijeka br. 26/83, 55/84, SN Općine Pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01,7/03.) Oblik i veličina građevinskih područja direktni su produkt procesa urbanizacije koji je na području priobalja južne istre u koje spada Općina Ližnjan rezultiralo naseljima urbanog i poluurbanog karaktera koja pokazuju istovremeno porast područja izgradnje i snažno izraženu transformaciju ruralnih naselja. U sklopu Općine Lližnjan nalazi se mreža od 5 naselja sa 16 izdvojenih postojećih dijelova garđevinskih područja naselja. Analizom postojećeg stanja utvrđeno je da se mreža naselja sastoji od Ližnjana kao naselja gradskih osobina u konurbaciji sa Medulinom, naselja Jadreški, Muntić, Valtura i Šišan. Sva naselja spadaju u kategoriju naselja sa više od 100 stanovnika. Analiza građevinskih područja i njihove izgrađenosti daje podatke o mogućnostima izgradnje u postojećim građevinskim područjima te daje podlogu za utvrđivanje kriterija za njihovo proširenje. Moguće je zaključiti da se izgrađenost postojećih građevinskih područja kreće od 51.40 – 80 %. 1.1.2.3. Infrastrukturni sustavi Telekomunikacije Na području Općine Ližnjan ne postoje jedinice poštanske mreže. Poštanski promet i usluge se ostvaruju putem poštanskih ureda u Puli i Medulinu. Navedeni poštanski uredi dijelovi su središta pošta Pazin. Na području PPUO Ližnjan danas postoji izgrađena nepokretna i pokretna

9


telekomunikacijska mreža. Nepokretnu telekomunikacijsku mrežu čine komutacijski objekti, prijenosni sustavi i distributivna korisnička mreža sa terminalnim uređajima. Komutacija se zasniva na 4 komutacijska pretplatnička stupnja (područne centrale) smještene na području Općine i 1 komutacijskog stupnja smještenog izvan područja Općine :

TABLICA 3. - TELEKOMUNIKACIJE

instalirani TP uključeni TP

UPS Ližnjan 544 460

UPS Šišan 384 300

UPS Valtura (bez Loborike) 470 400

UPS Zrakoplovna luka 60 30

UPS Šikići (za Jadreške) 134 120

UKUPNO 1592 1310 UPS-i su spojeni na komutacijsko središte Pula (nadređenu pristupnu centralu PC Pula). Ukupan instalirani kapacitet od 1592 telefonskih priključaka u komutacijskim objektima je u digitalnoj tehnologiji.

• međumjesne TK veze Međumjesne veze se prema višoj ravni ostvaruju međumjesnim svjetlovodnim (SVK) i TK(Cu) kabelima : 1. SVK vod ( Pula – Medulin – Ližnjan – Šišan – Valtura – Zrakoplovna luka - Pula ),

koji čini južnu pulsku petlju. Isti je u funkciji spojnog voda u pristupnoj mreži pristupne centrale Pula.

2. Kabelski Cu vod ( Pula – Šikići – Šišan ), koji je u funkciji javnih telekomunikacija. 3. Kabelski Cu vod ( Pula – Medulin – Ližnjan - prema Sveticama ), koji je u funkciji

javnih telekomunikacija i za ostvarenje telekomunikacijskih veza posebne namjene. Preko područja općine Ližnjan (sjeverni dio u predjelu Zrakoplovna luka, naselje Muntić) nalaze se koridori usmjerene radio-relejne veze Pula-Mutvoran i Pula-brdo Goli.

• mjesne korisničke TK mreže Svaki komutacijski objekt ima svoju korisničku TK mrežu sa korisničkim vodovima i pokriva potrebe određenih naselja : – TK mreža UPS Ližnjan - naselje Ližnjan – TK mreža UPS Šišan - naselja Šišan – TK mreža UPS Valtura - naselja Valtura, Ušićovi dvori, Muntić i Loborika (koja je u općini Marčana) – TK mreža UPS Zrakoplovna Luka - Zrakoplovna luka Pula Naselje Jadreški je spojen korisničkom TK mrežom na mjesnu centralu UPS Šikići. OKZ Valtura je spojen korisničkom TK mrežom na pristupnu centralu PC Pula. Korisnička TK mreža je najvećim dijelom podzemna, dok su TK priključci objekata većim dijelom nadzemni a manjim dijelom podzemni. Trase u pravilu prate javne prometne površine. Kapacitet pretplatničke TK mreže iznosi 3000 tel. linija, tj. 100 linija / 100 stanovnika ili 2 linije / stambenoj jedinici.

• javne telekomunikacije u pokretnoj mreži Na prostoru Općine Ližnjan postoji bazna postaja mobilne telefonije GSM sustava u Zrakoplovnoj luci Pula, a od najbližih koje pokrivaju dio područja općine ( nalaze se na području susjednih općina Medulin i Marčana) na Vrčevanu u Medulinu i na Glavici kod Loborike. Bazne postaje sa pripadnim antenama su smještene i locirane na način da pokrivenost bude zadovoljavajuća.

10


Postojeća izgrađena telekomunikacijska mreža omogućava prijenos informacija kroz nepokretnu i pokretnu telefonsku mrežu, Croapak uslugu, telegrafsku uslugu, prijenos podataka iznajmljenim vodovima, Croline uslugu kao osnovnu telekomunikacijsku uslugu, dostupnu stanovništvu i subjektima na području obuhvata PPUO Ližnjan.

• telekomunikacijska mreža posebne namjene Budući se na prostoru Općine Ližnjan, na nekoliko lokacija nalaze područja posebne namjene (Marlera, Svetice, Budava, Zrakoplovna luka), za funkcioniranje istih postoji zasebna telekomunikacijska mreža. Elektroenergetika Na prostoru općine Ližnjan energetski sustav čine samo objekti za distribuciju električne energije odnosno nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 10(20) kV i 0, 4 kV te pripadne distribucijske transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže Hrvatske odnosno dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske. Na području Općine Ližnjan ne postoji izgrađena mreža nazivnog napona 35 i 110 kV. Plinoopskrba Na području Općine Ližnjan ne postoji izgrađena distributivna plinovodna mreža i postrojenje za distribuciju plina, te se ne može govoriti o postojanju djelatnosti opskrbe potrošača plinom. Potrošnja plinskog energenta ipak postoji korištenjem ukapljenog naftnog plina, UNP-a, u bocama i spremnicima.

Vodoopskrba Gradnja vodoopskrbnih objekata na području Istre započelo se u prošlom stoljeću, kad je u Puli bušenjem bunara osigurana vode za potrebe ratne luke i građana. Nakon dugotrajnih istraživanja o načinu vodoopskrne istarskog poluotoka pitkom vodom i izrade tehničke dokumentacije, 1930 god. god. počela je gradnja triju vodovoda u Istri, i to: istarskog, vezanog za izvor Sv. Ivan kraj Buzeta, koparskog, vezanog na izvor Rižana i labinskog, vezanog na izvor Fonte Gaja. Od početka gradnje do 1942 god. sagrađeni su vodoopskrbni objekti, dovodni cjevovodi i distributivni rezervoari za opskrbu stanovništva i privrede, i to

• iz izvora Sv Ivan; za opskrbna područja Buje, Novigrad, Buzet, Umag, Pazin i Poreč.

• iz izvora Fonte Gaja; za opskrbna područja Labin Daljna izgradnja sastojala se je u gradnji vodovoda vezanih za Sv. Ivan (za Rovinj 1959 god. i za Vrsar 1965 god.) Godine 1960 godine sagrađen je novi vodovod za Pulu iz izvora Rakonek u dolini Raše, čime su raspoložive količine vode vodovoda Pule u odnosu na dotadašnje, utrostručene.Nagli razvoj turizma nakon 1960 god. naročito na zapadnoj obali Istre, nagovještavao je da će postojeće količine iz postoječih izvora za par godina biti iskorištene. Iz tih razloga prišlo se istraživanju budućih načina vodoopskrbe. 1967 god. prišlo se je zajedničkim ulaganjima Istarskog Vodovoda, Koparskog Vodovoda i Vodovoda Pula na izgradnji izvora Gradole ukupnog kapaciteta 1000 l/s. Vodovod Pula 1975 god. počinje koristiti vodu iz Gradola preko cjevovoda od Rovinja do Pule.

11


Proporcionalno uloženim sredstvima sudionici su ostvarili pravo na korištenje vode iz Gradola i to: - Istarski vodovod Buzet 50% 500 l/s - Vodovod Pula 20% 200 l/s - Vodovod Kopar 30% 300 l/s Zbog loše izvedenog dovodnog cjevovoda za Pulu maksimalno korišten kapacitet iz Gradola iznosi manje od 160 l/s. Prema raspoloživim podacima kapacitet izvora pitke vode na području Istre iznosi: TABLICA 4. – RESURSI - Istarski vodovod Buzet

Izvori Kapacititet Sv. Ivan 208 L/s Gradole 1000 L/s Bulaž 132 L/s

Akumulacija Butoniga izgrađena je kao okosnica za osiguranje potrebnih količina vode u narednom periodu. Voda iz akumulacije koristiti će se uglavnom u ljetnim mjesecima. Korisni volumen akumulacije iznosi 17,5*1.000.000 m3. Akumulacije : Butoniga - I. faza 1000 l/s Butoniga - konačni kapacitet 2000 l/s U tijeku je izgradnja uređaja za pročišćavanje pitke vode iz akumulacije za potrebe svih korisnika. TABLICA 5. - godišnje količine prodane vode (m3/god)

1986. g. 1990. g. 1994. g. I.V. Buje 3.065.885 3.119.345 3.209.438I.V. Buzet 840.067 611.898 625.839I.V. Pazin 1.441.438 1.350.562 1.328.302I.V. Poreč 4.239.858 4.149.884 3.701.174I.V. Rovinj 2.960.332 2.402.178 2.121.539I.V. UKUPNO 12.547.580 11.633.867 11.013.292Vodovod Pula 6.086.794 4.267.575 4.488.174Rižanski vodovod 4.487.959 4.648.082 1.691.613UKUPNO 23.122.333 20.549.524 17.193.079

TABLICA 6. - Vodovod Pula Izvori Kapacitet Pulski bunari 100 l/sRakonek 250 l/sGradole 160 l/s

Akumulacija Butoniga za sada povremeno u ljetnom periodu sudjeluje sa 110 l/s i količinski do 1,5% od ukupne godišnje opskrbe putem privremenog uređaja u Bermu, a ukupno oko 400 l/s (ostatkom vode se dohranjuje izvor Gradole preko ponora Čiže).

TABLICA 7.- Vodovod Labin Izvori Kapacitet Fonte Gaja – Kokoti 180 L/sKožljak 7 L/sPlomin 4 L/s

12


Utvrđene zone i lokacije važnijih vodoopskrbnih građevina na predmetnom području: 1. Magistralni cjevovod Raša – Pula Ø 400 mm 2. Magistralni cjevovod Butoniga – Ø 450 mm 3. V.S. Valtura – u izgradnji 5500 m3 ( planirano 11000 m3 ) 4. V.S. Vrčevan – 2500 m3 5. P.K. Ladonja 6. Bunar Šišan ( Bučed ) – cca 30 l/s 7. Bunari Valtura 1 i Valtura 2 cca 15 l/s 8. V.S. San Daniel Opskrbni cjevovodi do naselja Općine Ližnjan: Naselja Muntić, Valtura – iz magistralnog cjevovoda Raša – Pula Ø150 mm do Muntića i Ø 125 mm do Valture te dalje Ø 80 do Ušićevih Dvora. Naselje Jadreški Ø 150 iz bunara Bučed. Naselje Šišan Ø 125 iz bunara Bučed. Naselje Ližnjan iz magistralnog cjevovoda Raša – Pula ( vodosprema Monte Serpo – vodosprema Vidikovac – vodosprema Vrčevan Ø 125 mm do naselja Ližnjan visoka zona i Ø 300 mm i Ø 250 mm do Smiljevca u naselju Ližnjan niska zona ) Na području Općine Ližnjan postoje još i kaptirani izvori privatnih osoba – poljoprivrednika za koje se ne zna količina crpljene vode, za koje nije izdata koncesija a pretpostavlja se da u ljetnom režimu crpljenja vode imaju veliki utjecaj na izdašnost pulskih bunara i smanjenje raspoloživih resursa kao i zbog povećanog istovremenog crpljenja i zaslanjenje istih. Bunari Valtura 1 i Valtura 2 služili su za internu vodoopskrbu OKZ Valtura a krajem 2001. godine zatvoreni su zbog neispravnosti vode – povećana koncentracija nitrata. Odvodnja otpadnih voda

Novim teritorijalnim ustrojem, područje bivše Općine Pula, podjelilo se na šest novih općina i Grad Pulu. Općina Ližnjan sa svojih 5 naselja dio je bivše Općine Pula i problematika odvodnje otpadnih voda tijekom proteklih godina razmatrala se u sklopu odvodnje navedenih studija: 1. STUDIJA ODVODNJE I DISPOZICIJE OTPADNE VODE GRADA I REGIJE PULA,

GRAĐEVINSKI FAKULTET, ZAGREB, 1978. 2. EVAKUACIJA I DISPOZICIJA OTPADNE VODE GRADA I REGIJE PULA

(NADOPUNA STUDIJE), URBIS 72, PULA, 1984. 3. ODVODNJA FEKALNIH I OBORINSKIH VODA SJEVERNE ZONE OPĆINE PULA (

ŠTINJAN – FAŽANA – BARBARIGA – VODNJAN – GALIŽANA), URBIS 72, PULA, 1993.

4. STUDIJA EVAKUACIJE I DISPOZICIJE VODA GRADA PULE I OPĆINA MEDULIN, SAVIČENTA, MARČANA, BARBAN I LIŽNJAN, PROJEKT 90, ZAGREB, 1995.

5. te stručno mišljenje o prihvatljivosti rješenja iz Studije od 29.06.1995. g. odnosno izvještaj o pregledu ( reviziji ) elaborata Studije – nadopuna Kanalizacioni sustav “Pula – Jug”, sastavio prof.dr. sc. M.Vodopija1 Na području Općine Ližnjan nema izgrađene kanalizacijske mreže, a pregledom odnosno analizom postojećih “Studija “ utvrđeno je da se problematika odvodnje predmetnog područja nikada nije razmatrala makar ne na nivou Studije. Stručno mišljenje navedeno pod 5. odnosi se na izmjenu trase i lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ali bez alternative, pa se to ne može nazvati revizijom Studije jer Studija kao takva nikada nije ni napravljena. Greške koje su napravljenje

1 Hrvatske vode, Predmet: Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan, primjedbe i sugestije, Klasa: 350-01/02-01/0005, Ur.broj: 374-23-1-02-3 od 25.02.2002.

13


slijedeći idejno rješenje tih Studija najbolje se mogu vidjeti na području Općine Medulin i Vodnjan, a posebno grada Pule. Izbor sustava odvodnje ovisi o nizu različitih faktora, a odgovore na pitanja da li negdje graditi kanalizaciju, da li graditi mješoviti sistem ili razdjelni te ekonomsku analizu predloženih rješenja te lokacije uređaja za pročišćavanje može dati samo Studija odvodnje. Takva Studija na predmetnom području nije nikada napravljena. Pitanje koje se postavlja nije u problematici izbora mjerodavnih količina oborinske vode, ono se samo po sebi podrazumijeva uz poštivanje lokalnih karakteristika i pravila struke, ali da li uopće na nekom području graditi oborinski kanalizacijski sustav, mješoviti sustav i koliko je to opravdano ovisno o stupnju zaštite nekog područja potrebno je odgovoriti ekonomskim i drugim pokazateljima. Naselja s izgrađenim kanalizacijskim sistemom i nove urbanizirane površine ne mogu se jednako tretirati. Ponegdje je ekonomski prihvatljivo prirodni sustav prilagoditi potrebama urbane sredine. Negdje je čak i u urbanim sredinama potrebno poštivati način odvodnje kakav se nekada koristio, dok je na novim urbaniziranim površinama potrebno razmotriti i druge načine odvodnjavanja osim klasične izgradnje kanalizacijskih cijevi s najbližim ispustom u recipijent. Najneprihvatljivije rješenje je svaki prostor jednako tretirati. U urbanističkim planovima moralo bi se voditi računa ( osobito u planovima namjene površina ) o oborinskoj odvodnji i efektima koje prouzrokuje povećanje izgrađenosti površine a samim tim i povećanje koeficijenta otjecanja i povećanja troškova izgradnje sustava oborinske kanalizacije, te utjecaju na cjelokupni prostor i okoliš – erozije, degradacije tla. Potebno je naglasiti da se do sada na analiziranom području nisu obrađivale hidrološke podloge a koje su osnov za rješavanje problematike odvodnje oborinskih voda. Područje Općine Ližnjan karakteriziraju velike poljoprivredne površine, mali broj naselja s razvijenom vodoopskrbnom mrežom, i u budućnosti predviđena izgradnja koncentriranih turističkih naselja uz obalu, prometnice koje nemaju rješenu oborinsku odvodnju, aerodrom sa svojom internom fekalnom i oborinskom kanalizacijom te područje OKZ Valtura s intezivnom poljoprivredom i stočarstvom a bez riješene odvodnje, a rezultat toga je i zatvaranje bunara Valtura 1 i Valtura 2. Stoga je potrebno napraviti cjelovitu Studiju odvodnje a revizije provoditi svakih 5 godina. Odvodnja oborinskih otpadnih voda Na području Općine Ližnjan nema registriranih cjevovoda za odvodnju oborinskih i površinskih voda.

14


1.1.2.4. Gospodarske djelatnosti Turizam

Turizam nije zastupljen kao gospodarska grana u proteklom razdoblju s obzirom da na području Općine Ližnjan ne postoje sagrađeni turistički kapaciteti. Proizvodna djelatnost Na području Općine Ližnjan postojeće planirane zone gospodarske proizvodne namjene djelomično su izgrađene (zona OKZ Valtura) dok je zona Šišan jug neizgrađena. Poljoprivreda Poljoprivreda predstavlja značajnu gospodarsku granu na području Općine Ližnjan s obzirom na površine koje se nalaze pod poljoprivrednim nasadima. 1.1.2.5. Zaštićene prirodne vrijednosti PPUO-om su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnih propisa i to: u kategoriji značajnih krajobraza:

- otoci Mali i Veliki Levan kao dio Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga (3) Planom su evidentirani slijedeći dijelovi prirode od županijskog značaja:

u kategoriji posebnih rezervata – rezervat u moru: - stanište voge od rta Marlera do rta Sv. Stipan - stanište voge od uvale Mezoporat do uvale Mrtvi Puč - stanište voge u uvali Budava

u kategoriji posebnih rezervata – ornitološki: - stanište ornitofaune u širem prostoru zaljeva Budava

u kategoriji značajnih krajobraza: - obalni pojas od uvale Kale do uvale Mezoporat

Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima, te se za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. Zaštićene i ugrožene vrste Na području općine su, od sisavaca, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. europski zec (Lepus europaeus), 2. dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), 3. riđi šišmiš (Myotis emarginatus), 4. sivi puh (Myaxus (Glis) glis), 5. primorski dugouhi šišmiš (Plecotus kolombatovici), 6. Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii), 7. južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), 8. veliki potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), 9. vjeverica (Sciurus vulgaris), 10. dobri dupin (Tursiops truncatus), od kojih su vrste pod 2. i 10. ugrožene, vrste pod 6. i 7. osjetljive, a sve pobrojene su

15


strogo zaštićene ili zaštićene. Na području općine su, od ptica, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. primorska trepetaljka (Anthus campestris), 2. crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon), 3. ćukavica (Burhinus oedicnemus), 4. kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactila), 5. kaukal (Calonestris diomedea), 6. zmijar (Circaetus gallicus), 7. vrtna strnadica (Emberiza hortulana), 8. Eleonorin sokol (Falco eleonorae), 9. crnogrli plijenor (Gavia arctica), 10. crvenogrli plijenor (Gavia stellata), 11. sivi svračak (Lanius minor), 12. ševa krunica (Lullula arborea), 13. mala šljuka (Lymnocryptes minima), 14. prugasti pozviždač (Numenius phaeopus), 15. morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), 16. riđogrli gnjurac (Podiceps grisegena), 17. gregula (Puffinus yelkouan), 18. dugokljuna čigra (Sterna sanvicensis), od kojih su 6. i 16. osjetljive, a 8. i 14. ugrožene, dok su sve nabrojene vrste strogo zaštićene. Na području općine su, od vodozemaca i gmazova, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. glavata želva (Caretta caretta), 2. barska kornjača (Emys orbicularis), 3. gatalinka (Hyla arborea), 4. zapadni zelembać (Lacerta (viridis) bilineata), od kojih je vrsta pod 1. ugrožena, a sve su strogo zaštićene. Od riba su, na području općine, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. atlantska jesetra (Acipenser sturio), 2. morska paklara (Petromyzon marinus), od kojih je vrsta pod 2. vjerojatno ugrožena, a obje su strogo zaštićene. Od leptira su, na području općine, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. mala preljevalica (Apatura ilia), 2. Rottemburgov plavac (Thymelicus acteon), od kojih su obje vrste zaštićene. Ugrožena i rijetka staništa Ugrožena i rijetka staništa na području općine su: 1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (Festuco-brometea),

16


2. Bušici (Erico-cistetea), 3. Primorske, termofilne šume i šikare medunca (Querco-fagetea), 4. Površine stjenovitih obala pod halofitima (Chritmo-limonietea), Slika 1. Karta preliminarne Nacionalne ekološke mreže, s legendom

17


18


Slika 2. Karta staništa Općine Ližnjan, s legendom

19


20


1.1.2.6. Kulturna baština TABLICA 8. - Zaštićeni spomenici i najznačajnije starine područja Općine Ližnjan s uvjetima zaštite Broj Naselje Naziv Vrsta zaštite Status

spomenika

1. Ližnjan Marlera A, E K 2. Ližnjan Marlera D PZ 3. Ližnjan Sv. Antun C, D P 4. Ližnjan Uvala Kuje R 5. Ližnjan Gospa od Kuj C, D, E P 6. Ližnjan Rt Munat D P 7. Ližnjan Sv. Martin A K 8. Ližnjan Majka Božja od Milosti

"na Muntu" A K

9. Ližnjan Sv. Lovrijenac D P 10. Šišan Šišan - naselje B, D K 11. Šišan Sv. Feliks i Fortunat C P 12. Šišan Sv. Trojica C PZ 13. Šišan Sv. Ivan D E 14. Šišan Muntići D P 15. Šišan Sv. Lovrijenac kod

lokve D P

16. Šišan Svetica – Monte Madonna

C, D E

17. Šišan Potez obale ispod Svetice

D P

18. Šišan Potez morska obale između uvale Kala i Pavir

D P

19. Šišan Sv. Stjepan C, D P 20. Šišan Sv. Martin D E 21. Ušića Dvori Ušića Dvori D E 22. Ušića Dvori Magran D E 23. Ušića Dvori Furmian D E 24. Valtura Cuf D P 25. Valtura Sanapu’ D P 26. Valtura Kitica D P 27. Valtura Kaštelir D P 28. Valtura Vizače - Nezakcij C, D, E R 29. Valtura Uvala Budava D R 30. Valtura Glavica D P 31. Valtura Valtura B, D E 32. Muntić Sv. Jerolim C P 33. Valtura Kostanjica – Sv.

Marija C, D P

34. Valtura Stancija Perić D E 35. Šandalja C, D P 36. Jadreški Glavica D E 37. Jadreški Crkva Fatimske A K

21


Gospe 38. Šišan Tavian – Ševe i

Montiron D E

39. Ližnjan Uvala Karigadur D E 40. Ližnjan Otok Levan D E

Na svim područjima arheoloških lokaliteta (gradine, lokaliteti na otvorenom, antičke gospodarske vile, nekropole, sakralne građevine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalne infrastrukture i sl.), osim ako nisu u području koje je izuzeto iz građevinskog područja ili su za njega predviđene drukčije mjere zaštite. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo ( Konzervatorski odjel u Puli). 1.1.3.PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji se odnose na područje obuhvata PPUO-a su: A. program prostornog uređenja republike hrvatske (NN 50/99) Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske daju globalne smjernice prostornog razvitka svih segmenata teritorija Države, koje se u gotovo svim odredbama načelno odnose i na područje obuhvata Plana. Ovdje se, međutim, izdvajaju samo neke, koje se neposredno mogu aplicirati na problematiku uređivanja prostora Općine Ližnjan. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 6. Osnove i smjernice za uređenje prostora navodi da uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama:

- izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

- treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,

- određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica B. prostorni plan istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) Prostorni plan uređenja Istarske županije utvrđuje daje globalne smjernica za uređenje prostora na području Županije te postavlja osnovu za planiranje planovima jedinica lokalne samouprave. 1.1.3.1. Stanovništvo i društvena infrastruktura Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 2. Stanovništvo i naselja uvjetuje slijedeće: Demografske promjene bi se trebale očitovati u porastu nataliteta i prirodnog priraštaja, ostvarenja pozitivnog migracijskog salda na razini Države, kvalitetnog poboljšanja starosne strukture stanovništva te izvjesnog prostornog prerazmještaja stanovništva. Na razmještaj stanovništva u Hrvatskoj utjecat će poticajne mjere nadležnih državnih tijela i drugih institucija. Nužno je kontrolirano usmjeravanje koncentracije stanovništva i

22


useljavanje u velike gradove te poticanje naseljavanja u srednje i male gradove kao i lokalna središta u slabije naseljenim ili ruralnim područjima. Planiranje sustava - mreže naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora. Kroz proces izrade novih dokumenata uređenja prostora, posebno planova uređenja općina, treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva te disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta. Utvrđivanje osnovice naseljske mreže treba temeljiti na sljedećim postavkama:

• postići uravnoteženu strukturu i oblik razvoja naselja, prostornu raspodjelu stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na državnom teritoriju, te uravnotežen razvoj središnjih funkcija, u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne kvalitete života svih građana Hrvatske,

• optimalna urbana mreža treba osigurati ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjenje razlika u urbaniziranosti područja, unapređenje fizionomskih obilježja i sadržajne strukture naselja (sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja) te zaštitu vrijednosti graditeljske baštine, prirodne sredine i okoliša u cjelini,

• nužno je razvijanje ili osnivanje lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični razvitak mreže gradskih središta,

• treba istražiti i odrediti smjernice i mjere koje će usmjeravati optimalne procese deagrarizacije, urbanizacije i litoralizacije, te isticati regionalna obilježja prostora i naselja,

• dnevne migracije moraju koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja gradova i kao čimbenik porasta vrijednosti okolice gradova u procesu suburbanizacije pri čemu je, uređenjem i organizacijom prigradskog prometa oko većih gradova, moguće ublažavati preseljavanje u gradove, te poticati razvitak i urbanizaciju okolice.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) Konurbacija je urbana struktura naselja nižeg ranga koja se odlikuju samo s pet temeljnih središnjih funkcija, ali koja svojom veličinom, međusobnim odnosima i izgrađenim strukturama teže stvaranju višeg urbanog oblika - naselja gradskih osobina. Konurbacija Medulin - Ližnjan i ostala jača središnja naselja II. ranga predstavljaju lokalna središta razvoja. Lokalna konurbacija je: Medulin - Ližnjan (oba naselja su gledano za sebe središnja naselja II. ranga) TABLICA 9 - PROCJENA BROJA STANOVNIKA OPĆINE LIŽNJAN:

Broj stanovnika Grad/Općina

1991 2001 2005 2010* Ližnjan 2371 2989 3300 3500 * PPUO Ližnjan izrađuje se za plansko razdoblje do 2015. godine Osnovni elementi za izradu mreže dječjih vrtića su:

- broj objekata u kojima se provodi predškolski odgoj, njihova građevinska i prostorna kakvoća, opremljenost namještajem i didaktičkim pomagalima,

- teritorijalna pokrivenost, - raspoloživi kapaciteti i njihova iskorištenost, - programi po obliku, veličini, vrsti i trajanju, - broj odgojnih skupina i broj djece u njima, - kadrovska popunjenost (odgojni i ostali djelatnici na provođenju programa u

dječjim vrtićima) PPIŽ-om se predviđa zasnivanje ustanova vrtića i jaslica u svim naseljima IV, III i II ranga,

23


ali i drugim naseljima van sjedišta općina na udaljenosti većoj od 12 km, ili ukoliko postoje uvjeti za formiranje jedne pedagoške jedinice. Za daljnji razvoj osnovnog školstva u Istarskoj županiji, kao i osnovnog školstva u cjelini, potrebno je donijeti novi Zakon o osnovnom školstvu koji će biti suvremena osnovica za utvrđivanje dugoročnog programa razvoja osnovne škole sukladno modernim školama u Europi i ostalom razvijenom svijetu. Zakonom moraju biti riješena pitanja realnog utvrđivanja sadržaja Nastavnog plana i programa, duljina školovanja učenika, obrazovanja kadrova za rad u osnovnim školama, uključujući i obrazovanje učitelja za rad u školama na talijanskom jeziku, kao i problemi vezani uz opterećenost učenika. Da bi se na Zakonom utvrđenim temeljima moglo prići daljnjoj doradi mreže osnovnih škola, moraju biti jasno propisani kriteriji o veličini škole (najmanjoj, srednjoj i navećoj), broju učenika u razrednom odjelu, rad u jednoj smjeni (postaviti rad u jednoj smjeni kao buduću projekciju razvoja mreže), ukinuti sad propisani model besplatnog prijevoza učenika, te precizno utvrditi ostale poslove učitelja u strukturi tjedne norme. Za osposobljavanje ravnatelja za obavljanje složenih poslova pedagoškog i adminitrativnog rukovoditelja, potrebne su permanentne edukacije iz domene uprave, prava, ekonomije i informatike. 1.1.3.2. Građevinska područja Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 6.3. uvjetuje slijedeće: Određivanje građevinskih područja treba temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površina izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja, uvažavajući slijedeće smjernice: - ispitati mogućnost gradnje (prostorne reserve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture - prilagoditi gustoću stanovanja i gustoću stanovništva prema tipu naselja - oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu - odrediti građevinsko područje izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane zakonom, nestabilna terena, zaštitnih i sigurnosnih zona voda i mora i izvan površina od posebnog značaja za obranu - proširivanje građevinskog područja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u važećim granicama tih područja i na temelju argumrntirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva) a koje trebaju pratiti i programi izgradnje - svako daljnje zauzimanje prostora naselja koje rezultira standardom većim od 300m2/stanovniku (ekvivalent gustoće manje od 33 stanovnika/ha) potrebno je posebno obrazložiti uzimajući u obzir izgrađene cjeline i kompaktne dijelove naselja (bez poljoprivrednih, šumskih, vodnih i drugih površina), - svako proširenje građevinskog područja naselja koje rezultira neizgrađenim dijelom naselja u postotku većem od 10% u odnosu na izgrađeni dio potrebno je temeljito obrazložiti s prikazom postojeće izgrađenosti Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Naselja gradskih osobina među koje u skladu s PPIŽ-om spada i lokalna konurbacija s obilježjima naselja gradskih osobina Medulin - Ližnjan (statistička naselja: dio Medulin, dio Ližnjan) urbane su cjeline s u pravilu provedenom raspodjelom prostora po osnovnim namjenama stanovanja, rada, odmora i prometa.U pravilu zahvaćaju područja odnosno dijelove središnjeg statističkog naselja veličine iznad 100 ha i druga statistička naselja ili dijelove naselja površine manje od središnjeg naselja.PPIŽ-om utvrđuju slijedeća naselja gradskih osobina u koje

24


Kriterij za utvrđivanje gradivog dijela građevnog područja središnjeg statističkog naselja unutar obuhvata naselja gradskih osobina je bruto gustoća od najmanje 33 planiranih stanovnika/ha, od koje se površine najviše najviše 50% može odnositi na njegov neizgrađeni dio. Na području naselja gradskih osobina preporučuju se iznimno slijedeći odnosi namjena: stanovanje 40 - 50%; radne zone, turizam 20 - 25%; promet 10 - 15%; zelene površine, rekreacija, ostale javne površine, poljoprivredne površine 20 - 30%; centri svih vrsta do 5%. Građevinsko područje središnjeg statističkog naselja unutar naselja gradskih osobina može se, u odnosu na proračunatu površinu, povećati za površinu zatečenih negradivih površina. Kriterij za utvrđivanje građevinskog područja ostalih naselja ili dijelova naselja s više od 100 stanovnika je bruto gustoća od najmanje 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 50% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja. 1.1.3.3. Infrastrukturni sustavi Prometni sustavi Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Prometno povezivanje cjelokupnoga državnog prostora mora se prioritetno ostvariti teritorijem Republike Hrvatske. Zbog velikih troškova realizacije prometne mreže visokog ranga potrebno je prioritete gradnji planirati prvenstveno s gledišta njihovih poticajnih učinaka na sveukupni razvoj područja kroz koja prolaze pojedine dionice te brzog povezivanja s europskim prometnim mrežama. Održivi i gospodarski opravdan razvoj prometnog sustava Države može se postići programskim usmjerenjem u kojem je prvi razvojni korak primjena tehnologija i sustava kombiniranog prometa, a drugi uvođenje integralnog prometa. Prvi strateški korak prometnog razvoja moguće je ostvariti na postojećim prometnim koridorima i u postojećim gospodarskim okolnostima, uz razumna ulaganja u prometnu mrežu i prijevozna sredstva te telekomunikacijske sustave. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Prioriteti razvoja: - poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica kao prelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i poluautocesta (obilaznice, treća traka i drugo), - izgradnja započetih i novih dionica cesta u skladu sa grafičkim prilozima PPUO-a, Ostale mjere i aktivnosti obuhvaćaju radove kojima će se: - strogo poštivati zakonsku regulativu (u cilju sprečavanja proširenja građevinskog

područja uzduž državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste) - završiti obilaznice oko većih mjesta Uzimajući u obzir gore navedeno smatramo da je potrebno izgraditi cestovnu vezu na “istarski Y” te nadopuniti mrežu županijskih cesta, prvenstveno prometnicu od Zračne luke Pula do Ližnjana (uključujuću zaobilaznicu naselja Šišan). Zbog poboljšanja kvalitete postojeće cestovne mreže, sve županijske ceste trebalo bi tehnički osposobiti (gdje god je to moguće) za brzinu od 60 km/h. Isto se odnosi na daljnji razvoj mreže lokalnih cesta, koje cjelovito pokrivaju teritorij Istarske županije u funkciji distribucije prometa i stvaranja prometnih veza između naselja sa središnjim funkcijama; planom se predviđa poboljšanje tehničkih karakteristika navedenih prometnica na način da se omogući brzina od 60 km/h, osim na dionicama pod posebnim režimima ograničenja prometa. PPIŽ-om nije razmatrana razina promjena

25


lokalnih cesta u dijelovima koja prolaze kroz naselja, već se planiranje takvih tehničkih zahvata utvrđuje prostornim planovima nižeg reda. PPIŽ-om određuju slijedeći cestovni infrastrukturni koridori za županijske ceste - 40 m postojeće i 70 m planirane. Zračni promet Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Postojeća lokacija i kapaciteti objekata zračne luke Pula ocjenjuju se zadovoljavajućom, a postoji mogućnost dogradnje u smjeru jugozapad - sjeveroistok čime se postižu optimalni uvjeti za korištenje aerodroma kako u civilne tako i u vojne svrhe. U pogledu poticanja razvoja novih zrakoplovnih linija, potrebno je naglasiti nužnost uspostave stalnog regionalnog prometa s bližim zračnim lukama u prostoru sjevernog Jadrana (Venezia, Trst, Piran) a također i stvaranje tzv. “Jadranskog zračnog koridora” za povezivanje s zračnim lukama na istočnoj obali Jadrana (Krk, Zadar, Split, Brač, Dubrovnik). Stalni međunarodni granični zračni prijelaz I. kategorije u Republici Hrvatskoj, na teritoriju Istarske Županije je Pula.

Pomorski promet Obveze iz Prostornog plana Istarske županije PPIŽ na području Općine ližnjan predviđa lučko područje u uvali Kuje te u sklopu istog - luku nautičkog turizma marinu državnog značaja. Sportske luke, privezišta i sidrišta, kao i ribarske luke utvrđuju se posebno za područje svake općine ili grada na razini prostornog plana uređenja Općine . Telekomunikacije Smjernice razvoja telekomunikacija općine Ližnjan proizlaze iz : 1. Obveze iz Programa prostornog uređenja RH: Izgraditi preostalu mrežu baznih postaja pokretne telefonije, a kod izgradnje primjeniti tehnologiju odašiljača koja zahtjeva što manji prostor za instalaciju (minimalno zahtjevan), - kod izvođenja, rekonstrukcija ili zamjena telekomunikacijske mreže, zahvate izvoditi

po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati.

2. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije - potpuno (100%) digitalizirati telekomunikacijsku mrežu - decentralizirati telekomunikacijsku mrežu - postići gustoću od 55 TP/100 stanovnika - postizanje redundancije transmisijskih sustava - osiguranje i dostupnost svih telekomunikacijskuh usluga na području PPUO Ližnjan Prioriteti se odnose na izgradnju mreže i priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Ocjena postojećih prostornih planova Postojeći prostorni planovi se u dijelu telekomunikacija temelje na niskoj tehnološkoj razini usluga i tehničkih standarda, u odnosu na današnji trenutak razvoja telekomunikacija. Poglavito se to odnosi na nedostatak projekcije razvoja mobilnih sustava telekomunikacija, te specijalnih usluga u fiksnoj mreži. Nedostatak se također odnosi na tehničke standarde izvedbe, koja se danas u fiksnoj mreži oslanja na optičke kabele velikih kapaciteta prijenosa, a uz to su vezane i skromne projekcije rasta broja telefonskih priključaka i usluga, koje su već danas u potpunosti prevaziđene.

26


U postojećim prostornim planovima, a s obzirom na razvoj tržišnog gospodarenja i konkurencije i na polju telekomunikacija, nema projekcija o paralelnom razvoju više neovisnih (konkurentskih) telekomunikacijskih sustava, što se danas na području mobilne telefonije već razvija, a takav trend će se zasigurno nastaviti, te se nameće potreba definiranja i reguliranja međusobnih odnosa u prostoru kroz odredbe za sprovođenje. Od perioda usvajanja postojećih prostorno planskih dokumenata razvoj telekomunikacija odvijao se znatno brže od planskih pretpostavki. Pored toga, u međuvremenu je gradnja telekomunikacija izvršena na novoj tehnološkoj osnovi koja je bitno različita od planirane, tako da planirane postavke nije moguće primjeniti na planiranje razvoja telekomunikacija za daljnji period. Elektroenergetika Obveze iz Prostornog plana Istarske županije PPIŽ planira izgradnju transformatorske stanice 110/20 kV Medulin koja će samo manjim dijelom biti smještena na području predmetne općine a najvećim dijelom na području Općine Ližnjan ( granica dviju Općina ) te dvostrukog 110 kV dalekovoda do buduće TS 110/20 kV Medulin koji će većim dijelom prolaziti preko područja Općine Medulin. Istim planom, zbog predviđenog porasta potrošnje u gradu Puli predviđena je izgradnja još jedne gradske trafostanice 110/20 kV (pretvorba sadašnje trafostanice 35/10 kV Gregovica u trafostanicu 110/20 kV). Navedena će trafostanica uz postojeću TS 110/35/10 kV Dolinka, služiti kao rezervno 10(20) kV napajanje dijela područja Općine Medulin. Plinoopskrba Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Prema prijedlogu “Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske” predviđena je izgradnja magistralnih plinovoda i na području Istarske županije. Na pravcu transportnog magistralnog plinovoda Pula-Rijeka prema GEA projektu (Gas Energy Adria-podloga INA-e) predviđena je izgradnja triju glavnih MRS (mjerno redukcijska stanica). Jedna od njih je MRS-Pula, u području Ližnjamora, sa tlakovima isporuke do 6 bara za opskrbu Pule, sa mogučnošću proširenja srednjetlačnih plinovoda prema Medulinu i Ližnjanu te prema Fažani i Vodnjanu. Veoma su značajni jer omogućavaju potrošaćima da se snadbjevaju plinom iz umreženog sustava.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije PPIŽ predviđa dva zasebna pravca srednjetlačnog plinovoda prema Jadreškima i Šišanu te prema Ližnjanu. Vodoopskrba U Istri postoji više međusobno odvojenih/nezavisnih sustava ("Istarski vodovod" Buzet, VSI Butoniga, "Vodovod Pula", "Vodovod Labin"), koji se već praktički dotiču i čak preklapaju, ali se ne mogu integrirati, jer su im potpuno različiti režimi njihova pogona. Posljedica toga je preopterećenost jednih i istodobno neikorištenost drugih kapaciteta sustava, te nemogućnost preraspodjele tih opterećenja. Načelno, probleme u vodoopskrbi Istre ne treba očekivati u nedostatku vode. Bez obzira na utvrđene tendencije dugoročnog općeg pada hidrološkog/hidrogeološkog potencijala, taj će potencijal i ukupna izdašnost svih istarskih izvorišta, još dugo biti veći od njezinih ukupnih vodoopskrbnih zahtjeva. Poglavito ako se nastavi sa dosadašnjim angažiranjima u razvitku tih izvorišnih objekata i njihovoj zaštiti. No, više se ne može dugo računati s mogućnostima da će svako od tih izvorišta

27


pojedinačno, moći dugoročno ispunjavati i osiguravati sve zahtjeve sustava/potrošača koji su samo na njega vezani. To se jasno pokazuje, poglavito kada se uzmu u obzir sve razlike u prostorno-vremenskim oscilacijama, ne samo između izdašnosti izvorišta i zahtjeva potrošača, nego i između pojedinačnih izvorišta u ovom prostoru (posebice između podzemnih i površinskih izvorišta, ali i između pojedinačnih izvorišta iste kategorije). Iz tog razloga prišlo se razmatranja o postupnom međusobnom usklađivanju i učinkovitog povezivanja u jednu cjelovitu prstenastu konstrukciju temeljnog transportno-distribucijskog sustava, koja će fleksibilno povezivati sva izvorišta i otvoriti mogućnosti njihova kontroliranog sudjelovanja u ispunjavanju Istarskih vodoopskrbnih zahtjeva. Većina objekata sadašnjih izvorišta vode i njezine prerade (Sv. Ivan, Sv. Stjepan/Bulaž, Gradole, Butoniga, Pulski bunari, Rakonek, Fonte Gaj) intenzivno se rekonstruiraju/dograđuju i istodobno su i buduća dugoročna izvorišta vode Istarske županije. Uz mogućnosti uključivanja nekih drugih/dodatnih manjih izvorišta, to će i dugoročno biti glavna izvorišta vode u tome prostoru. Iako, prema rezultatima i saznanjima u ovoj fazi postoji malo izgleda za otkrivanje/uključivanje nekog većeg novog izvorišta vode, preporučuju se daljnja istraživanja i daljnja intenzivnija istraživanja tih velikih već uključenih izvorišta, jer postoje pokazatelji mogućnosti racionalizacije njihova korištenja i čak povećavanja njihove izdašnosti. To se naročito odnosi na izvore u području labinskog vodovoda kao i u mogućnosti korištenje vode iz napuštenih rudnika na području Labinštine. U svakom slučaju i bez obzira na utvrđene tendencije općeg dugoročnog pada hidrološkog/geološkog potencijala svih izvorišta, njihova se ukupna izdašnost procjenjuje na red veličine od cca: 3,0-4,0 m3/s i nedvojbeno će biti dugoročno veća od ukupnih vodoopskrbnih potreba/zahtjeva Istre koji dugoročno, čak niti u sezonskim/ljetnim danima, po svemu sudeći neće biti veći od cca: 2,2-2,5 m3/s (srednji protok u danima maksimalnih opterećenja). Bez obzira na takve opće dugoročne tendencije, problema nedostatka vode u Istri, prema svemu sudeći, ipak se ne treba pribojavati, poglavito ako se nastavi sa već započetom politikom razvitka i zaštite tih izvorišta i posebice ako se prihvate preporuke daljnjeg intenziviranja njihova istraživanja, njihove zaštite i osuvremenjavanja upravljanja njihovom eksploatacijom. Glavni cilj prilagođavanja sadašnjeg glavnog transportno-distribucijskog sustava u prostoru Istarskog poluotoka je njegovo postupno transformiranje u učinkovitu višefunkcijsku/višesmjernu i maksimalno fleksibilnu prstenastu konstrukciju, koja će povezati sva glavna izvorišta vode i sve glavne potrošače, te otvoriti mogućnosti za racionalizaciju distribucije i osiguranje vodoopskrbe, u svim potencijalnim redovitim i neredovitim uvjetima pogona. Iako to na prvi pogled možda i ne izgleda tako, mogućnosti ostvarenja takva cilja i postupnog zatvaranja takve konstrukcije, sasvim su izvjesne. Poglavito zato što glavninu takve konstrukcije mogu činiti već izgrađeni glavni vodovodni objekti u ovome prostoru. Posebice se to odnosi na objekte sustava Sv. Ivan – Sv. Stjepan/Bulaž – Gradole, sustava Gradole – Poreč – Rovinj – Pula, sustava Butoniga – Pazin – Kanfanar – Pula, a dijelimično i na objekte sustava Rakonek – Pula i Fonte Gaj – Labin. Tim je objektima glavnina takve konstrukcije zapravo već zatvorena i potrebna je samo još interpolacija manjeg broja već i prije planiranih dionica. Nisu potrebni niti neki novi do sada nepoznati/neplanirani regulacijski objekti (vodospremnici i/ili crpne stanice), ali će u već postojećima i već i prije planiranima trebati veće rekonstrukcije i prilagođavanja, od njihovih mreža vodovodne armature, do njihovih crpki i njihove elektrostrojarske i informatičke opreme. Naime, upravo ti čvorni objekti bit će glavni kontrolno-regulacijski objekti (KRO-i) i “pokretači” cijele konstrukcije takva temeljnog vodoopskrbnog sustava i sva suština takve konstrukcije bit će koncentrirana upravo u tim objektima. Ustrojstvo konstrukcije Istarskog vodoopskrbnog sustava planirano je u tri razine. U prvoj je razini temeljna transportno-distribucijska konstrukcija i u oveme je tekstu uglavnom o njoj riječ. To je prstenasta konstrukcija razvijena u međuprostoru između glavnih Istarskih

28


izvorišta vode. Sastoji se većinom od već postojećih glavnih cjevovoda, manjeg broja interpoliranih novih dionica, te višefunkcijskih kontrolno-regulacijskih ubjekata, u izvorištima i ključnim čvorovima tako formirane temeljne prstenaste mreže. Ta temeljna transportno-distribucijska i kontrolno-regulacijska konstrukcija može prihvatiti vode svakog i svih izvorišta i transportirati ih i distribuirati u svakom i u svim smjerovima. Naravno, riječ je o mogućnostima, a stvarno osiguranje takvih mogućnosti zavisit će od odluka pojedinačnih vodovoda o samom uključivanju u takvu konstrukciju. Čak i onda, stvarna realizacija tako otvorenih mogućnosti zavisit će o stvarnim uvjetima i stvarnim zahtjevima u sustavu, te o ekonomičnosti načina ispunjavanja tih zahtjeva, u konkretnim tekućim uvjetima pogona. U drugoj je razini sekundarna transportno-distribucijska, također regionalna konstrukcija. Ona se razvija unutar prstenaste temeljne konstrukcije i glavna joj je funkcija njezino racionalno progušćivanje i pokrivanje njezinih međupovršina. Sastoji se također od već izgrađenih/postojećih cjevovoda, cjevovoda koji su, zbog priključivanja još nepriključenih potrošača/naselja, već i prije planirani u tim međuprostorima, te od regulacijskih objekata na tim cjevovodima, nužnih zbog topografskih i hidrauličkih uvjeta, te uvjeta osiguranja traženih normalnih učinaka i same konstrukcije, u redovitim i neredovitim uvjetima pogona. U trećoj su razini detaljne distribucijske mreže pojedinačnih gradova/naselja i pojedinačni ogranci sekundarne regionalne konstrukcije. Funkcija sustava u toj razini je jednostavna, većinom gravitacijska, distribucija dnevnog dotoka u njihove vodospremnike, koji je osiguran funkcijom i upravljanjem funkcijama temeljnog regionalnog sustava. Iz svega se vidi da planirana konstrukcija postupno vodi ka višestrukom i maksimalnom povećavanju sigurnosti vodoopskrbe cijelog prostora Istarske županije. Uz nju, niti jedan sadašnji vodovod, niti jedan grad/naselje i niti jedan potrošač u tome prostoru, neće više zavisiti samo o jednom izvorištu vode i samo o jednom smjeru/cjevovodu njezine dobave. Iz gore izloženog vidljivo je da to nije projekt bilo kakvih unaprijed predodređenih rješenja, koja bi se bilo kome, zbog bilo čega, unaprijed mogla nametati. Ovdje su date samo smjernice koje pokazuju postojanje nekih dugoročnih mogućnosti, najviše zbog toga da se ono što se gradi, ne gradi baš na način koji će te mogućnosti unaprijed i dugoročno isključiti. Ovdje treba naglasiti mogućnost spajanja vodoopskrbnih sustava na međužupanijskoj razini između Istarske županije i Primorsko goranske Istarske županije za razdoblje iza 2015. godine, a nakon zahvata novih količina vode i uspostave jedinstvenog i suvremenog vodoopskrbnog sustava obaju županija. U tom cilju bilo bi potrebno izgraditi cjevovod zajedno sa željezničkim tunelom kroz Ćićariju koji položajno odgovara toj potrebi. U ovakvoj postavljenoj koncepciji moguće je realizirati i “tvornicu vode” za pakiranje vode za piće sa Male Učke u Boljunskom polju, te vodu iz izvora Kožljak. Ako se bude ostvarila čak i vrlo optimistička pretpostavka godišnjeg porasta potrošnje vode za 2% godišnje, sva tri poduzeća za dobivanje, transport i distribuciju vode u Istarskoj županiji mogu s visokim stupnjem sigurnosti zadovoljavati sve potrebe do 2010. godine. Naime, poduzeće "Vodovod" u Labinu proširuje kapacitet novim izvorima, i to :

- Mutvice (u izgradnji) sa 80 l/s - Sv. Anton sa 250 l/s

Ispituju se i mogućnosti korištenja postojećih potencijala jamskih voda (najmanje 2x250 l/s), te ostalih izvora u dolini rijeke Raše (Bolobani, Grdak, Blaz) daljnjeg kapaciteta 250 l/s, kao i ponovnog uključivanja izvora Bubić jama (50 l/s). Po završetku prve faze izgradnje akumulacije i uspješnog kondicioniranja kakvoće vode, putem novoizgrađenog vodovodnog sustava Butoniga - Rovinj - Pula, "Istarski vodovod" iz Buzeta i "Vodovod" iz Pule već 2005. godine mogu koristiti 1000 i kapaciteta iz akumulacije "Butoniga".

29


TABLICA 10. - Raspodjela vode "Istarskog vodovoda" i "VSI Butoniga" 2005. godine ( u l/s) PODRUČJE EX OPĆINE

IZVOR SV. IVAN

IZVOR GRADOLE

IZVOR BULAŽ

AKUMULACIJA BUTONIGA

UKUPNO

BUJE 60,0 467,0 22,0 - 549,0 BUZET 94,0 - - - 94,0 PAZIN 26,0 - 20,0 162,0 208,0 POREČ 28,0 373,0 20,0 248,0 667,0 ROVINJ - - - 480,0 480,0 UKUPNO I.V.

208,0 840,0 62,0 890,0 2000,0

PULA - 160,0 - 110,0 270,0 UKUPNO 208,0 1000,0 62,0 1000,0 2270,0

U budućnosti se planira dogradnja pojedinih glavnih i sekundarnih vodova sa potrebnim rezervoarima na cijelom području Istarske županije a prema lokalnim planovima i projektima i grafičkim prikazom. U skladu sa budućom usvojenom koncepcijom povezivanja vodoopskbnog sistema Istre kao i sa ukazanim potrebama za vodom pristupiti će se izgradnji vodoopskrnog sustava. Na grafičkom prikazu 2.3. Plana predstavljena je temeljna varijanta povezivanja na nivou Istarske županije. U slučaju iznalaženja vodoopskrbno prihvatljivije opcije vodoopskrbe bilo na pojedinom dijelu neke općine, na nivou više općina ili cijele Istre prihvatiti će se novo usaglašeno rješenje bez obzira na grafički prikaz koji bi mogao biti u koliziji sa novim rješenjem vodoopskrbe. Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. Planira se povezati lokalne sustave na županijskoj razini u regionalni vodoopskrbni sustav, temeljem prostorno-planskog dokumenta koji će se odrediti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije. Ti podsustavi vodoopskrbe iz prve etape u prostoru predstavljaju ujedno i koridore za razvoj i izgradnju magistralnih cijevovoda budućeg vodoopskrbnog sustava prema koncepciji prikazanoj u grafičkom prikazu br. 2.2. - "Vodoopskrba i odvodnja". U narednoj planskoj etapi, nakon 2010.g, osigurati će se spajanje na vodoopskrbni sustav Primorsko-goranske županije koje će funkcionirati kao dvosmjerni vodoopskrbni sustav. Odvodnja i tretman otpadnih voda Prema Prostornom planu Istarske županije: Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje. Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Utvrđivanje prioriteta izgradnje treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora. Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) od značenja za Državu i Županiju. Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u priobalju po fazama i to: I. faza I. stupanj pročišćavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini, II. faza viši stupnjevi pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora, ali samo u slučajevima kada je postojeća kakvoća recipijenta takva da je moguće provesti fazna izgradnja uređaja za pročišćavanje. U slučajevima kada se planira ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u recipijent kojemu je postojeća kategorija lošija od Planom predviđene kategorije, ne može se primjeniti fazni pristup.

30


Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda uz otvorene vodotoke (osim akumulacije Butoniga) primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora. Za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, kao i za pročišćavanja oborinskih voda unutar II. i III. vodozaštitnih zona, obavezno je planiranje ponovne uporabe pročišćenih voda ili odvođenje istih izvan područja navedenih zona. Industrijski pogoni obvezni su izgraditi vlastite sustave i uređaje odvodnje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. Mulj kao ostatak nakon pročišćavanja otpadnih voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu u sklopu sustava gospodarenja otpadom (deponija) ili u sklopu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 1.1.3.4. Gospodarske djelatnosti Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na sljedećim osnovnim smjernicama: • izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne

i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

• treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,

• određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Osnovne poljoprivredne, stočarske i ribarske djelatnosti za priobalje, kojem pripada Općina Ližnjan su krmne kulture, voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, ind. kulture, ovčarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo i marikultura. Šume i šumsko zemljište Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama. Pri tome treba: - kontinuirano pratiti stanje šuma te ih kartirati, - šumama gospodariti na principu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva

razvijati kao čistu industriju, - poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih,

seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.

Šumska politika i šumsko planiranje kao dio općeg planiranja ima za cilj unapređenje učinkovitog načina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njene funkcije. Uz korištenje sirovinske funkcije potrebno je koristiti ekološku i socijalnu funkciju šuma. Planiranje kroz šumsko planiranje treba i dalje temeljiti na načelu održavanja potrajnosti, prirodnosti i neprekidnog povećanja vrijednosti šuma, te uspostaviti sustave utvrđivanja i sustavnog praćenja vlasničkih odnosa uvažavajući sljedeće preporuke: - kako bi se šume zaštitile od propadanja potrebno je prijeći na kibernetsko uređivanje

šuma u smislu praćenja godišnjih promjena te donositi odluke držeći se načela potrajnosti,

- neprekidno održavati sklop sastojine; prilikom prenamjene šume za potrebe neke

31


druge namjene investitor snosi troškove podizanja nove šume koja se motra osnivati na zemljištu na kojem nije bilo šume; razvijati urbano šumarstvo kroz znanstveno nastavne programe; u pravilu ne prenamjenjivati šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume,

- pružiti planerima, gospodarstvenicima, donositeljima odluka i lokalnim zajednicama prihvatljive i nove informacije o šumama i bogatstvima šumskih područja.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Unutar šuma posebne namjene, prostornim planovima gradova i općina mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Dijelovi šuma posebne namjene mogu se planirati i za turističku djelatnost - autokamp, ali isključivo za dijelove autokampa koji su namijenjeni osnovnim potrebama boravka turista u prirodi (prostor za kampiranje, higijensko-sanitarni čvorovi, infrastruktura), dok se ostala izgradnja mora osigurati unutar građevnih područja turističkih zona. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Poljodjeljstvo Obveze iz Programa prostornog uređenja RH U budućnosti bi trebalo čuvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika prostora. Temeljem tako usklađenih interesa treba poduzeti sljedeće: - uključiti u dokumente prostornog uređenja racionalno korištenje poljoprivrednog

zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe, - sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije, - pojačati druge mjere u području šumarstva, vodnogospodarstva, energetike i dr., koje

posredno utječu na oštećenje zemljišta, - usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane, - korištenje poljodjelskog resursa treba razvijati na razne načine korištenja tla uključivši i

podršku tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštitu tla s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih učinaka.

Određivanjem namjene korištenja tala u poljodjelske svrhe treba uzeti u obzir aspekte zaštite okoliša, demografsku i gospodarsku problematiku te donijeti propise i poticajne mjere kako bi se unaprijedilo “održivo” korištenje i upravljanje tlom. S tim ciljevima potrebno je: - razviti nacionalne programe koji vode računa o tlu kao prirodnoj osnovi, demografskim

promjenama i interesima lokalnog stanovništva te koristiti tehnike koje potiču “održive” načine življenja, a usmjerene su na pojedini ekosustav, slivno područje i planiranje krajolika,

- poboljšati i provesti zakone i druge propise koji podržavaju “održivo” korištenje tla te osigurati provođenje i kontrolu zabrane pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u druge namjene, uz prethodno utvrđivanje onih kategorija koje se ne mogu prenamijeniti,

- u upravljanje tlom uključiti odgovarajuće tradicijske i autohtone načine korištenja tla te vrijednost tla i ekosustava u pokazatelje gospodarske učinkovitosti. Potrebno je uvesti novi pristup u utvrđivanju boniteta tla uz uvažavanje svih

parametara vezanih uz plodnost i zaštitu tla i pri tom postojeću pedološku podlogu novelirati i prilagoditi određenoj razini dokumenata prostornog uređenja. Noveliranu pedološku podlogu treba osigurati resursno Ministarstvo. Prioriteti djelovanja odnose se na djelotvorniju zaštitu poljodjelskog zemljišta te smanjenje i ograničavanje kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Pri tome treba sprječavati daljnje povećanje izloženosti eroziji i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu

32


temeljem važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Razgraničenje površine zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se određivanjem granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla i vrijednosti višegodišnjih kulture, s time da je samo kategorija poljoprivrednog zemljišta zaštićena PPIŽ. Zaštititi poljoprivredne resurse i ograničiti nekontroliranu urbanizaciju i širenja bespravne izgradnje van građevinskih područja na štetu obradivog poljoprivrednog zemljišta. Prijeći s konvencionalne na ekološku obradu tla, koja podrazumijeva primjenu tradicionalnih metoda obrade (tropoljna obrada), primjenu bioloških umjesto sintetičkih sredstava za zaštitu bilja i selektivnu primjenu mineralnih gnojiva. Povezati poljoprivrednu proizvodnje na agroturistički kompleks radi stvaranja uvjeta što veće konzumacije svježih proizvoda na mjestu proizvodnje. Izbjegavati primjene genetski modificiranog sadnog materijala, sjemenja i stočne hrane u ekološki posebno osjetljivim područjima. Putem propisa u nadležnosti županijskih organa i općina (pravilnici, prostorni planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. Treba utvrditi granice - ograničenja unosa polutanata svih vrsti u prirodni ambijent. U tom smislu treba odrediti gornje granice veličine građevina, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, te ograničiti gradnju građevina. Odabirom kultura i primjenom tehnologije očuvati i oplemenjivati pejzaž bez vrijednosti poljoprivrednog i ukupnog prostora (vinogradi, maslinici, terase, ritmika promjena čestica s raznim kulturama, šume, livada i pašnjaka). Turizam

Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Turizam neprijeporno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Države, pa je njegov ukupni razvitak, uključujući i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada očuvani visokovrijedni prostor, koji će dugoročno sve više dobivati na značaju. Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude uvažavat će gospodarske i ekološke kriterije. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi: - razmještaj i dimenzioniranje marina usuglašeno s ostalim aspektima korištenja prostora, zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva, - novi sadržaji osobito sporta i rekreacije, računajući i na golf igrališta, koja treba pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, - prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih jedinica, - odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma. Osnovni ciljevi razvoja turističkog sektora su obnova, potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala i izgradnja novog turističkog identiteta. Novu izgradnju kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude. Isto tako, prilikom investiranja u postojeće ili nove hotele stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija. Turističke zone, utvrđene u važećim prostornim planovima, u kojima su već djelomično ili u cjelini izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno restrukturirati i dograđivati. Turističke zone, utvrđene tim planovima, ali danas još neizgrađene, treba privoditi namjeni na temelju novih prostornih planova donesenih prema važećim zakonima i propisima, a koji će biti u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Uređenje zona treba provoditi na temelju Urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja.

33


Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Turističko razvojno područje (TRP) - na razini Plana pod tim pojmom podrazumijevamo širi razvojni prostor namijenjen razvoju turističke djelatnosti, a koji je fizički i infrastrukturno izdvojen iz građevinskih cjelina stalnih naselja. TRP je ekvivalent planiranom obuhvatu naselja, te se unutar njega planovima nižeg reda (prostornim planovima gradova i općina) određuju zone izgradnje turističkih objekata, zone izgradnje objekata sporta i rekreacije, zone izgradnje servisnih i opskrbni turističkih zona, te površine namijenjene turističkoj rekreaciji, šumske površine, poljoprivredne površine i druge površine bez mogućnosti izgradnje komercijalnih objekata. Za procjenu veličine TRP-ova potrebno je uzeti u obzir slijedeće: - planirano restrukturiranje izgrađenih kapaciteta u smjeru smanjivanja kapaciteta i

povećanja kategorije ponude - kada su pitanju turistički kompleksi kod kojih se predviđa smanjenje kapaciteta zbog povećanja kategorizacije objekata, TRP-ovi koji će obuhvatiti takve komplekse ne bi smjeli nadilaziti već planirane obuhvate turističkih zona iz dosadašnjih PPO.

- demografske projekcije - ukupne projekcije demografskog rasta i projekcije rasta kontingenta radne snage - za TRP-ove kojima u smislu radnog kontingenta konvergira pojedino naselje treba uzeti u obzir izohrone od 30 minuta, što je poželjno maksimalno vrijeme za dnevne migracije radnog karaktera. Takvu projekciju je najpoželjnije raditi za razinu bivše općine, gdje su utjecaji gravitacije jasnije određeni nego na razini novih gradova i općina.

- standarde za određivanje veličine područja naselja - standardi za određivanje veličine područja naselja detaljno su razrađeni u okviru sustava neselja Prostornog plana Istarske županije, te u odnosu na njih je poželjno utvrditi slijedeće standarde za TRP-ove:

1. gustoća korištenja se može kretati između 50 i 120 postelja/ha 2. izuzetno, za kapacitete vila uz golf igrališta, najmanja gustoća korištenja može

biti 33 postelja/ha, s time da zone izgradnje unutar obuhvata igrališta ne prelaze 15% obuhvata

3. izuzetno, kod turističkih zona u korištenju ili u izgradnji s dostignutom gustoćom većom od 120 postelja/ha, gustoća može biti jednaka zatečenoj

4. obveza je jedinica lokalne samouprave da u prostornim planovima uređenja gradova i općina točno utvrde turističke zone u kojima će gustoća biti manja od 50, odnosno veća od 120 postelja/ha

TP-ovi trebaju biti izuzetak u prostoru, na lokacijama posebne vrijednosti, i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje. TP-ovi prvenstveno trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletnički turizam, "robinzonski" turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). Njihova veličina bi se trebala limitirati s max. kapacitetom od 150 postelja, odnosno max. površinom od 2 ha. Predviđeni ukupni kapaciteti u zonama turizma prema PPIŽ:

TABLICA 11. – TURISTIČKI KAPACITETI U OPĆINI

Minimalni kapacitet Maksimalni kapacitet LIŽNJAN 3.000 5.000

Gore prikazani minimalni i maksimalni kapaciteti utvrđeni su prema važećim područjima gradova i općina u Županiji, te uključuju ukupne kapacitete unutar TRP-ova, turističkih zona unutar naselja, te unutar stambeno-turističkih naselja, a bez kapaciteta u privatnom smještaju i turizmu na seoskim gospodarstvima.

34


Zaštita posebnih vrijednosti okoliša Područje Istre je Prostornim planom Republike Hrvatske (još 1989. godine) proglašeno područjem integriranih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Takav status zahvaljuje prvenstveno velikom broju sačuvanih urbanih i ruralnih povijesnih cjelina, te pojedinačnih spomenika kulture, oko kojih je istarski čovjek, kroz intenzivno antropogeno djelovanje dugo 3000 godina, formirao krajobraz visokih vizualnih i kulturnih vrijednosti. Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Sustavna skrb o okolišu nužna je u svim fazama djelovanja u prostoru pa treba osigurati preglednost polazišta zastupljenih u analitičko-valorizacijskoj fazi utvrđivanja spoznaje o vrijednostima i značajkama prostora, kao i utvrđivanja mogućnosti i ograničenja korištenja prostora te u fazi oblikovanja koncepta razvoja. Strategijom su određena ona područja i cjeline koji u Hrvatskim relacijama predstavljaju visoku vrijednost i rijetkost, kao što su nezagađena tla, prirodne šume, čista pitka voda, ambijentalne cjeline. Primjena načela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim načelima i standardima zaštite okoliša, a kavliteta okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja, u čiju je svrhu potrebno utvrditi polazne okolnosti: - stupanj očuvane kvalitete te prihvatljivi kapaciteti prostora, - stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehničkom infrastrukturom - prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi uvođenjem određene kategorije

zaštite i planskim mjerama korištenja prostora, - propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni tip

prostora. Prostorni planovi moraju sadržavati mjere za provođenje zaštite prostora i okoliša te mjere

za sanaciju učinaka, treba spriječiti neracionalno trišenje resursa i prostora koji bi dugoročno nanijeli štetu prostoru i okolišu te je zato potrebno:

- provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša, - ispitati i korigirati dosadašnje prostorno planske i razvojne projekcije, s aspekta

postavki zaštite okoliša, - osnažiti udjel ulaganja u infrasrtukturu, - uspostaviti mehanizme informiranjai donošenja odluka, - onečišćenja sprječavati na mjestu mogućeg ili stvarnog nastanka, uspostaviti

ekonomske i pravne instrumente poticanja i sankcija te označiti i rješavati konflikte. Gospodarenje područjem mora temelji se na dokumentima prostornog uređenja. Kroz planove korištenja namjene mora treba uskladiti brojne djelatnosti koje se odvijaju na moru, u podmorju i na obalnoj liniji. Tim planovima treba utvrditi koridore, područja i zone za pomorski promet, lučke usluge, nautički turizam, ribolov, marikulturu-akvakulturu, preradu ribe, rekreaciju, sport uz obalno područje mora i akvatorija, proizvodnju prirodnog plina i nalazišta nafte iz podmorja, proizvodnju soli i dr. Nužno je zajedno s ostalim državama na području Jadrana provoditi stalne kontrole kvalitete mora, a posebnu pažnju posvetiti suzbijanju zagađenja koje morem dolazi u akvatorij Hrvatske iz drugih zemalja. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Od sedam postojećih odlagališta na području Istarske županije, samo su tri lokacije podobne da prerastu u sanitarno odlagalište za cijelu Istarsku županiju među kojima se nalazi Kaštijun na području Grada Pule i Općine Medulin. Obzirom na količine otpada, koji danas završava na navedenim lokalitetima najoptimalnije rješenje je lokacija Kaštijun na području susjednih jedinica lokalne samouprave Općine Medulin i Grada Pule. Na toj lokaciji je dovoljno prostora da se može planirati:

- izgradnja sanitarnog odlagališta ostatnog obrađenog otpada,

35


- izgradnja reciklaže (sortirnica) korisnih dijelova otpada, - izgradnja kompostane – otpada kontroliranog podrijetla, - izgradnja postrojenja za termičku obradu ostatnog otpada, - izgradnja centra za prihvat i predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada, - izgradnja postrojenja za obradu opasnog medicinskog otpada.

Predviđene djelatnosti na lokaciji Kaštijun moraju biti provedene u skladu s regulativom Republike Hrvatske i najnovijim svjetskim spoznajama koje idu s ciljem da unaprijede okoliš a ne djeluju restriktivno na svekoliku djelatnost stanovništva. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Mjerama za sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš određuju se smjernice za zaštitu područja obuhvata urbanističkih planova, kako za kopneni, tako i za morski dio. Radi zaštite tla za građenje u prostornim planovima užeg područja treba obaviti geotehničko zoniranje terena na sljedeći način: - za potrebe izrade prostornog plana uređenja općine ili grada treba obaviti geotehničko

zoniranje na područjima gdje se nalaze tla podložna pojačanom utjecaju erozije, te u kontaktnim područjima fliša i karbonatnih stijena. Zoniranje učiniti u pravilu bez terenskog istraživanja, na temelju postojećih podataka. Svrha zoniranja je određivanje mogućih građevinskih područja. Zoniranje treba provesti u mjerilu topografske podloge 1:25.000.

Obalno more na području županije kategorizira se u dvije kategorije. Na području Općine Ližnjan, more je svrstano u drugu kategoriju. U drugu kategoriju - ekološki manje osjetljivo more - svrstano je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja s kopna), unutar 1000 m od morske obale, kao i more u polumjeru od 300 m od difuzora ispusta sustava odvodnje. Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna. Na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je održati postojeću kakvoću mora. Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su:

- Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje mora biti primaran zadatak.

- Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima. Obvezno je kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime bi se uskladili s zahtjevima Evropske unije za smanjenje (50 %) suspendiranih tvari prije upuštanja u more. Viši stupanj pročišćavanja treba prioritetno izgraditi na komunalnim uređajima s najvećim teretom onečišćenja (centralni pročišćivači sustava sa više od 25.000 ES-a).

- Obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To treba riješavati u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije.

- Rekonstrukcija s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom području.

Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi sljedeće mjere zaštite:

- osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi – čistači, plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

36


- u marinama i lokalnim lukama instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. U obalnom području mora i voda uvjetuje se uređenje građevinskih područja putem obavezne izrade urbanističkog plana uređenja. Posebne razvojne mjere, utvrđene ovim Prijedlogom plana, za obalno područje Općine Ližnjan su:

- upućivanje na uvođenje plaćanja komunalne naknade za neizgrađeno građevinsko zemljište unutar utvrđenih građevinskih područja, namjenski s ciljem izrade prostorno-palnske dokumentacije i uređenja građevinskog zemljišta,

- upućivanje na smanjenje komunalnih doprinosa i komunalne naknade u dijelovima neizgrađenog građevinskog zemljišta namijenjenog stambenoj izgradnji, u kojima planirana izgradnja građevina mješovite i gospodarske namjene ne prelazi 10% ukupnog zahvata,

- upućivanje na uvođenje posebnih zona plaćanja komunalne naknade i komunalnih doprinosa za stambeno-turistička naselja i proširene dijelove utvrđenih građevinskih područja naselja, nakon stupanja na snagu ovog PPUO-a,

- upućivanje na usmjeravanje izgradnje industrijskih, obrtničkih i veletrgovačkih građevina u gospodarske zone, utvrđene ovim Planom, putem poticajne kreditne politike i nižim komunalnim doprinosima i naknadama,

- upućivanje na osiguranje gradskog proračuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture.

Zaštita prirodne baštine Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode značajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode provodi se osobito:

- određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske,

- osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova, te uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka,

- sprječavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode,

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova, - provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode,

ne dopuštajući provođenje aktivnosti koje dovode u pitanje temeljni fenomen zaštićenog dijela prirode.

Za prostor područja prirodne baštine državnog značaja obvezno se donose prostorni planovi područja posebnih obilježja. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvrđuje namjena prostora te osnove korištenja i zaštite prostora, sukladno posebnim propisima o sadržaju prostornih planova. O posebnim režimima korištenja prostora (stanovanje, gospodarsko korištenje, promet i sl.) Javne ustanove koje upravljaju područjima prirodne baštine donose pravilnike o unutarnjem redu usklađene sa prostornim planovima. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Za sva područja prirodne baštine utvrđena PPUO-om, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim sljedećim sadržajem:

37


- utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora - utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje - prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena Zaštita kulturne baštine Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Područje Županije je Strategijom i Programom uređenja prostora RH tretirano kao jedinstvena krajobrazna cjelina, a područje Općine Ližnjan spada u značajne arheološke zone s posebnim režimom. Zaštita graditeljske baštine kao dobra od općeg interesa temelji se na organiziranoj brizi države i stručnih institucija koji polaze od utvrđena stanja, zakonskih propisa, međunarodnih konvencija i preporuka. Stručna načela, uz Rezoluciju o obnovi hrvatske kulturne baštine, polazišta su za zaštitu kulturne baštine, a time i osnova za utvrđivanje sljedećih osnovnih ciljeva i opredjeljenja: Uspostavljanje cjelovitog i usklađenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora, kompatibilnog sa sukladnim propisima u srodnim i drugim djelatnostima koje s raznih gledišta (prostorno uređenje, graditeljstvo, turizam, financiranje, porezi, carine, obrazovanje i dr.) utječu ili mogu utjecati na ispravan odnos države, društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kao gradske zelene površine, potrebno je uređivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog značaja. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgrađenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklađenja volumena i silueta sklopova izgrađenih nesukladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka javnih urbanističko arhitektonskih natječaja. Površine unutar povijesnih jezgri nastale rušenjem kuća u poslijednjih 80 godina, posebno radi bombardiranja u II svj. ratu treba rekonstruirati tj. izgraditi, slijedeći princip faksimila ili interpolacije. Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od ključne je važnosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog očekivanog djelovanja tržišta nekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoloranim novim objektima preporučivo je predviđati više od 50% površine za stambenu namjenu, dok je izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebno osiguravati u prizemnim nižim etažama postojećih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti).

38


1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

Prirodni uvjeti na području obuhvata PPUO-a, pružaju velike mogućnosti za razvoj funkcija Općine Ližnjan kako jedinice lokalne samouprave tako i u okviru Istarske županije. Neki ograničavajući elementi i faktori nisu toliko značajni da bi mogli zaustaviti razvoj, ali se moraju uskladiti s razvojem njegove dominantne turističke funkcije. Zadnjih 40-tak godina prevladava monokulturni razvoj, nakon preorijentacije u gospodarenju s poljoprivrede i ribarstva koje su u proteklom razdoblju bile osnovne gospodarske djelatnosti, na ugostiteljstvo i turizam koje su posljednja tri desetljeća u strukturi gospodarstva značajnije zastupljene. Osnovne tendencije razvoja Općine Ližnjan, u PPUO-om predviđenom periodu do 2015., trebale bi otkloniti ili barem ublažiti prostorne, gospodarske i društveno-ekonomske poremećaje, nastale tokom proteklog razdoblja. U svrhu zaštite prostora, postojeće se otvorene površine moraju maksimalno sačuvati, prvenstveno kao poljoprivredne površine, te kao zaštitno zelenilo ili kao potencijalni biološki rezervati. Prema svim prirodnim i socijalno-ekonomskim obilježjima stanovništva, naselja u podučju općine medulin imaju povoljne demografske prilike. Broj stanovnika na području Općine Ližnjan povećao se od 1981. do 2005. Godine za oko 300 % što predstavlja iznimno značajan porast, iako dinamika brojčanog rasta po međupopisnim razdobljima nije bila ravnomjerna. Analiza demografskih kretanja u Općini Ližnjan, koji pripada priobalnom dijelu Istre, ukazuje na veliku koncentraciju stanovništva, što je bilo karakteristično u bivšim općinama Istarske županije, nakon drugog svjetskog rata, kada su uočene značajne razlike u karakteristikama demografskog razvoja između njenog priobalnog i središnjeg dijela. Za očekivati je da će u idućim razdobljima utjecaj komponente prirodnog prirasta, u ukupnom kretanju stanovništva, nadjačati utjecaj migracijskih kretanja. Infrastrukturni sustavi

Cestovni promet

Cestovna intrastruktura je nezadovoljavajuća, pogotovo u mjesecima turističke sezone. Analizom potreba građana i posjetitelja, utvrđuje se nedovoljan broj parkirališnih mjesta, koje je nužno izgraditi ili u vidu novih parkirališnih površina ili u vidu garažnih građevina za smještaj vozila. Lokalna infrastruktura i opća uređenost na području Općine Ližnjan, također bi se mogla unaprijediti - mreža ulica mogla bi se bolje održavati, parkovne površine povećati. Zračni promet Osim razvoja zračnog prometa u svim vidovima, strateško opredjeljenje Zračne luke Pula je da se prostori unutar ograde koriste za izgradnju polovalentnih građevina namjenjenih za proizvodnju, trgovinu I skladištenje te za održavanje sajamskih manifestacija u okvirima buduće slobodne bescarinske zone. Nadalje predstoji značajni razvoj cargo prometa velikim zrakoplovima I uređenje prostora namjenjenih za servis i održavanje zrakoplova generalne i komercijalne avijacije(prometnog zrakoplovstva). U skladu sa tim predviđena je izgradnja nekoloko novih hala na mjestu stare putničke zgrade. Razvoj zračnog prometa nije moguć bez usklađivanja Zračne luke Pula sa zahtjevima za tehničkom opremljenosti prema međunarodnim standardima i normativima.

39


Telekomunikacije

Bez obzira na razmještaj stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti, nepokretna TK mreža dobro je razvijena i pokriva sve korisnike TK usluga. Pristupna mreža, koja je uglavnom podzemna, kvalitetno je izgrađena. Kapacitet priključaka na komutacijskim čvorištima potpuno zadovoljava sve potrebe, a pristupne mreže daleko nadmašuju današnje kao i očekivane potrebe. Sva domaćinstva i gospodarstvo su priključena na nepokretnu mrežu. Gustoća priključaka s obzirom na strukturu korisnika i razvijenost turističke i drugih djelatnosti prati i na razini je županijskog prosjeka. Dostignuti stupanj razvoja telefonske mreže Općine Ližnjan može se ocjeniti zadovoljavajućim, što potvrđuje gustoća uključenih telefonskih priključaka ( osnovni pokazatelj razvijenosti ) od 43,6 TP/100 stanovnika, koja je veća od prosječne gustoće u Hrvatskoj. Razvoj telekomunikacija se odvija u pravcu sve većeg stupnja decentralizacije, zamjeni tehnologije (digitalizacija i zamjena analognih priključaka), približavanju priključnih točaka korisniku na 1500 metara, uvođenju i pružanju novih usluga, što uvjetuje izgradnju novih komutacijskih objekata, kao udaljenih pretplatničkih stupnjeva, mjesnih pretplatničkih mreža i baznih postaja mobile telefonije, na što će uvjetovati i sam razvoj općine. Pokretna mreža u potpunosti zadovoljava potrebnu pokrivenost teritorija. Svim korisnicima su na raspolaganju sve dostupne telekomunikacijske usluge. Prema iznesenom, telekomunikacije su razvijene u skladu sa demografskim, gospodarskim i prostornim pokazateljima, i ne uočavaju se ograničenja za daljnji razvoj. Telekomunikacije su bile, jesu, a pogotovo će u budućnosti biti pokretač i nosilac svih daljnijih razvoja, zbog čega je nužno omogućiti brz i neometan razvoj telekomunikacija u skladu s općim razvojem društva. Energetika Elektorenergetika Ocjena postojećeg stanja Glavnina napajanja konzuma na području općine vrši se iz transformatorske stanice 35/10(20) kV Gregovica, a samo manji dio iz transformatorske stanice 110/35/10 kV Šijana, obje smještene u gradu Puli. Kao djelomična pričuva u napajanju južnog dijela područja obuhvaćenog ovim planom služi transformatorska stanica 35/10(20) kV Banjole. Konzum napajan iz ovih transformatorskih stanica proteže se na područje puno šire od zahvata ovoga plana, tako da iskoristivost njihovih kapaciteta nije moguće promatrati izdvojeno za područje zahvata Plana.

TABLICA 12 - Osnovne tehničke značajke navedenih transformatorskih stanica su sljedeće:

TS 35/10(20) kV

Instalirana

snaga (MVA)

Godina puštanja u pogon /

rekonstrukcija TS 35/10 kV Gregovica 8 1928./67./79. TS 110/35/10 kV Šijana 40+40 1958./89./03. TS 35/10(20) kV Banjole 8+8 1973./79.

Napajanje potrošača Općine Ližnjan vrši se preko tri nadzemna 10(20) kV voda iz TS 3510(20) kV Gregovica, te jednog kabela 10(20) kV iz TS 110/35/10 kV Šijana i jednog nadzemnog voda iz TS 3510(20) kV Banjole. Na navedene vodove priključeno je cca dvadeset i pet transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV ukupne instalirane snage cca 7,5 MVA.

40


Plinoopskrba

Korištenje plina kao energenta u sadašnjim uvjetima, u Općini Ližnjan, je uporaba ukapljenog naftnog plina (unp). Pozitivne strane prema podacima potrošnje unp u Istarskoj županiji, te usporedbe sa potrošnjom tog plina u Europi i svijetu, kao i sa trendom rasta potrošnje tog energenta,moglo bi se reći da je Istra u samom vrhu sa najrazvijenijim zemljama. Taj podatak sigurno ohrabruje, jer pokazuje veliku tehničku naobrazbu kako ljudi koji obavljaju taj posao, tako i samih korisnika plina. Treba naglasiti da postoji i niz poduzetnika koji su uključeni u organizaciju i instalaciju spremnika i opreme za korištenje unp, te distribucijom isparenog unp širom Istarske županije u bocama, za punjenje kontejnera i ugrađenih spremnika, te punjenje autoplina. Iz gornjeg je vidljivo da je opravdano ulaganje u program plinofikacije općine Ližnjan uz očekivani znatniji rast potrošnje dolaskom prirodnog plina. Sagledan je plinski konzum i njegov razvoj u skladu sa prostornim planom za period do 2015. Godine, unutar koga se se očekuje i priključivanje plinskog sustava općine medulin na sustav prirodnog plina. Planirana plinifikacija Istre ubrzava i obavezuje Općinu Ližnjan, ulaganje u razvoj plinske mreže izgradnjom niskotlačne plinske mreže iz pehd cijevi (tkz. Prva instalacija), te izgradnjom srednjetlačnog lokalnog plinovoda, kao priprema za opskrbu prirodnim plinom. Vodoopskrba

Opskrba vodom na području Općine Ližnjan je zadovoljavajuća u pogledu količina i kvalitete vode te ne predstavlja ograničenje u smislu demografskog i gospodarskog napretka. Pojedini dijelovi mreže na području prostornog plana ne udovoljavaju za protupožarnu količinu, a pojedini dijelovi ne zadovoljavaju u pogledu dovoljnog pritiska. Na području Općine Ližnjan je preko 95 % stanovništva priključeno na javnu vodoopskrbnu mrežu što predstavlja značajni postotak. Cilj je svih vodovoda dovesti vodu do svakog naselja. Od postrojenja Butoniga voda se crpi u rezervoar Ladavci odakle je izgrađen novi magistralni cjevovod prema Pazinu te dalje do Pule. Kapacitet cjevovoda do Kanfanara iznosi 1783 l/s. Cjevovod od Kanfanara do Pule izgrađen je kapaciteta 841 l/s. Stanje cjevovoda i ostalih vodoopskrbnih objekata u pogledu stabilnosti, sigurnosti i pouzdanosti je slijedeće: - cjevovod za opskrbu naselja Muntić i Valtura je od salonita pa je potrebno predvidjeti

njegovu rekonstrukciju - područje naselja Jadreški i Šišan koja se opskrbljuju iz bunara Šišan ( Bučed ) je pod

utjecajem zagađenja uzrokovanog intezivnom poljoprivredom i neriješenom kanalizacijskom mrežom

- problemi s tlakovima u mreži područja naselja Šišan - problemi s tlakovima dijela naselja Ližnjan – opskrbni cjevovod Vrčevan – staro groblje

u Ližnjanu – visoka zona - područje OKZ Valtura – zabrana korištenja vode iz bunara Valtura 1 i Valtura 2 zbog

zagađenja - područje aerodroma – u blizini Valtursko polje, upuštanje vode s aerodroma u

podzemlje – utjecaj na pulske bunare - predviđena vodoopskrba OKZ Valtura iz sistema Butoniga prema odredbama

Prostornog plana Županije nije osnovni sistem vodoopskrbe već glavni dopunski izvor - problemi s vodoopskrbom za vrijeme ljetnog režima Svi korisnici u Istarskoj županiji troše godišnje približno 24.000.000 m3 vode ili 117 m3 po stanovniku. Protok vode u ljetnim mjesecima se povećava. U područjima razvijenog turizma u VII. i VIII. mjesecu vršno opterećenje u l/s naraste od 2,5 do 5 puta.

41


Dogovorena raspodjela vode iz akumulacije Butoniga zbog novonastalih okolnosti u razvitku pojedinih područja treba nanovo utvrditi na bazi novonastalih potreba pojedinih područja. Voda iz akumulacije Butoniga ne spada u red najkvalitetnijih prirodnih voda (visoka temperatura, organski sastojci). Akumulacija Butoniga nije osnovni sistem vodoopskrbe već glavni dopunski izvor. Vodoopskrba Istarske županije temelji se danas uglavnom na korištenju izvorišta podzemnih voda, koja nisu dovoljno zaštićena od mogućih zagađivanja. Odvodnja i tretman otpadnih voda

Budući da je najveći dio područja Istarske županije građen od vodopropusnih karbonatnih stijena, mogućnost zagađenja podzemnih voda vrlo je velika. Najosjetljivija su krška polja i zaravni u reljefu, jer su tu moguća koncentrirana utjecanja nečistoća u podzemlje. Najugroženija su izvorišta u dolini rijeke Raše (Rakonek, Bolobani, Sv.Antun) i sustav pulskih bunara. Kod izvorišta u dolini Raše dokazane su podzemne veze iz Pazinske jame, kuda se ulijeva vodotok Pazinčice, koji je prijemnik sanitarno-potrošnih i industrijskih otpadnih voda s područja Pazina. Tako Pazinčica do grada Pazina ima vodu I/II razreda , nakon Pazina prelazi u III razred da bi na mjestu poniranja u Pazinsku jamu imala sve karakteristike IV razreda. Bunari u okolici Pule ugroženi su uglavnom neadekvatnom izgradnjom u vodozaštitnim zonama bez kanalizacione mreže. Svakim danom kakvoća pitke vode je sve lošija zbog čega dolazi do ispadanja pojedinih značajnih bunara u okolici Pule (Tivoli itd.)

Kao prvi zadatak ukazuje se ograničavanje izgradnje u vodozaštitnim zonama, rješiti odvodnja sanitarne otpadne vode i vojnog i civilnog aerodroma te OKZ Valtura koji sve svoje otpadne vode ispuštaju otvoreno u vrtače koje se nalaze na direktnim vodonosnim slivu pulskih bunara. Također potrebno je u najskorije vrijeme sve pitke vode pulskih bunara dovoesti na jedno mjesto gdje se predviđa izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje pitkih voda. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda zbog dosadašnjeg planiranja može predstavljati problem u smislu ograničenja gospodarskog napretka te zbog potpuno neizgrađene infrastrukture za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Stoga izgradnja mreže za odvodnju i uređaja za pročiščavanje otpadnih voda u ovom planskom razdoblju mora biti prioritet na području Općine Ližnjan te u skladu s postojećom zakonskom regulativom i Prostornim planom Istarske županije. Da bi se uopće moglo pravilno pristupiti problematici zaštite voda i tla, te prijedlogom rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda nužno je potrebno izraditi Studiju odvodnje feklanih i oborinskih voda Općine, koja će dati smjernice i odredbe za provođenje daljnjih aktivnosti. Odvodnja oborinskih i površinskih voda Odvodnja oborinskih i površinskih voda na području Općine Ližnjan nije nikada planirana. Povećanjem izgrađenosti i planiranjem novih prometnih koridora odvodnji oborinskih i površinskih voda morat će se pristupiti integralno s predviđenom izgradnjom a radi zaštite tla od erozije, zaštite izgrađenih dijelova naselja od poplavljivanja te zaštite tla i podzemnih voda od dodatnog zagađenja. ZAKLJUČAK Cjelokupni obuhvaćeni prostor potrebno je dobro je povezati prometnom mrežom, te opskrbiti svom neophodnom infrastrukturom. Postojeća infrastrukturna opskrbljenost, planirana mreža, predstavljaju ograničenje uređenja u pogledu budućih rješenja koja im

42


se moraju prilagoditi. Temeljem svih analiza provedenih na području PPUO-a organizacija prostora, obzirom da predstavlja temelj prostornog razvitka područja Općine Ližnjan, treba se zasnivati na slijedećim osnovnim namjenama: - stanovanje/naselja - kao stalna kategorija čini važnu komponentu socijalnog i gospodarskog razvitka, organizacije i uređenja prostora, te podizanja životnog standarda stanovništva, - gospodarstvo - ukazuje na potrebu tržišne orijentacije, te polifunkcionalan razvitak: - turizam - kao djelatnost odvija se na cijelom prostoru i to u zonama koncentriranog

turističkog razvitka. Treba predvidjeti povećanje kvalitete i opremljenosti, a samim tim i kategorije, prvenstveno postojećih, a zatim i planiranih turističkih kapaciteta,

- poljoprivredne i šumske površine - maksimalno su isključene iz građevnih područja i ostavljene na korištenje i privođenje svrsi,

- sport, rekreacija i zabava - organiziraju se kao osnovna funkcija i ponuda područja, unutar građevnih područja, kao i izvan njih, na kopnu i na moru,

- Infrastrukturni sustavi U oblikovanju budućeg prostora trebat će ispoštivati cjelokupno područje, posebno područje mora i zaštićenog obalnog područja kojem će se posebnim propisima i postupkom osigurati pojas pomorskog dobra, kako bi se neometano (ali kontrolirano) moglo koristiti. Obzirom na opisane ambijentalne vrijednosti šireg promatranog područja, kao i već izgrađene građevine niskogradnje i visokogradnje, može se zaključiti da će se područje obuhvata PPUO-a moći izgraditi i urediti, uz uvjet ispoštivanja ograničenja koja se nameću na tom području. Također, ocjenjujući reljefne datosti obuhvaćenog područja, kao i demografske i gospodarske pokazatelje, može se konstatirati da će se prostor moći uspješno urediti, ostvare li se prethodno navedeni i uvjeti iz cjelokupnog PPUO-a.

43


2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Ovim planom, utemeljenim na važećoj zakonskoj regulativi, kriterijima struke i općim i posebnim interesima države, Istarske županije, Općine Ližnjan i njenih građana, zacrtat će se dugoročno usmjeravanje i određivanje svih elemenata gospodarenja, zaštite i upravljanja cjelokupnim prostorom Općine. 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 1. Podizanje opće razine razvijenosti Općine, u smislu životnog standarda, kroz podizanje kvalitete stanovanja i rada, te javnih, kulturnih, socijalnih i ostalih komponenti života. 2. Poticanje demografskog razvitka u cilju pomlađivanja stanovništva i održivog rasta životnih aktivnosti. 3. Usmjeravanje razvoja pojedinih djelatnosti prema smjernicama gospodarskog razvitka Županije i Općine te poticanje modernizacije postojećih, kao i održivu izgradnju novih suvremenih gospodarskih kapaciteta. 4. Potenciranje skladne koegzistencije svih gospodarskih djelatnosti u Općini (turizam, proizvodnja, poljoprivreda i druge). 5. Sukladno potrebama i usvojenim standardima, povećavanje kapaciteta prometne, telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture te njihovo usklađivanje sa širim županijskim sustavom. 6. Aktivna i sustavna zaštita okoliša na principima održivog razvitka te saniranje postojećeg onečišćenja i zagađivača. 2.1.1. RAZVOJ NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U cilju podizanja standarda opremljenosti Općine i Županije svim sustavima infrastrukture, poticanje aktivnog i permanentnog sudjelovanja i međusobne suradnje svih odgovornih struktura u općini, županiji i državi, kako u pogledu održavanja postojeće mreže, tako i razvoja novih sustava kroz praćenje domaćih i inozemnih trendova i dostignuća. 2.1.1.1.Energetski sustav Elektroenergetski sustav U periodu koji slijedi dugoročni cilj je priključak županijskog elektroenergetskog sustava na 220 kV mrežu alternativno na 400 kV mrežu, kako bi osigurali jednu od glavnih odrednica iz NEP-a (Nacionalni energetski programi) tj. sigurnu dobavu električne energije. Izgradnjom dalekovoda 220 kV TS Plomin – TS Guran, te konačno izgradnjom trafostanice 220/110kV Guran postići će se navedeno. Kvalitetnije rješenje od navedenog je spajanje Istarske županije na 400 kV mrežu pomoću dvostrukog dalekovoda 400 kV, uz izgradnju trafostanica 400/x kV na području županije. Izgradnjom 400 kV mreže u Istri ostvaruje se interkonekcija prema Italiji. Iako je budućnost 400 kV mreže neizvjesna, u prostornim planovima rezervirani su koridori i lokacije za objekte ovog naponskog nivoa. Plinoopskrba U planskom razdoblju potrebno je južni dio područja Općine Ližnjan(građevinska područja naselja Ližnjan i Šišan ta zone ugostiteljsko turističke namjene) povezati na sustav plinoopskrbe planiran PPIŽ-om.

44


Telekomunikacije U segmentu nepokretne telekomunikacijske mreže osigurati modernizaciju postojeće TK mreže, te daljnju implementaciju tehničko-tehnoloških rješenja i TK usluga u skladu s razvojem telekomunikacija na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje PPUO Ližnjan očekuje se oko 60 priključaka na 100 stanovnika. Razvoj telekomunikacija na području Općine Ližnjan identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja. Namjera je da se svim zainteresiranim korisnicima podigne standard telekomunikacijskih veza. Vodoopskrba U budućnosti se planira dogradnja pojedinih glavnih i sekundarnih vodova sa potrebnim vodospremama na cijelom području Istarske županije a prema lokalnim planovima i projektima i grafičkim prikazom. U skladu sa budućom usvojenom koncepcijom povezivanja vodoopskrbnog sistema Istre kao i sa ukazanim potrebama za vodom pristupiti će se izgradnji vodoopskrbnog sustava. Na grafičkom prilogu Plana predstavljena je temeljna varijanta povezivanja na nivou Istarske županije.

U slučaju iznalaženja vodoopskrbno prihvatljivije opcije vodoopskrbe bilo na pojedinom dijelu neke općine, na nivou više općina ili cijele Istre prihvatiti će se novo usklađeno rješenje bez obzira na grafički prikaz koji bi mogao biti u koliziji sa novim rješenjem vodoopskrbe. Odvodnja Razvojni planovi i planovi zaštite okoliša, a posebno voda i mora moraju se međusobno prožimati. Sustavne mjere za postizanje ciljeva i provedbu općih smjernica odnose se prvenstveno na slijedeće aspekte: • uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda, sprečavati i smanjivati zagađivanje na

mjestu njegova nastajanja te osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada,

• spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim izvorištima voda za opskrbu vodom, odnosno malim vodotocima, gdje uslijed koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti,

• definirati propisane zone sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrđene mjere zaštite na osnovu neophodnih hidrogeoloških i drugih istraživanja uz puno uvažavanje činjenica da velik dio Republike Hrvatske sačinjava područje krša,

• težiti izgradnji centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih) i industrijskih otpadnih voda gdje je to moguće, te inicirati izgradnju individualnih uređaja za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje,

• planovima gospodarenja vodama osigurati povećanje malih protoka voda, odnosno povećanja kapaciteta prijemnika za prijem opterećenja, a kvalitetu površinskih i podzemnih voda i mora treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja

Prioriteti se odnose na izradu operativnih planova za provođenje interventnih mjera u slučaju izvanrednih događaja i poduzimanje mjera sanacije naročito na zaštitnim zonama izvorišta vode za piće te u krškom području. Zaštita od poplava Zbog lošeg stanja izgradnje zaštitnog sustava, treba ih rekonstruirati kako bi se postigla

45


adekvatna zaštita tog područja. Kako bi se postojeći sustavi održali u funkcionalnom stanju treba ih kontinuirano održavati. Uspješna rješenja zaštite od poplava postignuta izgradnjom retencija i akumulacija u slivu, planiraju se nastaviti izgradnjom objekata za prihvat i redukciju velikih voda. Uz nužne regulacijske radove i treba poštivati propisane mjere zaštite okoliša Uređenje bujica i zaštitu od erozije treba rješavati sustavno s rješavanjem ostalih zadataka vodnogospodarske djelatnosti na temelju vodno gospodarske osnove. Zaštita od erozije i uređenje bujica provodit će se prema dokumentu "Dugoročni plan razvoja vodoprivrede Hrvatske od 1986. do 2005. godine" kojim je predviđeno kompleksno uređenje bujičnih slivova i tokova. Pri rješavanju problema zaštite od štetnog djelovanja poplavnih voda, a naročito zaštite područja vodnih akumulacija, treba prethodno izvesti radove na uređenju bujičnih slivova i zaštititi zemljišta od erozije i osigurati redovno održavanje i iskorištavanje izgrađenih erozijskih sustava i objekata. Treba inzistirati na suglasnosti organizacija šumarstva, poljodjelstva i vodnog gospodarstva s ciljem zabrane sječe i čišćenja šuma ugroženih područja. Razvoj sustava odvodnje Odvodnja na prostoru općine određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje. Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Utvrđivanje prioriteta izgradnje treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora. Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) od značenja za državu i županiju. Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u priobalju po fazama i to:

III. faza - I. stupanj pročišćavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini,

IV. faza - viši stupnjevi pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora,

ali samo u slučajevima kada je postojeća kakvoća recipijenta takva da je moguće provesti fazna izgradnja uređaja za pročišćavanje. U slučajevima kada se planira ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u recipijent kojemu je postojeća kategorija lošija od Planom predviđene kategorije, ne može se primijeniti fazni pristup. Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda uz otvorene vodotoke, primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora. Za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, kao i za pročišćavanja oborinskih voda unutar II. i III. vodozaštitnih zona, obavezno je planiranje ponovne uporabe pročišćenih voda ili odvođenje istih izvan područja navedenih zona. Industrijski pogoni obvezni su izgraditi vlastite sustave i uređaje odvodnje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. Mulj kao ostatak nakon pročišćavanja otpadnih voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu u sklopu sustava gospodarenja otpadom (deponija) ili u sklopu pročistača. Zaštita voda od onečišćenja Iako se područje snabdijeva vodom iz regionalnog sistema jednim dijelom problem dovoljnih količina vode bit će stalno prisutan pogotovo na dijelu opskrbe iz vodovoda butoniga koji je samo dopunski izvor , a i stoga što je vodoopskrbi sustav na području

46


općine dio regionalnog sustava vodoopskrbe te kolebanja vodoopskrbe regionalnog značaja imaju direktan utjecaj na vodoopskrbu same općine kao i obrnuto. Stoga je potrebno donijeti odgovarajuće mjere zaštite svih postojećih i potencijalnih izvorišta. Razvoj cjelovitog sistema vodoopskrbe proširit će se na sva naselja općine kao i na potrebe razvoja privrede i poljoprivrede te mora u sebi sadržavati i mjere zaštite. Isto tako potrebno je razmotriti i alternativne izvore za vodoopskrbu ( tehnološke vode, pročišćene vode podsustava odvodnje otpadnih voda posebno u poljoprivredi ). Zaštita tla Kategorije vrijednosti tla pojedinih područja općine ližnjan traže pravilno sagledavanje svih vidova potrošnje, ugrožavanja i devastacije zemljišta. Posebni problemi javljaju se u prostorima koji nisu pogodni za izgradnju i poljoprivrednu obradu pa su izloženi erozijama i degradaciji. Tradicionalna poljoprivreda dugo je vremena u prostoru zastupljena kao isključivo jedini način poljoprivredne proizvodnje nasuprot ekološkoj poljoprivredi što dovodi do zagađenja izvorišta vode kao i samoj degradaciji tla. Visok stupanj urbanizacije dovodi do još jednog načina degradacije tla, smanjivanje obradivih površina, povećanje koeficijenata otjecanja i poskupljenjem pa čak i ne mogućnošću izgradnje i održavanja kanalizacijske mreže. Pravilnim ulaznim podacima, odabirom povoljne metode proračuna i analizom namjene površina unaprijed se mogu spriječiti posljedice koje nastaju prilikom nepravilnog gospodarenja prostorom te oborinskom i fekalnom vodom. Odabir korektnog povratnog perioda direktno utječe na zaštitu područja a samim tim i na pravilan rad oborinskog sistema, sistema odvodnje fekalnih voda te ekonomski i ekološki opravdanog sistema odvodnje. Stoga je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na rješenje i izbor sustava odvodnje a u skladu sa Studijom odvodnje i interakcijom sa susjednim Općinama, Gradom Pulom i Istarskom županijom. 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA • Korištenje prostora, kao ograničenog i potrošivog resursa, na najracionalniji mogući

način, kroz multidisciplinarni pristup određivanja organizacije, namjene i režima korištenja uvažavajući interese Općine i njegovih stanovnika, kao i šire zajednice.

• Shvaćanje i tretiranje prirode kao esencijalne komponente života na Zemlji te poticanje isključivo održivog korištenja prirodnih izvora uz maksimalnu zaštitu, ostavljajući dovoljno prostora i vremena za regeneraciju.

2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA • Permanentno poticanje razvoja ekološke svijesti i pozitivnog odnosa spram prirodne

baštine, kao i aktivnog uključenja svih segmenata društvenog života u očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.

• Onemogućavanje štetnog utjecaja na okoliš postojećih i novoplaniranih gospodarskih i drugih zahvata u prostoru.

• Određivanje obaveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za sve značajne zahvate u prostoru, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.

Šume i šumsko gospodarstvo Na dijelovima prostora pod šumama posebne namjene potrebno je uspostaviti racionalno korištenje i permanentno obnavljanje obzirom da je šuma vrijedan i stalan proizvođač korisne i tehnološki nezamjenjive drvne mase i značajan element u utjecaju na kakvoću

47


života na Zemlji. Poljodjelstvo Prirodni uvjeti kao što je klima i reljef (nadmorska visina, nagib i ekspozicija) te kakvoća tla uvjetuju izbor kulture koja će se uzgajati na određenom području. Osnovni cilj u zaštiti poljoprivrednih resursa je ograničenje nekontrolirane urbanizacije i širenja bespravne izgradnje van građevinskih područja. Primarni ciljevi u razvoju poljodjelstva su: - prelazak s konvencionalne na ekološku obradu tla - apsolutno izbjegavanje primjene genetski modificiranog sadnog materijala, sjemenja i

stočne hrane - stimuliranje ispaše u stočarstvu i biološki pripremljene hrane za stoku umjesto

korištenja industrijski pripremljene hrane. More Osnovni cilj je zaštititi i očuvati biološki diverzitet mora i priobalja obzirom na stupanj urbanizacije priobalja.

U tom cilju potrebno je: • maksimalno smanjiti negativan efekt eutrofikacije mora kao rezultat povećanog unosa

hranjivih tvari s kopna; • pročistiti sve otpadne vode (sanitarno potrošne, tehnološke, oborinske) na kakvoću za

upuštanje u recipijent II. kategorije Zbrinjavanje otpadnih tvari Otpad predstavlja jedan od najznačajnijih ekoloških i higijenskih problema, posebno u urbanim sredinama, stoga je potrebno, sagledavajući pozitivnu svjetsku praksu, problem riješiti uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po metodologiji IVO uz primjenu suvremenih tehnologija obrade. To znači permanentno provoditi edukaciju stanovništva i sveukupnog društva ka podizanju svijesti na način da se produciraju manje količine otpadnih tvari, vrednuju korisni dijelovi otpada, obradi ostatni dio u cilju inertizacije i smanjenja volumena i količine. 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Temeljenje Plana na procijenjenom broju stanovnika oko 4500 u 2010.godini, odnosno 4950 u 2015. godini, uzimajući u obzir i registriranje povremene stanovnike. Poticanje demografskog razvoja prvenstveno kroz gospodarski razvoj koji je osnovni interaktivni preduvjet. 2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE

• Zaštita građevinskih područja naselja, kao ograničenog resursa, onemogućavajući

neopravdanu disperziju izgradnje. • Povećavanje gustoće struktura naselja u cilju naglašavanja njihovog urbanog

karaktera.

48


2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

• Osiguranje permanentnog razvoja općine ližnjan takvom prostornom organizacijom

koja će pomiriti gospodarske, kulturne, krajobrazne, demografske i druge kapacitete na načelima održive i aktivne koegzistencije. Planiranje ravnomjernijeg i usklađenijeg razvitka i razmještaja stanovništva te disperzije stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija.

• Temeljenje gospodarskog razvoja općine na načelima održivog razvitka uz permanentno ulaganje u ljudske resurse i modernu tehnologiju

• Osiguranje efikasnog prometnog i infrastrukturnog sustava koji će kvalitetno povezati i opskrbiti sve dijelove općine.

Telekomunikacije Planske postavke definiraju izgradnju-dogradnju-rekonstrukciju telekomunikacijske mreže neadekvatno priključenih dijelova općine Ližnjan i izgradnju telekomunikacijske mreže novoplaniranih područja stanovanja i gospodarstva, odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Planirano je dograđivati magistralnu, spojnu i korisničku telekomunikacijsku mrežu sa pripadajućim područnim centralama, te potpunom digitalizacijom sustava u cilju uvođenja novih usluga. Elektroenergetika Danas se snabdijevanje električnom energijom na području Županije izvodi primjenom tronaponskog sustava. U napojnim se transformatorskim stanicama vrši transformacija 110/35 kV, zatim na nižem nivou 35/10(20) kV, te neposredno prije predaje električne energije potrošačima, transformacija 10(20)/0,4 kV. Godine 1975. započeto je sa pripremama za prelazak na jednostavniji i racionalniji - dvonaponski sustav, u kojemu se u napojnim transformatorskim stanicama vrši izravna transformacija 110/20 kV. U ovakvom je sustavu kvaliteta i sigurnost napajanja veća, smanjeni su gubici, a iskoristivost postojeće mreže puno veće čime se odgađa potreba za novim investicijama u 20 kV mrežama. Samom prelasku prethodi dugogodišnje ulaganje u novu 20 kV opremu, da bi zatim postupno po područjima došlo do prelaska, najprije sa 10 kV naponske razine na novu 20 kV naponsku razinu čime će ujedno i postojeće napojne transformatorske stanice TS 35/10 kV Gregovica i Banjole postati TS 35/20 kV ( u TS Gregovica će uz novi 20 kV napon, zbog konzuma grada i dalje u pogonu ostati napon 10 kV). Zbog predviđenog značajnog porasta opterećenja u susjednim općinama Medulin, Marčana, kao i gradu Puli, za TS Gregovica u završnoj fazi slijedi ukidanje naponske razine 35 kV i izgradnja postrojenja 110 kV kao i dvostrukog 110 kV kabelskog napojnog voda. Nakon izgradnje navedenog kabelskog voda kao i 110 kV postrojenja uslijedit će prelazak napojne transformatorske stanice Gregovica u TS 110/20/(10) kV.Slična je prognoza i za TS Šijana koja bi u budućnosti trebala prerasti u TS 110/20/(10) kV. Transformatorska stanica Banjole prerasti će u buduće 20 kV rasklopište. Vodoopskrba i zaštita voda od onečišćenja Osigurati infrastrukturnu opremljenost na području Općine Ližnjan na bazi visokih standarda života i rada, te poticati suradnju i koordinaciju nadležnih struktura Općine kako u pogledu održavanja postojeće vodoopskrbne mreže, tako i razvoja novih sustava kroz praćenje domaćih i inozemnih trendova i dostignuća: • omogućiti kvalitetnu opskrbu Općine vodom • omogućiti ravnomjernu opremljenost cijele Općine vodoopskrbnim sustavom

49


• rekonstruirati postojeću infrastrukturnu mrežu tamo gdje je to potrebno ( zamjena dotrajalih cjevovoda kao i zamjena postojećih AC cjevovoda, cjevovodima od kvalitetnijeg materijala

• provođenje protupožarne zaštite osiguranjem dovoljnih količina vode odgovarajućeg radnog tlaka.

Odvodnja otpadnih voda • osigurati kvalitetno rješavanje odvodnje svih površinskih voda i zaštitu od podzemnih

voda i plavljenja • priključivanje svih dijelova naselja na javni sustav odvodnje • omogućiti izgradnju cjelovitog sustava odvodnje uz primjenu razdjelnog sustava • odvodnje, • omogućiti izgradnju kanalizacijske mreže na cijelom području Općine • zaštititi izvorišta pitke vode kroz poštivanje vodozaštitnih zona Aktivnu zaštita okoliša, na načelima održivog razvitka, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša potrebno je provoditi sustavno, što znači izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima, izbjegavati rješenja s neizvjesnim i dugoročnim utjecajem na okoliš, osigurati edukaciju o okolišu i kvalitetno sudjelovanje udruga građana te provoditi sanaciju registriranih onečišćivača i najugroženijih dijelova okoliša. 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

• Tretiranje i zaštita registriranih i evidentiranih kulturnih dobara, kao i zaštićenih

područja prirode, u skladu sa svjetskim uzusima te poticanje razvoja pozitivnog odnosa i aktivnijeg uključivanja građana u zaštitu istih.

• Permanentno praćenje stanja svih registriranih, evidentiranih kulturnih i prirodnih dobara, kao i ostalih koja nisu posebno zaštićena, u cilju pravovremene dodatne zaštite.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE • Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih

mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom.

• Određivanje naselja i drugih područja za koja će se utvrditi obaveza izrade prostornih planova užeg područja. Određivanje obaveze izrade prostornih planova užeg područja za naselja u obalnom području, kao i za sve značajne postojeće i novo planirane gospodarske komplekse.

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA • Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje

prostora za izgradnju na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita mora i voda, te da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora.

• Turističke potencijale treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine.

• Poticanje razvoja i oživljavanje postojećih obrađenih i zapuštenih poljoprivrednih površina, u skladu s općom gospodarskom politikom kojom se poljodjelstvo uvrštava

50


u osnovne gospodarske resurse.poticanje uzgoja svih poljoprivrednih kultura koje odgovaraju bonitetu prirodnih faktora poljoprivrednog zemljišta.

• Obzirom na ograničeni potencijal poljoprivrednih površina, samo na nekima omogućavanje gradnje građevina, ali isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

• Građenje građevina izvan građevinskog područja mora očuvati kvalitetu i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma, te prirodni prostor pogodan za rekreaciju, te zauzeti što manju površinu građevinskih cjelina.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

• Osnovni je cilj zadovoljiti uvjete iz članaka 78., 79., i 80. odredbi za provođenje

Prostornog plana Istarske županije, a da bi isto bilo moguće, građevno je područje naselja Ližnjan potrebno tretirati po jedinstvenom kriteriju s naseljem Medulin (lokalna konurbacija) - bruto gustoće od 33 stanovnika/ha gradivog dijela građevnog područja, dok se izdvojeno moraju razmatrati ostala građevna područja - temeljem bruto gustoće od 10 stanovnika/ha za naselja i izdvojene dijelove naselja s više od 100 planiranih stanovnika, a temeljem bruto gustoće od 5 stanovnika/ha za naselja i izdvojene dijelove naselja s manje od 100 planiranih stanovnika.

• Utvrđivanje granica građevinskih područja poštujući i ostale smjernice postojeće planske dokumentacije šireg područja, pri čemu treba uvažavati planirani demografski i gospodarski rast. Određivanje građevinskih područja - temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površine izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja.

• Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima, očuvanju regionalnih odlika, te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti.

• Utvrđivanje granica građevinskih područja i za sva postojeća naselja i dijelove naselja koja do sada nisu imala utvrđene granice građevinskog područja.

2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE • Podizanje standarda komunalne opremljenosti postojećih stambenih i gospodarskih

zona unutar građevinskih područja Općine. • Kvalitetno opremanje novoplaniranih stambenih, gospodarskih i sportsko rekreacijskih

zona u Općini svom komunalnom mrežom. Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen interes stanovništva.

• Stambena i druga izgradnja treba se provoditi usmjeravanjem na dijelove

građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom, te na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja.

51


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE LIŽNJAN U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ISTARSKE ŽUPANIJE Općina Ližnjan razvijati će se u razdoblju do 2015.g. sukladno općim ciljevima razvoja utvrđenima člankom 3. odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije, iznesenima i u poglavlju 1.1.3. ovog PPUO-a, te na načelima organizacije prostora iz članka 4. odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije: • Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja,

vodeći računa da je isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se ovim Planom utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume.

• Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za

sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

• Policentričnost razvoja. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na

policentričnom načelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

• Otvorenost i integracija prostora. Područje Županije osim omeđenosti upravnim

granicama je otvoreni prostor za međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Stoga prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni odrednice u odnosu na regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećenja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

Gore navedena načela organizacije prostora neposredno će se primijeniti u prostoru Općine Ližnjan na slijedeći način:

52


• Općina Ližnjan, kao djelomično litoralizirana jedinica lokalne samouprave, i s

površinom srednje veličine u odnosu na prosjek u Istarskoj županiji, prema raspoloživom razvojnom prostoru odnositi će se kao prema najvećem razvojnom potencijalu kojeg je dobila u nasljeđe. Programi izgradnje i upravljanja pojedinim dijelovima prostornog resursa, na temelju posebnih propisa, obavezno će se usklađivati s koncepcijom i odredbama ovog PPUO-a, a osmišljavanje i realizaciju razvoja agrarnog zaleđa izjednačiti će po redu važnosti s razvojem najatraktivnijih lokacija za turističku djelatnost.

• Otvaranje unutrašnjosti prostora, odnosno agrarnog zaleđa, temeljiti će se na valorizaciji krajobraznih vrijednosti i posebnosti, bonitetu poljoprivrednog zemljišta te potencijalu agrarnog prostora da usluži najrazličitije oblike turističke potražnje, a posebno agroturističke, kulturno-etnološke i rekreacijske.

• Temeljeći se na spoznaji da ukupni prostor općine može, uz održanje dosadašnjih trendova urbanizacije, biti nepovratno potrošen različitim oblicima izgradnje već za cca 70 -80 godina, dakle vremenskom rasponu manjem od tri ljudske generacije, sve moguće opcije budućeg prostornog i gospodarskog razvoja će Općina Ližnjan sagledavati na način da budućim pokoljenjima ostavi mogućnost za njihov razvoj.

• Uzimajući u obzir činjenicu da u morfološkom smislu Ližnjan predstavlja policentričnu mrežu naselja s različitim gravitacijskim utjecajima (Pula, Medulin), općina će planerskim i drugim mjerama iz njene nadležnosti osigurati prostor i druge razvojne elemente za jačanje središnjih funkcija, valorizirajući cijeli prostor općine kao potencijal za razvoj budućih sekundarnih mikrourbanističkih cjelina s vlastitim uslužnim funkcijama, čime će osigurati svoj razvojni identitet.

• Planiranje u graničnim prostorima prema drugim jedinicama lokalne samouprave općina će provoditi kroz kontinuiranu koordinaciju s istima, uz nužnu pomoć Istarske županije, a s ciljem da se izbjegnu diskontinuiteti u planiranju i uređivanju prostora

Ovim se Planom predviđaju slijedeći zahvati u prostoru, od važnosti za državu i županiju: ZAHVATI U PROSTORU OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Pomorske građevine:-luke posebne namjene:

- marina Ližnjan – Kuje

Cestovne građevine:-autocesta Zračna luka Pula- Pula- Kanfanar-Plovanija/Kaštel(nova) Građevine zračnog prometa: Zračna luka Pula za međunarodni i unutarnji promet (sekundarna 4E kategorije) (postojeća) 2. Vodne građevine:-građevine sustava odvodnje otpadnih voda s više od 25000 ES: -sustav Medulin – Ližnjan (novi) 3. Građevine i kompleksi za potrebe obrane: Zračna luka Pula (vojni dio - ZB Pula), Šandalj, Budava, Marlera 4. Sportske građevine:

53


- golf igralište Marlera u Ližnjanu ZAHVATI U PROSTORU OD VAŽNOSTI ZA ISTARSKU ŽUPANIJU: 1. građevine društvenih djelatnosti:

- građevine sporta i rekreacije - svi polivalentni sportsko rekreacijski kompleksi površine veće od 2 ha 2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- luka otvorena za javni promet Ližnjan – Kuje(postojeća) - ribarska luka Ližnjan Kuje - sportska luka Kale Šišan

3. cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- županijske ceste: • Vodnjan-Marčana-Pavičini-Kavran-Valtura-čvor Zračna luka Pula • Šišan-obilaznica, Ližnjan/Medulin-Pula (postojeća i djelomično nova) • Šišan-Pula (postojeća)

4. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-svi sustavi odvodnje s pripadajućim objektima, mrežama i instalacijama koji nisu od državnog značaja, a koji se rasprostiru na području dvije ili više jedinica lokalne samouprave, ili osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2000 ES. 5. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- transformacijska stanica Medulin 110/20 kV - distribucijski dalekovod 110 kV Dolinka - Medulin

6. Eksploatacijska polja unutar istražnog prostora mineralne sirovine predviđena ovim Planom (E3) - postojeća i potencijalna

Istarska županija može prostornim planom istarske županije ili posebnim propisom ili odlukom odrediti druge za nju važne građevine. 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA Organizacija područja Općine Ližnjan temelji se na smjernicama gospodarskog razvoja Općine Ližnjan 2001.-2005., donesenim na Općinskom vijeću Općine Ližnjan. Organizacija se u planu odražava kroz različitu namjenu određenih područja, kao i način i režime njihovog korištenja i uređivanja. Ona se neposredno oslanja na postojeće stanje u prostoru, kao i na saglediv i održiv razvitak ovoga područja. Dimenzioniranje pojedinih područja izvršeno je u skladu sa smjernicama i kriterijima za utvrđivanje građevinskih područja, donesenim na Općinskom vijeću Općine Ližnjan. Ulazni parametri na kojima se temeljila koncepcija organizacije prostora su analizirani podaci o stanju u prostoru dati poglavljem 1. “polazišta” ovog obrazloženja, zatim zacrtani ciljevi s osnovnim programskim postavkama kojima bi planom organizirani prostor trebalo dovesti dati poglavljem 2. “ciljevi prostornog razvoja i uređenja”, te obavezni segmenti uređenja zacrtani prostornim planom šireg područja sažeti kroz građevine i ostale zahvate značajne za širi prostor i gospodarsku strukturu. Na uređenje prostora utjecala su i druga saznanja do kojih se došlo tijekom izrade Plana. Već ranija organizacija prostora, zacrtana prostornim planom općine pula ( SN ZO Rijeka br. 26/83, 55/84, SN općine pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 i 7/03.), temeljila se na receptivnim mogućnostima prostora, a u segmentu općine ližnjan i sada predstavlja osnovu za daljnja prostorna rješenja data ovim

54


planom. Pri tome su uvažene značajke prostora i postojećih zahvata u njemu, ali i dopunjene nizom novoplaniranih zahvata. U prostoru se, tako, zadržavaju zahvati planirani prostornim planom Općine Pula: - područja gospodarske namjene – ugostiteljsko – turističke:

- Kuje - Golf igralište Marlera s pratećim sadržajima - Turistički punkt sv.Stipan, Libora

- zone gospodarske namjene – proizvodne: - Valtura polje - Šišan jug

Prostorni raspored površina definiran ovim planom podrazumijeva nove zahvate u prostoru od kojih su najznačajniji: - redukcija pojedinih građevinskih područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene - proširenje pojedinih građevinskih područja naselja u skladu s kriterijima PPIŽ i ovog Plana Planom se, također, detaljnije određuje namjena i mogućnost korištenja i ostalih površina - građevinskih područja, te poljoprivrednih i šumskih površina, tako da je konačno ovim Planom cjelokupno kopneno područje Općine Ližnjan raščlanjeno po namjeni i korištenju kako je dato u nastavku ovog obrazloženja:

Po naseljima na području Općine Ližnjan se planira sljedeći okvirni broj stanovnika: TABLICA 13 – STANOVNIŠTVO PO NASELJIMA U OPĆINI LIŽNJAN NAZIV STATISTIČKOG NASELJA

BROJ STANOVNIKA 2001.


PLANIRANI BROJ STANOVNIKA 2010.(*)


JADREŠKI 332 353 380 400LIŽNJAN 994 1151 2015 2200MUNTIĆ 383 377 390 410ŠIŠAN 632 754 970 1070VALTURA 648 658 745 870UKUPNO 2989 3293 4500 4950

(*) Planirani broj stanovnika prikazan je kumulativno, uračunati su stalni i povremeni stanovnici. Planirani broj povremenih stanovnika do 2010. godine zadržava se u okviru zatečenog stanja prema popisu iz 2001. godine, a do 2015. godine će biti kumulativno uvećan za 10%. Niti jedno naselje u Općini Ližnjan neće imati pretežito povremeno stanovništvo, niti će broj stanova za povremeno stanovanje premašiti broj stalno nastanjenih stanova. Planom se određuje namjena površina i to: - područja naselja

- građevinska područja naselja - područja izvan naselja za izdvojene namjene - područja gospodarske namjene - građevinska područja proizvodne namjene

- građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene - turističko naselje - turistički punkt

- površine uzgajališta - akvakultura - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- područja javne i društvene namjene - područja sportsko-rekreacijske namjene

- građevinsko područje jahačkog centra

55


- građevinsko područje sportsko rekreacionog centra - područja opće rekreacijske namjene

- područja poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene

- osobito vrijedno obradivo tlo - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla - ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište

- područja šuma isključivo osnovne namjene - šume posebne namjene - šume gospodarske namjene

- koridori prometnica - područja infrastrukturnih građevina - morske površine

- luka javnog prometa - luke posebne namjene:

- luke nautičkog turizma - vojna luka

- područja posebne namjene - područja groblja - vodne površine

GRAĐEVINSKA PODRUČJA Osnovu analize zemljišta (na kojima se proširuju postojeća građevinska područja) predstavljali su kriteriji za utvrđivanje granica građevinskih područja usklađeni sa smjernicama iz prostornog plana istarske županije (sn istarske županije 2/02). Za sve katastarske čestice za koje je prije izrade plana iskazan interes analizirani su parametri vezani za vrstu i bonitet zemljišta, veličinu pojedinačne ili skupine katastarskih čestica, vrstu definiranja granica građevinskih područja, eventualnu zaštitu šireg područja, te blizinu postojeće infrastrukture. Razmatrao se bonitet zemljišta da bi se isključila mogućnost angažiranja obradivog zemljišta i i ii klase, kao i područja šumskog zemljišta. Također je razmatrano pripadanje prirodnim i kulturnim dobrima, zaštićenim koridorima državnih, županijskih, lokalnih i ostalih važnijih cesta, elektroenergetskih vodova, magistralnih tk vodova i magistralne vodovodne mreže. Samo zemljišta u blizini postojećih građevinskih područja uključivana su u proširenja. Za eventualnu postojeću tradicionalnu izgradnju koja do sada nije bila uključena u građevinska područja određene su granice građevinskih područja njezinim zaokruživanjem. Drugi najvažniji kriterij za utvrđivanje granica građevinskih područja predstavlja element gustoće stanovništva. Prema odredbama Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05-pročišćeni tekst), naselje Ližnjan zajedno sa naseljem Medulin (sjedište susjedne općine) predstavlja lokalnu konurbaciju s obilježjima gradskih osobina te mora zadovoljiti uvjet minimalne gustoće od 33 planiranih stanovnika/ha. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% može se odnositi na njegov neizgrađeni dio. S obzirom da naselje Ližnjan ne udovoljava navedenim kriterijima min. gustoće, nije bilo moguće širenje građevinskog područja što upućuje na zaključak da ovo naselje u postojećim granicama građevinskog područja ima još dovoljno rezerve za plansko razdoblje do 2015. Godine. Naselja Jadreški, Muntić, Šišan i Valtura kao naselja s više od 100 stanovnika moraju zadovoljiti uvjet minimalne gustoće od 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 50% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja. S obzirom na izvršenu analizu, ustanovljeno je da mogućnost za širenje imaju sva navedena

56


građevinska područja osim naselja šišan te je predloženo proširenje i korekcija postojećih građevinskih područja. Građevinskim područjima smatraju se područja namijenjena intenzivnoj izgradnji odnosno zbrinjavanju otpada, koja čine planom određena područja: - građevinska područja naselja - građevinska područja gospodarske namjene: - proizvodna – pretežito zanatska - ugostiteljsko turistička - turističko naselje

- ugostiteljsko turistička – turistički punkt - građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene

- sportsko rekreacioni centar - jahački centar

- građevinsko područje javne i društvene namjene NASELJA Za razvoj naselja Planom su predviđena građevinska područja naselja i dijelova naselja, utvrđena u skladu sa stanjem u prostoru, tendencijama demografskih promjena i usvojenim standardom stanovanja. U građevinskim područjima naselja prostor je namijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugim građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i za zadovoljavanje sličnih potreba. U građevinskim područjima naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s uvjetima iz ovog Plana. U ovim će se područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja općine i šireg prostora. U ovim će se zonama, također, graditi poljoprivredne građevine, građevine za smještaj vozila i parkirališni prostori, groblja, te sportske i rekreacijske građevine. Stambena gradnja prvenstveno će se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gustoće naseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture. U građevinskim područjima naselja moći će se graditi sve vrste stambenih, gospodarskih, javnih i društvenih, sportskih, kao i pomoćnih građevina koje su potrebne za njihovo funkcioniranje i razvoj, u skladu s uvjetima iz ovog Plana i prostornog plana užeg područja čije se donošenje uvjetuje ovim Planom kao preduvjet njegove provedbe.

U građevinskim područjima naselja (izvan građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene) mogu se graditi i smještajne građevine ili prostorije.

57


OPĆINA LIŽNJAN - GRAĐEVINSKA PODRUČJA UNUTAR ZOP-a TABLICA 14. - GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA

GP NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA

EX PP(B)O PPUO/G

STATISTIČKO NASELJE

UKUPNO GP HA

IZGRAĐENO GP HA

IZGRAĐENOST %

UKUPNO GP HA

IZGRAĐENO GP HA

IZGRAĐENOST %

PLANIRANI BROJ STANOVNIKA 2010.G.

GRAĐEVINSKO PODRUČJE SREDIŠNJEG NASELJA LIŽNJAN

LIŽNJAN LIŽNJAN 119,05 94,34 79,3 116,60 94,34 80,9 2015

UKUPNO 119,05 94,34 79,3 116,6 94,34 80,9 2015

TABLICA 15. - IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE, UKLJUČUJUĆI I GOLF IGRALIŠTA

IZDVOJENA GP SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE, UKLJUČUJUĆI I GOLF IGRALIŠTA

EX PP(B)O PPUO/G


UKUPNO GP HA

IZGRAĐENO GP HA

IZGRAĐENOST %

UKUPNO GP HA

IZGRAĐENO GP HA

IZGRAĐENOST %

Ovjera

GOLF IGRALIŠTE MARLERA

LIŽNJAN 126,21 0 0 126,21 0 0

UKUPNO 126,21 0 0 126,21 0 0

58 Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan

Općina ližnjan Broj ugovora: 5353 Godina: 2007.

TABLICA 16. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA I DRUŠTVENE NAMJENE

IZDVOJENA GP GOSPODARSKE I DRUŠTVENE NAMJENE

EX PP(B)O PPUO/G


UKUPNO GP HA

IZGRAĐENO GP HA

IZGRAĐENOST %

UKUPNO GP HA

IZGRAĐENO GP HA

IZGRAĐENOST %

OVJERA

LUKA POSEBNE NAMJENE - MARINA KUJE

LIŽNJAN nije utvrđeno zasebno GP

nije utvrđeno zasebno GP


Unutar GP Kuje 1 (4,62)

0 0

LUKA JAVNOG PROMETA KUJE

LIŽNJAN nije utvrđeno zasebno GP



3,65 0 0

PODRUČJE DRUŠTVENE I JAVNE NAMJENE - EX VOJARNA "SVETICA"

ŠIŠAN nije utvrđeno zasebno GP



18,74 0(*) 0(*)

UKUPNO 22,39

(*) izgrađenost unutar područja ex vojarne Svetica nije utvrđeno jer se radi o povjerljivom podatku



TABLICA 17. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Statističko naselje Lokalitet Površina GP po

ex PP(b)O ha

Površina GP po PPUO

ha Vrsta

Kapacitet (postelja)

% izgrađ.

LIŽNJAN

UVALA KUJE podzona KUJE 1 podzona KUJE 2 podzona KUJE 3 podzona KUJE 4 KUJE ukupno

17,7119,62

2,911,78

42,02

20,6017,45

1,511,79

41,35

T2 - turističko naselje T2 - turističko naselje T2 - turističko naselje T2 - turističko naselje

1850 0

LIŽNJAN KARIGADUR 1,32 3,60 T2 - turističko naselje 180 0

LIŽNJAN ČEŠKI KAMP 0 24,40 T2 - turističko naselje 1250 0

LIŽNJAN TP MARLERA (svjetionik)

0 0,20 turistički punkt 10 100

LIŽNJAN GOLF MARLERA 16,90 16,90T1 - hoteli T2 - turističko naselje 765 0

ŠIŠAN SVETICA 0 5,46 T2 - turističko naselje 280 0

ŠIŠAN TP SV.STIPAN 3,9 1,00 turistički punkt 50 0

ŠIŠAN TP CUF 0 1,00 turistički punkt 50 0

UKUPNO 64,14 93,98 4435 0,21



TABLICA 18. ZONE POSEBNE NAMJENE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Statističko naselje Lokalitet Površina

ha Vrsta

% iskorištenosti

LIŽNJAN MARLERA 102,40područje posebne namjene (MORH)

Povjerljiv podatak

VALTURA BUDAVA 12,64područje posebne namjene (MORH)

Povjerljiv podatak

ŠIŠAN BUDAVA 68,36eksploatacijsko polje - AG kamen

UKUPNO 183,40



OPĆINA LIŽNJAN - GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN ZOP-a TABLICA 19. - GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA

GP naselja i izdojenih dijelova naselja

EX PP(b)O PPUO/G

Statističko naselje Ukupno GP ha

Izgrađeno GP Ha

izgrađenost %

Ukupno GP Ha

Izgrađeno GP ha

izgrađenost %

Planirani broj stanovnika 2015.g.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA VEĆIH OD 100 STANOVNIKA

ŠIŠAN ŠIŠAN 77,49 45,60 58,85 77,49 45,60 58.85 965

VALTURA VALTURA 53,59 42,68 79,64 59,72 42,68 71,47 655

JADREŠKI JADREŠKI 19,90 17,45 87,69 22,79 17,45 76,57 380

MUNTIĆ MUNTIĆ 36,50 28,93 79,26 44,47 28,93 65,06 390

UKUPNO 187,48 134,66 71,82 204,47 134,66 65,86 2390

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA MANJIH OD 100 STANOVNIKA

GRABROVIĆI ŠIŠAN 0 0,27 - 0,27 0,27 100,00 5

UŠIĆI DVORI VALTURA 4,10 3,50 85,37 5,84 3,50 59,93 30

ZOVIĆI VALTURA 0,29 0,74 - 0,99 0,74 74,75 5

DRAGE VALTURA 5,60 2,22 39,64 5,90 2,22 37,63 30

STANCIJA SLADONJA

VALTURA 0,45 0,45 100,00 0,45 0,45 100,00 5

STANCIJA KAIĆ VALTURA 0,52 0,52 100,00 0,52 0,52 100,00 5

STANCIJA CAMPI

VALTURA 1,38 1,38 100,00 0,48+0,31+0,59 =

1,381,38 100,00 10

STANCIJA LODES

VALTURA 0,66 0,66 100,00 0,66 0,66 100,00 5

UKUPNO 13,00 9,74 74,90 16,01 9,74 60,84 95

TABLICA 20. - IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE, UKLJUČUJUĆI I GOLF IGRALIŠTA



Izdvojena GP sportsko-rekreacijske namjene, uključujući i golf igrališta

EX PP(b)O PPUO/G

Statističko naselje

Ukupno GP ha

Izgrađeno GP Ha

izgrađenost %

Ukupno GP Ha

Izgrađeno GP ha

izgrađenost %

Ovjera

MUNTIĆ - R MUNTIĆ 0 0 0 3,00 1,60 53,33

LIBORA - R2 LIŽNJAN 1,60 1,60 100,00 1,60 1,60 100,00

UKUPNO 1,60 1,60 100,00 4,60 3,20 69,57



TABLICA 21. - IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA GOSPODARSKE NAMJENE I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Izdvojena GP gospodarske i društvene namjene

EX PP(b)O PPUO/G

Statističko naselje

Ukupno GP ha

Izgrađeno GP Ha

izgrađenost %

Ukupno GP ha

Izgrađeno GP ha

izgrađenost %

Ovjera

LIŽNJAN - SJEVER (I2)

LIŽNJAN 0 0 0 1,11 0 0

ŠIŠAN - JUG (I1) ŠIŠAN 13,04 0 0 13,04 0 0

ŠIŠAN - ISTOK (I2)

ŠIŠAN 0 0 0 3,65 0 0

OKZ VALTURA VALTURA 73,11povjerljiv podatak

povjerljiv podatak 73,11povjerljiv podatak

povjerljiv podatak

STANCIJA CAMPI (I2)

VALTURA 0 0 0 23,18 0 0

VALTURA POLJE (I1)

VALTURA 0 0 0 12,02 0 0

MUNTIĆ - 1 (I2) VALTURA 0 0 0 0,47 0 0

MUNTIĆ - 2 (I2) VALTURA 0 0 0 3,95 0 0

VALTURA VALTURA 0 0 0 0,74 0 0

ZRAČNA LUKA PULA

VALTURA 235povjerljiv podatak

povjerljiv podatak 249,21povjerljiv podatak

povjerljiv podatak

UKUPNO 248,04 0(*) 0(*) 295,35 0(*) 0(*)

(*) Izgrađenost u koju nije uzeta u obzir izgrađenost u kompleksima OKZ Valtura i Zračna luka Pula



TABLICA 22. - IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Statističko naselje Lokalitet Površina GP po

ex PP(b)O ha

Površina GP po PPUO

ha Vrsta

Kapacitet (postelja)

% izgrađ.

VALTURA TP VALTURA 0 1,99 turistički punkt 100 0

ŠIŠAN TP ŠIŠAN 0 1,10 turistički punkt 60 0

LIŽNJAN TP LIŽNJAN - SJEVER

0 1,51 turistički punkt 75 0

LIŽNJAN TP VRČEVAN 0 1,36 turistički punkt 70 0

LIŽNJAN TP LIBORA - 1 8,13 1,59 turistički punkt 80 0

LIŽNJAN TP LIBORA - 2 0 1,54 turistički punkt 80 0

UKUPNO 8,13 9,12 465 0



TABLICA 23. - ZONE POSEBNE NAMJENE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Statističko naselje Lokalitet Površina

ha Vrsta

% iskorištenosti

VALTURA

ZRAČNA LUKA ŠANDALJA LOBORIKA STANCIJA ŽMAK

75,16

područje posebne namjene (MORH)

povjerljiv podatak

VALTURA OKZ VALTURA 81,07Otvoreni kazneni zavod

povjerljiv podatak

ŠIŠAN BILI BRIG 10,19eksploatacijsko polje - TG kamen

0

UKUPNO 166,42

Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan – nacrt konačnog prijedloga Plana Broj ugovora: 5353 Godina: 2008.

66

Gospodarska namjena Gospodarska namjena obuhvaćena je područjima različitih namjena u kojima će se naročito koncentrirano razvijati:

- ugostiteljstvo i turizam - proizvodnja (pretežito zanatska)

Od ostalih gospodarskih djelatnosti navode se: - eksploatacija tehničkog kamena - luke nautičkog turizma

Područja gospodarskih djelatnosti, kao i opis pojedinih lokacija dati su točkom 3.3. “Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti” ovog obrazloženja. Sport i rekreacija Planirana područja sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom raščlanjuju na građevinsko područje golf igrališta Marlera, građevinsko područje jahačkog centra Libora, građevinsko područje sportsko rekreacionog centra Muntić i područja opće rekreacijske namjene. U sklopu građevinskog područja golf igrališta Marlera, predviđeno je uređenje golf igrališta kapaciteta 27 rupa uz moguću gradnju centralne građevine i pratećih pomoćnih građevina. Osim toga, u sklopu smještajnog dijela golf igrališta Marlera predviđena je gradnja ugostiteljskih građevina smještajnog tipa te ostalih potrebnih ugostiteljskih građevina. Ugostiteljske građevine smještajnog tipa koje će se graditi u ovim područjima mogu biti hotel i turističko naselje, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Područje jahačkog centra Libora namijenjeno je gradnji građevina vezanih uz uzgoj i dresuru konja te odvijanje sportskih aktivnosti vezanih uz tu djelatnost. Također je ovo područje namijenjeno gradnji ugostiteljskih građevina, kao i drugih građevina, instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju. Područja rekreacije, locirana prvenstveno uz neka građevinska područja naselja, namjenjuju se upražnjavanju rekreativnih aktivnosti općeg tipa, u kojima se neće graditi građevine visokogradnje. Iznimno će se građevine visokogradnje moći graditi ukoliko se to omogući prostornim planom užeg područja. U svim područjima sportsko rekreacijske namjene može se graditi potrebna prometna i infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave. Poljoprivredno tlo i šume Polazeći od činjenice da dio područja Općine Ližnjan zauzima poljoprivredno zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje značaj u gospodarskom razvitku općine, područja koja su ovim Planom posebno namijenjena poljoprivrednim djelatnostima neće se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim odredbama. Područja koja su ovim Planom predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na način određen važećim Zakonom o šumama. Na području Općine Ližnjan izvan obalnog područja, predviđene su šume gospodarske namjene, a unutar obalnog područja – šume posebne namjene. Područja gospodarskih šuma obuhvaćaju najveći dio ukupnog šumskog resursa, a namijenjene su isključivo gospodarskom korištenju ( sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodova). Područja šuma posebne namjene predviđaju se unutar obalnog područja, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora, rekreacijska namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni putovi, žičare i sl.) i građevine


67

infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog Plana. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Groblja Planom određena groblja definirana su lokacijama već postojećih groblja, koja se prema potrebi mogu proširivati na susjedno zemljište. More Planom se također određuje namjena površina morskog akvatorija i to:

- morske površine - lučko područje Kuje - ostale luke - maritimna rekreacija

More se prema namjeni razgraničava na zone pomorskog prometa s plovnim putevima, te zone sportsko rekreacijske namjene. Morske zone pomorskog prometa su lučko područje kuje, te ostale luke posebne namjene te preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. Morski putevi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz preostalu morsku obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odredit će se temeljem posebnog odgovarajućeg propisa i postupka. Shodno tome u ovom pojasu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Morske zone sporta i rekreacije dodatno se mogu razgraničavati na zone maritimne rekreacije i zone sporta. Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. Vodne površine Vodne površine na području Općine Ližnjan planiraju se kao:

• postojeće manje površine - lokve/bare • planirana akumulacija za navodnjavanje na lokalitetu Marlera

Postojeće lokve/bare na području općine, zabilježene na topografskim kartama, moraju se održavati u postojećim gabaritima, bez mogućnosti zatrpavanja. Planirana akumulacija za navodnjavanje na lokalitetu Marlera planira se u maksimalnoj površini od 14,7 ha, s minimalnim planiranim kapacitetom od 300.000 m3. Akumulacija se planira kao dvonamjenska - za navodnjavanje i za rekreaciju (pod uvjetima održavanja kakvoće površinskih voda II. stupnja prema posebnom propisu). Na području obuhvata vodnih površina mogu se graditi samo građevine za sprječavanje erozije okolnog zemljišta i gubitka vode (potporni zidovi, posebne membrane i sl.) i infrastrukturni zahvati za zahvaćanje vode i ispust viška vode iz akumulacije (kaptaže, energetska postrojenja, bazeni za predtretman vode i sl.). Područja posebne namjene Planom su utvrđena područja posebne namjene, od kojih su sve, osim poligona Marlera, u neposrednoj funkciji vojnog dijela zračne luke Pula.


68

U područjima posebne namjene mogu se obnavljati postojeće i graditi nove građevine i druga vojna infrastruktura za potrebe obrane, sukladno smjernicama Dugoročnog plana razvoja OSRH (NN 81/06), a područja i građevine koje će se prema istom dokumentu eventualno proglasiti neperspektivnima, mogu se prenamijeniti u gospodarske svrhe (poglavito dijelovi kompleksa uz zračnu luku Pula i vojna luka Budava) ili sportsko-rekreacijske svrhe (poligon Marlera). Društvena namjena (van građevinskih područja) Prostor bivšeg kompleksa vojarne Svetica u cijelosti se namjenjuje razvoju društvenih djelatnosti, poglavito edukacijske, kulturne i sportsko-rekreativne. U manjem dijelu, koji će se utvrditi planom užeg područja, prostor se može namijeniti i za ugostiteljsku djelatnost, ali bez mogućnosti izgradnje smještajnih jedinica. Površine infrastrukturnih sustava Površine infrastrukturnih sustava, osim koridora prometnica i telekomunikacijske, energetske i vodoopskrbne infrastrukture te sustava za odvodnju otpadnih voda sve s pripadajućim građevinama, planiraju se kao:

• površine infrastrukturnog sustava - područja Zračne luke Pula • površine infrastrukturnih sustava - luke posebne namjene (marina Kuje) • površine infrastrukturnog sustava - luka javnog prometa Kuje

U predmetnim područjima, koji imaju karakter građevinskih područja, pretežiti dio prostora mora se namijeniti izgradnji prometnih građevina i infrastrukture (kod zračne luke: poletno-sletne staze, pristupnih staza, stajanki, građevina u funkciji prometa putnika i roba, građevina za smještaj i održavanje zrakoplova, građevina za privremeni smještaj roba u zračnom robnom prometu i sl., a kod morskih luka: uređene obale, valobrana/lukobrana, gatova/pontona, pomorske signalizacije, suprastrukture za održavanje plovila-dizalica, navoza i trailera, građevina za prijem nautičara, građevina i otvorenih prostora za smještaj i održavanje plovila, građevina za prihvat i privremeni smještaj ribarskog ulova s hladnjačama i sl.). U manjem dijelu, koji će se utvrditi planom užeg područja, prostor se može namijeniti i za ugostiteljsku djelatnost, ali bez mogućnosti izgradnje smještajnih jedinica.


69

3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA TABLICA 24 - NAMJENA POVRŠINA R.br. Općina Ližnjan Oznaka Ukupno ha % od površine Općine

Ližnjan 1.0. Iskaz prostornih pokazatelja

za namjenu površina

1.1. Građevinska područja naseljaUKUPNO

- izgrađeni dio - neizgrađeni dio

337,08 238,77

98,31

4,82 3,42 1,41

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja naselja UKUPNO - gospodarska namjena - pretežito industrijska - pretežito zanatska - eksploatacijsko polje kamenoloma - ugostiteljsko turistička namjena - društvena namjena - rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska - opće rekreacijska

I1 I2 E T D R1 R

762,37

85,1333,10

86,52

105,50

18,74

130,81302,57

10,91

1,22 0,47

1,23

1,51

0,26

1,87 4,33

1.3. Poljoprivredne površine UKUPNO - osobito vrijedno obradivo tlo - vrijedno obradivo tlo - ostalo obradivo tlo

P1 P2 P3

2499,82497,51

1736,80265,51

35,78

7,12 24,85

3,80

1.4. Šumske površine UKUPNO - šume posebne namjene - šume gospodarske namjene

Š3 Š1

2655,221500,811154,41

38,00 21,48 16,52

1.5. Vodne površine Ostalo poljoprivredno tlo, Šume i šumsko zemljište

AN O

14,72

270,49

0,21

3,87 1.6. Ostale površine

UKUPNO - infrastruktura - groblja (van GP) - posebna namjena (bez dijela zračne luke)

IS PN

257,481,00

188,82

3,68 0,01 2,70

Općina ukupno - kopno

6987,00 100,00


70

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI Osnovni pravci dugoročnog razvitka gospodarstva općine bit će djelatnosti koje u najvećoj mjeri vrednuju prirodne uvjete i bogatstvo, prednosti prometno - geografskog položaja, osiguravaju najveće efekte i koje vrše funkciju nosilaca razvoja, a to su ugostiteljstvo i turizam, poljoprivreda, pretežito zanatska ali i ostala proizvodnja, te djelatnosti vezane za promet. Na području Općine Ližnjan gradnja građevina nekih navedenih djelatnosti planom je omogućena u građevinskim područjima naselja. To su one djelatnosti koje svojim utjecajem ne djeluju štetno na okoliš, odnosno na uvjete stanovanja, što znači da emisije u zrak i tlo, buka, otpadne vode i ostale komponente ne smiju premašiti dozvoljene vrijednosti. Također, na građevnim česticama na kojima su izgrađene građevine gospodarskih djelatnosti mora se osigurati parkiranje svih vozila povezanih s djelatnošću, osim u slučajevima interpolacije u povijesnim jezgrama i sl. Koncentracija, pak, gospodarskih djelatnosti planira se u područjima gospodarske namjene koja su planom definirana kao građevinska područja. Opis smještaja gospodarskih djelatnosti iz ovog poglavlja odnosi se na gradnju građevina koje će se graditi u građevinskim područjima ugostiteljsko turističke namjene, proizvodne namjene - pretežito zanatske, kao i na područja eksploatacije tehničkog kamena i djelatnost nautičkog turizma. Ugostiteljstvo i turizam Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene naročito će se razvijati u područjima definiranim granicama građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke, smještenim na obalnom dijelu općine, dok se pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi i unutar građevinskih područja naselja. Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene definiraju se ukupnim odredbama plana i dimenzioniraju se sukladno planskim veličinama s optimalnim opterećenjem prostora. U ovim građevinskim područjima neće se moći graditi građevine stambene, niti javne i društvene namjene, osim što će se postojeće moći rekonstruirati. Građevine ugostiteljske i turističke namjene gradit će se naročito u građevinskim područjima gospodarske namjene - ugostiteljsko turističkim: - turističko područje Marlera – hotel i vile uz golf - turističko područje Kuje (4 podzone - izdvojena građevinska područja) - turističko područje Karigadur - turističko područje “Češki kamp” - turističko područje Svetica - turistički punkt Libora 1 - turistički punkt Libora 2 - turistički punkt Vrčevan - turistički punkt Ližnjan sjever - turistički punkt Šišan - turistički punkt Cuf - turistički punkt Sv. Stipan - turistički punkt Marlera - turistički punkt Valtura


71

Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene - turistička naselja (t2) namijenjena su gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa kao što su turistička naselja te u manjem dijelu površine i hoteli, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Ukupni planirani maksimalni smještajni kapaciteti koji se temelje na receptivnim mogućnostima pojedinih područja, su sljedeći: TABLICA 25. - KAPACITETI ZONA ZA TURIZAM Lokacija (građevinsko područje)

površina (ha)

min. gustoća post./ha

Max kapacitet (postelja)

MARLERA - GOLF 16.90 33 - vile 50 - hotel

765

TURISTIČKO PODRUČJE KUJE (ukupno) KUJE 1 (T2 + Marina) KUJE 2 KUJE 3 KUJE 4

41,60

20,60 17,45 1,51 1,78

50 1850

850 900

0 100

TURISTIČKO PODRUČJE KARIGADUR

3.6 50 180

TURISTIČKO PODRUČJE “ČEŠKI KAMP”

24.5 50 1250

TURISTIČKO PODRUČJE SVETICA

5.6 50 280

TP LIBORA 1 1,59 50 80 TP LIBORA 2 1,54 50 80 TP VRČEVAN 1.35 50 70 TP LIŽNJAN SJEVER 1.51 50 75 TP ŠIŠAN 1.10 50 60 TP CUF 1.00 50 50 TP SV. STIPAN 1.00 50 50 TP MARLERA 0,20 50 10 TP VALTURA 1,99 50 100 OSTALA NASELJA - UKUPNO

2,00 50 100

SVEUKUPNO OPĆINA LIŽNJAN

105,28 47,62 5000

Unutar građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke (u obalnom području) uži obalni pojas je namijenjen isključivo uređivanju kupališta, sunčališta, pristupa u more, valobrana, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, te prenosivih ugostiteljskih građevina (bez smještajnih jedinica) dok će smještajni kapaciteti biti odmaknuti od obale u dubinu. U užem obalnom pojasu postoji mogućnost gradnje i postavljanja građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Užim obalnim pojasom smatrat će se pojas širine koja osigurava realizaciju svih vrsta gore navedenih zahvata, ali ne manje od 100 metara od planirane obalne linije. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. Proizvodnja (pretežito zanatska)


72

Gradnja proizvodnih građevina koncentrirat će se u građevinskim područjima gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene (Šišan jug, Šišan istok, Muntić, područje posebne namjene OKZ Valtura, Stancija Campi). Unutar ovih zona gradit će se građevine proizvodnih ili zanatskih djelatnosti, kao i građevine trgovačke djelatnosti (skladišta, hladnjače, trgovina na veliko i sl.), uslužne i komunalno servisne građevine, te potrebna infrastrukturna mreža i infrastrukturne građevine, dok se neće moći graditi građevine stambene, niti javne i društvene namjene. Pojedinačne građevine moći će se graditi i u ostalim naseljima, u okviru planiranih građevinskih područja naselja. Zbrinjavanje otpada Na području Općine Ližnjan nisu predviđene posebne lokacije za komunalnu djelatnost zbrinjavanja otpada te se iste mogu planirati u sklopu građevinskih područja naselja, a u skladu s prostorno planskom dokumentacijom nižeg reda. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, komunalni i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na odlagalištu otpada “Kaštijun”. Na području obuhvata Plana ne smiju se otvarati druga odlagališta otpada. Postojeće odlagalište otpada “Kaštijun” koje se nalazi u susjednim jedinicama lokalne samouprave, Općini Medulin i Gradu Puli, mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu s važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budućem korištenju omogućilo:

- smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš već odloženih količina otpada, - osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih količina otpada, sukladno

odredbama važećih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno utjecati na okoliš, a naročitu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja:

- emisija i migracija odlagališnog otpadnog plina, - onečišćenja površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta, - na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem različitih opasnih i toksičnih tvari.

Eksploatacijska polja kamenoloma U područjima za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijskim poljima kamenoloma Valtura 1 i 2, kamenoloma u sklopu OKZ Valtura te kamenoloma na lokaciji Bili brig (Sarancani) kod Šišana omogućava se eksploatacija kamena. Uz samo vađenje kamena na istoj lokaciji moguće je razvijati prateće djelatnosti sortiranja i obrade (rezanje u blokove, proizvodnja šljunka i pijeska). Eksploatacija se mora dovršiti i devastirano područje sanirati u skladu s važećim propisima iz oblasti rudarstva. Sanaciju provesti pošumljavanjem odgovarajućim biljnim vrstama. 3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI Na području Općine Ližnjan planira se posebno područje za razvoj društvenih djelatnosti i gradnju građevina javne i društvene namjene u sklopu bivšeg vojnog centra Svetica. U predmetnom prostoru predviđena je realizacija edukativnih, rekreacijskih i muzejsko-galerijskih sadržaja u sklopu postojećih građevina. Obavljanje djelatnosti u postojećim građevinama mora se prilagoditi važećim propisima i normativima za obrazovne, sportsko-rekreacijske i muzejsko-galerijske djelatnosti. Sve ostale građevine javne i društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskih područja naselja, a iznimno i unutar građevinskih područja gospodarskih namjena sukladno odredbama Plana. Stoga se i uvjeti smještaja društvenih djelatnosti i gradnje građevina javne i društvene namjene daju kroz uvjete gradnje u građevinskim područjima naselja.


73

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Jedna od bitnih funkcija Plana je zaštita prostora, prirode i ambijenta, odnosno osiguranja kvalitetnog i zdravog prostora, koji je kroz korištenje i namjenu prostora rezerviran za dugoročan razvoj Općine Ližnjan. Izradom prostornih planova užeg područja za urbanističke cjeline treba osigurati zaštitu graditeljske baštine, dok se preostalo obuhvaćeno zemljište namijenjeno gradnji u određenom obimu mora uređivati temeljem prostornih planova užeg područja. U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave (Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske) utvrdit će konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhvaćenih nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara, što će služiti kao temeljni podatak pri izradi tih planova. Lokacijske (građevne) dozvole izdavat će se u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i to za one cjeline, građevine i sklopove koji su posebno označeni u grafičkom dijelu Plana, uz posebne uvjete građenja koji će se ishoditi od nadležnog Konzervatorskog odjela. U okviru cjelokupnog područja Općine Ližnjan, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor značajne vrijednosti i osjetljivosti, mogu se identificirati značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode, koja predstavljaju određenu ambijentalnu vrijednost i kao takva će se čuvati i štititi sveukupnim planskim rješenjem. 3.4.1. KULTURNA BAŠTINA Područje općine ližnjan obiluje graditeljskim nasljeđem u naseljima i izvan njih, koja ukazuju na slojevitost povijesnih tokova koji su utjecali na oblikovanje tog područja. Nailazimo na vrijedne aglomeracije i drugo graditeljsko nasljeđe, arheološke nalaze i sakralne spomenike, te karakteristične autentične lokalitete. Postojeći građevinski fundus je dotrajao. Cjelokupno područje Općine Ližnjan predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem, razgraničenjem područja tako da su Planom određena područja kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara i evidentiranih ovim Planom (arheološka baština, povijesne graditeljske cjeline, povijesni sklopovi i građevine i etnološka baština). Planom su također određena područja zaštićenih dijelova prirode državnog i lokalnog značaja, kao i ostala područja. Planom se diferenciraju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i drugih vrijednosti i to kao zaštita utvrđena na temelju zakona i drugih propisa, te kao zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi važećih prostornih planova i ovog plana. Planom su obuhvaćena sva nepokretna kulturna dobra značajna za Općinu Ližnjan, navedena u točki 1.1.2.8. ovog obrazloženja. Za njih se diferenciraju 2 osnovna načela zaštite (kulturnih dobara) i to zaštita temeljem odredbi prostornog plana užeg područja, te zaštita temeljem lokacijske (građevne) dozvole izdate neposredno temeljem odredbi ovog Plana. U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhvaćenih nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara. U prostorne planove užeg područja obavezno se ugrađuju utvrđene mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara. U postupku izdavanja lokacijske (građevne) dozvole tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara utvrdit će uvjete zaštite kulturnog dobra. U cilju očuvanja arhitektonskog jedinstva, prostornim planovima užeg područja odnosno lokacijskom (građevnom) dozvolom, odredit će se elementi rekonstrukcije postojećih kulturnih dobara. Pri tome će se uvažavati kreativna rješenja svrhovite zaštite i očuvanja putem kojih se građevini kvalitetno određuju potrebni životni, odnosno radni uvjeti.


74

Intervencije u kulturnom dobru moraju biti usklađene s urbanističkim, povijesnim i oblikovnim karakteristikama cjeline. Potrebno je sačuvati karakteristike parcelacije koja uvjetuje morfološku strukturu područja i koja je prepoznatljiva kroz strukturiranje građevina, uličnih pročelja, ograđivanje vrtnih parcela i oblikovanje vanjskog ruba područja. Također je potrebno uvažavati karakterističnu tipologiju, orijentaciju i položaj građevina na građevnim česticama, te na taj način sačuvati karakterističan ulični izgled, odnosno izgled cjeline, gradnju interpoliranih građevina logično uključivati u postojeću cjelinu. Sačuvati karakteristike fasadnog ritma i tradicionalno raščlanjivanje parcela, a postojeće pomoćne građevine ukloniti, ukoliko se to temelji na promjeni urbanističkog standarda cjeline. Oblik, detalji i boje pročelja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa građevina u okviru cjeline. Mjere zaštite arheoloških zona (područja) i lokaliteta načelno se utvrđuju tako da su svi zahvati u arheološkim područjima uvjetovani prethodnim istraživanjima. Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih građevnih radova. 3.4.2. PRIRODNA BAŠTINA Zaštita prirode bitna je komponenta koncepcije i postavki u svim segmentima Plana. Temeljni motivi zaštite prirode nalaze se u očuvanju i unapređenju obilježja, specifičnosti i kvalitete, kao i u racionalnom korištenju prirode općenito, s ciljem održavanja prirodne ravnoteže i ekološke stabilnosti. Prostor Općine Ližnjan karakterizira raznolikost prirode, te mediteranski sastav flore i faune. Obzirom na blizinu mora i konfiguraciju zemljišta mogu se razlikovati nekoliko karakterističnih područja zelenila. Uži priobalni pojas, u kojemu se prisutnost čovjeka više osjeća, karakteriziraju manji potezi bora, dok značajnih šumskih površina ima u unutrašnjosti. Planom su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnog propisa i to: u kategoriji značajnih krajobraza:

- otoci Mali i Veliki Levan kao dio Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga Planom su evidentirani slijedeći dijelovi prirode od županijskog značaja: u kategoriji posebnih rezervata – rezervat u moru:

- stanište voge od rta Marlera do rta Sv. Stipan - stanište voge od uvale Mezoporat do uvale Mrtvi Puč - stanište voge u uvali Budava



Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisom, odredbama ovog plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. U prostorne planove užeg područja ugrađuju se utvrđene mjere zaštite. U postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola za zahvate u prostoru u dijelovima prirode obuhvaćenim planom, kao i lokacijskih (građevnih) dozvola za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati građevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru. Zaštita područja koja su planom određena kao šume, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o šumama, odredbama ovog plana i ostalim


75

odgovarajućim propisima. Zaštita područja koja su planom određena kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog plana i ostalim odgovarajućim propisima. Uređivanje zelenih površina, kao određene prirodne vrijednosti, Planom se omogućava u građevinskim područjima. Zelene površine mogu se uređivati kao: - javne zelene površine - javni parkovi

- igrališta - uređene zatravljene površine, drvoredi i sl.

- ostale hortikulturno obrađene površine - zaštitne zelene površine - ostali oblici zelenih površina Javni parkovi uređivat će se trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. Kod igrališta će se uređivati igrališta trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. Zaštitne zelene površine uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta, uređivanjem pješačkih staza, te obavljanjem i sličnih radnji. Na postojećem i planiranom izgrađenom prostoru potrebno je provesti introdukciju različitim autohtonim vrstama, čiji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. Kod građevina kod kojih će prilikom izgradnje nastati veći zemljani radovi treba provesti biotehničke mjere sanacije i uređenje usjeka i nasipa odgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te provesti introdukciju različitim autohtonim vrstama kako bi se spriječila pojava erozije. Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se najmanje ugrozi žilje vrjednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine. Na cjelokupnom području obuhvata Plana utvrđuju se uvjeti oblikovanja građevina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Kod oblikovanja građevina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem području, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristični za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu. Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode, kako uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi tako i evidentiranih važećim prostornim planovima šireg područja i ovim Planom, određene su cjelokupnim Planom. Svi zahvati u prostoru koji na određeni način utječu na prirodna i kulturna dobra moraju se provoditi uz suradnju i suglasnost tijela državne uprave nadležnih za zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, a prilikom gradnje i uređenja konzultirat će se odgovarajući važeći propisi, naročito iz područja zaštite prirode i zaštiti i očuvanja kulturnih dobara. Kategorizacija mora definira se ovim planom kao II. kategorija za svo obalno more Općine Ližnjan što znači da svi efluenti koji se upuštaju u recipijent moraju biti po kakvoći koja se dozvoljava za upuštanje u recipijent II. kategorije, sukladno uvjetima propisanih važećim


76

Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. 3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE TABLICA 26 - Posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline, te korištenje resursa R.b Općina Ližnjan Ukupno ha % od površine

Općine Ližnjan 2.0.

Zaštićene cjeline

1753,60

25,09

2.1.

Zaštićeni dijelovi prirode – kopno:

1121,26

16,04

2.2.

Zaštićena graditeljska baština – kopno:

632,34

9,05

3.0. Korištenje resursa 3.1. More i morska obala

- obalno područje (ha, km) 1794,20

25,67

3.2. Mineralne sirovine

78,54 1,12

Općina ukupno 6987,00 100,00 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Gradnja infrastrukturnih sustava utvrđenih ovim planom provodit će se temeljem ovih odredbi i odredbi prostornih planova užih područja, u skladu s razvojnim planovima općine ližnjan i nadležnih trgovačkih društava. Pri tome treba uvažavati važeće propise o zaštitnim koridorima već izgrađene infrastrukturne mreže u kojima su planirana namjena i korištenje uvjetovani tim propisima. Isto tako su uvjetovani planirana namjena i korištenje u koridorima budućih trasa infrastrukturne mreže, što predstavlja rezervaciju prostora za buduću infrastrukturnu mrežu. Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe obuhvaćenog područja na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih će se izdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu mreže razine koju ovaj Plan ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila tehničke prakse. U planiranim infrastrukturnim koridorima rezervacije prostora za planirane neizgrađene mreže ne postoji mogućnost nikakvih građevnih zahvata do izgradnje odnosne mreže, osim eventualne druge infrastrukture (instalacije) ili prometnice, odnosno osim rekonstrukcija, uklanjanja i radova na održavanju postojećih građevina. Nakon izgradnje infrastrukturne mreže planirane ovim planom, pri korištenju se primjenjuju zaštitni koridori za postojeće mreže, ukoliko važećim propisima nije određeno drukčije. 3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području općine kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i


77

koridorima rezervacije prostora planiranim ovim planom. Ovim planom definiran je prometni sustav koji se sastoji od cestovnog, pomorskog i telekomunikacijskog. Cestovni promet Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrđenom rješenju cestovne mreže. Plan sadrži mrežu državnih, županijskih i lokalnih javnih cesta, kao i ostalih cesta koje nisu javne. Ovim se Planom, izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja, određuju koridori rezervacije prostora državnih, županijskih i lokalnih cesta, te i ostalih nerazvrstanih cesta. Unutar tako utvrđenih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje, niti građevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže. Širine koridora zaštite prostora javnih cesta Planom se utvrđuju prema tablici:

ŠIRINE KORIDORA (m)

KATEGORIJA PROMETNICE

u naselju

van naselja

autoceste 200 brze ceste 150

Državne ceste

ostale

100 Županijske ceste 40m

70m

Lokalne ceste i ostale ceste

10m

20m

Način i uvjeti uređivanja ostalih cesta određuje se temeljem posebnog Općinskog propisa o cestama koje su u nadležnosti Općine Ližnjan. Održavanje postojećih cesta provodit će se temeljem posebnih propisa o cestama. Širina zaštitnog pojasa javnih cesta i režim njihovog uređivanja određeni su Zakonom o javnim cestama i ostalim odgovarajućim propisima. Ako se na postojećim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgrađenim građevinskim područjima, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojeće izgradnje, već položene mreže infrastrukture ili sl., profil prometnice može biti i uži od profila određenog ovim Planom odnosno posebnim gradskim propisom o prometnicama na području Općine Ližnjan. Građevnu česticu prometne površine čine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, obložni zidovi, rigoli, bankine, pješačke površine i kolnik, kao i eventualne biciklističke staze. Na postojećim prometnicama u već izgrađenoj strukturi naselja mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu. Najmanja širina nogostupa, kada je obostrano uz prometnicu, je 1,25m, a za jednostrani nogostup 1,5m. Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama. Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom Planom određivat će se posebnom odlukom Općine Ližnjan o prometu u mirovanju, uz osnovno načelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na građevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (građevna) dozvola. Prilikom gradnje građevine stambene namjene parkirališna mjesta na vlastitoj građevnoj čestici moraju se smjestiti u pojasu izmedu građevnog i regulacijskog pravca. Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m, a izrađena su od asfalta, travnih ploča ili granitnih kocki. Max. uzdužni i poprečni nagib parkirališta je 5,0%. Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata u jezgri naselja Ližnjan i


78

zbijenim dijelovima ostalih naselja može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenim djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici:

DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PARKING MJESTO

slobodnostojeće stambene građevine (jednoobiteljske i višeobiteljske, te obiteljske kuće)

1 funkcionalna jedinica

višestambene građevine 1 funkcionalna jedinica

uredi, zdravstvo, trgovina i sl. 30m2 brutto površine građevine

veletrgovina, proizvodnja, zanatstvo i sl. 100m2 brutto površine građevine

ugostiteljsko turističke smještajne građevine, osim motela

1 smještajna jedinica

restoran, zdravljak, slastičarnica i sl. 4 sjedećih mjesta

ugostiteljstvo, osim restorana, zdravljaka, slastičarnice i sl.

10m2 brutto površine građevine

moteli 1 soba

kina, i sl. 8 sjedala sportske dvorane, stadioni, sportski tereni i sl.

8 gledalaca

škole 1 učionica

Pomorski promet U skladu s važećim propisima na priobalnom području općine ližnjan planom je izvršena klasifikacija luka:

- lučko područje Kuje u sklopu kojeg se planira: - luka otvorena za javni promet županijskog značaja - morska luka posebne namjene državnog značaja – luka nautičkog

turizma – marina, - morska luka posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati ribarske djelatnosti – ribarska luka

- luka u uvali Budava u sklopu koje se planira: - morska luka posebne namjene državnog značaja – vojna luka

- pristani (do 10 vezova) na pojedinačnim lokacijama: - Karigadur

Zračni promet Planira se daljnje povećanje zračnog prometa u Zračnoj luci Pula, na način da se u razdoblju 2010.-2015.g. dosegne broj putnika iz razdoblja 1987.-88.g., tj. oko 1.000.000 putnika godišnje. Obzirom na osobine zračnog putničkog prometa (prevladavajući udio čarter letova), potrebno je računati se najvećim dnevnim brojem od cca 10.000 putnika. Poletno-sletna staza Zračne luke Pula planira se produžiti sa sadašnjih 2950 m, što zadovoljava kriterije za 4 E referentni kod, za daljnjih 700 u smjeru istoka i zapada. Od pratećih građevina koje se planiraju u sastavu građevinskog područja Zračne luke Pula prioritetna je izgradnja polivalentnih građevina za proizvodnju, skladištenje te održavanje sajamskih manifestacija u okvirima buduće slobodne bescarinske zone. Nadalje, planira se izgradnja nekoliko hala načelnih dimenzija 60x60 m za potrebe


79

prihvata roba u planiranom povećanju kargo prometa. U pogledu sigurnosti zračnog prometa, potrebna je rekonstrukcija i izgradnja preciznih prilaza kategorije I/II na pravcima 09 i 27. Telekomunikacije Pošta Realizacija usluga poštanske mreže na području općine u budućnosti se neće bitno mijenjati. Ostvarivati će se putem postojećih poštanskih jedinica u Puli i Medulinu, te se ne planiraju nove. Poboljšanja će se bazirati na primjeni novih tehnologija uz zadržavanje dostignutog standarda. Prilagodljivost većine elemenata poštanskog sustava prostoru omogućava njegovo uklapanje u postojeće ili planirane građevine. Stoga ne postoji potreba za posebnom rezervacijom prostora na nivou ovog Plana već jedino za osiguranjem zaštite postojećih elemenata sustava. Javne telekomunikacije Planske postavke definiraju izgradnju-dogradnju-rekonstrukciju telekomunikacijske mreže neadekvatno priključenih dijelova općine Ližnjan i izgradnju telekomunikacijske mreže novoplaniranih područja stanovanja i gospodarstva, odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Planirano je dograđivati magistralnu, spojnu i korisničku telekomunikacijsku mrežu sa pripadajućim područnim centralama, te potpunom digitalizacijom sustava u cilju uvođenja novih usluga. Kvantificirane podatke sveukupnog razvoja telekomunikacija za planski period nemoguće je preciznije prognozirati. Naime za naredni period se može za pokazatelj razvijenosti telekomunikacija uzeti stupanj razvoja postojećih mreža i usluga, pogotovo nepokretne telefonske mreže, kao dominantne mreže i mreže na osnovi koje se grade i ostale mreže, te proširuju vrste telekomunikacijskih usluga. Nepokretna telekomunikacijska mreža Pokazatelj razvoja nepokretne telefonske mreže

Broj instaliranih telefonskih priključaka 2600

Broj uključenih telefonskih priključaka 2300

Gustoća telefonskih priključaka (GTP/100 stanovnika) 60

Stupanj digitalizacije 100% Postojeći komutacijski čvorovi, već na samom početku planskog razdoblja, su 100% digitalna mreža na komutacijskoj razini. Transmisijska mreža će se i u budućnosti realizirati isključivo svjetlovodnim kabelima. Za postizanje redundancije transmisijskog sustava sve više će se graditi SDH prstenovi i uvođenje inteligencije u transmisijske sustave. Korisnički vodovi realizirati će se isključivo podzemnim kabelima. Na razini korisničkih vodova sve će se više graditi svjetlovodnim kabelima. Moguća je gradnja korisničkih mreža i koaksialnim kabelima na područjima kombinirane mreže sa kabelskom televizijom. Područje obuhvata PPUO Ližnjan opsluživati će postojeće područne centrale - izdvojeni pretplatnički stupnjevi. Eventualne nove će se graditi u središtu konzuma prateći plansku izgradnju u novim urbanističko-turističkim područjima, kao i povećanje potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti, i u cilju približavanja komutacijskih čvorova na udaljenost od 1500 metara od najudaljenijeg korisnika.


80

U sklopu transmisijskog sustava na spojnoj razini realizirati će se spojni vodovi između svih mjesnih i područnih centrala (spojeni u prstene) kojim se treba osigurati redundancija telekomunikacijskog povezivanja telekomunikacijske mreže. Korisnički vodovi će pratiti plansku izgradnju u novim urbanističkim područjima, kao i povećanje potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti. Vodovi u nepokretnoj mreži će se graditi u javnim površinama, u pravilu duž prometnica. Na glavnim pravcima kabelskih telekomunikacijskih mreža u naseljima gradskih obilježja predviđa se izgradnja kabelskih kanalizacija potrebnog kapaciteta. Postojeće mreže razvijati će se u postojećim tehnologijama samo u početnom planskom periodu, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika. U konačnici sve mreže se integriraju u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. Pokretna telekomunikacijska mreža Digitalna GSM mreža, u početnom planskom periodu izgrađivati će se ubrzanim tempom, sukladno rastu broja priključaka, gradnjom mreže baznih stanica. Očekuje se izgradnja baznih postaja koje će kvalitetno (“in door”) pokriti 100% područja PPUO Ližnjan. Telekomunikacijske usluge Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu sa integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razviti će se čitav niz usluga prijenosa govora, slike i podataka. Općenito, razvijati će se usluge za koje se pokaže potreba i ekonomska isplativost. Po svojoj naravi većina elemenata telekomunikacijskih mreža prilagodljiva je prostoru i svim građevinama u prostoru, te ne zahtjeva rezervaciju prostora za njihovu izgradnju temeljem ovog PPUO-a. PPUO Ližnjana samo naznačuje pravce izgradnje kabelskih prenosnih medija i određuje logične makro lokacije komutacijskih čvorova i baznih postaja pokretnih telekomunikacija. Osnovne postavke iz PPUO Ližnjan potrebno je prenijeti u planove nižeg reda i posebnih cjelina. Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postojeće elemente telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu zaštitu. Planiranje razvoja i realizacije telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom njezinog razvoja, treba biti fleksibilno. Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je samo kada je to nužno obzirom na karakter elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih građevina ( kabelska kanalizacija velikih kapaciteta, lokacije većih zgrada telekomunikacija, lokacije većih stupova pokretnih telekomunikacija, koridori radio relejnih veza i sl. ). 3.5.2. ENERGETSKI SUSTAVI Elektroenergetski sustav

Na osnovi analize dosadašnjeg razvoja za pretpostaviti je da će se rast vršnog opterećenja u idućih 20 godina kretati između 3,5 i 4,0% godišnje. Najveći trend opterećenja očekuje se uz obalni južni dio općine gdje su predviđena veća područja ugostiteljsko turističke namjene, sportsko rekreacijske namjene, te golf igrališta (područje marlere). Nije zanemariva niti gospodarska namjena u blizini zračne luke. Sve navedeno zahtijevati će predviđeni prelazak srednjenaponske mreže 10 kv iz susjednih napojnih ts 35/10(20) kv na naponsku razinu 20 kv i zamjenu postojećih transformatora u navedenim ts 35/10(20) kv sa novim veće nazivne snage. Međutim bez izgradnje novog izvora napajanja navedeno ne bi bilo dovoljno.


81

Stoga je kao novi izvor napajanja područja općine predviđena buduća ts 110/20 kv medulin sa instaliranom snagom od 2x20 mva. Iz navedene transformatorske stanice predviđena je izgradnja 20 kv dvostrukog magistralnog voda (ili 20 kv kabelskog voda) koji se proteže kroz cijelo područje općine, sve do postojećeg rasklopišta peruški u susjednoj općini marčana. Osim toga za područje južnog dijela općine predviđena je izgradnja tri kabelska voda 20 kv koji će se interpolirati u postojeću 10(20) kv i zadovoljavati sadašnje i buduće potrebe za sigurnom i kvalitetnom opskrbom električne energije. Iako se koridori vodova naponske razine 20 kV načelno ne prikazuju u planu ovog reda, ovi su koridori prikazani radi njihove izuzetne važnosti za napajanjem predmetnog dijela područja te eventualnog utjecaja na ostale infrastrukturne sustave (npr. blizina zračne luke i sl.). Planirane transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV unutar područja općine predviđaju se uglavnom kao “gradske” kabelski napajane transformatorske stanice izvedene kao slobodno-stojeće građevine ili rjeđe u sklopu neke od postojećih ili planiranih građevina, a iznimno kao stupne napajane iz nadzemne mreže. Iznimno za slučaj opravdane potrebe, moguća je i izvedba ukopanih transformatorskih stanica. Instalirane snage predmetnih planiranih transformatorskih stanica su 250 kVA u nadzemnoj mreži, odnosno 630 kVA u kabelskoj mreži. Kod postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebat će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom. Isto tako određene dionice postojeće 10 kV mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak na pogon s 20 kV naponom trebat će zamijeniti novom 20 kV mrežom. Plinoopskrba Opskrba energijom je jedan od preduvjeta razvoja privrede i poboljšanja životnog standarda stanovništva, tj. energetika je snažan utjecajni faktor ekonomskog razvoja. Prednost plinovitih energenata je u mogućnosti proizvodnje iz različitih sirovinskih baza, relativno jeftin transport do mjesta upotrebe ( cjevovodi ), univerzalnost primjene u energetici i tehnologiji uz visok stupanj iskorištenja, te ispunjavanje ekoloških uvjeta. Planom se određuje namjena površine, na osnovu čega se potrošači plina mogu se podijeliti u osnovne grupe:

- Područje naselja (domaćinstva) - Područja izvan naselja za izdvojene namjene

- građevinska područja proizvodne namjene - građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene

- Područja javne i društvene namjene izvan naselja - Područja sportsko-rekreacijske namjene

Potrošnja plina u domaćinstvima Za procjenu buduće potrošnje plina u domaćinstvima računalo se da će nakon plinofikacije, broj plinificiranih domaćinstava (planirano za 2015. Godinu) biti oko 70% od ukupnog broja, jer je realno za očekivati da će se plinificirati domaćinstva na području koje će biti moguće plinificirati. Planirani broj stanovnika po naseljima preuzet je iz tablice 13.Planirani broj stanovnika prikazan je kumulativno, uračunati su stalni i povremeni stanovnici. Za područje općine Ližnjan, uzeto je prosječno 2,78 člana po jednom domaćinstvu, što daje 1185 domaćinstva za 2005.god. odnosno planirani broj domaćinstva biti će 2015. god. oko 1780 domaćinstva. Široka potrošnja


82

Područja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja) planiraju se na području površine: - područja izvan naselja za izdvojene namjene

- građevinska područja industrijske i pretežito zanatske namjene 131,27 ha - građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene 100,88 ha - građevinska područja infrastrukturnih sustava 257,48 ha

- područja javne i društvene namjene izvan naselja 18,74 ha - područja sportsko-rekreacijske namjene 130,81 ha Predviđena ukupna potrošnja Na osnovu gornjih podataka, te prema podacima iz idejnog projekta opskrbe prirodnim plinom distributivnog plinskog sustava plinare Pula-PC INA trgovina ( od 12. 1993. god.) potrošnja prirodnog plina u promatranom periodu za naselja obuhvaćena PPUO Ližnjan, do 2015 god. bila bi oko: 250 do 350 m3/h, sa tlakom 4 bara u srednjetlačnom plinovodu. Stvarni podaci odrediti će se kroz izradu idejnih, glavnih odnosno izvedbenih projekata plinskog sustava, pogotovo vezano za intenzitet izgradnje područja turističko-ugostiteljske namjene. Opis plinske mreže - koncepcija rješenja Koncepcija rješenja srednjetlačnog sustava planirana je prema prostornom planu istarske županije i prema idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom distributivnog plinskog sustava plinare pula-pc ina trgovina od 12. 1993. God. Prema prostornom planu Istarske županije, od spoja na srednjetlačni plinovod, obuhvaćen GUP-Pula, ( na trasi od nove plinare na zaobilaznici prema južnom dijelu grada, odnosno prema staroj plinari), lokalni srednjetlačni plinovodi se vode uz prometnice odnosno u skladu s tehničkim uvjetima izgradnje unutar koridora za energetske objekte, prema okolnim mjestima pa tako i prema općini Ližnjan. Ti plinovodi su veoma značajni jer omogućavaju potrošačima da se snabdijevaju plinom iz umreženog sustava. Tlak u plinovodu iznosi 4 bara. Niskotlačna plinska mreža služiti će za opskrbu potrošača u općini Ližnjan, a napajati će se preko redukcionih stanica (RS) predviđenih na lokaciji srednjetlačnih plinovoda. U planu nisu grafički naznačeni ogranci lokalnog plinovoda za mjesta Valtura i Muntić jer su dosta udaljeni, te da li će se ili ne plinoficirati spojem na predviđeni lokalni srednjetlačni plinovod iz pravca Šišana odnosno Ližnjana, ovisi o odluci uvažavajući opće napomene. Opće napomene Konačne lokacije, broj, veličine i kapacitet rs-a, kao i konačne trase, dimenzije i dužine plinovoda (lokalni srednjetlačni plinovod i niskotlačna plinska mreža), potrebno je istražiti i opravdati, vodeći računa o postojećim izgrađenim naseljima, objekata i krajobraznim vrijednostima, na temelju tehno-ekonomske opravdanosti plinofikacije, odnosno kroz izradu idejnih, glavnih odnosno izvedbenih projekata plinoopskrbnog sustava a u skladu sa važećim propisima i pravilima struke. Nadalje za sva manja naselja koja su udaljenija od koridora lokalnih plinovoda, a ne postoji ekonomska opravdanost izgradnje priključka na navedene plinovode, alternativno rješenje predviđa izgradnju mjesnih plinara koje bi snabdijevale plinovodne mreže naselja ili zamjenskim plinom ili isparenim unp-om.


83

Vodoopskrba Potrošnja vode Na području Općine Ližnjan ne postoje značajniji industrijski potrošači stoga se potrošnja vode u načelu može podijeliti u dvije osnovne kategorije: - potrošnja vode stanovništva - potrošnja vode za potrebe turizma i male privrede Kao poseban potrošač pojavljuje se planirano golf igralište na području Marlere. Specifična potrošnja vode Snimanjem potrošnje vode u periodu 1998/99 za naselja sličnih karakteristika ( prostornih i klimatoloških )došlo se do slijedećih veličina specifične potrošnje vode: 1.Stara urbana jezgra 200 l/stan/dan 2. Individualna stambena izgradnja 250 l/stan/dan 3. Stambeno kolektivna 200 l/stan/dan 4. Kategorija HOTEL 350 l/gost/dan 5. Kategorija TURISTIČKO NASELJE 250 l/gost/dan 6. Kategorija GOST (privatni smještaj ) 250 l//gost/dan Planirano stanje STANOVNIŠTVO 2015. godina 1. JADREŠKI - predviđen broj individualnih stanovnika - 380 Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 380 x 365 = 34,68 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 95 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 161,50 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 6,73 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 16,15 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 4,49 l/s Povećanje kategorije GOST + 30 % 120 gostiju Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/gost/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 120 x 250 x 365 = 10,95 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 30.0 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,8 = 54,0 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 2,25 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,2 = 4,95 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000 /3600 = 1,38 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 2. LIŽNJAN - predviđen broj individulanih stanovnika - 1980 Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 1980 x 365 = 180,68 x 103, m3/god


84

Qdnev.sred. = 495 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 841,5 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 35,06 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 84,14 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 23,37 l/s Povećanje kategorije GOST + 30 % 594 gostiju Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/gost/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 594 x 365 = 54,20 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 148,49 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,8 = 252,43 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 10,52 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,2 = 23,14 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000 /3600 = 6,43 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 3. MUNTIĆ - predviđen broj individualnih stanovnika - 390 Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 390 x 365 = 35,59 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 97,50 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 165,75 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 6,91 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 16,58 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 4,61 l/s Povećanje kategorije GOST + 30 % 117 gostiju Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/gost/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 117 x 365 = 10,68 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 29,25 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,8 = 52,65 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 2,19 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,2 = 4,82 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000 /3600 = 1,34 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 4. ŠIŠAN - predviđen broj individualnih stanovnika – 970 (uključeni Grabrovići) Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 970 x 365 = 88,51 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 242,50 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 412,25 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 17,18 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 41,23 m3/h


85

Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 11,45 l/s Povećanje kategorije GOST + 30 % 291 gostiju Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/gost/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 291 x 365 = 26,55 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 72,75 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,8 = 130,95 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 5,46 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,2 = 12,01 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000 /3600 = 3,34 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 5. VALTURA - predviđen broj individualnih stanovnika – 766 (uključeni i svi zaseoci i gosp.zona) Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 766 x 365 = 69,89 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 191,47 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 325,52 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 13,56 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 32,55 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 9,04 l/s Povećanje kategorije GOST + 30 % 230 gostiju Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/gost/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 230 x 250 x 365 = 21,00 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 57,53 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,8 = 103,56 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 4,32 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,2 = 9,50 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000 /3600 = 2,63 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu GOSPODARSKE ZONE 1. MUNTIĆ 2 – 3,95 ha – 70 zaposl./ha– max 280 zaposlenika Specifična potrošnja vode usvojena: 50 l/zaposlenik/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 280 x 50 x 365 = 5,11 x 103 m3/god Qdnev.sred. = 14,00 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 3 = 42,00 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 1,75 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2.2 = 3,85 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000/ 3600 = 1,07 l/s Protupožarne količine – 10 l/s i Φ 100 mm.


86

Detaljnim planom odredit će se točna količina za vodoopskrbu. Predviđenim brojem zaposlenika neće se bitno promijeniti stanje vodoopskrbnog sustava, a postojeće količine i pritisci zadovoljavaju za predviđenu potrošnju. ZA PREDVIĐENU ZONU POTREBNO JE OSIGURATI 10 L/S I MIN. 2.5 BARA ZA HIDRANTSKU MREŽU. 2. MUNTIĆ 1 – 0,47 ha – 70 zaposl./ha– max 33 zaposlenika Specifična potrošnja vode usvojena: 50 l/zaposlenik/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 33 x 50 x 365 = 5,11 x 103 m3/god Qdnev.sred. = 1,67 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 3 = 5,00 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 0,2 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2.2 = 0,44 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000/ 3600 = 0,12 l/s Protupožarne količine – 10 l/s i Φ 100 mm. Detaljnim planom odredit će se točna količina za vodoopskrbu. Predviđenim brojem zaposlenika neće se bitno promijeniti stanje vodoopskrbnog sustava, a postojeće količine i pritisci zadovoljavaju za predviđenu potrošnju. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 3. ŠIŠAN ISTOK – 3,65 ha – 70 zaposl./ha– max 280 zaposlenika Specifična potrošnja vode usvojena: 50 l/zaposlenik/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 280 x 50 x 365 = 5,11 x 103 m3/god Qdnev.sred. = 14,00 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 3 = 42,00 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 1,75 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2.2 = 3,85 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000/ 3600 = 1,07 l/s Protupožarne količine – 10 l/s i Φ 100 mm. Detaljnim planom odredit će se točna količina za vodoopskrbu. Predviđenim brojem zaposlenika neće se bitno promijeniti stanje vodoopskrbnog sustava, a postojeće količine i pritisci zadovoljavaju za predviđenu potrošnju. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 4. ŠIŠAN JUG – 13,04 ha – 70 zaposl./ha– max 910 zaposlenika Specifična potrošnja vode usvojena: 50 l/zaposlenik/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 910 x 50 x 365 = 16,60 x 103 m3/god Qdnev.sred. = 45,48 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 3 = 136,44 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 5,68 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2.2 = 12,50 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000/ 3600 = 3,45 l/s Protupožarne količine – 10 l/s i Φ 100 mm. Detaljnim planom odredit će se točna količina za vodoopskrbu. Predviđenim brojem zaposlenika neće se bitno promijeniti stanje vodoopskrbnog sustava, a postojeće količine i pritisci zadovoljavaju za predviđenu potrošnju.


87

Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 5. VALTURA POLJE – 12,02 ha – 70 zaposl./ha– max 840 zaposlenika Specifična potrošnja vode usvojena: 50 l/zaposlenik/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 840 x 50 x 365 = 15,33 x 103 m3/god Qdnev.sred. = 42,00 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 3 = 126,00 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 5,25 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2.2 = 11,55 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000/ 3600 = 3,21 l/s Protupožarne količine – 10 l/s i Φ 100 mm. Detaljnim planom odredit će se točna količina za vodoopskrbu. Predviđenim brojem zaposlenika neće se bitno promijeniti stanje vodoopskrbnog sustava, a postojeće količine i pritisci zadovoljavaju za predviđenu potrošnju. Za predviđenu zonu potebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 6. OKZ – 73,11 ha – 65 zaposl./ha– max 4800 zaposlenika Specifična potrošnja vode usvojena: 50 l/zaposlenik/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 4800 x 50 x 365 = 87,60 x 103 m3/god Qdnev.sred. = 240,00 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. X 3 = 720,00 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 30,00 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2.2 = 66,00 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000/ 3600 = 18,33 l/s Protupožarne količine – 10 l/s i Φ 100 mm. Detaljnim planom odredit će se točna količina za vodoopskrbu.

Predviđenim brojem zaposlenika neće se bitno promijeniti stanje vodoopskrbnog sustava, a postojeće količine i pritisci zadovoljavaju za predviđenu potrošnju. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 7. STANCIJA CAMPI – 23,18 ha – 70 zaposl./ha– max 1680 zaposlenika Specifična potrošnja vode usvojena: 50 l/zaposlenik/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 1680 x 50 x 365 = 30,66 x 103 m3/god Qdnev.sred. = 85,16 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 3 = 255,50 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 10,64 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2.2 = 23,42 m3/h Qsat.max = Qsat.maxx 1000/ 3600 = 6,50 l/s Protupožarne količine – 10 l/s i Φ 100 mm. Detaljnim planom odredit će se točna količina za vodoopskrbu. Predviđenim brojem zaposlenika neće se bitno promijeniti stanje vodoopskrbnog sustava, a postojeće količine i pritisci zadovoljavaju za predviđenu potrošnju. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu.


88

8. ZRAČNA LUKA PULA (1.000.000 PUTNIKA GODIŠNJE/ 10.000 PUTNIKA DNEVNO) 9. LUČKO PODRUČJE KUJE (SVE LUKE) – UKUPNO 500 VEZOVA 10. ZONA DRUŠTVENE NAMJENE SVETICA – 18,74 HA TURISTIČKA PODRUČJA 1. MARLERA – hotel i vile uz golf max. 765 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 765 x 365 = 69,81 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 191,25 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 325,13 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 13,55 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 32,52 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 9,03 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 2. ČEŠKI KAMP – max. 1250 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 1250 x 365 = 114,06 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 312,50 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 531,25 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 22,14 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 53,14 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 14,76 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 3. KUJE – max. 1850 postelja (sve 4 podzone) Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 1850 x 365 = 168,81 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 462,50 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 786,25 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 32,76 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 78,62 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 21,84 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu. 4. TP VRČEVAN – max. 70 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 70 x 365 = 6,38 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 17,47 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 29,72 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 1,24 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 2,97 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 0,82 l/s 5. TP LIŽNJAN SJEVER – max. 75 postelja


89

Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 75 x 365 = 6,84 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 18,73 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 31,85 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 1,33 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 3,18 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 0,88 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 6. TP ŠIŠAN – max. 60 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 60 x 365 = 5,48 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 15,01 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 25,52 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 1,06 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 2,55 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 0,71 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 7. TP CUF – max. 50 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 50x 365 = 4,57 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 12,50 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 21,25 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 0,88 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 2,11 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 0,57 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 8. TP SV.STIPAN – max. 50 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 50x 365 = 4,57 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 12,50 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 21,25 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 0,88 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 2,11 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 0,57 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 9. TP MARLERA – max. 10 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 100x 365 = 0,91 x 103, m3/god


90

Qdnev.sred. = 2,50 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 4,25 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 1,77 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 0,18 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 0,05 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 10. TP KARIGADUR – max. 180 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 180x 365 = 16,43 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 45,00 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 76,50 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 3,19 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 7,66 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 2,13 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 11. TP SVETICA – max. 280 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 280x 365 = 25,55 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 70,0 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 119,00 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 4,96 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 11,90 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 3,08 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 12. TP LIBORA 1 i 2– max. 160 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 160x 365 = 14,60 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 40,00 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 68,00 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 2,83 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 6,79 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 1,89 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 13. TP VALTURA – max. 100 postelja Specifična potrošnja vode usvojena: 250 l/stan/dan Qgod.= qspec. x M x 365 = 250 x 100x 365 = 9,14 x 103, m3/god Qdnev.sred. = 25,00 m3/dan Qmax.dan = Qdnev.sred. x 1,7 = 42,50 m3/dan Qsat.sr. = Qmax.dan/24 = 1,76 m3/h Qsat.max = Qsat.sr x 2,4 = 4,22 m3/h Qsat.max = Qsat.max x 1000/ 3600 = 1,14 l/s PROTUPOŽARNE KOLIČINE – 10 L/S I Φ 100 MM. Za predviđenu zonu potrebno je osigurati 10 l/s i min. 2.5 bara za hidrantsku mrežu 14. GOLF IGRALIŠTE MARLERA


91

Za potrebe navodnjavanja golf igrališta u Marleri ne koristi se voda iz javnog vodoopskrbnog sustava, već pročišćena otpadna voda s planiranog pročistača Kažela. Odvodnja Sanitarne otpadne vode Za područje Općine Ližnjan ne postoji cjelovito rješenje odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Za odvodnju otpadnih voda odabran je razdjelni sustav – prema PPIŽ, odnosno posebni sustavi za sanitarno-potrošne i tehnološke otpadne vode, te posebni sustavi za oborinske otpadne vode. Oborinske i površinske vode Razvoj nekog područja, urbanizacija i nova namjena zemljišta utječe na režim tečenja oborinskih voda, njihov volumen i raspodjelu te njihovu dispoziciju. U skladu s tim može se reći da planiranim namjenama novih površina stanovanja, industrijskih zona, cestovnih pravaca i drugih namjena direktno utječemo na okoliš i hidrološki ciklus. U mnogim je zemljama Europe i Amerike način gospodarenja oborinskim vodama standardiziran i propisan odgovarajućim mjerama i zakonskom regulativom. U našoj zemlji to nije slučaj i takovi propisi ne postoje te se koriste različite metode u skladu s projektantovim iskustvom i naobrazbom. Određivanje mjerodavnih količina oborinske vode je hidrološki problem koji uglavnom rješavaju hidrolozi u slučajevima složenih sustava, dok inženjeri rješavaju problem u jednostavnijim situacijama uz konzultacije hidrologa. Izrada standardizirane procedure za područje cijele Hrvatske nije moguća zbog različitih topografskih, klimatoloških i ostalih prostornih uvjeta na relativno malom prostoru. Oborinska odvodnja može se klasificirati na dva načina: - odvodnja oborinskih voda iz urbanih sredina - odvodnja oborinskih voda s neurbanih tj. prirodnih površina. Za određivanje količine oborinske vode koja se treba razmatrati potrebno je poznavati hidrološku veličinu a to je Q – protok vrha hidrograma ( rjeđe cijeli hidrogram). Površinsko otjecanje u urbanim sredinama Otjecanje u urbanim sredinama različito je nego u prirodnim. U prirodnim sredinama najveći dio voda infilitrira se u podzemlje dok kod urbanih sredina različitom namjenom površina – objekti, prometnice, parkirališta i drugi vodonepropusni objekti mijenjaju osnovne komponente otjecanja. U urbaniziranim sredinama manji dio infiltrira se u podzemlje, razina podzemne vode opada, smanjuje se podzemno otjecanje a nedostatkom zelenila smanjuje se i količina oborine koja isparava u atmosferu. U skladu s tim povećava se površinsko otjecanje voda i to nekoliko puta zavisno od stupnja izgrađenosti nekog područja. U pravilu raste volumen površinskih voda 1.5 – 2.0 puta, a vršno otjecanje 2-5 puta. Ako se ovom doda i tečenje kroz kanalski sustav povećanje izlaznog hidrograma je i veće Gubici otjecanja Za određivanje hidroloških faktora postoji niz približnih metoda, a u skladu s danim uvjetima potrebno je odrediti koja će se metoda koristiti. Krivulja infiltracije koristi se kod prirodnih površina. Za pojedine vrste tla i namjenu površina napravljene su standardne krivulje ili su određene konačne infiltracije.


92

U slučaju urbaniziranih površina ( beton, asfalt ), infiltracija je jednaka nuli, pa se mogu koristiti jednostavnije metode proračuna gubitaka otjecanja odnosno površinskog otjecanja a to su metoda infiltracijskog indeksa ili postotna metoda ( koeficijenti otjecanja). Veličina infiltracijskog indeksa ovisi o intenzitetu oborina, njihovom trajanju i prethodnoj vlažnosti zemljišta. Koeficijenti otjecanja prema opisu područja odvodnje:

KARAKTERISTIKE PODRUČJA

KOEFICIJENT OTJECANJA

Područja ureda, trgovina i sl. - stari dio grada - predgrađe

0,7 – 0,95 0,5 – 0,7

Područja stanovanja - rijetka izgradnja obiteljskih kuća - gusta izgradnja obiteljskih kuća - gusta stambena izgradnja

0,3 – 0,5 0,4 – 0,6 0,6 – 0,8

Industrijska područja - područje rjeđe izgradnje - područje guste izgradnje

0,3 – 0,7 0,6 – 0,9

Parkovi, groblja i sl. 0,10 – 0,25 Igrališta i sl. 0,20 – 0,35 Željeznički kolodvori 0,20 – 0,40 Neizgrađene površine 0,10 – 0,30

Oborine Za projektiranje oborinske kanalizacije najznačajnija je kiša jačih inteziteta i kraćeg vremena trajanja. Obrada kiše počinje analizom i određivanjem ukupnih godišnjih i mjesečnih oborina, srednjih godišnjih i mjesečnih oborina, zatim analiza i određivanje veličine oborine koja je pala na neku površinu. Kiše kraćeg vremena trajanja od 1 minute do 24 sata, odnosno pljuskovi analiziraju se pomoću pluviografskih podataka. Jedna od osnovnih analiza inteziteta kiše provodi se za potrebe dimenzioniranja oborinske kanalizacije. Najznačajnije analize odnose se na proračun osnovnih statističkih parametara nizova pljuskova raznih trajanja i prilagođavanje krivulja raspodjele kao osnove za definiranje htp ( visina oborine h(mm), trajanje oborine, povratni period- ponavljanje oborine) ili itp krivulja ( intezitet oborine i (l/s/ha), trajanje oborine, povratni period oborine). Ove su krivulje osnova za dimenzioniranje oborinske kanalizacije. Potrebno je napomenuti da se itp krivulje izrađene za jedno područje ne mogu primijeniti na drugom te se čak za veće urbano područje moraju napraviti korekcije tj. Izvršiti regionalizacija itp krivulja. Na području hrvatske postoje izrađene porodice itp krivulja za grad zagreb, rijeku, pulu i neke veće gradove, a za područje grada splita postoji i regionalizacija itp krivulja za meteorološku postaju split zračna luka i split - marijan na širem području splita, kaštela i klisa. U drugim dijelovima hrvatske nije napravljena regionalizacija itp krivulja te za određena područja postoje samo “sirovi” podaci državnog hidrometeorološkog zavoda, tj. Statističke karakteristike mjesečnih i godišnjih oborina. Povratni period Izbor povratnog perioda temelji se na ekonomskoj analizi šteta i troškova izgradnje oborinske kanalizacije za oborinu određenog vremena ponavljanja. Pozitivno vrijeme ponavljanja je ono kod kojih su troškovi izgradnje jednaki ili manji od šteta nastalih kišom a u slučaju da kanalizacija nije izgrađena. Tim analizama i analizom ostalih prostornih


93

pokazetelja može se doći do odgovora da li negdje uopće graditi kanalizaciju ili za određeni povratni period prihvatiti štetu ili dobit koja se može prikazati neizgrađenošću klasične kanalizacije. To znači da je negdje možda povoljnije ( stare urbanizirane jezgre) ne graditi oborinsku kanalizaciju ili za niži povratni period a oborinsku vodu tretirati drugim načinom. Danas se oborinskim vodama može i drugačije gospodariti a posebno na mjestima gdje je evidentan nedostatak vode. Što se tiče ekološkog planiranja moguće je smanjiti otjecanje pravilnim izborom lokacije na kojoj se planira, koristiti što više zelenih površina ( ponegdje i zelenih krovova), a oborinske vode koristiti u krajobraznoj arhitekturi, navodnjavanju i kao komunalnu vodu za gašenje požara ili pranje ulica.. Za svaki povratni period ovisno o dijelu grada i površine koja se analizira mora se izabrati povratni period računske oborine, vrijeme ulaza najudaljenije kišne kapi ovisno o nagibu površine ( slijeva koji se analizira ) i vrijeme tečenja kroz kanalizacijsku cijev da bi se dobilo vrijeme koncentracije za koje se onda prikazanim proračunom odabire intenzitet oborine i ukupni volumen oborine. Veličine površinske koncentracije u funkciji povratnog razdoblja

Povratno razdoblje Gusto naselje Individ.izgradnja P(god) t1(min) t1(min)

0,5 7 15 1 5 10 2 4 8 5 3 6

U drugim slučajevima kada su udaljenosti veće t1 se računa ovisno o duljini putovanja vode,apsolutnom padu površine, koeficijentu usporavanja ovisno o pokrovu površine. Što je površina manje propusna ( asfalt, beton) to je koeficijent usporavanja manji. Koeficijenti usporavanja kreću se od 0,02 za nepropusne površine do 0,80 za gusto raslinje i travu. Proračuni otjecanja oborinskih voda Za proračune otjecanja oborinskih voda koriste se različite metode ovisno o prirodnim ili urbaniziranim površinama. Najrasprostranjenija metoda proračuna je tzv. Lyod – Davies tj. racionalna metoda

Q = c x i x A gdje je: Q - vršni protok c – koeficijent otjecanja i – srednja vrijednost vjerojatnosti pojave u vremenskom periodu jednakom vremenu koncentracije A – površina otjecanja Racionalna metoda koristi se za proračun oborinskih voda urbanih površina veličine do 130 ha kod kojih je slivna površina većim dijelom nepropusna. Pomoću racionalne metode moguće je konstruirati hidrogram otjecanja na temelju hijetograma kiša za proračun retencija, kišnih bazena i preljeva. Postoje i neke modifikacije racionalne metode s ciljem njena poboljšanja a u skladu s iskustvom i karakteristikama pojedinih zemalja. Jedna od metoda koja se najčešće koristi u američkoj praksi je tzv. SCS ( Soil Conservation Service) metoda određivanja mjerodavnih količina oborina, koja se razvijala prilikom određivanja mjerodavnih oborina ruralnih i suburbanih područja. Osnovna razlika između racionalne i SCS metode je ta što se SCS metoda temelji na korelaciji između tipova pokrova površine koja se odvodnjava i otjecanja.


94

Q = q x A x R gdje je : Q – vršni protok q – jedinični protok otjecanja ovisan o vremenu koncentracije A – površina koja se odvodnjava R – direktno otjecanje ovisno o CN (curve number) vrijednosti tj. o namjeni površina i hidrološkoj grupi tla

CN vrijednost za određenu hidrološku grupu tla Namjena površina A B C D Livada 30 58 71 78 Šuma 25 55 70 77 Travnjaci 39 61 74 80 Komercijalno-poslovne površine

89 92 94 95

Stanovanje 54 70 80 85 Popločenja- krovovi

98 98 98 98

Hidrološka grupa tla Opis A visoka infiltracija, slabo otjecanje B osrednja infiltracija C slaba infiltracija D jako slaba infiltracija, veliko otjecanje

Ova metoda koristi se u slučajevima većih slivova, i onda kada je potrebno odrediti hidrogram otjecanja za pojedine točke oborinskog kanalizacijskog sustava: preljevi,kišni bazeni, uređaji za pročišćavanje. Ključni podatak ovih obiju metoda je vrijeme koncentracije vode slijeva koje se izračunava na različite načine i unosi u proračun u skladu s odabirom i karakteristikama pojedine metode. Postoje još i druge metode proračuna količina oborinskih voda, a odabir ovisi o području odvodnje i ostalim uvjetima. Pravilnim ulaznim podacima, odabirom povoljne metode proračuna i analizom namjene površina unaprijed se mogu spriječiti posljedice koje nastaju prilikom nepravilnog gospodarenja prostorom i oborinskom vodom. Odabir korektnog povratnog perioda direktno utječe na zaštitu područja a samim tim i na pravilan rad oborinskog sistema, te ekonomski i ekološki opravdanog sistema odvodnje. 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Općina Ližnjan, putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, opredijelila se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osiguralo smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, iskorištavanje vrijednih tvari i energije, obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i recikliranja, te odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Općine Ližnjan podrazumijeva donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada, edukaciju stanovništva, podizanje turističkog ugleda Općine kroz zaštitu okoliša, izradu detaljnog programa za uspostavu primarne reciklaže, uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, skupljanje baterija i starih lijekova, kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u


95

ugostiteljskim objektima i na tržnici, izdvajanje auto-guma, uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada, odlaganje ostatnog otpada, te saniranje svih nelegalnih smetlišta na području Općine Ližnjan. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada “kaštijun”, na lokaciji u susjednim općini medulin i gradu puli. Na području obuhvata plana ne smiju se otvarati druga odlagališta otpada. Postojeće odlagalište otpada “kaštijun” mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu s važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budućem korištenju omogućilo smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš već odloženih količina otpada, osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih količina otpada, sukladno odredbama važećih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno utjecati na okoliš, a naročitu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja emisija i migracija odlagališnog otpadnog plina, onečišćenja površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta, na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem različitih opasnih i toksičnih tvari. Građevni otpad će se odlagati u Planom predviđenoj zoni na području bivšeg kamenoloma Pećine, do konačnog napuštanja i saniranja lokacije. 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim zakonom o zaštiti okoliša, odredbama prostornih planova šireg područja, ovog Plana i prostornih planova užeg područja. Prilikom izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola, kao i prilikom gradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje. U slučaju da već zatečeno stanje okoliša ne odgovara minimalnim dopuštenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, definirane važećim propisima i standardima. U prostornim planovima užeg područja potrebno je definirati mjere zaštite okoliša na temelju procjena utjecaja. Neophodno je što više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati stanje obuhvaćenog područja, što podrazumijeva upotrebu plina ili alternativnih energetskih izvora (solarna energija, vjetar i sl.). Shodno važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša, za zahvate u prostoru definirane posebnim propisom potrebno je izraditi procjenu o utjecaju na okoliš, koja će propisati mjere zaštite okoliša od utjecaja tog zahvata na njega. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti Za cjelokupno područje Općine Ližnjan potrebno je predvidjeti mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, i to stoga što dio općine čini sastavni dio krajobrazne cjeline Istarskog priobalja (obalno područje), a preostali dio ima osobine kultiviranog agrarnog krajobraza na djelomično očuvanoj matrici antičke centurijacije. Stoga, nužno je potrebno ograničiti širenje građevinskih područja prema temeljnim krajobraznim vrijednostima, a neizgrađena područja između građevnih cjelina dijelova naselja i drugih gospodarskih zona moraju se zadržati kao poljoprivredne površine ili šume posebne namjene, ili se pak mogu uređivati kao rekreacijske površine s snažno izraženim parkovnim oblikovanjem. Područja u kojima je visoka vegetacija oštećena požarima ne smiju se obnavljati alohtonim vrstama, koje bi mogle promijeniti teksturu i specifične kolorističke odnose koje je stvorila priroda. U potpunosti se zabranjuje rušenje postojećih suhozidnih građevina (kažuna), a suhozidi


96

između polja moraju se u najvećoj mogućoj mjeri ostaviti intaktnima. Otvaranje novih otvora u suhozidima, radi pristupa novoformiranim poljoprivrednim česticama, uvjetuje se oblikovanjem tradicionalnog ulaza s masivnim kamenim graničnicima i drvenom ogradom. Zatečene građevine izgrađene bez građevne dozvole izvan građevnih područja utvrđenih ovim Planom uklanjaju se, a unutar građevnih područja se preoblikuju sukladno ovom Planom i planovima užih područja. Rekultivacija se mora provesti na način da se u potpunosti uklone manje vrijedni građevni objekti (spremišta, nadstrešnice, betonirane podloge za kamp kućice, provizorne sanitarije ili sl.), nakon čega površine treba agrotehničkim mjerama osposobiti za nove trajne kulture (vinogradi, maslinici, voćnjaci). Legalne građevine van građevnih područja male graditeljske vrijednosti moraju se preoblikovati do razine graditeljske vrijednosti uobičajenih za građevine unutar građevnih područja, što znači primjenu trajnih materijala prilagođenih ambijentu (zidana građa - kamen, opeka, kvalitetna drvena građa), uz maksimalno izbjegavanje metalne (limene) i salonitne građe za pokrov, a sve sukladno ovom Planom. Zaštita zraka U područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprečavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zaštićenim područjima, prirodnim rezervatima i rekreacijskim područjima PV ne smiju biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprječavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja PV. U područjima II. kategorije potrebno donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoće zraka, sukladno metodologiji propisanoj posebnim propisima. Dok u područjima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor, dajući prednost onim akcijama koje će imati najveći učinak, kao i onima koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati onečišćivača da u zadanom roku izradi sanacijski program na način i u skladu s posebnim propisom. Zaštita voda Zaštita voda provodi se sukladno važećim državnim propisima i Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN Istarske županije 12/05), kojom su utvrđene granice vodozaštitnih zona (IV. zona - zona ograničene zaštite, III. zona - zona ograničenja i kontrole, II. zona - zona strogog ograničenja, I. zona - zona strogog režima zaštite). Na dijelovima područja Općine Ližnjan su utvrđeni dijelovi svih gore utvrđenih zona. Nazivi, definicije i uvjeti zabrane/ograničenja izgradnje građevina i korištenja prostora utvrđeni su Odlukom iz stavka 1., a mjere koje je potrebno poduzeti, sukladno Odluci i PPIŽ-u, su slijedeće: U SFERI KOMUNALNE DJELATNOSTI - programirati razvitak sustava javne odvodnje na način da se u razdoblju od 2006. do

2010. god. sve otpadne vode tehnoloških pogona, naselja, turističkih i poljodjelskih djelatnosti na području II. zone prioritetno opreme sustavom odvodnje otpadnih voda, kojim će se otpadne vode izvesti s područja II. zone, a njhovo pročišćavanje i upuštanje i recipijent riješiti prema uvjetima za zonu u koju se otpadne vode unose,

- u području III. zone, u vremenskom razdoblju od 2006. do 2015. god, potrebno je izgraditi sustave javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja, a prioritetno se to odnosi na sustave koji će prihvatiti i otpadne vode iz II. zone,

- u područjima III. zone zaštite izvršiti do 2010. god. rekonstrukciju postojećih objekata i to u dijelu kojim se rješava pitanje zbrinjavanja otpadnih voda, što podrazumjeva


97

priključenje na sustav javne odvodnje ukoliko je to moguće, a u slučajevima gdje to nije moguće izgraditi ili rekonstruirati sabirne jame kao dislociran sustav javne odvodnje,

- u svim područjima vodozaštitnih zona daljnje proširivanje vodoopskrbnog sustava neće se moći ostvariti bez istovremenog usvajanja potrebne prostorno-planske i projektne dokumentacije za izgradnju razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda,

- paralelno s izgradnjom sustava za pročišćvanje otpadnih voda utvrditi mogućnost primjene obnovljivih voda (pročišćenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao dodatnog izvorišta niže razine kakvoće u poljoprivredi, šumarstvu, uključivo i za protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe,

- za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za sanitarne, tehnološke i ine potrebe

- u razdoblju do 2010. god. u III. vodozaštitnim zonama sva eventualna divlja odlagališta, pogotovo odlagališta opasnog otpada moraju biti uklonjena

- zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou kućnih otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban. Kod kuhinja s pranjem posuđa, raznih kotlovnica, mehaničarskih radionica i sl., kao i na otvorenim ili slično uređenim površinama gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagađivača u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove u sklopu svake građevine prije priključenja na fekalnu kanalizaciju

U SFERI GOSPODARSTVA Proizvodnja - postojeći tehnološki objekti moraju bezuvjetno ishoditi vodopravnu suglasnost,

dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoća otpadnih voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike ili tlo,

- korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovarajući tretman otpadnih voda s ciljem dovođenja njihovih fizičko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su podnošljive za okoliš,

- količine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova, PCB-a koji se koriste u tehnološkim procesima moraju se strogo evidentirati te voditi očevidnik njihovog zbrinjavanja na način kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom.

Energetika - do 2015. god. postupno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj.

kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na način da mogu koristiti zemni plin u trenutku plinofikacije Istarske županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama poticati proces plinofikacije.

- do konačnog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji na području vodozaštitnih zona koriste tekuće lake,srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u domaćinstvima, moraju bezuvjetno ishoditi certifikat o tehničkoj ispravnosti takvih sustava,

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje na području vodozaštitnih zona, moraju ishoditi vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama;


98

- odgovarajućom poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i podupirati fizičke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode).

Poljodjelstvo, stočarstvo i peradarstvo - Putem propisa u nadležnosti županijskih tijela i Općine (odluke, pravilnici, prostorni

planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice veličine objekata, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, sukladno propisanoj kategoriji zaštite.

- racionalna upotreba mineralnih i organskih gnojiva te zaštitnih sredstava, a limitirana u posebno zaštićenim područjima i potpomognuta stimulativnim mjerama.

- zabranjuje se korištenje površinskih i podzemnih voda u poljodjelske svrhe bez prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno Zakonu o vodama, kojom će se točno i nedvosmisleno definirati način i količine korištenja istih,

- u području II. zone zaštite vodocrpilišta potrebno je postupno izvršiti preobrazbu postojećeg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo.

- u slučajevima stočarskih i peradarskih gazdinstava ocjedne se vode, ili vode nakon ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama, koje se zatim prazne i rasiplju po poljoprivrednim površinama kao tekuće gnojivo sukladno Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima.

U sferi prometa - poticati korištenje prijevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih energenata

najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po okoliš, tj. takva prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugrađen katalizator

U sferi informatizacije - do 2015. god. uspostaviti informatički sustav gopodarenja vodama kao dijela općeg

informatičkog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi podaci budu dostupni svim županijskim, gradskim i općinskim tijelima lokalne samouprave i vodoprivrednim upravama, te javnosti.

Zaštita od štetnog djelovanja voda i erozije Postojeći povremeni ili stalni potoci i bujice, kojima se odvode atmosferske vode šireg područja, moraju se čistiti i održavati, kako se ne bi ugrozila njihova protočnost. Sve zahvate na postojećim povremenim ili stalnim potocima i bujičnim tokovima, kao i u dodiru s njima, izvoditi prema odgovarajućim važećim propisima i projektima, te uz obaveznu suradnju s nadležnim tijelima državne uprave, te pravnim osobama sa javnim ovlastima. U cilju smanjenja štetnog djelovanja voda, Općina Ližnjan će temeljem ovog Plana pristupiti osmišljavanju i izgradnji sustava drenaže voda s poljodjelskih površina u južnom dijelu općine, s ciljanom mogućnošću prikupljanja tih voda u planiranoj akumulaciji za navodnjavanje na lokaciji Marlera. Na Planom određenim područjima pojačane erozije ne postoji mogućnost nikakve gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim područjima zemljište se mora urediti i koristiti na način koji će smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana sječe i slično). Iznimno je u građevinskim područjima naselja moguća gradnja potrebnih građevina, uz primjenu svih tehničkih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se mora osigurati mehanička otpornost i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a


99

istovremeno izbjeći narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno drugih građevina visokogradnje, prometnica, komunalnih i drugih instalacija i slično. Zaštita mora Obalno more na području Općine Ližnjan je ovim Planom kategorizirano u II. kategoriju. Osnovna zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna što u ovom slučaju znači obavezu izrade prostornih planova užih područja, kroz koje će se izvršiti snimak “ 0 stanja” te definirati mjere da se ne naruši kakvoća ukoliko je ona viša od I. To znači, da se na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno održi postojeća kakvoća mora. Dijelovi zatvorenog mora, kao što je to tarska vala, sa slabom izmjenom vodene mase, predstavlja osjetljivo područje pa je svaka daljnja aktivnost u tom prostoru ograničena i za istu je potrebna sveobuhvatna studija koja mora definirati prihvatni kapacitet bez degradacije kakvoće mora propisane ovim Planom. Da bi se provela zaštita potrebno je poduzeti slijedeće mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna: - izgraditi sustav javne odvodnje s adekvatnim stupnjem pročišćavanja prije upuštanja

otpadnih voda u recipijent uz adekvatnu obradu otpadnog mulja, - provesti rekonstrukciju s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih

goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom području, - stimulirati u proizvodnim pogonima uvođenje tehnologija s manjim potrebama po vodi

kao i pročišćavanje iste na kakvoću za ponovnu uporabu, - Opasni otpad sakupljati u tvorničkom krugu (skladištiti) i spriječiti njegovo ispiranje ili

procjeđivanje te u konačnost zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki uz ispunjavanje zakonom propisane popratne dokumentacije.

Obzirom da se Planom omogućava daljnji razvoj pomorskog prometa treba provoditi slijedeće mjere zaštite radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima: - osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi-čistači,

plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - u marinama i lokalnim lukama instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s

brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. Zaštita šuma i šumskog zemljišta provodit će se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na planirana područja šuma gospodarske namjene i zaštitnih šuma, te na katastarske čestice sa šumom kao katastarskom kulturom okviru planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaštita poljoprivrednih površina provodit će se u skladu sa zakonom o poljoprivrednom zemljištu i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na planirana područja osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala, te na katastarske čestice čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaštita poljoprivrednih površina izloženih utjecaju eolske erozije provodit će se sadnjom odgovarajućih biljnih vrsta i primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja, te kontinuiranim održavanjem sustava.


100

Ovim planom određena su osobito vrijedna i ugrožena područja diferencirana kroz zakonom određenu kategorizaciju spomenika prirodne i graditeljske baštine, te određena ovim odredbama kao kulturna dobra. Mjere zaštite ovih područja, kako upisanih u registar zaštićenih spomenika tako i evidentiranih ovim planom, određuju se istovjetno, u skladu sa zakonom o zaštiti spomenika kulture, zakonom o zaštiti prirode, te ostalim odgovarajućim propisima. Radi zaštite i uređenja obalnog područja mora, utvrđeno je ovim Planom obalno područje. U obalnom području dozvoljena je izgradnja samo u granicama građevinskih područja, osim građevina infrastrukture, vojnih i drugih građevina od interesa za obranu Republike Hrvatske. Pod pojmom građevina infrastrukture, u smislu odredbi ovog Plana, podrazumijevaju se i građevine prometne infrastrukture (manipulativne obale, lukobrani, valobrani, gatovi, te svjetionici i druge građevine i naprave signalizacija). Gnojišta moraju biti nepropusna, a iznad površine zemljišta moraju imati obzid visine minimalno 2o centimetara. Gnojišta moraju imati nepropusnu gnojišnu jamu, izgrađenu kao građevinski zahvat zatvoren prema atmosferskim utjecajima, s posebnim sustavom za prikupljanje i neutralizaciju plinova koji nastaju kao produkt razgradnje gnoja, koji mora odgovarati posebnim propisima i normativima o zapaljivim i eksplozivnim tvarima. Tekućina iz gnojišta ne s prelijevati na okolno zemljište, upuštati u tlo putem upojnih bunara, niti se smije upuštati u cestovni jarak, javnu kanalizacijsku mrežu, otvoreni vodotok ili more, već se tek nakon odgovarajućeg postupka aeracije i biološkog prošišćavanja može konačno disponirati u kanalizacijsku mrežu ili, pod posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležna vodoprivredna služba, u drugi recipijent. Staje, svinjci i peradarnici moraju se graditi tako da budu zaštićeni od atmosferskih utjecaja i da se u njima može održavati čistoća. Pod mora biti vodonepropusan i mora imati nepropusne kanale spojene s gnojišnom jamom. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Na području Općine Ližnjan postoje područja od posebne važnosti za obranu, kao i druge građevine koje bi mogle predstavljati cilj napada u slučaju ratnih opasnosti. Stoga se na području općine, u područjima koja se nalaze u zonama „ograničenja gradnje I.“ i „ograničenja gradnje II.“ primjenjuju mjere obvezne izgradnje javnih skloništa osnovne namjene, a u drugim prostorima u kojima trajno ili povremeno borave ljudi, u slučaju neposredne ratne opasnosti osigurati će se prostor za evakuaciju i zaklanjanje stanovništva sukladno planovima sklanjanja stanovništva koje izrađuju nadležne službe civilne zaštite. Očekivane elementarne nepogode mogu se pojaviti u ekstremnim slučajevima tuče, suše i olujnih nevremena, a koje mogu prouzrokovati znatne materijalne štete, ali bez većih opasnosti po stanovništvo. Moguće elementarne nepogode u slučaju požara, osim znatne materijalne štete, mogu bitno ugroziti i sigurnost stanovništva. Zaštita se provodi pojačanim vatrogasnim nadzorom i osmatranjem od strane vatrogasnih službi (DVD-a), te obukom stanovništva, a posebne mjere primjenjuju se u vrijeme poljskih radova (zabrana paljenja korova i drugih biljnih ostataka na otvorenim površinama u ljetnom periodu). Planom se propisuje obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite od požara: - Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93 i 33/05), - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95), - Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 34/95 i 151/03), - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 34/94 i 142/03), - Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju

tekućeg naftnog plina (NN 158/03),


101

- Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 158/03) – predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu,

- Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98), - Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede

zaštite od požara (NN 35/94), - Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99), - ostali Pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite

od požara. Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje Unutar građevnih područja naselja i drugih gospodarskih zona, a posebice unutar izgrađenih područja naselja i zona, zabranjuje se obavljanje svake djelatnosti koja primjenjuje tehnologiju ionizirajućeg zračenja ili proizvodi otpad koji emitira ionizirajuće zračenje. Unutar građevnih područja naselja, a posebice unutar izgrađenih dijelova naselja zabranjuje se građenje visokih građevina (viših od 40 m) na kojima se postavljaju uređaji koji emitiraju neionizirajuće zračenje (GSM, radijske, TV , radio-relejne ili sl. bazne postaje). Potrebno je uspostaviti monitoring ukupne količine neionizirajućeg zračenja na području pojedinih naselja, koja obuvaća sve potencijalne izvore gore navedene, kao i sve druge značajnije izvore elektromagnetskog zračenja (trafostanice, dalekovode i dr.) Posebni uvjeti zaštite infrastrukturnih građevina i koridora i područja posebne namjene Posebni uvjeti zaštite za Zračnu luku Pula Područje s posebnim uvjetima zaštite zračne luke Pula ima oblik trapeza s istočne i zapadne strane uzletno-sletne staze, koje započinje na udaljenosti od 60 m od pragova uzletno-sletne staze i ima unutarnju stranicu dužine 300 m s otklonom na svaku stranu od 15%, pa je ukupna duljina trapeza zaštitnog prostora 15.000 m, a vanjska stranica trapeza (nasuprot pragu) je dužine 1200 m. Unutarnja horizontalna površina je smještena u horizontalnoj ravnini iznad aerodroma i njegovog neposrednog okoliša. Namijenjena je za osiguranje slobodnog zračnog prostora za vizualno kruženje prije slijetanja. Zauzima prostor visine 45 m iznad uzletno-sletne staze u krugu s polumjerom 4000 m. Prema odredbama ICAO preporuka nepokretni objekti nisu dozvoljeni iznad unutarnje prilazne površine, prijelazne površine i površine prekinutog slijetanja osim lako lomljivih objekata koji zbog svoje funkcije moraju biti u pravcu osnovne staze. Novi objekti su iznad tih površina dozvoljeni samo ako su bili zakriveni već postojećim objektima. Postojeći objekti iznad prilazne i drugih aerodromskih površina bi morali biti odgovarajuće obilježeni. Posebni uvjeti zaštite za zone posebne namjene Zone posebne namjene za koje se utvrđuju uvjeti zaštite su:

• ZB "Pula" sa kompleksom "Loborika" (na području Općine Marčana) i pripadajućom okolnom aerodromskom strukturom,

• vojni kompleks "Marlera", • vojni kompleks "sv.Danijel" (Šandalja), • vojni kompleks "Budava"

Planom se utvrđuju zaštitne i sigurnosne zone oko predmetnih vojnih lokacija na slijedeći način, koji je prikazan i u grafičkom prilogu 3.4. ovog Plana:


102

ZONA ZABRANJENE IZGRADNJE Zona zabrane izgradnje prostire se na udaljenosti od 500 m od središta vojnog kompleksa "Loborika", prikazanog u grafičkom prikazu 3.4., kod područja posebne namjene „Budava“ prostire se na udaljenosti od 250 do 400 m od granice područja, a kod područja „Šandalja“ je jednaka samoj površini zone. U predmetnoj zoni zabranjuje se u potpunosti bilo koja vrsta izgradnje, osim objekata za potrebe obrane. a u neposrednoj blizini ZB "Pula" se zabranjuje izgradnja građevina koje svojom izgradnjom nadvisuju vojni kompleks i time predstavljaju fizičku zapreku koja ometa rad vojnih uređaja. ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE - I. Zona ograničenje izgradnje - I. prostire se između granice zone zabrane izgradnje i linije udaljenosti od 750 m od središta vojnog kompleksa "Loborika"; nadalje, prostire se na području 1000 m, odnosno 700 m od rubnih dijelova područja, prikazanog u grafičkom prikazu 3.4., kod vojnog kompleksa "Marlera"; također se prostire i oko cijelog kopleksa TB Pula, na način prikazan na grafičkom prikazu 3.4. Unutar zone ograničenje izgradnje - I. zabranjuje se izgradnja industrijskih proizvodnih građevina većih gabarita (visine iznad 10,0 m) koje u svom sastavu imaju spremišta zapaljivih ili eksplozivnih materijala, stambenih zgrada, bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih objekata na kojima se predviđa boravak većeg broja ljudi (više od 100 osoba/ha, odnosno više od 1000 osoba na istom mjestu), kao i izgradnja magistralnih (državnih i županijskih) prometnica i dalekovoda 110 kV ili većeg napona. Dozvoljena je izgradnja ostalih prometnica i dalekovoda niže naponske razine, te građevina zanatske, poslovne i trgovačke namjene (osim trgovačkih centara prema definiciji posebnog propisa). ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE - II. Zona ograničenje izgradnje - II. prostire se između granice zone ograničene izgradnje - I. i linije udaljenosti od 1000 m od središta vojnog kompleksa "Loborika", prikazanog u grafičkom prikazu 3.4. Unutar zone ograničenje izgradnje - II. zabranjuje se izgradnja novih urbaniziranih naselja, bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih objekata na kojima se predviđa boravak većeg broja ljudi. Dozvoljava se izgradnja i magistralnih (državnih i županijskih) prometnica i dalekovoda naponske snage 110 kV i veće, kao i širenje postojećih naselja i urbaniziranih struktura u smjeru suprotnom od područja posebne namjene. POSEBNI UVJETI ZA ZB "PULA" I PRIPADAJUĆE KOMPLEKSE "BUDAVA" I "SV.DANIJEL (ŠANDALJA)" ZONA ZABRANJENE IZGRADNJE Zabranjuje se izgradnja građevina u neposrednoj blizini kompleksa koji svojom visinom nadvisuju vojni kompleks i time predstavljaju fizičku zapreku koja ometa rad vojnih uređaja. Postojeća naselja mogu se širiti i u njima graditi građevine ako uvjeti izgradnje nisu u suprotnosti s prethodnom odredbom. Za izgradnju bilo koje vrste građevina potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a. ZONA KONTROLIRANE IZGRADNJE Zona kontrolirane izgradnje rasprostire se na udaljenosti od 3000 m od granica predmetnih kompleksa.


103

Dozvoljena je izgradnja svih objekata osim krupnih industrijskih objekata proizvodne namjene (sukladno uvjetima za zonu ograničene izgradnje – 1), kao i drugih građevina koje svojim tehničkim, tehnološkim ili drugim karakteristikama mogu ometati rad vojnih uređaja i predstavljaju potencijalni cilj napada. Za građenje takve vrste građevina potrebna je suglasnost MORH-a.

104

104


104

2.IZVOD IZ PPIŽ


105

3.SAŽETAK ZA JAVNOST

UVOD Izrada PPUO Općine Ližnjan pokrenuta je sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00,32/02 i 100/04), a dovršena sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). Izrada PPUO-a temelji se na načelima: - usklađenosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Države, - usklađenosti sa Prostornim planom Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 i 10/08), - usklađenosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) - ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja područja Općine Ližnjan, - održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, - zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša, - zaštite kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, - osiguranje boljih uvjeta života i rada, - usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje, - uspostavljanja sustava informacije o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora. Općina Ližnjan nalazi se na samom jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka , vrlo atraktivnom području sa izuzetno razvedenom obalom. Prometno je povezana sa susjednim jedinicama lokalne samouprave sustavom županijskih cesta koje povezuju područje Općine Ližnjan sa istarskim “Y”, koja predstavlja prometnu vezu na sve bitne prometne pravce : Pula – Trst, Pula – Rijeka – Zagreb.. Kao jedinica lokalne samouprave ima površinu 69.87 km2. Obala je na području Općine Ližnjan vrlo razvedena te je duljina morske obale s otocima oko 27,6 km. Općina Ližnjan proteže se oko 2 km u unutrašnjost prema sjeveru, istoku i zapadu te graniči sa Općinom Medulin sa jugozapadne strane, te Gradom Pula sa zapadne strane i Općinom Marčana sa sjeverne strane. S obzirom da prema jugoistoku Općina Ližnjan izlazi na more, cca 1800 ha područja Općine pripada u obalno područje.


106

NAMJENA POVRŠINA TABLICA – ISKAZ POVRŠINA

Organizacija područja Općine Ližnjan temelji se na smjernicama gospodarskog razvoja Općine Ližnjan 2001.-2005., donesenim na Općinskom vijeću Općine Ližnjan. Organizacija se u planu odražava kroz različitu namjenu određenih područja, kao i način i režime njihovog korištenja i uređivanja. Ona se neposredno oslanja na postojeće stanje u prostoru, kao i na saglediv i održiv razvitak ovoga područja. Dimenzioniranje pojedinih područja izvršeno je u skladu sa smjernicama i kriterijima za utvrđivanje građevinskih područja, donesenim na Općinskom vijeću Općine Ližnjan.

R.BR. OPĆINA LIŽNJAN OZNAKA UKUPNO HA % OD POVRŠINE OPĆINE LIŽNJAN

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA UKUPNO

- IZGRAĐENI DIO - NEIZGRAĐENI DIO

337,08 238,77 98,31

4,82 3,42 1,41

1.2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA UKUPNO - GOSPODARSKA NAMJENA - PRETEŽITO

INDUSTRIJSKA - PRETEŽITO ZANATSKA - EKSPLOATACIJSKO POLJE KAMENOLOMA - UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA - DRUŠTVENA NAMJENA - REKREACIJSKA NAMJENA - SPORTSKO-REKREACIJSKA - OPĆE REKREACIJSKA

I1 I2 E T D R1 R

762,37

85,13 33,10

86,52

105,50

18,74

130,81 302,57

10,91

1,22 0,47

1,23

1,51

0,26

1,87 4,33

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE UKUPNO - OSOBITO VRIJEDNO OBRADIVO TLO - VRIJEDNO OBRADIVO TLO - OSTALO OBRADIVO TLO

P1 P2 P3

2499,82 497,51

1736,80 265,51

35,78 7,12

24,85 3,80

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE UKUPNO - ŠUME POSEBNE NAMJENE - ŠUME GOSPODARSKE NAMJENE

Š3 Š1

2655,22 1500,81 1154,41

38,00 21,48 16,52

1.5. VODNE POVRŠINE OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

AN O

14,72

270,49

0,21

3,87 1.6. OSTALE POVRŠINE

UKUPNO - INFRASTRUKTURA - GROBLJA (VAN GP) - POSEBNA NAMJENA (BEZ DIJELA ZRAČNE LUKE)

IS PN

257,48 1,00

188,82

3,68 0,01 2,70

OPĆINA UKUPNO - KOPNO

6987,00 100,00


107

Ulazni parametri na kojima se temeljila koncepcija organizacije prostora su analizirani podaci o stanju u prostoru dati poglavljem 1. “polazišta” ovog obrazloženja, zatim zacrtani ciljevi s osnovnim programskim postavkama kojima bi planom organizirani prostor trebalo dovesti dati poglavljem 2. “ciljevi prostornog razvoja i uređenja”, te obavezni segmenti uređenja zacrtani prostornim planom šireg područja sažeti kroz građevine i ostale zahvate značajne za širi prostor i gospodarsku strukturu. Na uređenje prostora utjecala su i druga saznanja do kojih se došlo tijekom izrade Plana. Već ranija organizacija prostora, zacrtana prostornim planom općine pula ( SN ZO Rijeka br. 26/83, 55/84, SN općine pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 i 7/03.), temeljila se na receptivnim mogućnostima prostora, a u segmentu općine ližnjan i sada predstavlja osnovu za daljnja prostorna rješenja data ovim planom. Pri tome su uvažene značajke prostora i postojećih zahvata u njemu, ali i dopunjene nizom novoplaniranih zahvata. U prostoru se, tako, zadržavaju zahvati planirani prostornim planom Općine Pula: - područja gospodarske namjene – ugostiteljsko – turističke: - Kuje - Golf igralište Marlera s pratećim sadržajima - Turistički punkt sv.Stipan, Libora - zone gospodarske namjene – proizvodne: - Valtura polje - Šišan jug Prostorni raspored površina definiran ovim planom podrazumijeva nove zahvate u prostoru od kojih su najznačajniji: - redukcija pojedinih građevinskih područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene - proširenje pojedinih građevinskih područja naselja u skladu s kriterijima PPIŽ i ovog Plana Planom se, također, detaljnije određuje namjena i mogućnost korištenja i ostalih površina - građevinskih područja, te poljoprivrednih i šumskih površina, tako da je konačno ovim Planom cjelokupno kopneno područje Općine Ližnjan raščlanjeno po namjeni i korištenju kako je dato u nastavku ovog obrazloženja:

Planom se određuje namjena površina i to: - područja naselja

- građevinska područja naselja - područja izvan naselja za izdvojene namjene - područja gospodarske namjene - građevinska područja proizvodne namjene

- građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene - turističko naselje - turistički punkt

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - područja javne i društvene namjene - područja sportsko-rekreacijske namjene

- građevinsko područje jahačkog centra - građevinsko područje sportsko rekreacionog centra - područja opće rekreacijske namjene

- područja poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene

- osobito vrijedno obradivo tlo - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla - ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište

- područja šuma isključivo osnovne namjene - šume posebne namjene - šume gospodarske namjene

- koridori prometnica - područja infrastrukturnih građevina - morske površine

- luka javnog prometa - luke posebne namjene:

- luke nautičkog turizma


108

- vojna luka - područja posebne namjene - područja groblja - vodne površine

GRAĐEVINSKA PODRUČJA Građevinskim područjima smatraju se područja namijenjena intenzivnoj izgradnji, koja čine planom određena područja: - građevinska područja naselja - građevinska područja gospodarske namjene: - proizvodna – pretežito zanatska - ugostiteljsko turistička - turističko naselje

- ugostiteljsko turistička – turistički punkt - građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene

- sportsko rekreacioni centar - jahački centar

- građevinsko područje javne i društvene namjene Osnovu analize zemljišta (na kojima se proširuju postojeća građevinska područja) predstavljali su kriteriji za utvrđivanje granica građevinskih područja usklađeni sa smjernicama iz prostornog plana istarske županije (sn istarske županije 2/02). Za sve katastarske čestice za koje je prije izrade plana iskazan interes analizirani su parametri vezani za vrstu i bonitet zemljišta, veličinu pojedinačne ili skupine katastarskih čestica, vrstu definiranja granica građevinskih područja, eventualnu zaštitu šireg područja, te blizinu postojeće infrastrukture. Razmatrao se bonitet zemljišta da bi se isključila mogućnost angažiranja obradivog zemljišta i i ii klase, kao i područja šumskog zemljišta. Također je razmatrano pripadanje prirodnim i kulturnim dobrima, zaštićenim koridorima državnih, županijskih, lokalnih i ostalih važnijih cesta, elektroenergetskih vodova, magistralnih tk vodova i magistralne vodovodne mreže. Samo zemljišta u blizini postojećih građevinskih područja uključivana su u proširenja. Za eventualnu postojeću tradicionalnu izgradnju koja do sada nije bila uključena u građevinska područja određene su granice građevinskih područja njezinim zaokruživanjem.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Za razvoj naselja Planom su predviđena građevinska područja naselja i dijelova naselja, utvrđena u skladu sa stanjem u prostoru, tendencijama demografskih promjena i usvojenim standardom stanovanja. U građevinskim područjima naselja prostor je namijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugim građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i za zadovoljavanje sličnih potreba.

U građevinskim područjima naselja moći će se graditi sve vrste stambenih, gospodarskih, javnih i društvenih, sportskih, kao i pomoćnih građevina koje su potrebne za njihovo funkcioniranje i razvoj, u skladu s uvjetima iz ovog Plana i prostornog plana užeg područja čije se donošenje uvjetuje ovim Planom kao preduvjet njegove provedbe.

Po naseljima na području Općine Ližnjan se planira sljedeći okvirni broj stanovnika: TABLICA 13 – STANOVNIŠTVO PO NASELJIMA U OPĆINI LIŽNJAN NAZIV STATISTIČKOG NASELJA





JADREŠKI 332 353 380 400LIŽNJAN 994 1151 2015 2200MUNTIĆ 383 377 390 410ŠIŠAN 632 754 970 1070VALTURA 648 658 745 870


109

UKUPNO 2989 3293 4500 4950(*) Planirani broj stanovnika prikazan je kumulativno, uračunati su stalni i povremeni stanovnici. Planirani broj povremenih stanovnika do 2010. godine zadržava se u okviru zatečenog stanja prema popisu iz 2001. godine, a do 2015. godine će biti kumulativno uvećan za 10%. Niti jedno naselje u Općini Ližnjan neće imati pretežito povremeno stanovništvo, niti će broj stanova za povremeno stanovanje premašiti broj stalno nastanjenih stanova. Kriteriji za dimenzioniranje građevinskoih područja naselja su izgrađenost i gustoća stanovanja te proizlaze iz odredbi Zakona i prostornog plana višeg reda: - kriterij izgrađenosti – odnosi se na naselja u ZOP-u te omogućava proširenje građevinskog

područja naselja za max 20 % izgrađenog dijela ako je ukupna izgrađenost veća od 80 %

- kriterij gustoće stanovništva Prema odredbama Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05-pročišćeni tekst), naselje Ližnjan zajedno sa naseljem Medulin (sjedište susjedne općine) predstavlja lokalnu konurbaciju s obilježjima gradskih osobina te mora zadovoljiti uvjet minimalne gustoće od 33 planiranih stanovnika/ha. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% može se odnositi na njegov neizgrađeni dio. Naselja Jadreški, Muntić, Šišan i Valtura kao naselja s više od 100 stanovnika moraju zadovoljiti uvjet minimalne gustoće od 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 50% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja. S obzirom na izvršenu analizu utvrđeno je da naselje Ližnjan ne udovoljava navedenim kriterijima min. gustoće, te nije bilo moguće širenje građevinskog područja što upućuje na zaključak da ovo naselje u postojećim granicama građevinskog područja ima još dovoljno rezerve za plansko razdoblje do 2015. S obzirom ustanovljeno je da mogućnost za širenje imaju sva navedena građevinska područja osim naselja Šišan te je predloženo proširenje i korekcija postojećih građevinskih područja. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GOSPODARSKE NAMJENE Gospodarska namjena obuhvaćena je područjima različitih namjena u kojima će se naročito koncentrirano razvijati:

- ugostiteljstvo i turizam - proizvodnja (pretežito zanatska)

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene naročito će se razvijati u područjima definiranim granicama građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke, smještenim na obalnom dijelu općine, dok se pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi i unutar građevinskih područja naselja. Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene definiraju se ukupnim odredbama plana i dimenzioniraju se sukladno planskim veličinama s optimalnim opterećenjem prostora. U ovim građevinskim područjima neće se moći graditi građevine stambene, niti javne i društvene namjene, osim što će se postojeće moći rekonstruirati. TABLICA 25. - KAPACITETI ZONA ZA TURIZAM Lokacija (građevinsko područje) površina

(ha) min. gustoća post./ha

Max kapacitet (postelja)

MARLERA - GOLF 16.90 33 - vile 50 - hotel

765

TURISTIČKO PODRUČJE KUJE (ukupno) KUJE 1 (T2 + Marina)

41,60

20,60

50 1850

850


110

KUJE 2 KUJE 3 KUJE 4

17,45 1,51 1,78

900 0

100 TURISTIČKO PODRUČJE KARIGADUR

3.6 50 180

TURISTIČKO PODRUČJE “ČEŠKI KAMP”

24.5 50 1250

TURISTIČKO PODRUČJE SVETICA

5.6 50 280

TP LIBORA 1 1,59 50 80 TP LIBORA 2 1,54 50 80 TP VRČEVAN 1.35 50 70 TP LIŽNJAN SJEVER 1.51 50 75 TP ŠIŠAN 1.10 50 60 TP CUF 1.00 50 50 TP SV. STIPAN 1.00 50 50 TP MARLERA 0,20 50 10 TP VALTURA 1,99 50 100 OSTALA NASELJA - UKUPNO 2,00 50 100 SVEUKUPNO OPĆINA LIŽNJAN

105,28 47,62 5000

PROIZVODNJA (PRETEŽITO ZANATSKA)

Gradnja proizvodnih građevina koncentrirat će se u građevinskim područjima gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene (Šišan jug, Šišan istok, Muntić, područje posebne namjene OKZ Valtura, Stancija Campi). Unutar ovih zona gradit će se građevine proizvodnih ili zanatskih djelatnosti, kao i građevine trgovačke djelatnosti (skladišta, hladnjače, trgovina na veliko i sl.), uslužne i komunalno servisne građevine, te potrebna infrastrukturna mreža i infrastrukturne građevine, dok se neće moći graditi građevine stambene, niti javne i društvene namjene. Pojedinačne građevine moći će se graditi i u ostalim naseljima, u okviru planiranih građevinskih područja naselja. OSTALE ZONE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

ZBRINJAVANJE OTPADA Na području Općine Ližnjan nisu predviđene posebne lokacije za komunalnu djelatnost zbrinjavanja otpada te se iste mogu planirati u sklopu građevinskih područja naselja, a u skladu s prostorno planskom dokumentacijom nižeg reda. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, komunalni i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na odlagalištu otpada “Kaštijun”. Na području obuhvata Plana ne smiju se otvarati druga odlagališta otpada. Postojeće odlagalište otpada “Kaštijun” koje se nalazi u susjednim jedinicama lokalne samouprave, Općini Medulin i Gradu Puli, mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu s važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budućem korištenju omogućilo:

- smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš već odloženih količina otpada, - osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih količina otpada, sukladno odredbama

važećih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno utjecati na okoliš, a naročitu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja:

- emisija i migracija odlagališnog otpadnog plina, - onečišćenja površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta, - na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem različitih opasnih i toksičnih tvari.

EKSPLOATACIJSKA POLJA KAMENOLOMA

U područjima za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijskim poljima kamenoloma Valtura 1 i 2, kamenoloma u sklopu OKZ Valtura te kamenoloma na lokaciji Bili brig (Sarancani) kod


111

Šišana omogućava se eksploatacija kamena. Uz samo vađenje kamena na istoj lokaciji moguće je razvijati prateće djelatnosti sortiranja i obrade (rezanje u blokove, proizvodnja šljunka i pijeska). Eksploatacija se mora dovršiti i devastirano područje sanirati u skladu s važećim propisima iz oblasti rudarstva. Sanaciju provesti pošumljavanjem odgovarajućim biljnim vrstama.

SPORT I REKREACIJA Planirana područja sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom raščlanjuju na građevinsko područje golf igrališta Marlera, građevinsko područje jahačkog centra Libora, građevinsko područje sportsko rekreacionog centra Muntić i područja opće rekreacijske namjene. U sklopu građevinskog područja golf igrališta Marlera, predviđeno je uređenje golf igrališta kapaciteta 27 rupa uz moguću gradnju centralne građevine i pratećih pomoćnih građevina. Osim toga, u sklopu smještajnog dijela golf igrališta Marlera predviđena je gradnja ugostiteljskih građevina smještajnog tipa te ostalih potrebnih ugostiteljskih građevina. Ugostiteljske građevine smještajnog tipa koje će se graditi u ovim područjima mogu biti hotel i turističko naselje, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Područje jahačkog centra Libora namijenjeno je gradnji građevina vezanih uz uzgoj i dresuru konja te odvijanje sportskih aktivnosti vezanih uz tu djelatnost. Također je ovo područje namijenjeno gradnji ugostiteljskih građevina, kao i drugih građevina, instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju. Područja rekreacije, locirana prvenstveno uz neka građevinska područja naselja, namjenjuju se upražnjavanju rekreativnih aktivnosti općeg tipa, u kojima se neće graditi građevine visokogradnje. Iznimno će se građevine visokogradnje moći graditi ukoliko se to omogući prostornim planom užeg područja. U svim područjima sportsko rekreacijske namjene može se graditi potrebna prometna i infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave.

POLJOPRIVREDNO TLO I ŠUME Polazeći od činjenice da dio područja Općine Ližnjan zauzima poljoprivredno zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje značaj u gospodarskom razvitku općine, područja koja su ovim Planom posebno namijenjena poljoprivrednim djelatnostima neće se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim Planom koji daje mogućnost izgradnje na poljoprivrednom zemljištu kako slijedi: U ZOP-u se na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu graditi pojedinačne gospodarske građevine za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha . Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu imati maksimalno 1 nadzemnu etažu, maksimalne visine 4,0 m ukupne površine 200 m2 i moraju biti udaljene najmanje 300 m od obalne crte. Izvan ZOP-a na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu se graditi pojedinačne gospodarske građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kako slijedi:

PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU NAMJENA

POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

OBALNO PODRUČJE(PPIŽ) IZVAN OBALNOG PODRUČJA(PPIŽ) Vrsta poljoprivredne

građevine min površina

polj. Kompleksa

Vrsta poljoprivredne građevine

min površina polj.

Kompleksa OSOBITO VRIJEDNO

OBRADIVO TLO

ne postoji mogućnost gradnje

_ ne postoji mogućnost gradnje

_

staklenici I plastenici 10 000 m2 staklenici I plastenici 10 000 m2VRIJEDNO OBRADIVO TLO farme za uzgoj stoke 50 000 m2 farme za uzgoj stoke 50 000 m2


112

peradarske farme 20 000 m2

peradarske farme 20 000 m2

vinogradarsko – vinarski i sl. Pogoni

20 000 m2

vinogradarsko – vinarski i sl. Pogoni 20 000 m2

stambeno – gospodarske građevine za vlastite potrebe

20 000 m2

turizam na seoskim gospodarstvima 20 000 m2

male gospodarske građevine

5000 m2

staklenici I plastenici 10 000 m2 10 000 m2

farme za uzgoj stoke 10 000 m2 10 000 m2

peradarske farme 10 000 m2 10 000 m2

vinogradarsko – vinarski i sl. Pogoni

10 000 m2 10 000 m2

stambeno – gospodarske građevine za vlastite potrebe

20 000 m2

turizam na seoskim gospodarstvima 20 000 m2

OSTALO OBRADIVO TLO

OSTALO POLJOPRIVREDN

O TLO, ŠUME I ŠUMSKO

ZEMLJIŠTE

male gospodarske građevine

5000 m2

Poljoprivredni kompleks može činiti jedna ili više katastarskih čestica koje predstavljaju prostornu cjelinu. Male gospodarske pojedinačne građevine (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se mogu graditi izvan ZOP-a i izvan obalnog područja po PPIŽ-u na vrstama tala iz tablice ove točke mogu imati maksimalno 1 nadzemnu etažu, maksimalne visine 4,0 m ukupne površine max 100 m2.

Stambeno-gospodarske građevine za vlastite potrebe i za turizam na seoskim gospodarstvima predstavljaju komplekse građevina koji se sastoje od:

- stambene građevine, - gospodarskih građevina, - građevina za smještaj gostiju. (2) Koeficijent izgrađenosti (k-ig) zemljišnog kompleksa za stambeno-gospodarske

građevine za vlastite potrebe i za turizam na seoskim gospodarstvima može se kretati do najviše 0,075, koeficijent iskorištenosti (k-is) do najviše 0,1, a odnos veličine izgrađenog dijela stambene i turističke namjene u odnosu na gospodarsku namjenu ne smije biti manji od 1 : 2. Stambena građevina može se graditi pod istim uvjetima kao i građevine iste namjene u građevnim područjima stambenih naselja, s time da se unutar nje ne mogu obavljati poslovne djelatnosti, te s time da se broj nadzemnih etaža ograničava na dvije, a visina na 7 m. Izuzetno, unutar stambene građevine se može obavljati i djelatnost turizma na seoskim gospodarstvima ako u kompleksu građevina već nisu izvedene građevine samo za tu namjenu (građevine za smještaj gostiju). Za gospodarske građevine u građevinskim kompleksima stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i za turizam na seoskim gospodarstvima vrijede isti uvjeti kao i za samostalne gospodarske građevine. Uvjeti gradnje građevina za smještaj gostiju utvrđeni su posebnim propisima, te odredbama ovog Plana koje se odnose na stambene građevine u građevinskim područjima stambenih naselja. Farme za uzgoj stoke, peradarske farme i slične građevine, kao i slični poljoprivredni kompleksi, mogu se graditi uz uvjete gradnje kako slijedi: Tovilišta Uvjetna grla

Najmanja udaljenost od javne razvrstane ceste(m)

Najveća dozvoljena izgrađenost čestice (m2)

Najmanja udaljenost od građ. područja (m)


113

10 – 150 50 1000 200 preko 150 100 2500 500

Građevine iz stavka 1. ove točke mogu biti najveće dozvoljene visine 6m, uz najviše 2 nadzemne etaže. Farme za uzgoj stoke, peradarske farme i slična građevina može se graditi pod uvjetom da poljoprivredni proizvođač ima u vlasništvu i obrađuje više od 4ha zemljišta u jednoj prostorno-gospodarskoj cjelini. Pčelinjacima, prema ovim odredbama, smatraju se građevine trajnog karaktera u kojima se nalaze košnice, najveće dozvoljene tlocrtne površine 15m2 i najviše dozvoljene visine 2,2m, uz najviše 1 nadzemnu etažu. Pčelinjaci se ne smiju graditi na česticama manjim od 120m2, te na udaljenosti manjoj od 5m od granice čestice, odnosno 100m od lokalne ceste, 200m od županijske ceste i 300m od državne ceste. Staklenicima i plastenicima, prema ovim odredbama, smatraju se građevine lagane montažno-demontažne konstrukcije, obložene staklenim ili plastičnim stijenama ili sličnim materijalom, maksimalne visine 4m, neograničene površine, koje mogu biti priključene na elektroenergetsku i vodovodnu mrežu, kao i ostale infrastrukturne medije. Za ove građevine nije potrebno formirati građevnu parcelu. Unutar obalnog područja utvrđenog PPIŽ-om se isključuje mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomoćnih građevina za držanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) van građevinskih područja naselja. Područja koja su ovim Planom predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na način određen važećim Zakonom o šumama. Na području Općine Ližnjan izvan obalnog područja, predviđene su šume gospodarske namjene, a unutar obalnog područja – šume posebne namjene. Područja gospodarskih šuma obuhvaćaju najveći dio ukupnog šumskog resursa, a namijenjene su isključivo gospodarskom korištenju ( sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodova). Područja šuma posebne namjene predviđaju se unutar obalnog područja, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora, rekreacijska namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni putovi, žičare i sl.) i građevine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog Plana. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

GROBLJA Planom određena groblja definirana su lokacijama već postojećih groblja, koja se prema potrebi mogu proširivati na susjedno zemljište.

MORE Planom se također određuje namjena površina morskog akvatorija i to:

- morske površine - lučko područje Kuje - ostale luke - maritimna rekreacija


114

More se prema namjeni razgraničava na zone pomorskog prometa s plovnim putevima, te zone sportsko rekreacijske namjene. Morske zone pomorskog prometa su lučko područje kuje, te ostale luke posebne namjene te preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. Morski putevi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz preostalu morsku obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odredit će se temeljem posebnog odgovarajućeg propisa i postupka. Shodno tome u ovom pojasu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Morske zone sporta i rekreacije dodatno se mogu razgraničavati na zone maritimne rekreacije i zone sporta. Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati.

VODNE POVRŠINE Vodne površine na području Općine Ližnjan planiraju se kao:

• postojeće manje površine - lokve/bare • planirana akumulacija za navodnjavanje na lokalitetu Marlera

Postojeće lokve/bare na području općine, zabilježene na topografskim kartama, moraju se održavati u postojećim gabaritima, bez mogućnosti zatrpavanja. Planirana akumulacija za navodnjavanje na lokalitetu Marlera planira se u maksimalnoj površini od 14,7 ha, s minimalnim planiranim kapacitetom od 300.000 m3. Akumulacija se planira kao dvonamjenska - za navodnjavanje i za rekreaciju (pod uvjetima održavanja kakvoće površinskih voda II. stupnja prema posebnom propisu). Na području obuhvata vodnih površina mogu se graditi samo građevine za sprječavanje erozije okolnog zemljišta i gubitka vode (potporni zidovi, posebne membrane i sl.) i infrastrukturni zahvati za zahvaćanje vode i ispust viška vode iz akumulacije (kaptaže, energetska postrojenja, bazeni za predtretman vode i sl.).

PODRUČJA POSEBNE NAMJENE Planom su utvrđena područja posebne namjene, od kojih su sve, osim poligona Marlera, u neposrednoj funkciji vojnog dijela zračne luke Pula. U područjima posebne namjene mogu se obnavljati postojeće i graditi nove građevine i druga vojna infrastruktura za potrebe obrane, sukladno smjernicama Dugoročnog plana razvoja OSRH (NN 81/06), a područja i građevine koje će se prema istom dokumentu eventualno proglasiti neperspektivnima, mogu se prenamijeniti u gospodarske svrhe (poglavito dijelovi kompleksa uz zračnu luku Pula i vojna luka Budava) ili sportsko-rekreacijske svrhe (poligon Marlera).

DRUŠTVENA NAMJENA (VAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA) Prostor bivšeg kompleksa vojarne Svetica u cijelosti se namjenjuje razvoju društvenih djelatnosti, poglavito edukacijske, kulturne i sportsko-rekreativne. U manjem dijelu, koji će se utvrditi planom užeg područja, prostor se može namijeniti i za ugostiteljsku djelatnost, ali bez mogućnosti izgradnje smještajnih jedinica.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Površine infrastrukturnih sustava, osim koridora prometnica i telekomunikacijske, energetske i vodoopskrbne infrastrukture te sustava za odvodnju otpadnih voda sve s pripadajućim građevinama, planiraju se kao:

• površine infrastrukturnog sustava - područja Zračne luke Pula • površine infrastrukturnih sustava - luke posebne namjene (marina Kuje) • površine infrastrukturnog sustava - luka javnog prometa Kuje


115

U predmetnim područjima, koji imaju karakter građevinskih područja, pretežiti dio prostora mora se namijeniti izgradnji prometnih građevina i infrastrukture (kod zračne luke: poletno-sletne staze, pristupnih staza, stajanki, građevina u funkciji prometa putnika i roba, građevina za smještaj i održavanje zrakoplova, građevina za privremeni smještaj roba u zračnom robnom prometu i sl., a kod morskih luka: uređene obale, valobrana/lukobrana, gatova/pontona, pomorske signalizacije, suprastrukture za održavanje plovila-dizalica, navoza i trailera, građevina za prijem nautičara, građevina i otvorenih prostora za smještaj i održavanje plovila, građevina za prihvat i privremeni smještaj ribarskog ulova s hladnjačama i sl.). U manjem dijelu, koji će se utvrditi planom užeg područja, prostor se može namijeniti i za ugostiteljsku djelatnost, ali bez mogućnosti izgradnje smještajnih jedinica.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA KULTURNA BAŠTINA

Područje općine ližnjan obiluje graditeljskim nasljeđem u naseljima i izvan njih, koja ukazuju na slojevitost povijesnih tokova koji su utjecali na oblikovanje tog područja. Nailazimo na vrijedne aglomeracije i drugo graditeljsko nasljeđe, arheološke nalaze i sakralne spomenike, te karakteristične autentične lokalitete. Postojeći građevinski fundus je dotrajao. Cjelokupno područje Općine Ližnjan predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem, razgraničenjem područja tako da su Planom određena područja kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara i evidentiranih ovim Planom (arheološka baština, povijesne graditeljske cjeline, povijesni sklopovi i građevine i etnološka baština). Planom su također određena područja zaštićenih dijelova prirode državnog i lokalnog značaja, kao i ostala područja. Planom se diferenciraju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i drugih vrijednosti i to kao zaštita utvrđena na temelju zakona i drugih propisa, te kao zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi važećih prostornih planova i ovog plana. Planom su obuhvaćena sva nepokretna kulturna dobra značajna za Općinu Ližnjan, navedena u točki 1.1.2.8. ovog obrazloženja. Za njih se diferenciraju 2 osnovna načela zaštite (kulturnih dobara) i to zaštita temeljem odredbi prostornog plana užeg područja, te zaštita temeljem lokacijske (građevne) dozvole izdate neposredno temeljem odredbi ovog Plana. U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhvaćenih nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara. U prostorne planove užeg područja obavezno se ugrađuju utvrđene mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara. U postupku izdavanja lokacijske (građevne) dozvole tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara utvrdit će uvjete zaštite kulturnog dobra. U cilju očuvanja arhitektonskog jedinstva, prostornim planovima užeg područja odnosno lokacijskom (građevnom) dozvolom, odredit će se elementi rekonstrukcije postojećih kulturnih dobara. Pri tome će se uvažavati kreativna rješenja svrhovite zaštite i očuvanja putem kojih se građevini kvalitetno određuju potrebni životni, odnosno radni uvjeti. Intervencije u kulturnom dobru moraju biti usklađene s urbanističkim, povijesnim i oblikovnim karakteristikama cjeline. Potrebno je sačuvati karakteristike parcelacije koja uvjetuje morfološku strukturu područja i koja je prepoznatljiva kroz strukturiranje građevina, uličnih pročelja, ograđivanje vrtnih parcela i oblikovanje vanjskog ruba područja. Također je potrebno uvažavati karakterističnu tipologiju, orijentaciju i položaj građevina na građevnim česticama, te na taj način sačuvati karakterističan ulični izgled, odnosno izgled cjeline, gradnju interpoliranih građevina logično uključivati u postojeću cjelinu. Sačuvati karakteristike fasadnog ritma i tradicionalno raščlanjivanje parcela, a postojeće pomoćne građevine ukloniti, ukoliko se to temelji na promjeni urbanističkog standarda cjeline. Oblik, detalji i boje pročelja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa građevina u okviru cjeline. Mjere zaštite arheoloških zona (područja) i lokaliteta načelno se utvrđuju tako da su svi zahvati u arheološkim područjima uvjetovani prethodnim istraživanjima. Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih građevnih radova.

PRIRODNA BAŠTINA Zaštita prirode bitna je komponenta koncepcije i postavki u svim segmentima Plana. Temeljni


116

motivi zaštite prirode nalaze se u očuvanju i unapređenju obilježja, specifičnosti i kvalitete, kao i u racionalnom korištenju prirode općenito, s ciljem održavanja prirodne ravnoteže i ekološke stabilnosti. Prostor Općine Ližnjan karakterizira raznolikost prirode, te mediteranski sastav flore i faune. Obzirom na blizinu mora i konfiguraciju zemljišta mogu se razlikovati nekoliko karakterističnih područja zelenila. Uži priobalni pojas, u kojemu se prisutnost čovjeka više osjeća, karakteriziraju manji potezi bora, dok značajnih šumskih površina ima u unutrašnjosti. Planom su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnog propisa i to: u kategoriji značajnih krajobraza:

- otoci Mali i Veliki Levan kao dio Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga Planom su evidentirani slijedeći dijelovi prirode od županijskog značaja: u kategoriji posebnih rezervata – rezervat u moru:

- stanište voge od rta Marlera do rta Sv. Stipan - stanište voge od uvale Mezoporat do uvale Mrtvi Puč - stanište voge u uvali Budava



Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisom, odredbama ovog plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. U prostorne planove užeg područja ugrađuju se utvrđene mjere zaštite. U postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola za zahvate u prostoru u dijelovima prirode obuhvaćenim planom, kao i lokacijskih (građevnih) dozvola za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati građevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru. Zaštita područja koja su planom određena kao šume, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o šumama, odredbama ovog plana i ostalim odgovarajućim propisima. Zaštita područja koja su planom određena kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog plana i ostalim odgovarajućim propisima. Uređivanje zelenih površina, kao određene prirodne vrijednosti, Planom se omogućava u građevinskim područjima. Zelene površine mogu se uređivati kao: - javne zelene površine - javni parkovi

- igrališta - uređene zatravljene površine, drvoredi i sl.

- ostale hortikulturno obrađene površine - zaštitne zelene površine - ostali oblici zelenih površina

Javni parkovi uređivat će se trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. Kod igrališta će se uređivati igrališta trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. Zaštitne zelene površine uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta, uređivanjem pješačkih staza, te obavljanjem i sličnih radnji. Na postojećem i planiranom izgrađenom prostoru potrebno je provesti introdukciju različitim autohtonim vrstama, čiji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. Kod građevina kod kojih će prilikom izgradnje nastati veći zemljani radovi treba provesti biotehničke mjere sanacije i uređenje usjeka i nasipa odgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te provesti


117

introdukciju različitim autohtonim vrstama kako bi se spriječila pojava erozije. Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se najmanje ugrozi žilje vrjednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine. Na cjelokupnom području obuhvata Plana utvrđuju se uvjeti oblikovanja građevina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Kod oblikovanja građevina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem području, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristični za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu. Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode, kako uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi tako i evidentiranih važećim prostornim planovima šireg područja i ovim Planom, određene su cjelokupnim Planom. Svi zahvati u prostoru koji na određeni način utječu na prirodna i kulturna dobra moraju se provoditi uz suradnju i suglasnost tijela državne uprave nadležnih za zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, a prilikom gradnje i uređenja konzultirat će se odgovarajući važeći propisi, naročito iz područja zaštite prirode i zaštiti i očuvanja kulturnih dobara. Kategorizacija mora definira se ovim planom kao II. kategorija za svo obalno more Općine Ližnjan što znači da svi efluenti koji se upuštaju u recipijent moraju biti po kakvoći koja se dozvoljava za upuštanje u recipijent II. kategorije, sukladno uvjetima propisanih važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

MJERE PROVEDBE PLANA

Na cjelokupnom području obuhvata Plana, osim područja za koja je uvjetovana izrada prostornih planova užeg područja, Plan će se neposredno provoditi izdavanjem lokacijskih dozvola, rješenjima o uvjetima građenja i drugih akata kojima se dozvoljava građenje. Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja iz stavka 1. ovoga članka za područja za koja nije uvjetovana izrada prostornog plana užeg područja može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaje dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom. Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja iz stavka 1. ovoga članka za područja za koja je uvjetovana izrada prostornih planova užeg područja, a nalaze se u izgrađenom dijelu građevinskog područja može se izdati i prije donošenja navedenog Plana samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaje dozvola odnosno rješenje ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim planom. Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja i rješenje o izvedenom stanju na dijelu građevinskog područja za koji je prema ovom Planu propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja a nalaze se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja, može se izdati samo na temelju tog plana osim za građenje zamjenskih i rekonstrukciju postojećih građevina. Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja za područja iz stavka 4. ovog članka može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s urbanističkim planom


118

uređenja odnosno detaljnim planom uređenja ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Obuhvat prostornog plana užeg područja detaljno se određuje ovim Planom. Prostornim planom čija se izrada uvjetuje ovim Planom, može se odrediti obveza izrade prostornih planova za uža područja unutar obuhvata tog plana.

Općina Ližnjan donosi programe razvoja područja obuhvaćenih prostornim planovima užih područja čija se izrada uvjetuje ovim Planom. Ne može se pristupiti izradi prostornog plana užeg područja ukoliko Općina Ližnjan nije donijela program uređenja i izgradnje obuhvaćenog područja.

Ovim Planom posebno se određuju područja za koja se propisuje obaveza izrade sljedećih prostornih planova užeg područja: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA - UPU

1. UPU građevinskog područja naselja Ližnjan i dijela građevinskog područja gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke – turističkog područja Kuje (podzona Kuje 4)

2. UPU građevinskog područja gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke –

turističko područje Kuje (podzone Kuje 1, Kuje 2 i Kuje 3), područje marine Kuje, luke javnog prometa i ribarske luke Kuje

3. UPU dijela građevisnkog područja naselja Šišan – Šišan sjever

4. UPU dijela građevisnkog područja naselja Šišan – Šišan-Valverana

5. UPU dijela građevinskog područja naselja Jadreški – Jadreški sjever

6. UPU dijela građevinskog područja naselja Jadreški – Jadreški jug

7. UPU građevinskog područja naselja Muntić

8. UPU dijela građevinskog područja naselja Valtura – Valtura sjever

9. UPU dijela građevinskog područja naselja Valtura – Valtura zapad

10. UPU dijela građevinskog područja naselja Valtura – Valtura-Strmotići

11. UPU građevinskog područja izdvojenog dijela naselja Drage

12. UPU građevinskog područja izdvojenog dijela naselja Ušića dvori

13. UPU građevinskog područja gospodarske namjene – ugostiteljsko turističkog područja Karigadur


119

14. UPU građevinskog područja gospodarske namjene – ugostiteljsko turističkog područja“Češki kamp”

15. UPU građevinskog područja gospodarske namjene – ugostiteljsko turističkog

područja Svetica

16. UPU građevinskog područja gospodarske namjene –turističkog punkta Ližnjan sjever

17. UPU građevinskog područja gospodarske namjene –turističkog punkta Šišan 18. UPU građevinskog područja gospodarske namjene –turističkog punkta Cuf 19. UPU građevinskog područja gospodarske namjene –turističkog punkta Sv. Stipan 20. UPU građevinskog područja gospodarske namjene –turističkog punkta Marlera 21. UPU građevinskog područja gospodarske namjene –turističkog punkta Valtura 22. UPU građevinskog područja gospodarske namjene –turističkog punkta Vrčevan 23. UPU građevinskog područja jahačkog centra Libora i građevinskog područja

gospodarske namjene –turističkih punktova Libora 1 i Libora 2 24. UPU građevinskog područja gospodarske gospodarske proizvodne namjene Šišan

jug 25. UPU građevinskog područja gospodarske gospodarske proizvodne namjene Šišan

istok 26. UPU građevinskog područja gospodarske gospodarske proizvodne namjene

Ližnjan sjever 27. UPU građevinskog područja gospodarske gospodarske proizvodne namjene

Muntić 1 28. UPU građevinskog područja gospodarske gospodarske proizvodne namjene

Muntić 2 29. UPU građevinskog područja posebne namjene Kaznionice u Valturi (OKZ) 30. UPU građevinskog područja gospodarske gospodarske proizvodne namjene

Stancija Campi 31. UPU građevinskog područja gospodarske gospodarske proizvodne namjene

Valtura 32. UPU građevinskog područja infrastrukturnog sustava Zračne luke Pula 33. UPU građevinskog područja javne i društvene namjene Svetica 34. UPU građevinskog područja sportskog centra Muntić

(2) Sve aktivnosti vezane za pripremu, izradu i donošenje prostornih planova užeg područja provodit će se u skladu s odgovarajućim državnim propisima i s posebnim propisom Općine Ližnjan. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Točka 9.2.1.

(1) Plan će se provoditi putem odredbi posebnih propisa Općine Ližnjan za sljedeće zahvate u prostoru:

- gradnja i rekonstrukcija prometnica koje su, temeljem važećeg Zakona o cestama, u nadležnosti Općine Ližnjan,

- postavljanje manjih montažnih prenosivih kioska i sličnih građevina, - dimenzioniranje i gradnja parkirališnih površina na samostalnim česticama, kao i

dimenzioniranje obaveznih parkirališnih površina uz druge građevine visokogradnje. - gradnja skloništa u cilju zaštite stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda

Točka 9.2.2.

(1) Do donošenja prostornog plana užeg područja iz točke 9.1.3., odnosno


120

izdavanja lokacijskih dozvola za prometnice za područja gdje se neće izrađivati prostorni planovi užeg područja, odnosno do formiranja zemljišnog pojasa prometnica provedbom parcela istih u katastru, u koridorima zaštite prostora prometnica i ostale infrastrukture ne mogu se izdavati lokacijske dozvole za građevine visokogradnje osim građevina infrastrukture i rekonstrukcije postojećih građevina.

(2) Poseban uvjet za donošenje prostornih planova užih područja određenih ovim Planom, kao i za građenje i uređivanje unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih gospodarskih zona na površinama većim od 2,0 ha, jest donošenje Studije vodoopskrbe distribucijskog podsustava Općine Ližnjan te Studije odvodnje otpadnih voda, koje kao jedinstveni akt donosi Općinsko vijeće Općine Ližnjan. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI, TE REKONSTRUKCIJA OSTALIH GRAĐEVINA

Postojeće građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni mogu se održavati unutar postojećih gabarita, a u sklopu toga dozvoljeni su slijedeći zahvati:

• obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta može se vršiti unutar postojećih gabarita,

• priključak na građevine i uređaje infrastrukture može se vršiti ukoliko za to postoje uvjeti,

• tavanski ili drugi pomoćni prostor unutar postojeće građevine može se adaptirati u stambeni ili poslovni,

• postojeći ogradni i potporni zidovi mogu se sanirati radi sprječavanje erozije zemljišta

Izuzetak od ovih odredbe odnosi se na postojeće građevine koje se nalaze na planiranim zahvatima od važnosti za Državu i Županiju. Lokacijska dozvola za rekonstrukciju građevina graditeljskog nasljeđa (sve zgrade izgrađene prije 1945.g.) mora sadržavati elemente za očuvanje arhitektonskog jedinstva građevine, koji su rezultat integralnog procesa obrade građevina graditeljskog nasljeđa, sukladno posebnim propisima, smjernicama iz PPIŽ-a kao plana šireg područja i uzancama konzervatorske službe.

121

121


121

Documents

Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan - istra-istria.hr