PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ dio.pdf · Plan br. 2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ svibanj 2005. STUDIO URBANA d.o.o, Zagreb 2 KARLOVAČKA ŽUPANIJA O P Ć I

Plan br. 2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ

svibanj 2005.

STUDIO URBANA d.o.o, Zagreb 1

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ

TEKSTUALNI DIO

KONAČNI PRIJEDLOG PLANA

“STUDIO URBANA” d.o.o, Zagreb


svibanj 2005.


KARLOVAČKA ŽUPANIJA O P Ć I N A V O J N I Ć Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Odluka Općinskog vijeća Vojnića Općine Vojnić: o donošenju Prostornog plana uređenja ''Glasnik Karlovačke županije'' br.25/98 Općine Vojnić: ''Glasnik Karlovačke županije'' br. 14./05. 18. travnja 2005. g. Odluka Općinskog poglavarstva Vojnića o Javni uvid održan: stavljanju Prostornog plana uređenja Općine od: 12. 12. 2003. Vojnić na javnu raspravu: do: 12. 01. 2004. ( Karlovački list, datum objave: 02.12.2003.) Pečat tijela odgovornog za provođenje javne Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: rasprave: Branko Eremić

Suglasnosti na Plan: - Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko

pravne poslove, Odsjek za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Karlovačke županije prema članku 24 I 26 Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/100 I 32/02), klasa:350-02/04-02/07 , ur broj:2133-04-

02/2-05-03, datum 11.ožujka 2005. na temelju mišljenja Zavoda za prostorno uređenje Karlovačke županije (klasa 350-01/04-01/09, ur broj:2133/1-06/1-04-01, datum 20.9.2004.)

- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prema članku 17. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01 I 87/02, klasa: 350-02/04-01/78, ur. broj: 525-09-M.V.B./04-04, datum 18.ožujka 2005.)

- Ministarsvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu prema članku 56 Zakona o zaštiti I očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), klasa: 612-08/04-01/282, ur. broj:532-10-6/1DT-04-02., datum 01.09.2004.)

Pravna osoba koja je izradila Plan: “Studio Urbana” d.o.o, Zagreb, Livadićeva 27

Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba: Ivica Plavec, d.i.a. Koordinatori Plana: Za Općinu Vojnić: načelnik Općine g. Branko Eremić Za “Studio Urbana”: Ivica Plavec, d.i.a.

Stručni tim u izradi Plana: 1. Ivica Plavec, d.i.a. 3. Renata Capponi, d.i.a. 5. Prof. Andrea Gardašanić, d.i.arheol. 2. Vladimir Kasun, d.i.a. 4. Vanja Bišćanić, d.i.a. Zaštita i korištenje prostora: 1. Nada Jačmenica-Zubić, d.i.a - voditelj 3. Marina Juranović-Tonejc,dipl.pov.umj. Mirela Jagurić,aps.etn. 2. Anuška Deranja-Crnokić, dipl.pov.umj. 4. Zdenko Dubovečak, aps.arh. Koordinacija, metodologija I stručna redaktura: 5. Zofija Mavar, d.i.a. Pečat Općinskog vijeća Vojnića: Predsjednik Općinskog vijeća Vojnića: Nikola Pavić

Istovjetnost ovog Prostornog plana Pečat nadležnog tijela: s izvornikom ovjerava:


svibanj 2005.



svibanj 2005.


Sadržaj: str. KNJIGA 1 Naslovna strana Sadržaj 0. Opći dio Prilozi prema članku 23.a. ''Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova'' (NN 106/98, 39/04): 1. Rješenje o registraciji poduzeća; 2. Rješenje o suglasnosti za upis u sudski registar za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja u svezi s izradom svih stručnih poslova prostornog uređenja; 3. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu. 4. Suglasnost ureda državne uprave u županiji nadležnog za poslove prostornog uređenja o usklađenosti PPUO Vojnić sa prostornim planom županije 5. Mišljenje županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša 6. Suglasnost Ministarstva kulture (uprava za zaštitu kulturne baštine ) 7. Mišljenje ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 8. Mišljenje Ministarstva poljoprivrede , šumarstva i vodnog gospodarstva 10. Mišljenje ministarstva obrane Uvod 6 I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 8 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave županije i Države 8 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2) 9 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 11 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg 15 područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 16 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 22 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 22 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 22 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 23 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 23 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog ili općinskog značaja 25 2.2.1. Demografski razvoj 25 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 26 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 27


svibanj 2005.


2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina36 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada ili općine 38 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 38 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 39

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastrukture 40 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 42 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine ili grada u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu županije 42 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 42 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van

naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3. 44

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 47 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 47 3.3.2. Društvene djelatnosti 50 3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora 51 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povjesne cjeline) - tablica 3. 52

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 82 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, pošta i telekomunikacije,

hrvatska radiotelevizija) 82 3.5.2. Energetski sustav 83 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja) 83 3.6. Postupanje s otpadom 88 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 89 II. Odredbe za provođenje: 91 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine ili grada 91 2. Uvjeti za uređenje prostora 93 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju 93 2.2. Građevinska područja naselja 94 2.3. Izgrađene strukture van naselja 101 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 113 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 114 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih

sustava 115 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 120 7. Postupanje s otpadom 133 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 134 9. Mjere provedbe plana 140 9.1. Obveza izrade prostornih planova 141 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 143 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni. 143 KONZERVATORSKE PODLOGE ZA PPUO VOJNIĆ 145 1. EVIDENCIJA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA 1:25 000 2. IDENTIFIKACIJA KULTURNO-POVIJESNIH ELEMENATA


svibanj 2005.


PROSTORA 1:25 000 3. KRSTINJA – SMJERNICE ZA ZAŠTITU I UREĐENJE

PROSTORA 1:25 000 4. PETROVA POLJANA - SMJERNICE ZA ZAŠTITU I

UREĐENJE PROSTORA 1:25 000 KNJIGA 2 III. Grafički prilozi: 0. GRANICE SA

SUSTAVOM SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA 1:25 000 1 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25 000 2 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 2.1. PROMET 1:25 000 3 2.2.. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25 000 4 2.3. ENERGETSKI SUSTAV

PROIZVODNJA I CIJEVNI TRANSPORT NAFTE I PLINA 1:25 000 5 2.4. ENERGETSKI SUSTAV

ELEKTROENERGETIKA 1:25 000 6 2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25 000 7 3.1. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:25 000 8 3.2.. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA

I ZAŠTITE 1:25 000 9 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA: 4.1.. BRDO UTINJSKO 1:5 000 1 4.2.. BUKOVICA UTINJSKA 1:5 000 2 4.3. DONJA BRUSOVAČA 1:5 000 3 4.4. DUNJAK 1:5 000 4 4.5. DŽAPEROVAC 1:5 000 5 4.6. GAČEŠA SELO 1:5 000 6 4.7. GEJKOVAC 1:5 000 7 4.8. GORNJA BRUSOVAČA 1:5 000 8 4.9. JAGROVAC 1:5 000 9 4.10. JOHOVO 1:5 000 10 4.11. JURGA 1:5 000 11 4.12. KARTALIJE 1:5 000 12 4.13. KESTENOVAC 1:5 000 13 4.14. KLOKOČ 1:5 000 14 4.15. KLUPICA 1:5 000 15 4.16. KLJUČAR 1:5 000 16 4.17. KNEŽEVIĆ KOSA 1:5 000 17 4.18. KOKIREVO 1:5 000 18 4.19. KOLARIĆ 1:5 000 19 4.20. KRIVAJA VOJNIČKA 1:5 000 20 4.21. KRSTINJA 1:5 000 21 4.22. KUPLJENSKO 1:5 000 22 4.23. KUSAJA 1:5 000 23 4.24. LIPOVAC KRSTINJSKI 1:5 000 24 4.25. LISINE 1:5 000 25 4.26. LOSKUNJA 1:5 000 26 4.27. MALEŠEVIĆ SELO 1:5 000 27 4.28. MANDIĆ SELO 1:5 000 28 4.29. MEĐEĐAK UTINJSKI 1:5 000 29 4.30. MIHOLJSKO 1:5 000 30


svibanj 2005.


4.31. MRČAJ KRSITNJSKI 1:5 000 31 4.32. MRACELJ 1:5 000 32 4.33. PETROVA POLJANA 1:5 000 33 4.34. PODSEDLO 1:5 000 34 4.35. PRISJEKA 1:5 000 35 4.36. RADMANOVAC 1:5 000 36 4.37. RADONJA 1:5 000 37 4.38. RAJIĆ BRDO 1:5 000 38 4.39. ŠIROKA RIJEKA 1:5 000 39 4.40. ŠTAKOROVICA 1:5 000 40 4.41. SVINJICA KRSTINJSKA 1:5 000 41 4.42. UTINJA VRELO 1:5 000 42 4.43. VOJIŠNICA 1:5 000 43 4.44. VOJNIĆ 1:5 000 44 4.45. ŽIVKOVIĆ KOSA 1:5 000 45 Uvod Plan je izrađen uz pomoć informacija od Naručitelja kao i pomoću kontakta s organizacijama koje opremaju i uređuju prostor Općine, za kulturnu baštinu: Ministarstvo kulture, Cestovni promet: Hrvatska Uprava za ceste, Županijska uprava za ceste, Željeznički promet: HŽ Hrvatske Željeznice, Razvoj planiranje i investicije, Zagreb, Mihanovićeva 12, Odašiljači i veze: HRT odašiljači i veze - plansko tehnički odjel, Zagreb, Prisavlje 3b, HT TKC Karlovac, Karlovac, Matice Hrvatske 4, VIPnet d.o.o., Zagreb, Iberov trg 10, Vodoopskrba: Vodovod Vojnić, za vodogospodarski sustav: Hrvatske vode, Vodogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Odvodnja vode: Hrvatske vode, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 220, Elektroopskrba i energetski sustav: Hrvatska elektroprivreda d.d. distribucijsko područje «Elektra» Karlovac, Vladka Mačeka 44, Gospodarenje exploatacijskim poljima: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za energetiku i rudarstvo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, Inker Industrija keramike i porculana, Zaprešić, Industrijska 1, Šume: Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Karlovac. Konzultanti za šumski pokrov: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava. Za Općinu Vojnić nikada nije bio izrađen Prostorni plan. Građevinske dozvole izdavale su se prema Odluci o određivanju građevinskog područja za razvoj naselja na području Općine Vojnić. Prostorni plan izrađen je u skladu s: Zakon o prostornom uređenju NN 30/1994 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju NN 68/1998 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju NN 61/2000 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/2001 Zakonom o prostornom uređenju određeno je da Prostorni plan uređenja općine sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni i drugim obilježjima te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim planom. Prostorni plan uređenja neke općine određuje ciljeve prostornog razvoja lokalnog značaja


svibanj 2005.


te sadrži: građevinska područja, namjenu prostora s razmještajem gospodarskih i drugih funkcija lokalnog značaja, mrežu lokalne komunalne infrastrukture i način zbrinjavanja otpada, uvjete korištenja i zaštite prostora u odnosu na značajke područja i zahvate u prostoru, područja za koja će se izrađivati urbanistički planovi. U svrhu provedbe prostorni plan uređenja općine sadrži: uvjete i pokazatelje za izradu urbanističkih planova, lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na područjima za koja se ne donose urbanistički planovi, lokacijske uvjete za zahvate izvan građevinskog područja za koje se ne donose odluke o lokacijskih uvjetima, druge mjere od važnosti za prostorni razvoj, zaštitu okoliša, prirode, krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti obuhvaćenog područja. Prostorni plan uređenja općine donosi općinsko vijeće, po pribavljenoj suglasnosti upravnog tijela županije o njegovoj usklađenosti s prostornim planom županije i Zakonom o prostornom uređenju te propisima donesenim na temelju tog Zakona. Prostornim planom uređenja Općine Vojnić utvrdit će se površine za razvoj naselja, građevna područja za stambenu izgradnju te površine i uvjeti smještaja društvenih, gospodarskih i drugih djelatnosti, čime će se odrediti uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru. Restrukturiranjem gospodarstva stvorene su drugačije potrebe za gospodarskim razvitkom, što stari planovi ne omogućuju, pa je potrebno tražiti nova rješenja u gospodarskom vrednovanju prostora. Očituju se i problemi u razvitku malog poduzetništva jer nisu osigurani prostori za takve sadržaje u naseljima u kojima postoje stvarne potrebe. Također je ovim Planom potrebno preispitati granice građevinskih područja naselja te namjenu površina kako bi se prostor mogao izgrađivati i uređivati u skladu s novonastalim potrebama. Prostorni plan uređenja Općine određuje ciljeve prostornog razvoja lokalnog značaja i sadrži: građevinska područja, namjenu prostora s razmještajem gospodarskih i drugih funkcija lokalnog značaja, mrežu lokalne komunalne infrastrukture i način zbrinjavanja otpada, uvjete korištenja i zaštite prostora u odnosu na značajke prostora i zahvate u prostoru, područja za koja će se izrađivati urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja prostora. U analitičkom dijelu Plana obrađene su karakteristike prostora, pejsaža, tipova i strukture naselja, prirodnih i stvorenih vrijednosti. Analizom demografskih pokazatelja i razvojnih kretanja u recentnom razdoblju utvrđeni su razvojni potencijali pojedinih naselja i dijelova prostora. Planskim rješenjima kojima su određeni modeli i procedure budućeg uređivanja prostora nastojalo se uskladiti razvojne potrebe i potrebe očuvanja i zaštite postojećih vrijednosti prostora i naselja. Novim Prostornim planom Općine Vojnić osigurani su uvjeti za samostalni razvoj područja Općine, iskorištene prirodne kvalitete i resursi prostora, uz maksimalno očuvanje prirodnih i povijesnih vrijednosti. U provedbi su Plana prostorno-razvojni prioriteti usmjereni na korištenje i daljnje uređivanje već izgrađenog i korištenog prostora te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na ovom prostoru.


svibanj 2005.


I. Obrazloženje 1. Polazišta 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Karlovačka Županija i njene općine formirane su 1993. godine. Smještena je u središnjem dijelu, na jedinom spoju sjeverne i južne Hrvatske. Izmjenom Županijskih granica 1997. postavljene su današnje granice Općine Vojnić. Bogatstvo Općine njene su šume i proplanci smješteni na brdovitom terenu, isprepleteni rijekama i potocima. Točkasto razmješteni zaseoci građeni tradicionalnim arhitektonskim elementima dokaz su teškog života koji su dijelili stanovnici toga kraja. Dosadašnjim Planovima Općina Vojnić je tretirana kao periferno područje, bez prepoznavanja i isticanja posebnih obilježja prostornog identiteta, prostorne strukture i bez značajnije gospodarske infrastrukture. Donošenjem Strategije i programa prostornog razvoja Republike Hrvatske, a na temelju Prostornog plana Karlovačke županije stvorena je osnova za izradu nove generacije planova gradova i općina, temeljenih na vrijednosnom sustavu primjerenom novom društvenom, kulturnom i općem civilizacijskom poimanju prostora i životnog okoliša. Ekstenzivni razvojni scenariji i projekcije koji su dominirali prethodnom generacijom prostornih planova u novom će vrijednosnom sustavu biti dopunjeni sveobuhvatnom analizom prirodnih i stvorenih vrijednosti koje obogaćuju životni okoliš. Tako će primjerena prostorna rješenja za demografski, prostorni i gospodarski razvoj naselja unaprijediti naslijeđene prostorne vrijednosti. Općina Vojnić smještena je u istočnom dijelu Karlovačke Županije, a površinom od 239 km² zauzima njenih 6,5%. Kontaktne su općine: Cetingrad, Slunj, Krnjak, Skakavac, Gvozd i Topusko, a na jugoistočnom rubu međudržavna je granica s Federacijom Bosne i Hercegovine. Najveći urbani centar je Vojnić, ujedno i općinsko središte.


svibanj 2005.


1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1 i 2):

površina stanovnici gustoća naseljenosti st/km2

popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001.

km² udio u povr. Žup. % broj % broj % broj broj

Općina Vojnić 241 6.61 8.236 4.5 6.035 4.31 34,46 25,04

Karlovačka županija 3.644 100 184.577 100 140.125 100 50,65 38,45

stanovnici stanovi

domaćinstva

gustoća naseljenosti površina

popis ´91 popis ´01 popis ´91 popis ´01 popis ´91

popis ´01

Karlovačka županija

km % broj % broj % broj % broj % broj broj br. St/km

županija 3644 100 190.971 100 184.577 100 57.211 100 67.199 100 57.396 59940 50,56

općina Vojnić 241 6,61 8209 4,3 6035 3,27 2396 3,57 1901 30,19

1. Brdo Utinjsko 5,30 193 129 76 46 24,34

2. Bukovica Utinjska 6,26 203 154 88 50 24,60

3. Donja Brusovača 3,46 212 121 68 40 34,97

4. Dunjak 5,29 138 73 27 23 12,83

5. Đaperovac 1,45 77 11 8 8 7,59

6. Gačeša Selo 2,85 111 62 49 25 21,75

7. Gejkovac 2,61 230 217 60 59 83,14

8. Gornja Brusovača 2,52 71 42 16 14 16,67

9. Jagrovac 3,09 118 18 38 8 5,83

10. Johovo 1,74 88 26 16 11 14,94

11. Jurga 17,04 114 188 48 45 11,03

12. Kartalije 2,96 90 68 26 21 22,97

13. Kestenovac 2,91 79 34 12 8 11,68

14. Ključar 8,58 120 112 30 28 13,05 15. Klokoč 9,05 332 87 61 33 9,61

16. Klupica 1,51 48 11 6 6 7,28

17. Knežević Kosa 4,25 172 151 82 73 35,53

18. Kokirevo 4,31 111 86 36 25 19,95

19. Kolarić 4,98 250 250 78 78 50,20

20. Krivaja Vojnička 2,57 57 41 19 19 15,95

21. Krstinja 3,61 166 105 62 41 29,09

22. Kupljensko 12,13 518 371 146 110 30,59

23. Kusaja 3,49 171 42 39 17 12,03

24. Lipovac Krstinjski 1,46 51 11 6 6 7,53

25. Lisine 2,83 64 32 11 8 11,31

26. Loskunja 2,84 108 79 21 23 27,82

27. Malešević Selo 2,14 69 78 20 20 36,46

28. Mandić Selo 9,13 134 94 56 40 10,10


svibanj 2005.


29. Međeđak Utinjski 3,20 113 96 45 23 30,00

30. Miholjsko 6,76 298 101 63 41 14,94

31. Mracelj 3,95 174 187 43 38 47,37

32. Mračaj Krstinjski 1,41 30 10 5 5 7,09

33. Petrova Poljana 3,40 46 14 10 6 4,12

34. Podsedlo 3,61 149 113 70 35 31,30

35. Prisjeka 1,90 90 29 24 12 15,26

36. Radmanovac 2,55 72 25 9 11 9,80

37. Radonja 18,70 165 136 62 44 7,27

38. Rajić Brdo 3,90 148 46 26 23 11,79

39. Selakova Poljana 29,52 9 0 0 0 0,00

40. Svinica Krstinjska 5,74 448 341 94 75 59,41

41. Široka Rijeka 4,31 197 144 67 42 33,41

42. Štakorovica 0,65 53 18 9 6 27,69

43. Utinja Vrelo 1,57 80 33 25 10 21,02

44. Vojišnica 12,22 636 634 219 184 51,88

45. Vojnić 3,37 1204 1246 364 407 369,73

46. Živković Kosa 4,49 202 169 56 54 37,64

Iz podataka proizlazi da je obilježje Općine prirodni pad stanovništva, dijelom kao posljedica rata, a dijelom zbog nerazvijenosti Općine. Poslijeratne su godine obilježene doseljavanjem imigracijskog stanovništva i laganim porastom stanovništva, ali ipak sveukupnim padom. Na osnovi iznijetih podataka (popis 2001. god) vidljivo je da u Općini živi 25.04 stanovnika po km², što predstavlja slabije naseljena mjesta u odnosu na županijski prosjek koji iznosi 38,45 st/km², dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 78,39 st./km2. To predstavlja nepovoljniju demografsku sliku u odnosu na popis 1991.god kada je u Općini živjelo 34.46 stanovnika/km², a županijski prosjek je bio 50.65 st/km². U sljedećoj tablici prikazan je pregled površina pojedinih naselja i njihova gustoća naseljenosti:

Naselje Broj stanovnika Površina (km2) Gustoća (st./km2) Brdo Utinjsko 129 129 24,34 Bukovica Utinjska 154 154 24,60 Donja Brusovača 121 121 34,97 Dunjak 73 73 12,83 Đaperovac 11 11 7,59 Gačeša Selo 62 62 21,75 Gejkovac 217 217 83,14 Gornja Brusovača 42 42 16,67 Jagrovac 18 18 5,83 Johovo 26 26 14,94 Jurga 188 188 11,03 Kartalije 68 68 22,97 Kestenovac 34 34 11,68 Ključar 112 112 13,05 Klokoč 87 87 9,61 Klupica 11 11 7,28 Knežević Kosa 151 151 35,53 Kokirevo 86 86 19,95 Kolarić 250 250 50,20 Krivaja Vojnička 41 41 15,95 Krstinja 105 105 29,09 Kupljensko 371 371 30,59 Kusaja 42 42 12,03 Lipovac Krstinjski 11 11 7,53 Lisine 32 32 11,31


svibanj 2005.


Loskunja 79 79 27,82 Malešević Selo 78 78 36,46 Mandić Selo 94 94 10,10 Međeđak Utinjski 96 96 30,00 Miholjsko 101 101 14,94 Mracelj 187 187 47,37 Mračaj Krstinjski 10 10 7,09 Petrova Poljana 14 14 4,12 Podsedlo 113 113 31,30 Prisjeka 29 29 15,26 Radmanovac 25 25 9,80 Radonja 136 136 7,27 Rajić Brdo 46 46 11,79 Selakova Poljana 0 0 0,00 Svinica Krstinjska 341 341 59,41 Široka Rijeka 144 144 33,41 Štakorovica 18 18 27,69 Utinja Vrelo 33 33 21,02 Vojišnica 634 634 51,88 Vojnić 1246 1246 369,73 Živković Kosa 169 169 37,64

Vidljivo je da su najgušće naseljeni Vojnić, Vojišnica, Gejkovac, Svinica Krstinjska i Kolarić. Stanovništvo se koncentriralo oko Vojnića (u prvom redu zbog prednosti njegovog smještaja koje proizlaze iz kvalitetne prometne povezanosti sa susjednim općinama i gradovima te značajnog sadržaja društvene infrastrukture) i u južnom dijelu Općine gdje je zemlja plodnija, bolji uvjeti za bavljenje poljoprivredom, i gdje je Velika Kladuša u BiH kao gospodarsko razvijeniji kraj, blizu. Broj stanovnika po kućanstvu je prilično ujednačen u većini naselja. Općinski prosjek iznosi 2.99, a tek nešto odskaču naselja Gejkovac, Jurga, Kestenovac, Ključar, Kupljensko, Lisine, Malešević Selo, Međeđak Utinjski, Mracelj, Svinjica Krstinjska i Vojišnica. 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke Pejsažne i prirodne vrijednosti Sagledavanje prostora Općine započet ćemo raščlanjivanjem njenih prirodnih obilježja. Prostor naselja Vojnić je uglavnom dolina vodotoka potoka Radonje s pritocima Vojišnica i Kupljensko, koja je omeđena Kekić Brdom na sjeveru, Koračevim Brdom s istočne strane, južno brdom Grginovac, a na zapadu su Kolarići. Na samom južnom rubu se nalazi rječica Glina. Općina Vojnić locirana je u istočnom dijelu Karlovačke županije. Velik dio središnjeg istočnog dijela Općine zauzima lokalitet Petrove gore, koja je kao i okolna brda uglavnom pod šumama. Šume se u velikom dijelu koriste za gospodarsku proizvodnju drveta. Na području Mazalica, Kokirevo, Ivošević Gaj i Basarovac nalaze se eksploataciona polja keramičkih mineralnih sirovina i kvarcnog pijeska. Urbanistički zavod grada Zagreba izradio je 1993 godine dokument Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Vojnić u čijim smjernicama stoji da treba istražiti mogućnost većeg korištenja rudnih bogatstava, naročito kvalitetnih glina na rubnim područjima Petrove gore, primjerice u zonama Gačeša Brijeg (Ivošević Gaj) i van tog područja Cerovo brdo (Basarovac), Mazalica i Kokirevo. Prostori za buduća istraživanja su: Živković Kosa, Knežević Kosa, Međeđak, Komadine, Zorići, Hrstići, Cerje, Sučevići i Refići. Na području Općine postoji i eksploataciono polje građevnog kamena «Johovo» i planirano eksploataciono polje građevnog kamena «Loskunja». U nizinskom dijelu prevladavaju nepropusna tla na kojima su za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju nužni hidromelioracijski zahvati. Brežuljke na većim nadmorskim visinama u središnjem i sjevernom dijelu Općine pokrivaju propusnija te time i za poljoprivrednu proizvodnju nešto pogodnija tla. Pri određivanju prostora i površina za širenje naselja uvažavat će se potreba očuvanja kvalitetnih poljoprivrednih površina i šuma.


svibanj 2005.


Tipovi naselja Struktura naselja na području Općine Vojnić u velikoj je mjeri uvjetovana povijesnim događanjima. Prvi spomen naselja vezan je uz plemićke općine u 13. st. One, kao i neke istaknute plemićke kuće, grade utvrđene gradove od kojih su sačuvani ostaci Klokoča, Krstinje i Otmića. Ostala naselja razvijaju se kao dio Vojne krajine tjekom 17 st. Naselje Vojnić razvija se u 19.st. Ostala naselja izrazito su ruralnih obilježja, neka su raštrkana po obližnjim kosama, dok su se druga formirala uz glavne prometne pravce. Shematski prikaz oblika naselja pokazuje posebnost urbane strukture Vojnića koja se izdvaja od drugih naselja. Izdvojena topografska pozicija Vojnića i njegova prostorna matrica urbanih obilježja dominantni su motiv u širem prostornom okuženju. Naselje je smješteno uglavnom u dolini vodotoka potoka Radonje s pritocima Vojišnica i Kupljensko, koja je omeđena Kekić Brdom na sjeveru, Koračevim Brdom s istočne strane, južno brdom Grginovac, a na zapadu su Kolarići. Prostorna struktura i tipovi naselja u Općini prikazani su na shematskom prikazu broj 02. Procjena razvojnih potencijala naselja Podaci o kretanju broja stanovnika u posljednjih 40 godina vrlo precizno oslikavaju razvojne potencijale naselja. Ovi podaci pokazuju da je broj stanovnika Vojnića kontinuirano rastao, da bi u prethodnom desetogodišnjem razdoblju stagnirao. Demografska kretanja prema tome potvrđuju zaključke iznesene u analizi prostornih i razvojnih obilježja prema kojima je naselje Vojnić izrazito lokalno središte. Dostignuta koncentracija stanovništva te gospodarskih i uslužnih funkcija podloga su za daljnji razvoj središnjih funkcija u ovom naselju, a slijedom toga i njihovo demografsko napredovanje. U ostalim naseljima demografska kretanja ne pokazuju kontinuirane trendove, međutim se prema prostornom položaju i prometnoj povezanosti mogu podijeliti u dvije razvojne grupe: naselja u stagnaciji i naselja većeg razvojnog potencijala. Prema podacima iz 1991.g. u grupu naselja u stagnaciji ubrajaju se: Džaperovac, Gornja Brusovača, Johovo , Kartalije, Kestenovac, Klupica, Krivaja Vojnička, Lipovac Krstinjski, Lisine, Malešević Selo, Mračaj Krstinjski, Petrova Poljana, Prisjeka, Radmanovac, Selakova Poljana, Štakorovica, Utinja Vrelo. To su naselja u kojima je broj stanovnika stalno padao, a koja se nalaze van glavnih prometnih tokova. Nešto povoljnije uvjete razvoja imaju naselja koja se nalaze uz prometnicu Karlovac - Vojnić, a to su naselja Živković Kosa i Knežević Kosa, te naselja koja se nalaze uz prometnicu Vojnić-Glina. Tu se prije svega misli na naselje Vojišnicu. Uz prometnicu Vojnić-Velika Kladuša nalaze se nešto veća naselja Kupljensko, Miholjsko, Krstinja, Donja Brusovača, Široka Rijeka, a u neposrednoj blizini su i Svinica Krstinjska i Gejkovac. U grupi naselja većeg razvojnog potencijala nailazi se na nekoliko različitih uzroka koji doprinose atraktivnosti naselja: Naselje Vojnić ima status područnog i većeg lokalnog (malog razvojnog) središta, a naselja Vojišnica i Kupljensko imaju status manjih lokalnih (poticajno razvojnih) središta. Presudna je njihova lokacija uz prometne koridore državnih i županijskih cesta te blizina Vojnića kao općinskog središta. U nekim naseljima došlo je do priljeva novog stanovništva, a pretpostavlja se zbog imigracije uzrokovane ratom, a ne kao rezultat dugoročnog demografskog trenda. Značajni činitelj u formiranju razvojnog potencijala pojedinog naselja ili područja je njegova kvalitetna prometna povezanost. Područjem Općine Vojnić prolaze dva važna prometna koridora: županijska cesta i željeznička pruga. Željeznička stanica smještena je u Utinjskim Vrelima. Granično područje prema Bosni i Hercegovini Na samom jugoistočnom dijelu Općina graniči s Bosnom i Hercegovinom. Granicu čini vodotok rijeke Gline. U neposrednoj blizini (ali teritorijalno pripada Općini Cetingrad) nalazi se Maljevac-Velika Kladuša, stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I kategorije između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Granično područje prema Bosni i Hercegovini vrlo je homogeno, a karakteristika mu je rijetka naseljenost, dok je s druge


svibanj 2005.


strane na području zapadne Bosne gustoća naseljenosti znatno veća pa je na relativno malom prostoru koncentrirano više stanovnika nego što ga ima cijela Karlovačka županija. Na taj je način stvoren značajan imigrantski pritisak s realnim izgledima promjene postojeće demografske strukture. S obzirom na stratešku važnost tog područja bit će potrebno provoditi aktivnu poticajnu politiku kako bi se stvorili uvjeti za razvitak gospodarstva i demografski rast. Kako su na tom području naselja relativno rijetka, potrebno je dobrim infrastrukturnim povezivanjem s razvojnim središtima osigurati integraciju u cjelokupni prostor Hrvatske, što će osigurati razvoj gospodarstva temeljenog na vlastitim resursima (obiteljska poljoprivredna gospodarstva), ali i međudržavnu suradnju (malogranični promet, slobodne carinske, industrijske i trgovačke zone i sl). Polazeći od potreba za poboljšanjem uvjeta života stanovništva graničnog područja, potrebno je stvoriti pretpostavke za osiguravanje uravnoteženog razvitka tog područja: - općinska središta koja predstavljaju lokalne nositelje razvoja treba osposobiti da budu organizatori razvojnih promjena; - razviti mrežu funkcija za potrebe lokalnog stanovništva unutar sustava središnjih naselja i iznad prihvaćenih standarda; - odrediti primjereni pravac preobrazbe za svaki tip naselja (općinska središta, naselja u blizini graničnih prijelaza, naselja koja su sastavni dio urbanih osovina prema središtima, naselja koja su značajna zbog svojih prirodnih i povijesnih vrijednosti); - stvoriti pretpostavke za demografsko obnovljena naselja, tamo gdje postoje objektivne potrebe i mogućnosti, a prioritetno izgradnjom prometne i komunalne infrastrukture te ekonomski podržavajuće infrastrukture (porezna politika, krediti) ključne za razvoj poduzetništva i malog gospodarstva; - osigurati učinkovitu financijsku potporu za razvojne projekte malog gospodarstva, osobito za početnike, u cilju privlačenja mladih stručnjaka, pri čemu je važno osigurati podršku državnih i lokalnih izvora te po mogućnosti uključiti se u međunarodne projekte; - poticati međusobno povezane projekte ekološke proizvodnje hrane, eko turizma, usluga za nove aktivnosti (turizam, rekreacija), obrta i usluga te malih inovativnih poduzeća; - poticati povezivanje, obrazovanje i udruživanje poduzetnika projekata duž pogranične zone i na nivou međudržavne suradnje. Kako bi se ostvarile pobrojane pretpostavke nužno je osigurati koordinaciju na svim razinama i među svim subjektima, od državnih institucija i lokalne samouprave do udruženja poduzetnika i građana. Područje od posebne državne skrbi Zakonom je proglašeno da su područja od posebne državne skrbi ona koja su bila okupirana u ratu. Posljedice ratnih događanja prisutne su i na daleko širem području. Osim brojnih ljudskih žrtava i velikih materijalnih šteta, očitovale su se u smanjenju te preusmjeravanju ekonomskih tokova na sigurnija područja. Obnova koja je uslijedila po oslobađanju tih područja, a čiji je nositelj Država, u prvoj je fazi usmjerena na obnovu stambenih građevina i komunalne infrastrukture. Povratkom u svoje domove stanovništvo tih područja prisiljeno je snalaziti se u traženju radnih mjesta i osiguravanju vlastite egzistencije. Pri tome broj radnih mjesta ograničen je na one u postojećim pogonima (koji su i prije rata većim dijelom umjetno održavani) i državnim službama. Zakonom propisane olakšice ne privlače veći broj investitora zbog velikih troškova poslovanja uzrokovanih položajem tog područja (udaljenost tržišta, nedovoljna infrastrukturna opremljenost i povezanost, nepovoljna obrazovna struktura i dr). Rat ostavlja dugoročni trag u demografskoj slici. Ratno razdoblje utjecalo je na smanjenje nataliteta i povećanje mortaliteta, dok su neposredne poratne godine donijele blago povećanje nataliteta i daljnji rast mortaliteta, a istovremeno se povećala negativna migracijska bilanca koja je dodatno potencirala napuštanjem županijskog prostora od strane većeg dijela srpskog stanovništva. Istovremeno, na tom je području zbrinut velik broj izbjeglica i prognanika. S obzirom da je to područje posebne socijalne skrbi gospodarski, demografski, socijalno, infrastrukturno i građevinski gotovo u cijelosti razoreno i da je objektivno nemoguće sve vratiti u prijeratno


svibanj 2005.


stanje, nužno je preispitati razvojne mogućnosti. Problem je što je i u preostalom prostoru Županije situacija u ukupnom gospodarstvu dosta teška, a demografski su trendovi i bez rata bili negativni. Stoga je u početnoj fazi potrebno osigurati pretpostavke kojima bi se poboljšala demografska slika. Optimalni razmještaj stanovništva teško će se moći postići; a prostore je teško demografski revitalizirati budući da se radi uglavnom o ruralno brdsko-planinskom području, u velikoj mjeri raseljenom, sa svim negativnim obilježjima kraja. Bitno je različitim stimulativnim modelima osigurati demografski potencijal koji taj prostor neće ostaviti bez funkcionalnog značenja. Uvjeti koji bi trebali maksimalno ubrzati obnovu i potaknuti razvitak: - obnova i izgradnja infrastrukturnih sustava kroz odabir prioriteta koji će poslužiti kao osnova za usmjeravanje ostalih vrsta izgradnje; - što prije izgraditi ključne prometne pravce koji će ovo višestruko problemsko područje (posebna državna skrb, brdsko-planinsko, ruralno) otvoriti prema regionalnim centrima i potaknuti proces urbanizacije - omogućiti optimalni razmještaj stanovništva kako bi se osigurali kontingenti stanovništva potrebni za obnovu i razvitak - odrediti prioritete za sadržaje od vitalnog značaja, sukladno gospodarskim parametrima, potencijalnim središtima razvoja i globalnoj koncepciji područnog razvitka te regionalnim i državnim strateškim interesima - stvoriti uvjete za razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i malog poduzetništva - osnažiti razvitak stočarstva na većim površinama, posebno ako su u državnom vlasništvu, stvoriti tradiciju, stimulirati izvoz i prodaju proizvoda - usmjeriti stručne kadrove na područja posebne državne skrbi kao pretpostavku inovacijskog procesa, novog načina rada i kvalitete života - što prije riješiti status izbjeglica s drugih područja bivše zajednice. Ruralno područje Ruralno područje obuhvaća cjelokupni prostor izvan naselja gradskog karaktera (Vojnića), sva naselja su čisto ruralna bez prijelaznih obilježja urbanizacije izuzev naselja Vojišnice. Statistički podaci iz 1991.g: od ukupno 8236 stanovnika na području cijele Općine u samom Vojniću živjelo je 1204 stanovnika, dok je u ostalim naseljima živjelo 7032. 88% stanovnika Općine živjelo je u ruralnim područjima. Gotovo sva ruralna naselja obilježava prirodni pad stanovništva: iseljavanje i izumiranje. Izumiranje sela istovremeno znači izumiranje tradicionalnih ruralnih djelatnosti, primarno kao posljedica starenja stanovništva i nedostatka aktivnog stanovništva za razvitak pojedinih djelatnosti. U osnovi je proces deagrarizacije intenzivniji od deruralizacije. Ta su obilježja naročito potencirana u područjima preklapanja s drugim problemskim cjelinama (pogranično i brdsko-planinsko područje). Demografska analiza pokazuje da je za demografsku obnovu i kasniji razvitak ključna pretpostavka revitalizacija ruralnih područja. Ona je pretpostavka prostornog razvitka, a zbog negativnih demografskih trendova, gotovo da ju je nemoguće provesti uključujući samo autohtono stanovništvo. Potrebno je pokrenuti redistribuciju stanovništva prema ruralnom području, po konceptu u kojem lokalna samouprava ima presudnu ulogu osiguravanjem osnovnih uvjeta kvalitetnog životnog standarda, no uz materijalnu i zakonodavnu potporu Države. Cjelokupno ruralno područje nije moguće revitalizirati, već je potrebno prepoznati mala lokalna središta kao ishodište revitalizacije koju treba provoditi kroz preispitivanje dostupnosti centralnim naseljima i zadovoljavanju potreba stanovništva (gospodarski povoljni uvjeti rada, povećanje životnog standarda i razina pruženih usluga). Jedno od osnovnih obilježja tradicionalnih seoskih zajednica bilo je raznovrsno lokalno gospodarstvo; proizvodnja i prerada hrane te mjesni obrti koji su za potrebe lokalnog stanovništva izrađivali robu i nudili svoje usluge. Promjene koje su nastupile razvojem industrije u gradskim središtima išle su na štetu lokalnih gospodarstava. Proizvodnja i usluge preselili su se u Vojnić pa su tako lokalna gospodarstva mnogih seoskih područja postala sužena i relativno slaba, odnosnom pretjerano ovisna o gospodarskim odlukama koje su se donosile u gradu.


svibanj 2005.


Oživljavanje i jačanje seoskog gospodarstva najvećim dijelom ovisi o lokalnom nasljeđu (tradicijske vještine i proizvodi, resursi), pri čemu treba biti naglasak na održivosti u lokalnim uvjetima, a ne stvaranju ovisnosti o gradskom sustavu. Stoga je pri razmatranju načina djelovanja u pojedinim ruralnim područjima presudna uloga jedinice lokalne samouprave, koja zbog poznavanja lokalnih prilika može ponuditi najpovoljniji okvir djelovanja. Ruralni je prostor vrlo velik pa je potrebno izdvojiti prioritete ovisno o specifičnim obilježjima pojedinih cjelina: - prisutnost posebno vrijednih prirodnih resursa i stvorenih tradicijskih vrijednosti prostora - značaj područja u obrambenoj strategiji Države; - prisutnost skupina ili pojedinaca zainteresiranih za revitalizaciju pojedinih područja. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Za Općinu Vojnić na snazi su Planovi više razine: - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (prosinac 1997), Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje; - Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99), Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje; - Prostorni plan Karlovačke Županije (travanj 2001), Županijski zavod za prostorno uređenje Karlovačke Županije; Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske načelno usmjerava rješavanje problema prostornog i infrastrukturnog uređenja, obrađuje pojedine segmente problematike prostora koncepcijski i programski na razini interesa Republike ne ulazeći u rješavanje manjih prostornih jedinica. Obveze iz Prostornog plana Karlovačke Županije: - obveza izrade programa prostornog razvoja - područja od posebne državne skrbi. Prioriteti: - obnova i izgradnja infrastrukturnih sustava kroz odabir prioriteta koji će poslužiti kao osnova za usmjeravanje ostalih vrsta izgradnje - što prije izgraditi ključne pravce koji će ovo višestruko problemsko područje (posebna državna skrb, brdsko-planinsko, ruralno) otvoriti prema regionalnim centrima i potaći proces urbanizacije - omogućiti optimalni razmještaj stanovništva kako bi se osigurali kontingenti stanovništva potrebni za obnovu i razvitak - odrediti prioritete za sadržaje od vitalnog značaja, sukladno gospodarskim parametrima, potencijalnim središtima razvoja i globalnoj koncepciji područnog razvitka te regionalnim i državnim strateškim interesima - stvoriti uvjete za razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, obrta i malog poduzetništva - osnažiti razvitak stočarstva na većim površinama, posebno ukoliko su u državnom vlasništvu, stvarati tradiciju, stimulirati izvoz i prodaju proizvoda - usmjeriti različitim poticajima stručne kadrove na području posebne državne skrbi kao pretpostavku inovacijskog procesa, novog načina rada i kvalitete života - što prije riješiti status izbjeglica s drugih područja bivše zajednice.


svibanj 2005.


Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske dokument je prostornog uređenja cijele Države kojim su usklađeni svi ciljevi prostornog uređenja. Daje opće smjernice za razvoj od državnog značaja i na nivou općina regulira interakciju između općina i Države. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske izrađen je s ciljem prostornog uređenja i gospodarskog razvoja koji vodi kvalitetnom življenju, uravnoteženom razvoju i unapređenju učinkovitosti gospodarstva prilagođavanjem tržišnim uvjetima. Ne ulazi u uređenje općina, već daje parametre važne za cijelu Državu. Ostala dokumentacija za prostorne planove Studije i ostala istraživanja: Studija razvoja turizma Karlovačke županije, Institut za turizam, Zagreb 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, odnosno osnivanjem županija, gradova i općina, stvorene su temeljne pretpostavke za usklađivanje lokalnih i regionalnih interesa s općim nacionalnim interesima te koordinacija razvoja jedinica lokalne samouprave i uprave unutar pojedine Županije. Za realno sagledavanje i ispravnu ocjenu mogućnosti dugoročnog razvoja Općine od posebnog su značaja: - dostignuta razina dosadašnjeg razvoja, - velike promjene u političkom i gospodarskom životu Države - polazna stajališta u pristupu dugoročnog razvoja - prioritetni ciljevi razvoja i temeljni preduvjeti za njihovo ostvarivanje. Položajne karakteristike i geografska pogodnost Općine bile su u proteklom, a biti će i u budućem razdoblju vrlo značajna poluga društveno-gospodarskog razvoja. Taj položaj označava lokacijske i prometne prednosti, jer je ovo područje povoljno locirano s obzirom na regionalne, međuregionalne i državne veze. Opći povoljni zaključci važnosti geografskog položaja i prostornog rasporeda odnose se na u manjoj mjeri značajne prirodne resurse, a u većoj mjeri odnose se na poljoprivredu i poduzetništvo. Stanovništvo i naselja Općina Vojnić zauzima u Karlovačkoj županiji površinu od 241 km² što predstavlja 6,61% ukupne površine Županije. Smještena je na rubu državne granice s Bosnom i Hercegovinom i županijske sisačko-moslavačke granice. Obilježje Općine prirodni je pad stanovništva dijelom kao posljedica rata, a dijelom zbog nerazvijenosti Općine. Poslijeratne su godine obilježene doseljavanjem imigracijskog stanovništva i laganim porastom, ali sveukupnim padom broja stanovnika. Prema popisu stanovništva Općina Vojnić sa svojih 46 naselja imala je 2001. godine 6035 stanovnika, što je pad od 27% u odnosu prema popisu iz 1991. godine kada je imala 8236 stanovnika što je iznosilo 4,5% cijele županije. Središte Vojnića udaljeno je cca 25 km od Karlovca. Ovakav položaj i blizina spomenutih gradova, Općinu Vojnić stavlja u posebno dobre uvjete za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Vojnić ima status općinskog središta, administrativno je, političko, kulturno, društveno i privredno središte. Danas u njemu živi 1246 stanovnika, odnosno 20.6% stanovnika Općine, odmah iza je Vojišnica, Kupljensko i Svinica Krstinjska. Ostala naselja nemaju posebnih specifičnosti te su funkcionalno vezani uz Vojnić. Na osnovi iznijetih podataka (popis 2001. god) proizlazi da u Općini živi 25.04 st/km², što predstavlja slabije naseljena mjesta u odnosu na županijski prosjek koji iznosi 38,45 st/km²,


svibanj 2005.


dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 78,39 st./km2. To predstavlja nepovoljniju demografsku sliku u odnosu na popis 1991.g. kada je u Općini živjelo 34.46 st/km², a županijski prosjek je bio 50.65 st/km². Osnovnu strukturu prirodnih bogatstva Općine i šire okolice čine pejzažni izgled prostora koji je bitan element njegove suvremene valorizacije (posebno u vrijeme jačanja turizma, životnog standarda i suvremenog načina života), zatim poljoprivredno zemljište i šumski fond. Gospodarski i ukupni razvoj samo se djelomično može osloniti na prirodne resurse koji su razmjerno vrlo skromni i predstavljaju: - pejzažne osobine mikroregije, poljoprivredno-šumski fond, koji se koristi gotovo u potpunosti, ali s obilježjem velike rascjepkanosti i brojnošću malih parcela - povoljne klimatske i druge uvjete za razvoj svih oblika kontinentalnog turizma. Infrastruktura se ubraja u izvedene prirodne resurse temeljene na prirodnom rasporedu prostora i predstavlja polaznu osnovu u definiranju razvojnih mogućnosti i ograničenja budućeg razvoja, a isto tako i kvalitete življenja i ukupnog standarda ljudi pa tako i Općine Vojnić. Cestovna infrastruktura Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (''Narodne novine'', br. 79/99, 111/00 i 98/01) na prostoru Općine Vojnić javne ceste su razvrstane u: Državne ceste: D-6 Jurovski Brod (gr. Republika Slovenija) – Ribnjak – Karlovac – Krnjak – Glina – Dvor – gr. Federacija BiH D-216 Brezova Glava (D1) – Vojnić - GP Maljevac (gp. R. BiH) Županijske ceste: Ž-3225 Vojnić - Topusko Ž-3224 južni dio Općine i dio županijske ceste 3270 Lokalne ceste: L-34093 L-34124 L-34091 L-34095 L-34127 L-34144 L-34145 Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br.50/99) određeni su glavni cestovni smjerovi u Republici Hrvatskoj i na temelju toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br.139/99) koja je odredila i prioritete po značenju u cestovnoj mreži pojedinog cestovnog smjera. Na području Općine Vojnić prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske u 3. skupinu prioriteta uvršten je Moslavačkopokupski cestovni smjer na potezu Karlovac – Petrinja – Sisak - Popovača – Kutina – Virovitica -Terezino Polje. Za ovaj cestovni smjer treba osigurati uvjete za dogradnju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju postojeće ceste. U skladu s navedenim, u Prostornom planu uređenja Općine Vojnić treba rezervirati koridor za eventualno potrebne građevne zahvate. Hrvatske ceste d.o.o. ne raspolažu studijskom niti projektnom dokumentacijom za zahvate na ovom cestovnom smjeru. Opća ocjena je da cestovna povezanost Općine s ostalim krajevima Hrvatske zadovoljava


svibanj 2005.


za daljnji razvoj gospodarstva, s time da je neophodno riješiti promet samog centra naselja Vojnić na način da se predvide novi koridori za državnu i županijsku cestu koji zaobilaze strogi centar naselja. Željeznica Na području Općine Vojnić postoji koridor željezničke pruge Karlovac - Vojnić - Sisak koja je trenutno van upotrebe. Pruga je predviđena u Prostornom planu Karlovačke Županije, premda je stav HŽ - Hrvatskih željeznica, neobnavljanje pruge - predviđaju trajnu obustavu prometa, ukoliko drukčije ne odluči regionalna i lokalna samouprava. Pošta i telekumunikacije U Vojniću u Ulici A. Hebranga 6, u drvenom objektu površine 73,70 m2, postoji poštanski ured «Hrvatskih pošta». Zbog trošnosti objekta planirana je izgradnja nove zgrade. Sustav telekomunikacije realizira se u svemu prema posebnom programu Hrvatskih telekomunikacija. Na području Općine Vojnić nalazi se antenski stup mobilne mreže. Budući da koncesionar na području mobilne telefonije (VIPnet d.o.o) ima namjeru proširenja mreže, potrebno je spomenuti da će morati postojati i mogućnost izgradnje baznih stanica s obzirom da njihova gradnja ulazi u red građevina od državne važnosti. Prema Članku 11, Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice. Naravno, ukoliko se pokaže potreba izgradnje bazne stanice na dotičnom području, mora se poštivati zakon o građenju, kao i zakonom propisani uvjeti gradnje za takve vrste građevina. Hrvatska radiotelevizija HRT tj. Odašiljači i veze imaju na području Općine Vojnić jednu lokaciju TV pretvarača na Petrovoj gori, na lokalitetu Mali Petrovac odnosno na samoj zgradi spomenika. Oprema služi za emitiranje 3 TV programa HRT-a. Lokacija pretvarača je na 507 m nadmorske visine. Visina odašiljačkog antenskog sustava je 40 m iznad tla. Planirana snaga uređaja je 3 x 20 W. Ne postoji definirana neka druga planska lokacija na području Općine Vojnić. Energetska infrastruktura elektroopskrba Preko područja Općine Vojnić prelazi 110 kV dalekovod TS 35/10 kV Vojnić - TS 35/10 kV Slunj, koji je momentalno na naponu 35 kV. Veza prema TS 110/35/10 kV Švarča ostvarena je preko 35 kV podzemnog kabela Švarča - Vojnić koji je u funkciji. Od TS 35/10 kV Vojnić do TS 110/35/10 kV Švarča postoji i stara 35 kV veza koja je izvedena nadzemim dalekovodom i nije u funkciji. Prema TS 35/10 kV Gvozd postoji dalekovod koji ide od Vojnića prema istoku Općine. Ovaj dalekovod nije u funkciji. plinoopskrba Na području Općine Vojnić nema plinoopskrbe. Vodnogospodarski sustav vodovod Vodovod Vojnić Nadležnost nad distribucijom vode iz ovog vodovoda ima vlastiti komunalni pogon Općine Vojnić. Bilo je puno lutanja u koncepciji snabdijevanja vodom potrošača u Općini Vojnić. Građeni su lokalni vodovodi, zahvatom raspoloživih količina vode na lokalnim izvorima i rješavanjem problema vodoopskrbe, isto tako na lokalnoj razini. U Općini Vojnić izvedeno je mnogo lokalnih vodovodnih sustava koji snabdijevaju vodom jedno ili nekoliko domaćinstava. Izgrađen je i vodovodni sustav za potrebe općinskog središta s lokalnog izvora, ali se uskoro pokazalo da kapacitet nije dovoljan. Tek 1976.godine gradi se vodovodni sustav ''Kupljensko - Vojnić'' kojim se nastoji pomoći opskrba vodom općinskog središta. Nešto kasnije gradi se vodovodni sustav Krstinja.


svibanj 2005.


Teško stanje vodoopskrbe zahtjeva da se pronađu novi izvori pitke vode. Potrebne količine pitke vode pronalaze se na izvoru ''Vrelo Utinja'' uz željezničku prugu Karlovac - Sisak. Izveden je probni eksploatacioni bunar iz kojeg se voda crpi sa 60 l/s. Idejnim rješenjem predviđa se izgradnja dvaju neovisnih vodovodnih sustava s eksploatacionim bunarima i brzinom od 60 l/s, dovodnim vodom do sabirnog bazena, sabirni bazen, dovodnim vodom do crpne stanice i građevinskim dijelom crpne stanice kao zajedničkim elementima. Južnim vodovodnim sustavom predviđeno je snabdijevanje vodom potrošača koji su locirani južno od željezničke pruge Karlovac – Sisak. Potrebe na vodi iznose 40 l/s, a distribucija do potrošača vrši se putem vodospreme ''Brdarevo Brdo'', koja je izgrađena na koti od 235 m.n.v. sa zapreminom od 600 m3. Kota vodospreme ''Brdarevo Brdo''je previsoka za ispravnu vodoopskrbu općinskog središta i preniska za ispravno snabdijevanje vodom potrošača na ostalom području Općine. Koncepcijom tehničkog rješenja predviđeno je da se u sklopu vodospreme ''Brdarevo Brdo'' izgradi istoimena crpna stanica kojom bi se potrebne količine vode tlačile u vodospremni prostor za više zone snabdjevanja. Gravitacijom je moguće snabdijevati Vojnić iz vodospreme ''Brdarevo Brdo'', previsoki se pritisak mora smanjiti na prihvatljivu mjeru izgradnjom vodospremnika na Kekića brdu u neposrednoj blizini Vojnića. Predviđeno je da se crpnim postrojenjem '''Brdarevo Brdo'' voda tlači u dvije vodospreme za snabdijevanje vodom potrošača lociranih na većim visinama. Na zapadnoj strani to je vodosprema ''Okić'' koja postaje referentna točka za visoko locirane potrošače na potezu prema naselju Brezova Glava, gdje se nalazi krajna točka ovog vodovodnog podsustava. Na istočnoj strani predviđena je izgradnja vodospreme ''Ključar'' koja postoje referentna točka za snabdijevanje vodom potrošača na potezu prema naselju Biljeg i visoko lociranih potrošača u okolini Vojnića. Opskrbno područje vodospreme ''Brdarevo Brdo'' sačinjavaju potrošači uz prometnicu Vojnić - Vojišnica - Biljeg, a ona služi kao protočna za daljne područje snabdijevanja. Predviđeno je da se Vodospremom ''Vojnić'' (na Kekića brdu) podmiruju satne varijacije unutar maksimalne dnevne potrošnje za Vojnić i nisko locirane potrošače uz prometnicu Vojnić - Tušilović sve do kraja općinske granice (naselje Okić). Ova vodosprema služi i kao protočna za crpnu stanicu ''Ivoševići''. Predviđeno je da se crpna stanica ''Ivoševići'' izgradi na koti od oko 175 m.n.v. i da se iz iste voda tlači u vodospremu ''Loskunja'' na koti od oko 280 m.n.v. Izgradnjom ovog dijela vodovodnog podsustava vodovoda ''Vojnić'' stvaraju se preduvjeti za daljnje širenje vodovodne mreže na područje bivše Općine Karlovac (sada Općine Krnjak), konkretno na naselja: Partizansko Žarište, Grabovac Vojnički i Poljana Vojnička. Pod sjevernim vodovodnim sustavom smatra se tlačenje 20 l/s vode iz zajedničke crpne stanice u vodospremu ''Sedlo'' na lokaciji naselja Kekić Brdo. Konzumno područje sjevernog sustava prošireno je na bivšu Općinu Karlovac (Donji Sjeničnjak, Gornji Sjeničnjak, Lasinjski Sjeničnjak i Banski Moravci) i na bivšu Općinu Vrginmost (Brnjavac i Pješčanica). Za podmirenje potreba na vodi potrošača na području bivše Općine Vrginmost predviđena je izgradnja vodospreme ''Gvojići'' zapremine oko 250 m3 na koti od oko 295 m.n.v. na lokaciji istoimenog zaselka. Predviđeno je da se potrebe na vodi potrošača u naseljima Sjenjičnjak Lasinjski i Banski Moravci podmiruje iz vodospreme ''Vujčići'' zapremine 250 m3 na koti od oko 290 m.n.v. Centralna vodosprema sjevernog vodovodnog sustava (vodosprema ''Sedlo'') ima zapreminu oko 600 m3 i nalazi se na koti oko 312 m.n.v. Izveden je tzv. vanjski vodovod ''Vojnić” i sljedeći objekti: - bušeni bunar na lokaciji izvora “Vrelo Utinja” - sabirni bazen zapremine oko 50 m3 - crpna stanica ''Vrelo Utinja'' na koti 154,00 s ugrađenim crpnim agregatima za južni i sjeverni sustav. Instalirane su četiri pumpe od čega za svaki smjer jedna rezerva (2 x 39,0 l/s, H=89m) kojima se voda pumpa u vodospremu Brdarevo Brdo (2 x 19,7l/s, H=186m za vodospremu Kljaić Brdo) - tlačni PVC cjevovod od crpne stanice do vodospreme ''Brdarevo Brdo''


svibanj 2005.


- vodosprema ''Brdarevo Brdo'' zapremine 600 m3 - dovodni cjevovod od vodospreme “Brdarevo Brdo” do Vojnića. Umjesto vodospreme ''Vojnić'' (na Kekića Brdu) ugrađena je redukcija pritiska na dovodnom cjevovodu - razvodni cjevovod od Vojnića uz prometnicu Vojnić - Tušilović. Ovaj cjevovod je građen bez tehničke dokumentacije za dobivanje građevne dozvole. - čelični tlačni cjevovod od crpne stanice do vodospreme ''Sedlo'' - vodosprema ''Sedlo'' zapremine 600 m3 - dovodni cjevovod od vodospreme ''Sedlo'' do potrošača u Slavskom Polju (bivša Općina Vrginmost) - cjevovod od gradske vodovodne mreže do naselja Kolarić i spajanje na vodovodni sustav ''Kupljensko''. Predviđenom koncepcijom tehničkog rješenja vodoopskrbe Vojnića obuhvaćeno je kompletno područje Općine. Potrebno je nastaviti izgradnju prema zacrtanoj koncepciji tehničjkog rješenja. Donešena je i odluka o zaštiti izvorišta Vrelo Utinje. Vodovod Krstinja Vodovod Krstinja izgrađen je 1980. g. za potrebe Krstinje i okolnih naselja. Planirana izgradnja je trebala obuhvatiti sljedeće objekte: - Kaptiranje izvora Kamenica u naselju Krstinja u količini 4 l/s, - tlačenje vode u opskrbnu vodospremu Krstinja (V=100 m3). - Distribucija vode od vodospreme do potrošača obavlja se u tri zasebna kraka: sjeverni krak za snabdijevanje potrošača u naseljima Krstinja i Džaperovac; istočni krak za naselja Gornja Brusovača, Donja Brusovača i Jagrovac, zapadni krak za Kusaju i Prisjeku. Da se potrošači na sjevernom i istočnom kraku ne bi doveli pod preveliki pritisak, planirana je izvedba dvije prekidne komore na visini 230 m.n.v. Na zapadnom kraku distribucija vode do potrošača planirana je bez prekidanja tlaka, a za naselje Prisjeka potrebno je povisiti tlak u vodoopskrbnoj mreži ugradbom hidrostanice. Od svih predviđenih radova izvedeno je sljedeće: Kaptaža i crpna stanica, tlačni cjevovod (PEHD DN-90, NP 1,0 i 0,6 MPa) u dužini od cca 820 m, vodosprema V=100 m3, gravitacioni cjevovod (Pehd DN-90, NP10) u dužini od cca.1.100 m. Tim cjevovodom je osigurana djelomična direktna opskrba naselja Krstinja. Od preostalih dijelova Krstinje, jedan dio je osiguravao vodoopskrbu spajanjem na gravitacioni cjevovod posredstvom cijevi premalih profila koji su bili dostatni za opskrbu sanitarnom vodom, ali ne i protupožarnom zaštitom, a ostatak stanovništva se vodom snabdjevao vlastitim zahvatima na malim lokalnim izvorima čija je lokacija omogućavala vodoopskrbu gravitacijom. Brzo nakon početka rata prestalo je korištenje ovog vodovoda, vjerojatno zbog kvarova nastalih uslijed čestih nestajanja električne energije, vodovod je devastiran, a nakon rata je pretežito srpsko stanovništvo raseljeno. Pod pokroviteljstvom USAIDA-a planira se povratak lokalnog stanovništva na područje Krstinje, u svrhu čega je izvršena sanacija predmetnog sustava tijekom 10. mjeseca 2000. godine. Radovima su obuhvaćeni: sanacija crpne stanice (građevinska, stolarska i elektrosanacija), vodospreme, tlačnog i gravitacionog cjevovoda te produženje gravitacionog cjevovodaza daljnih cca. 1.400,0m. Navedenim radovima je osigurana potpuna vodoopskrba naselja Krstinja posredstvom cca. 40 priključaka odnosno cca. 120 stanovnika. Puštanjem u pogon ovog vodovoda nadležnost nad distribucijom vode je preuzeo komunalni pogon pri Općini Vojnić. Vodovod Kupljensko Tek 1976. godine gradi se vodovodni sustav ''Kupljensko - Vojnić'' kojim se nastoji pomoći snabdijevanju vodom općinskom središtu. Zahvaća se oko 4 l/s na izvoru u Kupljenskom, voda se tlači u vodospremu ''Niđinovac'' zapremine 200 m3 i gravitacijom doprema, preko


svibanj 2005.


naselja Kolarić, do općinskog središta. Bilo je jasno da raspoloživi kapacitet vode ne može podmiriti potrebe stanovništva nego da je ovaj vodovodni sustav provizoran tj. prijelazno rješenje, dok se ne pronađe bolji izvor za podmirenje rastućih potreba na vodi. Obzirom da su objekti devastirani tijekom i nakon rata, od sustava je nakon rata koriošten samo dio gravitacionog cjevovoda koji je položen dolinom uz cestu Vojnić - Velika Kladuša, a koji je snabdijevan vodom iz Vodovoda Vojnić. Predmetnim prespajanjima koja su bila privremenog karaktera nije bila moguća vodoopskrba visoko lociranih potrošača na okolnim brdima. Ubrzanim povratkom domicilnog lokalnog stanovništva pod pokroviteljstvom USAID-a pristupilo se sanaciji vodoopskrbnog sustava Kupljensko. Radovi su dovršeni krajem 10. mj. 2000. i istim su obuhvaćeni sljedeći radovi: Sanacija crpne stanice (građevinski, strojarski i elektro radovi) i sanacija vodospreme i tlačnih i gravitacionih cjevovoda. Puštanjem u pogon osigurana je vodoopskrba cca. 600 stanovnika posredstvom cca. 200 priključaka. Problemi u budućem funkcioniranju cjevovoda su vezani uz azbest-cementne cijevi koje su duže vrijeme bile van funkcije, pa su puštanjem pod pritisak česti kvarovi na istim. U slučaju većih kvarova na sustavu, moguće je manipulacijom zasunima dio sustava ponovo spojiti na Vodovodni sustav Vojnić čime bi bila osigurana vodoopskrba cca. 2/3 konzumnog područja. Odvodnja Na području Općine Vojnić na javnu kanalizaciju sada je priključeno samo 30% stanovnika. Do sada je izvedeno svega 1.124 m kolektora. Površina predviđena za odvodnju je oko 100 ha. Prijemnik otpadnih voda je Radonja. Predviđeni sustav odvodnje je mješoviti s oko 4 km glavnih kolektora, nekoliko kišnih preljeva i jednim sifonom ispod prijamnika otpadnih voda - potoka Radonje. Na spomenutom kartografskom prikazu prikazana je i lokacija predviđenog komunalnog uređeja za pročiščavanje otpadnih voda kao i njegova alternativna lokacija. Građena je uglavnom bez neophodnih idejnih rješenja, potrebne tehničke dokumentacije s hidrauličkim pokazateljima te bez geodetske izmjere i katastarske evidencije. Česta je pojava da se otpadne vode u domaćinstvima ispuštaju u kanale za odvod oborinske vode, otvorene kanale i vodotoke, što je potencijalno izvorište oboljenja i zaraze. U ostalim naseljima Općine Vojnić nije riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda, tako da se one odvode u otvorenim uličnim jarcima. Vodoprivreda Na području Općine Vojnić planira se akumulacija ''Okić'' na Radonji (protiv plavljenja). Od značajnijih vodotoka tu se nalaze Radonja i Vojišnica. Na području Općine Vojnić nalazi se vodocrpilište “Vrelo Utinje”. Predviđena je zona zaštite vodocrpilišta. Do sada nije predviđena zona vodocrpilišta odnosno kaptiranje izvora Kamenica u naselju Krstinja, kao i zaštita izvora Kupljensko. Od postojećeg državnog vodotoka postoji rijeka Glina.


svibanj 2005.


2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Na području Općine Vojnić nisu planirana naselja posebnih funkcija. Od infrastrukturnih sustava državnog značaja sjevernim dijelom Općine prolazi Jadranski naftovod (JANAF) za međunarodni transport nafte od Omišlja na Krku prema Mađarskoj te središnjim dijelom Općine državna cesta D-6 i D-216. O razvoju naselja Županijskog značaja u Općini Vojnić treba spomenuti sam Vojnić kao područno i veće lokalno (manje razvojno) središte. Od infrastrukturnih objekata županijskog odnosno državnog značaja treba spomenuti: Područja i građevine od važnosti za Državu na području Općine Vojnić: Prometne građevine - cestovne građevine:

- postojeće državne ceste – održavanje, uređenje i rekonstrukcija s obilaznicama naselja; - nove ceste: državna cesta, obilaznica Vojnić, sjeverni i istočni koridor

- željezničke građevine s pripadajućim postrojenjima/građevinama: - željeznička pruga Karlovac - Vojnić - Sisak;

Energetske građevine Elektroenergetske građevine - dalekovodi: Plitvice – Slunj – Vojnić – Glina, Švarča – Vojnić, Gojak – Lučica –

Barilović – Švarča (Vojnić) (110 kV); Građevine za transport nafte i plina: - Jadranski naftovod, Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina Vodne građevine Zaštitne i regulacijske građevine Sustav za obranu od poplave Građevine za melioracijsku odvodnju Građevine za korištenje voda; Vodoopskrbni sustav Proizvodne građevine: - građevine za proizvodnju nemetalnih minerala, keramike, industrija drva; Ostale građevine: - Memorijalni cenrar Petrova Gora Određuju se građevine od važnosti za Županiju: Prometne građevine Cestovne građevine s pripadajućim objektima - ŽC Vojnić - Gvozd

ŽC Vojnić - Topusko Energetske i telekomunikacijske građevine Elektroenergetske građevine. - 35 kV elektroenergetska mreža s pripadajućim postrojenjima Bazne stanice mobilne telefonije - dvije bazne stanice (neposredno u blizini Vojnića - sjeverna i jugozapadna pozicija) - tranzitna telefonska centrala Vodne građevine Zaštitne i regulacijske građevine - Akumulacija Okić. Građevine za korištenje voda: - vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100l/s,vodocrpilište Vrelo Utinja,

Vodocrpilište Kupljensko, Vodocrpilište Krstinja


svibanj 2005.


Građevine za zaštitu voda: - sustavi za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje kapaciteta do

25.000 ES. 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Na području Općine najznačajniji prirodni izvor koji predstavlja gospodarsku osnovu razvoja, uz povoljan prometni položaj, jesu prirodne datosti prostora - poljoprivredna zemljišta, područja za razvoj voćarstva, stočarstva, nalazišta mineralnih sirovina, eksploatiranje građevnog kamena i keramičke gline te šumske površine. Jedan od temeljnih ciljeva prostornog razvoja određenih Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske je racionalno korištenje i zaštita prostora, a prije svega prirodnih izvora. Prostorni plan Karlovačke županije od strateških ciljeva izdvaja: - zaštitu rezervi pitke vode te zaštitu voda i vodotokova od zagađivanja - zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina očuvanjem postojećih šuma

pravilnim gospodarenjem te pošumljavanjem novih - zaštitu poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem pretvaranja u građevinsko

zemljište, razvijanjem ekološki čistog poljodjelstva i dr. - očuvanje i zaštitu krajobraza sprečavanjem izgradnje neprikladnih stambenih i

vikend objekata te gradnje na pejsažno eksponiranim mjestima, sprečavanjem usitnjavanja posjeda i geometrijske regulacije vodotoka i dr.

- vršenje eksploatacije mineralnih sirovina po načelu “održivog razvoja", precizno definirano gospodarskom politikom i uz obveznu sanaciju napuštenih lokacija.

U gospodarenju šumama podrazumijeva se upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava biološka raznolikost šuma, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini. Prilikom svakog zahvata u prostoru potrebno je uzeti u obzir racionalno korištenje prirodnih izvora, posebno se to odnosi na velike građevinske zahvate kao što su planiranje gradskih obilaznica (državne i županijske ceste), sportsko-rekreativni sadržaji u zapadnom dijelu naselja Vojnić. Navedeni sadržaji kao što su obilaznice će snažnije intervenirati u tkivo prostora te je nužno izraditi studiju sanacije okoliša. Vojnić je općina čije pučanstvo u gospodarskoj strukturi ima 22,9 % stanovnika zaposlenih u poljoprivredi od ukupno zaposlenog broja stanovnika, treba posebno obratiti pažnju obradivom tlu, ne dozvoliti da se na obradivom zemljištu, poljima, voćnjacima i pašnjacima vrši pošumljavanje, dapače, potrebno je područja koja su već obrasla akacijom i šikarom, a koja su nekad bila pod kulturom, ponovo obnoviti. Ako govorimo o prirodnim izvorima županijskog karaktera, onda je potrebno naglasiti središnji dio Općine Vojnić, Petrovu Goru, koji je pod šumama i izuzetno povoljan za daljnji razvoj šumarstva i turizma, kao i dijelom sjeverni i južni ravničarski kraj pogodan za razvoj poljoprivrede. Sve sadržaje potrebno je uskladiti sa županijskim planom. Potrebno je spriječiti sve eventualne bespravne gradnje kao i bilo kakve intervencije u prostoru bez ozbiljnih stručnih analiza. Sprečavanje bespravne gradnje je cilj koji se treba odrediti i na županijskoj i na nižim razinama. Treba se spomenuti dio Petrove Gore i područje uz rijeke Glinu. 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske kao posebno vrijedni elementi okoliša naglašeni su: nezagađena tla, prirodne šume, čista pitka voda i ambijentalne cjeline. Razvojni kontekst Hrvatske obilježen je težnjom k ubrzanom razvoju u kojemu se ne vodi dovoljno računa o dugoročnim posljedicama pojedinih aktivnosti na okoliš. Prostorno planiranje stoga danas postaje ključnim čimbenikom zaštite okoliša određujući optimalnu namjenu prostora odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Zbog toga je


svibanj 2005.


Prostornim planom uređenja Općine potrebno odrediti realne razvojne okvire temeljene na gospodarskim i razvojnim posebnostima tog kraja. Ekološka stabilnost čitavog područja Općine Vojnić nije bitnije narušena eksploatacijom građevinskog kamena i keramičke gline, premda je jedan od ciljeva ovog Prostornog plana upravo racionalno korištenje eksploatacionih polja uz pravilno pristupanje zaštititi i sanaciji okoliša. Po napuštanju eksploatacionih polja, obveza je koncesionara, demontirati opremu i dovesti okoliš u prvobitno stanje. Primjetno je međutim da se u najvećem broju slučajeva ne postupa na taj način već se na iskorištenim eksploatacionim poljima ostavlja zatečena dotrajala oprema, uređaji i drugi objekti. Zbog toga se ovim Planom određuje da se za eksploatacijska polja na području Općine izrade nove studije utjecaja na okoliš kojima će se utvrditi metode i načini sanacije okoliša nakon završetka eksploatacije. U izradi prostornog plana Općine potrebno je naglasiti potrebu za ravnotežom prirodnih resursa te za stvaranjem osnove za integralnu dugoročnu koncepciju održivog razvoja u skladu s globalnim potrebama za očuvanje prirodnog okoliša. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave očekuje se da će sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja te se može i s te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Jedinice lokalne samouprave i uprave uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su regionalnog i lokalnog značaja. Zaštita okoliša jedinica lokalne samouprave i uprave obuhvaća: - osiguranje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša; - pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza; - osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje imisija kada je to

njezina obveza; - osiguranje uvjeta za vođenje katastra onečišćenja okoliša, očevidnika o stanju

okoliša, o mjerama zaštite okoliša i načina obavještavanja javnosti; - provođenje drugih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/94) i

posebnim propisima. Radi očuvanja ekološke stabilnosti potrebno je primijeniti sljedeće zakone: - Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 82/94), - Zakon o zaštiti zraka (NN br. 48/95), - Zakon o zaštiti od buke (NN br. 17/90) - Zakon o šumama (NN br. 52/93), - Zakon o zaštiti od požara (NN br.58/93) - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 54/94, 21/95, 48/95). Dio prostora Općine vrednovan je kao kulturni krajolik. Kulturni krajolik na području Općine Vojnić obuhvaća tri kategorije. Veće površine pretežno prirodnog krajolika prostiru se na području Petrove Gore i Kestenove Gore te na području Velikog Brda, Međeđaka, Otmić Gore i Markovca. Mješovito prirodno-kultivirani krajolik obuhvaća površine u otvorenom krajoliku na blagim kosinama brežuljaka osobito na području sjeverozapadnom od potoka Radonje. U kategoriju kultiviranog krajolika spada krajolik ruralnih naselja i krajolik pripadajućih poljodjelskih površina koje se na njih nastavljaju (vrtovi, voćnjaci, oranice). Većinom su to područja veće gustoće naseljenosti južno od Petrove Gore uz rijeku Glinu i važnije prometne pravce, uz naselja Kestenovac, Klokoč, Dunjak, Gejkovac, Široka Rijeka, Jargovac, Donja Brusovača (spadaju u zonu zemlje prve kvalitete). U ovu kategoriju spada također područje zapadno od Petrove Gore koje se proteže uz potok Radonju s naseljima Radonja, Vojnić, Knežević Kosa, Loskunja i Živković Kosa. U postupku vrednovanja cjelokupnog obrađivanog prostora s aspekta integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, ističe se područje Petrove Gore (prirodne šume, povijesni


svibanj 2005.


toponimi i lokacije, etno i memorijalna baština). Potrebno je s naročitom pažnjom pristupiti planiranju građevinskih područja kako ne bi došlo do narušavanja kvalitetnih prostornih odnosa, uz očuvanje vrijednih vizura na pojedine povijesne građevne sklopove. 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj Prema popisu stanovništva Općina Vojnić sa svojih 46 naselja imala je 2001. godine 6.053 stanovnika, što je manje za 26% u odnosu na 1991. godine kada je imala 8.236 stanovnika što je iznosilo 4.5 % stanovnika cijele Županije. Ovim Prostornim planom građevinska područja se definiraju u odnosu na veći broj stanovnika (situacija prije domovinskog rata). Naselje Vojnić ima status općinskog središta, administrativno je, političko, kulturno, društveno i privredno središte. U općinskom središtu živi 1246 stanovnika, odnosno 20.6% stanovnika Općine. Ostala naselja nemaju posebnih specifičnosti te su funkcionalno vezani uz naselje Vojnić. Naselja Kupljensko i Vojišnica imaju status manjih lokalnih potencijalno razvojnih središta. Na osnovi iznijetih podataka (popis 2001.g) proizlazi da u Općini živi 25.04 st/km², što predstavlja slabije naseljenija mjesta u odnosu na županijski prosjek koji iznosi 38,45 st/km², dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 78,39 st./km2. To predstavlja nepovoljniju demografsku sliku u odnosu na popis 1991.god kada je u Općini živjelo 34.46 st/km², a županijski prosjek je bio 50.65 st/km². Promatra li se kretanje stanovnika od 1981.g. kada je u Općini bilo 8.908 stanovnika, uočljiv je pad do 1991.od 7.5%, a do 2001.god. uočljiv je pad za 32.2% (ratna zbivanja i raseljavanje domicilnog stanovništva). Najveći pad zabilježen je u okolnim naseljima, slabije dostupnim i sa slabije riješenom infrastrukturom. Ako se promatra samo općinsko središte Vojnić, onda se zapaža neznatni rast. Do povećanja stanovništva došlo je uslijed doseljavanja iz Bosne i Hercegovine. U svrhu poboljšanja starosne strukture stanovništva i samog rasta broja stanovnika, potrebno je poduzeti mjere ulaganja u gospodarske djelatnosti, koje treba predvidjeti i Programom održivog razvitka Općine Vojnić. Budući da Općina nije jače industrijsko središte, pretpostavlja se da će i u daljnjem srednjoročnom planu tako i ostati. Prema tome osnovni cilj razvitka gospodarstva Općine je stvaranje što većeg broja malih i srednjih gospodarskih subjekata sa zadaćom da se poduzetnicima s kvalitetnim proizvodnim programima omogući najprije opstanak, a onda i nesmetani razvoj. Sukladno tome, Općina treba poduzimati konkretne mjere poticanja razvoja malog i srednjeg gospodarstva, s ciljem veće podjele društvenog rada i povećanje učinka ukupnog gospodarstva. Ovdje se misli prije svega na promjenu strukture djelatnosti jer u malom gospodarstvu dominiraju neproizvodna, prvenstveno prijevozna i trgovačka poduzeća, a na drugoj strani posluje vrlo mali broj proizvodnih i inovativnih tvrtki. Radi toga, ovoj kategoriji gospodarskih subjekata potrebno je omogućiti kvalitetnije uvjete i razvojno okruženje za pokretanje poduzetništva, odnosno podršku za kvalitetne i inovativne programe koji će omogućiti nova zapošljavanja. Analizom dosadašnjeg razvitka gospodarstva i njegove mogućnosti s obzirom na postojeće potencijale, prioriteti za daljnji razvoj su sljedeće djelatnosti: - poljoprivreda i stočarstvo - voćarstvo - metaloprerađivačka djelatnost - popravak i održavanje poljoprivredne mehanizacije - obrt i ostale uslužne djelatnosti za kućanstvo i poduzeća


svibanj 2005.


- stari obrti: kovači, užari, lončari, bačvari - vinogradarstvo - djelatnosti koje potiču kulturni identitet. 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture Buduća prostorno-razvojna struktura Općine Vojnić temeljit će se na postojećim razvojnim resursima, odnosno mineralnim sirovinama (građevni kamen i keramička glina), kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu te šumskim površinama. Također, na prostorno-razvojnu strukturu će utjecati i okolna jača središta prema kojima će gravitirati dio stanovništva Općine. Dugoročni cilj prostorno-gospodarskog razvoja bit će optimalno korištenje prostora, odnosno prirodnih resursa u svrhu gospodarskog razvitka Općine, a da pri tom ne bude narušena prirodna ravnoteža i ugrožen okoliš. Koncept razvoja gospodarskih djelatnosti za područje Općine Vojnić treba se bazirati na poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva kako u izgradnji malih gospodarskih pogona tako i u unapređenju poljoprivredne proizvodnje (obiteljskih gospodarstava). Ova dva gospodarska segmenta, uz već postojeće gospodarske pogone vezane uz eksploataciju građevnog kamena i keramičke gline, trebala bi biti glavni nosioci razvoja u nadolazećem razdoblju. Glavni cilj u razvoju poljoprivrede bit će prijelaz sa sadašnje ekstenzivne na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. U svrhu ostvarenja ovog cilja u prvom redu je potrebno provesti okrupnjavanje usitnjenih posjeda, podizanje stupnja obrazovanosti i stručnosti poljoprivrednih proizvođača te podizanje tehnološke razine proizvodnje. Gospodarski razvitak se mora temeljiti na uvažavanju mnogih kriterija jer, osim pozitivnog financijskog poslovanja treba biti zadovoljena i potreba održivog razvoja, koja predstavlja očuvanje prirodne sredine, poštivanje tradicijskih vrijednosti te poboljšavanje kvalitete življenja. Prostorno-razvojna struktura planira se prema postojećim komparativnim prednostima Općine Vojnić, a to su: plodno tlo u južnoj i dijelom u sjevernoj zoni, blizina i dobra prometna povezanost s Karlovcem i federacijom BiH, odnosno s Velikom Kladušom, geografski smještaj i mogućnost razvoja izletničkog, seoskog i ekoturizma te razvoj male privrede. Treba spomenuti i tradicionalno bavljenje stočarstvom. Ove prednosti nalažu da se svo poljoprivredno zemljište namjeni prije svega poljoprivredi, voćarstvu, stočarstvu i šumarstvu. Osnovna koncepcija razvoja i strategija razvitka Općine počiva na razvoju tržišnog gospodarstva i intenzivnom uključivanju u međunarodnu podjelu rada. Kod definiranja koncepcije i strategije gospodarskog razvitka Općine u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije u širem prostoru Županije, odnosno sadašnje i buduće mjesto u društvenoj podjeli rada, polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak i dalje, uklapanje Županije u sve transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno-tehnički napredak, tj. dopunjavanje sadašnje strukture gospodarstva novim djelatnostima. Kod ciljeva dugoročnog razvoja gospodarstva, valja imati na umu i ograničenja daljnjeg razvoja, a posebno: - nedostatak vlastite akumulacije i sigurnosti u pokretljivosti akumulacije s drugih

područja i inozemstva u smislu racionalne regionalne alokacije - ograničene mogućnosti uvoza strane tehnologije i strane opreme i teškoće oko

izgradnje domaće znanstveno-istraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti, posebno kad je u pitanju supstitucija strane tehnologije i opreme

- veća orijentacija na izvoz u onim djelatnostima koje koriste domaće sirovine i u finalizaciji omogućuju veću zaposlenost, kao i korištenje sirovinske osnove zemalja u razvoju

- promjena u strukturi industrijske proizvodnje prema tržišno fleksibilnim proizvodnjama s padom jediničnih troškova i visokom konkurentnosti.


svibanj 2005.


Pri odabiru gospodarskog rasta i razvoja potrebno je uvažavati trendove razvoja koji dominiraju gospodarskim kretanjima: - sve veće značenje dobivaju uslužne djelatnosti kao što su telekomunikacije i

informacijska tehnologija - klasična se industrija kreće u pravcu ¨high techa¨ prerađivačke industrije - u poljoprivredi se sve više traže eko proizvodi - promet i turizam kreću se u pravcu visokokvalitetnih usluga i sofisticiranih sadržaja. Opća koncepcija regionalnog razvoja Općine može se definirati kao: - modernizacija i proširenje postojećih gospodarskih kapaciteta s naglaskom na

jačanje i proširenje postojećih djelatnosti (ne počinje se uvijek iz početka, niti uvijek treba sve mijenjati, a to nije niti moguće)

- potpuno korištenje prirodnih uvjeta za proizvodnju (poljoprivreda, turizam, građevinarstvo, industrija građevnog materijala i druge djelatnosti )

- priprema sirovinske, proizvodne i tržišne osnove za proizvodnju i nove programe - povećanje obujma proizvodnje podjelom rada, specijalizacijom i kooperacijom kod

postojećih djelatnosti i stvaranje uvjeta za novu proizvodnju i usluge - brži i dinamični rast i razvoj tercijarnog sektora u cjelini, posebno ugostiteljstva,

trgovine, svih oblika kontinentalnog turizma i turizma na seoskim gospodarstvima, razvoj obrtništva i malog poduzetništva te kućne radinosti.

Glavni cilj u razvoju poljoprivrede bit će prijelaz sa sadašnje ekstenzivne na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. U svrhu ostvarenja ovog cilja u prvom redu je potrebno provesti okrupnjavanje usitnjenih posjeda, podizanje stupnja obrazovanosti i stručnosti poljoprivrednih proizvođača te podizanje tehnološke razine proizvodnje. Gospodarski razvitak se mora temeljiti na uvažavanju mnogih kriterija jer, osim pozitivnog financijskog poslovanja, treba biti zadovoljena i potreba održivog razvoja koja predstavlja očuvanje prirodne sredine, poštivanje tradicijskih vrijednosti i poboljšavanje kvalitete življenja. 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Trand razvoja naselja u Hrvatskoj je njihovo povećavanje i sadržajno razvijanje. S druge strane, broj manjih naselja se smanjuje, odnosno dolazi do njihovog izumiranja. Na području Općine Vojnić ne očekuju se velike promjene u veličini naselja, tek možda neznatno povećanje u naseljima središnjeg razvojnog područja: Vojniću, Vojišnici i Kupljenskom. Budući da je razvoj naselja pod značajnim utjecajem njihovog gospodarskog opredjeljenja, u ovim naseljima očekuje se veća koncentracija pojedinih urbanih funkcija. Za ostala naselja se uglavnom predviđa zadržavanje ruralnih obilježja. U okviru razvoja mreže središnjih naselja glavnu ulogu imat će općinsko središte Vojnić, za koje je Prostornim planom Karlovačke županije predviđen razvoj u veće lokalno središte. U manje lokalno središte svrstana su naselja Kupljensko i Vojišnica. U pogledu razvoja naselja, kao nositelja funkcionalne organizacije prostora, važno je sustavno unapređenje uređenja i opremanja svih naselja Općine, a posebno ova tri naselja. Na ovom središnjem razvojnom području potrebno je ostvariti najvišu razinu razvoja društvene i komunalne infrastrukture i gospodarskih funkcija te će se Prostornim planom uređenja Općine osigurati površine za te namjene. Ovakav razvoj događaja će na području središnjih naselja stvoriti svojevrsne preduvjete za privlačenje novih stanovnika i osiguranje kvalitete života postojećem i novodoseljenom stanovništvu. U ostalim naseljima Općine ne postoji realna potreba objektima društvene infrastrukture. Značajnu ulogu u prostornom razvoju Općine imat će i razvoj prometne i komunalne


svibanj 2005.


infrastrukture. U pogledu kvalitetnije prometne povezanosti naselja Općine s ostalim dijelovima Županije i Hrvatske, svakako će imati i izgradnja gradskih obilaznica državnih i županijske ceste, koja sa sobom donosi i nove pogodnosti za razvoj gospodarskih djelatnosti. U svim naseljima predviđena je električna energija i predvidjet će se telekomunikacijski priključci. Međutim, kad je u pitanju opremljenost naselja komunalnom infrastrukturom, najveći nedostatak predstavlja opskrbljenost stanovništva javnim vodovodom, koja nije na potrebnoj razini, te odvodnja otpadnih voda. Unapređenje vodoopskrbe na području Općine bit će riješeno u okviru daljnjeg kompletiranja vodoopskrbnog sustava. Što se tiče odvodnje otpadnih voda, za naselje Vojnić predviđena je izgradnja mješovitog sustava odvodnje, a za ostala naselja predviđeni su objekti individualnih mjera zaštite (septičke jame, sabirne jame, mali uređaji). Rješavanju ovih pitanja treba dati primaran značaj, jer je opskrbljenost naselja komunalnom infrastrukturom jedan od preduvjeta za budući prostorni i gospodarski razvoj čitavog područja Općine. Najstariji tragovi naseljenosti ovog područja su iz kasnog brončanog doba. To potvrđuju, iako oskudni (zbog nedovoljne istraženosti), arheološki ostaci ostave iz 11. st. pr.Kr. s područja Lisina, koji pripadaju tzv. Lasinjskom kulturnom krugu. Ta kultura nastala je razvojem lokalnih kulturnih tradicija ranih razdoblja, a traje sve do kasnog brončanog doba. Nakon kasnog brončanog doba, na ovom području, od Kupe do Petrove gore, živjelo je panonsko-ilirsko pleme Breuci (Brajci). Rimskim osvajanjem započinje novo razdoblje u povijesti ovog prostora. Grade se prometnice, a jedna od njih dijelom je prolazila kroz ovo područje. To je cesta Via vita od Senja za Sisciu. Do sada su pronađeni oskudni rimski ostaci na području Klokoča, Krstinje i Petrove gore (rimski novac od 1. do 4. st). Nakon pada zapadnog Rimskog carstva godine 476. u ovim se krajevima smjenjuju kratkotrajne vladavine Gota i Langobarda, a velikom seobom naroda u 6. stoljeću ovdje dolaze Avari i Hrvati, od kojih se Hrvati u 6/7. st. trajno naseljavaju. Početkom 9. st. ovo područje potpada pod Franačku vlast. Tijekom te vlasti došlo je i do pokrštavanja naroda, najvažnijeg događaja hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. Na prijelazu u 10. st na današnje se prostore doseljavaju Mađari. Njihove pretenzije širenja teritorija preko Drave, odnosno prema krajnjem jugu, zaustavlja kralj Tomislav i ujedinjuje južnu i sjevernu Hrvatsku. Ugarske pretenzije se i dalje nastavljaju te njihov kralj Ladislav I godine 1091. osvaja Panoniju do Gvozda (Petrove gore). Ubrzo nakon toga, godine 1097, ugarski kralj Koloman pobjeđuje hrvatskog kralja Petra Svačića na Gvozdu koji tom prilikom pogiba pa Koloman postaje gospodarem Hrvatske od Gvozda do mora. Kao i drugdje u Hrvatskoj, i ovaj je prostor najvjerojatnije u prvim stoljećima po doseljenju organiziran u župe koje se od ulaska u državnu zajednicu s Ugarskom nazivaju županijama. Područje današnje Općine pripadalo je Župi Gorici koja se u dokumentima prvi put spominje potkraj 12. st. Unutar Župe stari su rodovi organizirani u slobodne plemićke općine na čijem su čelu suci, a istaknutiji pojedinci postajali su župani. Dogovaranje, sudovanje i sve javne poslove pripadnici plemićkih općina obavljali su na javnim "spravišćima", obično kod župne crkve, na koje je dolazilo cijelo pleme. Plemićke općine Klokoč, Ladihović, Zlat, Gorica, Husić, Stojmerić, Smrčković, Vojnović i njihova plemena u dokumentima se spominju od 13. pa sve do 16. st, a sigurno je da su postojale od ranije. Te općine, kao i neki istaknutiji plemići, grade utvrđene gradove od kojih su sačuvani ostaci Klokoča (plemena Klokočana), Krstinje (plemena Ladihovića), Otmića (plemena Stojmerića), Mrsinja (plemena Goričkoga), dok o ostalim gradovima plemenitih općina za sada nema podataka. Ovo područje je nekada bilo gusto naseljeno i dobro razvijeno, a tome svjedoči broj crkvenih župa i naselja u njemu. U crkvenoj organizaciji pripadalo je Zagrebačkoj biskupiji, goričkom arhiđakonatu, čiji je arhiđakon Ivan sastavio 1334. popis župa zagrebačke biskupije. Prema tom popisu na ovom su području župe: u Zlatu (crkva Svih Svetih), Krstinji (crkva Svih Svetih), Klokoču (crkva Blažene Djevice Marije), Husićima (crkva Sv. Jurja),


svibanj 2005.


kod Klokoča u Sv. Vidu na Međi (crkva Sv. Vida), Smrčkovićima kod Radonje (crkva Sv. Kvirina). U popisu župa iz 1501. postoji i župna crkva u Radonji (crkva Sv. Jurja). U navedenim popisima spominju se još neke crkve čije lokacije do sada nisu utvrđene pa je moguće da je neka od njih bila i na ovom području. Osnivanjem biskupija na ove prostore dolaze i redovnici Pavlini te grade samostan Sv. Petra na Zlatu (vrh Petrove gore) godine 1303. ili 1304. Već 1328. Pavlini kupuju još zemlje od plemena Zlatskog na području između Krstinje i Perne pod Gorom što je i kralj Sigismund potvrdio godine 1404. Daljnjim razvojem feudalnih odnosa, od početka kasnoga srednjega vijeka nadalje, Županija gorička kao upravna oblast plemićkih općina, postepeno će se pretvarati u feudalnu upravnu jedinicu. Naime, župani Gorice koncentrirat će sve više vlasti u svojim rukama na štetu slobodnih plemićkih općina. Tako nastaje veliki vlastelinski posjed Steničnjak, u vlasništvu župana iz obitelji Babonića, koji je zauzimao najveći dio ovoga teritorija. Već početkom 13. st, županu goričkom Stjepanu Baboniću i kralj će priznati posjede i povlastice. Kroz naredna stoljeća smjenjivat će se vlasnici tog posjeda, od 1325. Steničnjak je u vlasništvu kralja, od 1380. u vlasništvu Frankopana, zatim kasnije grofova Celjskih, Egervaria, Kanižaja i Nadaždija. Slobodne plemićke općine borit će se da zadrže svoja stara prava i sloboštine koje su im ranije omogućavale sudsku i gospodarsku samostalnost. One će se dugo uspijevati oduprijeti potpunom nametanju feudalne vlasti. Tako će Klokoč tek 1387. kraljevskom darovnicom doći pod vlast Frankopana, tadašnjih gospodara posjeda Steničnjak, a Krstinja će u njihovu vlast doći prodajom tek godine 1504. Razvoj ovoga područja zaustavljen je prodorima Turaka prema unutrašnjosti hrvatskog teritorija te padom Bosne godine 1463. Ti događaji bili su nagovještaj dugog i teškog razdoblja u povijesti ovoga kraja. Na područje Petrove gore Turci prvi puta prodiru godine 1445. te je tada stradao pavlinski samostan na Petrovcu. Turske provale su smanjene formiranjem jajačke i srebreničke banovine pa se Pavlini vraćaju na Petrovac. Turci su od prve provale (1445) do druge polovine 16. st. odveli brojno hrvatsko stanovništvo u roblje, a drugi se dio raselio prema zapadnoj Ugarskoj, Štajerskoj, sve do Beča i Bratislave. Na tom nekada dobro naseljenom području nastala je pustoš. Početak sustavne obrane ovog područja veže se uz dolazak Habsburgovaca na vlast (izborom Ferdinanda za kralja 1527), kada se postupno organizira Vojna krajina. Do sredine 16. stoljeća obranu ovog područja sačinjavali su krajiški vojnici sastavljeni od četa hrvatskih plemićkih staleža. Stari plemićki gradovi; Klokoč, Krstinja, Otmić i pavlinski samostan Sv. Petra dobivaju novu vojno-obrambenu funkciju. U početku su utvrđenim gradovima zapovijedali sami vlasnici, poslije su krajiški časnici preuzeli upravu istiskujući vlasnike te su tako gradovi ostali pod krajiškom upravom. Da bi se Klokoč mogao obraniti, stavljena je u njega stražarska vojna posada godine 1557, ali unatoč tomu grad su 1566. osvojili Turci. Na Petrovcu od srušenog pavlinskog samostana sagrađena je godine 1573. graničarska utvrda u koju su postavljene straže. No, nakon izgradnje tvrđave u Karlovcu (1579) straže su premještene u Turanj. U okolicu grada Krstinje Turci prodiru 1575. i odvode dio stanovništva u roblje. Zbog stalnih prodora neprijatelja Krstinja također prelazi u vlast granične kraljevske vojske. Grad je osvojen godine 1585. te je bio u vlasti Turaka do karlovačkog mira (1699). U drugoj polovini 16. st. učestali su napadi na sav prostor južno od Kupe, između Petrove gore i tokova Korane i Dobre, budući je to bio jedan od najkraćih putova prema Koruškoj i Kranjskoj. Da bi se zaustavili turski prodori u austrijske nasljedne zemlje, gradi se karlovačka tvrđava godine 1579. prema idealnom planu renesansnih fortifikacija. Tvrđava postaje sjedište generalata iz kojeg se upravlja Hrvatskom vojnom krajinom. Upornom obranom omogućeno je sustavno stvaranje granične obrane na Kupi. Tursko osvajanje zaustavljeno je porazom kod Siska 1593. Nakon mira u Žitvi godine 1606, učvršćuju se granice prema Turskoj na rijeci Kupi. Tijekom 17. stoljeća nastupa novo razdoblje u organizaciji Vojne krajine. Ona postaje zasebni teritorij pod izravnom ingerencijom Beča. Vojna krajina je podijeljena na generalat i regimente. Ovo područje pripadalo je Karlovačkom generalatu, Slunjskoj regimenti. U krajiškoj organizaciji Vojnić je postaja kumpanijskog zapovjednika i mjesto izmjene pošte između Karlovca i Vrginmosta.


svibanj 2005.


Klokoč i Krstinja postaju stražarska mjesta u službi krajiških graničnih potreba. Oslobodilačkim ratom (1683 - 1699) Turci su potisnuti na rijeku Unu, a mirom u Srijemskim Karlovcima započinje novo, mirno razdoblje za ove krajeve. Iako više nema neposredne turske opasnosti, krajiška organizacija ostaje i dalje. Dio područja od Steničnjaka do Petrove gore nije bio u sastavu Krajine, godine 1681. pripao je plemićkoj obitelji Drašković. Kmetovi toga posjeda imali su i obvezu vojne službe u Krajini. Slabljenjem turske vlasti, ovdje se na područja nestalih starih župa i naselja počinju masovno doseljavati prebjezi iz turske krajine, uglavnom pravoslavne vjere. Privučeni obećanjima krajiških vlasti o boljem životu i povlasticama uključuju se u krajišku službu. Područje oko Vojnića naseljeno je Vlasima iz Bosne godine 1685/86, Krstinja oko godine 1700, a Klokoč od 1713. do 1717. Plemići Draškovići počeli su svoje podložnike nanovo naseljavati na prostor Petrove gore koji je bio u njihovom vlasništvu. Doseljeno se stanovništvo u Krajini u početku bavilo krajiškom službom, a poslije reforme godine 1746, kada je odlučeno da se Krajina sama izdržava, vojna je vlast počela raditi na unapređenju poljoprivrede i stočarstva. Zanatstvom se bavio mali broj stanovništva, uglavnom su to bili kovači, kolari, sedlari i remenari. Trgovina se odvijala pretežno s Karlovcem i Bosnom. U popisu stanovništva iz godine 1768. najveći dio područja Vojnića, devet sela (Kupljensko, Klokoč, Johovo, Miholjsko, Krstinja, Široka Rijeka, Ključar, Gornji i Donji Vojnić), pripadao je slunjskoj krajiškoj pukovniji. Imanju grofa Draškovića pripadala su iste godine s ovoga područja sela: Bukovica, Mandić Selo, Međeđak Selo, Gačeša Selo, Podsedlo, Brdo, Kartalija Selo. Godine 1784. i posjed Draškovića pripojen je Vojnoj krajini. Naselje Vojnić se razvija, u njemu se gradi pravoslavna crkva (godine 1822), carsko-kraljevska škola (otvorena 1828. godine) i općinski žitni magazin. Godine 1835. Vojnić je imao 32 kuće i 333 stanovnika, pretežno pravoslavnih među kojima je bilo i 16 katolika. Godine 1881. manifestom cara Franje Josipa I proglašeno je konačno sjedinjenje Vojne krajine s civilnom Hrvatskom. Razvojačenjem Vojne krajine, Vojnić s okolicom postao je kotar unutar Modruško-riječke županije. Kotar Vojnić sačinjavale su općine: Barilović, Krnjak, Krstinja, Perjasica, Vojnić i Vukmanić. Na čelu županije bio je veliki župan, a postavljao ga je car i kralj Franjo Josip I. Zbog teške političko-ekonomske situacije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i ovdje se kao i drugdje javlja masovna ekonomska emigracija, prvenstveno u Ameriku (oko 1905. godine), koja se nastavlja i tijekom Prvoga svjetskog rata. Smanjenju broja stanovništva doprinio je i odlazak u ausrtrougarsku vojsku i na solunsku bojišnicu gdje su mnogi stradali. Razdoblje između dva rata također je ispunjeno raslojavanjem, siromašenjem sela i migracijama. Tijekom Drugog svjetskog rata Petrova gora i područje Vojnića bili su jedno od najznačajnijih uporišta NOB-a. Već u listopadu 1941. godine na Petrovoj gori počinje s radom prva partizanska bolnica u Hrvatskoj, tu je oformljen Glavni štab Hrvatske, boravi OK KPH za Karlovac, CK KPH i druge institucije NOB-a. U tijeku rata ovdje je radilo osam partizanskih bolnica, partizanska štamparija («Vjesnik», «Naprijed», «Glas Korduna»), partizanske vojno-mehaničke radionice, kovačnice, apoteke, kožare, pekare. Vojnić je oslobođen već u siječnju 1942. godine, ali je pretrpio velika ratna razaranja. Nakon Drugoga svjetskog rata, u kolovozu godine 1945. Narodna fronta Zagreb donijela je odluku da se obnovi naselje Vojnić zbog velikih šteta zadobivenih u ratu. Regulacijski plan izrađen je godine 1945. i sadržavao je potpuno novu viziju Vojnića kao središnjeg naselja. Dok su prije stradanja Vojnića glavne građevine bile smještene uz glavnu prometnicu, novi je plan predviđao pomicanje odnosno preseljenje Vojnića sa svim potrebnim javnim sadržajima izvan toga područja. Planirane su 103 kuće (projektant A. Freudenreich) sa svim potrebnim javnim sadržajima za naselje (dom kulture, crkva, zadružni dom, dječji vrtić, pošta, kupalište, zdravstvena stanica, sajmište, vježbalište, zadružne zgrade kao i mogućnost širenja naselja) Realizacija plana započela je godine 1946, ali u cijelosti nije nikada izvedena. U vrijeme Domovinskog rata, Općina Vojnić bila je sastavni dio Srpske krajine, čime se našla u nemirnom ratnom području i nije imala uvjete za privredni i gospodarski rast. Iako u nekim naseljima možemo pratiti pad broja stanovništva i prije Domovinskog rata (Selakova Poljana, Prisjeka, Rajić Brdo), najveće migracije stanovništva dogodile su se


svibanj 2005.


baš tijekom Domovinskog rata kad se veliki dio stanovništva iseljava, a mnoga su naselja razrušena i uništena. Posljedica toga puno je napuštenih kuća. U posljednje vrijeme na ovo područje doseljava se novo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine. Uspoređujući sadašnje stanje na terenu sa zadnjim popisom stanovništva (2001), uočava se da je u naseljima blizu Vojnića (Vojišnica, Radonja, Jurga, Kolarić) i naseljima koja graniče s Bosnom i Hercegovinom (Mracelj, Gejkovac, Svinica Krstinjska) broj stanovnika u porastu. U naseljima koja su udaljenija od glavnih cesta pretežno živi starije stanovništvo ili su napuštena. Općina Vojnić prostorni i gospodarski razvitak temelji na malom i srednjem poduzetništvu, osam srednjih trgovačkih društava i četrdesetak obrta, a njezino središte i dalje je Vojnić. Središte Vojnića udaljeno je cca 25 km od Karlovca i nešto više od granice s BiH. Ovakav položaj i blizina spomenutih gradova Općinu Vojnić stavlja u posebno dobre uvjete za razvoj malog i srednjeg poduzetništva te tranzitnog turizma. Formiranjem novih općinskih granica pojedine općine samostalno sagledavaju svoja područja. To se odnosi i na Općinu Vojnić koja uz svoje temeljne grane gospodarstva želi iskoristiti prirodne resurse pa tako i turizam. Turizam na ovom području ima budućnost, osobito u izletničkom i tranzitnom pogledu, a potrebno je spomenuti i mogućnost razvoja lovnog turizma. Obnovom memorijalnog centra “Petrova Gora” uz dodavanje sadržaja mogao bi se razvijati i boravišni turizam. Tranzitni turizam mogao bi se razvijati uslijed Planom predviđene bolje izgrađenosti i prohodnosti komunikacija. Razvoj ugostiteljstva i turizma treba usmjeriti prema programu razvoja turizma i ugostiteljstva na seoskim gospodarstvima, programu razvoja izletničkog, športskog, kulturnog i dr. vrsta turizma te programu razvoja kulturnog turizma uz obnavljanje kultrurne baštine. Nužno je ostvariti sljedeće ciljeve: - kvantitativnu i kvalitativnu obnovu razvoja turizma uz dostizanje maksimalnih

ekonomskih rezultata turističkog prometa - optimalnu zaposlenost kadrova - održavanje ravnoteže u zaštiti okoliša i korištenju prirodnih resursa ovog područja - promidžbenim aktivnostima afirmirati ovo područje na europskom turističkom

tržištu. Osobitosti ove Općine polazište su daljnjeg razvoja iz razloga što racionalnijeg korištenja prostornih datosti. Kao imperativ korištenja i razvoja prostora Općine se nameće: - da se u razvoju pojedinih djelatnosti maksimalno koriste lokacijske i predmetne

prednosti područja - da se ne razvijaju proizvodne djelatnosti koje izazivaju pretjeranu aglomeraciju

stanovništva i promjenu njegovih prirodnih funkcija - da se preferiraju prednosti razvoja onih djelatnosti koje doprinose uključivanju

gospodarstva Općine i Županije u šire republičke poslovne sustave, regionalnu i međunarodnu podjelu rada

- valorizaciju geografskog položaja, razvijanjem funkcije koncentracije međunarodne razmjene roba i tehnologije proizvodnih kapaciteta.

Sva postojeća i planirana naselja locirana su na predjelima Općine gdje već postoji infrastruktura ili je u planu. U prvom redu se to odnosi na prometnice, vodovod i struju. Od društvene infrastrukture naselja Vojnić, koje je po nomenklaturi manje lokalno središte, ima sljedeće sadržaje: - općinska uprava - matični ured - zdravstvena ambulanta - centralna osnovna škola ''Vojnić'' - dječji vrtić - Dom kulture “Petar Svačić”


svibanj 2005.


- dječje igralište - nogometno igralište - vjerski objekti: katolička župna crkva (u izgradnji). Objekti u planu od društvenog značaja su: - proširenje groblja u Vojišnici za 2.09 ha - športsko-rekreativni centar - stočni sajam: Kolarić, Krstinja. - pravoslavna crkva u Vojniću. Ispostava Županijskog ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša za Vojnić nalaze se u Karlovcu. Prema gore navedenom može se zaključiti da je središnje naselje Vojnić relativno dobro opremljeno društvenom infrastrukturom te da će Planom dopune društvene infrastrukture Općina Vojnić imati sve preduvjete za kvalitetne uvjete života. Sadržaje za svakodnevne potrebe pučanstva treba upotpunjavati, strogo vodeći računa o racionalnosti, bez dupliciranja kapaciteta. prometna infrastruktura ceste Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br.50/99) određeni su glavni cestovni smjerovi u Republici Hrvatskoj, a temeljem toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br.139/99) kojom su određeni prioriteti u cestovnoj mreži pojedinog cestovnog smjera. Na području Općine Vojnić prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske u 3. skupinu prioriteta uvršten je Moslavačko-pokupski cestovni smjer na potezu Karlovac - Petrinja - Sisak - Popovača - Kutina - Virovitica - Terezino Polje. Za ovaj cestovni smjer treba osigurati uvjete za dogradnju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju postojeće ceste. U skladu s navedenim, u Prostornom planu uređenja Općine Vojnić treba rezervirati koridor za eventualne potrebne građevne zahvate. Hrvatske ceste d.o.o. ne raspolažu studijskom niti projektnom dokumentacijom za zahvate na ovom cestovnom smjeru. Opća ocjena je da cestovna povezanost Općine s ostalim krajevima Hrvatske zadovoljava za daljnji razvoj gospodarstva, s time da je neophodno rješiti promet samog centra naselja Vojnić na način da se predvide novi koridori državne i županijske ceste koje zaobilaze strogi centar naselja. željeznica Na području Općine Vojnić postoji koridor željezničke pruge Karlovac - Vojnić - Sisak koja je trenutno van upotrebe. Pruga je predviđena u Prostornom planu Karlovačke Županije, premda je stav HŽ - Hrvatskih željeznica, njeno neobnavljanje i ukidanje, ukoliko drukčije ne odluče regionalna i lokalna samouprava. pošta i telekumunikacije U Vojniću u Ulici A. Hebranga 6 postoji ured Hrvatske pošte u drvenom objektu površine 73,70 m2. Zbog trošnosti objekta planira se izgradnja nove zgrade. Sustav telekomunikacija realizira se u svemu prema posebnom Programu Hrvatskih telekomunikacija. Na području Općine Vojnić nalazi se antenski stup mobilne mreže. Budući da koncesionar na području mobilne telefonije (VIPnet d.o.o) ima namjeru proširenja mreže, potrebno je spomenuti da mora postojati mogućnost izgradnje baznih stanica s obzirom da gradnja baznih stanica ulazi u red građevina od državne važnosti. Prema Članku 11, Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice. Naravno, ukoliko se pokaže potreba za izgradnjom bazne stanice na dotičnom području, poštuje se Zakon o građenju, kao i Uvjeti građenja zakonom propisani za takve vrste građenja. Hrvatska radiotelevizija HRT tj. Odašiljači i veze imaju na području Općine Vojnić jednu lokaciju TV pretvarača na Petrovoj gori, lokalitet Mali Petrovac (na samoj zgradi spomenika). Oprema služi za emitiranje 3. TV programa HRT-a. Lokacija pretvarača je na 507 m. n. v. Visina odašiljačkog antenskog sustava iznad tla je 40 m. Planirana snaga uređaja je 3 x 20


svibanj 2005.


W. Ne postoji definirana druga planska lokacija na području Općine Vojnić. vnergetska infrastruktura elektroopskrba Preko područja Općine Vojnić prelazi 110 kV dalekovod TS 35/10kV Vojnić - TS 35/10 kV Slunj, koji je momentalno na naponu 35 kV. Veza prema TS 110/35/10 kV Švarča ostvarena je preko 35 kV podzemnog kabela Švarča - Vojnić koji je u funkciji. Od TS 35/10 kV Vojnić do TS 110/35/10 kV Švarča postoji i stara 35 kV veza koja je izvedena nadzemim dalekovodom i nije u funkciji. Prema TS 35/10 kV Gvozd postoji dalekovod koji ide od Vojnića prema istoku Općine. Ovaj dalekovod nije u funkciji. U budućnosti, HEP ima u planu postojeću TS 35/10 kV Vojnić rekonstruirati u TS 110/20/10 kV Vojnić. U tu svrhu, biti će potrebno postojeći DV 110 kV TS 35/10 kV Vojnić - TS 35/10 kV Slunj pustiti pod 110 kV napon, što će biti moguće nakon rekonstrukcije TS 35/10 kV Slunj u TS 110/20/10 kV Slunj. Isto tako HEP će izgraditi 110 kV dalekovod Vojnić - Švarča. Cilj je da se uspostavi i veza prema Glini. plinoopskrba Na području Općine Vojnić nema plinoopskrbe. vodnogospodarski sustav vodovod Vodovod Vojnić Nadležnost nad distribucijom vode iz ovog vodovoda ima Vlastiti komunalni pogon Općine Vojnić. Bilo je puno lutanja u koncepciji snabdijevanja vodom potrošača u Općini Vojnić. Građeni su lokalni vodovodi, zahvatom raspoloživih količina vode na lokalnim izvorima i rješavanjem problema vodoopskrbe, isto tako na lokalnoj razini. U Općini Vojnić izvedeno je mnogo lokalnih vodovodnih sustava koji snabdijevaju vodom jedno ili nekoliko domaćinstava. Izgrađen je i vodovodni sustav za potrebe općinskog središta s lokalnog izvora, ali se uskoro pokazalo da kapacitet nije dovoljan. Tek 1976.godine gradi se vodovodni sustav ''Kupljensko - Vojnić'' kojim se nastoji pomoći opskrba vodom općinskog središta. Nešto kasnije gradi se vodovodni sustav Krstinja. Teško stanje vodoopskrbe zahtjeva da se pronađu novi izvori pitke vode. Potrebne količine pitke vode pronalaze se na izvoru ''Vrelo Utinja'' uz željezničku prugu Karlovac - Sisak. Izveden je probni eksploatacioni bunar iz kojeg se voda crpi sa 60l/s. Idejnim rješenjem predviđa se izgradnja dvaju neovisnih vodovodnih sustava s eksploatacionim bunarima i brzinom od 60l/s, dovodnim vodom do sabirnog bazena, sabirni bazen, dovodnim vodom do crpne stanice i građevinskim dijelom crpne stanice kao zajedničkim elementima. Južnim vodovodnim sustavom predviđeno je snabdjevanje vodom potrošača koji su locirani južno od željezničke pruge Karlovac – Sisak. Potrebe na vodi iznose 40l/s, a distribucija do potrošača vrši se putem vodospreme ''Brdarevo Brdo'', koja je izgrađena na koti od 235 m.n.v. sa zapreminom od 600 m3. Kota vodospreme ''Brdarevo Brdo''je previsoka za ispravnu vodoopskrbu općinskog središta i preniska za ispravno snabdjevanje vodom potrošača na ostalom području Općine. Koncepcijom tehničkog rješenja predviđeno je da se u sklopu vodospreme ''Brdarevo Brdo'' izgradi istoimena crpna stanica kojom bi se potrebne količine vode tlačile u vodospremni prostor za više zone snabdjevanja. Gravitacijom je moguće snabdjevati Vojnić iz vodospreme ''Brdarevo Brdo'', previsoki se pritisak mora smanjiti na prihvatljivu mjeru izgradnjom vodospremnika na Kekića brdu u neposrednoj blizini Vojnića. Predviđeno je da se crpnim postrojenjem '''Brdarevo Brdo'' voda tlači u dvije vodospreme za snabdjevanje vodom potrošača lociranih na većim visinama. Na zapadnoj strani to je vodosprema ''Okić'' koja postaje referentna točka za visoko locirane potrošače na potezu prema naselju Brezova Glava, gdje se nalazi krajna točka ovog vodovodnog podsustava. Na istočnoj strani predviđena je izgradnja vodospreme ''Ključar'' koja postoje referentna točka za snabdjevanje vodom potrošača na potezu prema naselju Biljeg i visoko lociranih potrošača u okolini Vojnića. Opskrbno područje vodospreme ''Brdarevo Brdo'' sačinjavaju potrošači uz prometnicu Vojnić – Vojišnica - Biljeg, a ona služi kao protočna za daljne područje snabdjevanja.


svibanj 2005.


Predviđeno je da se Vodospremom ''Vojnić'' (na Kekića brdu) podmiruju satne varijacije unutar maksimalne dnevne potrošnje za Vojnić i nisko locirane potrošače uz prometnicu Vojnić - Tušilović sve do kraja općinske granice (naselje Okić). Ova vodosprema služi i kao protočna za crpnu stanicu ''Ivoševići''. Predviđeno je da se crpna stanica ''Ivoševići'' izgradi na koti od oko 175 m.n.v. i da se iz iste voda tlači u vodospremu ''Loskunja'' na koti od oko 280 m.n.v. Izgradnjom ovog dijela vodovodnog podsustava vodovoda ''Vojnić'' stvaraju se preduvjeti za daljnje širenje vodovodne mreže na područje bivše Općine Karlovac (sada Općine Krnjak), konkretno na naselja: Partizansko Žarište, Grabovac Vojnički i Poljana Vojnička. Pod sjevernim vodovodnim sustavom smatra se tlačenje 20 l/s vode iz zajedničke crpne stanice u vodospremu ''Sedlo'' u lokaciji naselja Kekić Brdo. Konzumno područje sjevernog sustava prošireno je na bivšu Općinu Karlovac (Donji Sjeničnjak, Gornji Sjeničnjak, Lasinjski Sjeničnjak i Banski Moravci) i na bivšu Općinu Vrginmost (Brnjavac i Pješčanica). Za podmirenje potreba na vodi potrošača na području bivše Općine Vrginmost predviđena je izgradnja vodospreme ''Gvojići'' zapremine oko 250 m3 na koti od oko 295 m.n.v. U lokaciji istoimenog zaselka. Predviđeno je da se potrebe na vodi potrošača u naseljima Sjenjičnjak Lasinjski i Banski Moravci podmiruje iz vodospreme ''Vujčići'' zapremine 250 m3 na koti od oko 290 m.n.v. Centralna vodosprema sjevernog vodovodnog sustava (vodosprema ''Sedlo'') ima zapreminu oko 600 m3 i nalazi se na koti oko 312m.n.v. Izveden je tzv. vanjski vodovod ''Vojnić” i sljedeći objekti: - bušeni bunar na lokaciji izvora “Vrelo Utinja” - sabirni bazen zapremine oko 50 m3 - crpna stanica ''Vrelo Utinja'' na koti 154,00 s ugrađenim crpnim agregatima za južni i sjeverni sustav. Instalirane su četiri pumpe od čega za svaki smjer jedna rezerva (2x39,0 l/s, H=89m) kojima se voda pumpa u vodospremu Brdarevo Brdo (2x 19,7l/s, H=186m za vodospremu Kljaić Brdo) - tlačni PVC cjevovod od crpne stanice do vodospreme ''Brdarevo Brdo'' - vodosprema '' Brdarevo Brdo'' zapremine 600 m3 - dovodni cjevovod od vodospreme “Brdarevo Brdo” do Vojnića. Umjesto vodospreme ''Vojnić'' (na Kekića Brdu) ugrađena je redukcija pritiska na dovodnom cjevovodu - razvodni cjevovod od Vojnića uz prometnicu Vojnić - Tušilović. Ovaj cjevovod je građen bez tehničke dokumentacije za dobivanje građevne dozvole. - čelični tlačni cjevovod od crpne stanice do vodospreme ''Sedlo'' - vodosprema ''Sedlo'' zapremine 600 m3 - dovodni cjevovod od vodospreme ''Sedlo'' do potrošača u Slavskom Polju (bivša Općina Vrginmost) - cjevovod od gradske vodovodne mreže do naselja Kolarić i spajanje na vodovodni sustav ''Kupljensko''. Predviđenom koncepcijom tehničkog rješenja vodoopskrbe Vojnića obuhvaćeno je kompletno područje Općine. Potrebno je nastaviti izgradnju prema zacrtanoj koncepciji tehničjkog rješenja. Predviđenom koncepcijom tehničkog rješenja vodoopskrbe Vojnića obuhvaćeno je kompletno područje općine. Potrebno je nastaviti izgradnju prema zacrtanoj koncepciji tehničjkog rješenja. Donešena je odluka o zaštiti izvorišta Vrela Utinje, a ovim Prostornim Planom uređenja Općine Vojnić potrebno je odrediti zonu zaštite izvorišta vodovoda Kupljensko i vodovoda Krstinja. Vodovod Krstinja Vodovod Krstinja izgrađen je 1980. god. za potrebe Krstinje i okolnih naselja. Planirana izgradnja je trebala obuhvatiti sljedeće objekte: Kaptiranje izvora Kamenica u naselju Krstinja u količini 4 l/s, tlačenje vode u opskrbnu vodospremu Krstinja (V=100 m3). Distribucija vode od vodospreme do potrošača obavlja se u tri zasebna kraka: sjeverni krak za snabdijevanje potrošača u naseljima Krstinja i Džaperovac; istočni krak za naselja


svibanj 2005.


Gornja Brusovača, Donja Brusovača i Jagrovac, zapadni krak za Kusaju i Prisjeku. Da se potrošači na sjevernom i istočnom kraku ne bi doveli pod preveliki pritisak planirana je izvedba dvije prekidne komore na visini 230 m.n.v. Na zapadnom kraku distribucija vode do potrošača planirana je bez prekidanja tlaka, a za naselje Prisjeka potrebno je povisiti tlak u vodoopskrbnoj mreži ugradbom hidrostanice. Od svih predviđenih radova izvedeno je sljedeće: Kaptaža i crpna stanica, tlačni cjevovod (PEHD DN-90, NP 1,0 i 0,6 MPa) u dužini od cca 820 m, vodosprema V=100 m3, gravitacioni cjevovod (Pehd DN-90, NP10) u dužini od cca.1.100 m. Tim cjevovodom je osigurana djelomična direktna opskrba naselja Krstinja. Od preostalih dijelova Krstinje, jedan dio je osiguravao vodoopskrbu spajanjem na gravitacioni cjevovod posredstvom cijevi premalih profila koji su bili dostatni za opskrbu sanitarnom vodom, ali ne i protupožarnom zaštitom, a ostatak stanovništva se vodom snabdjevao vlastitim zahvatima na malim lokalnim izvorima čija je lokacija omogućavala vodoopskrbu gravitacijom. Brzo nakon početka rata prestalo je korištenje ovog vodovoda, vjerojatno zbog kvarova nastalih uslijed čestih nestajanja električne energije, vodovod je devastiran, a nakon rata je pretežito srpsko stanovništvo raseljeno. Pod pokroviteljstvom USAIDA-a planira se povratak lokalnog stanovništva na područje Krstinje, u svrhu čega je izvršena sanacija predmetnog sustava tijekom 10. mjeseca 2000. godine. Radovima su obuhvačeni: sanacija crpne stanice (građevinska, stolarska i elektrosanacija), vodospreme, tlačnog i gravitacionog cjevovoda te produženje gravitacionog cjevovodaza daljnih cca. 1.400,0m. Navedenim radovima je osigurana potpuna vodoopskrba naselja Krstinja posredstvom cca. 40 priključaka odnosno cca. 120 stanovnika. Puštanjem u pogon ovog vodovoda nadležnost nad distribucijom vode je preuzeo komunalni pogon pri Općini Vojnić. Vodovod Kupljensko Tek 1976. godine gradi se vodovodni sustav ''Kupljensko-Vojnić'' kojim se nastoji pomoći snabdijevanju vodom općinskom središtu. Zahvaća se oko 4 l/s na izvoru u Kupljenskom, voda se tlači u vodospremu ''Niđinovac'' zapremine 200 m3 i gravitacijom doprema, preko naselja Kolarić, do općinskog središta. Bilo je jasno da raspoloživi kapacitet vode ne može podmiriti potrebe stanovništva nego da je ovaj vodovodni sustav provizoran tj. prijelazno rješenje, dok se ne pronađe bolji izvor za podmirenje rastućih potreba na vodi. Obzirom da su objekti devastirani tijekom i nakon rata, od sustava je nakon rata koriošten samo dio gravitacionog cjevovoda koji je položen dolinom uz cestu Vojnić - Velika Kladuša, a koji je snabdijevan vodom iz vodovoda Vojnić. Predmetnim prespajanjima koja su bila privremenog karaktera nije bila moguća vodoopskrba visoko lociranih potrošača na okolnim brdima. Ubrzanim povratkom domicilnog lokalnog stanovništva pod pokroviteljstvom USAID-a pristupilo se sanaciji vodoopskrbnog sustava Kupljensko. Radovi su dovršeni krajem 10. mjeseca 2000. i istim su obuhvaćeni sljedeći radovi: - sanacija crpne stanice (građevinski, strojarski i elektro radovi) - sanacija vodospreme i tlačnih i gravitacionih cjevovoda. Puštanjem u pogon

osigurana je vodoopskrba cca. 600 stanovnika posredstvom cca. 200 priključaka. Problemi u budućem funkcioniranju cjevovoda su vezani uz azbest-cementne cijevi koje su duže vrijeme bile van funkcije, pa su puštanjem pod pritisak česti kvarovi na istim. U slučaju većih kvarova na sustavu, moguće je manipulacijom zasunima dio sustava ponovo spojiti na vodovodni sustav Vojnić čime bi bila osigurana vodoopskrba cca. 2/3 konzumnog područja. odvodnja Na području Općine Vojnić na javnu kanalizaciju sada je priključeno samo 30% stanovnika. Do sada je izvedeno svega 1.124 m kolektora. Površina predviđena za odvodnju je oko 100 ha. Prijemnik otpadnih voda je Radonja. Predviđeni sustav odvodnje je mješoviti s oko 4 km glavnih kolektora, nekoliko kišnih preljeva i jednim sifonom ispod prijamnika otpadnih voda - potoka Radonje. Na


svibanj 2005.


spomenutom kartografskom prikazu prikazana je i lokacija predviđenog komunalnog uređeja za pročiščavanje otpadnih voda, kao i alternativna lokacija. Građena je uglavnom bez neophodnih idejnih rješenja, potrebne tehničke dokumentacije s hidrauličkim pokazateljima te bez geodetske izmjere i katastarske evidencije. Česta je pojava da se otpadne vode u domaćinstvima ispuštaju u kanale za odvod oborinske vode, otvorene kanale i vodotoke, što je potencijalno izvorište oboljenja i zaraze. U ostalim naseljima Općine Vojnić nije riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda, tako da se one odvode u otvorenim uličnim jarcima. vodoprivreda Na području Općine Vojnić planira se akumulacija ''Okić'' na Radonji (protiv plavljenja). Od značajnijih vodotoka tu se nalaze Radonja i Vojišnica. Na području Općine Vojnić nalazi se vodocrpilište “Vrelo Utinje”. Predviđena je zona zaštite vodocrpilišta. Do sada nije predviđena zona vodocrpilišta odnosno kaptiranje izvora Kamenica u naselju Krstinja, kao i zaštita izvora Kupljensko. Od postojećeg državnog vodotoka postoji rijeka Glina. 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih cjelina Općina Vojnić izuzetno je bogata vrijednim prirodnim i graditeljskim osobinama. Vrijednosti koje su spomenute trebaju maksimalno biti iskorištene u gospodarskom smislu, tj. prvenstveno u poljoprivredi i voćarstvu kao važnoj privrednoj grani, ali i u ekoturizmu. Novim Prostornim planom uređenja Općine Vojnić uspostavit će se nova, proširiti postojeća građevinska područja ili smanjiti u odnosu na prijašnju prostorno plansku dokumentaciju. Određivanjem granica građevinskih zahvata uvest će se red u izgrađenost prostora. krajobraz Zaštita krajobraza na području Općine Vojnić odnosi se na očuvanje, zaštitu, a po potrebi i obnovu polja, voćnjaka i vinograda (Krstinja) - djela koja su nastala ljudskim radom te ih se u tom vidu treba tretirati kao spomenike, svjedoke ljudske prisutnosti i načina života. Potrebno je sačuvati tradicionalni oblik korištenja zemljišta - tako se zadržava raznolikost flore i faune i tradicionalno kontinentalno ravničarsko poljodjelstvo (na sjeveru Općine i južno uz rijeku Glinu) kao i ono krškog područja (Kordunska zaravan). Opću ekološku stabilnost označuje očuvanje prirodne vegetacije i očuvano tlo, a u Općini Vojnić postoje takvi preduvjeti. Smjernice za zaštitu tla u Općini Vojniić: - izgradnja kanalizacijskih sustava za naselja - organizacija sanitarnog deponiranja - ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja - pošumljavanje ili sadnja tradicionalnih kultura pogotovo u blizini turističko-

rekreativnih zona, prometnica i na područjima izloženim eroziji - motrenje, obilaženje te čišćenje šuma, gradnja šumskih i poljskih putova i prosjeka

zbog zaštite od požara. Potrebno je prepoznati i sačuvati pojedine tipove krajolika: - krajolik s visokim stupnjem gospodarske učinkovitosti, - krajolik s visokim stupnjem prirodnosti, - krajolik s visokim stupnjem identiteta, - nove kvalitete krajolika (osobito vezani uz naselja). U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti propisuje se sljedeće: - izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i agromeliorativnih zahvata omogućuti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata,


svibanj 2005.


- duž međa čuvati živice i pojedinačna stabla kao tradicionalni oblik razdiobe prostora, - spriječiti daljnju neplansku izgradnju kuća i drugih građevina na krajobrazno izloženim mjestima, - očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskog gospodarstva, biopoljodjelstva, obrtništva, rukotvornih vještina, turizma te poticanje seoskog stanovanja kao mogućnosti izbora. Pri tom je važno očuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne značajke graditeljske baštine, prije svega: oblik parcele, smještaj građevina na parceli i tradicijski obiteljski vrt. Treba naglasiti: Osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština, koja je zajedničko djelo čovjeka i prirode, odnosno rezultat je ljudskog djelovanja kroz povijest Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti. Modaliteti zaštite određuju se prema kriteriju zoniranja (stroga zona zaštite povijesnih struktura i kontaktne zone) i prema propisanim mjerama zaštite. Potrebno je s naročitom pažnjom pristupiti planiranju građevinskih područja kako ne bi došlo do narušavanja kvalitetnih prostornih odnosa, uz očuvanje vrijednih vizura na vrijedne povijesne građevne sklopove. Kulturna i prirodna baština Na području Općine Vojnić nalazi se nekoliko područja kulturnog krajolika. Kulturni krajolik: Pretežno prirodni krajolik: područje Petrove Gore i Kestenove Gore, područje Velikog Brda, Međeđaka, Otmić Gore i Markovca. Mješovito prirodno-kultivirani krajolik: površine u otvorenom krajoliku na blagim kosinama brežuljaka osobito na području sjeverozapadno od potoka Radonja. Kultivirani krajolik: krajolik ruralnih naselja i krajolik pripadajućih poljodjelskih površina koje se na njih nastavljaju (vrtovi, voćnjaci, oranice). Većinom su to područja veće gustoće naseljenosti južno od Petrove Gore uz rijeku Glinu i važnije prometne pravce, uz naselja Kestenovac, Klokoč, Dunjak, Gejkovac, Široka Rijeka, Jagrovac, Donja Brusovača (spadaju u zonu zemlje prve kvalitete). Također u ovu kategoriju spada područje zapadno od Petrove Gore koje se proteže uz potok Radonju s naseljima Radonja, Vojnić, Knežević Kosa, Loskunja i Živković Kosa. Spomenici kulture (odnose se na objekte i etnološke spomenike): Dosadašnjom evidencijom i pravnom zaštitom u različitim razdobljima obuhvaćeno je ukupno 27 povijesnih građevina i cjelina. Od toga su dosad u Registar kulturnih dobara upisana tri stara grada, dva spomen područja i jedan memorijalni objekt iz drugog svjetskog rata. Preventivno nije zaštićen niti jedan objekt, ali prilikom revizije koja je u tijeku neki objekti će biti predloženi za upis u Registar. Jedan dio kulturnih dobara je evidentiran pri izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan Karlovačke županije godine 2000, a neka će biti predložena za preventivnu zaštitu kao rezultat ovoga rada. Na temelju terenskog očevida i dostupnih izvora, postojeći popis kulturnih dobara u sklopu ove konzervatorske podloge je proširen za 83 objekta. Tu su upisani i dijelovi povijesnih ruralnih naselja (Krstinja, Petrova Poljana, Gačeša Selo, Rajić Brdo) te tradicijske građevine njih ukupno 51. Stupanj istraženosti odrazio se i na pravnu zaštitu što je najbolje uočljivo na primjeru arheološke baštine. Uz dva ranije evidentirana arheološka lokaliteta u Lisinama i na Malom Petrovcu ni jedan lokalitet nije upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara kao arheološka baština pa ni stari gradovi koji su pri upisu svrstani u vojne građevine. Stoga su sada evidenciji arheološke baštine nužno dodana i ta tri stara grada (Klokoč, Krstinja i Otmić), te lokalitet na Velikom Petrovcu. Popis je, pri izradi ove studije, također proširen za druge vrste evidentiranih kulturnih


svibanj 2005.


dobara. Od civilnih građevina lokalnog značenja evidentirana je samo škola iz 1935. g u Miholjskom. U naselju Krstinja evidentirane su vojne građevine, čardak i kuburana. Ovom je prilikom evidentiran i veliki broj privrednih, industrijskih i inženjerskih građevina/kompleksa (jedanaest mlinica, dvije kovačnice, bačvarska radionica, pilana i most). U sadašnjoj evidenciji spomenika memorijalne baštine utvrđeno je stanje kao za prijašnjeg popisa, kojem je pridodan spomenik braniteljima Domovinskog rata u Vojniću. Pod memorijalnu baštinu uključena su 2 memorijalna područja (mjesna groblja s krstačama). Toponim Draškovićev stol u naselju Radonji evidentiran je pod nematerijalnu kulturnu baštinu. Među evidentiranim seoskim naseljima povijesnih graditeljskih cjelina izdvojen je dio naselja Krstinje s nekoliko karakterističnih starih okućnica, starim gradom, čardakom i kuburanom te je predložen za preventivnu zaštitu. 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora su sljedeći: - smanjivanje i sprečavanje nenamjenskog korištenja prirodnih resursa, a posebno

podzemnih voda, šuma, poljoprivrednog zemljišta visokog boniteta i mineralnih sirovina,

- radikalno sankcioniranje i suzbijanje bespravne izgradnje, posebno u područjima očuvanih krajobraznih vrijednosti i područjima pod posebnom zaštitom,

- poticanje kvalitetne izgradnje unutar građevinskih područja naselja, s posebnim naglaskom na revitalizaciji postojećih građevina,

- afirmacija racionalnog korištenja prirodnih resursa u skladu s načelima održivog razvitka, a posebno u domeni eksploatacije prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, gospodarskog korištenja šuma i korištenja šuma u turističke i rekreacijske svrhe,

- sanacija devastiranih površina, posebno eksploatacijskih polja i divljih odlagališta otpada prenamjenom u trajne oblike korištenja ili rekultivacijom.

Prostor treba koristiti u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Vojnić. U tu svrhu važno je donošenje dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, što nalaže i zakon. Isto tako, da ne bi došlo do krive interpretacije zona građevinskih područja, važno je donošenje detaljnih planova uređenja za pojedina naselja, kao i za turističke zone, industrijske zone, groblja te sportsko-rekreacijske zone, odnosno Urbanističkog plana uređenja za naselje Vojnić i Detaljnog plana uređenja dijela povjesne jezgra naselja Krstinja. Također je potrebno donošenje specijaliziranih studija o razvoju poljoprivrede, navodnjavanju i ekoloških studija u slučajevima kad za to postoji realna potreba i zakon. Naselje Vojnić staro je naselje, karakteristične gradnje i ambijentalnog izražaja koji govori o odnosu čovjeka i prirode. Kuće su bile građene od autohtonog materijala - drveta, cigle i kamena, dvostrešnog krova pokrivenog crijepom ili drvenim daščicama. Dimenzije kuća diktirane su rasponom drvene građe. Današnju gradnju karakterizira upotreba suvremenih građevnih materijala, uz izostanak oblikovnog izražaja. Ostala naselja imaju ruralni karakter i funkcionalno su vezana uz naselje Vojnić. Sagledavajući prostor Općine Vojnić svjedoci smo bogatstva i pitomosti brdovitog krajolika, ugodne i relativno zaštićene cjeline ugodne mikroklime, obrađene krajobraze na obroncima brda. Položaj Općine omogućuje bezbrojne vidike i vizure na okolno gorje što je preduvjet za poticanje stvaranja turističke zone.


svibanj 2005.


2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Danas važeća građevinska područja naselja Općine Vojnić određena su Odlukom o određivanju građevinskog područja za razvoj naselja na području Općine Vojnić - objedinjeni tekst svih objavljenih odluka (25.04.1983.g). U nastojanju da se zaustavi neracionalan način izgradnje i uređivanja naselja, Prostorni plan Županije predložio je precizne kriterije za određivanje građevinskih područja naselja, vezane uz demografske pokazatelje i razvojne potencijale naselja. Prostorni plan Županije odnosi se na naselja: a) preko 1.000 stanovnika (Vojnić s 1.246 stanovnika) - predviđena maksimalna površina GP naselja od 500 m²/st i maksimalnu površinu neizgrađenog dijela GP od 20% b) od 500 do 1.000 stanovnika i ostala središnja naselja (Vojišnica s 634 stanovnika) - predviđena maksimalna površina GP naselja od 700 m2/st I maksimalna površina neizgrađenog dijela GP od 15% c) od 200 do 500 stanovnika (Kolarić s 250 stanovnika, Kupljensko s 371 stanovnikom, Svinica Krstinjska s 341 stanovnikom, Gejkovac s 217 stanovnika) - predviđena maksimalna površina GP naselja od 800 m2/st i maksimalna površina neizgrađenog dijela GP od 10% d) ostala naselja - predviđena maksimalna površina GP naselja od 900 m2/st i maksimalna površina neizgrađenog dijela GP od 10%. U izradi Prostornog plana Općine primarno je utvrđen obuhvat izgrađenih dijelova građevnih područja naselja koji se povećao u odnosu na zatečeno stanje 10 - 20 % za naselja koja imaju pozitivnije demografske i razvojne pokazatelje. Na taj se način kroz Prostorni plan Općine rast naselja definirao unutar realnih demografskih i razvojnih okvira. Sprečavanjem nekontroliranog povećavanja građevnog područja osigurat će se i viša razina komunalnog opremanja i urbanog uređenja za nova, obuhvatom znatno manja građevna područja. Iz navedenog proizlazi da će budući prostorni razvoj područja Općine biti usmjeren prema središnjem području Vojnića, uz važne prometnice prema Karlovcu, Velikoj Kladuši i Sisku, uz vrlo malu novu izgradnju u drugim naseljima Općine. Planom će se ovaj očekivani razvoj koncentrirati na nekoliko ključnih razvojnih točaka čija će izgradnja doprinijeti zaokruživanju urbane forme naselja. Ovakvo plansko opredjeljenje prati i niz provedbenih smjernica kojima će se prostorni razvoj od današnjeg disperziranog postupno pretvoriti u usmjereni i koncentrirani. Izgradnja u izgrađenim dijelovima naselja vršit će se prema lokacijskim uvjetima propisanim ovim Planom, dok će se izgradnja na neizgrađenom građevinskom zemljištu vršiti izradom detaljnih planova uređenja. Na osnovi iznijetih podataka (popis 2001. g) proizlazi da u Općini živi 25.04 st/km², što predstavlja slabije naseljena mjesta u odnosu na županijski prosjek koji iznosi 38,45 st/km², dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 78,39 st./km². To predstavlja nepovoljniju demografsku sliku u odnosu na popis 1991. g kada je u Općini živjelo 34.46 st/km², a županijski prosjek je bio 50.65 st/km². Građevinska područja naselja definirana su prema demografskoj slici iz 1991. g. Budući da se smatra da se veći dio stanovništva još nije vratio na ovo područje. Prema popisu iz 2001. g. Općina Vojnić je imala brojčano stanovnika po starosnim skupinama prema sljedećoj tablici:: STAROST......... BR. STANOVNIKA 0 - 4 god.......... 243 5 - 9 god.......... 276 10 - 14 god....... 264 15 - 19 god....... 303 20 - 24 god....... 337


svibanj 2005.


25 - 29 god....... 354 30 - 34 god....... 332 35 - 39 god....... 306 40 - 44 god....... 353 45 - 49 god....... 380 50 - 54 god....... 404 55 - 59 god....... 211 60 - 64 god....... 408 65 - 69 god....... 508 70 - 74 god....... 463 80 - 84 god...... 71 85 - 89 god...... 29 90 - 94 god..... 8 nepoznato..... 31 Općina Vojnić spada u takozvani regresivni (kontraktivni) tip dobne strukture. Za ovaj tip dobne strukture karakterističan je nizak udio djece što inicira i nizak opadajući prirtast ili pad, te ukazuje na proces depopulacije uvjetovane prirodnim kretanjem. Ovdje se može govoriti o gotovo istim stopama nataliteta i mortaliteta, odnosno stope nataliteta su praktički na razini stopa mortaliteta (mogu čak biti i ispod te razine). Kod ovog tipa stanovništva tzv. stablo života (piramida starosti, dobna piramida, stablo starosti) prelazi u oblik ''urne''. Postotak djece u Općini od 0 - 14 god starosti ukupne populacije Općine iznosi 14,24 %, udio roditelja starosti 15 - 49 god je 43,04%, a udio pararoditelja starijih od 50 godina je 42.72%. Ovi podaci odnose se na popis iz 2001. godine i gotovo su na nivou teorijskih vrijednosti od 20%, 50% i 30%. Slični podaci javljaju se kod stratifikacije na muški i ženski dio pučanstva. Uvaži li se dobna struktura prema Edvardu Rossetu, tada pučanstvo Općine Vojnić spada u grupu demografski starih društava. S obzirom na činjenicu da je pučanstvo Općine relativno staro, potrebno je poduzeti niz mjera za poboljšanje stanja. Ovdje će morati sudjelovati i šira društvena zajednica svojim odgovarajućim populacijskim i gospodarskim zakonima. 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Glavni cilj i obveza vezani za unapređenje uređenja naselja preuzeti iz Prostornog plana Karlovačke županije odnose se na racionalno korištenje prostora za izgradnju naselja, odnosno određivanje građevinskog područja. Prostor za razvoj naselja mora biti utemeljen na nekoliko kriterija, od kojih su posebno važni optimalna gustoća stanovanja, argumentirane demografske i razvojne perspektive, očuvanje poljodjelskih, šumskih i vodnih resursa i optimalna organizacija naselja s naglaskom na uvjetovanost komunalnog i infrastrukturnog opremanja. U okviru uređenja naselja potrebno je preispitati i ako je moguće smanjiti veličinu građevinskog područja određenu starim planovima, a povećanje tih površina bit će opravdano samo u naseljima koja preuzimaju veće funkcije nego su do sada imala u tom prostoru. Prostorni razvitak i širenje naselja treba biti u relaciji s povijesnom strukturom naselja koje treba sustavno usklađivati s demografskim kretanjima. U središnjim naseljima posebnu važnost treba dati adekvatnoj opremljenosti društvenim funkcijama te podizanju razine oblikovnog uređenja naselja, što će se osigurati temeljem izrade urbanističkih i detaljnih prostornih planova. U okviru oblikovnog uređenja lokalnog središta nezaobilazno je i uređenje parkovnih površina kao bitnog elementa ukupnog urbanog izgleda naselja. U pogledu razvoja prometne infrastrukture, potrebno je podići razinu kvalitete prometnih površina unutar svih naselja Općine, a također i bolju povezanost naselja sa središtem Općine. Stanovništvu Općine potrebno je osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih


svibanj 2005.


objekata, ali uz dužnu pozornost prema tradicijskom graditeljstvu koja se odražava u poštovanju mjerila, oblika, strukturnih značajki i graditeljskih materijala. Također je obveza odrediti mjere za komunalno infrastrukturno opremanje naselja Općine, u prvom redu središnjeg naselja. Na taj način će se ostvariti jedan od bitnih preduvjeta za izgradnju na područjima određenim za razvoj naselja i gospodarskih djelatnosti. U pogledu komunalne infrastrukture na području Općine Vojnić prioritet je izvedba sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te nastavak uvođenja javnog vodovoda. Iako se u ovom dijelu Hrvatske može govoriti o specifičnom, ali razvijenom i uljuđenom načinu življenja, potrebno je navesti neke pretpostavke za unapređenje: centralne funkcije u pojedinim naseljima, centralna mjesta okupljanja, kao što su to trgovi, tržnice, sportsko-rekreacijski centri, biciklističke i trim staze i sl. Pretpostavke za unapređenje: Naselje Vojnić: - uređenje zona poslovne namjene, sportsko-rekreacijske i ugostiteljsko-turističke namjene koje je potrebno locirati u odnosu na novoplanirane gradske obilaznice - autobusno stajalište i parkiralište za teretna vozila - proširenje gospodarske namjene - pretežno industrijske uz postojeće pogone drvne

industrije uz cestu za Karlovac - predvidjeti lokaciju za pravoslavnu crkvu u središtu Vojnića - koridori obilaznica za državnu i županijsku cestu Naselje Vojišnica: - proširenje mjesnog groblja. Naselje Kolarić: - stočni sajam i proširenje gospodarske namjene uz koridor novoplanirane zapadne

obilaznice državne ceste Naselje Krstinja: - stočni sajam Petrova Gora: - turistički sadržaji (planinarske, biciklističke, trim staze i sl. za potrebe ekoturizma i

lovnog turizma) Sva naselja: - autobusno stajalište. Broj centralnih funkcija ovisit će i o veličini naselja. Prilikom izgradnje novih i obnove postojećih dijelova naselja potrebno je voditi računa o autohtonim materijalima - cigla, drvo, žbuka i sl. Njih treba upotrebljavati prilikom opreme ulica, urbane opreme i sl. Cilj unapređenja naselja nije urbanizirati selo nego formirati suvremeno urbano naselje i već tradicionalnim vrijednostima dati suvremeni izričaj.


svibanj 2005.


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Županije Budući razvoj Općine i dalje će se temeljiti na iskorištavanju osnovnih prirodnih resursa, odnosno mineralnih sirovina (građevni kamen, keramička glina), poljoprivrednog zemljišta i šumskih površina. U pogledu značajnijih gospodarskih i društvenih funkcija, prostor Općine će se i dalje oslanjati na okolna veća i razvijenija središta, prije svega na grad Karlovac. Na području Općine prevladavaju naselja ruralnih obilježja. Budući da se u gospodarskom usmjeravanju pojedinih dijelova Općine ne očekuju velike promjene, a tipologija naselja uvelike će o tome biti ovisna, predviđa se zadržavanje ruralnih obilježja većine naselja Općine, ali uz razvijanje pojedinih urbanih funkcija. Tako će planirani gospodarski razvoj sa sobom donositi i razvijanje niza uslužnih funkcija za zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva, ali i mogućih doseljenika na ove prostore. Očekuje se da će demografska kretanja na području Općine obilježavati blaga depopulacija ruralnih područja i premještanje stanovništva prema središnjem razvojnom koridoru. Građevinska područja naselja nisu u potpunosti formirana, a veći dio Općine nije opremljen svom potrebnom komunalnom infrastrukturom. U svim naseljima nije uvedena struja (nakon ratnih razaranja) i telefon te u tim segmentima postoji potreba za proširenjem mreže. Najveći nedostatak u pogledu infrastrukture predstavlja neadekvatna opskrbljenost stanovništva sustavom javne vodovoopskrbe te nerješeno pitanje odvodnje otpadnih voda u većem dijelu Općine. Uz izvedbu mreže komunalne infrastrukture prioritet razvoja je osiguravanje prostora za gospodarske sadržaje. U središnjem naselju Općine te u zapadnom dijelu, uz novoplaniranu gradsku obilaznicu i cestu prema Karlovcu, predviđena su građevinska područja za smještaj poslovnih i gospodarskih sadržaja. Za ovaj prostor utvrđena je obveza izrade detaljnog urbanističkog plana uređenja kojim će se riješiti uređivanje i opremanje zemljišta te adekvatna zaštita okoliša. Značajnu ulogu u planiranom prostorno-gospodarskom razvitku čitavog područja Općine sasvim sigurno će imati i dobra prometna povezanost s gradom Karlovcem i ostalim dijelovima Karlovačke županije. Plan prostornog uređenja Općine Vojnić temelji se na poljodjeljstvu, maloj privredi i prirodnim ljepotama kao uvjetu za razvoj eko i seoskog turizma i povoljnom geografskom položaju, kao i racionalnoj eksploataciji mineralnih sirovina u skladu sa studijama utjecaja na okoliš. Obzirom da je Općina i poljodjelska (poljoprivreda, voćarstvo, stočarstvo) ovim Planom žele se iskoristiti datosti koje daju pogodan geografski smještaj unutar Županije i Hrvatske, a to se prije svega treba manifestirati u mogućnosti razvoja malog poduzetništva. Od industruijske proizvodnje, može se govoriti o drvnoj i keramičkoj industriji, industriji građevinskog materijala vezanoj uz obradu kamena, industriji prehrambenih proizvoda (po mogućnosti ekoproizvoda). Lokacije za industriju se nalaze na jugu Općine (postojeća industrijska zona) i panirano proširenje industrijske zone uz postojeću drvnu industriju uz cestu za Karlovac. Postojeći način prerade poljoprivrednih proizvoda potrebno je usavršiti i marketinški obraditi kako bi što više dobiti ostalo u samoj Općini. 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Vojnić je geografski središnje naselje u odnosu na prostor Općine. Svi planirani sadržaji, kao i prirodni resursi, locirani su radijalno od središnjeg mjesta prema granicama Općine. Najintenzivnije je razvijen pravac prema Karlovcu, Gvozdu i prema granici s BiH. Značajna je zona uz novoplaniranu obilaznicu državne ceste D-216 gdje se s jedne strane planirana zona poslovne namjene, a s druge sportsko-rekreativna i ugostiteljsko-turistička namjena. U produžetku obilaznice nalazi se zona planiranog stočnog sajma u Kolarićima.


svibanj 2005.


Postojeća industrijska zona na jugu naselja se Planom zadržava unutar postojećih granica - ne planira se njeno širenje, dok se nova industrijska zona planira između potoka Radonje i ceste Karlovac-Vojnić uz postojeću zonu drvne industrije. Takvim rješenjem je glavni dio industrijskih sadržaja lociran periferno u odnosu na grad i na ravnom terenu u dolini što je s obzirom na strujanje zraka ekološki prihvatljivo za grad. Karakterističan smjer razvoja je i onaj prema Petrovoj Gori (zona memorijalnog i vikend turizma). Ostali naseljeni dijelovi pokriveni su uglavnom individualnim stanovanjem. Naselje Vojnić Smješteno je najvećim dijelom u dolini vodotoka potoka Radonje s pritocima Vojišnica i Kupljensko, a prostor je omeđen Kekić Brdom na sjeveru, Koračevim Brdom na istoku, na jugu brdom Grginovac, a na zapadu su Kolarići. Stanovanje, predviđeno na padinama brežuljaka i u središnjem dijelu naselja, većinom je nastalo interpoliranjem u postojeće stambene zone. U centru naselja nalaze se društveni sadržaji: Općinsko vijeće, Trgovački sud, osmogodišnja škola, robna kuća, zgrada pošte, šumsko gospodarstvo i dom kulture. Organizacija prostora određuje osnovne kategorije korištenja poljoprivredne, šumske i vodne površine, površine naselja i površine prometno-infrastrukturnih koridora, unutar kojih se utvrđuju namjena i uvjeti uređenja i korištenja prostora, ovisno o njegovim značajkama. Osnovu prostorne organizacije čine naselja sa svojom prometnom mrežom te poljoprivredna i šumska zemljišta kao najznačajniji razvojni resurs Općine. Najznačajniju ulogu u prostornoj strukturi Općine ima naselje Vojnić, gdje je koncentriran veći broj stanovnika (sa susjednim naseljem Vojišnicom) i sa značajnim sadržajem gospodarskih, društvenih i uslužnih funkcija. Stanovništvo se koncentriralo u ovom području u prvom redu zbog relativno dobre prometne povezanosti sa širim područjem koje omogućuje korištenje resursa i usluga u susjednim općinama i područjima.


svibanj 2005.


3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina U tablici je dan pregled veličina građevinskih područja naselja i gustoća stanovanja:

redn

i bro

j

nase

lje

broj

st

anov

nik

a

izgr

ađe

no

građ

evin

sko

podr

učje

neiz

građ

eno

građ

evin

sko

podr

učje

ukup

no

građ

evin

sko

podr

učje

%ne

izgr

ađe

nog

u

uku

nom

G

P

gust

oća

stan

ova

nja

st/h

a

ha/s

t

1 Brdo Utinjsko 193 17,13 1,85 18,98 9,75 10,17 0,098

2 Bukovica Utinjska 203 16,15 1,79 17,94 9,98 11,32 0,088

3 Donja Brusovača 212 16,31 1,64 17,95 9,14 11,81 0,085

4 Dunjak 138 11,77 0,92 12,69 7,24 10,87 0,092

5 Džaperovac 77 7,52 0 7,52 0 0,098

6 Gačeša selo 111 9,86 1,07 10,93 9,79 10,16 0,098

7 Gejkovac 230 17,92 1,68 19,60 8,57 11,73 0,085

8 Gornja Brusovača 71 6,09 0,69 6,78 10,18 10,47 0,095

9 Jagrovac 118 10,38 0,42 10,80 3,89 10,93 0,092

10 Johovo 88 6,99 0,84 7,83 10,73 11,24 0,089

11 Jurga 188 9,97 1,79 11,76 15,22 15,99 0,063

12 Kartalije 90 7,90 0,84 8,74 9,61 10,29 0,097

13 Kestenovac 79 8,09 0,76 8,85 8,59 8,92 0,110

14 Ključar 120 7,90 1,22 9,12 13,38 13,16 0,076

15 Klokoč 332 26,21 1,84 28,05 6,56 11,84 0,084

16 Klupica 48 4,74 0 4,74 0 10,13 0,099

17 Kneževič Kosa 172 15,29 1,66 16,95 9,79 10,15 0,099

18 Kokirevo 111 9,01 1,09 10,10 10,79 10,99 0,091

19 Kolarić 250 17,69 2,20 19,89 11,06 12,57 0,079

20 Krivaja Vojnička 57 5,05 0,56 5,61 9,98 10,16 0,098

21 Krstinja 166 14,20 2,15 16,35 13,15 10,15 0,098

22 Kupljensko 518 41,33 5,29 46,62 11,35 11,11 0,090

23 Kusaja 171 15,24 0,49 15,73 3,12 10,87 0,092

24 Lipovac Krstinjski 51 4,54 0,49 5,03 9,74 10,14 0,099

25 Lisine 64 5,64 0,62 6,26 9,90 10,22 0,098

26 Loskunja 108 9,62 1,06 10,68 9,93 10,11 0,099

27 Malešević Selo 78 5,69 0,76 6,45 11,78 12,09 0,083

28 Mandić Selo 134 11,63 1,28 12,91 9,89 10,38 0,096

29 Međeđak Utinjski 113 10,02 1,09 11,11 9,81 10,17 0,098

30 Miholjsko 298 23,49 2,42 25,91 9,34 11,50 0,087

31 Mracelj 187 16,66 1,29 17,95 7,19 10,42 0,096

32 Mračaj Krstinjski 30 2,59 0 2,59 0 11,58 0,086

33 Petrova Poljana 46 4,25 0 4,25 0 10,82 0,092

34 Podsedlo 149 13,63 1,48 15,11 9,79 9,86 0,100

35 Prisjeka 90 7,40 0,88 8,28 10,63 10,87 0,092

36 Radmanovac 72 5,86 0,69 6,55 10,53 10,99 0,091

37 Radonja 165 14,62 1,28 15,90 8,05 10,38 0,096

38 Rajić Brdo 148 13,18 0,37 13,55 2,73 10,92 0,092

39 Selakova Poljana 0 0 0 0 0 0 0

40 Svinica Krstinjska 448 34,96 3,62 38,58 9,38 11,61 0,086

41 Široka Rijeka 197 17,47 1,83 19,30 9,48 10,21 0,098

42 Štakorovica 53 4,53 0,52 5,05 10,29 10,49 0,095

43 Utinja Vrelo 80 7,11 0,76 7,87 9,66 10,17 0,098

44 Vojišnica 636 43,00 7,30 50,30 14,51 12,64 0,079

45 Vojnić 1246 56,64 20,41 77,05 26,49 16,17 0,062

46 Živković Kosa 202 11,70 1,67 13,37 12,49 15,11 0,066

UKUPNO 8338 626,97 80,61 707,42 11,38 11,77 0,085


svibanj 2005.


Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina: Talica 3. 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Općina Vojnić oznaka ha % stan/ha ha/stan

1.1. Građevinska područja naselja GP 707,42 2,94 11,77 0,085 1.2. Izgrađene strukture van građevinskog

područja

I 8,73 0,036 955,09 0,001

K 15,11 0,065 551,82 0,0018

T 13,70 0,057 608,61 0,0016

OK 2,71 0,011 3076,75 0,0003

N 4.14 0,017 2014,00 0,0005

UKUPNO 751,81 3,12 11,09 0,0

1.3. Poljoprivredne površine P P1

P2 1464,15 6,075 5,69 0,176

P3 8922,63 37,02 0,93 1,07

UKUPNO 10386,78 43,09 0,80 1,25

1.4. Šumske površine Š 12271,21 50,918 0,68 1,47

šume gospodarske namjene Š1 šume zašitne namjene Š2

šume posebne namjene Š3 8,23 0,034 1013,12 0,00098

UKUPNO 12279,44 50,95 0,68 1,47

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ 635,43 2,64 13,12 0,076

1.6. Vodne površine V 17,46 0,072 477,55 0,0021 vodotoci 29,08 0,12 286,73 0,0035 UKUPNO 681,97 2,84 12,23 0,082

1.7. Ostale površine N

IS G

UKUPNO

OPĆINA UKUPNO 24100 100,00 0,35 2,89

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE

Nacionalni park

Park prirode 0,00

2.2. Zaštićena graditeljska baština

arheološka područja

spomenik parkovne arhitekture 0,00

povijesne graditeljske cjeline

spomen područje 10159,68 42,16 0,82 1,22


svibanj 2005.


U tablici je dan pregled veličina područja izdvojene namjene izvan naselja: re

dni b

roj

nase

lje

broj

sta

nov

nika

gosp

odar

ska

nam

jena

–

iz

građe

na

(ind

ustr

ija)

gosp

odar

ska

nam

jena

–

ne

izgr

ađen

a (in

dus

trija

)

posl

ovna

na

mje

na

- ne

izgr

ađen

a (p

rete

žno

trgo

vačk

a)

turiz

am

- ne

izgr

ađen

o

pose

bna

nam

jena

–

neiz

građ

eno

(rez

ervn

o od

laga

lište

ot

pad

a)G

p-iz

dvoj

ena

nam

jena

uk

upno

ha/s

t

Gro

blja

1 Brdo Utinjsko 193 0 0

2 Bukovica Utinjska 203 0 0,37

3 Donja Brusovača 212 0 0,67

4 Dunjak 138 0 0,87

5 Džaperovac 77 0 0

6 Gačeša selo 111 0 0,28

7 Gejkovac 230 0 0,03

8 Gornja Brusovača 71 0 0

9 Jagrovac 118 0 0

10 Johovo 88 0 2,88

11 Jurga 188 0 0,19

12 Kartalije 90 0 0,32

13 Kestenovac 79 0 0,42

14 Ključar 120 12,42 12,42 0,10 0,26

15 Klokoč 332 0 0,26

16 Klupica 48 0 0

17 Kneževič Kosa 172 0 0,66

18 Kokirevo 111 0 2,71 2,71 0,024 0,36

19 Kolarić 250 8,65 8,65 0,034 0,64

20 Krivaja Vojnička 57 0 0

21 Krstinja 166 0 0,68 0,004 1,42

22 Kupljensko 518 0 2,39 3,66 6,05 0,012 1,93

23 Kusaja 171 0 1,77

24 Lipovac Krstinjski 51 0 0,27

25 Lisine 64 0 0,15

26 Loskunja 108 0 0,80

27 Malešević Selo 78 0 0,26

28 Mandić Selo 134 0 0,12

29 Međeđak Utinjski 113 0 0,16

30 Miholjsko 298 0 1,00

31 Mracelj 187 0 0

32 Mračaj Krstinjski 30 0 0

33 Petrova Poljana 46 0 0

34 Podsedlo 149 0 0,88

35 Prisjeka 90 0 0

36 Radmanovac 72 0 0,81

37 Radonja 165 1,28 1,28 0,008 0,62

38 Rajić Brdo 148 po

dručj

a iz

dvo

jen

e n

amje

ne

izva

n n

asel

ja

0 1,37

39 Selakova Poljana 0,0 0 0

40 Svinica Krstinjska 448 0 0,19

41 Široka Rijeka 197 0 1,26

42 Štakorovica 53 0 0

43 Utinja Vrelo 80 0 0

44 Vojišnica 636 0 5,03

45 Vojnić 1 246 2,37 2,99 2,80 8,16 0,007 0

46 Živković Kosa 202

0 0,25

UKUPNO 8338 2,37 5,38 15,11 13,70 2,71 39,27 0,005 26,50


svibanj 2005.


3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Gospodarske djelatnosti Gospodarske djelatnosti na području Općine vezane su uz prisutne prirodne resurse i njihovo iskorištavanje. Poljoprivredna proizvodnja i prateće prerađivačke djelatnosti Značajan udio u ukupnim gospodarskim djelatnostima ovog područja danas ima poljoprivredna proizvodnja čiji su nosioci obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Međutim, iz relativno niskog udjela zaposlenih u poljoprivredi te visokog udjela kućanstava s poljoprivrednim gospodarstvom proizlazi da se dobar dio stanovništva bavi poljoprivredom uz neko drugo zanimanje, odnosno da ovdje prevladava ekstenzivan oblik poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivredne površine U Općini Vojnić pod oranicama i vrtovima nalazi se 7.279 ha, pod voćnjacima 114 ha, pod livadama 1.337 ha, pod pašnjacima 4.960 ha, pod šumskim zemljištem 9.288 ha, a neplodno je 910 ha. Većina obiteljskih gospodarstava je prema svojim površinama, prema proizvodnim kapacitetima u poljoprivrednoj proizvodnji i po ostvarenim ekonomskim rezultatima vrlo mala. Uglavnom proizvode za potrebe svog kućanstva, a imaju i prihode izvan poljoprivrede. Zbog neatraktivnosti današnjeg ekstenzivnog oblika poljoprivredne djelatnosti na području Općine, kao i nedovoljne brige za ruralni razvoj i popularizaciju tradicijskog seljačkog načina života, kod obiteljskih gospodarstava sve češće se javljaju neobrađene površine. Stoga će primarni cilj u razvoju poljoprivredne djelatnosti ovog područja biti osuvremanjavanje obiteljskih gospodarstava. Gospodarstvo sa svim svojim segmentima je od presudnog značaja za rast i budući razvoj, ali kad je u pitanju Općina Vojnić naglasak treba staviti na razvoj malog i srednjeg poduzetništva u prvom redu vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i prateće prerađivačke djelatnosti. Prednosti koje mogu bitno utjecati na razvoj ovog područja su relativna blizina grada Karlovca kao značajnog prometnog čvorišta, industrijskog i trgovačkog središta, ali i obrazovnog centra (što omogućuje zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba stanovništva Općine) i relativno dobro sačuvana priroda. Također, tržište grada Karlovca je vrlo poticajno za ravitak poljoprivredne proizvodnje zbog činjenice da nije samodostatno niti u jednom proizvodu, a nije daleko ni veliko kao zagrebačko tržište. U cilju razvoja gospodarstva na području Karlovačke županije donesen je Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva, namjena mu je dugoročna, a cilj stvaranje povoljnog ozračja za njegov razvoj. S obzirom na važnost obiteljskih gospodarstava za ukupno gospodarstvo Općine, vrlo važnu ulogu u budućem razvoju imat će transformacija tradicionalne poljoprivredne proizvodnje prema zahtjevima potrošača, odnosno bržeg prilagođavanja obiteljskih gospodarstava tržnom gospodarskom sustavu. To će se postići okrupnjavanjem posjeda, boljom primjenom suvremenih dostignuća i tehnologija te specijalizacijom za određene tipove poljodjelske proizvodnje. Pri tome je potrebno svesti upotrebu kvalitetnih poljoprivrednih zemljišta u nepoljoprivredne svrhe na što je manje moguću mjeru. Jedan od mogućih pravaca u razvoju poljoprivrede je i orijentacija na proizvodnju sve više cijenjenih ekološki čistih poljoprivrednih proizvoda. U odnosu na većinu zapadnoeuropskih zemalja, Općina Vojnić još uvijek raspolaže s nezagađenim tlom te tako ispunjava glavni preduvjet za preusmjeravanje na poljoprivredu okrenutu kakvoći proizvoda i okoliša. Naselje Vojnić ima status općinskog središta, administrativno je, političko, kulturno, društveno i privredno središte. U općinskom središtu živi 1246 stanovnika, odnosno 20.6% stanovnika Općine. Ostala naselja nemaju posebnih specifičnosti te su funkcionalno vezani uz naselje Vojnić. Naselja Kupljensko i Vojišnica imaju status manjih lokalnih potencijalno razvojnih središta.


svibanj 2005.


U Općini živi 25.04 st/ km², što predstavlja slabije naseljena mjesta u odnosu na županijski prosjek koji iznosi 38,45 st/km², dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 78,39 st./km². Demografska slika je nepovoljnija u odnosu na popis iz 1991. god kada je u Općini živjelo 34.46 st/km², a županijski prosjek je bio 50.65 st/km². Promatra li se kretanje stanovnika od 1981.g. kada je u Općini bilo 8.908 stanovnika uočljiv je pad do 1991. od 7.5%, a do 2001. god. uočljiv je pad za 32.2%. Razlog su većim dijelom ratna zbivanja i raseljavanje domicilnog stanovništva. Najveći pad zabilježen je u okolnim naseljima, slabije dostupnim i sa slabije riješenom infrastrukturom. Ako se promatra samo općinsko središte, Vojnić, onda se zapaža neznatni rast. Do povećanja stanovništva došlo je uslijed doseljavanja iz Bosne i Hercegovine. U svrhu poboljšanja starosne strukture stanovništva i samog rasta broja stanovnika, potrebno je poduzeti mjere ulaganja u gospodarske djelatnosti, a treba ih predvidjeti Programom održivog razvitka Općine Vojnić. Dio poljoprivrednog pučanstva u ukupnom pučanstvu Općine Vojnić, unatoč znatnog pada, može se uvećati ako se poljoprivrednicima osigura nabava dobre mehanizacije i odgovarajućim gospodarskim poticajnim mjerama. Radna snaga poljoprivrede može ostvarivati značajne rezultate na vlastitim gospodarstvima ako se definiraju proizvodni programi, financiranje tih programa, obuka poljoprivrednika glede primjene propulzivnih programa, kao i obnova neophodne mehanizacije. Zakonitosti gospodarskog i poljoprivrednog razvitka mogu utjecati na daljnje smanjenje broja poljoprivrednika što, s obzirom na određeni tehnološki razvitak u poljoprivredi, ne bi trebalo stvarati veće probleme glede poljoprivredne proizvodnje i napretka u ovoj grani djelatnosti. Treba naglasiti da se mora određenim poticajnim mjerama (državnim i sa strane Općine) utjecati na smanjenje odljeva pučanstva u općinsko središte tj. u naselje Vojnić. Treba, nadalje, pozitivnim zakonskim mjerama utjecati na poboljšanje životnih uvjeta poljoprivrednog pučanstva. Temeljem iznesenih činjenica o pučanstvu Općine Vojnić ne može se zaključiti da će se ono u doglednoj budućnosti značajnije mijenjati i povećavati. Trebat će mnogo djelovanja, kako sa strane Republike Hrvatske tako i Općine da se promijene sadašnje tendencije. Iskorištavanje mineralnih sirovina Za gospodarstvo Općine Vojnić u prijašnjim razdobljima od značaja je bila proizvodnja vezana uz iskorištenje i korištenje u proizvodnji mineralnih sirovina građevnog kamena i keramičke gline zbog značajnog udjela stanovništva Općine zaposlenog u ovoj djelatnosti. Na području Općine Vojnić postoje eksploatacijska polja za iskorištavanje keramičke gline, kremenog pijeska i građevinskog kamena. Eksploataciona polja u Planu su označena oznakom Ex. Budući da se ovim Prostornim planom ograničava eksploatacija na način da se ne dozvoljava eksploatacija u zoni unutar 100 m udaljenosti od građevinskih područja naselja i da se ne dozvoljava eksploatacija unutar zone zaštite (II i III zone zaštite) vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'', postojeća eksploataciona polja se smanjuju na način kako je to prikazano na kartografskim prikazima. Postojeća eksploataciona polja keramičke gline: - Ivošević Gaj - eksploataciono polje smanjuje se sa 150,00 ha na 98,36 ha, - Kokirevo - eksploataciono polje smanjuje se sa 123,8 ha na 94,26 ha, - Mazalica - eksploataciono polje smanjuje se sa 15,7 ha na 6,16. Postojeća eksploataciona polja za kvarcni pijesak: - Basarovac - Budući da se eksploataciono polje Basarovac nalazi unutar II i III zone


svibanj 2005.


zaštite vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'', nemoguća je njegova daljnja elsploatacija. Prostornim planom predviđena je sanacija zemljišta unutar eksploatacionog polja. Sanaciju prostora i površina obvezno izvesti u skladu s odredbama Studije utjecaja na okoliš. Postojeća eksploataciona polja građevnog kamena: - Johovo (Lisine) -eksploataciono polje smanjuje se sa 10.81ha na 7.25 ha. Planirana eksploataciona polja građevnog kamena: - Loskunja - eksploatacione rezerve (1000 m3) površine 710 ha, planirano eksploataciono polje smanjuje se sa 9,00 ha na 7,81 ha. Ležišta se postupno iscrpljuju, što će se sasvim sigurno odraziti i na smanjenje postotka zaposlenih u ovoj djelatnosti. Stoga je Prostornim planom Općine potrebno osigurati površine za razvoj gospodarskih djelatnosti, vezanih u prvom redu uz poljoprivrednu proizvodnju i prateće prerađivačke djelatnosti te iskorištavanje šuma. industrija Cjelokupna industrija i društvene djelatnosti Općine smještene su većinom u Vojniću. Osnovni cilj gospodarstva je modernizacija postojećih kapaciteta, uvođenje novog proizvodnog programa prema zahtjevima tržišta i normalno otvaranje novih radnih mjesta. Ovakvo unapređenje ostvaruje se prenamjenom postojećih kapaciteta i otvaranjem novih koji su u potpunosti prilagođeni novim uvjetima privređivaja, uvođenje nove moderne opreme za nove proizvodne programe s novim pristupom organiziranju. Napuštaju se stari nekvalitetni proizvodi, uvode se samo visokokvalitetni programi sa što manjim utroškom energije i što većom proizvodnošću i ekonomičnošću. Da bi se priklonila globalnim gospodarskim kretanjima, nužno je za Općinu Vojnić da prihvati sljedeće trendove razvoja: - sve veće značenje uslužnih djelatnosti (telekomunikacije, informacijska tehnologija i

dr) - kasična industrija kreće se u pravcu ''high-techa'' prerađivačke industrije - promet i turizam kreću se u pravcu visokokvalitetnih usluga i '”brainwarea”. Tržišna konkurentnost u turizmu zahtjeva repozicionioniranje postojećih turističkih proizvoda i njihovu namjenu za točno definirane ciljne skupine potrošača, uz primjenu agresivne promocije. Na toj osnovi turizam na ovom području može se razvijati osobito kao izletnički, kongresni i tranzitni (Planom je predviđena bolja izgrađenost komunikacija) i u nešto manjoj mjeri u boravišni (neophodna je obnova postojećih i izgradnja novih objekata). Iznijete činjenice pokazuju da se razvoj ugostiteljstva i turizma odnosi na: - program razvoja turizma i ugostiteljstva na seoskim gospodarstvima - program razvoja izletničkog turizma - program razvoja športskog, kulturnog i dr. Nužno je ostvariti sljedeće ciljeve: - kvantitativnu i kvalitativnu obnovu razvoja turizma uz dostizanje maksimalnih

ekonomskih rezultata turističkog prometa, - optimalnu zaposlenost kadrova, - održavanje ravnoteže u zaštiti okoliša i korištenju prirodnih resursa ovog područja - afirmiranje ovog područja promidžbenim aktivnostima na europskom turističkom

tržištu. Analizom dosadašnjeg razvoja i potencijala budućeg, prioriteti Općine u daljnjem razvitku gospodarstva su sljedeće djelatnosti: - poljoprivreda i stočarstvo - voćarstvo - metaloprerađivačka djelatnost


svibanj 2005.


- industrija izrade keramičkih pločica - obrada građevnog kamena - popravak i održavanje poljoprivredne mehanizacije - obrt i ostale uslužne djelatnosti za kućanstvo i poduzeća - stari obrti (kovači, užari, lončari, bačvari). Mjerama ekonomske i razvojne politike, uz aktivno sudjelovanje svih gospodarskih subjekata i drugih čimbenika, trebalo bi: - plansko i smišljeno uključiti proizvodna, uslužna, infrastrukturna i druga

gospodarska područja, gospodarskih subjekata i obrtničkih tvrtki, u šire ekološke projekte koji su u funkciji zaštite okoliša i u funkciji snažne gospodarske promidžbe poduzeća, kao bitan element gospodarskog identiteta Općine,

- raditi na koncepciji dugoročnog razvitka uključujući osmišljeno povezivanje malih poduzeća u proizvodne i izvozne razvojne sustave,

- stvoriti uvjete za konkretne mogućnosti podupranja razvoja proizvodnje primjerene tom području,

- manje gospodarske jedinice treba povezati financijskom, informatičkom, izvoznom i razvojnom infrastrukturom,

- razvoj poljoprivrede i sela sagledati prvenstveno kroz razvoj programa proizvodnje mesa, mlijeka i pojedinih vrsta poljoprivrednih proizvoda s oznakom i certifikatom zdravih prirodnih proizvoda proizvedenih u odgovarajućem ekološkom okolišu,

- na području industrije razviti širi krug projekata industrije građevinskog materijala, industrijske prerade drveta, metaloprerađivačke djelatnosti i drugih industrijskih grana koje će se razviti kao nove proizvodnje i nove djelatnosti,

- razvijati turizam s mogućnostima širenja na većem planu i specifični turizam (seoski, izletnički, lovni i ribolovni, sportski i kreativni),

- raditi na projektima vezanima uz infrastrukturu. Središnje funkcije u naselju Vojnić su: - općinaska uprava, matični ured, zdravstvena ustanova (stomatološka i zdravstvena

ambulanta), centralna osnovna škola '”Vojnić”, školska biblioteka, školsko igralište, dječji vrtić s dječjim igralištem, dom kulture “Petar Svačić”, nogometno igralište, poštanska jedinica s automatskom telefonskom centralom te nekoliko trgovina mješovite robe, građevinskog materijala i agroopreme i dom za osobe s posebnim potrebama (bivši motel).

3.3.2. Društvene djelatnosti Područje društvenih djelatnosti predstavlja izuzetno važan segment društvenog života, koji je u neposrednoj interakciji s ostalim oblicima života, pa je neupitna potreba njihovog razvitka, budući da su one u funkciji općeg razvoja. Kvalitetom ovih funkcija podiže se obrazovna i kulturna razina i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija. Da bi se osigurali uvjeti za što kvalitetniji društveni i gospodarski razvitak Općine, potrebno je postizanje što veće autonomije u pogledu sadržaja društvenih funkcija. U nastavku je dan predgled društvenih djelatnosti na području Općine: - lokalna samouprava (smještena u Vojniću): općinsko vijeće, općinsko poglavarstvo, općinski načelnik, upravni odjeli Općine, matični ured); - vatrogasne i druge dobrovoljne udruge (djeluju u Vojniću): općinska služba motrenja i obavješćivanja, općinske postrojbe i stožer civilne zaštite, dobrovoljno vatrogasno društvo; - vjerske zajednice: rimokatolička župa sa župnim uredom i crkvom - u izgradnji (u Vojniću, gdje se također predviđa i izgradnja pravoslavne crkve) - odgoj i obrazovanje: dječji vrtić i osnovna škola (smješteni u Vojniću)


svibanj 2005.


- ustanove u kulturi - zajednice športskih udruga, sportska društva i klubovi - zdravstvena stanica s ambulantama opće medicine, stomatološkom ambulantom, patronažom i ljekarnom (u Vojniću) - udruge građena, političke stranke i druge organizacije - financijske i druge uslužne djelatnosti: poslovnica Financijske agencije, poslovnica banke s mjenjačnicom. Planom se predviđaju: - veće nove površine za športske i rekreacijske sadržaje (zona između današnjih športskih terena i zapadne obilaznice Vojnića), - lokacija za novu pravoslavnu crkvu, - za ostale društvene djelatnosti ne planiraju se bitna povećanja sadašnjeg prostora. U području Petrove gore planira se obnavljanje memorijalnog centra uz uslužne i turističke djelatnosti. 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske dane su osnovne smjernice uređenja prostora prijelaznih gradsko-seoskih područja i ruralnih prostora. Iste treba uvažiti u budućem razvoju Općine. Program prostornog uređenja navodi: “Preobrazba prijelaznih gradsko-seoskih područja treba biti širenje i učvršćenje građanskog načina života te nužna infrastrukturna rekonstrukcija s ciljem: - olakšati pučanstvu pristup društvenim dobrima i institucijama, - povećati svakodnevnu ekološku i funkcionalnu sigurnost, - poduprijeti i poboljšati osobnu i obiteljsku perspektivu stanovnika tih područja i

proširiti mogućnost individualizacije lokalnog načina života.” Poboljšanjem općih civilizacijskih uvjeta života i učvršćivanjem bitnih elemenata

građanskog načina života na njima može imati veliku privlačnu snagu za skupine koje sada žele migrirati u gradska područja, kao i za skupine koje su u gradskim područjima marginalizirane te na prijelaznim područjima vide privlačan i prihvatljiv okvir za život.

“Preobrazba ruralnih područja treba se temeljiti na revitalizaciji zbog ukupnih civilizacijskih ciljeva i zbog demografske i socijalne iscrpljenosti. Seosko područje je rijetko naseljeno, ali sa skupinama i pojedincima sposobnim za odgovorniji i poduzetniji razvitak, treba naglasiti sljedeće okolnosti: - prisutnost posebno vrijednih nacionalnih ili regionalnih resursa na području - vrijednost područja u univerzalnom pamćenju i tradiciji. “Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima, očuvanju regionalnih odlika gradova i naselja te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata. Razvitak sela i seoskog prostora treba planirati na način da se osigura usklađen socio-gospodarsko-kulturno-prostorni razvoj. Uz oživljavanje seoskog gospodarstva, bilo poljoprivrede, šumarstva, obrtništva te poticanje ruralnog stanovanja kao mogućnosti izbora, nužna je izgradnja društvene i tehničke infrastrukture.” U cilju očuvanja identiteta prostora, pažnju treba usmjeriti prema slici naselja i kultiviranog krajolika te građevinska područja malih naselja i sela definirati na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt.”


svibanj 2005.


3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povjesne cjeline) - tablica 3.

Suvremena europska načela vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na saznanju da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, samim tim i širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih načela zaštite graditeljske baštine je težnja da se spriječi uništavanje neposrednoga krajolika, kako bi arhitektonski spomenik očuvao svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito značenje. Uveden je izričaj «kulturni krajolik» koji potiče cjelovit pristup vednovanju kulturne i prirodne baštine. Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područje čiji je izgled određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno-ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu u kojoj valja štovati načelo raznolikosti i posebnosti krajolika. Prema smjernicama prostornog uređenja Radne zajednice Alpe -Jadran (1997), ciljevi i opredjeljenja su osiguati vitalni kvalitetni krajolik uz čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinih područja. Potrebno je prepoznati i sačuvati pojedine tipove krajolika, primjerice: krajolik s visokim stupnjem gospodarske učinkovitosti, krajolik s visokim stupnjem prirodnosti, krajolik s visokim stupnjem identiteta kao i nove kakvoće krajolika (osobito vezano uz naselja). Danas je u većini europskih zemalja ”kulturni krajolik” prepoznat kao nositelj nacionalnog kulturnog identiteta. Pod pojmom kulturnog krajolika podrazumijevaju se topografski definirana područja s kvalitetnim odnosom prirodnih i antropogenih elemenata. Kultivirane ili izgrađene krajolike, stvarane u dugom vremenskom slijedu čovjekovim nastojanjem da životni prostor oplemeni i prilagodi svojim potrebama nazivamo kulturno-povijesnim krajolicima. Takva cjelina treba sadržavati neke od navedenih iznimnih vrijednosti: povijesnu, arheološku, etnološku, kulturnu, umjetničku, socijalnu ili tehnološku. Zakonski su zaštićeni krajolici definirani kao prirodni ili kultivirani predjeli veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje, a za razliku od parka prirode zahvaća manje područje s jednako važnim prirodnim i kulturno-povijesnim obilježjima. Prostornim planom Karlovačke županije vrednovan je čitav županijski prostor prema kategorijama: 1. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline nacionalnog značenja; 2. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline regionalnog značenja; 3. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline bez izraženog prostornog identiteta, koje imaju samo pojedinačna vrijedna kulturna dobra; 4. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline s izraženim konfliktima u prostoru. Krajolik Općina Vojnić nalazi se na istoku središnjeg dijela Karlovačke županije. Županijsko središte Karlovac nalazi se na sjeveru. Na zapadu su Općine Krnjak i Slunj, na jugu Općina Cetingrad, na istoku Sisačko-Moslavačka županija. Jugoistočna granica uz rijeku Glinu je međudržavna granica s Bosnom i Hercegovinom. Po prirodno-geografskoj regionalizaciji na području obuhvata Plana razlikuju se tri područja: Panonsko gorje, Kordunska zaravan i krško područje. To se u slici krajolika manifestira kao blago brežuljkasto područje, prekriveno šumama, oranicama, pašnjacima i prošarano manjim potocima. Na istočnom dijelu Općine dominira vrh Petrove gore (512 m). Veći dio prostora zauzimaju šume. Veliki kompleks šuma, koji se prostire i na područja drugih općina, nalazi se na istočnom dijelu u području Petrove Gore. U preostalom dijelu analiziranog područja šume su manjih površina, u obliku šumaraka i lugova. Češće su prisutne na sjevernim stranama brežuljaka. Najčešće su miješane šume bukve i graba te šume hrasta, dok se sporadično pojavljuju trešnje i breze. Na području Kestenove gore i Petrovca, uz spomen obilježja, nalaze se manji potezi crnogorice koji su planski sađeni. Zbog zapuštenih poljoprivrednih površina i pojave samoniklih šuma šumski se areal povećava, a brojne šumske površine bogate divljači čine to područje izrazito pogodnim za


svibanj 2005.


lov.

Pogled na Petrovu goru iz Kokireva Na području Općine nema većih vodotoka. Od manjih potoka koji se spuštaju niz padine Petrove gore, valja izdvojiti potok Radonju, koji prolazi kroz Vojnić i ,sabirući vodu obližnjih potoka, kao rječica utječe u rijeku Koranu. Preostali potoci su Vojišnica, Kupljenčica, Utinja, Bukovica. Na jugu se nalazi rijeka Glina (teče od zapada prema istoku), koja je većim svojim dijelom međudržavna granica s Bosnom i Hercegovinom. U nju utječu potoci južnog dijela Općine. Karakteristika su ovoga kraja također izvori koji se nalaze u podnožjima brežuljaka, a izviru zbog nepropusnih geoloških slojeva i vrlo su često u blizini naselja. Najniži su tereni uz pojedine potoke do danas zadržali močvarne karakteristike, a najviše uz potok Utinju i rijeku Glinu. U Općini Vojnić prevladavaju manja seoska naselja (izuzev općinskog središta, Vojnića) čija je gustoća najveća na zapadu i jugozapadu općinskog područja. Oko naselja se protežu poljoprivredne površine. Poljoprivredne parcele su manjih površina, a njihov najčešći položaj je na blagim kosama s južne strane brežuljaka. Najčešće poljoprivredne kulture na oranicama su pšenica i kukuruz, a uz oranice su česti pašnjaci i livade.

Panorama Gačeša Sela Naselja Na ovom su se području od davnina naselja razvijala uz dva dominantna povijesna pravca: uz cestu od Karlovca prema Velikoj Kladuši i Bihaću te dalje na istok (naselja Knežević Kosa, Loskunja, Vojnić, Kupljensko, Johovo, Prisjeka, Krstinja) i uz cestu od Vojnića kroz Vrginmost, Glinu, Petrinju prema Sisku (Vojišnica). Usporedbom današnjih naselja s katastarskom kartom iz 1864. godine može se uočiti da je većina naselja i dalje raštrkana. S obzirom na povijesna zbivanja (turska pustošenja) u ovome kraju, ona su uglavnom smještena na obroncima brežuljaka, blizu šuma, dalje od glavnih prometnica. Ovisno o reljefu, naselja su podizana na rubu kose (Živković Kosa) ili


svibanj 2005.


uz dolinu potoka (Jurga, Kestenovac, Radonja, Vojišnica). Prema jugu sela su sve više rasuta po glavama i pristrancima gora (Krstinja). Organizirana su od više zaselaka koji su obično zadržala ime osnivačke obitelji (Štakori, Matijevići, Vučkovići, Tomaševići, Pavići, Mlađani, Živkovići, Opačići, Martinovići). Tijekom razvoja popunjavala se postojeća, povijesna matrica (Petrova Poljana, Gačeša Selo) ili se naselje spuštalo bliže tranzitnom putu. No, ta je pojava prisutna većinom poslije Prvog svjetskog rata (Vojišnica, Radonja, Kupljensko, Miholjsko). Vojnić je jedino urbanizirano naselje, a na njegov razvoj znatno utječe njegov položaj na križanju dvaju glavnih prometnih pravaca i funkcija u prostoru.

Bukovica Utinjska Stanje evidencije i pravne zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti Dosadašnjom evidencijom i pravnom zaštitom u različitim razdobljima obuhvaćeno je ukupno 27 povijesnih građevina i cjelina. Od toga su dosad u Registar kulturnih dobara upisana tri stara grada, dva spomen područja i jedan memorijalni objekt iz drugog svjetskog rata. Preventivno nije zaštićen niti jedan objekt, ali prilikom revizije koja je u tijeku neki objekti će biti predloženi za upis u Registar. Jedan dio kulturnih dobara je evidentiran pri izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan Karlovačke županije godine 2000, a neka će biti predložena za preventivnu zaštitu kao rezultat ovoga rada. Na temelju terenskog očevida i dostupnih izvora, postojeći popis kulturnih dobara u sklopu ove konzervatorske podloge je proširen za 83 objekta. Tu su upisani i dijelovi povijesnih ruralnih naselja (Krstinja, Petrova Poljana, Gačeša Selo, Rajić Brdo) te tradicijske građevine, njih ukupno 51. Stupanj istraženosti odrazio se i na pravnu zaštitu što je najbolje uočljivo na primjeru arheološke baštine. Uz dva ranije evidentirana arheološka lokaliteta, u Lisinama i na Malom Petrovcu, ni jedan lokalitet nije upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara kao arheološka baština pa ni stari gradovi koji su pri upisu svrstani u vojne građevine. Stoga su sada evidenciji arheološke baštine nužno dodana i ta tri stara grada (Klokoč, Krstinja i Otmić), te lokalitet na Velikom Petrovcu. Popis je također proširen za druge vrste evidentiranih kulturnih dobara pri izradi ove studije. Od civilnih građevina lokalnog značenja evidentirana je samo škola iz 1935. g u Miholjskom. U naselju Krstinja evidentirane su vojne građevine, čardak i kuburana. Ovom je prilikom evidentiran i veliki broj privrednih, industrijskih kao i inženjerskih građevina/kompleksa (jedanaest mlinica, dvije kovačnice, bačvarska radionica, pilana i most). U sadašnjoj evidenciji spomenika memorijalne baštine utvrđeno je stanje kao za prijašnjeg popisa, kojem je pridodan spomenik braniteljima u Domovinskom ratu, u Vojniću. Pod memorijalnu baštinu uključili smo dva memorijalna područja (mjesna groblja s krstačama). Toponim Draškovićev stol u naselju Radonji evidentiran je pod nematerijalnu kulturnu baštinu. Među evidentiranim seoskim naseljima povijesnih graditeljskih cjelina izdvojen je dio naselja Krstinje s nekoliko karakterističnih starih okućnica, starim gradom, čardakom i kuburanom, te je predložen za preventivnu zaštitu.


svibanj 2005.


Kulturna dobra na području obuhvata Plana Registrirana nepokretna kulturna dobra POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. Stari grad Otmić Kestenovac R,RZG-02-76/477-1969. 2. Stari grad Klokoč Klokoč R,RZG-02-76/239-1969. 3. Stari grad Krstinja Krstinja R,RZG-02-76/328-1969. MEMORIJALNA BAŠTINA BR. MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. spomen područje Petrova Gora Vojnić R,RZG-223-1969. 2. spomen područje Petrova Gora

centralna partizanska bolnica Vojnić R,RZG-175-1969.

BR. MEMORIJALNI OBJEKTI NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. pravoslavna crkva Sv. Petke Kolarić R,RZG-02-76/166-1969. Evidentirana kulturna dobra ARHEOLOŠKA BAŠTINA BR. ARHEOLOŠKI LOKALITET NASELJE 1. arheološki ostaci pavlinskog samostana i krajiške utvrde (žp*) Radonja

(lokalitet Mali Petrovac) 2. arheološki ostaci krajiške utvrde (elementi obrambenog sustava) Radonja

(lokalitet Veliki Petrovac) 3. prethistorijski pojedinačni lokalitet (žp) Lisine

ne ubiciran lokalitet 4. stari grad Otmić Kestenovac 5. stari grad Klokoč Klokoč 6. stari grad Krstinja Krstinja POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA BR. SEOSKO NASELJE/DIO NASELJA NASELJE 1. dio naselja Gačeša Selo 2. dio naselja: okućnica kbr.43, okućnica kbr. 41, Dom kulture, čardak,

kuburana, okućnica kbr. 39, stari grad Krstinja

3. dio naselja Petrova Poljana 4. dio naselja Rajić Brdo *(žp) - evidentirano u sklopu Konzervatorske studije za prostorni plan Karlovačke županije, 2000. g. POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. CIVILNA GRAĐEVINA NASELJE 1. škola (1935.g.) Miholjsko BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE 1. "kuburana" Krstinja 2. čardak kbr. 40 Krstinja BR. TRADICIJSKA GRAĐEVINA NASELJE TRADICIJSKI RURALNI SKLOP 1. okućnica kbr. 19 (1920.g) Gornja Brusovača 2. okućnica kbr. 9 (oko 150.g.) Kestenovac 3. okućnica kbr. 83 (poslije 1945.g)ˆ Klokoč 4. okućnica kbr. 15 (oko 100.g) Ključar 5. okućnica kbr. 45 (preko 150.g.) Krstinja 6. okućnica kbr. 41 (oko 200.g) Krstinja 7. okućnica kbr. 43 (1908.g.) Krstinja 8. okućnica kbr. 39 (oko 90.g.) Krstinja 9. okućnica kbr. 3 (oko 100.g) Petrova Poljana 10. okućnica kbr. 9 (oko 100.g.) Petrova Poljana 11. okućnica kbr. 30 (preko 100.g) Radonja BR. STAMBENI OBJEKTI NASELJE 1. drvena prizemnica na kbr. 26 (oko 150.g) Brdo Utinjsko 2. drvena polukatnica kbr. 43 (oko 100.g.) Dunjak 3. drvena prizemnica kbr. 12 (1935.g.) 4. drvena prizemnica kbr. 11 (oko 150.g.)

Gačeša Selo


svibanj 2005.


5. drvena polukatnica kbr. 17 (oko 150.g.) 6. drvena polukatnica kbr. 13 (1945.g.)ˆ

Gornja Brusovača

7. drvena prizemnica kbr. 9 (oko 100.g.) Jurga 8 drvena prizemnica kbr. 8 (1927.g.) Kestenovac 9. drvena prizemnica kbr. 51 (oko 100.g.) Krstinja 10. drvena prizemnica kbr. 135 (oko 100.g.) 11. drvena prizemnica kbr. 131a (1933.g.)

Kupljensko

12. drvena prizemnica kbr.11 s uglom na "križ"(preko100g.) Loskunja 13. drvena polukatnica kbr. 7 (oko 70.g.) Malešević Selo 14. drvena polukatnica kbr.? vlasnik Marko Devčić

(oko 100.g.) Mandić Selo

15. drvena prizemnica kbr. 7 (1924.g.) 16. drvena prizemnica kbr. 14 (1919.g.) 17. drvena prizemnica kbr.? ,vlasnik Ninko Pavlović

(1919.g.)

Mračaj Krstinjski

18. drvena prizemnica kbr. 5 (nakon 1900.g.) 19. drvena zgradica za mlade kbr. 8 (oko 150.g.) 20. drvena katnica, zaseok Selište (prije I.svj. rata)

Petrova Poljana

21. drvena katnica s uglom na "križ" kbr.43 (preko 100.g.) 22. drvena prizemnica s uglom na "križ" kbr. 51

(preko 100.g.)

Podsedlo

23. drvena prizemnica kbr. 26 (1932.g.) Prisjeka 24. drvena prizemnica kbr. 11 (oko 100.g.) 25. drvena prizemnica,kbr. ? vlasnik Anka Ralić

(preko 100.g.)

Radonja

26. drvena prizemnica kbr. 27 (oko 100.g.) 27. drvena prizemnica kbr. 28 (oko 100.g.) 28. drvena prizemnica kbr. 29 (oko 100.g.) 29. drvena prizemnica kbr. 30 (oko 60.-70.g.) 30. drvena prizemnica kbr. 56

Rajić Brdo

31. drvena polukatnica kbr. 25 (1945.g.)ˆ Svinica Krstinjska 32. drvena polukatnica kbr. 16 (oko 60.-70.g.) 33. drvena polukatnica kbr. 99 (prije II. Svj rata)

Vojišnica

34. drvena prizemnica kbr. 32a (oko 100.g.) Živković Kosa BR. GOSPODARSKI OBJEKTI NASELJE 1. hambar kbr.7 Malešević Selo 2. hambar kbr. 45 Krstinja 3. kukuruzana kbr.7 Malešević Selo 4. kukuruzana kbr. 9 Kestenovac 5. kukuruzana kbr. 21 Dunjak 6. sjenik kbr. 32 Rajić Brdo 7. suša kbr. 26 Prisjeka 8. svinjac kbr. 15 Ključar 9. svinjac kbr. 9 Petrova Poljana 10 štala kbr. 3 Petrova poljana 11 bunar Utinja Vrelo ˆOkućnica na tragu tradicijske arhitekture. BR. PRIVREDNE,INDUSTRIJSKE

I INŽENJERSKE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI NASELJE

PRIVREDNE GRAĐEVINE 1. mlin na rijeci Glini Gejkovac 2. Milašinovića mlin na potoku Jarčevac (1947.g.) Jurga 3. Pekeči mlin na rijeci Glini (1950.g.) Klokoč 4. mlin na rijeci Glini,vlasnik Milka Gunj (1945.g.) Klokoč 5. Martinovića mlin na potoku Krska (oko 150.g.) Krstinja 6. mlin na potoku Kusaja Kusaja 7. Ključaranski mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja

(izvan naselja) 8. Mihajlovića mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja

(izvan naselja) 9. Radoševića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja

(izvan naselja)


svibanj 2005.


10. Topića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja (izvan naselja)

11. mlin na potoku V. Utinja Gačeša Selo (izvan naselja)

12. bačvarska radionica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 25) Svinica Krstinjska 13. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 7) Mračaj Krstinjski 14. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr.41) Krstinja 15. pilana (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 55)

(1953.g.) Vojišnica

BR. INŽENJERSKE GRAĐEVINE NASELJE 16. Mađarev most (srednjovjekovni toponim, konstrukcija novija) Donja Brusovača MEMORIJALNA BAŠTINA BR. SPOMEN PODRUČJE NASELJE 1. spomen park V. udarne brigade (žp) Petrova Poljana BR. MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE 1. mjesno groblje s krstačama i partizansko groblje Petrova Poljana 2. mjesno groblje s krstačama, Vračari Živković Kosa MEMORIJALNI OBJEKTI/SPOMEN OBILJEŽJA BR. SPOMENICI NASELJE 1. spomenik palim borcima i ŽFT (žp) Kupljensko 2. spomenik palim borcima i ŽTF (žp) Krstinja 3. spomenik palim borcima i ŽFT (1979.g.) (žp) Knežević Kosa 4. spomenik akciji "Vergaševe čete" (žp) Gejkovac 5. spomenik boravku dijelova GŠH, ZAVNOH-a, VŠ i Štaba IV korpusa

(1959.g.) (žp) Kestenovac

6. spomenik prvom komesaru odreda Loskunja (žp) Loskunja 7. spomenik i spomen kosturnica ŽFT (1949.g.) (žp) Vojnić 8. spomenik braniteljima u Domovinskom ratu Vojnić SPOMEN PLOČE 9. spomen ploča na osnovnoj školi (1974.g.) (žp) Bukovica Utinjska 10. spomen ploča i bista nar. heroja M. Martinovića (žp) Krstinja 11. spomen ploča prvoj partizanskoj akciji u ovom kraju (žp) Prisjeka 12. spomen ploča oficirskom kursu u kući Đ. Martinovića (1961.g.) (žp) Miholjsko 13. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (1962.g) (žp) Vojišnica 14. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (žp) Utinja Vrelo 15. spomen ploča na zgradi općine, III OKKPH za Karlovac (žp) Vojnić 16. spomen ploča na osnovnoj školi prvoj partizanskoj ćeliji kotara Vojnić

(žp) Vojnić

17. spomen ploča ŽFT (žp) na ostacima crkve sv. Petke Kolarić NEMATERIJALNA BASTINA BR. TOPONIM POVIJESNOG LOKALITETA NASELJE 1. Draškovićev Stol Radonja BR. ETNOLOŠKA NEMATERIJALNA BAŠTINA NASELJA 1. Umijeće izrade drvenih tradicijskih instrumenata Rajić Brdo 2. Tradicijska kovačka znanja Mračaj Krstinjski 3. Narodne priče i legende i umijeće predenja vune Krstinja POKRETNA KULTURNA DOBRA BR. ETNOLOŠKA BAŠTINA NASELJE 1. samice ili dvojnice (tamburica) Rajić brdo 2. tara (tkalački stan) Gaćeši 3. suknja (od domaćeg platna) Krstinja

Analiza stanja kulturnih dobara Arheološka baština Na području Općine Vojnić nema istraženih i prezentiranih arheoloških nalazišta. Prema dosadašnjoj stručnoj evidenciji tri lokaliteta su evidentirana, a tri su na popisu Registriranih kulturnih dobara, no kao vojne građevine. Pri izradi ove konzervatorske podloge, a na temelju dostupnih izvora, revidirano je svih šest arheoloških lokaliteta: - najstariji je arheološki lokalitet iz kasnog brončanog doba (11. st. pr. Kr) nalazište


svibanj 2005.


ostave (skupni nalaz mnoštva brončanih predmeta na jednom mjestu), nađenih pri oranju u naselju Lisine.

- ruševine starog grada Klokoča smještenog na brežuljku iznad utoka Rabnice u Glinu, pravokutnog tlocrta s visokom kružnom kulom na uglu, datirane u 13. st.,

- stari grad Krstinja sagrađen u 14. st. na povišenom brežuljku, nepravilnog elipsoidnog oblika s kružnom branič kulom po sredini, koja se jedino sačuvala od čitavog kompleksa,

- stari grad Otmić iznad naselja Kestenovac iz 16. st., kružnog oblika sa središnjom branič kulom, s vanjskim obrambenim zidom i opkopom.

Navedeni su lokaliteti niz godina prepušteni propadanju i razaranju samoniklim raslinjem i nisu stručno obrađeni. - lokalitet Mali Petrovac (Radonja) nalazi se na Petrovoj Gori gdje su još samo

tragovi kamene strukture ziđa pavlinskog samostana (14. st) i krajiške utvrde (16. st),

- Veliki Petrovac, nedaleko od Malog Petrovca, na kojem su ostaci krajiške utvrde (elementi obrambenog sustava - šančevi) iz 16. st, koji također nisu istraženi i stručno obrađeni.

Svi navedeni lokaliteti prilično su zapušteni, a šančevi su dijelom devastirani tijekom Domovinskog rata.

Stari grad Klokoč (fototeka KO Karlovac) Povijesne graditeljske cjeline Naselja gradskih obilježja Vojnić je jedino poluurbano naselje na ispitivanom prostoru u funkciji većeg administrativnog središta. Razvio se na križanju povijesnih putova na mjestu povijesnog naselja Smrčković, a ime je dobio vjerojatno po plemićima Vojnovićima. Njegov kontinuitet može se pratiti od 1592. g. kad se pojavljuje na karti Prikaz Slavonije, dijela Hrvatske i Dalmacije, J. Bussemachera pod imenom Woinitch, zatim kao Voinouits na karti Hrvatske, J. W. Valvasora iz 1689. g., pa na karti Hrvatske i okolice Zadra G. Cantellija iz 1690. g. Ime je naselja zabilježeno na karti Hrvatske J. Van Der Bruggena iz 1737. g. i na karti Hrvatske Austrijskog carstva iz 1828. g..1 Prema Franz de Paula Julius Frasu saznajemo da je u Vojniću 1835. g. bila postaja kumpanijskog zapovjednika i da se tu obavljala izmjena pošte između Karlovca i Vrginmosta. Naselje je imalo 32 kuće s 333 stanovnika, parohijsku crkvu, jednu trivijalnu (zemaljsku) carsko-kraljevsku školu (otvorena 1828. g.) i općinski žitni magazin.2 Za prvog katastarskog izmjera iz 1864. g. (karte u Hrvatskom državnom arhivu) naselje je imalo četrdesetak domaćinstava sa pretežno zidanim objektima, smještenim uz cestu koja je vodila od Vrginmosta preko Radonje za Karlovac. Na križanju cesta nalazila se pravokutno zidana crkva s polukružnom apsidom i dva drvena mosta koji su kasnije zamijenjeni betonskom konstrukcijom, te zidani mlin. Ovakva slika naselja upućuje na zaključak da se Vojnić razvijao kao važnije naselje, u funkciji upravnog, trgovačkog i

1 M. Markovića: Descriptio Croatiae, Zagreb 1993. str. 52/53, 119, 124/125, 180/181 2 Frasa,F. J.1988.: Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine, Mjestopis iz 1835. Gospić, str .226


svibanj 2005.


prometnog središta. Naselje je pretrpjelo znatna oštećenja za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zapaljena je i srušena crkva, mnoge kuće su popaljene pa je bilo nužno odmah nakon završetka rata izraditi regulacijski plan čija je realizacija postala aktualna godine 1946. Regulacijski plan sadržavao je potpuno novu viziju Vojnića, predviđao je preseljenje Vojnića sa svim javnim sadržajima (dom kulture, crkva, gimnazija, dječji vrtić, sajmište i dr) izvan glavne prometnice. Planom je bila predviđena izgradnja 103 kuće prema idejnom projektu Aleksandra Freudenreicha 3 no realizirane su samo kuće u nizu u današnjoj ulici Andrije Hebranga (takozvane Titove kuće). Arhitekt Freudenreich pokušao je stvoriti tipsku kuću za ovo područje dimenzije 7 x 12 m, a oblikovanje kuća zasnivao je na tradicijskoj gradnji. Za vrijeme Domovinskog rata došlo je do devastacije cijelog naselja. Sada je Vojnić u procesu obnove. Nažalost nije, kao nekad, usmjerena pažnja na usklađivanje novogradnji s lokalnom tradicijom.

Vojnić Naselja ili dijelovi naselja seoskih obilježja Na području obuhvata Plana ukupno je 45 naselja ruralnog karaktera. Njihov se razvoj bilježi i nakon Drugoga svjetskog rata kada se većina naselja obnavlja. Novim objektima se ili popunjava postojeća struktura naselja (npr. Gačeša Selo) ili se naselja spuštaju i razvijaju uz ceste koje vode prema lokalnom središtu Vojnića i prema Velikoj Kladuši. Takav smjer njihova razvoja nastavlja se i danas. Povijesna struktura naselja bolje je očuvana na bregovitom području sjeverno od Vojnića (Gačeša Selo, Mandić Selo) te jugozapadno uz područje Kestenove gore (Petrova Poljana, Mračaj Krstinjski, Dunjak) budući da su smještena podalje od glavnih putova, pa su bila sačuvana od ratnih razaranja. Na tim je područjima osobito sačuvano tradicijsko graditeljstvo. Naselja su ovdje raštrkanog tipa uz obje strane seoskih putova, udaljena od glavnih cesta i okružena oranicama, livadama i šumama. U tradicijskim objektima pretežno živi starije stanovništvo bez sredstava za ulaganje u obnovu svojih dotrajalih kuća. Naselja južno od Vojnića (Gejkovac, Široka Rijeka, Mracelj, Svinica Krstinjska) zbog pozitivnih privrednih kretanja u susjednoj Kladuši očito su napredovala i ranije, čega su svjedok mnoge novogradnje. Taj trend nastavlja se i nakon Domovinskog rata uslijed prisutnih demografskih kretanja što je i razlog nestajanja tradicijske gradnje. Veća su demografska kretanja u drugoj polovici 20. st, osobito intenzivna za vrijeme Domovinskog rata, presudno utjecala na gustoću naseljenosti, stagnaciju i propadanje nekih naselja npr. Selakova Poljana. Za vrijeme Domovinskog rata mnoga selišta su napuštena uslijed čega je došlo do propadanja čitave infrastrukture mnogih naselja. Zbog nepostojanja odgovarajućih kartografskih podloga prilikom izrade ove studije otežana je analiza strukture naselja te stoga njihovu valorizaciju valja prihvatiti načelno.

3 Nacrt se nalazi u ostavštini A. Freudenreicha, Planoteka Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ilica 44, Zagreb


svibanj 2005.


Dunjak Povijesni sklopovi i građevine Tradicijsko graditeljstvo Okućnica Tradicijska okućnica smještena je uz ulicu, put ili stazu. Kod starijih kompleksa objekti svojim smještajem tvore zatvoren ili otvoren četverokut (□ i П 30 x 35 m, 50 x 50 m). Na brežuljkastom terenu oni su često u nepravilnom rasporedu i prate konfiguraciju terena. Starije kuće su u pravilu smještene zabatom prema cesti, a početkom 20. st. uzdužno se pročelje s ulazom okreće prema cesti. Nasuprot kuće u dvorištu je uglavnom staja - štala, a u sredini dvorišta je gnojište. S jedne strane dvorišta smješten je sjenik, a s druge kolnica - suša. Ako kotac nije u staji, gradi se zaseban objekt za svinje - svinjac, a gdjegdje još i manji za perad - kokošinjac. U selima u kojima je prevladavao uzgoj goveda (iza 1945. g) na okućnici je i sjenik – štagalj, smješten u produžetku staje, katkad okrenut okomito prema staji. Uz njega se nalazi kukuruzana (kuruzana). Na okućnici su često još pušnica, hambar i bunar. Okućnica rijetko ima ogradu, a ako je ima onda je niska, jednostavna i otvorena, sačinjena od pruća ili od letvica, a ulaz je s visoko natkrivenim vratima (kapijom). Na takvoj okućnici ulaz u kuću je smješten od strane dvorišta. Lokve (pojilišta za stoku) se ne nalaze u sklopu okućnice već u neposrednoj blizini te ih koristi više gospodarstava.

Kestenovac kbr. 9, gospodarske zgrade na okućnici Stambena kuća Na području Općine Vojnić egzistiraju tri osnovna tipa tradicijske drvene kuće: prizemnica, polukatnica i katnica. Svaki tip ima više oblikovnih varijanti. 1. Prizemnica a) dvoprostorna (jedna prostorija stambena; druga gospodarska) U stambenoj prostoriji se nalazi kuhinja s ognjištem - ukuća, a u gospodarskoj je štala. U stambeni dio nije bilo ulaza izvana, nego se ulazilo kroz štalu. Iz štale je također izlaz u dvorište, a vrata su smještena nasuprot ulaznih vratiju. To je najstariji tip stambenog ruralnog objekta na ovom, a možda i širem prostoru.


svibanj 2005.


b) troprostorna (stambene prostorije: ukuća, 2 sobe) U troprostornu prizemnicu ulaz je izvana u ukuću iz koje se ulazi u spavaću sobu s jedne i druge strane. Ovisno o terenu, podnožje se djelomično ukopava u teren. 2. Polukatnica Prizemlje je dijelom ukopano u teren, u njemu je najčešće staja, a ponekad podrum. Stambeni dio je na katu troprostoran (kao kod troprostorne prizemnice). Neke kuće imaju većinom otvoren ganjak na uzdužnom ulaznom ili dvorišnom pročelju. 3. Katnica Cijelom površinom tlocrta pruža se prizemlje koje je dvoprostorno s dva zasebna ulaza i prozorčićem u sredini između vrata. Jedna prostorija je staja, a druga podrum. Prvi kat je troprostoran (ukuća i dvije sobe). Jedna soba prvog kata je po potrebi namijenjena mladim bračnim parovima, i u tom slučaju ima poseban ulaz. Kod katnica se također negdje javlja ganjak kao i na polukatnici. Tradicijske kuće građene su tako da su se grede temeljače (podumijenti) horizontalno postavljale na temelje-podzide građene u suhozidu od kamena lomljenca (u novije vrijeme od betona). Stijene kuća su od drvenih planjki koje se vežu ili u križ tako da grede vire preko ugla (tzv. hrvatski sjek), ili su krajevi otpiljeni pa je to slijepi ili prosti sjek (tzv. njemački sjek) te frkani sjek (cifrasti sjek). Podovi su nekad uglavnom bili od utabane zemlje, a u slučaju kada je kuća imala podrum tada su to bile daske. Danas kuće imaju podove većinom od dasaka, a tamo gdje je prije bila utabana zemlja često se javlja i betonski pod. Konstrukcija krova je jednostavna: roženice s pajantom su na podrožnicu vezane tesarskim vezovima i drvenim klinovima. Krovovi su dvoslivni i najčešće na strani prema jačem smjeru vjetra poluskošeni. Otvori na krovu za dim, badže, su katkad natkrivene jednoslivnim ili dvoslivnim krovićima, ali većina kuća nema badža, nego dim izlazi kroz reške pokrova. Tek u novije vrijeme kućama se dodaju dimnjaci. Na zabatu su izrezbarene tzv. vidilice raznih oblika, a kod većih kuća ovdje su prozori i tavanska vrata. Stijenke su premazivane gašenim vapnom, radi očuvanja drva i zbog estetskih razloga. Od polovice 20. st. kuće se premazuju i smeđim zaštitnim bojama, a uglovi i spojevi se naglašavaju bijelom, plavom, zelenom i crvenom bojom. Prozorski okviri se boje u zeleno ili plavo. Katkad prozori imaju profilirane doprozornike, a pojedine kuće na prozorima imaju šalope ili table, od punog drveta ili dasaka. Tijekom vremena veličina prozorskih otvora je povećavana. Iznad prozora često nailazimo na male kroviće koji služe za zaštitu od kiše i snijega. Vrata su obično jednokrilna od dasaka. Uz kuće su često građeni objekti malih dimenzija, koje narod naziva zgradica za mlade. One su služile za smještaj mladih bračnih parova, a nalazile su se u neposrednoj blizini kuće ili su čak povezane s njom ganjkom ili mostićem (Radonja, Petrova Poljana). Ako kuća ima ganjak, on ide po dužini prednjeg ili stražnjeg uzdužnog pročelja, a gdjegdje je u njega ukomponiran natkriveni prošireni ulazni dio–kapela. Poslije 1945. javljaju se novi objekti građeni kanatnom konstrukcijom. Drveni nosivi okvir popunjen je ciglom, zatim se žbuka i kreči (Kolarić kbr. 25 i kbr. 27).

Skica kuće sa zgradom za mlade u Radonji, kbr. 30


svibanj 2005.


Gospodarski objekti Stanovništvo se ovoga kraja do konca 19. stoljeća pretežno bavilo stočarstvom, a kasnije podjednako poljoprivredom i stočarstvom čemu su dokaz na mnogim okućnicama i širem prostoru očuvani brojni gospodarski objekti. Staja - štala je građena od drvenih planjki horizontalno postavljanih na kameno temelje građeno u suhozidu. Unutrašnji prostor staje (štale) odijeljen je pregradama od dasaka visokim oko 1,30 metara, u jednom dijelu smještena je krupna ili sitna stoka, a u drugom svinje. Ukrašavaju se samo izbočeni dijelovi podroženica. Ako svinje nisu smještene unutar staje, grade se zasebni objekti – svinjci, vanjskog izgleda poput kuća. Sjenici - štagljevi su smješteni unutar okućnice, pokraj okućnice ili na njivi dalje od sela, velikih su dimenzija (7 x 12 m) sa stijenama od okomito postavljenih dasaka i prolazom po sredini za kola. Mrežasta konstrukcija od letvica iznad ulaza služi za provjetravanje, te je jedini ukras na sjeniku (primjer iz Rajić Brda). Ako se kola ne smještaju u sjenik, gradi se kolnica - suša uz bočni zid sjenika. Na ovom prostoru ima malo sačuvanih hambara. Oni sačuvani su malih dimenzija, bez prozora, na povišenim temeljima (npr. u Krstinji). Unutrašnji prostor hambara odijeljen je drvenim pregradama, a odjeljke nazivaju vršlozi. Potkrovlje služi za sušenje suhog voća. Meso se izvorno sušilo na tavanu kuće, no pojavom crijepa to više nije bilo moguće zbog zadržavanja dima u donjim stambenim prostorijama. Stoga se grade zasebni objekti malih dimenzija, pušnice, s donjim zidanim dijelom gdje se ložilo i gornjim prozračnim dijelom od okomito postavljenih letvica (primjeri u Radonji, Loskunji, Ključaru). Kuruzane su od pletenog pruća ili od letvica, s dvoslivnim krovom pokrivenim crijepom. Podižu se na drvene stupove nisko ili do razine ganjka iz kojega se ulazi u kuruzanu (Malešević selo, Dunjak). Bunari su pravokutnog oblika sa zidanim ili drvenim postamentom na koji je postavljena drvena ograda s prozorčićem i željeznim kolom. Natkriveni su dvoslivnim krovom katkad sa strehom (Gačeši, Krstinja, Brdo Utinjsko, Utinja Vrelo). Materijal i način gradnje Drvo kao osnovni građevni materijal koristi se ovdje od samih početaka naseljavanja (sve do polovice 20. stoljeća) i to, zbog tvrdoće i otpornosti, hrastovo i kestenovo drvo. Kamen se upotrebljavao u kontinuitetu do početka 20. st. uglavnom za gradnju temelja i podruma kuća, a kasnije se sve više koristi cigla, prvo zamjenjujući kamene dijelove, zatim za gradnju čitavog objekta. Do druge polovice 19. stoljeća krovovi se pokrivaju škopom (raženom slamom), a tad ju zamjenjuje biber crijep. Po većem nagibu krovišta i broju otvora za dim na krovovima pretpostavlja se da su neke kuće bile pokrivene i daskom, no danas nije nijedan takav primjerak sačuvan. Krovišta se od polovice 20. st. pokrivaju utorenim crijepom koji se na nekim objektima sačuvao do danas.

Detalj frkanog sjeka Karakterisitčni oblici tradicijskog graditeljstva


svibanj 2005.


PRIZEMNICE

Gaćeši, kbr. 23 Podsedlo, kbr. 51

Kestenovac, kbr.9 Radonja, kuća Anke Ralić

Krstinja, kbr. 51 Gačeša Selo, kbr. 12 POLUKATNICE

Klokoč, kbr. 83 Petrova Poljana, kbr. 9


svibanj 2005.


Vojišnica, kbr. 99 Gornja Brusovača, kbr. 13

Ključar, kbr. 15 Radonja, kbr. 30 KATNICE

Gornja Brusovača, kbr. 17 Petrova Poljana, Selište

Krstinja, kbr. 39 Podsedlo, kbr. 43 GOSPODARSKI OBJEKTI


svibanj 2005.


Krstinja, kbr.45, hambar Malešević Selo, kbr. 7, hambar-

Gačeša Selo, svinjac Utinja Vrelo, bunar

Dunjak, kbr. 21, kukuruzana Kusaja, kukuruzana

Prisjeka, kbr. 26, suša Živković Kosa, sjenik


svibanj 2005.


Sakralna arhitektura Na čitavom području današnje Općine Vojnić od nekad postojećih katoličkih crkava (prema izvorima - jedanaest) nije sačuvana ni jedna, dok je pravoslavne vjeroispovijesti sačuvana samo ruševna crkva Sv. Petke u Kolariću. Na vrhu Petrove gore, na položaju Malog Petrovca, stajao je samostan reda Pavlina Sv. Petra na Zlatu čije osnivanje seže u godinu 1303. ili 1304, što je potvrđeno arheološkim rekognosciranjem u kojem su ubicirani samostanska crkva i dio samostanske kuće u razini temelja i donjeg dijela ziđa. Samostan je pripadao grupi skromnih graditeljskih sklopova gotičkih obilježja što su naslutili istraživači iz sačuvanih profilacija doprozornika. Istraživanje nije dovršeno, a u međuvremenu je ovaj lokalitet tijekom Domovinskog rata devastiran, građevni je materijal raznošen i korišten za izgradnju zemunica u neposrednoj blizini. Danas se ovdje nalaze ostaci kamenog materijala samostana uokolo nekadašnjeg lokaliteta. Gabarit temelja niti ziđe nije više uočljivo, nego su uočljive samo hrpice kamenja. Danas je u izgradnji nova katolička crkva Sv. Antuna Padovanskog u Vojniću. Od pravoslavnih sakralnih objekata sačuvali su se ostaci temelja ispod sloja zemlje crkve Sv. Ilije u Dunjaku, potpuno srušene u avionskom napadu za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Lokalno stanovništvo je mjesto obilježilo spomen križem oko kojega se okupljaju za svetkovina. Od crkve Sv. Petke u Kolariću, u kojoj je 17. travnja 1942. g. zajedno s crkvom spaljeno mnogo nedužnih civila, sačuvani su i konzervirani perimetralni zidovi do visine potkrovnog vijenca. Bila je to pravokutna, jednobrodna crkva orijentirana istok - zapad, s izduženom polukružnom apsidom raščlanjenom lezenama u duhu klasicizma. Bočni su zidovi crkve bili rastvoreni polukružnim prozorima. Nad ulaznim vratima bio je zvonik koji se urušio. Objekt je registriran kao spomenik žrtvama fašizma. U neposrednoj blizini sagrađena je nova parohijska crkva Sv. Vaznesenja Spasovdar, pravokutna, jednobrodna sa zvonikom te poligonalnom apsidom. Ova je crkva vjerski centar stanovništva Općine Vojnić.

Kolarić, Crkva Sv. Petke Civilne građevine Tijekom terenskog očevida na ovom području nije zatečen veći broj sačuvanih povijesnih civilnih građevina. Većinom su to građevine nastale poslije Drugoga svjetskog rata, a iznimno u međuratnom razdoblju kao što je na primjer škola u Miholjskom (1935. g). To je objekt jednostavnog pravokutnog tlocrta, raščlanjen velikim pravokutnim prozorima te ukrašen lezenama u duhu secesije. Zbog arhitektonskog oblikovanja i dekoracije, upisana je u popis evidencije kao kulturno dobro lokalnog značaja. Vojne građevine Kao što je već ranije napomenuto, u Registar nepokretnih kulturnih dobara kao vojne građevine upisana su: - tri stara grada Krstinja, Klokoč i Otmić. To su prvobitno bili utvrđeni plemićki gradovi, a u vrijeme turskih napada imaju obrambenu funkciju u sklopu Vojne krajine. U njima su stalne krajiške posade, a između tih utvrđenih gradova nalazile su se neprekidne linije čardaka. Na vojnoj karti Slunjske regimente iz godine 1747. (Ratni arhiv, Beč) ucrtani su čardaci na liniji razgraničenja s Turskom u mjestima Miholjsko, Dunjak, Petrova Poljana.


svibanj 2005.


Mreža čardaka je bila gusta, a međusobno su bili udaljeni (početkom 18. st.) između jedan do tri sata hoda, dok je kasnije udaljenost smanjena na pola sata. - Na brežuljku nasuprot starog grada Krstinje ostao je sačuvan čardak s kuburanom. Čardak, iako degradiran prilikom zadnje adaptacije za stanovanje (ožbukano ziđe, prošireni prozori, pokriven crijepom umjesto izvorne daske), sačuvao je osnovna tipološka obilježja kao i gabarit objekta, te strmi nagib krovišta na četiri vode. Postojanje čardaka u Krstinji potvrđuje vojna karta iz 1747. g. na kojoj je upisano «Kula Chardak» te karta iz 1779.g. s ucrtanim objektom na lokaciji čardaka. Karta prvog izmjera iz 1864 potvrđuje točnu lokaciju i gabarite današnjeg objekta. Današnji izgled čardaka po tipologiji pripada trećem tipu čardaka (prema tipologiji koju je uspostavio M. Babić) koji se pojavljuju početkom 19. stoljeća. Karakterizira ih podzidana pravokutna, kvadrata baza na kojoj su bila ulazna vrata, u unutrašnjosti stube i otvori za puškarnice. Vanjske ljestve korištene su samo ako je donji prostor služio za stanovanje. Čardaci dobivaju trijem s kojeg se obavljao nadzor, a u unutrašnjosti su prostori za smještaj, kuhanje i odmor.4 Budući da je prema dosadašnjim saznanjima čardak u Krstinji jedini očuvani objekt te vrste na ovom području, valoriziran je kao kulturno dobro regionalnog značaja. - U neposrednoj blizini se nalazi kuburana koja je u krajiško vrijeme služila za spremanje oružja i streljiva. To je kružni zidani objekt (promjera oko 4 m) izvorno pokriven daskom, a danas valovitim salonitom. Objekt je bez prozora s vratima od kovanog željeza. Ovo je također jedinstvena građevina na ovim prostorima, a također i šire, te je stoga evidentirana i predlaže se za upis u Registar nepokretnih kulturnih dobara kao kulturno dobro regionalnog značaja.

Krstinja, kbr. 40, čardak

Krstinja, kbr. 40, kuburana

4 J. Kljajić, Vojnokrajiški čardaci u Slavonsko-srijemskom Posavlju u 18. i 19. stoljeću, Pov. Pril., god. 21, 1-240, Zagreb, Hrvatski institut za povijest, str. 152


svibanj 2005.


Privredne, industrijske i inženjerske građevine/kompleksi Na području Općine Vojnić nije bilo značajnih povijesnih industrijskih postrojenja, izuzev dva površinska rudnika (Kokirevo i Kosića Brdo - Vojišnica) za eksploataciju gline koja se izvozila u prošlosti čak u Rusiju, Austriju i Italiju. Ti su rudnici još i danas u funkciji. Također su ovdje nekad postojali rudnici željeza u Gvozdenovićima (Bukovica Utinjska) što nam govori i sam toponim. Od privrednih objekata sačuvani su: - neki od nekada brojnih mlinova na potocima kojima ovo područje obiluje. Oni su malih dimenzija većinom jednoprostorni ili rjeđe dvoprostorni. Ovisno o konfiguraciji terena stoje djelomično na drvenim stupovima, a djelomično na kamenom podzidu. Građeni su od hrastovih ili kestenovih planjki vezanih u slijepi sjek. Prvotno su bili pokriveni škopom, no danas su pokriveni crijepom. Karakteristična za ove mlinove je skela koja preusmjeruje tok potoka do ustave (pregrade) koja je na povišenom dijelu terena te tako stvara umjetan pad vode, a zatim se voda propušta kroz badanj (deblo drveta prirodno šuplje ili deblo kojem je sredina izdubljena) do kašika (lopatica) mlinskog kola. Jačinu mlaza vode regulira slavina na kraju badnja. O manjem broju objekata skrbe se vlasnici (Topićev mlin u Radonji, Pekeči mlin u Klokoču). To su većinom paredovnički mlinovi - jedan mlin bio je vlasništvo više obitelji (žito je moglo mljeti i do 20 obitelji sa strogim rasporedom mljevenja). Mlinar je čuvao i održavao mlin, za što bi dobio određenu količinu brašna (žita). - Prilikom obrade terena evidentirane su dvije kovačnice, od kojih je kovačnica Krstinji u dobrom stanju sa sačuvanim mijehom, ognjištem i pripadajućim alatom, te bačvarska radionica. Ovakav tip terena bogat potocima uvjetuje i gradnju mostova. - Zbog veličine i karakteristične konstrukcije koja se zadržala unatoč obnovama, evidenciju zaslužuje Mađarev most na rijeci Glini (Donja Brusovača). Njegovo postojanje na ovoj lokaciji potvrđuje i karta prvog izmjera iz 1864. godine.

Detalj Topićeva mlina PRIVREDNE, INDUSTRIJSKE I INŽENJERSKE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI

Radonja, Topićev mlin Klokoč, Pekeči mlin


svibanj 2005.


Klokoč, Mlin Milke Gunj Donja Brusovača, Mađarev most

S. Krstinjska, kbr.25, bačvarska radionica Krstinja kbr. 41, kovačnica Etnološka baština Zbog slabe istraženosti ovog područja nije moguće dosljedno provesti objektivnu valorizaciju etnološke baštine u njenom punom smislu. Pod pojmom etnološka baština podrazumijevaju se uz materijalne i nematerijalni oblici i pojave čovjekova stvaralaštva. Tradicijsko graditeljstvo područja Općine Vojnić svjedoči o raznim utjecajima krajeva s kojima Općina graniči. Neke posebnosti ovoga kraja osobito se naziru u rezbarijama sačuvanim na drvenim objektima. Dva svjetska rata, pa i Domovinski rat i mnogi požari opustošili su većinu naselja. Nakon takvih razaranja mnoge kuće premiještane su u druga sela, a dosta ih je donijeto iz drugih krajeva Hrvatske (Zdenčina) pa i iz susjedne Bosne i Hercegovine (okolica Velike Kladuše). Gradnja zidanih kuća najčešći je uzrok premještanja starih objekata unutar istog dvorišta, uslijed čega premještena kuća mijenja funkciju (postaje gospodarski objekt). Najstarije kuće, koje su uglavnom još očuvane u zabačenim naseljima Općine, pružaju mogućnost proučavanja graditeljske tradicije. U tim naseljima sada živi, bez iznimke, starije stanovništvo, koje je jedno od posljednjih nositelja tradicije ovoga kraja. Činjenica je da su ljudi ovog područja uvijek iznova znali sagraditi život iz pepela u svakom smislu, pa tako i u graditeljskom, gradnjom prema starim primjercima (uglavnom prije ili netom poslije Prvog svjetskog rata), ili prenošenjem objekata iz udaljenih krajeva i pridodavanjem ukrasa svojstvenih ovom kraju. Katkad je tradicija prisutna i u najjednostavnijim građevinama lišenim ukrasa, a građenim nakon Drugoga svjetskog rata. Također noviji zidani objekti često imitiraju izgled i razmještaj prijašnjih objekata. Sa spomenutom materijalnom baštinom u uskoj je vezi i nematerijalna baština koja je ovom prigodom po prvi puta obrađena. Ona se uz ostalo očituje u narodnoj tradiciji i stvaralaštvu kao npr. u poznavanju tajni raznih tradicijskih zanata. Nekad je svako selo na području Općine Vojnić imalo ljude koji su se bavili nekim od najvažnijih zanata: graditeljstvom, drvorezbarstvom i kovanjem, čija umijeća su prenosili s koljena na koljeno. Tradicijsko je graditeljstvo kao zanat zamrlo, no ostao je trag u nazivima naselja kao npr. Sagradžije. No rad s drvom je do danas preživio u izradi instrumenata (Milan Rajić iz Rajić Brda zna izrađivati instrumente, a Mile Rajić posjeduje tamburicu tzv. samice, dvojnice), umijeće koje


svibanj 2005.


bi bilo vrijedno barem zabilježiti (na video vrpcu), a još bolje prenijeti nekome mlađem. Jedan oblik rada s drvetom je i pletenje plota od pruća (Lisine). Još bi se mogle rekonstruirati tajne kovačkog zanata uz pomoć kovača koji se više ne bavi tom djelatnošću, ali može prenijeti svoja znanja (Gojko Pavlović iz Mračaja Krstinjskog). Također su danas rijetki starosjedioci koji se sjećaju podrobnije običaja vezanih uz godišnji i životni ciklus, te umijeća izrade nošnji. Neđeljka Martinović iz Krstinje dobro poznaje običaje ovog kraja, zna presti vunu i posjeduje jednu suknju od domaćeg platna. Na području Gačeša sačuvana je jedna tara (tkalački stan). Još je manje onih ljudi koji znaju pripovijedati priče i legende ovoga kraja koje su im prenijeli roditelji i djedovi .

Skica samice, dvojnice (tamburice) Memorijalna baština Memorijalnu baštinu na obrađivanom prostoru čine povijesna memorijalna područja, objekti i obilježja. Memorijalno spomen područje Petrove Gore obuhvaća šumom obraslo nisko brežuljkasto gorje od 10.728 hektara s najvišim vrhom Mali Petrovac (513 m). Posebno prirodnu vrijednost Petrove gore čine bistri potoci, izvori, šuma koja je gotovo potpuno bjelogorična (bukva, hrast, kesten i grab), mnogobrojne uvučene livade i obilje šumskog cvijeća i gljiva. Poseban je doživljaj jesenska berba pitomog kestena kao i gljiva kojima ovo područje obiluje. Brojno povijesno nazivlje, toponimi i lokaliteti (Mali Petrovac, Veliki Petrovac, Draškovićev Stol) ukazuju da je prostor Petrove Gore bogat povijesnim događanjima na temelju čega narod zasniva legende i priče. Najviše je obilježenih i dokumentiranih lokaliteta iz Drugoga svjetskoga rata. Već na samom početku oružane borbe 1942. g. izgrađena je na prijedlog dr. S. Zlatića na šumskom predjelu Pišin Gaj, prva partizanska bolnica na području bivše Jugoslavije. Bolnica je imala 11 drvenih zgrada i baraka za smještaj ranjenika, te 8 zemunica za sklanjanje ranjenika u slučaju neprijateljskog napada. Uz bolnicu je groblje na kojem su sahranjivani borci. Stoga je ovo područje 24. 5. 1969. g. upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara regionalnog značaja, a 12 drvenih tradicijskih objekata muzejski se prezentira: ulazna porta, operacijska sala, kirurško odjeljenje, pekara i kuhinja, štamparija, bolničko odjeljenje i više ranjeničkih odjeljenja, te dvije nadstrešnice, zemunica, dva spomen obilježja i groblje. Zbog ideoloških promjena i Domovinskog rata ovo područje je zapušteno, unutrašnjost objekata je devastirana, a jednako tako i inventar. Zbog neodržavanja, atmosferskih utjecaja i naravi materijala došlo je do oštećenja, a ponegdje i do urušavanja objekata. Jedina sačuvana zemunica je teže oštećena, a njezina unutrašnjost je urušena. Spomen obilježja su u dobrom stanju, s patinom nastalom tijekom vremena. Na vrhu Petrovac, na osnovi idejnog rješenja akademskog kipara Vojina Bakića, sagrađen je 1979.-1981. g. spomenik Petrova Gora i spomenički kompleks. On se sastoji od


svibanj 2005.


prijemnog trga, turističko-ugostiteljskog objekta, memorijalnog stepeništa sa spomen kosturnicom i spomenika Petrova Gora. Sam spomenik nije dovršen, a u njegovoj unutrašnjosti su prostori predviđeni za Muzej revolucije, povremene izložbe, čitaonicu, knjižnicu itd. Posebno je atraktivan pogled s vidikovca na koji se dolazi monumentalnim stepeništem. Cijeli kompleks je devastiran i dodatno je pretrpio oštećenja zbog neodržavanja i atmosferskih utjecaja, pogotovo vjetra koji je raznio dijelove čelične oplate. Izvan funkcije, bez nadzora i primjerene skrbi dalje propada.

Spomenik na Petrovoj Gori Memorijalni spomenici (objekti i obilježja) spomen su na povijesni događaj ili za povijest važnu osobu. Evidencijom na području općine Vojnić revidirani su spomenici posvećeni razdoblju NOB-a (17), kojima je pridodan spomenik Domovinskom ratu u Vojniću. Većinu čine spomen ploče (9) od kojih su ploče u Prisjeci, Krstinji, Miholjskom, Utinja Vrelu i na zgradi Općine u Vojniću skinute. Spomenici u Krstinji, Knežević Kosi, Kestenovcu i Vojniću su u dobrom stanju. Spomeniku palim borcima i ŽFT u Kupljenskom nedostaje zvijezda, dok je spomeniku u Gejkovcu skinuta ploča. U Krstinji je nestala bista narodnog heroja M. Martinovića. Može se konstatirati da su svi spomenici vrlo zapušteni i prepušteni propadanju.

Spomenik ŽFT Kupljensko Spomenik akciji "Vergaševe čete" Gejkovac Poseban oblik memorijalne baštine su groblja koja predstavljaju memoriju naselja i njegovih stanovnika, te čuvaju neke značajne nadgrobne spomenike s početka 20. stoljeća. Za ovo područje je karakteristična tradicija podizanja velikih nadgrobnih križeva visokih i do pet metara (krstača ili krst), koja seže još iz graničarskog doba. Križ se izrađivao od jednog oborenog hrasta. Sastojao se od podbradnja koji podsjeća na


svibanj 2005.


ispružene ruke i rezbarenog ukrasa na križu sličnog rezbarijama preslica, koji je natkriven ljesom kao zaštitom od kiše (groblje u Živković Kosi). Poslije Prvog svjetskog rata rezbarije su se izrađivale od lima (groblje na Petrovoj Poljani), ali taj se običaj nije ustalio. Groblja s krstačama nisu smještena uz crkve ni uz cestu, već su sakrivena u šumarcima, gdje nisu bila pristupačna turskim haranjima gdje ih i danas nalazimo (groblje Vračari, Sipić Brdo). Često su samo pojedinačni grobovi ili cijela groblja bila ograđena plotovima.

Živković Kosa, Vračari, krstača na groblju Nematerijalna baština Pored nematerijalne baštine navedene u sklopu etnološke i memorijalne baštine, na ovom području valja izdvojiti, sačuvan na kartama i u narodu, povijesni toponim Draškovićev stol (377 m), na sjeverozapadnim obroncima Malog Petrovca. Šumski put vodi do proplanka na kojem su se, prema lokalnoj predaji, u davna vremena održavala sijela plemića Draškovića, koji su bili gospodari područja od Steničnjaka do Petrove gore. Na tim sijelima se vodila rasprava kako o gospodarskim tako i sigurnosnim pitanjima. Prema kazivanju, na okolnom području postojalo je i naselje Drašković kroz koje je prolazila cesta sagrađena u vrijeme Marije Terezije (1740.-1780. g).

Mjesto s toponinom «Draškovićev Stol» Valorizacija kulturnih dobara Kulturni krajolik Pri izradi ove podloge valorizacija kulturno-povijesnih vrijednosti krajolika polazi od elementarnih kategorija krajolika određenih karakteristikama sastavnih elemenata: - pretežno prirodni krajolik (prirodne šume, stari riječni rukavci i obale nereguliranih

vodotokova i sl)


svibanj 2005.


- mješoviti prirodno-kultivirani krajolik (šume, polja, livade, pašnjaci) - kultivirani krajolik. Kulturni krajolik na području Općine Vojnić obuhvaća sve tri kategorije. Veće površine pretežno prirodnog krajolika prostiru se na području Petrove Gore i Kestenove Gore, te na području Velikog Brda, Međeđaka, Otmić Gore i Markovca. Mješovito prirodno-kultivirani krajolik obuhvaća površine u otvorenom krajoliku na blagim kosinama brežuljaka osobito na području sjeverozapadno od potoka Radonja. U kategoriju kultiviranog krajolika spada krajolik ruralnih naselja i krajolik pripadajućih poljodjelskih površina koje se na njih nastavljaju (vrtovi, voćnjaci, oranice). Većinom su to područja veće gustoće naseljenosti južno od Petrove Gore uz rijeku Glinu i važnije prometne pravce, uz naselja Kestenovac, Klokoč, Dunjak, Gejkovac, Široka Rijeka, Jargovac, Donja Brusovača (spadaju u zonu zemlje prve kvalitete). Također u ovu kategoriju spada područje zapadno od Petrove Gore koje se proteže uz potok Radonju s naseljima Radonja, Vojnić, Knežević Kosa, Loskunja i Živković Kosa. Slika je krajolika promatrano u cjelini harmonična, bez uočljivih degradacija. Kulturni krajolik ruralnih prostora u visokoj je mjeri sačuvao povijesni identitet bez značajnog udjela suvremenih oblika. Tu su i najvrjednija područja s obzirom na zastupljenost kulturno-povijesnih vrijednosti (naselja, tradicijsko graditeljstvo, memorijalna područja itd..) kao npr. područje oko Kestenove Gore i područje uz tok potoka Radonje. U postupku vrednovanja cjelokupnog obrađivanog prostora s aspekta integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti ističe se područje Petrove Gore (prirodne šume, povijesni toponimi i lokacije, etno i memorijalna baština). Povijesne cjeline - ruralna naselja Valorizacija naselja provedena je na temelju identifikacije sačuvanih povijesnih elemenata te klasifikacije vrijednosti putem niza stručnih kriterija, od kojih su najvažniji: - stupanj očuvanosti povijesne matrice (oblik, kompozicijska os, prostorna

organizacija, glavni prometni pravci, izraženost središta, glavni sadržaj) - zastupljenost povijesnih objekata javnog i komunalnog značaja - stupanj zastupljenosti i rasprostranjenosti tradicijske gradnje - kvaliteta karakterističnih oblika tradicijskog graditeljstva - očuvanost specifičnih oblika ruralnog krajolika - položaj naselja u otvorenom krajoliku. Uz to je posebno vrednovana privlačnost naselja za specifične oblike kulturnog turizma. Na temelju navedenih kriterija uspostavljena je relativno objektivna hijerarhija vrijednosti unutar uspostavljene i u konzervatorskoj praksi uobičajene skale od 01 do 06: - dobro očuvani oblik i supstanca cjeline naselja te povijesni elementi okruženja - većim dijelom očuvan oblik i supstanca naselja (stambeno-gospodarski kompleksi ili

pojedinačni objekti u većim skupinama ili potezima) - sačuvani pojedini elementi u nekoliko raspršenih skupina - suvremena struktura s rijetkim pojedinačnim povijesnim elementima/objektima - suvremena bez povijesnog identiteta, krajobrazno neutralna - suvremena, neusklađena s lokalnom tradicijom. Ni jedno naselje na prostoru Općine Vojnić nema toliki stupanj očuvanosti povijesnih struktura da bi se moglo vrednovati najvišom ocjenom 01. Dobro očuvanih naselja ocjenjenih s 02 i 03 ima ukupno sedam .


svibanj 2005.


Valorizacija ruralnih naselja

KRITERIJI NASELJA očuvana

stara planska matrica i krajolik

očuvano tradicijsko graditeljstvo potekomplekspoje.

vrijednost tradicijskog graditeljstva

očuvane javne povijesne građevine

povijesno središte

industrijski kompleksi i inženjerske građevine

turistička privlačnost

UKUPNA OCJENA

Brdo Utinjsko * 04 Bukovica Utinjska 04 Donja Brusovača * most 05 Dunjak * * ** 03 Džeparovac * 2 mlina 04 Gačeša Selo * * *** * 03 Gejkovac * 1 mlin 04 Gornja Brusovača * * 04 Jargovac * 06 Johovo * 1 mlin 04 Jurga * 1 mlin 04 Kestenovac * * * * pilana i

kovačnica * 04

Klokoč * * * 2 mlina * 04 Klupica * 04 Ključar * 04 Knežević Kosa 04 Kokirevo rudnik gline 04 Kolarić * * 04 Krivaja Vojnićka * 04 Krstinja * * *** * * mlin * 02 Kupljensko * mlin 04 Kusaja * mlin 04 Lipovac Krstinjski 04 Lisine * 04 Loskunja * * mlin 03 Malašević Selo * * 04 Mandić Selo * * * 04 Međeđak Utinjski * 04 Miholjsko * 04 Mracelj kamenolom 04 Mračaj Krstinjski * * ** kovačnica 03 Petrova Poljana * * **** * 02


svibanj 2005.


Podsedlo * * 04 Prisjeka * 04 Radmanovac * 04 Radonja * * 4 mlina * 04 Rajić Brdo * * *** 03 Svinica Krstinjska * bačvarska

radionica 04

Široka Rijeka 06 Utinja Vrelo 2 mosta

2 mlina 04

Vojišnica * 4 mlina pilana

04

Vojnić * 06 Živković Kosa * mlin 04

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ KONAČNI PRIJEDLOG PLANA svibanj 2004.

S T U D I O U R B A N A d . o . o . Z a g r e b 77

Najbolje očuvana matrica naselja i relativno dobro sačuvani tradicijski objekti s karakterističnim obilježjima povijesne gradnje s kraja 19. i početka 20. stoljeća dopuštaju za naselja Krstinju i Petrovu Poljanu ocjenu 02. Položaj Krstinje na povijesnom putu koji vodi iz Velike Kladuše prema Karlovcu i danas može pogodovati razvitku turističkih sadržaja. Tome u prilog idu turistički zanimljive ruševine starog grada Krstinje na brežuljku, a u samom naselju čardak i kuburana koji govore o prošlosti ovoga kraja, te stambeno-gospodarski sklopovi kojih su sadržaji nekad bili podređeni putujućim karavanama s istoka. Mogućnost obnove tih sadržaja postoji i danas. Petrova Poljana je naselje udaljeno od glavnih cesta i gospodarskih tokova što je pogodovalo očuvanju krajolika i tradicijskog ambijenta s više vrijednih tradicijskih građevina, reprezentanata građevne tradicije ovoga kraja. Naselja sa sačuvanim pojedinim elementima tradicijskog graditeljstva u nekoliko raspršenih skupina moguće je ocijeniti s 03. Dunjak, Gačeša Selo, Loskunja, Mračaj Krstinjski i Rajić Brdo. To su naselja s povijesnom matricom koja se tijekom vremena popunjava novogradnjama koje su samo djelomično u skladu s tradicijskim graditeljstvom. Većina naselja u kojima prevladava suvremena struktura usklađena s lokalnom tradicijom svrstana su u grupu ocjenjenu s 04 (Malešević Selo, Kestenovac, Kolarić, Johovo, Lisine i dr.), osim Vojnića koji je ocijenjen s 06, budući da je urbaniziran nakon Drugog svjetskog rata, te je posve izgubio povijesne elemente strukture. Jugozapadno od Vojnića na cesti za Veliku Kladušu su također dva naselja s novogradnjama neusklađenim s lokalnom tradicijom, pa su i ona svrstana u istu grupu 06 (Široka Rijeka, Jargovac).

Malešević selo Krstinja Povijesno središte ruralnog naselja Krstinja razvilo se u podnožju staroga grada Krstinje uz cestu koja polazi iz Vojnića preko Prisjeke u Kladušu, te na obronku brda nasuprot starom gradu. Prema dostupnim kartografskim prikazima vidljivo je da se nakon turskog pustošenja naselje prvotno razvijalo na spomenutim obroncima brda, u blizini čardaka, a tek kasnije se središte naselja spušta u dragu kojom teče potok Krska, a glavna cesta se sastaje sa sporednim putovima. Tu se smještaju objekti koji su vjerojatno služili kao konačišta na putu prema Karlovcu ili Bosni. U blizini se nalazila gostionica, mlin i zadružni dom. Na brežuljku gdje danas nalazimo čardak i kuburanu, u 19. stoljeću bio je smješten zatvor i stara škola. U pisanim izvorima prvi put ime Krstinja (Crestina) spominje se godine 1334. Spominje se župa Krstinja u sklopu Goričkog arhiđakonata Zagrebačke biskupije, te crkva Svih Svetih.5

5 Kao Criftina pojavljuje se na karti Hrvatske Augustina Hirschogela iz 1570. g., Marković M. 1993.: Descriptio Croatiae, str.37



Stvaranjem Vojne krajine u Krstinji se godine 1572. smješta krajiška posada, no već godine 1579. osvojena je od Turaka. Pod turskom je vlašću opustjela te se pretvara u ruševinu i takvo se stanje zadržava sve do karlovačkog mira godine 1699. Oko godine 1700. mjesto se ponovno naseljava pravoslavnim življem koje dolazi iz Bosne. Krajiško povjerenstvo godine 1721. odlučuje da nije isplativo obnavljanje starog grada Krstinje i da će biti korisnije pomaknuti straže dalje prema Turskoj. Tako je stari grad i dalje prepušten propadanju. Zanimljivo je da su ovdje u drugoj polovici 18. stoljeća Turci u više navrata odbijeni. Istraživač Franz de Paula Julius Fras godine 1835. je u Krstinji zatekao kapetansku postaju sa žitnim magazinom i naselje s 18 kuća i 215 stanovnika.6 Karta prvog katastarskog izmjera iz godine 1864. (HDA) potvrđuje postojanje: dvadesetak drvenih kuća i deset zidanih objekata smještenih uz ogranke glavne ceste. Prema popisu broja stanovnika rast naselja najjači je u prvom desetljeću 20. st. nakon čega je zabilježen kontinuirani pad sve do danas.7 Naselje je raštrkanog tipa s okućnicama organiziranim uz obje strane ceste. Podno brežuljka, na križanju glavne ceste sa sporednom, nalaze se dvije okućnice na kojima je u velikoj mjeri očuvan tradicijski prostorni raspored kako stambenih tako i gospodarskih objekata. Glavni materijali gradnje su kamen i drvo. Kamen se uglavnom koristi pri gradnji gospodarskih objekata koji zajedno sa stambenim objektima čine kompaktan pravokutan kompleks s unutrašnjim dvorištem opasanim kamenim zidom (npr. kuća kbr. 41. zajedno s kovačnicom, štalom, svinjcem, sušom). U naselju je bilo više javnih objekata: zadružni dom (sadašnji Dom kulture), zatvor (danas inkorporiran u podrum kuće), stara škola (prenamijenjena za stanovanje). Poslije Drugoga svjetskog rata novije naselje se nastavlja razvijati uz cestu prema jugoistoku tj. u smjeru Kladuše. Područje oko starog grada Krstinje prema karti prvog katastarskog izmjera bilo je zasađeno vinogradima, te su ruševine bile vidljive iz daljine, no sada je sve obraslo u šikaru. Zbog svog zanimljivog smještaja i rasporeda povijesnih objekata, ovo bi se naselje kao i šira okolica, moglo oživjeti raznovrsnim turističkim sadržajima.

Pogled na čardak Petrova Poljana Malo naselje podno Kestenove gore, podalje od glavne ceste koja vodi od Vojnića prema Kladuši. Izvori donose da je godine 1835. u sastavu Krstinjske kumpanije i broji 8 kuća s 96 pravoslavnih stanovnika.8 U prvom popisu stanovništva iz 1857. godine Petrova Poljana broji 130 stanovnika, a taj se broj s vremenom smanjuje sve do 70-tih godina 20. stoljeća kada dolazi do još veće stagnacije. Na karti prvog katastarskog izmjera (1864.) u sklopu je 6 Frasa,F. J. 1988.: Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine, Mjestopis iz 1835., str. 224 7 Korenčić, M. 1979.: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971., str. 720 8 Frasa,F. J. 1988.: Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine, Mjestopis iz 1835., str. 227



katastarske općine Kestenovac. Analiza pokazuje da se samo dio naselja zadržao u povijesnim okvirima dok je centralni dio, na raskrižju glavnih puteva, nestao. Današnji kompleksi šuma okolo Petrove Poljane uključuju i fragmente povijesnih šuma. Naselje je raštrkanog tipa, uz obje strane ceste. Danas broji samo 14 stanovnika nastanjenih u pet kuća dok su ostale tri kuće napuštene. Kuće su drvene prizemnice ili polukatnice s ukopanim podrumima. Jedna od najstarijih kuća u naselju je na kbr. 9, kod koje je podrumski dio zidan, a kat je građen drvetom, troprostoran je, s ganjkom na južnoj uzdužnoj strani. Valja izdvojiti zgradicu za mlade (kbr. 8), dvoprostornu prizemnicu sa zasebnim ulazima. Izvorno je imala uglove na križ, po čemu se može zaključiti da je star objekt, no ti su uglovi početkom 20. st. odsječeni. U blizini naselja, u šumi na Kestenovoj gori, za vrijeme Drugoga svjetskog rata sagrađena je partizanska bolnica. Sastojala se od sedam drvenih prizemnica koje su poslije rata porušene te su od njih ostale samo poneke temeljne grede. U blizini je partizansko groblje i starije groblje s krstačama. Od groblja vodi puteljak do zaselka Selište, također s nekoliko tradicijskih objekata, koji su danas napušteni. Šumski predio bogat divljači pogoduje razvitku lovnog turizma.

Pogled na Petrovu Poljanu Zaključak Prema važećim kriterijima valorizacije kulturna se dobra svrstavaju u sljedeće vrijednosne kategorije: nacionalna, regionalna i lokalna vrijednost. Na osnovi vrednovanja provedenog pri izradi Konzervatorske podloge za PP Općine Vojnić za upis u Registar na: - Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara predloženo je:

povijesno naselje Krstinja, odnosno dio naselja koji obuhvaća: okućnicu kbr. 43, okućnicu kbr. 41, Dom kulture, stari grad, čardak, kuburanu, okućnicu kbr. 39.

- Listu zaštićenih kulturnih dobara – pojedinačne građevine, predloženo je: dvije vojne građevine: čardak i kuburana, Krstinja kbr. 40. To su tipični vojni objekti iz vremena Vojne krajine, ujedno i jedini sačuvani na širem području, (kuburana je prema dostupnim podacima jedina sačuvana na području čitave Hrvatske), te je stoga njihova vrijednost regionalnog značaja.

- Listu zaštićenih kulturnih dobara – objekti tradicijske arhitekture,.vrednovani po kriterijima cjelovitosti tradicijskih oblika i funkcija, starosti te prema očuvanosti tipoloških karakteristika (dvoprostorna prizemnica, troprostorna prizemnica, polukatnica i katnica), predlaže se: okućnica u Kestenovcu na kbr. 9 kao i prizemnica u Mračaju Krstinjskom u vlasništvu Ninka Pavlovića od regionalnog su značenja

Također se preporuča da lokalna zajednica, zbog lokalne vrijednosti i mogućeg uključivanja u turističku privredu, donese odluku o zaštiti dijela naselja Petrove Poljane, polukatnice kbr. 17 u Gornjoj Brusovači i jedine kuće katnice u Selištu u Petrovoj Poljani. Lokalna zajednica trebala bi također povesti računa o rekonstrukciji te privođenju turističkoj



svrsi mlinova lopatara na potoku Radonji (Topićev, Ključaranski, Mihajlovićev i Radoševićev mlin, koji su naznačeni na karti prvog katastarskog izmjera iz 1864. godine). U funkciji je danas jedino Topićev mlin, jedan je zapušten, a dva su u ruševnom stanju. Ti se objekti smještajem u nizu na samom ulazu u Petrovu Goru, brojnošću i tipološkim karakteristikama nameću kao turistički potencijal pogodan za više atraktivnih sadržaja od kojih valja izdvojiti: poučnu stazu tradicijskog obrta, ekoproizvodnju in situ kao izvorni suvenir i dr. Preporuke za turizam Prije Domovinskog rata područje Općine Vojnić bilo je dobro posjećena turistička destinacija, zbog memorijalnog područja vezanog za NOB. Danas je tu vrstu kulturne baštine, kao što je već ranije rečeno, potrebno revitalizirati te izraditi projekte obnove i uključivanja postojećih sadržaja u nove turističke programe. Pored obilježja NOB-a, turistički interes mogli bi pobuditi sadržaji vezani za povijesna zbivanja i borbe na Velikom i Malom Petrovcu, koji bi npr. edukativno prikazivali razdoblje Petra Svačića i njegovu pogibiju na Gvozdu kao i druge povijesne događaje. Jedinici lokalne samouprave se preporuča obnova tipološki zanimljivih mlinica na rijeci Radonji te njihovo povezivanje pješačkim stazama dok prostrane livade između pojedinih njiva mogu poslužiti za sportsko-rekreativne sadržaje. Drvena prizemnica Anke Ralić na ulazu u memorijalno područje Petrovu Goru može se obnoviti u svrhu informativnog punkta ili suvenirnice, a čitavo memorijalno područje sa svojim očuvanim šumskim arealom i brojnim izvorima može poslužiti za izlete i edukaciju učenika, škole u prirodi i sl. Razvoj kulturnog turizma u svrhu edukacije mogao bi se potaknuti povezivanjem više naselja u svrhu prezentacije kulturnih dobara iz različitih povijesnih razdoblja te prikazati presjek stalnih borbi za opstanak, koje su se na ovim prostorima odvijale kroz povijest. Veliki i Mali Petrovac mogu prezentirati razdoblje prvih stoljeća po doseljenju Hrvata i borbu za očuvanje samostalnosti, Krstinja razdoblje borbe i obrane od Turaka, a Petrova Gora i Petrova Poljana razdoblje NOB-a. Razvoj specifičnih vidova turizma vezanih za kulturnu baštinu preporuča se na područjima gdje je sačuvana etnološka baština i graditeljstvo kao što je područje Petrove Poljane s očuvanim potezom tradicijskih objekata i memorijalnih sadržaja koji se mogu uklopiti u jedinstvenu turističku ponudu. Tom ponudom mogla bi se potaknuti revitalizacija seoskih gospodarstava, tradicijski način obrade zemlje i oživljavanje starih obrta, čime bi se u konačnici obnovilo tradicijsko graditeljstvo te sačuvao kulturni krajolik. Razvoj seoskog turizma potrebno je povezati s već prisutnom ponudom izvornih gastronomskih specijaliteta i lovnim turizmom koji se razvio nakon Domovinskog rata. U tu svrhu preporuča se uključivanje objekta u Kestenovcu 9 u turističku ponudu, kao i održavanje i sanacija ostalih evidentiranih tradicijskih objekata što će omogućiti prezentaciju ostale etnološke baštine (starih obrta, seoskog turizma, tradicijskog načina života i prehrane, običaja i sl). Smatrajući da je od interesa zajednice da sačuva kulturna dobra koja su evidentirana ovim Planom, preporučamo lokalnoj upravi da razradi programe njihova uključivanja u turističku ponudu, koja kao gospodarska grana ima mogućnosti da se na ovom području kvalitetno razvije. Preporuča se također poticanje dokumentiranja legendi i priča ovoga kraja i prezentiranje istih u promidžbenim materijalima. Prilikom izrade projekata i programa prezentacije potrebno je konzultirati Službu zaštite prirode i kulturnih dobara te sve projekte i radove izvoditi prema njihovim smjernicama.



Radonja, kuća Anke Ralić

Mračaj Krstinjski, kuća Pavlović Ninka

Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline Poljoprivreda Glavna gospodarska grana u Općini je poljoprivreda, a najvažniji prirodni resurs su poljoprivredne površine . Prema popisu stanovništva iz 1991.g. u Općini Vojnić od ukupno 8236 stanovnika zastupljenost poljoprivrednog stanovništva iznosio je 22,9 %, odnosno 1891 stanovnik pripadao je skupini poljoprivrednog stanovništva. Od toga je 17,8% pripadalo skupini aktivnog poljoprivrednog stanovništva, konkretno u toj skupini je bilo 1468 stanovnila Općine. Šumarstvo Šume na području Općine Vojnić u nadležnosti su Uprave šuma Karlovac - Državne šume. Šume pripadaju gospodarskoj jedinici Petrova gora - Petrovac. Spomenute šume prema namjeni djele se na gospodarske šume i na šume posebne namjene. Od gospodarskih šuma 5156,61 ha površine je obraslo, a neobraslo je 29,76 ha koje spadaju u proizvodne i 2,52 ha u neproizvodne namjene. U neplodna šumska tla spada 52,71 ha. Dakle, ukupno ima 5241,60 ha šuma gospodarske namjene. Od šuma posebne namjene 56,19 ha je obraslo, a neobraslih šuma i neplodnih šumskih tala



nema. Razvoj civilizacije i društva doveli su do toga da se šuma, kao posebna prirodna tvorevina koja je tijekom povjesti značajno izmjenjena i stalno smanjivana, počinje stručno obrađivati i proučavati i to s tri aspekta: - biološki aspekt, proučava šumu kao biološku zajednicu biljaka i životinja kao dio

cjelokupne prirode - socijalno ekonomski aspekt, promatra šumu u odnosu prema ljudskom društvu kao

izvor sirovina - utilitarni aspekt, promatra kvalitetu proizvoda što ih daje šuma; to je aspekt koji

promatra proizvode s tehnološkog stanovišta. Uvjeti i način korištenja propisani su zakonom o šumama. Prema namjeni šume su : - gospodarske (za proizvodnju drva i šumskih proizvoda) - zaštitne (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i

drugih objekata) - s posebnom namjenom (sjemenske šume, šume od posebnog estetskog, znanstvenog

ili povjesnog značaja (nacionalni parkovi, rezervati i sl), šume namjenjene znanstvanim istraživanjima, nastavi ,potrebama obrane RH

- šume namjenjene za odmor i rekreaciju. Sve se ove šume pri gospodarenju tretiraju kao šume s naglašenom ekološkom funkcijom (npr. pročišćavanje atmosfere, stvaranje kisika, utjecaj na faunu, utjecaj na vodni režim,utjecaj na plodnost tla i poljodjelstvo, zdravstvenu turističku i rekreacijsku te lovnu funkciju šuma. Na području Općine prisutan je nizinski i brežuljkasti vegetacijski pojas. 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi - Cestovni promet Ovim Prostornim planom uređenja Općine Vojnić rješena je regulacija prometa u samom centru predviđanjem novih koridora državne i županijske ceste koje zaobilaze strogi centar naselja. Državna cesta D-216 čini novu sjevernu obilaznicu naselja Vojnić i spaja se na državnu cestu D-6. Također, D-216 čini i zapadnu obilaznicu naselja koja se nastavlja na postojeću cestu D-216 u Kolariću. Županijska cesta Ž-3225 prolazi istočnim koridorom obilaznice naselja Vojnić, spaja se na državnu cestu D-6 i nastavlja do sjevernog koridora državne ceste D-216. Pozicije obilaznica državnih i županijske ceste prikazane su na kartografskom prikazu 2.1. (Promet) u mjerilu 1:25 000 i na prikazu građevinskog područja naselja Vojnić, u mjerilu 1:5000. - Željeznički promet Na području Općine Vojnić postoji koridor željezničke pruge Karlovac – Vojnić - Sisak koja je trenutno van upotrebe. Pruga je predviđena u Prostornom planu Karlovačke Županije. Međutim, HŽ - Hrvatske željeznice, predviđaju trajnu obustavu željezničkog prometa na toj dionici tj. trajno zatvaranje pruge. Regionalna i lokalna samouprava mogu odlučiti drukčije. - Pošta i telekumunikacija Poštanski ured smješten je u Vojniću, Ulica A. Hebranga 6, u drvenoj kući, površine 73,70 m². Planira se izgradnja nove zgrade zbog trošnosti postojeće kuće. Sustav telekomunikacije realizira se u prema posebnom programu Hrvatskih telekomunikacija. Na području Općine Vojnić nalazi se antenski stup mobilne mreže.



Budući da koncesionar na području mobilne telefonije (VIPnet d.o.o) ima namjeru proširenja mreže, potrebno je spomenuti da mora postojati mogućnost izgradnje baznih stanica (gradnja baznih stanica ulazi u red građevina od državne važnosti). Prema Članku 11, Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja kao i važnije cestovne i željezničke prometnice. Ukoliko se pokaže potreba izgradnje bazne stanice na dotičnom području, poštuje se Zakon o građenju i uvjeti građenja zakonom propisani za takve vrste gradnje. Hrvatska radiotelevizija HRT, tj. Odašiljači i veze imaju na području Općine Vojnić jednu lokaciju TV pretvarača na Petrovoj gori, lokalitet Mali Petrovac (na samoj zgradi spomenika). Oprema služi za emitiranje 3. TV programa HRT-a. Lokacija pretvarača je na 507 m nadmorske visine. Visina odašiljačkog antenskog sustava iznad tla je 40 m. Planirana snaga uređaja je 3 x 20 W. Ne postoji definirana neka druga planska lokacija na području Općine Vojnić. 3.5.2. Energetski sustav -Elektroopskrba Preko područja Općine Vojnić prelazi 110 kV dalekovod TS 35/10 kV Vojnić - TS 35/10 kV Slunj, koji je momentalno na naponu 35 kV. Veza prema TS 110/35/10 kV Švarča ostvarena je preko 35 kV podzemnog kabela Švarča – Vojnić koji je u funkciji. Od TS 35/10 kV Vojnić do TS 110/35/10 kV Švarča postoji i stara 35 kV veza, izvedena nadzemim dalekovodom, ali nije u funkciji. Do TS 35/10 kV Gvozd postoji dalekovod koji ide od Vojnića prema istoku Općine, također nije u funkciji. U budućnosti HEP ima u planu postojeću TS 35/10 kV Vojnić rekonstruirati u TS 110/20/10 kV Vojnić, tj. predviđa se izgradnja nove trafostanice TS 110/20/10 kV južno od postojeće uz potok Radonju. U tu svrhu bit će potrebno postojeći DV 110 kV TS 35/10kV Vojnić - TS 35/10 kV Slunj pustiti pod 110 kV napon. To će omogućiti rekonstrukcija TS 35/10 kV Slunj u TS 110/20/10 kV Slunj. HEP će također izgraditi 110 kV dalekovod Vojnić - Švarča koiji će prolaziti sjevernim dijelom Općine, a ne trasom postojećeg ratom devastiranog dalekovoda 35 kV Vojnić - Švarča (kako je bilo planirano ranije). Ostaje upitno spomenuti ratom devastirani dalekovod; u Prostornom planu ostaje njegov koridor pa ga HEP može u budućnosti koristiti za 35 kV napon. Veza prema Glini će biti uspostavljena po postojećoj trasi 35 kV dalekovoda Vojnić - Gvozd. Prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl 65/88) i Pravilniku o izmjenama pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (NN 24/97) ispod dalekovoda nije dopuštena gradnja, dopuštena sigurnosna visina je 6,0 m, a sigurnosna udaljenost 5,0 m. -Plinoopskrba Na području Općine Vojnić nema plinoopskrbe. 3.5.3. Vodnogospodarski sustav Optimalno korištenje i gospodarenje vodama osnovni je zadatak razvoja vodoprivredne djelatnosti. Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog, funkcionalnog i efikasnog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateškim prioritetom, ne samo iz razloga što direktno i indirektno utječe na opstanak i razvoj živog svijeta, već svojim karakteristikama bitno utječe na sve ostale elemente korištenja prostotra i gospodarenja prostorom. Razvitak vodoopskrbe treba se temeljiti isključivo na korištenju kvalitetne i sanitarno sigurne vode, što se danas postiže samo kod većih sustava gdje se kontinuirano provodi kontrola



kakvoće vode. Kod većih sustava vodoopskrbe na području Karlovačke zupanije prisutni su veliki gubici vode te postoje problemi kod upravljanja i održavanja. Stoga se zadatak rješavanja vodoopskrbne problematike svodi na sanaciju gubitaka vode i optimalizaciju pogona većih sustava te je potrebno provesti opsežne radove da bi se postiglo zadovoljavajuće stanje vodoopskrbe. -Vodoopskrba Vodovod Vojnić Nadležnost nad distribucijom vode iz ovog vodovoda ima Vlastiti komunalni pogon Općine Vojnić. 1976. god. gradi se vodovodni sustav ''Kupljensko - Vojnić'' kojim se nastoji pomoći u snabdijevanju vodom općinskog središta. Nešto kasnije gradi se vodovodni sustav Krstinja. Loše stanje vodoopskrbe uvjetovalo je pronalaženje novog izvora pitke vode “Vrelo Utinja”, uz željezničku prugu Karlovac - Sisak. Izveden je probno-eksploatacioni bunar koji ima izdašnost od oko 60 l/s. Predviđa se izgradnja dvaju nezavisnih vodovodnih sustava koji imaju zajednički eksploatacioni bunar, dovodni vod do sabirnog bazena, sabirni bazen, dovodni vod do crpne stanice i građevinski dio crpne stanice. Južnim vodovodnim sustavom predviđena je opskrba vodom potrošača lociranih južno od željezničke pruge Karlovac - Sisak, brzina ispumpavanja je 40 l/s, a distribucija do potrošača vrši se putem vodospreme “Brdarevo Brdo” izgrađene na 235 m.n.v. sa zapreminom od 600 m³. Kota vodospreme “Brdarevo Brdo” je previsoka za ispravnu vodoopskrbu općinskog središta i preniska za ispravno snabdijevanje vodom potrošača na ostalom području Općine. Koncepcijom tehničkog rješenja predviđeno je da se u sklopu vodospreme “Brdarevo Brdo” izgradi istoimena crpna stanica kojom bi se potrebne količine vode tlačile u vodospremni prostor za više zone snabdijevanja. Gravitacijom je moguće dovesti vodu u Vojnić iz vodospreme “Brdarevo Brdo”, čak se previsoki pritisak mora smanjiti na prihvatljivu mjeru izgradnjom vodospremnika na Kekića brdu, u neposrednoj blizini Vojnića. Predviđeno je tlačenje vode crpnim postrojenjem “Brdarevo Brdo” u dvije vodospreme za snabdijevanje više lociranih potrošača. Na zapadnoj strani se planira vodosprema ''Okić'' koja postaje referentna točka za visoko locirane potrošače na potezu prema naselju Brezova Glava, gdje se nalazi krajna točka ovog vodovodnog podsustava (u grafičkom prikazu na karti Vodnogospodarski sustav vodosprema Okić nije ucrtana budući se nalazi na teritoriju susjedne Općine). Na istočnoj strani bila je predviđena vodosprema ''Ključar'' kao referentna točka za opremanje poptrošača na potezu prema naselju Biljeg i visoko lociranih potrošača u okolici Vojnića. Ta ideja je napuštena pa se opskrba vodom tog područja predviđa sistemom pojačavanja pritiska. Opskrbno područje vodospreme “Brdarevo Brdo” sačinjavaju potrošači uz prometnicu Vojnić –Vojišnica - Biljeg. Ona je ujedno i protočna vodosprema za daljne područje snabdijevanja. Predviđeno je da se Vodospremom “Vojnić” (na Kekića brdu) podmiruju satne varijacije unutar maksimalne dnevne potrošnje za Vojnić i nisko locirane potrošače uz prometnicu Vojnić -Tušilović sve do kraja općinske granice (naselje Okić). Ova vodosprema služi i kao protočna za crpnu stanicu '' Ivoševići''. Crpna stanica '' Ivoševići'' trebala bi se izgraditi na koti od oko 175 m.n.v. i da se iz iste voda tlači u vodospremu “Loskunja” na koti od oko 280 m.n.v. Izgradnjom ovog dijela vodovodnog podsustava vodovoda ''Vojnić'' stvaraju se preduvjeti za daljnje širenje vodovodne mreže na području bivše Općine Karlovac (sada Krnjak), konkretno na naselja: Partizansko Žarište, Grabovac Vojnički i Poljana Vojnička . Pod sjevernim vodovodnim sustavom smatra se tlačenje 20 l/s vode iz zajedničke crpne stanice u vodospremu “Sedlo” u naselju Kljaić Brdo. Konzumno područje sjevernog sustava prošireno je na bivšu Općinu Karlovac (Donji Sjeničnjak, Gornji Sjeničnjak, Lasinjski Sjeničnjak i Banski Moravci) i na bivšu Općinu Vrginmost (Brnjavac i Pješčanica). Centralna vodosprema sjevernog vodovodnog sustava



(vodosprema “Sedlo”) ima zapreminu oko 600 m³ i nalazi se na koti oko 312 m.n.v. Izvedeni su sljedeći objekti: - tzv. vanjski vodovod “Vojnić” - bušeni bunar u lokaciji izvora “Vrelo Utinje” - sabirni bazen zapremine oko 50 m³ - crpna stanica “Vrelo Utinje” na koti 154 m.n.v. s ugrađenim crpnim agregatima za južni

i sjeverni sustav. Instalirane su četiri pumpe od čega za svaki smjer jedna rezerva - (2 x 39 l/s, H=89 m kojima se voda pumpa u vodospremu “Brdarevo Brdo”, 2 x 19,7 l/s,

H=186 m za vodospremu “Kljaić Brdo”) - tlačni PVC cjevovod od crpne stanice do vodospreme “Brdarevo Brdo” - vodosprema “Brdarevo Brdo” zapremine 600 m³ - dovodni cjevovod od vodospreme “Brdarevo Brdo” do Vojnića. Umjesto vodospreme

“Vojnić” (na Kekića Brdu ) ugrađena je redukcija pritiska na dovodnom cjevovodu - razvodni cjevovod od Vojnića uz prometnicu Vojnić - Tušilović. Ovaj cjevovod je građen

bez tehničke dokumentacije za dobivanje građevne dozvole. - čelični tlačni cjevovod od crpne stanice do vodospreme “Sedlo” - vodosprema “Sedlo” zapremine 600 m³ - dovodni cjevovod od vodospreme “Sedlo” do potrošača u Slavskom Polju (bivša

Općina Vrginmost) - cjevovod od gradske vodovodne mreže do naselja Kolarić i spajanje na vodovodni

sustav ''Kupljensko''. Predviđenom koncepcijom tehničkog rješenja vodoopskrbe Vojnića obuhvaćeno je kompletno područje Općine. Potrebno je nastaviti izgradnju prema zacrtanoj koncepciji tehničkog rješenja. Donešena je Odluka o zaštiti izvorišta Vrela Utinje (zone zaštite dane su u grafičkom prilogu na karti Vodnogospodarski sustav, mjerilo 1:25 000). Ovim Prostornim planom predviđa se opskrba vode proširenjem vodovoda od vodocrpilišta “Vreko Utinje” do Mandić Sela i do Bukovice Utinjske, prolazeći kroz naselje Kartalije. Ostala naselja vezana uz ovaj vodovod opskrbljivat će se vodom prema Projektu vodoopskrbe kojeg je izradio “KAPROJEKT” iz Karlovca. Vodovod Krstinja Vodovod Krstinja izgrađen je 1980. god. za potrebe Krstinje i okolnih naselja. Planirana izgradnja je trebala obuhvatiti sljedeće objekte: - kaptiranje izvora Kamenica u naselju Krstinja u količini 4 l/s, - tlačenje vode u opskrbnu vodospremu Krstinja (V=100 m³). Distribucija vode od

vodospreme do potrošača vrši se posredstvom tri zasebna kraka: sjeverni za snabdijevanje potrošača u naseljima Krstinja i Džaperovac; istočni za naselja Gornja Brusovača, Donja Brusovača i Jagrovac i zapadni za Kusaju i Prisjeku.

- dvije prekidne komore na visini 230 m.n.v. kako se potrošači na sjevernom i istočnom kraku ne bi doveli pod preveliki pritisak. Na zapadnom kraku distribucija vode do potrošača planirana je bez prekidanja tlaka, a za naselje Prisjeka potrebno je povisiti tlak u vodoopskrbnoj mreži ugradbom hidrostanice.

Izvedeno je sljedeće: - kaptaža i crpna stanica, - tlačni cjevovod (PEHD DN-90, NP 1,0 i 0,6 MPa) u dužini od cca 820 m, - vodosprema V=100 m³, gravitacijski cjevovod (Pehd DN-90, NP10) u dužini od

cca.1.100 m. Tim cjevovodom je osigurana djelomična direktna opskrba naselja Krstinja. Od preostalih dijelova Krstinje, jedan dio je osiguravao vodoopskrbu spajanjem na gravitacijski cjevovod posredstvom cijevi premalih profila koji su bili dostatni za opskrbu sanitarnom vodom, ali ne i protupožarnom zaštitom, a ostatak stanovništva se vodom snabdijevao vlastitim zahvatima na malim lokalnim izvorima čija



je lokacija omogućavala vodoopskrbu gravitacijom. Brzo nakon početka rata prestalo je korištenje ovog vodovoda, vjerojatno zbog kvarova nastalih uslijed čestih nestajanja električne energije, vodovod je devastiran, a nakon rata je pretežito srpsko stanovništvo raseljeno. Pod pokroviteljstvom USAIDA-a planira se povratak lokalnog stanovništva na područje Krstinje, u svrhu čega je izvršena sanacija predmetnog sustava tijekom 9. i 10. mjeseca 2000. godine. Radovima su obuhvaćeni: sanacija crpne stanice (građevinska, strojarska i elektrosanacija), vodospreme, tlačnog i gravitacijskog cjevovoda te njegovo produženje daljnih cca. 1.400 m. Navedenim radovima je osigurana potpuna vodoopskrba naselja Krstinja posredstvom cca. 40 priključaka odnosno za cca. 120 stanovnika. Puštanjem u pogon ovog vodovoda nadležnost nad distribucijom vode je preuzeo komunalni pogon pri Općini Vojnić.

Ovim Prostornim planom predviđa se opskrba vode proširenjem vodovoda za opskrbu okolnih naselja, a prema Projektu vodoopskrbe kojeg je izradio “KAPROJEKT”, Karlovac. Određen je i prostor za zonu sanitarne zaštite vode za piće unutar kojeg će se kasnijim studjama odrediti zona zaštite vodocrpilišta Krstinja. Vodovod Kupljensko Tek 1976. god. se gradi vodovodni sustav “Kupljensko - Vojnić” kojim se nastoji pomoći u opskrbi vodom općinskog središta. Zahvaća se oko 4 l/s na izvoru u Kupljenskom, voda se tlači u vodospremu “Niđinovac”, zapremine 200 m³ i gravitacijom doprema, preko naselja Kolarić, do općinskog središta. Raspoloživi kapacitet nije mogao zadovoljiti potrebe za vodom pa je takav vodovodni sustav bio samo provizorij tj. prijelazno rješenje dok se ne pronađe bolji način za podmirenje rastućih potreba za vodom. Objekti su devastirani tijekom i nakon rata pa je u poslijeratnom razdoblju od sustava korišten samo dio gravitacionog cjevovoda položenog dolinom uz cestu Vojnić - Velika Kladuša. On je koristio vodu iz vodovoda Vojnić. Predmetnim prespajanjima koja su bila privremenog karaktera nije bila moguća vodoopskrba visoko lociranih potrošača na okolnim brdima. Ubrzanim povratkom domicilnog lokalnog stanovništva pod pokroviteljstvom USAID-a pristupilo se sanaciji vodoopskrbnog sustava Kupljensko. Radovi su dovršeni krajem 10. mj. 2000. i istim su obuhvaćeni sljedeći radovi: - sanacija crpne stanice (građevinski, strojarski i elektro radovi) i sanacija vodospreme i tlačnih i gravitacionih cjevovoda. Puštanjem u pogon osigurana je vodoopskrba cca. 600 stanovnika posredstvom cca. 200 priključaka. Problemi u budućem funkcioniranju cjevovoda su vezani uz azbest-cementne cijevi koje su duže vrijeme bile van funkcije, pa su puštanjem pod pritisak česti kvarovi na istim. U slučaju većih kvarova na sustavu, moguće je manipulacijom zasunima dio sustava ponovo spojiti na vodovodni sustav Vojnić čime bi bila osigurana vodoopskrba cca. 2/3 konzumnog područja. Ovim Prostornim planom predviđa se opskrba vode proširenjem vodovoda za opskrbu okolnih naselja, a prema projektu vodoopskrbe kojeg je izradio “KAPROJEKT”, Karlovac. Određen je i prostor za zonu sanitarne zaštite vode za piće unutar kojeg će se kasnijim studjama odrediti zona zaštite vodocrpilišta Kupljensko. -Odvodnja otpadnih voda Na području Općine Vojnić na javnu kanalizaciju sada je priključeno samo 30% stanovnika. Do sada je izvedeno svega 1.124 m kolektora. Površina predviđena za odvodnju je oko 100 ha. Prijemnik otpadnih voda je Radonja. Predviđeni sustav odvodnje je mješoviti s oko 4 km glavnih kolektora, nekoliko kišnih preljeva i jednim sifonom ispod prijamnika otpadnih voda - potoka Radonje. Na spomenutom kartografskom prikazu prikazana je i lokacija predviđenog komunalnog uređeja za pročiščivanje otpadnih voda. Također je predviđena i alternativna lokacija. Građena je uglavnom bez neophodnih idejnih rješenja, potrebne tehničke dokumentacije s



hidrauličkim pokazateljima te bez geodetske izmjere i katastarske evidencije. Česta je pojava da se otpadne vode u domaćinstvima ispuštaju u kanale za odvod oborinske vode, otvorene kanale i vodotoke, što je potencijalno izvorište oboljenja i zaraze. U ostalim naseljima Općine Vojnić nije rješeno pitanje odvodnje otpadnih voda pa se one odvode u otvorenim uličnim jarcima. Ovim Prostornim planom uređenja Općine Vojnić predviđena je izgradnja odvodnje naselja Vojnić. Izgradnja i planirana izgradnja kanalizacije koncipirane su kao mješovite. To je ocijenjeno kao najracionalnija i gotovo jedino izvediva varijanta. Zbog nedovoljnih sredstava, koja je moguće izdvojiti za izgradnju kanalizacije, mješoviti sustav je kanalizacije prihvatljiv, pogotovo jer se njime istovremeno rješava i oborinska odvodnja vode dijelova naselja. Znatan problem u rješavanju kanalizacije predstavljala je neplanska izgradnja naselja, koja su se širila uz regionalne i lokalne ceste. To uvjetuje i izgradnju velikih sustava za prihvat otpadnih voda, kao i izgradnju većeg broja uređaja za njihov tretman. Kako bi se planirala izgradnja što manjeg broja uređaja za pročiščavanje dijelova kanalizacije, odnosno kanalizacije manjih naselja, može se sumirati samo izgradnjom prepumpnih stanica i tlačnih cjevovoda. U ovom trenutku sanitarno fekalne otpadne vode najčešće se prihvaćaju u individualne septičke jame, građene bez kontrole. Iste redovito služe za predtretman otpadnih voda domaćinstava, koje se nakon kraće obrade (taloženje i uvjetno truljenje) preljevno ispuštaju u odvodne kanale. Za kvalitetnije rješavanje tretmana otpadnih voda nužna je izgradnja cjelovitih kanalizacijskih sistema, koji će biti pod kontrolom ovlaštenih osoba ili organizacija. Cijena takvih sistema prihvata i tretmana otpadnih voda zahtjevat će vjerojatno dug period za njihovo rješavanje, znatniju pomoć šire zajednice, ali i bitne promjene u pristupu i razmišljanju pojedinaca, koji sa svojim individualnim sistemima odvodnje vrše polagano ali i kontinuirano zagađenje okoliša. Uzimajući u obzir morfologiju terena, ostale prirodne značajke područja te veličinu, položaj i oblik naselja, u projektiranju i izgradnji sustava, odvodnju treba rješavati na dva načina: - separatni sustavi kanalizacije u pravilu se grade za pojedinačne objekte, mala naselja

ili dijelove naselja do 500 stanovnika. Tim konceptom rješenja, oborinske se vode, kao relativno čiste, odvode prirodnim sustavima kanala ili u teren. Na taj se način oborinska voda vraća prirodnoj sredini za obnavljanje podzemnih voda te rast i razvoj biljnog pokrova.

Sanitarne otpadne vode odvode se sanitarnom kanalizacijom do uređaja za pročišćavanje. Kanalizacija se radi iz PVC cijevi 110 - 250 mm. - modificirani mješoviti sustav kanalizacije, predlaže se za naselja ili područja odvodnje s

više od 500 stanovnika. To je oblik odvodnje kojim se u kanalizaciju prihvaćaju samo one oborinske vode koje se ne mogu odvesti prirodnim sustavima odvodnje. U pravilu se u hidraulički proračun uzima ona količina oborinskih voda koja nastaje u izgrađenom dijelu naselja, u kojem su ogradama i na drugi način zapriječeni prirodni putovi odvodnje. Na taj se način sprječava eventualno plavljenje okućnica, ali i ostavlja znatno veći dio oborinskih voda području za obnavljanje zaliha podzemnih voda i očuvanja prirodne vlažnosti tla.

Odvodni sustav kanalizacije dimenzionira se i gradi prema pravilima struke i smjernicama za izgradnju kanalizacijskih sustava. Pri tom se primjenjuju minimalni profili kanalizacije 300 mm, bez obzira na hidraulički proračun. -Pročišćavanje otpadnih voda pojedinačnih objekata i malih naselja Od 184.577 stanovnika Karlovačke županije, u naseljima seoskog tipa živi 52%. Velik broj malih raspršenih naselja upućuje na zaključak o potrebi tehničkih rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pojedinačnih objekata i malih naselja do 50 ES te malih naselja



od 50 - 500 ES. Bez takvih rješenja zapravo i nema cjelovite zaštite voda. Danas se u europskoj praksi za pročišćavanje otpadnih voda malih naselja ili dijelova naselja do 50 stanovnika, odnosno, pojedinačnih objekata, koji se nalaze na morfološki razvedenom terenu s mogućim korištenjem visinskih odnosa u prostoru, u pravilu koriste smjernice njemačke norme DIN 4261, koja podrazumijeva primjenu dvaju tehničkih rješenja: - trokomorna trulišnica,

u kojoj se otpadna voda zadržava 10 - 15 dana, za vrijeme čega se odvijaju biološki procesi prirodne anaerobne mineralizacije organske tvari s efektom pročišćavanja 60 - 80%. Pročišćena je otpadna voda bistra i bez mirisa te se može ispustiti u okolinu. Trokomorna trulišnica, kao mali uređaj za pročišćavanje, čisti se jednom godišnje, a čišćenje se povjerava komunalnoj organizaciji ili koncesionaru koji obavlja poslove odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda;

- biofilter prokapnik, koji predstavlja alternativu trokomornoj trulišnici za pročišćavanje otpadnih voda do 50 stanovnika. To je ustvari, mali biološki uređaj naročito pogodan za one pojedinačne objekte, mala naselja ili dijelove naselja gdje se odvodnja događa na padini, koja osigurava visinsku razliku od 3 m. Održavanje mehaničko-biološkog uređaja s biofilterom prokapnikom sastoji se u pražnjenju mulja iz trokomorne taložnice i sekundarne taložnice uz pomoć cisterne te povremenom čišćenju sustava za raspoređivanje vode po površini biofiltera. Uređaj tipa biofilter prokapnik u svim uvjetima uz korektno održavanje osigurava efekt pročišćavanja od 80%.

Uređaji za pročišćavanje kapaciteta 50 - 500 stanovnika ili ES projektiraju se i dimenzioniraju prema smjernicama norme njemačkog društva za pročišćavanje otpadnih voda ATV A122/91, pri čemu se primjenjuju tri tehnička rješenja: - Postupak s aktivnim muljem - Postupak u potopljenom biofilteru prokapniku - Postupak u aeriranom potopljenom prokapniku. Ti se uređaji danas na tržištu nabavljaju kao tipska rješenja i u europskoj praksi imaju značajnu ulogu u rješavanju problema pročišćavanja otpadnih voda malih naselja. Norme ATV A126 također služe kao smjernice za projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od 50 - 500 stanovnika. Izvode se kao tipski uređaji, a projektiraju se prema kriterijima za male uređaje. Norme ATV A131/91 i ATV A131/99 služe kao smjernice za projektiranje uređaja kapaciteta većeg od 500 stanovnika (projektiraju se prema smjernicama za velike uređaje). -Vodoprivreda Na području Općine Vojnić planira se akumulacija (protiv plavljenja) ''Okić'' na Radonji. Od značajnijih vodotoka tu se nalaze Radonja i Vojišnica. Na području Općine Vojnić nalazi se vodocrpilište “Vrelo Utinje”. Predviđena je zona zaštite vodocrpilišta. Do sada nije predviđena zona zaštite vodocrpilišta, odnosno kaptiranje izvora Kamenica u naselju Krstinja, kao i zaštita izvora Kupljensko. Od postojećeg državnog vodotoka postoji rijeka Glina. 3.6. Postupanje s otpadom PPUO Vojnić utvrđuje da se i dalje koristi stalna karlovačka deponija za odlaganje komunalnog otpada. Komunalni otpad s područja Općine Vojnić odvozi komunalno poduzeće iz Vojnića. Budući da se Prostornim planom Karlovačke županije određuje da su Općine i Gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni odrediti lokaciju rezervne deponije koja će se aktivirati u



slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna aktivnost, na području Općine Vojnić ovim Prostornim planom određuje se pozicija rezervne deponije u bivšemn glinokopu Kokirevo. Površina predviđena za rezervnu deponiju iznosi 2.71 ha. Postojeći zakonski propisi: U Republici Hrvatskoj zakonodavstvo na području gospodarenja otpadom je regulirano zakonima i propisima koji se još uvijek na terenu ne provode na zadovoljavajući način: - “Zakon o otpadu” (NN 34/95) - “Pravilnik o vrstama otpada” (NN 27/96) - “Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom” (NN 53/96) - “Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom” (NN 123/97) - “Zakon o komunalnom gospodarstvu” (NN 36/95 i 70/97) - “Zakon o prijevozu opasnih tvari” (NN 97/63) - “Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima” (NN 108/95). 3.7. Sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš Sve otpadne fekalne vode s područja Općine Vojnić moraju se u konačnosti odvoditi sustavom odvodnje. Do izgradnje sustava odvodnje svi novi i postojeći objekti moraju rješavati odvodnju otpadnih voda sakupljanjem u vodonepropusnim septičkim jamama. Sadržaj istih mora se prazniti samo preko ovlaštenih poduzeća i odvoziti na mjesto koje odredi sanitarna inspekcija. Otpadne tehnološke vode iz proizvodnih pogona moraju se adekvatno pročistiti, tako da se količina štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti. Izgradnja novih stambenih i proizvodnih objekata na području Općine Vojnić mora biti u skladu s utvrđenim zonama sanitarne zaštite i propisanim mjerama zaštite pri izgradnji i eksploataciji istih. Treba zaustaviti proces neorganiziranog odlaganja otpada na divljim depodijama. Za reciklažu smeća Općina treba osigurati potreban broj kontejnera i utvrditi lokacije za njih. Zaštita voda od zagađenja treba se definirati izradom adekvatne studije, odnosno idejnog rješenja sakupljanja, pročiščavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo područje Općine Vojnić. Do realizacije cjelovitog sustava odvodnje Općine Vojnić, problem sakupljanja pročiščavanja i dispozicije otpadnih voda treba rješavati etapnom izgradnjom zasebnih podsustava odvodnje za pojedina područja Općine, odnosno sakupljanjem u kvalitetnim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje. Pročišćene otpadne vode treba ispuštati na optimalnim, prethodno istraženim lokacijama. Na svim površinama većih garaža, servisa, radionica, benzinskih postaja i parkiralištima poslovno-proizvodnih i turističkih zona treba obvezno ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoća iz oborinskih voda prije ispuštanja u teren. Temeljno načelo integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora sadrži zaštitu okoliša kao kontinuiranu, i u svim segmentima prisutnu komponentu. Stoga sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš svakako treba biti važna komponenta Prostornog plana Općine Vojnić. U okvirima ovog Plana najveću pažnju treba posvetiti očuvanju kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, voda, šuma, zraka te biološke i krajobrazne raznolikosti. U cilju sprečavanja štetnog utjecaja na poljoprivredno tlo, treba poduzeti sljedeće mjere: - održivim korištenjem proizvodnih resursa stvoriti ekološki prihvatljive proizvode u svrhu očuvanja i zaštite prirodnog okoliša - podupirati organsko-biološku poljoprivredu, koju treba propagirati informacijama i edukacijom - odgovarajućim mjerama u poljoprivredi svesti upotrebu kemijskih sredstava na neophodni minimum, a posebnim mjerama stimulirati ekološku obradu zemlje



- spriječiti zagađivanje zraka iz kojeg se štetni slojevi i teški metali talože u tlo - provoditi racionalnu postupnu izgradnju kanalizacijske mreže s uređajima za pročišćivanje otpadnih voda - eksploataciju mineralnih sirovina provoditi na temelju posebne studije gospodarenja mineralnim sirovinama, koja će uz druge kriterije valorizirati kvalitetna poljoprivredna tla te ih zaštititi - sadnjom zaštitnih šuma smanjiti utjecaje erozije. Šume su po svojoj znatnoj površini i po svojstvima važan čimbenik u ekološkom sustavu te su zajedno s vodama i tlom najefikasniji prirodni sustav za ublažavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš. Šumski sustav djeluje zaštitno u pročišćivanju površinskih i podzemnih voda i sprečavanju brzog otjecanja voda (isušivanja tla), sprečavanju erozije, zaštiti od vjetra i buke te ublažavanju efekata zagađenja zraka polutantima kao što su štetni plinovi i prašina. Šume također imaju značajan utjecaj na klimu u ublažavanju klimatskih ekstrema (temperatura, padalina, poplava, vjetrova) te kroz produkciju kisika, vezivanje ugljičnog dioksida, sposobnost fotosinteze i održavanja plodnosti tla. Stoga se šumama i šumskim zemljištem treba gospodariti na način da se u njima održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal, u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke, i socijalne funkcije šuma. U pogledu sprečavanja nepovoljnog utjecaja na vode treba učiniti sljedeće: - nastaviti s rješavanjem problema odvodnje otpadnih voda - rješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata - gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezno moraju primjerenim tehnološkim procesima proizvodnje vršiti predtretmane otpadnih voda - postojeće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je osposobiti (biološki dio) i tehnološki unaprijediti mehanički dio te izgraditi nove uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. Kvaliteta zraka na području Županije, pa tako i Općine Vojnić nije značajnije ugrožena te je potrebno zadržati takvo stanje. Područje Općine Vojnić karakterizira očuvana biološka raznolikost. Razlozi smanjenja ili nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta su: - primjena kemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji, - onečišćenje vodotoka (otpadnim vodama i odlaganjem otpada). U cilju zaštite i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti izumiranje potrebno je pokrenuti posebne projekte i akcije na županijskoj razini. Također treba mjerama Prostornog plana uređenja Općine štititi evidentirane osobito vrijedne predjele - prirodni i kultivirani krajobraz.



II Odredbe za provođenje Napomena: Ove Odredbe za provođenje počinju s člankom 5. zbog usklađenja brojeva članaka s brojevima članaka Odredbi za provođenje u Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Vojnić (''Glasnik Karlovačke županije br.14/05_ od 18.04.2005.) 1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Općine

Članak 5.

Uvjeti za određivanje površina javnih i drugih namjena proizašli su iz sljedećih karakteristika, mogućnosti korištenja i potreba zaštite prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara spomenutog prostora, odnosno uvjeta u okviru prostorno-planske dokumentacije više razine: - prostorno-prirodni i prometni uvjeti - zatečena izgrađena urbana struktura (objekti i komunalna infrastruktura) - zaštićene prirodne i spomeničke vrijednosti - smjernice Strategije i Programa prostornog uređenja te Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske, uključivo PP Karlovačke županije - uvjeti iz dokumentacije Konzervatorske podloge - potreba urbanog, demografskog i gospodarskog razvoja Općine Vojnić - održivo korištenje resursa te očuvanje kvalitete prostora i okoliša, uz unapređenje

kvalitete života.

Članak 6. Uvjeti određivanja i razgraničavanja namjena površina proizlaze iz tekstualnog obrazloženja i grafičkih priloga PPUO (kartografski prikaz br. 2: Korištenje i namjena površina,mj. 1:25 000), koji zajedno čine jedinstvenu cjelinu za tumačenje planskog rješenja i provedbu razgraničavanja površina javnih i drugih namjena. U slučaju da nije moguće temeljem tekstualnog obrazloženja grafičkih priloga Plana nedvojbeno utvrditi razgraničavanje, isto se utvrđuje primjenom i preklapanjem digitalno izrađenih karata - grafičkih priloga Plana i katastarskih planova.

Članak 7. Utvrđivanje prostora na području Općine Vojnić za potrebe određene namjene (izgradnja građevina, uređivanje zemljišta i obavljanje drugih radova na površini zemlje te iznad ili ispod površine zemlje) provodit će se sukladno s ovim PPUO, odnosno u skladu s postavkama ili izvedenicama koje iz njega proizlaze.

Članak 8. Postornim se planom prvenstveno osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te svrhovito korištenje prostora, pa se u korištenju i namjeni prostora razlikuju sljedeće površine: 1) građevinska područja - za razvoj i uređenje unutar naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene 2) izvan građevinskih područja (temeljem članka 42. Zakona o prostornom uređenju, a

prema uvjetima iz ovog Plana).

Članak 9. Prostornim planom utvrđene su sljedeće karakteristične prostorne cjeline i vrijedna područja Općine Vojnić: Panonsko gorje, Kordunska zaravan i krško područje. To se u slici krajolika manifestira kao blago brežuljkasto područje prekriveno šumama, oranicama, pašnjacima, prošarano manjim



potocima. Gospodarstvo se usmjerava (temeljem postojećih resursa) prema poljoprivredi, stočarstvu, agro i eko turizmu, lovu i eksploataciji mineralnih sirovina).

Članak 10. Uvjeti za određivanje namjene površina obuhvaćaju i sva ograničenja koja proizlaze iz potrebe zaštite, uređenja i korištenja posebno vrijednih područja i građevina na prostoru Općine, kao što su: - poljoprivredno i šumsko zemljište, - prirodne i krajobrazne vrijednosti, - kulturna dobra, - vodoopskrbna područja.

Članak 11. Namjene površina na području Općine određene su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:25 000. U obuhvatu Plana omogućuje se uređivanje prostora i izgradnja objekata prema lokacijskim uvjetima određenim za tu vrstu površina. Površine u obuhvatu Plana podijeljene su u sljedeće kategorije: 1.1. Građevinska područja naselja - izgrađeni dio građevinskih područja naselja - neizgrađeni dio građevinskih područja naselja. Unutar njih Plan razlikuje sljedeće namjene: - stambena i mješovita namjena koja uključuje stanovanje i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja uključuju sva izgrađena i neizgrađena građevna područja bez posebne oznake - mješovita namjena s oznakom M koja uključuje stanovanje veće gustoće, poslovnu i javnu namjenu - ugostiteljsko-turistička namjena s oznakom T - športska i rekreacijska namjena s oznakom R - površine infrastrukturnih sustava s oznakom IS - poslovna namjena (K2 - pretežno trgovačka) - gospodarska namjena - proizvodna s oznakom I. 1.2. Područja izdvojene namjene izvan naselja - površine infrastrukturnih sustava s oznakom IS - ugostiteljsko-turistička namjena s oznakom T. 1.3. Ostale površine - površine infrastrukturnih sustava s oznakom IS - groblja s oznakom + - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina s oznakom Ex - površine posebne namjene - odlagalište otpada. - površine posebne namjene – vojna lokacija OUP ''Magarčevac'' 1.4. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo P2 - ostala obradiva tla s oznakom P3



1.5. Šumske površine - šume osnovne namjene – gospodarska namjena s oznakom Š. - šume posebne namjene –s oznakom Š3. 1.6. Ostale poljoprivredne i šumske površine s oznakom PŠ 1.7. Vodne površine s oznakom V 1.8. Akumulacija (za obranu od poplava) s oznakom AP 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju

Članak 12. Planom su utvrđene sljedeće građevine i područja od važnosti za Državu i županiju: Građevine i područja od važnosti za Državu: - prometne građevine: -cestovne građevine: -postojeće državne ceste – održavanje, uređenje i rekonstrukcija s obilaznicama naselja; -nove ceste: Državna cesta D-216 čini novu sjevernu obilaznicu naselja Vojnić i spaja se na državnu cestu D-6. Također, D-216 čini i zapadnu obilaznicu naselja koja se nastavlja na postojeću cestu D-216 u Kolariću. -željezničke građevine s pripadajućim postrojenjima/građevinama: željeznička pruga Karlovac - Vojnić - Sisak - energetske građevine: -elektroenergetske građevine: -dalekovodi: Plitvice – Slunj – Vojnić – Glina, Švarča – Vojnić, Gojak – Lučica – Barilović – Švarča (Vojnić) - 110 kV -jadranski naftovod -građevine radiotelevizija: HRT, tj. Odašiljači i veze imaju na području Općine Vojnić jednu lokaciju TV pretvarača na Petrovoj gori, lokalitet Mali Petrovac (na samoj zgradi spomenika). - građevine za eksploataciju mineralnih sirovina: -postojeća eksploataciona polja keramičke gline:Ivošević Gaj, Kokirevo,Mazalica

-postojeća eksploataciona polja građevnog kamena:Johovo (Lisine) -Planirana eksploataciona polja građevnog kamena:Loskunja

- vodne građevine, planirana akumulacija za obranu od poplava - Okić - zaštitne i regulacijske građevine - sustav za obranu od poplava - građevine za melioracijsku odvodnju - građevine za korištenje voda - -vodoopskrbni sustav – Vodovod Vojnić (vodocrpilište Vrelo Utinje), Vodovod Kupljensko, Vodovod Krstinja - proizvodne građevine: -građevine za proizvodnju keramike- Inker d.d. -građevine drvne industrije



Građevine od važnosti za Županiju: - prometne građevine: -postojeće županijske ceste:ŽC Vojnić – Gvozd, ŽC Vojnić – Topusko. -planirana županijske ceste – istočni planirani koridor obilaznice naselja Vojnić, Županijska cesta Ž-3225 - energetske i telekomunikacijske građevine -elektroenergetske građevine: -35 kV elektroenergetska mreža s pripadajućim postrojenjima i više. -bazne stanice mobilne telefonije - vodne građevine: -zaštitne i regulacijske građevine: akumulacija Okić -građevine za korištenje voda: vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/s, vodocrpilište Vrelo Utinje, vodocrpilište Kupljensko, Vodocrpilište Krstinja. - građevine za zaštitu voda:

sustavi za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje kapaciteta do 25.000 ES.

Kriteriji za određivanje lokacija i koridora građevina od važnosti za Državu i Županiju sadržani su u točkama 3, 5, 6, 9, 10 i 11.3. ovih Odredbi za provođenje. Za građevine pod točkom 2.1.1.3, 2.1.4. točka 2, 2.1.5, 2.1.6, 2.1.7, 2.1.8, 2.1.10, 2.2.1, 2.2.2., 2.2.3, 2.4.1. i 2.5, lokacije i koridori u kartografskim prikazima ovog Plana te uvjeti uređenja u tekstualnom dijelu dani su kao planski i usmjeravajući, a detaljno se razgraničuju i određuju UPU-om i drugim planovima. 2.2. Građevinska područja naselja Članak 13. Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja u izgrađenom ili planiranom obujmu. Građevinska područja naselja su površine planirane za gradnju i razvoj naselja. Sastoje se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za novu izgradnju. U površinama naselja uz stanovanje se smještaju i ovim Planom razgraničuju i druge funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja: javna namjena koja uključuju školstvo, zdravstvo, kulturu i upravu, športska namjena, gospodarska i poslovna namjena te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. U građevinska područja naselja uključuju se čestice uz javne prometne površine, u pravilu u pojasu širine 50 m od regulacijskog pravca (granice parcele prema javnoj prometnoj površini). Građevinska područja naselja prikazana su na kartografskom prikazu KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:25 000 te na kartografskim prikazima GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA u mjerilu 1:5 000. Unutar građevinskih područja naselja predviđene su površine sljedećih namjena: - stambena i mješovita namjena koja uključuje stanovanje i obiteljska poljoprivredna

gospodarstva; koje uključuju sva izgrađena i neizgrađena građevinska područja bez posebne oznake

- mješovita namjena s oznakom M koja uključuje stanovanje veće gustoće, poslovnu te javnu namjenu

- ugostiteljsko-turistička namjena s oznakom T - športska i rekreacijska namjena s oznakom R



- površine infrastrukturnih sustava s oznakom IS - poslovna namjena (K2 - pretežno trgovačka). - gospodarska namjena – proizvodna s oznakom I 2.2.1. Namjena površina i građevina Članak 14. Građevinsko područje stambene i mješovite namjene bez posebne oznake - unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine sljedećih namjena: - stambene zgrade s pomoćnim građevinama; - stambeno-poslovne građevine - poslovne građevine - gospodarske građevine koje ne stvaraju onečišćenje zraka i buku te druge štetne

utjecaje na okoliš - građevine i uređaji prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture bez štetnih

utjecaja na okoliš (nalaze se i izvan građevinskog područja naselja) - parkovi i zaštitno zelenilo, športska igrališta na otvorenom i dječja igrališta. U području stambene i mješovite namjene sve navedene građevine u pravilu se grade na slobodnostojeći način, a u skladu s lokalnim uvjetima. Građevinsko područje mješovite, poslovne i javne namjene s oznakom M - unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine sljedećih namjena: - stambene zgrade s pomoćnim građevinama; - stambeno- poslovne građevine - poslovne građevine - zgrade za društvene djelatnosti - građevine i uređaji prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture bez štetnih

utjecaja na okoliš (nalaze se i izvan građevinskog područja naselja) - parkovi, zaštitno zelenilo, športska igrališta na otvorenom i dječja igrališta - hoteli i druge turističke, ugostiteljske i športsko rekreacijske građevine U području mješovite, poslovne i javne namjene sve navedene građevine mogu se graditi na

slobodnostojeći, poluugrađeni ili ugrađeni način, a u skladu s lokalnim uvjetima. Građevinsko područje športske i rekreacijske namjene s oznakom R - unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine sljedećih namjena: - sve vrste otvorenih i zatvorenih športskih igrališta, športske dvorane i zgrade za

smještaj pratećih sadržaja. Lokacijski uvjeti za gradnju športskih dvorana utvrđeni su u poglavlju 4. ovih Odredbi. Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene s oznakom T Planom je za ugostiteljsko-turističku namjenu predviđen prostor u naselju Vojnić u području športsko-rekreativne namjene. Unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine sljedećih namjena: - sve vrste otvorenih i zatvorenih prostora za atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje - zdravstveno-rekreacijski i selektivni turizam - smještajni kapaciteti, kao i športsko-rekreativne djelatnosti. Lokacijski uvjeti za gradnju športskih dvorana utvrđeni su u poglavlju 4. ovih Odredbi. Poslovna namjena s oznakom K2 (pretežno trgovačka) Planom je za poslovnu namjenu (pretežno trgovačku) predviđena površina zapadno od obilaznice državne ceste u Vojniću i istočno od državne ceste u naselju Kolarić. U naseljima Kolarić i Krstinja predviđaju se stočni sajmovi i izgradnja objekata u funkciji sajma: poslovnih zgrada, trgovina, ugostiteljskih objekata, skladišta i servisa. U naselju Vojnić predviđena je



namjena K2 za izgradnju trgovačkog centra, benzinske pumpe i izgradnju objekata pratećih funkcija: poslovnih zgrada, trgovina, ugostiteljskih objekata, skladišta i servisa. Za gradnju na ovim površinama primjenjuju se lokacijski uvjeti utvrđeni za površine gospodarske namjene u poglavlju 3. ovih Odredbi. Gospodarska namjena s oznakom I - unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine sljedećih namjena: - zgrade za zanatsku i industrijsku proizvodnju, trgovine, ugostiteljski objekti, skladišta,

servisi te drugi objekti za namjene koje se zbog nepovoljnih utjecaja na neposredan okoliš ne mogu locirati unutar građevinskog područja stambene, mješovite i javne namjene

- lokacijski uvjeti za gradnju na površinama gospodarske namjene utvrđeni su u poglavlju 3. ovih Odredbi.

Površine infrastrukturnih sustava s oznakom IS - unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine sljedećih namjena: - složeni uređaji i zgrade u funkciji infrastrukturnih sustava: elektroenergetskog sustava,

sustava telekomunikacija, sustava plinovodne, vodovodne i mreže odvodnje otpadnih voda, koji se zbog nepovoljnih utjecja na neposredni okoliš ne mogu locirati unutar drugih građevinskih područja.

Za gradnju na ovim površinama primjenjuju se lokacijski uvjeti utvrđeni za zgrade gospodarske i poslovne namjene. Stambene zgrade Za gradnju stambenih zgrada u području stambene, stambeno-poslovne i poslovne namjene bez posebne oznake primjenjuju se sljedeći lokacijski uvjeti:

najmanja širina čestice

12 m za Po+P+PT (prizemlje + stambeno potkrovlje) 16 m za Po+ P+1 (prizemlje i kat) 18.m za Po+P+1+PT (prizemlje+kat+stambeno potkrovlje)

najmanja površina čestice

250 m² za Po+P+PT 400 m² za Po+P+1 500 m² za Po+P+1+PT

koeficijent izgrađenosti čestice kiz max . 0.35 koeficijent iskorištenosti čestice kis max. 0.7

najveća visina vijenca (h)/sljemena (s)

4,5 m / 8 m za Po+P+PT 6,5 m / 10 m za Po+P+1 8,0 m / 12 m za Po+P+1+PT za poslovnu namjenu određuje se samo visina do sljemena prema gore navedenom kriteriju

udaljenost od regulacijske linije min. 3 m

udaljenost od bočnih međa

min. 1 m od jedne i min. 3 m od druge za Po+P+PT min. 3m od obje za Po+P+1 min. 3m od jedne i min. 5 m od druge za Po+P+1+PT

ozelenjeni dio čestice min. 25% parkirna mjesta riješiti na vlastitoj čestici prema kriteriju

1 pm/100m2 BRP

Za gradnju zgrada stambene, stambeno-poslovne i poslovne namjene te zgrade za društvene djelatnosti u građevinskom području mješovite namjene s oznakom M primjenjuju se sljedeći



lokacijski uvjeti:

najmanja širina čestice 10 m za ugrađene 14 m za poluugrađene 16 m za slobodnostojeće

najmanja površina čestice 250 m² za ugrađene 350 m² za poluugrađene 400 m² za slobodnostojeće

koeficijent izgrađenosti čestice kiz max. 0.5 koeficijent iskorištenosti čestice kis max. 1.0 broj etaža max. Po+P+4+PT

visina vijenca (h) / sljemena (s) max. 18,0 m / 21 m za poslovnu namjenu određuje se samo max. visina do sljemena od 21m

udaljenost od regulacijske linije prema lokalnim uvjetima - usklađeno sa drugim već izgrađenim građevinama u neposrednom susjedstvu

udaljenost od ostalih međa prema lokalnim uvjetima - usklađeno sa drugim već izgrađenim građevinama u neposrednom susjedstvu

ozelenjeni dio čestice min. 20% parkirna mjesta riješiti na vlastitoj čestici prema kriteriju

1 pm/100m2 BRP

Višestambene građevine - visine P+1 do P+4, kapaciteta do 20 stanova , površina 1500 m², širine 35m. Iznimno se dopušta građenje obiteljskih i višeobiteljskih stambenih zgrada visine P+2, odnosno višestambenih objekata visine P+4 na području glavnog središta naselja Vojnić. U lokalnom središtu Kupljensko višestambeni objekti mogu se graditi do visine P+2, a u ostalim naseljima visina izgradnje ograničena je na P+1. Pomoćne građevine - pomoćne građevine su građevine za smještaj vozila, alata, ogrjeva i slično. Na čestici se uz stambenu zgradu može graditi prizemna pomoćna građevina površine do 100 m2. Tlocrtna površina pomoćne građevine uračunava se kod izračuna koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti čestice. Za izgradnju pomoćne građevine primijenjuju se sljedeći lokacijski uvjeti: najveća visina vijenca (h)/sljemena (s) 4,5 m/8 m

udaljenost od međa min. 1 m (svi zidovi koji su izgrađeni na manje od 3 m od međe moraju biti izgrađeni kao vatrootporni)

Poslovne i stambeno-poslovne zgrade - uredi, trgovine, manji ugostiteljski objekti, manja skladišta te zanatske radionice (postolarske, krojačke, fotografske, frizerske i sl). Za izgradnju poslovnih zgrada primijenjuju se lokacijski uvjeti za gradnju stambenih zgrada uz sljedeću dopunu:

parkirna mjesta riješiti na vlastitoj čestici prema kriteriju

10 pm/1000 m2 BRP za urede i radionice 20 pm/1000 m2 BRP za trgovine i usluge 30 pm/1000 m2 BRP za ugostiteljstvo

Gospodarske zgrade - unutar građevinskih područja stambene i mješovite namjene bez posebne oznake mogu se graditi manje građevine gospodarske namjene, za obrte, usluge, servise, komunalne servise, trgovinu, uredsko poslovanje, manje pogone i dorade, zatim



zgrade za uzgoj životinja te zgrade za spremanje poljoprivrednih proizvoda i strojeva (manji silosi, sušare, mješaone stočne hrane, hladnjače i sl). Namjene koje se odvijaju u ovakvim gospodarskim građevinama ne smiju umanjivati kvalitetu stanovanja svojom bukom, emisijom prašine, plinova, neugodnih mirisa i drugim neprihvatljivim utjecajima. Ukupna površina gospodarskih građevina na jednoj čestici u ovom području može biti najviše 500 m2, a zgrade za uzgoj životinja mogu imati kapacitet do 20 uvjetnih grla. Gospodarske građevine koje se grade u ovom području moraju biti udaljene od granice čestice javne namjene (crkva, škola, ambulanta, općinsko sjedište i sl) najmanje 100 m. U središnjim dijelovima naselja Vojnić ne smije se vršiti uzgoj životinja niti se mogu graditi građevine za tu namjenu. Obračun broja uvjetnih grla vrši se prema tablici utvrđenoj u poglavlju 2.36. ovih Odredbi. Poslovne i gospodarske zgrade bez izvora zagađenja - poslovne i gospodarske građevine bez izvora zagađenja su: uredi, trgovine, uslužne djelatnosti, ugostiteljski sadržaji, zanatske i druge radionice koje ne stvaraju buku, onečišćenje zraka i druge negativne utjecaje na okoliš. U području mješovite namjene bez posebne oznake na građevinskoj čestici uz obiteljsku kuću mogu se graditi poslovne i gospodarske građevine bez izvora zagađenja tlocrtne brutto površine do 200 m2. Tlocrtna i ukupna površina poslovnih i gospodarskih zgrada uračunava se kod izračuna koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti čestice. Za izgradnju poslovnih i gospodarskih građevina primijenjuju se lokacijski uvjeti za gradnju stambene zgrade uz sljedeću dopunu:

parkirna mjesta riješiti na vlastitoj četici prema kriteriju

10 pm/1000 m2 BRP za urede i radionice 20 pm/1000 m2 BRP za trgovine i usluge 30 pm/1000 m2 BRP za ugostiteljstvo

Gospodarske zgrade s izvorima zagađenja - gospodarskim zgradama s izvorima zagađenja smatraju se građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje: silosi, sušare, mješaonice stočne hrane, mlinovi i sl. te građevine za uzgoj životinja. Unutar građevinskih područja mješovite namjene bez posebne oznake uz stambenu zgradu na čestici se mogu graditi gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje tlocrtne brutto površine do 500 m² te zgrade za uzgoj životinja kapaciteta do 20 uvjetnih grla. Građevine većeg kapaciteta grade se u pravilu izvan građevnih područja naselja. Tlocrtna i ukupna površina gospodarskih zgrada uračunava se kod izračuna koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti čestice. Građevine i uređaji prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture - ceste, nogostupi, biciklističke staze, uređaji za prijenos i distribuciju električne energije, dalekovodi, objekti i uređaji sustava telekomunikacija, objekti u sustavu plinovodne, vodovodne i mreže odvodnje otpadnih voda. Parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i otvorena športska igrališta - obuhvaćaju neizgrađene ozelenjene površine u sklopu kojih se mogu graditi otvoreni paviljoni, nadstrešnice, pješačke i biciklističke staze, otvorena nogometna, rukometna, košarkaška, teniska igrališta i sl. 2.2.2. Oblici i veličine građevnih čestica Članak 15. Građevna čestica mora imati površinu i oblik koji omogućuje njeno racionalno korištenje te izgradnju zgrada u skladu s Odredbama ovog Plana. Minimalne veličine građevinskih čestica za izgradnju stambenih, poslovnih, javnih i gospodarskih građevina utvrđene su ovisno o vrsti građevnog područja i iskazani u poglavljima 2.2.1, 3. i 4. ovih Odredbi. Lokacijski uvjeti za formiranje građevinskih čestica određeni su u ovisnosti prema namjeni površina i građevina te su iskazani u poglavlju 2.2.1. ovih Provedbenih odredbi.



Iznimno od Odredbi poglavlja 2.2.1. kod zamjene, dogradnje, rekonstrukcije i prenamjene postojeće stambene građevine novom u već izgrađenim dijelovima naselja nova se građevina može graditi i na postojećoj čestici kod koje je jedan od parametara širine, dubine i površine do 20 % manji od propisanih, ali pod uvjetom da je veličina građevine i njena lokacija u skladu sa svim odredbama koje se odnose na izgrađenost i iskorištenost čestice te minimalne udaljenosti od ceste, susjedne međe i drugih građevina. 2.2.3. Veličina i površina građevina

Članak 16. Veličina i površina zgrada na pojedinoj čestici ograničava se koeficijentima izgrađenosti i iskorištenosti, visinom i obvezom usklađivanja nove izgradnje s lokalnim uvjetima. Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti i visina građevina definirani su lokacijskim uvjetima utvrđenim u poglavljima 2. 3. i 4. ovih Odredbi. Koeficijent izgrađenosti čestice - izračunava se kao odnos zbroja tlocrtnih površina prizemlja svih građevina na čestici (stambene, pomoćne, poslovne, gospodarske) i površine čestice. Koeficijent iskorištenosti čestice - izračunava se kao odnos zbroja tlocrtnih površina svih etaža svih građevina na čestici i površine čestice. Kis= zbroj tlocrtnih površina svih etaža svih građevina na čestici/površina čestice Visina građevina S - na području Općine neposrednom provedbom Plana omogućuje se izgradnja stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada maksimalne visine Prizemlje + 2 Kata + Potkrovlje, osim u zoni mješovite namjene M gdje je maksimalna dozvoljena visina P + 4 + Potkrovlje. U izradi detaljnijih planova unutar njihovog obuhvata može se planirati i veća etažnost od prethodno navedene. Visina poslovne, gospodarske ili pomoćne građevine - ne smije biti viša od visine stambene građevine s kojom se nalazi na istoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu. Ako se zgrada gradi na kosom terenu, visina vijenca se mjeri na pročelju paralelnom s regulacijskim pravcem (granica čestice prema javnoj prometnoj površini). Ispod stambenih, poslovnih i pomoćnih građevina može se graditi podrum ukoliko to dozvoljavaju konfiguracija terena, nivo podzemne vode i dubina kanalizacije. Podrum – dio građevine koji je djelomično ukopan u zemlji na način da je donja kota stropne ploče podruma najviše 100 cm viša od kote okolnog uređenog terena. Moguća je izgradnja podruma na području cijele Općine, gdje za to postoji potreba i gdje za to postoje mogućnosti s obzirom na sastav tla i visinu podzemnih voda. Stambeno potkrovlje - uređeni tavanski prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže. Zidani nadozid potkrovlja može biti visok najviše 150 cm. Lokalni uvjeti Kod neposredne primjene ovog Plana obvezna je prilagodba novih zahvata lokalnim uvjetima gradnje. Prilagodba lokalnim uvjetima gradnje primjenjuje se kod interpolacija u već izgrađenim i urbanistički definiranim dijelovima naselja. Vrši se na način da se lokacijski uvjeti smještaja, tlocrtnih i visinskih gabarita te oblikovanja nove zgrade prilagođuju parametrima koji prevladavaju u njenom neposrednom okuženju: uličnom potezu duljine 100 m s lijeve i desne strane novog objekta.



Kod prilagodbe lokalnim uvjetima obvezno se mora osigurati sljedeće: - katnost i visina ne mogu biti veći od prosječne, odnosno iznimno najveće izgrađene

visine susjednih objekata u uličnom potezu - udaljenost od regulacijskog pravca (granice čestice prema ulici) mora biti ista kao kod

susjednih objekata, a ako kod lijevog i desnog susjeda nije identična, nova se građevina mora graditi na građevnom pravcu susjeda koji je više udaljen od regulacijske linije

- koeficijent izgrađenosti čestice ne može biti veći od prosječnog, odnosno iznimno najvećeg koeficijenta izgrađenosti u dotičnom uličnom potezu (ali da ne prelazi 0,5).

2.2.4. Smještaj građevina na čestici Članak 17. Stambene, poslovne i javne građevine – grade se u pravilu prema ulici, a pomoćne i gospodarske građevine u dubini čestice iza tih građevina. Građevine se mogu graditi na slobodnostojeći, poluugrađeni ili ugrađeni način, a prema lokacijskim uvjetima određenim za namjenu površina i građevina u poglavljima 2. 3. i 4. ovih Provedbenih odredbi. Iznimno se može dozvoliti i postavljanje garaža na regulacijsku liniju ukoliko to zahtijeva konfiguracija terena. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca prema ulici i bočnih međa određena je u ovisnosti o namjeni površina i građevina te definirana u poglavlju 2. 3. i 4. ovih Provedbenih odredbi. Građevine se moraju graditi na propisanim udaljenostima od susjednih međa. Iznimno se kod zamjene postojećih građevina novima u već izgrađenim dijelovima naselja dozvoljava izgradnja zamjenske građevine na lokaciji stare bez obzira na lokacijske uvjete. Zamjenska građevina - može imati najviše prizemlje i jedan kat, bez stambenog potkrovlja. Zgrade za javne potrebe- mogu se graditi na regulacijskom pravcu, uz uvjet da su osigurani potrebni razmaci do susjednih objekata, propisani požarni putevi i dovoljan broj parkirališnih mjesta. Prilazne otvorene stepenice, terase u razini terena ili najviše 60 cm iznad razine terena - moraju se graditi tako da se osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevinske čestice minimalne širine 3 m. Ove površine ne uračunavaju se u izgrađenost čestice. Ako građevna čestica graniči s vodotokom, udaljenost regulacijske linije čestice od granice vodnog dobra ne može biti manja od 10 m. Građevna čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i pristup vodotoku. Prizemne pomoćne, poslovne i gospodarske građevine - mogu se graditi i na granici sa susjednom česticom uz uvjet da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, da se u zidu prema susjedu ne grade otvori i da se odvod krovne vode i snijega riješi na vlastitoj čestici. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi najmanje 5 m od susjedne međe. 2.2.5. Oblikovanje građevina Članak 18. Oblikovanje novih građevina - mora biti usklađeno s morfološkim osobinama područja i vrstom građevine. Pročelja građevina treba izvoditi u žbuci, kamenu, opeci ili drvetu. Krovišta - se izvode u pravilu kao dvostrešna kosa krovišta u nagibu 25º - 45º, pokrov krovišta izvoditi u pravilu crijepom. Položaj sljemena obvezno je usporedan s dužom stranicom građevine. Osvjetljenje potkrovlja- riješiti prozorima na zabatnom zidu građevine ili krovnim prozorima izvedenim u ravnini krovne plohe. Izbjegavati rješavanje prozora u potkrovlju krovnim kućicama. Na zidovima građevina koji su izgrađeni na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim



staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koje nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.2.6. Uređenje građevinske čestice Članak 19. Ulične ograde - podižu se iza regulacijske linije prema ulici. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde do osi nerazvrstane i lokalne ceste mora iznositi najmanje 5 m, a do osi županijske ceste 10 m. Ulične ograde moraju se izvoditi na način da najmanje 50 % vertikalne površine ograde bude transparentno. Najviša visina ograde može biti 120 cm. Ograde se mogu izvoditi iz kamena, betona, metala, drveta, žice, živice te u kombinacijama ovih materijala. Ograda može imati zidani sokl visine najviše 50 cm. Ograde između čestica grade se prema mjesnim običajima, u visini od najviše 200 cm. Prostor između regulacijskog i građevinskog pravca mora se urediti kao zelena površina s kolnim ulazom širine najviše 3 m. U prostoru između građevnog i regulacijskog pravca ne mogu se izvoditi montažni objekti i nadstrešnice niti uređivati parkirališta. Neizgrađeni dio građevinske čestice- treba urediti kao zelenu površinu koja se koristi kao travnjak, cvjetnjak ili vrt. Dio seoske građevinske čestice, uređen kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl.- treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevine. Kada se građevinska čestica formira na način da svojom bočnom ili stražnjom stranom graniči sa zaštitnim pojasom magistralne ceste ili željezničke pruge, mora se ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. 2.2.7. Način i uvjeti priključenja građevinske čestice na javnu prometnu površinu i

komunalnu infrastrukturu Članak 20. Svaka građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Maksimalna dužina prilaza iznosi 50 m, a širina tog prilaza treba iznositi minimalno 3,5 m. Takav pristup tretira se kao dio čestice koju povezuje s javnom prometnom površinom. Ako se čestica nalazi uz ceste različitog značaja, priključak čestice ostvaruje se na cestu nižeg značaja. Stambene, poslovne i gospodarske građevine- moraju se obvezno priključiti na komunalnu mrežu vodovoda i odvodnje otpadnih voda. Ako vodovodna mreža nije izgrađena, opskrba pitkom vodom rješava se iz higijenskih zdenaca. Do izgradnje kanalizacijskog sustava u naseljima, otpadne vode mogu se upuštati u nepropusne sabirne jame (locirati ih min. 30 m od susjedne jame, a do istih treba biti osiguran kolni pristup) koje se moraju redovito prazniti (od ovlaštenih poduzeća). Priključivanje građevina na električnu mrežu moguće je u građevinskim područjima naselja i područjima izdvojene namjene izvan naselja na način propisan od nadležnog distributera. 2.3. Izgrađene strukture van naselja Članak 21. Izvan naselja planirana su građevinska područja za namjene koje se zbog nepovoljnih utjecaja na okoliš ne mogu smjestiti unutar građevinskih područja naselja. Izvan naselja planirane su površine za gospodarsku namjenu te površine za smještaj infrastrukturnih sustava.



Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene s oznakom T Planom je za ugostiteljsko-turističku namjenu van naselja predviđen prostor na Velikom i Malom Petrovcu uz memorijalni centar Partizanske bolnice na Petrovoj i uz postojeće zapuštene ugostiteljske kapacitete na Muljavi (unutar granica naselja Ključar). Unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine sljedećih namjena: - sve vrste otvorenih i zatvorenih prostora za atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje - zdravstveno-rekreacijski i selektivni turizam - smještajni kapaciteti, kao i športsko-rekreativne djelatnosti. Za gradnju na ovim površinama primjenjuju se lokacijski uvjeti utvrđeni za ugostiteljsko-turističke namjene u poglavlju 4. ovih Odredbi. Površine infrastrukturnih sustava s oznakom IS - unutar ovih površina mogu se graditi zgrade i uređivati površine slijedećih namjena: - složeni uređaji i zgrade u funkciji infrastrukturnih sustava: elektroenergetskog sustava,

sustava telekomunikacija, sustava plinovodne, vodovodne i mreže odvodnje otpadnih voda, koji se zbog nepovoljnih utjecaja na neposredni okoliš ne mogu locirati unutar drugih građevinskih područja

- za gradnju na ovim površinama primjenjuju se lokacijski uvjeti utvrđeni za površine gospodarske namjene u poglavlju 4. ovih Odredbi.

Posebna namjena Površine posebne namjene s oznakom N namjenjene su izgradnji vojnih i obrambenih građevina i površina. U obuhvatu Plana nalazi se lokacija OPU '' Magarčevac''. Za predmetni vojni kompleks definirane su zaštitne i sigurnosne zone prema sljedećem:

ZONA POSEBNE NAMJENE – ZONA ZABRANJENE GRADNJE Definicija zaštitne zone: Potpuna zabrana bilo kakve gradnje. Granica zahvata zone: 100m od granice vojne površine. I. ZONA OGRANIČENE GRADNJE Definicija zaštitne zone: a) Zabrana izgradnje objekata koji svojom visinom nadvisuju objekt i time predstavljaju fizičku prepreku koja ometa rad vojnih uređeja. b) Zabrana izgradnje industrijskijskih i energetskih objekata, dalekovoda, antena, raznih objekata metalnih konstrukcija, elektronskih uređeja i drugih objekata koji emitiranjem elektromagnetskih valova ili na neki drugi način ometaju rad vojnih uređaja, ugrožavaju sigurnost i trajnost vojnog objekta ili predstavljaju ''unosni cilj'' napada. c) Općenito vrijedi da se postojeća naselja i objekti ranije izgrađeni u ovoj zoni, mogu proširivati i dograđivati, zavisno od konkretnih uvjeta, ali tako da se širenje usmjerava van ove zone. Važno je napomenuti da u ovoj zoni nema postojećih naselja i objekata. d) Pojedinačna, individualna gradnja manjih objekata moguća je ovisno od konkretnih uvjeta (konfiguracija terena,karaktera objekta, njegove lokacije, moguće posljedice na rad vojnih uređeja, sigurnost i zaštitu tajnosti). e) Za izgradnju bilo koje vrste objekta potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a. Granice zahvata zone : krug polumjera r=500m od antenskog stupa objekta. II. ZONA OGRANIČENE GRADNJE Definicija zaštitne zone: a) Zabrana izgradnje objekata koji svojom visinom nadvisuju vojni objekt i time



predstavljaju fizičku prepreku koja ometa rad vojnih uređeja. b) Zabrana izgradnje objekata koji emitiranjem elektromagnetskih valova ili drugim zračenjima ometaju rad vojnih uređaja. Granica zahvata zone : krug polumjera r=1500m od antenskog stupa objekta.

2.3.1. Poljoprivredne, šumske i druge negradive površine

Članak 22. Površine koje nisu u obuhvatu građevinskih područja naselja dijele se na: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo s oznakom P1 - vrijedno obradivo tlo s oznakom P2 - ostalo obradivo tlo s oznakom P3 - šume gospodarske namjene s oznakom Š - ostale poljoprivredne i šumske površine s oznakom PŠ - vodne površine s oznakom V. 2.3.2. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene koristit će se u svrhu poljoprivredne proizvodnje. -vrijedna obradiva tla (P2) - u koji je uvršten dio tala IV razreda kvaliteta (podrazred, broj bonitetnih bodova 60 i 61). Obzirom da na području Županije nema dovoljno osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, korištenje vrijednog obradivog tla (P2) ograničuje se istim odredbama kao i tla P1 kvalitete, a to znači da se ta područja smiju koristiti samo za osnovnu namjenu u poljoprivrednoj proizvodnji, a iznimno se mogu koristiti za nepoljoprivredne svrhe kada u blizini nema zemljišta nižih razreda, pri čemiu se može planirati izgradnja stambenih i gospodarskih objekata koji služe za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti, objekata infrastrukture te objekata za istraživanje i eksploataciju energetskih mineralnih sirovina. -ostala obradiva tla (P3) – tla IV razreda (II podrazred) i V razreda (I i II podrazred) kvalitete. Ova tla moraju biti prvenstveno namjenjena poljoprivrednoj proizvodnji (osobito ona na kojima je moguće i isplativo agrotehničkim mjerama poboljšati bonitet). Druga se namjena može predvidjeti samo iznimno i djelomično i to: - kad je potrebno zauzeti određenu površinu za razvoj naselja, a u blizini nema zemljišta

nižeg razreda kvalitete; - kad se radi o lociranju građevina od važnosti za državu ili županiju. Na osobito

vrijednom obradivom tlu mogu se podizati samo staklenici za intenzivan uzgoj povrća i cvijeća.

Staklenici i plastenici mogu biti i unutar građevinskih područja. 2.3.3. Šumske površine U Planu su određene kao šumsko zemljište sve postojeće šume s oznakom Š i PŠ. Šume se ne mogu krčiti radi gradnji stambenih, poslovnih ili gospodarskih građevina. Zbog njihovog ekološkog značenja određuju se sljedeće mjere čuvanja i zaštite šuma i šumskog zemljišta: - šumske površine definirati sukladno njihovoj rasprostranjenosti te poštivati

odgovarajuću udaljenost od njihovog ruba pri planiranju drugih sadržaja - očuvati šume s posebnom namjenom, a naročito šume posebnih rijetkosti ili ljepota te

šume posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja - čuvati i zaštititi izvorna obilježja krajobraza uključujući livade i proplanke te omogućiti

gradnju samo onih građevina što po svojoj namjeni spadaju u šumske prostore (planinarski domovi, izletišta, lovački domovi i sl).

2.3.4. Vodne površine Vodne površine na području Općine obuhvaćaju vodotok rijeke Gline, a od najznačajnijih vodotoka na području Općine nalaze se Vojišnica, Utinja i Radonja, potoci Muljavac i Kupljensko.



Rijeka Glina je jedini državni vodotok i plavi nizinsko područje. Predviđa se akumulacija protiv plavljenja “Okić” na Radonji. Regulirani su vodotoci Vojišnice i potoka Kupljensko, a jednim dijelom reguliran je i Muljevac. Ostali vodotoci su prirodnog karaktera, plave područje, ali ne nanašaju veće štete. Na području Općine postoje tri vododjelnice. sliv Gline, sliv Korane (preko Radonje) i sliv Utinje. Za ove vodotoke Planom se utvrđuje inundacijski pojas potreban za njihovo održavanje. Kod potoka inundacijski pojas je širine 10 m od ruba kanala potoka. Za rijeke se utvrđuje inundacijski pojas u širini 20 m od nožice izvedenog nasipa. Unutar inundacijskog pojasa zabranjuje se sva izgradnja, sadnja stabala ili bilo kakvi drugi radovi koji bi mogli onemogućiti pristup do vodotoka. Površine unutar inundacijskih pojasa mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe. 2.3.5. Gradnja izvan građevinskih područja

Članak 23. Izvan građevinskih područja naselja mogu se uređivati površine i graditi građevine koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, a na način da ne ometaju korištenje poljoprivrednih i šumskih površina te da ne ugrožavaju vrijednost okoliša i krajolika. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja su: - građevine za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju - građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i turističko-rekreativni sadržaji

sa seoskim turizmom u okviru obiteljskih gospodarstava uz oglednu proizvodnju zdrave hrane (agroturizam).

- građevine za skladištenje poljoprivrednih proizvoda: silosi, sušare, mješaone i sl. - građevine za intenzivan uzgoj voća, povrća i cvijeća - staklenici - zdravstvene i rekreacijske građevine - klijeti i spremišta voća u voćnjacima - šumske, lovačke i lugarske građevine te civilne streljane - groblja - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina - infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne, telekomunikacijske, itd) - vojne građevine i građevine za zaštitu od elementarnih nepogoda. Iznimno se izvan građevinskog područja može odobriti sanacija i nužna rekonstrukcija (bez povećanja tlocrtne površine) postojećih stambenih građevina koje su legalno izgrađene i tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Navedene građevine ne mogu se graditi na vrlo vrijednom poljoprivrednom zemljištu označenom s P1, izuzev klijeti koje se u voćnjacima mogu graditi bez obzira na klasu zemljišta. Objekti izgrađeni izvan građevinskog područja mogu se koristiti samo za namjene koje su Planom utvrđene za gradnju izvan građevinskih područja. Naknadna prenamjena objekata izgrađenih izvan građevinskog područja u stambenu, gospodarsku, poslovnu, športsku, turističku ili drugu namjenu koja se može graditi isključivo unutar Planom utvrđenih građevinskih područja nije moguća. Izvan građevinskih područja na poljoprivrednom zemljištu može se planirati izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i to: - gospodarski sklopovi (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) - gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje - građevine za uzgoj životinja (tovilišta) - ribnjaci za uzgoj riba - akumulacije vode



- klijeti, spremišta voća u voćnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore, spremišta za drva u šumama i sl.

2.3.6. Gospodarske građevine (farme, tovilišta, staje, peradarnici, pčelinjaci)

Članak 24. Izvan građevinskog područja može se odobriti gradnja gospodarskih građevina (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava-farmi, građevina za uzgoj životinja- tovilišta, staja peradarnika i pčelinjaka). Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja. Farme se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici s najmanje 2000 m² površine, a najveći koeficijent izgrađenosti čestice ne može biti veći od 20% površine čestice. Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su: - stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika - gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje. Površina i raspored građevina utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Za izgradnju pojedinih vrsta građevina primijenjuju se odredbe za visinu izgradnje, najveću brutto izgrađenost čestice, minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne čestice i drugih građevina kao i za izgradnju u sklopu građevinskih područja. Minimalni broj uvjetnih grla, temeljem koih se može planirati građenje na poljoprivrednom gospodarstvu izvan granica građevinskog područja iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se grlo teško 500 kg (krava, steona junica) i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primijenom kojeficijenata iz niže date tablice: Vrsta stoke Koeficijent min. broj uvjetnih grla krava, steona junica 1,0 15 bik 1,5 10 vol 1,2 13 junad 1 - 2 godine 0,7 22 junad 6 - 12 mjeseci 0,5 30 telad 0,25 60 krmača + prasad 0,055 273 tovne svinje do 6 mj. 0,25 60 mlade svinje 2 – 6 mj. 0,130 115 teški konji 1,2 13 srednje teški konji 1,0 15 laki konji 0,8 19 ždrebad 0,75 20 ovce i koze 0,1 150 janjad i jarad 0,05 300 tovna perad 0,006 2500 nesilice 0,008 1875 nojevi 0,25 60 Zahvati gradnje građevina za uzgoj stoke moraju se, radi sprečavanja negativnih utjecaja, planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja, a udaljenosti ne smiju biti manje od:



Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost 10 - 15 100 m 16 - 100 150 m 101 - 300 300 m 301 i više 500 m

Minimalne udaljenosti građevina za uzgoj stoke i drugih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od prometnica su:

od državne ceste 100 m od županijske ceste 50 m od lokalne ceste 30 m

Biljna proizvodnja i uzgoj stoke na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za potrebe vlastitog domaćinstva može se dozvoliti i unutar naselja, pod uvjetom da se ne radi o naselju gradskog karaktera, centralnoj zoni naselja, odnosno području posebnih režima zaštite. Udaljenost građevina od naselja gradskog karaktera, centralne zone naselja, odnosno, područja posebnih režima zaštite treba biti minimalno 500 metara. Za gradnju tovilišta primijenjuju se sljedeći lokacijski uvjeti: površina čestice min. 2000 m2 tlocrtna površina i BRP max. 2000 m2 koeficijent izgrađenosti čestice kiz max. 0.3 koeficijent iskorištenosti čestice kis max. 0.3 najveća visina vijenca (h)/sljemena (s) 6 m/10m najveća katnost Prizemlje + Potkrovlje za skladištenje najmanja udaljenost od granica čestice 6 m najmanji ozelenjeni dio čestice 30 % Za gospodarske građevine za uzgoj stoke, što će se graditi na parceli zatečenog gospodarstva (unutar građevinskog područja naselja), udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva treba biti minimalno 15 m, a od zdenca minimalno 30 m uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih građevinskih područja te okolnih čestica i građevina prema tablici iz ovog Članka. Lokacijskom dozvolom gospodarskih građevina iz ovog članka odredit će se uvjeti i mjere za: - prometni pristup i priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu - zaštitu okoliša temeljem Odredbi ovog Plana ili druge dokumentacije (PUO, SUO) kada

je to uvjetovano ovim Planom ili drugim propisima - zaštitu od požara i elementarnih opasnosti - djelotvorno sabiranje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda - opskrbu vodom i energijom - postupanje s otpadom - sadnju zaštitnog zelenila. 2.3.7. Građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti

Članak 25. Izvan građevinskih područja na posjedu primjerene veličine mogu se graditi građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti. Posjed - jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje međusobno čine jednu prostornu cjelinu. Minimalna veličina posjeda na kojem se planira zasnovati poljoprivredno gospodarstvo,



odnosno gradnja građevina, ovisno o vrsti poljoprivredne djelatnosti, preporuća se u sljedećim površinama: - za intenzivnu ratarsko-stočarsku djelatnost - posjed minimalne veličine 10 ha - za intezivno biljogojstvo - voćarstvo i vinogradarstvo - 2 ha - za sjemenačarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničarsko-

plasteničku proizvodnju - 1 ha - za uzgoj malih životinja - 2 ha. Najveća površina građevnih čestica namijenjenih za izgradnju građevina poljoprivrednog gospodarstva određuje se u odnosu na ukupnu površinu zemljišta koje služi potrebama farme: - 5% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivnu ratarsko-stočarsku

djelatnost; - 25% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivno bilinogojstvo - voćarstvo i

vinogradarstvo; - 25% površine poljoprivrednog zemljišta farme za uzgoj malih životinja; - 50% površine poljoprivrednog zemljišta farme za sjemenarstvo, rasadničarstvo,

cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko-plasteničku proizvodnju. Građevna čestica farme mora biti izgrađena minimalno 20%, a može se izgrađivati do maksimalno 40%. Zgrade koje se mogu graditi na ovakvim posjedima su: - stambena građevina za potrebe stanovanja vlasnika brutto razvijene površine do 200

m2 - poslovni sadržaji u funkciji agroturizma - gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje - industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u

cijelosti proizvedeni na farmi - spremišta poljoprivrednih proizvoda: silosi, mješaone stočne hrane, hladnjače i sl. - spremišta poljoprivrednih strojeva. Za izgradnju na ovakvim posjedima primjenjuju se sljedeći lokacijski uvjeti: - tlocrtna površina građevina na jednom posjedu najviše 2000 m2 - brutto razvijena površina građevina na jednom posjedu najviše 2500 m2 - visina građevina najviše Po+P+1 - visina krovnog vijenca najviše 10 m - visina sljemena krova najviše 15 m - dijelovi građevine mogu biti viši od 15 m samo iznimno i to isključivo radi zahtjeva

tehnoloških ili proizvodnih procesa - izvoditi dvostrešna krovišta nagiba 15º - 40º, osim na objektima kod kojih je oblikovanje

krovišta drugačije, a uvjetovano je tehnološkim zahtjevima - pokrivanje krovišta crijepom ili limom - oko građevine mora biti izveden požarni put širine najmanje 5 m - udaljenost ovih građevina od granice građevinskog područja te lokalnih, županijskih i

državnih cesta mora iznositi najmanje 100 m, odnosno najmanje 200 m za djelatnosti kod kojih se razvija buka koja na mjestu nastanka prelazi razinu od 70 dB

- kapacitet objekta vezano uz djelatnost seoskog turizma ograničen je na najviše dvije stambene jedinice (stana) i 5 turističkih jedinica (5 soba – 10 kreveta) u smještajnom kapacitetu objekta vezanom na seoski turizam, uključivo i manji ugostiteljski prostor. Udaljenost objekta od rubova čestice iznosi minimalno 10 m.



2.3.8. Gospodarske građevine za skladištenje i jednostavnu preradu poljoprivrednih proizvoda: silosi, sušare, mješaone, mlinovi i sl.

Članak 26. Gradnja građevina (na posjedu) za skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda (spremišta, silosi, sušare, mlinovi, mješaone, hladnjače) omogućuje se na posjedima iz prethodnog članka, izvan građevinskih područja naselja, na zemljištu bonitetne klase P3 i PŠ. Gospodarske i poljoprivredne građevine s namjenom primarne proizvodnje, obradu i konfekcioniranje proizvoda mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina nije manja od 2.000 m², uz maksimalnu dopuštenu izgradju čestice od 25% njezine površine. Pojedinačne poljoprivredne građevine u pravilu se izvode kao prizemnice s mogućnosti izvedbe podruma i tavana kao spremišta. Iznimno je moguća izgradnja i viših građevina, ali ne viših od 25 m, ukoliko je to neophodno zbog tehnološkog rješenja (hladnjače, mljekare, vinarije, mlinovi, silosi i sl). Minimalna udaljenost građevine od ruba parcele iznosi 3 m. Minimalna komunalna opremljenost parcela i objekata sastoji se iz pristupnog puta širine min. 3,5 m te priključaka na mrežu vodoopskrbe i elektroopskrbe. Oblikovanje poljoprivrednih građevina mora u pravilu biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i tehnološkim zahtjevima. Za gradnju građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje primjenjuju se sljedeći lokacijski uvjeti: površina čestice min. 2500 m2 tlocrtna površina i BRP max. 2500 m2 koeficijent izgrađenosti čestice kiz max. 0.4 koeficijent iskorištenosti čestice kis max. 0.5


10 m/15 m dijelovi građevine mogu biti viši od 15 m samo iznimno i to isključivo radi zahtjeva tehnoloških ili proizvodnih procesa

najveća katnost Prizemlje + 1 kat najmanja udaljenost od granica čestice 6 m najmanji ozelenjeni dio čestice 30 % Građevine iz ovog članka mogu se graditi samo u sklopu farmi (nije dozvoljeno otvaranje novih Industrijskih zona, bez obzira o kojoj se vrsti gospodarskih građevina radilo.) 2.3.9. Građevine za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća - staklenici, plastenici

Članak 27. Staklenici za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća mogu se graditi izvan građevinskih područja naselja, na svim bonitetnim klasama tla. Za ove se građevine ne postavljaju posebni uvjeti udaljenosti od građevinskih područja naselja. Plastenici - montažne građevine od plastične folije (PVC) koja je postavljena na montažnoj konstrukciji od plastike, drveta ili metala. Staklenici i plastenici se podižu kao potpuno montažne građevine, a prema sljedećim lokacijskim uvjetima: - minimalna veličina čestice unutar naselja 1000 m² - minimalna veličina čestice izvan naselja 2000 m² - dopustiva izgrađenost čestice: 80%; - udaljenost od rubova čestice: unutar naselja - 3,0 m; izvan naselja - 5,0 m. - minimalna komunalna opremljenost čestice (unutar i izvan naselja) sastoji se od :



prometnog pristupa (direktan ili indirektan); opskrbe vodom iz javne mreže ili lokalnih izvora; priključka na elektroenergetsku mrežu; javnog ili individualnog sustava za evakuaciju otpadnih ili oborinskih voda.

Osim staklenika i plastenika, na poljoprivrednom zemljištu se mogu postavljati pčelinjaci, gljivarnici i druge građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Uz postojeće vodotoke koji zadovoljavaju uvjete minimalne kvalitete II kategorije, moguće je na područjima udaljenim minimalno 250 m od građevinskih područja naselja ili izvan naselja (odnosno 500 m od eksploatacionih polja mineralnih sirovina) organizirati ribogojilište i postavljati opremu za uzgoj pod uvjetom da se time ne opterećuje ekosustav i snizuje kvaliteta vodotoka ispod II kategorije. Minimalna veličina čestice iznosi 2000 m² s maksimalnom izgrađenosti 5 % i objektima maksimalne visine P. Ove djelatnosti moraju biti temeljene na procjeni utjecaja na okoliš te trajno nadzirane. Gradnja ribnjaka (za komercijalne i osobne potrebe) i pratećih građevina za potrebe uzgoja ribe (spremišta za hranu, vozila, uređaji i sprave) dozvoljena je na poljoprivrednom zemljištu katastarske kulture močvara, trstik, bara te na tlima nepogodnim za obradu i na ostalom neplodnom tlu. Uz ribnjake je moguće graditi stambene građevine za članove obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji se bave ribnjačarstvom. Prilikom gradnje ribnjaka potrebno je osigurati nepropusnu podlogu, dovoljne količine vode te zaštititi građevine od poplave. Prilikom izgradnje iskopani materijal potrebno je deponirati i koristiti i za uređenje okoline, kako bi se prostor u slučaju napuštanja mogao vratiti u prvobitno stanje. Maksimalna dozvoljena dubina nizinskih ribnjaka iznosi 6 m. U brdskim predjelima na visinskim vodama mogu se graditi ribnjaci na mjestima gdje ima dovoljno čiste i hladne vode koja sadrži mnogo kisika. Ekonomska isplativost i ekološka opravdanost izgradnje ribnjaka dokazuje se sljedećim programom: Zasnivanje nove proizvodnje i zahvati gradnje mogu se dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojima se dokazuje njihova ekonomska opravdanost i ekološka prihvatljivost, a koji treba sadržati: - dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (zakupu) zemljišta, a za zahvate građenja dokaz

o vlasništvu ili dugoročnom pravu korištenja dovoljno velikih površina poljoprivrednog zemljišta za određenu proizvodnju;

- vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na tom zemljištu, s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim planom razvitka po etapama;

- broj, okvirnu veličinu i predviđeni razmještaj planiranih građevina, ovisno o vrsti i opsegu namjeravane proizvodnje i prerade te planirane turističke ponude;

- mogućnost pristupa na javne prometnice te eventualnu potrebu za novom prometnom i komunalnom infrastrukturom;

- mjere zaštite okoliša, u prvom redu zaštita voda i tla; - projekt sanacije i uređenja okoliša (npr. potreba sadnje zaštitnog raslinja). 2.3.10. Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 28.

Unutar somen područja Petrova Gora koje se odnosi na memorijalni centar sa sopomenikom (autor: Voin Bakić) nalazi se i objekt čijom se obnovom pored pratečih memorijalnih mogu organizirati i ugostiteljsko- turistički sadržaji. Spomenute sadržaje nužno je smjestiti unutar postojećih gabarita devastiranih građevina. Spomen područje Centralne partizanske bolnice također je moguće za korištenje unutar



turističke ponude, s napomenom da se ni ovdje ne izlazi iz postojećih gabarita devastiranih građevina. Pored ovih obilježja koja su vezana uz NOB-a, turistički interes mogli bi pobuditi sadržaji vezani za povijesna zbivanja i borbe na Velikom i Malom Petrovcu, koji bi npr. edukativno prikazivali razdoblje Petra Svačića i njegovu pogibiju na Gvozdu kao i druge povijesne događaje. Sve intervencije na ovom području moguće su tek uz izradu Detaljnih planova uređenja. U turističku ponudu moguće je ukljućiti i obnovu tipološki zanimljivih mlinica na rijeci Radonji te njihovo povezivanje pješačkim stazama dok prostrane livade između pojedinih njiva mogu poslužiti za sportsko-rekreativne sadržaje. Drvena prizemnica Anke Ralić na ulazu u memorijalno područje Petrovu Goru može se obnoviti u svrhu informativnog punkta ili suvenirnice, a čitavo memorijalno područje sa svojim očuvanim šumskim arealom i brojnim izvorima može poslužiti za izlete i edukaciju učenika, škole u prirodi i sl. Veliki i Mali Petrovac mogu prezentirati razdoblje prvih stoljeća po doseljenju Hrvata i borbu za očuvanje samostalnosti, Krstinja razdoblje borbe i obrane od Turaka, a Petrova Gora i Petrova Poljana razdoblje NOB-a. Razvoj seoskog turizma potrebno je povezati s već prisutnom ponudom izvornih gastronomskih specijaliteta i lovnim turizmom koji se razvio nakon Domovinskog rata. U tu svrhu preporuča se uključivanje objekta u Kestenovcu 9 u turističku ponudu, kao i održavanje i sanacija ostalih evidentiranih tradicijskih objekata što će omogućiti prezentaciju ostale etnološke baštine (starih obrta, seoskog turizma, tradicijskog načina života i prehrane, običaja i sl). Smatrajući da je od interesa zajednice da sačuva kulturna dobra koja su evidentirana ovim Planom, preporučamo lokalnoj upravi da razradi programe njihova uključivanja u turističku ponudu, koja kao gospodarska grana ima mogućnosti da se na ovom području kvalitetno razvije. Preporuča se također poticanje dokumentiranja legendi i priča ovoga kraja i prezentiranje istih u promidžbenim materijalima. Prilikom izrade projekata i programa prezentacije potrebno je konzultirati Službu zaštite prirode i kulturnih dobara te sve projekte i radove izvoditi prema njihovim smjernicama. - Pripadajuća veličina čestice za ugostiteljsko –turistički objekt iznosi minimalno 5000

m2 - Koeficijent izgrađenosti čestice ograničava se na maksimalno 0,10 (10 % površine

parcele) - Visina izgradnje objekta ograničava se na '' P+1'' za turistički objekt i '' P'' za izletište,

uz mogučnost izgradnje podrumskog i mansardnog prostora (potkrovlje) - Udaljenost objekta od granice čestice iznosi najmanje 10,0 m - Unutar čestice mogu se realizirati i drugi kompatibilni prateči sadržaji i namjene

(prvenstveno u segmentu športa i rekreacije) uz osnovnu ugostiteljsko- turističku namjenu. U takvim sadržajima može se izgraditi samo do 25% ukupno izgrađene površine realizirane u osnovnoj namjeni – turizmu, a visina im se ograničava sa etažom prizemlja ''P''.

- Realizacija zdravstvenih i rekreacijskih građevina moguća je na čestici minimalne

površine od 5000 m². Udaljenost građevine od rubova čestice iznosi minimalno 20 m. Građevine mogu imati maksimalno 1000 m² brutto razvijene površine.



2.3.11. Klijeti i spremišta voća Članak 29.

U voćnjacima izvan građevinskih područja mogu se graditi klijeti ili spremišta voća prema sljedećim lokacijskim uvjetima:

površina čestice min. 500 m2 za vinograd min. 1000 m2 za voćnjak

BRP prizemlja terase oko klijeti ili spremišta voća do visine 60 cm iznad konačno zaravnatog terena koje nisu natkrivene ne ulaze u ovu površinu

max. 40 m2

najmanja udaljenost od granica čestice 1 m Klijet ili spremište voća mora biti građene u skladu s lokalnim običajima i to: - kota poda podruma ne smije biti viša od 20 cm od kote konačno zaravnatog terena na

njegovom nižem dijelu - svjetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,6 m - krov mora biti dvostrešan, nagiba između 30º i 40º, pokriven crijepom ili drvenom

šindrom - krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno bez nadozida - minimalna udaljenost od sjeverne međe iznosi 3 m, a od ostalih 1 m - tlocrtna duljina građevine mora biti najmanje 2 puta veća od njene tlocrtne širine - pročelje prizemlja građevine mora u cjelosti biti izvedeno iz drveta - sljeme krova mora biti paralelno sa slojnicama terena. 2.3.12. Šumarske, lugarske i lovačke građevine

Članak 30. U šumskom području mogu se graditi šumarske, lugarske i lovačke građevine prema sljedećim lokacijskim uvjetima: - tlocrtna površina građevina može biti najviše 200 m2 - visina građevine najviše Podrum + Prizemlje + 1 kat - visina krovnog vijenca najviše 7.50 m - visina sljemena krova najviše 12.0 m - izvoditi dvostrešna krovišta nagiba 40º - pročelje građevine izvoditi u zidovima od lomljenog kamena i/ili drvenoj oblozi - pokrivanje krovišta crijepom ili drvenom šindrom - ove građevine mogu se graditi i kompletno od drveta. 2.3.13. Groblja

Članak 31. Groblja se u pravilu grade izvan građevinskog područja naselja. Na području Općine Vojnić postoje groblja: Bukovica Utinjska, Donja Brusovača, Dunjak, Gačeša Selo, Gejkovac, Johovo (dva groblja), Jurga, Kartalije, Kestenovac, Ključar, Klokoč, Knežević Kosa, Kokirevo, Kolarić, Krstinja (dva groblja), Kupljensko (četiri odvojena groblja), Kusaja, Lipovac Krstinjski, Lisine, Loskunja, Malešević selo, Mandić selo, Međeđak Utinjski, Miholjsko (četiri groblja), Podsedlo, Radmanovac (dva odvojena groblja), Radonja, Rajić brdo, Svinica Krstinjska, Široka Rijeka (tri groblja), Vojišnica (četiri odvojene lokacije), Živković Kosa. Predviđa se proširenje groblja u Vojišnici za 2.09 ha. Površina za proširenje groblja osigurana je na površinama uz postojeća groblja. Za proširenje groblja veće od 20 % postojeće površine obvezno je izraditi Detaljni plan uređenja, sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02). Dinamika širenja groblja i potrebe izrade Detaljnih planova uređenja utvrdit će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.



2.3.14. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Članak 32.

Na području Općine Vojnić postoje eksploatacijska polja za iskorištavanje keramičke gline, kremenog pijeska i građevinskog kamena. Eksploatacijska polja u Planu su označena oznakom Ex. Postojeća eksploataciona polja keramičke gline: - Ivošević Gaj

Budući da se ovim Prostornim planom ograničava eksploatacija na način da se ne dozvoljava eksploatacija u zoni unutar 100 m udaljenosti od građevinskih područja naselja i da se ne dozvoljava eksploatacija unutar zone zaštite (II i III zone zaštite) vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'', eksploataciono polje smanjuje se s 150,00 ha na 98,36 ha, na način kako je to prikazano na kartografskim prikazima.

- Kokirevo Zbog navedenih ograničenja eksploatacije (ne dozvoljava se eksploatacija u zoni unutar 100 m udaljenosti od građevinskih područja naselja, eksploataciono polje smanjuje se s 123,8 ha na 94,26 ha na način kako je to prikazano na kartografskim prikazima.

- Mazalica Zbog navedenih ograničenja eksploataciono polje smanjuje se s 15,7 ha na 6,16 ha na način kako je to prikazano na kartografskim prikazima. Postojeća eksploataciona polja za kvarcni pijesak: - Basarovac

Budući da se eksploataciono polje Basarovac nalazi unutar II i III zone zaštite vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'', nemoguća je njegova daljnja elsploatacija. Prostornim planom predviđena je sanacija zemljišta unutar eksploatacionog polja. Sanaciju prostora i površina obvezno izvesti u skladu s odredbama Studije utjecaja na okoliš.

Postojeća eksploataciona polja građevnog kamena: - Johovo (Lisine)

Zbog navedenih ograničenja eksploatacije (ne dozvoljava se eksploatacija u zoni unutar 100 m udaljenosti od građevinskih područja naselja, eksploataciono polje smanjuje se s10.81 ha na 7.25 ha na način kako je to prikazano na kartografskim prikazima.

Planirana eksploataciona polja građevnog kamena: - Loskunja - eksploatacijske rezerve (1000 m³) površine 710 ha.

Zbog navedenih ograničenja eksploatacije (ne dozvoljava se eksploatacija u zoni unutar 100 m udaljenosti od građevinskih područja naselja, planirano eksploataciono polje smanjuje se s 9,00 ha na 7,81 ha

Za iskorištavanje mineralnih sirovina potrebno je izraditi Studiju utjecaja na okoliš prema važećem Pravilniku, a ukoliko je ista već izrađena korištenje prostora izvoditi isključivo u skladu s odredbama Studije. Nakon prestanka eksploatacije, sanaciju prostora i površina obvezno izvesti u skladu s odredbama Studije. Na površini za iskorištavanje mineralnih sirovina može se vršiti izgradnja objekata i uređaja koji su u funkciji iskorištavanja mineralnih sirovina, a prema uvjetima definiranim u studiji zaštite okoliša za predmetno eksploatacijsko polje. Djelatnost vezana na istraživanje i iskorištavanje organskih i neorganskih mineralnih sirovina locira se najčešće uz nalazišta. Postojeća eksploataciona polja koja imaju lokacijsku dozvolu, odnosno odobrenje za rudarske



radove, moguće je i dalje iskorištavati sukladno uvjetima pod kojima su odobrena. Za eksploataciona polja mora se u postupku izdavanja rudarske i lokacijske dozvole izraditi projekt sanacije polja koji je sastavni dio tehničke dokumentacije, pri čemu treba predvidjeti da se radovi na tehničkoj i biološkoj sanaciji devastiranog okoliša provode u što većoj mjeri tijekom trajanja eksploatacije, ovisno o primijenjenoj tehnologiji i posljedicama eksploatacije. Uz svako daljnje povećanje rudnog tijela za 20 % potrebno je provesti sanaciju ostalog. Eksploataciona polja ne mogu biti na udaljenosti manjoj od 100 m od granice građevinskog područja naselja. Do donošenja Karte ležišta mineralnih sirovina, nije moguće povećanje površina eksploatacionih polja iznad površina određenih ovim Planom. Nova eksploataciona polja koja nisu planirana u grafičkom dijelu ovog Plana ili su planirana kao istražni prostori, moguće je otvarati pod sljedećim uvjetima (do donošenja Karte ležišta mineralnih sirovina): - da u radijusu od 10 km ne postoji drugo, aktivno ili nesanirano eksploataciono polje

istovrsne mineralne sirovine; - da je na većoj udaljenosti od 500 m od državnih vodotoka i građevinskog područja

naselja te 1000 m od ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreativnih zona i zaštićenih područja i objekata;

- da se ne nalazi u I., II. i III. zoni zaštite vodocrpilišta. Najveća odobrena površina za nova eksploataciona polja koja nisu planirana u grafičkom dijelu ovog Plana ili su planirana kao istražni prostori može biti 2 ha. Sanaciju je osim biološkom rekultivacijom moguće provesti i prenamjenom polja na kojima je dovršena eksploatacija za potrebe drugih sadržaja. Prilikom uvođenja novih sadržaja naglasak treba biti na uvažavanju krajobraznih obilježja neposrednog okruženja. Na području Općine prolazi trasa JANAF-a, sa zonama zaštite: - zona I u širini 60 m, - zona II u širini 200 m. 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 33. Gradnja građevina gospodarske namjene moguća je unutar građevinskog područja stambene i mješovite namjene bez posebne oznake te na površinama gospodarske namjene označenim s oznakom I. Unutar građevinskih područja stambene i mješovite namjene bez posebne oznake mogu se graditi manje građevine poslovne i gospodarske namjene; za obrte, usluge, servise, komunalne servise, trgovinu, uredsko poslovanje, manje pogone i dorade, zatim zgrade za uzgoj životinja te zgrade za spremanje poljoprivrednih proizvoda i strojeva (manji silosi, sušare, mješaone stočne hrane, hladnjače i slično). Namjene koje se odvijaju u ovakvim gospodarskim građevinama ne smiju umanjivati kvalitetu stanovanja svojom bukom, emisijom prašine, plinova, neugodnih mirisa i drugim neprihvatljivim utjecajima. Ukupna površina gospodarskih građevina na jednoj čestici u ovom području može biti najviše 500 m2. Građevne čestice u građevinskim područjima naselja namijenjenim gospodarskim djelatnostima moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: - najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %, a najmanja 10 % - na česticama koje se nalaze uz postojeću stambenu izgradnju mora se prema toj

izgradnji osigurati tampon zelenila najmanje širine 5,0 m - parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na čestici. U područjima izdvojene gospodarske namjene koja su u Planu označena oznakom I mogu se graditi industrijske, proizvodne, skladišne, poslovne i druge zgrade namijenjene industrijskoj i zanatskoj proizvodnji. U ovoj zoni mogu se smjestiti sadržaji koji bitno ne onečišćuju okoliš,



odnosno oni kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Za pojedine gospodarske namjene koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš, potrebno je izraditi Studiju utjecaja na okoliš, prema Pravilniku Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja te prema odredbama Prostornog plana Karlovačke Županije. Građevine gospodarskih djelatnosti u područjima izdvojene namjene grade se prema sljedećim lokacijskim uvjetima: površina čestice min. 1000 m2 koeficijent izgrađenosti čestice kiz max. 0.5 koeficijent iskorištenosti čestice kis max. 0.8


12 m/16 m dijelovi građevine mogu iznimno biti i viši od 16 m ako je to uvjetovano tehnološkim ili proizvodnim procesima

najveća katnost Prizemlje + 2 kata + uređeno Potkrovlje najmanja udaljenost od regulacijske linije 6 m najmanja udaljenost od ostalih međa 6 m ili h najmanji ozelenjeni dio čestice 20 % parkirna mjesta riješiti na vlastitoj čestici prema kriteriju

10 pm/1000 m2 BRP proizvodne namjene 5 pm/1000 m2 BRP za skladišta

Uz granice površina gospodarske namjene s površinama drugih namjena, mora se osigurati pojas zelenila širine najmanje 20 m. Na kontaktnim zonama gospodarske i drugih namjena određuje se najmanja širina prometnog koridora od 25 m, a građevinski pravac zgrada gospodarske namjene mora biti udaljen najmanje 20 m od granice prometnog koridora. Time se osiguravaju zaštitne udaljenosti između zgrada gospodarske i drugih namjena. U koridoru takvih prometnica obvezno se mora posaditi dvostruki drvored. 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 34. Javne i društvene djelatnosti obuhvaćaju upravu i pravosuđe, predškolske i školske građevine, zgrade za kulturu, zgrade socijalne namjene, zgrade športske i rekreacijske namjene, zgrade zdravstvene namjene te vjerske objekte. Zgrade za javne i društvene djelatnosti lociraju se u pravilu unutar građevnih područja naselja mješovite, poslovne i javne namjene s oznakom M. Iznimno se zgrade javne namjene mogu graditi i u građevinskom području stambene i mješovite namjene. Građevine javne namjene su reperne točke u prostornoj strukturi te njihova urbanistička, arhitektonska, tehnička i simbolička vrijednost mora biti na najvišoj razini. Za izgradnju javnih zgrada predviđa se detaljnija elaboracija prostora te se Planom utvrđuju samo osnovni lokacijski uvjeti izgradnje koji će tim elaboratima biti dovedeni na višu stručnu razinu: koeficijent izgrađenosti čestice kiz max. 0.5 koeficijent iskorištenosti čestice kis max 1.0

najveća visina vijenca/sljemena

12 m/16 m dijelovi građevine mogu iznimno biti i viši od 16 m ako je to uvjetovano posebnim zahtjevima

najveća katnost Prizemlje + 4 kata



lokacija objekta na čestici u skladu s lokalnim uvjetima najmanji ozelenjeni dio čestice 30 % Parkiranje vozila za građevine društvenih djelatnosti mora se riješiti na vlastitoj građevinskoj čestici prema kriteriju: - škole - 10 pm/1000 m2 - športske dvorane - 20 pm/1000 m

- kulturni i vjerski sadržaji - 50 pm/1000 m2

- usluge, trgovine, uredi - 20 pm/1000 m2

Građevine javne namjene treba locirati na dominantnim pozicijama u izgrađenoj urbanoj strukturi, na način koji će naglasiti njihovu funkciju i značaj. Neposredno okruženje zgrada javne namjene mora se primjereno pejsažno urediti. Gospodarski objekti kao što su zanatske i druge obrtničke radionice, industrijski pogoni, tovilišta, silosi, mlinovi, sušare, mješaone stočne hrane i slično ne mogu se graditi u širem okruženju zgrada javne namjene, a prema ograničenjima nevedenim u poglavlju 2.4. ovih Provedbenih odredbi. Gradnja građevina športsko-rekreacijske namjene može se graditi unutar i izvan građevinskih područja naselja s oznakom R. Unutar ovih područja mogu se graditi sve vrste športskih igrališta i terena na otvorenom, športske dvorane, otvoreni i zatvoreni bazeni, otvorena i natkrivena teniska igrališta te prateći rekreacijski, ugostiteljski i trgovački sadržaji. Ukupna brutto površina pratećih rekreacijskih, ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja u zatvorenim prostorima može iznositi najviše: - 5 % površine otvorenih športskih igrališta - 20 % površine zatvorenih športskih igrališta. Parkiranje vozila mora se riješiti na vlastitoj građevnoj čestici prema kriteriju: - igrališta i dvorane - 20 pm/1000 m2 Otvorena športska igrališta za nogomet, rukomet, košarku i tenis mogu se graditi uz škole, mjesne domove te na pogodnim pozicijama u i uz građevinska područja naselja i na površinama koje ovim Planom nisu posebno označena kao površine športsko-rekreacijske namjene. Uz takva otvorena igrališta ne mogu se graditi prateći rekreacijski, ugostiteljski i trgovački sadržaji. 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih

sustava Članak 35.

Prometni i infrastrukturni sustavi i koridori prikazani su u grafičkim prilozima u mjerilu 1:25 000, a uvjeti za njihovu izgradnju i korištenje propisani su posebnim uvjetima, suglasnostima i mišljenjima iz područja cestovnog prometa, elektroenergetike, telekomunikacija, distribucije i proizvodnje nafte i plina, vodooposkrbe i vodoprivrede. 5.1. Promet 5.1.1. Cestovni promet

Članak 36. Javne prometne površine na području Općine Vojnić razvrstane su u četiri kategorije: - državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste - nerazvrstane ceste. Za državnu cestu D-216 predviđa se sjeverni koridor obilaznice naselja Vojnić do državne



ceste D-6 i zapadni koridor obilaznice naselja Vojnić koji se nastavlja dalje do ceste D-216 u Kolariću. Za županijsku cestu Ž-3225 predviđa se istočni koridor obilaznice naselja Vojnić do državne ceste D-6 koji se nastavlja na sjeverni koridor državne ceste D-216. Pozicije obilaznica državnih i županijskie cesta prikazane su na kartografskom prikazu 2.1. (Promet) u mjerilu 1:25 000 te na prikazu građevinskog područja naselja Vojnić u mjerilu 1:5000. Dio državnh cesta D-6 i D-216, kao dio županijske ceste Ž-3225 u širem centru Vojnića poprimaju lokalni karakter. Za županijske, lokalne i nerazvrstane ceste Planom se utvrđuju sljedeće minimalne širine koridora:

min. širina koridora u naselju

min. širina koridora izvan naselja

državne ceste 75 m 100 m ili 75 m u slučaju da

postoji idejni projekt u mjerilu 1:5 000

županijske ceste 40 m 75 m ili 40 m u slučaju da

postoji idejni projekt u mjerilu 1:5 000

lokalne ceste 10 m 20 m nerazvrstane ceste 10 m 20 m Uz postojeće županijske ceste u dijelu koji prolazi naseljem ili spaja naselja treba planirati izvedbu najmanje jednog pješačkog nogostupa širine 1,5 m i najmanje jedne biciklističke trake širine 1,5 m. Uz postojeće lokalne ceste u dijelu koji prolazi naseljem ili spaja naselja treba planirati izvedbu najmanje jednog pješačkog nogostupa širine 1,5 m. Uz nerazvrstane ceste u dijelu koji prolazi naseljem ili spaja naselja treba planirati izvedbu najmanje jednog pješačkog nogostupa širine 1,5 m. Stambenom ulicom se smatra svaka cesta unutar građevinskog područja uz koju se izgrađuju stambene ili druge građevine koje na nju imaju izravan pristup. Za stambene ulice utvrđuje se minimalna širina koridora 10 m. Stambene ulice moraju imati dvije vozne trake i najmanju širinu kolnika 5,5 m. Iznimno se za već započete zahvate može dozvoliti uređenje slijepe stambene ulice duljine do najviše 50 m s jednom voznom trakom širine 3,5 m. U svim stambenim ulicama mora se izvesti najmanje jedan pješački nogostup širine 1,5 m. Priključke novih građevina i površina na javnu prometnu površinu treba projektirati i izvoditi sukladno ''Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu'' (NN 73/1998) i sukladno «Pravilniku o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste» (NN 53/2002). Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta autobusa s nadstrešnicom za putnike. Kod izgradnje poslovnih građevina potrebno je osigurati na građevnoj parceli ili na javnim parkiralištima u neposrednoj blizini broj parkirališnih mjesta predviđen odredbama ovog Plana, a za djelatnosti za koje to nije navedeno, potrebno je osigurati 20 parkirališnih mjesta na 1000 m2 brutto razvijene površine zgrade.



5.1.2. Željeznički promet Članak 37.

Na području Općine Vojnić postoji koridor željezničke pruge Karlovac – Vojnić - Sisak koja je trenutno van upotrebe. Pruga je predviđena u Prostornom planu Karlovačke Županije, premda HŽ - Hrvatske željeznice, namjeravaju trajno obustaviti promet na toj dionici (ukoliko drukčije ne odluči regionalna i lokalna samouprava). Koridor pruge rezervira se u širini od 50 m, a u slučaju prolaska kroz izgrađene dijelove naselja može se planirati u širini od 30 m. 5.2. Elektroenergetska mreža

Članak 38. Trase, koridori i površine sustava elektroenergetske mreže prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. u mjerilu 1:25 000. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase, koridori i površine elektroenergetskog infrastrukturnog sustava određeni ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne smiju biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim Planom. Kod izgradnje građevina i uređivanja površina koji se vrše neposrednom provedbom ovog Plana, nadležni distributer će omogućiti priključenje na elektroenergetsku mrežu prema posebnim uvjetima definiranim ovim Planom. Za građevine i površine za koje je predviđena posredna provedba ovog Plana (izrada detaljnijih urbanističkih planova) nadležni distributer će posebne uvjete priključenja utvrditi u tom postupku. Za izgradnju građevina i uređenje površina koja se vrši neposrednom provedbom ovog Plana, treba primjenjivati mjere zaštite, širine zaštitnih koridora i posebne uvjete izgradnje određene Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl.list 65/88, NN 24/97). Okomita udaljenost između nadzemnih vodiča i najvišeg dijela zgrade ispod nadzemnog vodiča je minimalno: - do 110 kV = 3,00 m - do 220 kV = 3,75 m - do 400 kV = 5,00 m. Sigurnosna visina i udaljenost nadzemnih vodiča od plinovoda i naftovoda je minimalno: - do 1 kV = 2,50 m - do 110 kV = 8,00 m - do 220 kV = 8,75 m - do 400 kV = 10,00 m. Sigurnosna visina nadzemnih vodiča od telekomunikacijskog voda je minimalno: - do 35 kV = 2,50 m - do 110 kV = 3,00 m - do 220 kV = 4,00 m - do 400 kV = 5,00 m. Vodoravna udaljenost nadzemnih vodiča od stupa telekomunikacijskog voda ne smije biti manja od 5,00 m. Podzemni telekomunikacijski kabel mora biti udaljen od stupova visokonaponskog voda minimalno: - do 110 kV = 10,00 m - do 220 kV = 15,00 m - do 400 kV = 25,00 m. U naseljenim mjestima sigurnosna visina za nadzemne vodiče je: - do 1 kV = 5,00 m - do 110 kV = 7,00 m



- do 220 kV = 7,75 m - do 400 kV = 9,00 m. Sigurnosna visina nadzemnih vodiča nad cestama i željezničkom prugom je: - do 1 kV = 6,00 m - do 110 kV = 7,00 m - do 220 kV = 7,75 m - do 400 kV = 9,00 m. Kut križanja nadzemnih vodova s državnim cestama i vodotocima je minimalno 30°, a sa željezničkom prugama i podzemnim ili nadzemnim TT kablom minimalno 45°. Kut križanja nadzemnih vodova s ostalim cestama u naselju je minimalno 30°, van naselja nema ograničenja, osim sa županijskim cestama gdje je kut križanja minimalno 20°. Vodoravna udaljenost bilo kojeg dijela elektroenergetskog stupa od nožice nasipa iznosi minimalno 6,00 m. 5.3. Telekomunikacije

Članak 39. Trase, koridori i površine za telekomunikacijske sustave prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. u mjerilu 1:25 000. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase, koridori i površine telekomunikacijskog infrastrukturnog sustava određeni ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim Planom. Kod izgradnje građevina i uređivanja površina koji se vrše neposrednom provedbom ovog Plana, nadležni distributer će omogućiti priključivanje na telekomunikacijsku mrežu prema posebnim uvjetima definiranim ovim Planom. Za građevine i površine za koje je predviđena posredna provedba ovog Plana (izrada detaljnijih urbanističkih planova) nadležni distributer će posebne uvjete priključenja utvrditi u tom postupku. Pri izradi projekata telekomunikacijskih instalacija treba se pridržavati sljedećih najmanjih udaljenosti telekomunikacijskih vodova: - 5,00 m od ruba cestovnog pojasa državnih, županijskih i lokalnih cesta i temelja zgrada

izvan naselja - 2,00 m od stupa zračnih TT mreža - 2,00 m od vodovodnih cijevi promjera preko 200 mm - 1,00 m od cijevi grdske kanalizacije, slivnika, toplovoda, vodovodnih cijevi promjera do

200 mm, plinovoda s tlakom do 3 bara - 10,00 m od plinovoda s tlakom od 3 do 10 bara te od instalacija i rezervoara sa

zapaljivim i eksplozivnim gorivom - 30,00 m od plinovoda s tlakom preko 10 bara izvan gradskih naselja. Pri izradi projekata građevina treba se pridržavati sljedećih općih uvjeta i najmanjih udaljenosti novih građevina od telekomunikacijskih vodova: - Prije početka radova na trasi postojećih TK kablova obvezno se izvodi iskolčenje, a

iskop se izvodi ručno. - Na trasi TK instalacija ne smije se prometovati građevinskim strojevima, vozilima i sl. te

nanositi ili skidati materijal. - Najmanja horizontalna udaljenost novih objekata od postojećih podzemnih TK kabela

je 1,00 m. - Ukoliko se pri gradnji novog objekta polažu druge infrastrukturne instalacije, udaljenost

novih objekata od postojećih podzemnih TK kabela mora biti najmanje 2 m. - Horizontalni razmak između najisturenije točke novog objekta i zračne TK linije mora

iznositi najmanje 2 m. - Vertikalna udaljenost od najvišeg dijela objekta do najnižeg TK vodiča mora iznosti

najmanje 3 m. - U slučaju kolizije TK zračne mreže i elektroenergetskih instalacija treba se pridržavati



odredbi Pravilnika o zaštiti TK vodova od posrednog ili neposrednog dodira s elektroenergetskim vodovima.

- Sredstvo mehaničke zaštite TK linije (zatega, upor, stup) mora od zida objekta biti udaljeno najmanje 3 m.

Dozvoljavaju se odstupanja uz primjenu posebnih uvjeta vlasnika instalacija. Svaku nepredviđenu okolnost koja bi mogla nastati i dovesti do oštećenja na TK kapacitetima mora se odmah prijaviti nadležnom distributeru. Sve štete na postojećim TK instalacijama koje nastanu pri izgradnji novih objekata snosi investitor. Područje Općine Vojnić je zadovoljavajuće pokriveno signalom mobilne telefonije. Ukoliko se ukaže potreba za postavljanjem novih baznih postaja mobilne telefonije, iste se moraju smjestiti: - na najmanje 50 m udaljenosti od stambenih zgrada, - na najmanje 200 m udaljenosti od zgrada za javne potrebe - na najmanje 500 m od registriranih spomenika kulture i prirode. Bazne stanice se moraju locirati na način koji neće narušavati krajobrazne i prirodne vrijednosti područja (izvan građevinskog područja). 5.4. Plinovodna mreža

Članak 40. Na području Općine Vojnić ne postoji plinovodna mreža niti je ista planirana ovim PPUO Vojnić. 5.5. Vodovodna mreža

Članak 41. Trase, koridori i površine za sustav vodovodne mreže prikazani su na kartografskom prikazu 2.3. u mjerilu 1:25 000. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata vodovodne mreže, trase, koridori i površine za vodovodnu mrežu određeni ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim Planom.Detaljna razrada mreže vodoopskrbe sa točnim lokacijama i profilima cjevovoda , te pratečih uređaja i objekata (crpne stanice ,rezervoari) predmet je daljnih studija i detaljnih prostorno planskih dokumenata (urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja) pojedinih područja uključivo i potrebnu projektnu dokumentaciju za pojedine dijelove mreže vodoopskrbe. Kod izgradnje građevina i uređivanja površina koji se vrše neposrednom provedbom ovog Plana, nadležni distributer će omogućiti priključivanje na vodovodnu mrežu aku su zadovoljeni sljedeći posebni uvjeti: - priključni vodovi vodovodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80.0 cm ispod

površine tla - spajanje na javnu vodovodnu mrežu vrši se preko priključnog okna u kojem je montiran vodomjer - priključno okno mora biti smješteno na lako dostupnom mjestu, dimenzija i

opremljenosti prema odredbama i uputstvima nadležnog komunalnog poduzeća. Za građevine i površine za koje je predviđena posredna provedba ovog Plana (izrada detaljnijih urbanističkih planova) nadležni distributer će posebne uvjete priključenja utvrditi u tom postupku. Pri izradi projekata za novu vodovodnu mrežu na području grada treba se pridržavati sljedećih općih uvjeta: - Profili vodova odredit će se projektom mreže za svako pojedino naselje. - Uz javne prometnice u naseljima izvodi se hidrantska mreža sukladno važećem

Pravilniku s hidrantima prema pravilniku o tehničkim uvjetima za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

Na površinama gospodarske namjene korisnici će izvoditi zasebne interne vodovodne mreže s



hidrantima za protupožarnu zaštitu. 5.6. Uređivanje vodotokova

Članak 42. U uređivanju vodotoka treba izbjegavati pravocrtne regulacije, a duž postojećih regulacija i agromeliorativnih zahvata omogućuti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata. U projektima regulacije vodotoka postojeće stanje vegetacije mora se dokumentirati geodetskim i fotografskim snimkama, a u projektu se moraju predvidjeti mjere zaštite vegetacije kod izvođenja radova te mjere obnove autohtone vegetacije po završetku radova na regulaciji vodotoka. U toku izvođenja neophodnih i nužnih regulacija vodotoka potreno je zaštiti svu vegetaciju koja ne predstavlja prepreku izvođeju radova. Nakon završetka radova uz korita vodotoka treba obnoviti autohtonu vegetaciju. 5.7. Odvodnja otpadnih voda

Članak 43. Trase, koridori i površine za sustav odvodnje otpadnih voda prikazani su na kartografskom prikazu 2.4. u mjerilu 1:25 000. Na području Općine Vojnić na javnu kanalizaciju sada je priključeno samo 30% stanovnika. Do sada je izvedeno svega 1.124 m kolektora. Površina predviđena za odvodnju je oko 100 ha. Prijemnik otpadnih voda je Radonja. Predviđeni sustav odvodnje je mješoviti s oko 4 km glavnih kolektora, nekoliko kišnih preljeva i jednim sifonom ispod prijamnika otpadnih voda - potoka Radonje. Na spomenutom kartografskom prikazu prikazana je i lokacija predviđenog komunalnog uređeja za pročiščavanje otpadnih voda. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, odvodne mreže, trase, koridori i površine za mrežu odvodnje otpadnih voda određeni ovim Planom, mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim Planom. Detaljna razrada mreže odvodnje sa točnim lokacijama i profilima cjevovoda , te pratečih uređaja i objekata predmet je daljnih studija i detaljnih prostorno planskih dokumenata (urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja) pojedinih područja uključivo i potrebnu projektnu dokumentaciju za pojedine dijelove mreže odvodnje. Kod izgradnje građevina i uređivanja površina koji se vrše neposrednom provedbom ovog Plana, nadležni distributer će omogućiti priključivanje na mrežu odvodnje otpadnih voda ako su zadovoljeni njihovi posebni uvjeti za priključenje. Za građevine i površine za koje je predviđena posredna provedba ovog Plana (izrada detaljnijih urbanističkih planova) nadležni distributer će posebne uvjete priključenja utvrditi u tom postupku. Otpadne vode iz gospodarskih građevina i površina koje imaju nepovoljan uticaj na okoliš moraju se obraditi prije upuštanja u kanalizacioni sustav. Način obrade otpadnih voda utvrđuje se u tehnološkom projektu. . Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih cjelina 6.1 Općenito

Članak 44. Sveobuhvatno očuvanje vrijednosti prostora jedan je od osnovnih načela suvremene zaštite kulturnih dobara. To podrazumijeva da pored pojedinačnih vrijednih građevina treba težiti k očuvanju cjelovitih naselja i vrijednih predjela, kao elemenata u prostornoj organizaciji koji čine skladnu cjelinu. Na analiziranom području, kulturno povijesne vrijednosti predstavljaju temelj identiteta prostora, a važan je njihov mogući potencijal za razvoj Općine Vojnić, prije svega u razvoju turizma koji je i prije Domovinskog rata bio značajan izvor prihoda Općine.



Očuvanje integralnih prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti potrebno je provoditi osobito: - prilagođavanjem suvremene izgradnje u povijesnim naseljima zatečenoj tipologiji

gradnje - očuvanjem prirodnih značajki neposredne okoline pojedinačnih građevina i sklopova

(vodotoka, izvora, šuma, kultiviranih površina i dr) - zadržavanjem povijesnih toponima u nazivlju sela, zaselaka, brda, izvora, potoka i dr. - sprečavanjem izgradnje na značajnim, krajobrazno izloženim mjestima kao i

sprečavanjem izgradnje koja bi mogla narušiti vizure na vrijedne elemente prostora - obnovom u Domovinskom ratu porušenih i oštećenih objekata koji se financiraju od

stranih fundacija na način da se objekti tipološki usklade sa zatečenom tradicijskom izgradnjom, poštujući njene oblikovne karakteristike, gabarite i materijale.

Pored toga : - nadzemnu infrastrukturu (stupove, dalekovode i dr) treba graditi izvan kontaktnih zona

kulturnih dobara na način da ne narušavaju postojeće vrijednosti u prostoru - radovi na povijesnim područjima i pojedinačnim objektima trebali bi se temeljiti na

znanstvenim i stručnim principima kako bi se spriječila devastacija objekata i prostora. 6.2. Stanje pravne zaštite kulturnih dobara

Članak 45 . Pojedinačne građevine, sklopovi, parcele i predjeli zaštite, koji se ovim Prostornim planom smatraju zaštićenima, prikazani su na kartografskim prikazima te su pojedinačno iskazani u sljedećem pregledu: Odredbe za provođenje mjera zaštite kulturnih dobara temelje se prije svega na pozitivnim zakonskim propisima : - Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) - Zakona o gradnji (NN 52/99) - Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98) - Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske - Strategiji kulturnog razvitka. Pojedinačne građevine, sklopovi, parcele i predjeli zaštite, koji se ovim Prostornim planom smatraju zaštićenima, prikazani su na kartografskim prikazima te su pojedinačno iskazani u sljedećem pregledu: Kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara (R) POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE PRAVNA ZAŠTITA

1. Stari grad Otmić Kestenovac R,RZG-02-76/477-1969.

2. Stari grad Klokoč Klokoč R,RZG-02-76/239-1969.

3. Stari grad Krstinja Krstinja R,RZG-02-76/328-1969.

MEMORIJALNA BAŠTINA BR. MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. spomen područje Petrova Gora Vojnić R,RZG-223-1969. 2. spomen područje Petrova Gora

centralna partizanska bolnica Vojnić R,RZG-175-1969.

BR. MEMORIJALNI OBJEKTI NASELJE PRAVNA ZAŠTITA 1. pravoslavna crkva sv. Petke Kolarić R,RZG-02-76/166-1969.



Kulturna dobra zaštićena rješenjem o preventivnoj zaštiti ( P) *(žp) - evidentirano u sklopu Konzervatorske studije za prostorni plan Karlovačke županije, 2000. g.

- ARHEOLOŠKI LOKALITET NASELJE

1.arheološki ostaci pavlinskog samostana i krajiške utvrde (žp*) Radonja

(lokalitet Mali Petrovac) 2.prethistorijski pojedinačni lokalitet (žp) Lisine ne ubiciran lokalitet MEMORIJALNA BAŠTINA SPOMEN PODRUČJE 1. spomen park V. udarne brigade (žp) Petrova Poljana SPOMENICI 1. spomenik palim borcima i ŽFT (žp) Kupljensko 2. spomenik palim borcima i ŽTF (žp) Krstinja 3. spomenik palim borcima i ŽFT (1979.g.) (žp) Knežević Kosa 4. spomenik akciji "Vergaševe čete" (žp) Gejkovac 5. spomenik boravku dijelova GŠH, ZAVNOH-a, VŠ i Štaba IV korpusa

(1959.g.) (žp) Kestenovac

6. spomenik prvom komesaru odreda Loskunja (žp) Loskunja 7. spomenik i spomen kosturnica ŽFT (1949.g.) (žp) Vojnić SPOMEN PLOČE 9. spomen ploča na osnovnoj školi (1974.g.) (žp) Bukovica Utinjska 10. spomen ploča i bista nar. heroja M. Martinovića (žp) Krstinja 11. spomen ploča prvoj partizanskoj akciji u ovom kraju (žp) Prisjeka 12. spomen ploča oficirskom kursu u kući Đ. Martinovića (1961.g.) (žp) Miholjsko 13. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (1962.g) (žp) Vojišnica 14. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (žp) Utinja Vrelo 15. spomen ploča na zgradi općine, III OKKPH za Karlovac (žp) Vojnić 16. spomen ploča na osnovnoj školi prvoj partizanskoj ćeliji kotara Vojnić

(žp) Vojnić

17. spomen ploča ŽFT (žp) na ostacima crkve sv. Petke Kolarić *(žp) - evidentirano u sklopu Konzervatorske studije za prostorni plan Karlovačke županije, 2000. g. Kulturna dobra koja se predlažu na listu preventivno zaštitićenih -ovim planom dio naselja Krstinja ocijenjen je kao vrijedna kulturno povijesna cjelina te se predlaže njezin upis na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara. -u grafičkom prilogu spomenute cjeline obuhvaćene su unutar A i B zone zaštite -predlažu se za upis na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara kao dobra regionalnog značenja: - Kestenovac, okućnica br.9 - Mračaj Krstinjski, drvena prizemnica, vl. Ninko Pavlović. POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE 1. "kuburana" Krstinja 2. čardak kbr. 40 Krstinja

Kulturna dobra koja se štite odredbama ovog plana (ZPP) Evidentirana kulturna dobra ARHEOLOŠKA BAŠTINA BR. ARHEOLOŠKI LOKALITET NASELJE



1 arheološki ostaci krajiške utvrde (elementi obrambenog sustava) Radonja (lokalitet Veliki Petrovac)

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA BR. SEOSKO NASELJE/DIO NASELJA NASELJE 1. dio naselja Gačeša Selo 2. dio naselja: okućnica kbr.43, okućnica kbr. 41, Dom kulture, čardak,

kuburana, okućnica kbr. 39, stari grad Krstinja

3. dio naselja Petrova Poljana 4. dio naselja Rajić Brdo POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA BR. CIVILNA GRAĐEVINA NASELJE 1. škola (1935.g.) Miholjsko BR. TRADICIJSKA GRAĐEVINA NASELJE TRADICIJSKI RURALNI SKLOP 1. okućnica kbr. 19 (1920.g) Gornja Brusovača 2. okućnica kbr. 9 (oko 150.g.) Kestenovac 3. okućnica kbr. 83 (poslije 1945.g)ˆ Klokoč 4. okućnica kbr. 15 (oko 100.g) Ključar 5. okućnica kbr. 45 (preko 150.g.) Krstinja 6. okućnica kbr. 41 (oko 200.g) Krstinja 7. okućnica kbr. 43 (1908.g.) Krstinja 8. okućnica kbr. 39 (oko 90.g.) Krstinja 9. okućnica kbr. 3 (oko 100.g) Petrova Poljana 10. okućnica kbr. 9 (oko 100.g.) Petrova Poljana 11. okućnica kbr. 30 (preko 100.g) Radonja BR. STAMBENI OBJEKTI NASELJE 1. drvena prizemnica na kbr. 26 (oko 150.g) Brdo Utinjsko 2. drvena polukatnica kbr. 43 (oko 100.g.) Dunjak 3. drvena prizemnica kbr. 12 (1935.g.) 4. drvena prizemnica kbr. 11 (oko 150.g.)

Gačeša Selo

5. drvena polukatnica kbr. 17 (oko 150.g.) 6. drvena polukatnica kbr. 13 (1945.g.)ˆ

Gornja Brusovača

7. drvena prizemnica kbr. 9 (oko 100.g.) Jurga 8 drvena prizemnica kbr. 8 (1927.g.) Kestenovac 9. drvena prizemnica kbr. 51 (oko 100.g.) Krstinja 10. drvena prizemnica kbr. 135 (oko 100.g.) 11. drvena prizemnica kbr. 131a (1933.g.)

Kupljensko

12. drvena prizemnica kbr.11 s uglom na "križ"(preko100g.) Loskunja 13. drvena polukatnica kbr. 7 (oko 70.g.) Malešević Selo 14. drvena polukatnica kbr.? vlasnik Marko Devčić

(oko 100.g.) Mandić Selo

15. drvena prizemnica kbr. 7 (1924.g.) 16. drvena prizemnica kbr. 14 (1919.g.) 17. drvena prizemnica kbr.? ,vlasnik Ninko Pavlović

(1919.g.)

Mračaj Krstinjski

18. drvena prizemnica kbr. 5 (nakon 1900.g.) 19.. drvena zgradica za mlade kbr. 8 (oko 150.g.) 20. drvena katnica, zaseok Selište (prije I.svj. rata)

Petrova Poljana

21. drvena katnica s uglom na "križ" kbr.43 (preko 100.g.) 22. drvena prizemnica s uglom na "križ" kbr. 51

(preko 100.g.)

Podsedlo

23. drvena prizemnica kbr. 26 (1932.g.) Prisjeka 24. drvena prizemnica kbr. 11 (oko 100.g.) 25. drvena prizemnica,kbr. ? vlasnik Anka Ralić

(preko 100.g.)

Radonja

26. drvena prizemnica kbr. 27 (oko 100.g.) 27. drvena prizemnica kbr. 28 (oko 100.g.) 28. drvena prizemnica kbr. 29 (oko 100.g.)

Rajić Brdo



29. drvena prizemnica kbr. 30 (oko 60.-70.g.) 30. drvena prizemnica kbr. 56 31. drvena polukatnica kbr. 25 (1945.g.)ˆ Svinica Krstinjska 32. drvena polukatnica kbr. 16 (oko 60.-70.g.) 33. drvena polukatnica kbr. 99 (prije II. Svj rata)

Vojišnica

34. drvena prizemnica kbr. 32a (oko 100.g.) Živković Kosa BR. GOSPODARSKI OBJEKTI NASELJE 1. hambar kbr.7 Malešević Selo 2. hambar kbr. 45 Krstinja 3. kukuruzana kbr.7 Malešević Selo 4. kukuruzana kbr. 9 Kestenovac 5. kukuruzana kbr. 21 Dunjak 6. sjenik kbr. 32 Rajić Brdo 7. suša kbr. 26 Prisjeka 8. svinjac kbr. 15 Ključar 9. svinjac kbr. 9 Petrova Poljana 10 štala kbr. 3 Petrova poljana 11 bunar Utinja Vrelo ˆOkućnica na tragu tradicijske arhitekture. BR. PRIVREDNE,INDUSTRIJSKE

I INŽENJERSKE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI NASELJE

PRIVREDNE GRAĐEVINE 1. mlin na rijeci Glini Gejkovac 2. Milašinovića mlin na potoku Jarčevac (1947.g.) Jurga 3. Pekeči mlin na rijeci Glini (1950.g.) Klokoč 4. mlin na rijeci Glini,vlasnik Milka Gunj (1945.g.) Klokoč 5. Martinovića mlin na potoku Krska (oko 150.g.) Krstinja 6. mlin na potoku Kusaja Kusaja 7. Ključaranski mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja

(izvan naselja) 8. Mihajlovića mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja

(izvan naselja) 9. Radoševića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja

(izvan naselja) 10. Topića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja

(izvan naselja) 11. mlin na potoku V. Utinja Gačeša Selo

(izvan naselja) 12. bačvarska radionica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 25) Svinica Krstinjska 13. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 7) Mračaj Krstinjski 14. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr.41) Krstinja 15. pilana (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 55)

(1953.g.) Vojišnica

BR. INŽENJERSKE GRAĐEVINE NASELJE 16. Mađarev most (srednjovjekovni toponim, konstrukcija novija) Donja Brusovača MEMORIJALNA BAŠTINA BR. MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE 1. mjesno groblje s krstačama i partizansko groblje Petrova Poljana 2. mjesno groblje s krstačama, Vračari Živković Kosa MEMORIJALNI OBJEKTI/SPOMEN OBILJEŽJA BR. SPOMENICI NASELJE NEMATERIJALNA BAŠTINA BR. TOPONIM POVIJESNOG LOKALITETA NASELJE 1. Draškovićev Stol Radonja BR. ETNOLOŠKA NEMATERIJALNA BAŠTINA NASELJA 1. Umijeće izrade drvenih tradicijskih instrumenata Rajić Brdo 2. Tradicijska kovačka znanja Mračaj Krstinjski 3. Narodne priče i legende i umijeće predenja vune Krstinja



POKRETNA KULTURNA DOBRA BR. ETNOLOŠKA BAŠTINA NASELJE 1. samice ili dvojnice (tamburica) Rajić brdo 2. tara (tkalački stan) Gaćeši 3. suknja (od domaćeg platna) Krstinja

6.3. Mjere zaštite kulturno povijesne baštine

Članak 46. Mjere zaštite kulturno povijesne baštine primjenjuju se na građevine i pripadajuće parcele koje su prethodnim popisom utvrđene kao zaštićena kulturna dobra (R) ili kulturna dobra zaštićena rješenjem o preventivnoj zaštiti (P). Za sve zahvate na ovim kulturnim dobrima posebne uvjete će propisati nadležna uprava za zaštitu kulturne baštine u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Za ove građevine kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen povijesno vrijedan dio. Za ove se građevine obvezno primjenjuju sljedeće mjere zaštite: - prije bilo kakvih građevinskih zahvata potrebno je provesti konzervatorsko- restauratorska istraživanja čiji se rezultati ugrađuju u projekt obnove i sanacije - za vrijeme izvođenja građevinskih radova potrebno je osigurati stalan konzervatorski

nadzor - u zonama ekspozicije ovih građevina (prikazanim u mjerilu 1:5 000), za svu novu

gradnju potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležne uprava za zaštitu kulturne baštine.

U povijesnoj jezgri Krstinje obveze iz prethodnog stavka primjenjuju se za pojedinačne zaštićene (R) i preventivno zaštićene (P) građevine dok se za svu drugu izgradnju u obuhvatu povijesne jezgre utvrđuju sljedeće mjere zaštite: - Kontrolom gabarita i oblikovanja građevina treba štititi autentično okruženje značajnih

povijesnih građevina (kulturnih dobara) odnosno izgrađenih poteza ili zona. - Svaka nova gradnja unutar kontaktne zone treba nastajati s pretpostavkom uklapanja u

ukupnu sliku što znači da kod određivanja volumena, smještanja na parceli i vanjskog oblikovanja treba voditi računa o kontekstu u kojemu nastaje. Neprihvatljivi su svi gabariti koji narušavaju vizure akcenata u prostoru ili svojim oblikovanjem unose nesklad u prostor stvarajući konfliktne situacije.

- Kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola u zoni zaštite ili kontaktnoj zoni povijesnog naselja ili povijesnog graditeljskog sklopa, potrebno je osobito pažljivo čuvati mikroambijent naselja.

- Novu izgradnju treba uskladiti sa zatečenim tlocrtnim i visinskim veličinama postojećih zgrada kako bi se ustrojio skladan graditeljsko ambijentalni sklop.

Oblikovanjem novih zgrada u kontaktnoj zoni mora se uspostaviti harmonični odnos sa postojećom građevnom strukturom u odnosu na gabarit, nagib krovova, upotrebom materijala, završnog oblikovanja i kolorita. Vrijedne stambene i gospodarske zgrade koje su Planom evidentirane kao kulturna baština koja se štiti odredbama Plana (ZPP) i (PR) moraju se očuvati bez obzira na mogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti za poslovne, trgovačke ili ugostiteljske namjene, a mogu se koristiti i u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskoga graditeljstva. Ne može se odobriti gradnja koja bi položajem, gabaritom ili oblikovanjem mogla zakloniti slikovite vidike, povijesne građevine vidljive u slici mjesta (dominante - crkve i kapele) ili vrijedne i dobro uočljive graditeljske sklopove. Na ovim se područjima utvrđuje obveza



očuvanja tradicijskog parcelacijskog ustroja zemljišta, poticanje autohtonih poljodjelskih kultura i sadnja autohtonog bilja te revitalizacije napuštenih vinograda. Na područjima osobito vrijednim za identitet prostora nije moguća izgradnja objekata koji se mogu graditi na ostalim površinama izvan građevinskog područja. U ovom je području izvan građevnog područja moguća izgradnja samo klijeti i spremišta voća prema lokacijskim uvjetima utvrđenim u poglavlju 2.5.2. ovih Odredbi. Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (ZPP) i (PR) na temelju povremenih nalaza ili su pretpostavljeni i očekuju se mogući nalazi, a ne postoje točno utvrđene granice zaštite, ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je prije izvođenja zemljanih radova koji prethode građevinskim, potrebno provesti arheološka istraživanja te upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez. Preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze, a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije. U područjima na kojima se Planom predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Investitor izgradnje na takvom prostoru ima obvezu obaviti arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela, a u slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza. Ako se zbog značaja nalaza, istraženi prostori obvezno prezentiraju in situ, projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata i uređivanja zemljišta. Grobne cjeline štite se integralno na način da se održava i obnavlja njihov zeleni fond, povijesni nadgrobni spomenici i ostali elementi uređenja na prostoru groblja. Unutar spomeničkog groblja nisu dozvoljene nikakve izgradnje osim uređenja partera i instalacijskih razvoda. Preporuča se da stara likovno kvalitetna spomenička obilježja u slučaju preuređenja grobnica i zamjene spomenika novima budu pohranjena u zasebnom dijelu groblja koje se može urediti kao manji lapidarij. Unutar grobljanske cjeline potrebno je urediti pristupne i unutrašnje staze adekvatnim elementima popločenja malog formata ili nasipavanjem staze te zasaditi ukrasno zelenilo uz staze. Prostor omeđiti “zelenom” ogradom: živicom, šimširom ili sl. Prostorne međe povijesnih groblja ne bi trebalo nekontrolirano širiti recentnim grobnicama i ukopnim mjestima, već je zbog očuvanja izvornih kontura preporučljivo nove dijelove groblja prostorno jasno odvojiti (zelenim međupojasom i sl). 6.4. Upravni postupak pri zaštiti kulturno povijesne baštine Članak 47. Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa. Propisanim mjerama utvrđuju se obvezni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: - pojedinačnim spomeničkim građevinama, - građevnim sklopovima, - arheološkim lokalitetima, - parcelama na kojima se nalaze spomeničke građevine, - predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranog krajolika ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima:



- popravak i održavanje postojećih građevina, - nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, - novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, - funkcionalne prenamjene postojećih građevina, - izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate na građevinama, građevnim sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima, za koje je ovim Prostornim planom utvrđena obveza zaštite (koje su upisane u registar ili preventivno zaštićene), kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: - posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole), - nadzor u svim fazama radova koji provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine nad zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezno primijenjuju sve navedene (spomeničke) odredbe, smatraju se sve građevine koje su ovim Prostornim planom popisane kao: registrirani (R) spomenici i oni preventivno zaštićeni (P). Za građevine označene kao evidentirana baština (ZPP) i (PR) najčešće lokalne važnosti, opisani postupak nije obvezan. Sve građevine koje su ovim Planom označene kao evidentirana baština moraju se čuvati u zatečenom stanju, bez preoblikovanja i dogradnji. Novu izgradnju u neposrednom okuženju ovih objekata treba uskladiti sa zatečenim tlocrtnim i visinskim veličinama postojećih zgrada te uspostaviti harmoničan odnos s postojećom građevnom strukturom u odnosu na gabarit, nagib krovova, upotrebu materijala završnog oblikovanja i kolorita, kako bi se ustrojio skladan graditeljsko ambijentalni sklop. U slučaju namjere dogradnje ili preoblikovanja građevine koja je ovim Planom utvrđena kao evidentirana baština, u postupku ishođenja lokacijske i građevinske dozvole primijenjuje se upravni postupak utvrđen za objekte koji su registrirani (R) ili preventivno zaštićeni (P).

Zaštita arheoloških nalazišta Arheološke lokalitete koji su do sada registrirani, a napose evidentirane na području Općine Vojnić, potrebno je istražiti i dokumentirati te na adekvatan način prezentirati. Također je potrebno zaštititi postojeće lokalitete, obilježiti ih i spriječiti devastaciju odnošenjem kamene građe (Veliki i Mali Petrovac). Na područjima koja su predviđena za razvoj infrastrukturnih sustava potrebno je provesti arheološke istražne radove. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova na bilo kojoj lokaciji naiđe na predmete od arheološkog značenja, potrebno je o tome obavijestiti najbliži muzej ili nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine. Za sve građevne intervencije na potencijalnim arheološkim nalazištima kao npr. - arheološki ostaci pavlinskog samostana i kraiške utvrde, Radonja (lokalitet Mali

Petrovac) - arheološki ostaci kraiške utvrde (elementi obrambenog sustava), Radonja (lokalitet

Veliki Petrovac) - prethistorijski pojedinačni lokalitet, Lisine, ne ubiciran lokalitet - stari grad Otmić, Kestenova - stari grad Klokoč, Klokoč - stari grad Krstinja, Krstinja, pretpostavljenim na temelju indikativnih toponima, geomorfološkog položaja, povijesnih podataka, kontinuiteta naseljavanja, te brojnim područjima uz materijalne ostatke povijesnih građevina (groblja uz srednjovjekovne crkve, urbana arheologija naselja s dugim povijesnim kontinuitetom naseljavanja ), potrebno je: - na dosad neistraženim arheološkim lokalitetima provesti pokusna arheološka



sondiranja, kako bi se mogle odrediti granice zaštite lokaliteta, - provoditi prioritetna istraživanja na područjima koja se namijenjuju intenzivnom razvoju

infrastrukturnih sustava - obaviti detaljno kartiranje i dokumentiranje radi njihove identifikacije, na temelju

istražnih radova i rekognosciranja. Na svim rekognosciranim područjima, prije građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata treba provesti arheološke istražne radove, sondiranja, radi utvrđivanja daljnjeg postupka.

- obaviti arheološka istraživanja u postupku ishođenja lokacijske dozvole. U arheološkim predjelima (PR) obvezna je primjena sljedećih mjera zaštite: - zabranjuje se svaka izgradnja, a iznimno je moguća gradnja u svrhu prezentacije

arheološkoga nalazišta, parterno uređenje i propusti za važnije infrastrukturne vodove, uz uvjet prethodnih arheoloških istraživanja.

Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (ZPP) na temelju povremenih pojedinačnih nalaza, a ne postoje utvrđene granice zaštite, ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je prilikom izvođenja građevnih radova potrebno upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez i arheološki nadzor. U slučaju da se radi o nalazu koji zahtijeva prezentaciju in situ, planiranu gradnju je potrebno prilagoditi zahtjevu arheološke struke. Zaštita povijesnih naselja i dijelova naselja Na području Općine Vojnić veći broj naselja izgubio je, uslijed povijesnih zbivanja, svoju povijesnu strukturu. To je uočljivo i u središnjem naselju Vojnić koje je za vrijeme drugoga svjetskog rata i nakon njega izgubilo najvredniji dio povijesnog građevnog fonda. Sporadični primjeri tradicijske izgradnje sačuvani su u ruralnim naseljima koja su smještena dalje od glavnih puteva kao i u zaselcima smještenim po vrhovima brda. Potezi tradicijskih objekata evidentirani su u naseljima: Petrova Poljana, Rajić Brdo, Gačeša selo i Krstinja. Među njima valja posebno izdvojiti naselje Petrova Poljana koje se ističe očuvanom tradicijskom izgradnjom u kvalitetnom okruženju poljoprivrednog areala, u neposrednoj blizini memorijalnog područja Petrova Poljana. Za naselja koja su ocijenjena vrijednosnom kategorijom 02 - Krstinja i Petrova Poljana, potrebno je provesti mjere zaštite povijesne strukture i ambijenta. Zaštitu je također potrebno provesti i za dijelove očuvane strukture naselja Gačeša Sela i Rajić Brda. Poteze tradicijske izgradnje potrebno je štititi na način da se očuvaju povijesne matrice, kvalitetni i na ovom području raritetni primjeri drvenog tradicijskog fonda te karakteristične slike naselja s kultiviranim površinama poljoprivrednog areala uz naselja kao i šire krajobrazno okruženje. Unutar evidentiranih poteza tradicijske izgradnje mogu se interpolirati, odnosno premjestiti vredniji primjerci tradicijskih objekata s drugih lokacija. U Općini Vojnić to se i do sada često događalo te ovdje nalazimo premještene tradicijske objekte iz čitave Hrvatske, čak i iz susjedne Bosne i Hercegovine, koji su uglavnom raštrkani po naseljima. Uputno je da se za premještanje najprije iskoristi postojeći, a često dosta zapušteni, tradicijski građevinski fond karakterističan za pojedino područje. Za novu izgradnju unutar ruralnih naselja potrebno je koristiti neizgrađene parcele, pri tom slijediti za dato područje tipičnu organizaciju okućnice, a preporuča se pridržavanje osnovnih obilježja tradicijske arhitekture (npr. oblika krova, visinskih i tlocrtnih gabarita, oblikovnih detalja i sl). Nova izgradnja treba se gabaritima prilagoditi postojećem ambijentu kako bi naselja zadržala karakterističnu i cjelovitu sliku. Jedan od bitnih uvjeta za opstanak ruralnih naselja Općine Vojnić je izgradnja potrebne infrastrukture (cesta, vodovoda i dr) te osnovnih javnih sadržaja (trgovina, škola) budući da su oni danas prilično nedostatni. Mjere zaštite povijesne cjeline Krstinje Zbog dijelom relativno dobro očuvane povijesne matrice naselja, stambeno-gospodarskih



kompleksa u centru naselja i raritetnih primjera vojnih građevina, dio naselja Krstinja ocijenjen je kao vrijedna kulturno povijesna cjelina te se predlaže njezin upis na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara. Kako bi se očuvale tipološke karakteristike naselja u graditeljskom i prostornom smislu, uspostavljen je odgovarajući režim zaštite sa sustavom obvezujućih mjera zaštite. Zone zaštite povijesnog naselja Krstinje određene su u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju mjera zaštite za kulturno povijesne cjeline: A – zona: područje 1. stupnja zaštite, podrazumijeva područje dobro očuvanih i osobito vrijednih elemenata zaštićene strukture. U ovom slučaju ona obuhvaća stari grad Krstinju s neposrednom okolinom. Sustavom mjera određuje se cjelovita zaštita svih povijesnih vrijednosti uz maksimalno poštivanje tradicije i funkcije prostora. Stari grad Krstinju potrebno je primjereno održavati provođenjem nužnih zahvata konzervacije i sanacije. Potrebno je provesti sustavna arheološka i konzervatorska istraživanja i dokumentiranja te izraditi projekte sanacije, prezentacije i eventualne faksimilne rekonstrukcije. B – zona: područje 2. stupnja zaštite koja obuhvaća vrijedne elemente zaštićene strukture različitog stupnja očuvanosti, koji čine skladnu cjelinu. Sustavom mjera propisuje se zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice, karakterističnih grupa građevina i pojedinačnih građevina te povijesnih sadržaja. Na postojećim objektima unutar B - zone mogu se provoditi mjere konzervacije i rekonstrukcije na način da objekti zadrže svoja izvorna obilježja. Prilikom uređenja pročelja, stolarije i krovišta potrebno je upotrebljavati materijale koji su u skladu s izvornikom. Nova se gradnja treba podrediti povijesnim vrijednostima, a uvjeti se utvrđuju za svaki zahvat. E – zona: područje zaštite ekspozicije ili kontaktna zona zaštite povijesnih struktura, predstavlja neposredan okoliš tih struktura prikladan za isticanje njihovih vrijednosti. Sustavom mjera propisuje se zaštita povijesnih sadržaja zona A i B te zaštita odabranih elemenata i krajobraznog karaktera povijesne cjeline, uz obveznu kontrolu namjene površine i gabarita, a u svrhu očuvanja vrijednih vizura i isticanje urbanih, arhitektonskih i krajobraznih vrijednosti. Dopuštene su intervencije u prostoru uz pridržavanje konzervatorskih načela zaštite kulturno povijesnih cjelina u skladu s definicijama. Unutar ove zone moguća je nova gradnja uz postojeće prometnice koja se svojim oblikovanjem, mjerilom, materijalima i tipologijom uklapa u ambijent. K – zona: područje zaštite krajolika kulturno povijesne cjeline koje obuhvaća uži ili širi prirodni i/ili kultivirani prostor integralno povezan sa zaštićenom kulturno povijesnom cjelinom. Sustavom mjera određuje se zaštita integralnih, prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti uspostavom skladnih odnosa sa zaštićenom cjelinom (zona A i B), očuvanje i isticanje povijesnih oblika i kompozicijskih vrijednosti (dominantne, subdominantne), zaštita vanjskih i unutarnjih vizura (panorame, usmjerene vizure) putem kontroliranih intervencija u vidnom polju zaštićene cjeline. Unutar K zone Krstinje nije moguća gradnja nikakvih objekata niskogradnje i visokogradnje. Preporuča se zadržavanje postojećeg stanja, a na jugozapadnim obroncima brda ispod starog grada Krstinje preporuča se ponovna sadnja vinograda. I – zona: postojeće ili potencijalno područje arheoloških ili konzervatorskih istraživanja. Sustavom mjera propisuje se zaštita postojećih ili potencijalnih povijesnih nalaza, a sve intervencije u tom prostoru uvjetovane su prethodnim istraživanjima i dobivenim rezultatima. Uz sve oblike zemljanih radova nužan je arheološki nadzor. Za sve zahvate na građevinama i u prostoru unutar gore navedenih zona potrebno je zatražiti odobrenje Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Mjere zaštite povijesne cjeline Petrove Poljane U povijesnoj cjelini Petrove Poljane djelomično je sačuvana povijesna matrica naselja i potez kvalitetnih tradicijskih pojedinačnih objekata i stambeno gospodarskih kompleksa. Sačuvane



povijesne strukture uglavnom su lokalnog značenja no interesantne stoga što se u većim potezima nisu očuvale niti u jednom selu i budući da je selo Petrova Poljana smješteno u neposrednoj blizini memorijalnog područja Petrova Poljana. Stoga postoji realna mogućnost da se sačuvani objekti iskoriste u turističke svrhe. Preporuča se jedinici lokalne uprave da, sukladno Članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), donese odluku o zaštiti te kod nadležnog Konzervatorskog odjela u Karlovcu pokrene zakonom propisani postupak. Smatrajući takvu odluku nužnom za razvoj prostora, predlaže se uspostavljanje sljedećih zona : B – zona: unutar nje je potrebno sačuvati osnovne elemente plana naselja i pripadajuće drveno tradicijsko graditeljstvo s detaljima kao što je tradicijski način razdiobe prostora pletenim i vrbovim ogradama ili ogradama iz drvenih daščica. Dotrajale i propale elemente treba obnavljati tradicijskim materijalima i tehnikama u skladu s izvornikom. Dopuštene su izvjesne modifikacije usklađene s tradicijskim elementima. Preporuča se da se prema potrebi naselje širi premještanjem kvalitetnih primjera tradicijskih objekata s drugih lokacija. Nova izgradnja unutar naselja nije poželjna. E – zona: osigurava ekspoziciju povijesnih sadržaja B – zone. Postojeće objekte potrebno je primjereno održavati te sanirati u materijalima i na način da se poštujuje tradicijski karakter ambijenta u svrhu očuvanja tradicijske slike naselja. Zaštita memorijalne baštine Spomen područje Petrova Gora sa spomeničkim kompleksom na vrhu M. Petrovac i Centralnom partizanskom bolnicom najznačajnije je memorijalno spomen obilježje u Općini Vojnić. Objekti su devastirani tijekom Domovinskog rata, a danas propadaju zbog neodržavanja te je potrebno izraditi Program njihove zaštite i odrediti buduće sadržaje. Ne čekajući cjeloviti Program sanacije, potrebno je provesti preventivne mjere pred daljnjim propadanjem postojećih građevina - spriječiti otuđivanje obloga sa spomenika Vojina Bakića te zaštititi od negativnih utjecaja atmosferilija objekte bolnice. Budući je prema dosadašnjoj klasifikaciji područje svrstano u kategoriju kulturnih dobara od nacionalne vrijednosti, potrebno je na razini Republike donijeti Program koji je u vezi s Planom i programom obnove i razvitka memorijalnih područja. Zatim je potrebno izraditi projekte revitalizacije postojećih objekata te osmisliti sadržaje kojima bi se postojeći resursi uključili u turističku ponudu. Na isti način potrebno je tretirati i Spomen područje Petrove Poljane, koje je, iako valorizirano kao kulturno dobro od lokalnog značenja, potrebno očuvati te ga također na adekvatan način prezentirati. U objektima Centralne partizanske bolnice, sanaciju i rekonstrukciju građevina potrebno je provoditi u izvornim materijalima i tehnikama te osmisliti muzejski postav. Pojedinačne spomenike NOB-a na području Općine potrebno je održavati, očistiti kamene ploče, popraviti natpise i vratiti elemente koji nedostaju (zvijezda u Kupljenskom, ploča u Gejkovcu, bista M. Martinovića u Krstinji). Mjesna groblja sa sačuvanim krstačama kao specifikumom ovog kraja potrebno je održavati, a preostale krstače sačuvati i zaštiti od propadanja. Zaštita povijesnih sklopova i građevina Stari gradovi Otmić, Klokoč i Krstinja najistaknutije su povijesne građevine na području Općine Vojnić te podliježu strogoj zaštiti. Zbog njihovog regionalnog značenja, osnovne mjere njihove zaštite su konzervacija te nužni zahvati sanacije i konsolidacije. Zbog dosadašnje slabe istraženosti potrebno je poduzeti arheološka i konzervatorska istraživanja i dokumentiranja, a zatim izraditi Projekt prezentacije. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti Starom gradu Krstinji, a sačuvane kulturno povijesne vrijednosti u sklopu naselja trebaju se dodatno istražiti, dokumentirati i na adekvatan, edukativno i turistički interesantan način, prezentirati. Potrebno je urediti pristupne staze do sva tri grada i raskrčiti šikare kojima su obrasli, sve pod



nadzorom konzervatorske službe. Uz stari grad Krstinju preporuča se obnova poljoprivrednih površina na južnim obroncima, npr. poželjno je da se obnove i vinogradi koji su ranije tu postojali. U zoni zaštite triju starih gradova nije moguće provoditi zahvate koji bi ugrozili njihovu vizualnu dominaciju u širem prostoru. Stoga nova gradnja u dometu vizura tih gradova s frekventnih puteva i istaknutih točaka vidika treba biti pažljivo planirana. Za sve radove na objektima ili na prostorima pripadajućih parcela potrebno je zatražiti odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela. Čardak i “kuburanu” u Krstinji, vojne objekte koji su u doba Vojne krajine imali obrambenu funkciju, kao jedine sačuvane primjerke na širem području, predlaže se upisati na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara kao objekate od regionalnog značenja. Oba objekta je potrebno detaljnije istražiti i dokumentirati. Evidentirane povijesne građevine lokalnog značenja (škola u Miholjskom) potrebno je uključiti u suvremene funkcije i na primjeren način održavati, a sanaciju provoditi uz konzultaciju s konzervatorima. Zaštita tradicijskih građevina Prilikom izrade ovog Plana evidentiran je znatan broj tradicijskih građevina i okućnica. Među evidentiranim objektima, zbog stupnja očuvanosti povijesne strukture (izvornosti, cjelovitosti) te dokumentarne vrijednosti, a napose ugroženosti, tipologije, starosti, položaja u krajoliku, izdvojena su dva primjerka koji se predlažu za upis na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara kao dobra regionalnog značenja: - Kestenovac, okućnica br.9 - Mračaj Krstinjski, drvena prizemnica, vl. Ninko Pavlović. Za ove objekte potrebno je prije svakog građevinskog zahvata zatražiti prethodno odobrenje od nadležne službe zaštite. Mjere zaštite podrazumijevaju održavanje okućnice sa svim pripadajućim elementima (sjenici, staje, svinjci, bunari, kukuruzane i ostalo). Objekte koji su u dobrom stanju potrebno je održavati dok je sanaciju oštećenih struktura nužno provoditi prikladnim materijalima u skladu s izvornikom. Dotrajale i uništene elemente treba rekonstruirati isključivo u izvornim materijalima, prema tradicijskim oblicima, katkad pomoću tradicijskih tehnika. Drvena tradicijska prizemnica u Mračaju Krstinjskom smještena je na izrazito kvalitetnoj lokaciji, na platou na vrhu brda, u blizini izvora pitke vode i usred bogatog lovnog područja pa se stoga preporuča njezino korištenje u funkciji turizma, npr. kao lovački dom. Okućnicu br. 9 u Kestenovcu potrebno je, zbog jedinstvenih tipoliških karakteristika, dokumentirati. Evidentirane tradicijske građevine, ruralne sklopove i gospodarske objekte potrebno je primjereno održavati, a oštećene i uništene dijelove sanirati adekvatnim materijalima i tehnikama u skladu s izvornikom. Tradicijski objekt u Radonji (vl. Anka Ralić) može poslužiti kao suvenirnica ili turističko informativni punkt na ulazu u memorijalno područje Petrove Gore, a dio prostranih livada između pojedinih mlinica preporuča se namijeniti za sportsko-rekreacijske sadržaje. Zaštita privrednih, industrijskih i inženjerskih građevina Dobro očuvane mlinice potrebno je na primjeren način koristiti i održavati. Oštećene i uništene elemente potrebno je sanirati i rekonstruirati u karakterističnim materijalima prema izvornim oblicima. Mlinovi na rijeci Radonji (Ključaranski mlin, Mihajlovića mlin, Radoševića mlin i Topića mlin) lokalnog su značenja, ali interesantni zbog tipologije, sistema ustava i badnjeva kroz koje se voda dovodi do kašika mlinskog kola te položaja na ulazu u memorijalno područje Petrove Gore, zbog čega su vrlo pogodni za turističku prezentaciju. Preporuča se jedinici lokalne uprave da se ovoj vid spomeničke baštine uključi u turističku ponudu te, prema Članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), predmetne mlinove kao i drvenu prizemnicu u Radonji (vl. Anka Ralić), proglasi zaštićenim



kulturnim dobrom. Mlinovi se mogu obnoviti, povezati pješačkim stazama i namijeniti za turističke i edukacijske svrhe. Kovačnicu u Krstinji unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 41 potrebno je dokumentirati te se preporuča izrada Projekta očuvanja i muzejske prezentacije. Ostale privredne objekte (mlinice, kovačnice i pilanu u Vojišnici) potrebno je primjereno održavati, a oštećene elemente sanirati u odgovarajućim oblicima i materijalima prema tradicijskim uzorima. Treba dodatno istražiti povijesne činjenice vezane za toponim Mađarev most u Donjoj Brusovači, a održavanje i sanaciju izvoditi u materijalima i oblicima prema postojećem stanju. Zaštita nematerijalne baštine Narodna tradicija i stvaralaštvo segment su kulturne baštine kojemu se već niz desetljeća ne poklanja adekvatna pažnja na ovom području pa je stoga mnogo starih običaja i zanata izumrlo i nestalo. Potrebno je na razini lokalne zajednice poticati prenošenje tradicijskih znanja u onim segmentima narodnog stvaralaštva koji su se još uspjeli sačuvati (npr. izrada narodnih nošnji, kovanje, drvorezbarstvo, izrada instrumenata). Također se preporuča dokumentiranje priča i legendi vezanih za područje Petrove Gore budući da dosad nisu zapisane, a ima vrlo malo ljudi koji se sjećaju legendi iz vremena pogibije Petra Svačića na Petrovoj Gori i ostalih važnijih događaja iz dalje prošlosti ovoga kraja. Sve to na kvalitetan način može obogatiti turističku ponudu Općine. Preporuke za stručne službe Za kulturna dobra koja su ovom Planom predložena za zaštitu (preventivna zaštita, registracija), Konzervatorski odjel treba provesti stručni postupak: - valorizacija predmetnog područja vršena je na temelju dostupne literature i karata koji

su u nekim segmentima oskudni i zastarjeli te se prepororuča poticanje obrade arhivskih izvora radi upotpunjavanja podataka o razvoju naselja i pojedinih građevina,

- nadležne stručne službe trebaju izvršiti detaljni pregled terena radi utvrđivanja arheoloških zona i lokaliteta te provesti probna arheološka istraživanja radi određivanja granica zaštite evidentiranih lokaliteta.

- stare gradove, Veliki i Mali Petrovac treba prioritetno detaljnije istražiti i obraditi, - potrebno je nastaviti s detaljnijim istraživanjem i dokumentiranjem povijesne cjeline

naselja Krstinje, - registrirane povijesne građevine potrebno je detaljno istražiti, obraditi i dokumentirati te

izraditi programe njihove prezentacije, - u programima nadležnih službi i stručnih ustanova (muzeji, fakulteti, instituti i dr)

potrebno je istražiti i dokumentirati dijelove evidentiranih ruralnih naselja, povijesne i tradicijske objekte koji su ovom Studijom predloženi za upis u Registar na Listu preventivno zaštićenih objekata, evidentiranu memorijalnu baštinu, a posebno mjesna groblja s krstačama, kovačnicu unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 41 u Krstinji, kao i Mađarev most u Donjoj Brusovači,

- lokalna zajednica ili vlasnici trebaju obnavljati evidentirane građevine lokalnog značenja prema svojim prioritetima i mogućnostima, sukladno mjerama zaštite utvrđenim ovim Elaboratom. O planiranim zahvatima potrebno je obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture,

- na lokalnoj razini treba razmotriti mogućnost da se u sklopu financiranja obnove objekata oštećenih tijekom Domovinskog rata uključe kvalitetniji objekti tradicijskog graditeljstva (Vojišnica 99, Mračaj Krstinjski b.b, Ključaranski i Topićev mlin na Radonji, Gačeša selo 12).

6.5. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 48 .



Pri izradi ove podloge valorizacija kulturno-povijesnih vrijednosti krajolika polazi od elementarnih kategorija krajolika određenih karakteristikama sastavnih elemenata: - pretežno prirodni krajolik (prirodne šume, stari riječni rukavci i obale nereguliranih

vodotokova i sl) - mješoviti prirodno-kultivirani krajolik (šume, polja, livade, pašnjaci) - kultivirani krajolik. Kulturni krajolik na području Općine Vojnić obuhvaća sve tri kategorije. Veće površine pretežno prirodnog krajolika prostiru se na području Petrove Gore i Kestenove Gore te na području Velikog Brda, Međeđaka, Otmić Gore i Markovca. Mješovito prirodno-kultivirani krajolik obuhvaća površine u otvorenom krajoliku na blagim kosinama brežuljaka osobito na području sjeverozapadno od potoka Radonja. U kategoriju kultiviranog krajolika spada krajolik ruralnih naselja i krajolik pripadajućih poljodjelskih površina koje se na njih nastavljaju (vrtovi, voćnjaci, oranice). Većinom su to područja veće gustoće naseljenosti južno od Petrove Gore uz rijeku Glinu i važnije prometne pravce, uz naselja Kestenovac, Klokoč, Dunjak, Gejkovac, Široku Rijeku, Jargovac, Donju Brusovaču (spadaju u zonu zemlje prve kvalitete). Također u ovu kategoriju spada područje zapadno od Petrove Gore koje se proteže uz potok Radonju s naseljima Radonja, Vojnić, Knežević Kosa, Loskunja i Živković Kosa. Slika je krajolika, promatrano u cjelini, harmonična, bez uočljivih degradacija. Kulturni krajolik ruralnih prostora u visokoj je mjeri sačuvao povijesni identitet bez značajnog udjela suvremenih oblika. Tu su i najvrjednija područja s obzirom na zastupljenost kulturno-povijesnih vrijednosti (naselja, tradicijsko graditeljstvo, memorijalna područja itd) kao npr. područje oko Kestenove Gore i područje uz tok potoka Radonje. U postupku vrednovanja cjelokupnog obrađivanog prostora s aspekta integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti ističe se područje Petrove Gore (prirodne šume, povijesni toponimi i lokacije, etno i memorijalna baština). Područje šuma na Petrovoj Gori pripada spomen području Petrova Gora. Zona od cca 100 m oko područja Patrizanske bolnice pripada šumi posebne namjene, ukupne površine cca 9.51 ha. Uvjeti uređenja i korištenja šume posebne namjene: Bitno je da se ne dopusti smanjenje površine šumskih kompleksa. Potrebno je izbjegavati vođenje trasa putova, vodovoda, dalekovoda i ostalih infrastrukturnih sustava preko šumskih površina.

7. Postupanje s otpadom Članak 49.

PPUO Vojnić utvrđuje da se i dalje koristi stalna Karlovačka deponija za odlaganje komunalnog otpada. Planskim mjerama i sustavnom edukacijom stanovništva poticat će se izdvajanje organske komponente kućnog i biološkog otpada, njihovo kompostiranje i korištenje u poljoprivredi. U svim naseljima predvidjet će se prostor za privremeno odlaganje kućnog otpada s odgovarajućim kontejnerima za njegov prihvat. Navedeni prostor treba biti dostupan vozilima komunalnog poduzeća. Za postavljanje kontejnera za komunalni otpad te staklo, papir i sl. potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojeg neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. Za manja i srednja naselja ostvarit će se sistemi za kontrolirano ukapanje životinjskih konfiskata s cijelog područja koje treba locirati na mjestima gdje neće imati nepovoljan utjecaj



na nadzemnu i podzemnu vodu i to nizvodno od postojećih i budućih crpilišta i izvan šire vodozaštitne zone. Obrada, skladištenje i odlaganje opasnog i tehnološkog otpada ovim Planom nije predviđena na prostoru Opoćine Vojnić. Prostornim planom Karlovačke županije određuje se da su Općine i Gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni odrediti lokaciju rezervne deponije koja će se aktivirati u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna aktivnost. Na području Općine Vojnić ovim Prostornim planom određuje se pozicija rezervne deponije u bivšemn glinokopu Kokirevo. Površina predviđena za rezervnu deponiju iznosi 2.71 ha. 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 50. U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka, vode i zaštita od prekomjerne buke. Nepovoljan utjecaj na okoliš sprečava se uvjetima korištenja prostora, posebnim mjerama utvrđenim u okviru zakona koji tretiraju predmetnu problematiku i odredbama za provođenje Prostornog plana. Zaštita tla Vrlo vrijedno obradivo tlo kategorije P1 ne može se prenamijeniti u građevinsko zemljište te se slijedom toga na njemu ne mogu izvoditi nikakvi građevinski zahvati osim postavljanja infrastrukturnih sustava (dalekovodi, repetitori, odašiljači, vodovodi itd). Na ostalim obradivim te poljoprivrednim i šumskim tlima mogu se graditi građevine koje se prema ovim Provedbenim odredbama mogu graditi izvan građevinskih područja naselja. Vrijedni dijelovi prirode i kulturna dobra stavljeni su zakonom pod posebnu zaštitu, a Prostornim planom određena su posebna ograničenja njihovog korištenja. Prostor prolaza brzih prometnica kroz naselja ili u neposrednoj blizini naselja mora biti tako uređen da se postigne sigurnost učesnika u prometu i zaštita od buke (zeleni pojasevi, odmicanje izgradnje od regulacijske linije prometnice, izmještanje glavnih prometnica s većim učešćem brzog i tranzitnog prometa van naselja, režimska ograničenja za teški promet i brzinu odvijanja prometa i dr) te postigne zakonom i Pravilnikom uvjetovana brzina buke. Zaštita tla (i vrijednog poljoprivrednog i šumskog zemljišta) realizirana je prvenstveno usmjeravanjem nove izgradnje uz područja postojećih naselja, odnosno izvan zemljišta najviše proizvodne - bonitetne kategorije te obnovom i održavanjem sustava meliorativnih kanala i prateće infrastrukture. Zaštita stabilnosti tla Na područjima pojačane erozije i na nestabilnim područjima koje se smatraju ugroženim dijelovima čovjekovog okoliša, mogu se obavljati samo oni radovi što ne ugrožavaju stabilnost tla. Objekti i zemljišta na područjima iz stavka 1. ovog članka mogu se koristiti samo tako da se korištenjem ne ugrožava stabilnoist tla. Na područjima iz stavka 1. ovog članka, šumsko zemljište se ne smije pretvarati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u građevinsko zemljište, a sječa šuma može se dozvoljavati samo ako se time ne ugrožava opstanak šume i šumsko raslinje. Na nestabilnim područjima ne smije se: 1. kopati jame, zdence, jarke, putove i sl. 2. izvoditi bilo kakve građevinske radove 3. obrađivati zemljište u poljoprivredne svrhe 4. remetiti gornji pokrovni sloj zemlje. Na nestabilnim područjima mogu se izdavati dozvole za gradnju ili rekonstrukcijiu objekata ako



su prethodno provedena geomehanička istraživanja. Geomehanička istraživanja iz stavka 1. ovog članka mogu izrađivati samo poduzeća ili ustanove registrirane (i opremljene) za izvođenje geomehaničkih istražnih radova. Ukoliko je radovima iz prethodnog članka predviđen stalan ili povremen nadzor geomehaničara nad izvođenjem radova investitor je dužan pridržavati se uputa dobivenih od osobe ili ustanove koja vrši nadzor. Ukoliko nadzor geomehaničara nije posebno propisan, poduzeće, druge pravne osobe i građani korisnici odnosno vlasnici zemljišta objekta, dužni su prilikom izvođenja mjera osiguranja zemljišta od klizanja ili mjera saniranja terena pridržavati se uputa poduzeća, odnosno druge organizacije registrirane za tu djelatnost koja je te mjere propisala. Korisnici odnosno vlasnici zemljišta i objekata što se nalaze na ugroženim područjima, dužni su nadležnom vodnom gospodarstvu prijaviti svaku pojavu klizanja tla na zemljištu ili objektu što ga koriste odnosno koga su vasnici. Zaštita voda Zaštita voda na području Vojnića postići će se sljedećim mjerama: - gradnjom kanalizacije na područjima bez kanalizacije - izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Planom je predviđeno da će se skoro sva naselja (vidljivo na karti INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, u mjerilu 1:25 000) opskrbljivati vodom za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava. Do izvedbe vodoopskrbnog sustava, opskrba vodom za piće vršit će se iz higijenski izgrađenih zdenaca. Otpadne vode u naseljima odvodit će se javnom kanalizacijom do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Do izvedbe javne kanalizacije, otpadne vode će se sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama. Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti samo odvodom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Podovi u gospodarskim građevinama u kojima se drže životinje moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju gnojnice. Dno i stijenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Gnojnica se ne smije ispuštati u vodotoke niti u odvodne kanale. Do vremena izgradnje mreže javne kanalizacije za prihvat otpadnih voda, sve građevine gospodarske (poslovne, poslovno-stambene i stambeno-poslovne) namjene na područjima središnjih naselja moraju imati strogo nadzirane sustave sabirnih otpadnih voda koje se ne mogu slobodno - bez određenog stupnja pročiščavanja, ispuštati u teren ili okolne vodotoke. Poseban slučaj za razmatrano područje imaju vode bilo kao dio prirodnog krajobraza ili vodoopskrbni resurs. U cilju njihove planske zaštite uvjetuje se minimalna kvaliteta voda s II. kategorijom za sve vodotoke i kanale. Od značajnijih vodotoka tu se nalaze Radonja i Vojišnica. Na Radonji se predviđa akomulacija “Okić”. Uvjetuje se obvezna izgradnja odgovarajućih uređaja za pročiščavanje otpadnih voda naselja i gospodarskih zona (unutar naselja i izvan njihovih granica na dijelovima koji imaju štetan utjecaj na području naselja) kako bi se vodotocima i kanalima zadržala ili ostvarila II. kategorija vrijednosti voda. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće utvrđuju se preme stupnju opasnosti od zagađenja vode za piće te drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kvalitetu vode za piće ili na izdašnost tog crpilišta. Zone sanitarne zaštite izvorišta (u daljnjem tekstu: zone) su:



1. šire vodozaštitno područje: III zona 2. uže vodozaštitno područje: II zona 3. područje crpilišta: I zona. Utvrđene granice područja prikazane su na karti INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, u mjerilu 1:25 000 i na katastarskim kartama naselja Utinja Vrelo, Malešević selo, Međeđak utinjski, Gačeša selo, Brdo utinjsko i Podsedlo, u mjerilu 1:5 000. Izgradnja objekata radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće na vodozaštitnom području izvorišta je od općeg interesa te se može provesti postupak izvlaštenja vlasnika, odnosno korisnika zemljišta i postojećih objekata (potpuno ili djelomično izvlaštenje) ako je to nužno radi ostvarivanja utvrđenih ciljeva. Prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite vode za piće: Prikazano na katastarskim kartama naselja Krstinja, Donja Brusovača, Prisjeka i Kupljensko, u mjerilu 1:5 000. Vodozaštitno područje Zona sanitarne zaštite podzemnih voda: a) šire vodozaštitno područje - III zona: III zona sanitarne zaštite (P=31,05 km²) je omeđena granicom kako je prikazano na karti Infrastrukturni sustavi i mreže, Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:25 000 i na katastarskim kartama naselja Podsedlo, Međeđak utinjski, Gačeša selo i Utinja Vrelo, u mjerilu 1:5 000. Granična crta prolazi: od križanja nekadašne željezničke pruge Karlovac - Sisak s granicom Vojnić i Gvozd cca. 200 m zapadno od željezničke stanice Vojnić i prati granicu Općine (županijska granica) prema sjeveru kroz zaselak Malobabići preko Vojnić brda (379 m.n.m) Gabrića Vršić (331 m.n.m) preko kote 346 m.n.m. na području Mala Trepča, Zorić brda (351 m.n.m.), obroncima Jurinih brda do zapadnih rubova naselja Mala Trepča i Tepšići. Nakon toga, granična crta III zone se odvaja od županijske granice i nastavlja sjeverozapadno preko: Šabarić brda (322 m.n.m) kote 226 m.n.m. zapadno od zaselka Manojlovići, Mračaj brda (312 m.n.m.) istočno od zaselka Vlajnići, područjem zvanim Planina preko kote 357 m.n.m., Vinogradina (291 m.n.m.) preko zaselka Podsedlo, prelazi preko potoka Utinja cca. 1 500 m sjeverozapadno od izvorišta, kroz zaselke Krivokuće, Međeđak Utinjski, oko brda Međeđak i Brda Utinjskog do kote 262 m.n.m. i granice s Općinom Gvozd te dalje prati granicu s Općinom Gvozd i zatvara krug. Na području šireg vodozaštitnog područja - III zona, izvorišta zabranjuje se: 1. direktno upuštanje fekalnih i tehnoloških otpadnih voda u tlo 2. izgradnja objekata bazne industrije, koji ispuštaju radioaktivne ili druge za vodu štetne

ili opasne tvari ili otpadne vode (rafinerija nafte, nuklearni reaktori, metaloprerađivački pogoni, kemijske i druge tvornice)

3. odlaganje, zadržavanje i odstranjivanje uvođenjem u podzemlje radioaktivnih ili za vodu opasnih tvari prema odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama (“Narodne novine” 78/98),

4. izgradnja cjevovoda za transport tekućina, plinova i krutih tvari koje su štetne i opasne za kvalitetu vode za piće,

5. uskladištenje radioktivnih i drugih za kvalitetu vode štetnih i opasnih tvari, osim uskladištenja količina ulja za loženje u domaćinstvu i ostalih pogonskih goriva i maziva za poljoprivredne i transportne strojeve, ukoliko nisu propisane zaštitne mjere za odvoz, punjenje i uskladištenje istih,

6. izgradnja rezervoara za naftu i naftne derivate, radioaktivne i za vodu štetne i opasne tvari,

7. izgradnja istražnih i eksploatacionih bušotina za proizvodnju nafte, zemnog plina, mineralne vode, radioaktivnih tvari, kao i izrada i korištenje podzemnih spremišta



goriva i maziva, 8. otvoreno uskladištenje i primjena kemijskih i bioloških sredstava za uništavanje korova

i regulaciju rasta biljaka bez ishođenja sanitarne i vodoprivredne suglasnost, 9. Izgradnja peradarskih, stočnih i drugih farmi i klaonica . 10. izgradnja novih željezničkih ili ranžirnih kolodvora, terminala, autobusnih kolodvora te

autotransportnih terminala 11. izgradnja uređaja i postrojenja za reciklažu i spaljivanje otpada, 12. lociranje novih groblja 13. formiranje deponija krutog, tekućeg i muljnog otpada, 14. pražnjenje vozila za odvoz fekalnih otpadnih voda 15. upuštanje u tlo veće količine rashladnih i termalnih otpadnih voda 16. otvaranje građevinskog iskopa u površinskom zaštitnom sloju, probijanje i skidanje

površinskog zaštitnog sloja, osim na mjestima izgradnje objekata čija izgradnja nije zabranjena u petnaest prethodnih točaka.

b) uže vodozaštitno područje - II zona Uže vodozaštitno područje je omeđeno granicom kako je prikazano na karti Infrastrukturni sustavi i mreže, Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:25 000 i na katastarskim kartama naselja Malešević selo, Gačeša selo, Brdo utinjsko i Utinja Vrelo, u mjerilu 1:5 000. Granica II. zone zaštite (P=12,36 km²) se na južnoj strani poklapa s granicom III. zone sanitarne zaštite na dionici 200 m istočno od sela Čosići, južno od sela Čosići, južno od Ivošević gaja te južno od kote 239 Brdaruša, a 800 m zapadno se odvaja od granice III zone i nastavlja prema sjeveru uz cestu prema Vrelo Utinji kroz Gačeša selo gdje se odvaja od ceste i spušta prema potoku Utinja kojeg prelazi 600 m nizvodno od vodocrpilišta te se uspinje prema sjeveru i naseljima Podsedlo i Vinogradine u kojem dolazi ponovno do granice III zone te se opet odvaja prema istoku kroz zaselke Kljajić Brdo preko Katić kose do administrativne granice Općine Vojnić na kojoj se spaja s granicom III zone iI nastavlja prema jugu kroz sela Malobabići na čijem se južnom kraju pononvo odvaja do granice III zone i preko Cvijanović brda, brda Komornjak (226 m.n.v.) zatvara puni krug. Na području užeg vodozaštitnog područja izvorišta - II zona, zabranjuje se: 1. izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje djelatnosti navedenih u prijašnih

šesnaest točaka. 2. izgradnja industrijskih pogona i većih zanatskih radnji koji stvaraju otpadne vode 3. izgradnja novih cesta, željezničkih pruga i drugih prometnica, većih parkirališnih

objekata i servisnih radionica 4. izgradnja objekata za uzgoj riblje mlađi i ribogojilišta 5. transport radioaktivnih i drugih opasnih i štetnih tvari 6. uskladištenje većih količina nafte i naftnih derivata 7. svaka rudarska i građevinska djelatnost kojom se oštećuje zaštitni prostor na području

užeg vodozaštitnog područja - II zona, osim na mjestima izgradnje objekata čija izgradnja nije zabranjena točkama za III i II zonu.

8. otvaranje šljunčara i pješčanika, tresetišta, pozajmišta gline, zasjeka zemljišta, kamenoloma te poduzimanje bilo kojih šumarskih radova i zahvata kojim bi mogle biti oštećene uže zone zaštitnog područja izvorišta

9. ispaša i okupljanje većeg broja stoke 10. otvoreno skladištenje i nekontrolirana primjena svih vrsta umjetnih gnojiva 11. izgradnja individualnih stambenih i gospodarskih objekata, vodoprivredne i sanitarne

suglasnosti. c) područje izvorišta (crpilišta) - I zona I. zona sanitarne zaštite prikazana je na karti Infrastrukturni sustavi i mreže, Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:25 000 i na katastarskim kartama naselja Brdo Utinjsko i



Utinja Vrelo, u mjerilu 1:5 000. Granica područja izvorišta (crpilišta) - I zona s objektima vodozahvata, crpnom stanicom i sabirnim bazenom poklapa se s postavljenom ogradom na k.č.br: 11/3, 14/2, 18, 21/2, 23/2, i 3216/26, sve upisane u k.o. Utinja Vrelo. Objekti: bunari izvorišta vode za piće “Vrelo Utinja”, crpna stanica i sabirni bazeni, svaki zasebno moraju biti ograđeni ogradom visine 2 m da bi se spriječio neposredni dodir sa zonom crpljenja, uređajem za crpljenje i transport pitke vode. Na području izvorišta - crpilišta - I zona, zabranjuje se: 1. izvođenje radova i izgradnje objekata te obavljanja djelatnosti navedenih u točkama

zaštite II i III zone zaštite 2. javni promet vozila i pješaka unutar područja izvorišta 3. svaka poljoprivredna djelatnost i uporaba stajskog i umjetnog gnojiva 4. svaka djelatnost koja nije u funkciji zaštite vode za piće Pravni subjekt koji upravlja izvorištem mora biti korisnik zemljišta na području izvorišta. Pristup na područje izvorišta - I zona, dozvoljen je samo djelatnicima koji su zaposleni na objektima u toj zoni te nadležnim inspekcijskim organima. Iznimno se pristup drugim objektima može dozvoljavati uz odobrenje nadležnih tijela. Nadležno tijelo koje upravlja predmetnim izvorištem, dužno je postaviti odgovarajuće oznake zaštitnih zona i upozorenja o potrebi poštivanja propisanih zaštitnih mjera izvorišta. Nadležno tijelo koje gospodari predmetnim izvorištem, dužno je redovito putem ovlaštenog stručnog tijela vršiti uzrokovanje (uzimanje uzoraka), kontrolu i ocjenu kvalitete vode za piće s izvorišta. Ovim Prostornim planom predviđa se i zona zaštite vodocrpilišta odnosno kaptiranje izvora Kamenica u naselju Krstinja, kao i zaštita izvora Kupljensko. Obzirom za značaj vodocrpilišta uvjetuje se poseban režim korištenja prostora uz vodocrpilišta kroz uspostavu I., II i III zone sanitarne zaštite kao i zaštita podzemnih voda kroz obveznu izvedbu nepropusnih sabirnih jama za otpadne vode u naseljima Vrelo Utinje, Krstinja i Kupljensko. Zaštita od voda (erozija, plavljenje) uspostavlja se ovim Planom putem niza zaštitnih građevina i mjera koje obuhvaćaju: - održavanje postojećih lateralnih i meliorativnih kanala - izgradnja novih lateralnih kanala - osiguranje inundacijskog pojasa uz vodotoke i prostorne retencije radi prihvata

vodenog vala - zabrana gradnje u širini minimalno 20 m od nožica nasipa kanala i reguliranih vodotoka - osiguravanje slobodnog prostora od ruba vodotoka 20 m obostrano uz sve vodotoke, a

u izgrađenim dijelovima građevinskog područja s minimalno 5 m sa svake strane od ruba vodotoka.

Zaštita tla (i vrijednog poljoprivrednog i šumskog zemljišta) realizirana je prvenstveno usmjeravanjem nove izgradnje uz područja postojećih naselja, odnosno izvan zemljišta najviše proizvodnje - bonitetne kategorije te obnovom i održavanjem sustava meliorativnih kanala i prateće infrastrukture. Sklanjanje ljudi Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa prema karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koju treba izraditi u skladu s Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91). Sklanjanje ljudi osigurava se i prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnim



planovima uređenja za pojedina područja grada te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa na području Oćine Vojnić je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje. Ovim Planom uvjetuje se uspostavljanje mjera zaštite stanovništva u uvjetima elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Elementarne nepogode odnose se na moguće seizmičke aktivnosti - potrese, odnosno nastanak klizišta. Mjere zaštite uspostavlju se pravilnim oblikovanjem i čvrstoćom konstruktivnog sustava objekta, dovoljnim razmakom između objekata te objekata i javnih prometnica, kako bi iste ostale izvan zona ruševina te bile prohodne za evakuaciju. Sprečavanje nastanka klizišta osigurano je Planom, ograničenim zahvatima građenja na prigorskom području i uvjetovanjem prethodne inženjersko-geološke prospekcije terena na prostorima potencijalnih ili nepostojećih klizišta. Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara osigurava se u skloništima dopunske zaštite otpornosti 50 kPa i skloništima za zaštitu od radijacije lociranih u okviru većeg broja gravitacijskih zona, uključivo zaštitu stanovništva u zaklonima samo na području glavnog središta – Vojnića, s planskom projekcijom stanovnika 2015.g. Zaštita od rušenja Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može unaprijed projektiranim načinom odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Zagrebačke županije. (Za područje Općine Vojnić određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 70 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+). Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima, statičkim proračunom treba analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Zaštita od buke Prostor prolaza državnih cesta kroz naselja ili u neposrednoj blizini naselja mora biti tako uređen da se postigne zaštita od buke (zeleni pojasevi, odmicanje izgradnje od regulacijske linije prometnice, izmještanje glavnih prometnica s većim učešćem brzog i tranzitnog prometa van naselja, režimska ograničenja za teški promet i brzinu odvijanja prometa i dr), te zakonom i pravilnikom uvjetovana razina buke. Budući da je godišnji prosječni dnevni promet mali nije potrebno raditi posebnu zaštitu od buke. Zaštita od požara Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procijenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Vojnić, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Vojnić.



Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primijenjivati važeće propise. Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom - projektirati s okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) - projektirati minimalne širine kolnika od 6 metara. Prilikom izrade prostornih planova užih područja za dijelove naselja s gustoćom izgrađenosti građevinskog područja većom od 30 % i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih - projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl). Procjena utjecaja na okoliš Za prometne, energetske, vodne, proizvodne, sportske, turističke, trgovačke i građevine na zaštićenim područjima te građevine za postupanje s otpadom i površine eksploatacije mineralnih sirovina obveza izrade studije utjecaja na okoliš određuje se temeljem Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00). Ovim Planom se na području Općine Vojnić utvrđuju sljedeći zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš: Programi eventualnih proširenja postojećih područja korištenja mineralnih sirovina trebaju odrediti uvjete eksploatiranja bez trajnog oštećenja krajolika i uz postupno privođenje eksploatacijskog polja konačnoj namjeni. Veličina eksploatacijskog područja, uređenje i sanacija prostora utvrđuje se kroz izradu Urbanističkog plana uređenja. 9. Mjere provedbe Plana

Članak 51. Provedba Plana vršit će se na dva načina: - neposrednom provedbom ovog Plana - izradom detaljnijih planova čija je obveza izrade utvrđena ovim Planom. Neposredna provedba Plana Neposrednom provedbom Plana smatra se izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola na temelju lokacijskih uvjeta definiranih u ovom Planu. Neposrednom provedbom mogu se graditi, adaptirati, dograđivati i prenamijenjivati objekti u skladu s lokacijskim uvjetima propisanim u ovom Planu. Zahvati koji se provode neposrednom provedbom moraju biti prilagođeni lokalnim uvjetima gradnje.



Izrada detaljnijih planova Planom je određena obveza izrade detaljnijih planova, urbanističkih planova uređenja (UPU) ili detaljnih planova uređenja (DPU) za: - općinsko središte (u skladu s Prostornim planom Županije) - pretežito neizgrađene površine stambene, mješovite, javne i gospodarske namjene. Do izrade detaljnih planova uređenja površina, u djelomično izgrađenim dijelovima naselja, izgradnja se može vršiti u skladu s lokacijskim uvjetima iz ovog Plana. Na neizgrađenim površinama za koje je utvrđena obveza izrade detaljnijih planova do njihova se donošenja ne može vršiti izgradnja. Dijelovi građevinskog područja za koje je utvrđena obveza izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja označeni su na kartografskom prikazu “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” u mjerilu 1:25 000 te na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja mjerilu 1:5 000. 9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 52. Prostornim planom uređenja Općine Vojnić utvrđena su područja za koja je obvezna izrada urbanističkih ili detaljnih planova uređenja. Na području Vojnića utvrđena je obveza izrade sljedećih detaljnijih planova: A. Urbanistički planovi uređenja 1: Urbanistički plan uređenja naselja Vojnić B. Detaljni planovi uređenja

1: Detaljni plan uređenja središnjeg dijela i povijesne jezgre naselja Krstinja (ili UPU). U izradi detaljnih planova uređenja uvažit će se redoslijed prioriteta naveden u prethodnom stavku, uz mogućnost njegove izmjene Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru. Programom mjera može se korigirati i obuhvat urbanističkih i detaljnih planova u skladu s potrebama uređenja prostora i mogućnostima financiranja istog. Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru može se odrediti obveza izrade i drugih Urbanističkih planova uređenja (UPU-a) ili Detaljnih planova uređenja (DPU-a). Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Programom prostornog uređenja RH brdsko-planinskim područjem načelno su određeni prostori iznad 300 m i područja za koja je zbog loših gospodarskih i demografskih prilika nužna izrada posebnih sveobuhvatnih programa razvoja. S ciljem postupnog smanjivanja nesrazmjera u stupnju razvijenosti te saniranja lošeg demografskog stanja, potrebno je: - maksimalno poticati izgradnju i korištenje prostora kroz: izradu dokumenata koji će

poslužiti kao pregledan ponudbeni materijal za ulaganja te kao osnova za utvrđivanje poticajnih mjera i planskog okvira budućih aktivnosti u tom prostoru;

- intenzivno praćenje stanja komunalne infrastrukture izradom Izvješća o stanju u prostoru i planiranjem ulaganja u Programima mjera unapređenja stanja u prostoru;

- kontroliranu izgradnju izvan granica građevinskih područja te njeno usmjeravanje u naselja s manje od 200 stanovnika (stimuliranje poreznom i gospodarskom politikom općina i gradova);

- aktivnu politiku poticanja poljoprivredne proizvodnje; - uključivanje južnog dijela Županije u turističku ponudu seoskog turizma vezanu na DC -

1 i put prema Federaciji BiH, uključivanje dijela Petrove Gore vezano uz turističku ponudu povjesnog, športsko-lovnog i agroturističkog značaja.

Granično područje prema Bosni i Hercegovini obuhvaća i Općinu Vojnić. Polazeći od potreba za poboljšanjem uvjeta života stanovništva graničnog područja u odnosu na preostali županijski prostor, potrebno je stvoriti pretpostavke za osiguravanje uravnoteženog razvitka tog područja:



- stvoriti pretpostavke za demografsko obnavljanje naselja prioritetno izgradnjom prometne i komunalne infrastrukture te ekonomske podržavajuće infrastrukture (porezna politika, krediti) ključne za razvoj poduzetništva i malog gospodarstva;

- osigurati učinkovitu financijsku potporu za razvojne projekte malog gospodarstva, osobito za početnike, u cilju privlačenja mladih stručnjaka, pri čemu je važno osigurati podršku državnih i lokalnih izvora te po mogućnosti uključiti u međunarodne projekte;

- poticati međusobno povezivanje projekata ekološke proizvodnje hrane, eko turizma, usluga za nove aktivnosti (turizam, rekreacija), obrta i usluga te malih inovativnih poduzeća;

- poticati povezivanje, obrazovanje i udruživanje poduzetnika i projekata duž pogranične zone i na nivou međudržavne suradnje.

Zakonom proglašeno područje posebne državne skrbi obuhvaća i Općinu Vojnić. Prioritet je stvaranje optimalnih uvjeta koji bi trebali: - ubrzati obnovu i poticati razvitak: - što prije riješiti status izbjeglica s drugih područja bivše države; - obnoviti i izgraditi infrastrukturne sustave kroz odabir prioriteta koji će poslužiti kao

osnova za usmjeravanje ostalih vrsta izgradnje; - odrediti prioritete za sadržaje od vitalnog značaja, sukladno gospodarskim

parametrima, potencijalnim središtima razvoja i globalnoj koncepciji područnog razvitka te regionalnim i državnim strateškim interesima;

- osnažiti razvitak stočarstva na većim površinama; - usmjeriti različitim poticajima stručne kadrove na područja posebne državne skrbi kao

pretpostavku inovacijskog procesa, novog načina rada i kvalitete života. Obzirom da se ruralno područje u svom velikom dijelu preklapa s ostalim problemskim cjelinama (brdsko-planinsko, pogranično, područje posebne državne skrbi), na njegovom području primjenjivat će se već utvrđene mjere za pojedine cjeline. Područja s ograničenjima u razvoju - područja su naglašene primjene posebnih stimulativnih mjera : - za provođenje demografske obnove naselja bilo kojim od predviđenih načina (prirodni

prirast, stimuliranje ostanka stručnih kadrova, povratak hrvatskih iseljenika, planska unutrašnja migracija) potrebno je ponuditi i osigurati mogućnosti primjerenog rješavanja problema stanovanja i zapošljavanja, stimulirati razvitak pojedinih djelatnosti te poboljšavati infrastrukturu i dostupnost pojedinih naselja;

- potrebno je odrediti zone obiteljske izgradnje te zone gospodarske djelatnosti s prioritetima opremanja naročito u najugroženijim područjima kroz simbolične cijene pripreme zemljišta, odrediti prioritetna zanimanja naročito ona koja će omogućiti zapošljavanje domaćeg stanovništva te ponuditi povoljne kredite na duže razdoblje i slično;

- poticati kretanje gradskog stambeno nezbrinutog stanovništva i nezaposlenog stanovništva prema ruralnom području, a naročito prema područjima kojima prijeti izumiranje, kroz otkup neobrađenog plodnog zemljišta i pašnjaka te prodaju uz povoljne uvjete ili davanje u dugoročni zakup doseljenom stanovništvu;

- stimulirati stručno i obrazovano stanovništvo ne samo na ostanak već i useljavanje, a praćeno konkretnim ponudama zapošljavanja i stanovanja uz osiguravanje određenog načina života izgradnjom suvremene infrastrukture i mreže uslužnih funkcija;

- kvalitetnim prometnim povezivanjem prostor učiniti atraktivnijim u radnom i stambenom smislu, čime će zone prigradske urbanizacije i dnevne migracije postati šire nego danas;

- gospodarske zone vezati za infrastrukturno opremljena područja i gradove izvan Karlovca te tako razvijati manje centre rada.

U svim područjima primjene posebnih razvojnih i drugih mjera potrebno je na temelju dugoročnih planova izraditi operativne programe intervencija s definiranim etapama izvršenja



zahvata. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 53. Podsticaj razvitka gospodarstva kroz primjenu razvojnih i drugih mjera ostvaren je kroz prostorno-plansku dokumentaciju kojom se omogućuje:

- izradu dokumenata koji će poslužiti kao pregledan ponudbeni materijal za ulaganja te kao osnova za utvrđivanje poticajnih mjera i planskog okvira budućih aktivnosti u tom prostoru;

- intenzivno praćenje stanja komunalne infrastrukture izradom Izvješća o stanju u prostoru i planiranjem ulaganja u Programima mjera unapređenja stanja u prostoru;

- uključivanje južnog dijela Županije u turističku ponudu seoskog turizma na putu prema Federaciji BiH, uključivanje dijela Petrove Gore vezano uz turističku ponudu povjesnog, športsko-lovnog i agroturističkog značaja.

Granično područje prema Bosni i Hercegovini obuhvaća i općinu Vojnić. Polazeći od potreba za poboljšanjem uvjeta života stanovništva graničnog područja stvorene su pretpostavke za osiguravanje uravnoteženog razvitka tog područja:

- stvoriti pretpostavke za demografsko obnavljanje naselja prioritetno izgradnjom prometne i komunalne infrastrukture predviđene ovim Planom, te ekonomske podržavajuće infrastrukture (porezna politika, krediti) ključne za razvoj poduzetništva i malog gospodarstva;

- osigurati učinkovitu financijsku potporu za razvojne projekte malog gospodarstva, osobito za početnike, u cilju privlačenja mladih stručnjaka, pri čemu je važno osigurati podršku državnih i lokalnih izvora te po mogućnosti uključiti u međunarodne projekte;

- poticati međusobno povezivanje projekata ekološke proizvodnje hrane, eko turizma, usluga za nove aktivnosti (turizam, rekreacija), obrta i usluga te malih inovativnih poduzeća;

- poticati povezivanje, obrazovanje i udruživanje poduzetnika i projekata duž pogranične zone i na nivou međudržavne suradnje.

Zakonom proglašeno područje posebne državne skrbi obuhvaća i općinu Vojnić. Prioritet je stvaranje optimalnih uvjeta koji bi trebali ubrzati obnovu i poticati razvitak:

- odrediti prioritete za sadržaje od vitalnog značaja, sukladno gospodarskim parametrima, potencijalnim središtima razvoja i globalnoj koncepciji područnog razvitka te regionalnim i državnim strateškim interesima;

- osnažiti razvitak stočarstva na većim površinama;

- usmjeriti različitim poticajima stručne kadrove na područja posebne državne skrbi kao pretpostavku inovacijskog procesa, novog načina rada i kvalitete života.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 54. Postojeće građevine, legalno izgrađene, koje su smještene protivno namjeni površina utvrđenoj ovim Planom mogu se sanirati i rekonstruirati u obimu neophodnom za poboljšavanje uvjeta života i rada. Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - 1. za stambene građevine - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih



konstruktivnih dijelova građevine u postojećim gabaritima, rekonstrukcija svih vrsta instalacija, dogradnja sanitarnih prostorija uz postojeće stambene građevine u najvećoj površini od 10 m2, adaptacija prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor, izgradnja dvostrešnog krovišta bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom.

- 2. za građevine druge namjene - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih

konstruktivnih dijelova građevine, dogradnja sanitarija do najviše 10 m2 izgrađenosti za građevine do 200 m2 brutto izgrađene površine, odnosno do najviše 20 m2 za veće građevine, prenamjena prostora pod uvjetom da novoplanirana djelatnost ne pogoršava stanje čovjekova okoliša, zamjena dotrajalih instalacija te izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu tehničkih rješenja za obavljanje planirane djelatnosti, rekonstrukcija i izgradnja prometnih površina.

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ dio.pdf · Plan br. 2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VOJNIĆ svibanj 2005. STUDIO URBANA d.o.o, Zagreb 2 KARLOVAČKA ŽUPANIJA O P Ć I