PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KLINČA SELA VI. izmjene

OPĆINA KLINČA SELA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KLINČA SELA

VI. izmjene i dopune

K N J I G A II

Zagreb, ožujak 2013. godine



K N J I G A I I

Nositelj izrade plana:

Općina Klinča Sela Načelnik Općine Klinča Sela: Miljenko Vučković, dipl.ing.stroj. Izvršitelj:

Direktor CPA d.o.o.: Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Odgovorni planer: Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. ovlašteni arhitekt Stručni planerski tim CPA: Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Neda KAMINSKI - KIRŠ, dipl.ing.arh. Maša MUJAKIĆ OJVAN, dipl.ing.arh.

mr. sc. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh. Petra IGRC, dipl.ing.arh. Dora DOLEČKI, dipl.ing.arh. Ankica TOMIĆ, dipl.ing.građ. Suradnja u izradi Plana: Barbara VAJDIĆ, dipl.oecc. Josip ŠTEFIČIĆ, dipl.iur. Nataša HORVAT, dipl.ing.biolog.

Zagreb, ožujak 2013. godine

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

OPĆINA KLINČA SELA Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KLINČA SELA VI. izmjene i dopune

Odluka o izradi VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Klinča Sela: "Službeni glasnik" Općine Klinča Sela broj 11/11

Odluka Općinskog vijeća Općine Klinča Sela o donošenju VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Klinča Sela: "Službeni glasnik“ Općine Klinča Sela broj 03/13

Zaključak općinskog načelnika Općine Klinča Sela o stavljanju VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Klinča Sela na javnu raspravu od 09.07.2012. godine i ponovnu javnu raspravu od 03.01.2013. godine

Javni uvid održan od 20.07. do 06.08.2012. godine Ponovni javni uvid održan od 21.01. do 30.01.2013. godine

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

……………………………………………… Miljenko VUČKOVIĆ, dipl.ing.stroj.

Suglasnost na plan: Župan Zagrebačke županije, temeljem članka 98. stavak 95. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), klasa: 350-02/13-01/04, urbroj:238/1-03-13-08 od 01.03.2013. godine

Pravna osoba koj je izradila plan:

Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb, Odranska 2

Pečat odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga VI. Izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela:

M.P.

Odgovorni voditelj izrade Nacrta prijedloga VI. Izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela:

…......……………………………………… Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

ovlašteni arhitekt

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

……….....………………………………… Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Tomislav DOLEČKI,dipl.ing.arh.

Stručni tim CPA d.o.o. u izradi plana: 1. Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. 2. Neda KAMINSKI-KIRŠ, dipl.ing.arh. 3. mr. sc. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh. 4. Maša MUJAKIĆ OJVAN, dipl.ing.arh.

5. Petra IGRC, dipl.ing.arh. 6. Dora DOLEČKI GLASINOVIĆ, dipl.ig.arh. 7. Ankica TOMIĆ, dipl.ing.građ. 8. Barbara VAJDIĆ, dipl.oecc. 9. Josip ŠTEFIČIĆ, dipl.iur. 10.Nataša HORVAT, dipl.ing.biol.

Pečat Općinskog vijeća Općine Klinča Sela:

M.P.

Predsjednik Općinskog vijeća Općine Klinča Sela:

………………………………………… Vlado BISTRICA, v.r.

Istovjetnost prostornog plana s izvornikom ovjerava:

………………………………………… ( ime, prezime i potpis )

Pečat nadležnog tijela:

M.P.

CPA d.o.o., Zagreb, Odranska 2



III. OBVEZNI PRILOZI - Obrazloženje

- Izvod iz Prostornog plana Zagrebačke županije (“Glasnik” Zagrebačke županije broj 03/02, 08/05, 08/07 i 04/10 i 10/11)

- Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja - Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjevi iz članka 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

- Izvješće o prethodnoj raspravi - Izvješće o javnoj raspravi

- Mišljenja iz članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

- Sažetak za javnost


Obrazloženje strana

1. POLAZIŠTA 1 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Klinča Sela u odnosu na

prostor i sustave županije i Države 1

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1.) 1 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 2 1.1.3.1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 2

1.1.3.2. Prostorni plan Zagrebačke županije 2 1.1.3.3. Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela 3

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 3

1.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

kulturnu i prirodnu baštinu 4 1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

infrastrukturne sustave 4 1.6.1.1. Cestovni promet 4

1.1.6.2. Željeznički promet 4

1.1.6.3. Pošta i elektroničke komunikacije 4 1.1.6.4. Elektroopskrba 5

1.1.6.5. Plinoopskrba 5 1.1.6.6. Vodoopskrba 5

1.1.6.7. Odvodnja otpadnih voda 5 1.1.6.8 Gospodarenje otpadom 6

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 7 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 7

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 7 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 8

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 9 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 9

2.2.1. Demografski razvoj 9

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 10 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 10

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina 11

2.2.4.1. Zaštita prirodnih vrijednosti 11 2.2.4.2. Parametri vrednovanja kulturno povijesnih vrijednosti,

načela i ciljevi zaštite 11

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine 11 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 11

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost,

iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i

posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina 12 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastrukture 13

2.3.4. Prioritetni ciljevi razvoja općine 13


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 15

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Klinča Sela u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije 15

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 15

3.2.1. Razvoj i uređenje naselja (građevinska područja naselja) 18

3.2.1.1. Građevinska područja naselja – stanje 2011. godine 19 3.2.1.2. Obrazloženje izmjena građevinskih područja naselja (GPN) 23

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 25

3.2.2.1. Mješovita namjena (novo naselje Zeleni grad – Kupinec) 25 3.2.2.2. Gospodarska namjena - proizvodna i/ili poslovna (I, K) 27

3.2.2.3. Gospodarska namjena / ugostiteljsko – turistička / hotel (T1) 27

3.2.2.4. Sportsko – rekreacijska namjena (R) 27 3.2.2.5. Groblja (G) 28

3.2.2.6. Trafostanica (IS4) 28 3.2.2.7. Obrazloženje izmjena izdvojenih građevinskih područja

van naselja (IGPVN) 28 3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 28

3.2.4. Poljoprivredne površine 29

3.2.5. Šumska površine 30 3.2.6. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i

izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3. 30

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 32

3.3.1. Gospodarske djelatnosti 32 3.3.3.1 Šumarstvo 32

3.3.1.2. Poljodjeljstvo 32 3.3.1.3. Turizam 33

3.3.1.4. Obrtništvo, poduzetništvo i čista industrija 34

3.3.1.5. Trgovina i usluge 34 3.3.2. Društvene djelatnosti 34

3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora 35 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 35

3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja 35 3.4.1.2. Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja 36

3.4.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju 37

3.4.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno –

povijesne cjeline) - tablica 3. 37 3.4.4. Prirodna baština i krajobraz 38

3.4.4.1. Prirodna baština 38

3.4.4.2. Krajobraz 39 3.4.4.3. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje 40

3.4.4.4. Nacionalna ekološka mreža (NEM) 40 3.4.4.5. Zaštita i očuvanje krajobrazne i biološke raznolikosti 41

3.4.5. Kulturna baština 41 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 44

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, pošta i elektroničke

komunikacije) 44

3.5.1.1. Cestovni promet 44

3.5.1.2. Željeznički promet 44

3.5.1.3. Pošta i elektroničke komunikacije 45 3.5.2. Energetski sustav 46

3.5.2.1. Elektroopskrba 46 3.5.2.2. Plinoopskrba 47

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 48

3.5.3.1. Vodoopskrba 48

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda 48 3.6. Gospodarenje otpadom 50


3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 51 3.7.1. Zaštita tla 51

3.7.2. Zaštita zraka 52 3.7.3. Zaštita voda 53

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke 53

3.7.5. Mjere posebne zaštite 54

Izvod iz Prostornog plana Zagrebačke županije - “Glasnik” Zagrebačke županije broj 03/02, 08/05, 08/07, 04/10 i 10/11)

Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

Zahtjevi iz članka 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Izvješće o prethodnoj raspravi

Izvješće o javnoj raspravi

Mišljenja iz članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

Sažetak za javnost

Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela – VI. izmjene i dopune

Obvezni prilozi – Obrazloženje

CPA d.o.o. Zagreb, Odranska 2 strana 1

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Klinča Sela u odnosu na prostor i

sustave županije i Države

Općina Klinča sela nalazi se u Zagrebačkoj županiji, koja ima 9 gradova i 25 općina. Općina Klinča Sela vrlo dobro je prometno povezana sa Gradom Zagrebom te u zadnjih nekoliko godina predstavlja vrlo važan

gospodarski subjekt Zagrebačke županije i Grada zagreba. Prema popisu stanovništva 1991. godine Općina Klinča Sela imala je 4.537, a 2001. godine 4.927 stanovnika, koji su živjeli u 14 statističkih: Beter, Donja

Purgarija, Donja Zdenčina, Goli Vrh, Gonjeva, Gornja Purgarija, Gornja Zdenčina, Klinča Sela, Kozlikovo, Kupinec, Novo Selo Okićko, Poljanica Okićka, Repišće i Tržić.

Općina Klinča Sela u Zagrebačkoj županiji sudjeluje s 2,54% u površini, a 1,62% u broju stanovnika Županije prema popisu iz 2001. godine. Prema popisu stanovništva iz 1991. i 2001. godine sva naselja pokazuju

porast broja stanovnika tako je indeks demografskog rasta za Općinu Klinča Sela 108,59, a o čemu se vodilo računa kod utvrđivanja građevinskih područja naselja. Općina Klinča Sela ustrojena je 1992. godine sa

sjedištem u istoimenom naselju, a okružena gradovima Zagreb (sjeveroistok), Samobor (sjever),

Jastrebarsko (zapad) te Općina Pisarovina (jugoistok). Općina Klinča Sela zauzima površinu od 77,60 km2.

Područje općine, kao i cjelokupno područje Zagrebačke županije, prema Koppenovoj klasifikaciji klime pripada kontinentalnom – toplo umjerenom kišnom tipu klime "Cfwbx". Obilježja ovog tipa klime su: srednja

temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se iznad -3°C, ljeta su osrednje svježa sa srednjom temperaturom

najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Prisutan je sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji se cijepa na maksimum u proljeće (svibanj) i u ljetu (srpnju ili

kolovozu), a između njih je sušnije razdoblje. U zimskom periodu padne najmanje oborina. Godišnje padne oko 980 mm oborina. Tijekom proljeća, zime, i jeseni češće su pojave mraza i magle i to naročito u nizini

rijeke Save i Sutle.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1.)

Tablica 1: Odnos ukupne površine, broja stanovnika, te gustoće u Zagrebačkoj županiji i Općini Klinča Sela

Površina Stanovnici gustoća stanovništva

Gnst 2001. br.st./km2

km2 % Popis 1991. Popis 2001.

broj st. % broj st. %

ŽUPANIJA UKUPNO 3058,15 100 282.989 100 304.696 100 63

Općina KLINČA SELA 77,60 2,54 4537 1,60 4927 1,62 55,37

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Na razmjerno malenom području Općine Klinča Sela uočljive su raznolike prostorno - razvojne i resursne značajke, od kojih su neke osobito poticajne za daljnji razvoj. Potencijal prostora za ukupni gospodarski,

društveni i kulturni razvoj zavisi i ogleda se u nekoliko važnih i povoljnih obilježja: - geopolitički položaj, gospodarsko i strateško okruženje,

- gospodarstvo - razmještaj u prostoru, proizvodna i uslužna funkcija,

- prostor i okoliš sa svojim resursima i elementima koji se u njemu pojavljuju i koji predstavljaju prirodni temelj svakog života i razvitka,

- povezanost pojedinih područja općine međusobno i sa širim državnim prostorom, cestovnim i drugim infrastrukturnim sustavima,

- poljodjelsko zemljište, nezagađena tla, prirodne šume, - zaštićena područja prirode.

Općina Klinča Sela posjeduje prirodne izvore kao što su: šume, vode, te razmjerno povoljno tlo za razvoj male poljoprivrede, ali i gospodarskih sadržaja. Blizina Zagreba i Karlovca, blizina i prometna povezanost sa

jakim cestovnim pravcem iz srednje Europe za Jadransko more (auto - cesta A1), na kojoj je nedavno izgrađeno novo cestovno čvorište koje će biti od velikog značenja za Općinu Klinča Sela.




1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena

postojećih prostornih planova

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske U lipnju 1997. godine Hrvatski sabor je utvrdio Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske. Taj

dokument prostora ima značenje polaznoga dokumenta za sve prostorne planove u Hrvatskoj. Za

sjeverozapadni dio Hrvatske kao prvovažni zadaci ističu se: očuvanje prirodnih zaliha, očuvanje krajobraznih i regionalnih značajki, ekološko ozdravljenje, razvoj rubnih područja (Hrvatsko zagorje, Žumberak) s osobitim

kulturnim i prirodnim vrijednostima, korištenje neposredne povezanosti sa srednjoeuropskim prostorom i tradicijama itd.

Uzevši u obzir jedan od zaključaka iz Strategije kako je prostor temeljno nacionalno dobro, kao polazište

izrade temeljnog Plana Općine Klinča Sela odabran je sustav upravljanja i gospodarenja tim temeljnim i ograničenim dobrom, kojega smo svi dužni štovati i razborito s njim raspolagati. Iako Strategija načelno

usmjerava rješavanje problema prostornog i infrastrukturnog uređenja cijele Države, od interesa za Općinu Klinča Sela bilo je moguće, onda i sada, izdvojiti sljedeće postavke, smjernice ili uvjete:

- u prometnom sustavu Općina Klinča Sela nalazi se vrlo blizu vrlo važnog prometnog cestovnog i

željezničkog pravca, - u elektroenergetskom sustavu Strategijom su na području općine zabilježeni postojeći 110 kV

dalekovod te magistralni plinovod koji prolazi pojasom autoceste A-1.

1.1.3.1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske je dokument s kojim moraju biti usklađeni svi prostorni

planovi jedinica regionalne i lokalne uprave i samouprave. U njemu su istaknuti osnovni ciljevi i usmjerenja prostornoga razvoja:

- treba osnažiti prostorno - razvojnu strukturu Države, uvažavanjem oblika i morfoloških cjelina, postojeće mreže naselja i prometno razvojnih pojaseva te razmještaja resursa, uz uspostavu

policentričnog modela prostornoga razvitka (prednost se daje srednjim i malim gradovima) te poticati

razvoj središnjih naselja, - treba povećati vrijednost i kakvoću prostora i okoliša, a razvojne ciljeve prilagoditi značajkama

prostora, uz isključenje negativnih utjecaja na prostor i okoliš, - razvojni programi i tehnologija trebaju čuvati vrsnoću prostora i okoliša, a razvoj planirati u granicama

prihvatljivog opterećenja prostora, neprihvaćanjem zastarjelih i štetnih tehnologija te dosljednim provođenjem načela održivoga razvitka,

- treba racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, a svrhovito korištenje i namjenu prostora temeljiti

na stručnim i znanstvenim osnovama i cjelovitom uvidu u značajke prostora (prirodna i stvorena osnova, pogodnost, ograničenja i osjetljivost prostora za djelatnosti, osobite vrijednosti prostora),

usklađeno s europskim kriterijima - standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša, - potrebno je uspostaviti ravnotežu izgrađenih i pretežito prirodnih područja, te osigurati svrhovito

korištenje izvora (resursa),

- treba uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja, prirodnu cjelovitost, ekološku osjetljivost, razvijenost i ograničenja infrastrukture, turističku atraktivnost i druge značajke pojedinih područja

- treba razvijati infrastrukturne sustave u skladu s razvojnim potrebama i europskim mjerilima.

1.1.3.2. Prostorni plan Zagrebačke županije

Sukladno člancima 56. i 70. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09,

55/11, 90/11 i 50/12), Prostorni plan županije strateški je dokument prostornog uređenja koji “uz poštivanje ciljeva prostornog uređenja određenih ovim Zakonom, smjernica i zadaća iz Strategije, Programa i drugih

razvojnih dokumenata te uvažavanjem specifičnih potreba koje proizlaze iz regionalnih osobitosti, prirodnih, krajobraznih i kulturno povijesnih vrijednosti i objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz strateške procjene

utjecaja na okoliš određenih prema posebnim propisima, razrađuje ciljeve prostornog uređenja i određuje

racionalno korištenje prostora i u skladu u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostorni razvoj i zaštitu prostora”. U skladu s ovim planom izrađuju se i donose dokumenti prostornog uređenja užeg

područja.

Prostorni plan Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: PPZŽ) donesen je na 7. sjednici Županijske

skupštine Zagrebačke županije, održanoj 18. veljače 2002. godine. Odluka o donošenju PPZŽ objavljena je u "Glasniku Zagrebačke županije”, broj 03/02, od 19. veljače 2002. godine.




Prve Izmjene i dopune PPZŽ donesene su na 37. sjednici Županijske skupštine održanoj 5. travnja 2005.

godine i objavljene u "Glasniku Zagrebačke županije", broj 8/05, od 6. travnja 2005. godine. Riječ je o

izmjeni manjeg obuhvata, koja se odnosila na izmjene i dopune Odredbi za provođenje u dijelu kojim se određuju uvjeti planiranja izgradnje građevina za uzgoj životinja.

Druge Izmjene i dopune PPZŽ donesene su na 12. sjednici Županijske skupštine održanoj 26. travnja 2007. godine i objavljene u "Glasniku Zagrebačke županije", broj 8/07, od 27. travnja 2007. godine. Druge

izmjene i dopune PPZŽ odnosile su se na izmještanje dijela trase autoceste Zagreb - Sisak, promjenu statusa obilaznice Velike Gorice, promjenu uvjeta smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru i izmjenu dijela

Odredbi za provođenje.

Treće Izmjene i dopune PPZŽ donesene su na 5. sjednici Županijske skupštine održanoj 23. veljače 2010. godine i objavljene u "Glasniku Zagrebačke županije", broj 4/10, od 24. veljače 2010. godine. Treće

izmjene i dopune PPZŽ odnosile su se na osiguranje uvjeta za gradnju mreže građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Četvrte Izmjene i dopune PPZŽ donesene su na 12. sjednici Županijske skupštine održanoj 05. travnja

2011. godine i objavljene u "Glasniku Zagrebačke županije", broj 10/11 od 15. travnja 2011. godine. Četvrte izmjene i dopune PPZŽ odnosile su se na sva prostorno planska rješenja koja je bilo potrebno uskladiti s

novim propisima, novoizrađenom tehničkom i prostornom dokumentacijom, stručnim podlogama i studijama, novonastalim stanjem na terenu, te prilagodbu spoznajama aktualiziranim tijekom praćenja i stručno -

savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova uređenja gradova i općina u Zagrebačkoj županiji.

1.1.3.3. Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela

Prilikom izrade prvog Prostornog plana uređenja novoformirane Općine Klinča Sela (2000 godine)

razmotrene su postavke planova višeg reda, izvršena detaljna inventarizacija prostora – kako u pogledu izgrađenosti tako i postojeće prirodne i kulturne baštine, te energetskih i ostalih prometno - komunalnih

pravaca na državnoj, županijskoj i općinskoj razini. Od donošenja temeljnog Prostornog plana uređenja

Općine Klinča Sela do danas je izvršeno nekoliko izmjena i dopuna (2001., 2003., 2005. i 2010. godine), koje su pratile promjene koje su se u međuvremenu događale u prostoru općine ali i u širem okruženju.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Uspoređujući podatke o broju stanovnika u naseljima općine u dva zadnja popisna razdoblja, vidljiv je primjetan porast broja stanovnika i to sa 4.537 stanovnika u 1991. godini na 4.927 stanovnika u 2001.

godini što predstavlja porast od 5,29%. Obzirom na blizinu Zagreba, očekuje se da će to povećanje u slijedećem popisnom razdoblju biti još i veće.

Na području općine, osim središnjeg općinskog naselja Klinča Sela nalazi se još 13 naselja. Prostor općine

izložen je jakom procesu tzv. sekundarne urbanizacije, čime se mijenjaju običaji i osobito tradicijska obilježja

naseobinskoga, stambenoga i gospodarskoga ustroja, što ima za posljedicu pretvaranje seoskih naselja u naselja prigradskoga izgleda i načina života. Ostaci tradicijskih (čisto seoskih) naselja mogu se naći još na

sjevernim (brdovitim) predjelima općine.

Od početka devedesetih godina, uslijed političkih i gospodarskih promjena, došlo je do otvaranje novih

manjih gospodarskih subjekata čija je djelatnost zasnovana na potpuno drugim principima, što može dovesti do nekontroliranog trošenja prostora i zanemarivanja činjenice da je okoliš teško obnovljiv resurs. U svakoj

od gospodarskih djelatnosti došlo je do povećanja broja novih tvrtki. Najveći je broj nastao u djelatnosti trgovine, industrije, građevinarstva i novčanih usluga. Stope rasta najveća povećanja pokazuju u financijskim

uslugama, trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i komunalnim djelatnostima.

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti je razvijeno u granicama mogućnosti. Obradive

površine zauzimaju više od četvrtine površine općine, naročito u južnom dijelu. Velik dio obradivih površina je vrijedno poljodjelsko zemljište, a najveći dio se i obrađuje. Obilježje poljodjelskih gospodarstava je

usitnjenost posjeda. Poljodjelstvo odlikuje ratarska i povrtlarska proizvodnja, a u stočarstvu orijentacija je na uzgoju goveda, svinja i peradi, ali isključivo za osobne potrebe. Većina zaposlenoga stanovništva u bavi se

poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću.




1.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na kulturnu i prirodnu

baštinu

Detaljna inventarizacija kulturne baštine Općine Klinča Sela izvršena je tijekom izrade temeljnog Prostornog

plana uređenja općine 1998. godine i temeljila na istraživanjima povijesne i druge arhivske građe, analizi

literature i objavljenih izvora, zatim na reviziji dotadašnje konzervatorske dokumentacije. U terenskom dijelu istraživanja cjelovito je pregledano svih 14 naselja Općine Klinča Sela, s pripadajućim zaselcima i svim

izdvojenim građevinama, lokalitetima i zonama. Pregledane su sve ulice i ulični odvojci, odnosno sve parcele na kojima je bilo građevnih struktura.

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na infrastrukturne sustave

1.6.1.1. Cestovni promet

Područjem Općine Klinča Sela prolaze slijedeći prometni pojasevi:

- državna cesta –autocesta: A1 [Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac – Bosiljevo - Split – Šestanovac – Vrgorac – čvorište Ploče (D_), uključujući pristupne ceste čvorište Novigrad - Lišnica i čvorište

Novigrad - Netretić], - državna cesta: D1 [G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin –

Brnaze – Split (D8)], - županijska cesta: Ž3106 [Klinča Sela Ž1042 – Kupinec – Pisarovina D36],

- lokalne ceste: L10165 [Ž1047 - Potočko Selo - Gajani - Kupinec (Ž3106)], L31143 [D1 - Goli Vrh -

Repišće - Gonjeva - Novo Selo Okićko - Tržić - Klinča Sela (D1)], L31145 [Ž3056 – Drežnik Podokički], L31146 [Petkov Breg – Klinča Selo (D1)] i L31148 [Ž1042 - Gornja Zdenčina - Ž3106],

- ostale nerazvrstane ceste.

Preko državne ceste - autoceste A1 i magistralne glavne željezničke pruge MG202 MG1 izvedeni su cestovni

prijelazi u dvije razine županijske ceste Ž3106, kao i preko državne ceste - autoceste A1 i to za lokalnu cestu L31148. Ceste koje povezuju brdovito područje s naseljem Klinča Sela vode po kosama gorskih ogranaka i

postepeno se uspinju od stare karlovačke prometnice sve do strmih padina i podnožja masiva Plešivičke gore. Postoje tri kraka ceste koje vode od Klinča Sela na sjever sve do masiva Plešivice i to:

- potez od naselja Klinča Sela - Vujčeci - Tržić - D. Purgarija - Beter - Novo Selo Okićko, - Klinča Selo - Goli Vrh - Kozlikovo - Beter - Novo Selo Okićko,

- Klinča Sela - Goli Vrh - Repišće - Gonjeva - N. Selo Okićko.

Ovi cestovni pravci spajaju se sa starom karlovačkom cestom i (D1) samo istočni cestovni pravac produžuje se u nizinu Pokuplja i to u Zdenčinu i Kupinec.

1.1.6.2. Željeznički promet

Središnjim dijelom općine prolazi magistralna glavna željeznička pruga MG202 MG1 [Zagreb Glavni kolodvor - Karlovac - Rijeka] i to područjem naselja Donja Zdenčina i Klinča Sela u smjeru istok - zapad. Sa južne

strane glavne magistralne željezničke pruge MG202 MG1 uz županijsku cestu Ž3106 nalazi se željeznički kolodvor.

Pruga Zagreba - Rijeka služi za mješoviti promet, putničkih i teretnih vlakova, a današnje građevinske karakteristike od Zagreba do Karlovca dozvoljavaju brzinu od 80 do120 km /sat, a od Karlovca do Rijeke od

60 do 80 km /sat, dok je kontaktna mreža konstruirana tako da dozvoljava i veće brzine. Nepovoljne

karakteristike pruge, nepotpuna opremljenost signalnim uređajima i nedostatak modernih tehnički visoko opremljenih vlakova su uzrok nepovoljnih eksploatacionih uvjeta i ograničenih prijevoznih mogućnosti. Pruga

je elektrificirana jednofaznim izmjenični sustavom 25kV 50Hz. Navedeni željeznički pravac predviđen je kao prioritet i u planovima razvoja Hrvatskih željeznica.

1.1.6.3. Pošta i elektroničke komunikacije

Na području općine postoji samo jedna jedinica poštanske mreže u naselju Klinča Sela, te se ne predviđa ni jedna nova.

Na području općine postoje tri mjesne telefonske centrale nepokretne telekomunikacijske mreže i to u

naselju Klinča Sela i naseljima Beter i Kupinec.




Središnjim dijelom općine prolazi podzemni međunarodni optički vod nepokretne telekomunikacijske mreže kroz naselja Donja Zdenčina i gornja Zdenčina uz državnu cestu – autocestu A1 s južne strane u smjeru istok

- zapad. Cijelo područje općine je dobro pokriveno podzemnim magistralnim i korisničkim spojnim vodovima

nepokretne telekomunikacijske mreže. Središnjim dijelom općine prolazi radijski koridor kao sastavni dio radio i TV sustava i veza kroz naselja

Donja Zdenčina i Klinča Sela u smjeru sjeveroistok - jugozapad.

1.1.6.4. Elektroopskrba

Od elektroprijenosnih građevina područjem općine prolaze:

- 400 kV dalekovod koji prolazi južnim dijelom općine kroz naselja Donja Zdenčina i Kupinec, - 2x110 kV dalekovod koji prolazi središnjim dijelom općine kroz naselje Klinča Sela,

- 110 kV dalekovod koji prolazi središnjim dijelom općine kroz naselja Goli Vrh, Klinča Sela i Kozlikovo,

- veći broj 20/10 kV dalekovoda.

Od transformatorskih postrojenja na području općine nalazi se jedna trafostanica110/35 kV u naselju Klinča Sela, te veći broj trafostanica 10(20)/0.4 kV u svim naseljima Općine. Stanje u elektroopskrbi područja

općine Klinča Sela je zadovoljavajuće.

1.1.6.5. Plinoopskrba

Središnjim dijelom općine, uz državnu cestu - autocestu A1, južno od nje i paralelno s njom, izgrađen je

sustav za transport plina - magistralni plinovod Zagreb – Karlovac DN 700/75 sa redukcijskom stanicom kroz naselja Gornja Zdenčina i Donja Zdenčina. Lokalnim plinovodom je pokriven samo južni dio općine, naselja

Kupinec i dijelom Donja Zdenčina i Gornja Zdenčina.

1.1.6.6. Vodoopskrba

Na području općine se nalaze:

- izvorišta vode: Gonjeva Gornja, Gonjeva Donja i Gradec u naselju Poljana Okićka i izvorišta Popov dol i Bukvina u naselju Novo Selo Okićko,

- neistraženo izvorište jugoistočnom dijelu naselja Kupinec,

- vodocrpilište Kupinec sa crpnom stanicom u naselju Kupinec, - vodospreme: Bukvina, Kufrini i Beter u naselju Novo Selo Okićko, vodosprema Gonjeva Gornja i

Gradec u naselju Poljanica Okićka te vodosprema Repišće u naselju Repišće.

Područje općine je relativno dobro pokriveno vodoopskrbnim sustavom. Vodoopskrbnim sustavom nije

pokriveno jedino naselje Gornja Zdenčina. Zone sanitarne zaštite su određene za izvorišta vode Bukvina, Gradec, Gonjeva Gornja, Gonjeva Doljnja i Popov dol te vodocrpilište Kupinec.

Područje Općine Klinča Sela nema cjelovito riješeno pitanje vodoopskrbe. Sjeverni dio uključujući naselje Zdenčina priključeni su na Okički vodovod koji datira iz vremena prije drugog svjetskog rata. U ostalim

naseljima vodoopskrba se rješava putem kopanih bunara, a u naselju Kupinec putem lokalnog vodovoda. Dio Općine Klinča Sela sjeverno od državne ceste je dobro opskrbljen pitkom vodom i to izvorima vode Gonjeva i

Popov Dol. Vodospreme se nalaze u naseljima Repišće i između naselja Novo Selo Okićko i Beter. Središnji

dio uključujući i središnje naselje Klinča Sela dodatno je vezan na vodospremu Zdihovo. Realno je za očekivati da se vodoopskrba Općine Klinča Sela i dalje oslanja na postojećim vodozahvatima, iako su

provedena istraživanja novih izvorišta i izrađeni su planovi koji bi poboljšali stari vodoopskrbni sustav i osigurali bolju vodoopskrbu Općine Klinča Sela.

1.1.6.7. Odvodnja otpadnih voda

Na području općine nema izgrađenog cjelovitog sustava odvodnje otpadnih voda. javni sustav odvodnje je izgrađen samo u dijelovima naselja Klinča Sela i u središnjem dijelu naselja Donja Zdenčina. U ostalim

dijelovima područja sanitarne otpadne vode sakupljaju se u septičkim jamama pojedinačnim sustavima

odvodnje. Septičke jame nisu izgrađene kao potpuno vodonepropusne građevine, u većini slučajeva nisu dostatno dimenzionirane i održavane te se procjeđivanjem otpadnih tvari iz istih u znatnoj mjeri zagađuje

podzemlje. Oborinske vode koje dospijevaju s krovova objekata i s prometnih površina te one nastale topljenjem snijega

procjeđuju se direktno u tlo ili odvode površinskom odvodnjom u obližnje vodotoke.




1.1.6.8 Gospodarenje otpadom

Temeljna zakonska regulativa uspostavljena je proglašenjem Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09). Otpad iz svih naselja se organizirano odvozi izvan općine na deponij na području Grada

Zagreba. Ne postoji organizirano odvajanje otpada i njegova privremena deponija.




2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

Suvremeni problemi u prostoru Republike Hrvatske proizlaze uglavnom iz neodgovarajućeg korištenja toga prostora i njegove zaštite, a istovremeno novi zemljišni vlasnički odnosi (kvalitetnija zaštita privatnog

vlasništva) i tržišno gospodarstvo mijenjaju i samu suštinu i postupak prostornog planiranja. Stoga su Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske

definirane temeljne smjernice za uređenje prostora Republike Hrvatske njegove, kako Države u cjelini tako i

njenih pojedinih prostornih cjelina.

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Razvoj središnjeg općinskog naselja Klinča Sela, te preostalih naselja općine treba temeljiti na zamislima

iskazanim u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Te se zamisli mogu ukratko prikazati kroz

slijedeća polazišta: - u cilju porasta nataliteta i prirodnog priraštaja poželjno je poticati naseljavanja u srednje i male

gradove, kao i lokalna središta, gdje valja poboljšati kakvoću življenja kao što su Klinča Sela, - temeljem opredjeljenja prema policentričnom razvitku treba poticati razvitak srednjih i malih gradova i

općinskih središta,

- razvitak treba ostvariti poticajnom investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskih činitelja za što treba osigurati prostorne preduvjete i izgradnju vrsnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog

sustava, - planiranje mreže naselja temeljiti na razvoju lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični

razvitak općine.

Usmjeravanje urbanizacije ne smije počivati samo na mreži županijskih gradskih naselja, već težište mora

biti i na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, što se u svakom slučaju odnosi i na prostor Zagrebačke županije i Općine Klinča Sela. Treba poticati optimalno korištenje postojećih izgrađenih područja

i zaustaviti njihova daljnja neopravdana širenja na poljoprivredna i šumska zemljišta visoke vrijednosti i kvalitete. Preobrazba postojećih naselja treba ostvariti veće razvojne mogućnosti te poboljšati sveukupne

uvjete života, uz istovremeno ostvarivanje programa zaštite krajobraza te prirodne i kulturne baštine.

Preobrazbu seoskih (ruralnih) područja valja temeljiti na revitalizaciji zbog ukupnih civilizacijskih ciljeva i zbog demografske i socijalne iscrpljenosti.

Područna i lokalna središta (općinska središta i ostala razvojna žarišta) treba osposobiti da budu organizatori

razvojnih promjena na većim lokalnim područjima.

Općina Klinča Sela se nalazi u povoljnom geoprometnom položaju, naročito promatrano kroz planirani razvoj

prometne mreže ovog dijela RH. To otvara perspektive potencijalno boljem gospodarskom i drugom razvoju, ali će s druge strane izazvati jače pritiske na prostor i njegovo korištenje. Prema demografskim

pokazateljima postoji potreba za određenim povećanjem građevnih područja naselja, ako ništa drugo ono zbog činjenice da se prostor općine nalazi neposredno uz područje Grada Zagreba u kojem postoji stalna

potreba i nedostatak građevnih područja uslijed prirodnih ograničenja prostora grada. Povećanje bi se

odnosilo i na stvaranje novog građevnog područja za gospodarske sadržaje.

U prostoru Županije važnost Općine Klinča Sela treba bi promatrati na razini manjeg razvojnog središta (općinska središta i druga inicijalna razvojna središta), koje se oblikuje u blizini Zagreba, na važnom

državnom i županijskom prometnom pravcu. Cilj planske dokumentacije treba biti osiguranje prostorne

predispozicije za ostvarivanje gore navedenih smjernica razvoja, a one će se očitovati kroz: - osiguravanje građevnih područja za poticanje demografskog rasta,

- osiguravanje prostornih pretpostavki za gospodarski razvitak sredine, kako u smislu proizvodnih i servisnih djelatnosti tako osiguravajući za to odgovarajuće površine,

- nudeći i štiteći kao važnu komparativnu prednost prirodne i kulturne svojstvenosti kraja.




2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Uređenje naselja treba temeljiti na optimalnim gustoćama koje u pravilu neće biti manje od postojećih u

izgrađenim dijelovima naselja, planiranju odgovarajućih prostora za javne sadržaje te opremanju zemljišta

komunalnom infrastrukturom. Građenje građevina izvan građevinskog područja ne smije stvarati nove (umjetne) uvjete za nastanak novih naselja, ulica i grupa građevina, građevina uz obale vodotoka, uz

prometnice, uz vrijedno uređeno poljodjelsko i šumsko zemljište. Građenje izvan građevinskih područja mora biti uklopljeno u krajobraz s ciljem očuvanja prirodnog prostora - njegove konfiguracije, šuma, vrijednog

poljodjelskog zemljišta. Za takvo građenje je potrebno osigurati uvjete zaštite okoliša, a posebno odvodnje i

zaštite voda te zbrinjavanje otpada.

Planiranje prostora za građevine i trase infrastrukture treba provoditi koordinirano i usklađeno između korisnika prostora te tako da se što više koriste postojeći koridori, izbjegavaju šume i vrijedno poljodjelsko

zemljište, da se očuva cjelovitost prirodnih i izgrađenih struktura te omogući zaštita krajobraza. Prostor eksploatacije mineralnih sirovina treba koristiti na način da se u tijeku eksploatacije i po njenom dovršenju

primjene svi elementi zaštite okoliša.

Ciljevi razvoja prometa na području Zagrebačke županije su skoro u potpunosti ostvareni kroz izgrađeni

sustav autocesta, državnih cesta i županijskih cesta koje povezujui Županiju sa prometnim sustavom RH i susjednih država.

Smjernice razvoja elektroničkih komunikacija obuhvaćaju sanaciju ili izgradnju novih pretplatničkih stupnjeva, polaganje svjetlovodnih kabela, širenje mobilne mreže i kontinuiranu modernizaciju.

U sustavu elektroopskrbe treba posebno obratiti pozornost na određivanje smještaja objekata sustava u donosu na građevinsko područje, pojaseve ostale infrastrukture, zaštitu područja kvalitetnog poljodjelskog

zemljišta i šuma, dalekovode planirati izvan građevinskih područja objedinjavanjem koridora s drugom

infrastrukturom radi zaštite šumskog i vrijednog poljodjelskog zemljišta, opskrbu zadovoljavajućom količinom električne energije izvršiti sanacijom prijenosne i distribucijske mreže, odrediti rješenja gradnje prijenosne

elektroenergetske mreže s ciljem osiguranja sigurnosti napajanja električnom energijom. Ciljevi aktivnosti u oblasti plinoopskrbe Zagrebačke županije su izgradnja visokotlačnih (VT) plinovoda

distribucijskog razvoja, izgradnja magistralnog razvoda, uključujući izradu MRS-a, provođenje plinifikacije svih preostalih naselja te planirane pojaseve plinovoda uskladiti s pojasevima prometnica.

Rješenje vodoopskrbe Zagrebačke županije treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode iz sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sadašnje i buduće

potrebe. Usporedno s problemima vodoopskrbe Županije potrebno je provoditi mjere s ciljem postizanja učinkovitijeg djelovanja i zaštite postojećih vodoopskrbnih sustava. Vodonosnike i izvorišta treba zaštiti od

zagađivanja i zato je posebno važno zaštiti vodotoke rijeka i postojeće izvore pitke vode od zagađenja tako

da kvaliteta vode ostane na najmanje II. kategoriji. U svim naseljima na području Županije nužno je definirati i planirati sustav odvodnje s uređajima za

pročišćavanje koji će prihvaćati otpadne vode većeg broja naselja. Realizaciju sustava odvodnje treba provoditi postupno, sukladno količini otpadnih voda, osobitostima recipijenata te gospodarskim

mogućnostima gradnje i održavanja uređaja. Gospodarski sadržaji koji nisu obuhvaćeni sustavima za odvodnju i pročišćavanje voda moraju izgraditi vlastite sustave odvodnje i uređaje za pročišćavanje.

Prostorno - estetski elementi stvaraju opću sliku krajobraza koji je sukladno Europskoj konvenciji o krajobrazu opisan kao dio područja čiji je izgled određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih

čimbenika. Nasljeđe kao temelj identiteta - bogatstvo kulturnog i prirodnog nasljeđa te suvremeni svjetski trendovi i spoznaje u zaštiti kulturne i prirodne baštine traže da se s osobitom pozornošću pristupi

vrednovanju prostora, svega što je važno za njegov identitet i napredak.

Prostor općine pun je mogućnosti koje treba razvijati pazeći na kriterije zaštite okoliša i prirodnih izvora. Pri

tome se mora imati u vidu naseljenost, razvijenost mreže infrastrukture i potreba njenog racionalnog razvoja te dogradnja i zaokruživanje društvene infrastrukture. Prostor treba racionalno koristi sukladno s trenutnim i

u bližoj budućnosti sagledivim mogućnostima. Razboritost i odmjerenost u pristupu izradi prostorno - planske

dokumentacije i korištenju prostora niti u kojem slučaju na znači ograničavanje vizije prostornog razvoja. Usprkos degradacijama u prostoru koje su se i kod nas desetljećima dešavale, a nastavljaju se i danas,

stupanj ugroženosti okoliša je umanjen upravo zahvaljujući razmjerno kontinuiranoj izradi prostorno planske dokumentacije i kontroli građenja i korištenja prostora.




2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Današnji odnos šuma i poljodjelskih površina čini ekološku stabilnost između prirodnih asocijacija i agrocenoza koje je čovjek stvorio decenijima. Šume kao obnovljivi prirodni resurs su najstabilnija ekološka

uporišta u prostoru. Šume direktno i indirektno povoljno utječu na povećane prinose u poljoprivredi. Šume ublažavaju pojavu klimatskih ekstrema, uvjetuje pitkost podzemnih voda pročišćuje zrak i dr. Stoga je

izuzetno važno da se očuvaju sadašnji kompleksi šuma kao i šumarci i gajevi na površinama obradivih polja te obnove šume na šumskim tlima gdje je to moguće. Šume ovog područja su danas sve više ugrožene zbog

onečišćenja voda koje meliorativnim kanalima i vodotocima dospijevaju u šumu i šumsko tlo. Najviše su

ugrožene od poljoprivrednih oranica s kojih se oborinskim vodama ispiru mineralna gnojiva i kemijska sredstva koja se koriste u borbi protiv štetnika na usjevima i slijevaju u meliorativne kanale.

Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela treba pomoći očuvanju stabilnosti i vrijednosti dijelova okoliša

općine na principima održivog razvoja, koji će koristiti prostor općine, njene prirodne i stvorene resurse tako

da ne dođe do nepovratnog uništavanja prostora; zaštite prostora i okoliša, čiji se elementi u počecima planiranja ravnopravno vrednuju u kontekstu svih planskih potreba; mogućnosti prostora da primi određene

namjene bez posljedica.

Osobito vrijednim prostorima općine, kao i važnim čimbenicima planiranja smatraju se:

- poljodjelske površine i ostalo obradivo zemljište, - šume i šumsko zemljište,

- prirodna baština, - spomenici graditeljske baštine.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

Općim ciljem prostornog razvoja općinskog značaja može se smatrati težnja za postizavanjem višeg stupnja razvijenosti kroz ostvarivanje održivog razvitka poradi bolje kvalitete života stanovništva na svim područjima

općine, ali i šire. Taj će se cilj ostvariti:

- demografskom revitalizacijom, gospodarskim oživljavanjem, prometnom povezanošću, funkcionalnom organizacionom prostora i sl.,

- čuvanjem i unapređivanjem svih čimbenika prirodne i kulturne baštine, - uključivanjem prometom u hrvatske i europske razvojne i integracione sustave.

S gledišta korištenja prostora težište treba biti na:

- očuvanju fizičke cjelovitosti područja, prvenstveno racionalnim korištenjem prostora za gradnju,

- uvažavanju prirodnih značajki prilagođivanje lokalnim uvjetima bez komponente zagađivanja, - uvažavanju strukturnih značajki kroz očuvanje krajobrazne fizionomije kao sinteze djelovanja prirodnih

i kulturnih komponenata. Osobito značenje ima zaštita posebno vrijednih resursa: nezagađenog tla, prirodnih šuma, neizgrađenih

površina u važnim vizurama, krajobraznih vrijednosti izraženih kroz čimbenike prirodne i kulturne graditeljske

baštine.

2.2.1. Demografski razvoj

Prema demografskim pokazateljima pojavljuje se potreba za manjim povećanjem građevnih područja

naselja, odnosno pravilnom preraspodjelom postojećih kvanitificiranih elemenata dosadašnjeg građevnog

područja naselja, uz prilagođavanje postojećih granica građevnog područja naselja novim oblicima građenja i korištenja prostora. Zato treba predvidjeti izmjenu granica građevinskih područja kojima se omogućuje bolje

korištenje površina unutar građevinskog područja i kojima će se poticati procesi gospodarskog i demografskog razvoja općine.

Današnji demografski razvoj općine može se opisati kao promjenjiva demografska sredina, sa primjetnim

porastom stanovništva. Budući demografski razvoj teško je predvidiva kategorija, zavisi o brojnim parametrima, čije se kretanje samo po sebi teško može prognozirati. U svakom slučaju gospodarski razvoj

općine i radna mjesta, kao važni čimbenici razvoja nekog kraja trebali bi u budućnosti utjecati na oživljavanje demografskog razvoja.




Međutim, imajući u vidu pozitivne demografske trendove u zadnjim godinama kao i planiranu izgradnju

novog naselja uz naselje Kupinec, može se pretpostaviti da će 2021. godine Općina Klinča Sela imati 13.000

stanovnika, i to: - planirano novo naselje uz naselje Kupinec - 7.000 stanovnika

- postojeća naselja općine - 6.000 stanovnika.

Osim što je potrebno osigurati stabilan trend rasta populacije, potrebno je poboljšati i sastav populacije osobito u smislu poboljšanja starosne strukture i stručne kvalifikacije. Stoga se temeljni demografski ciljevi

mogu odrediti kao:

- obnavljanje naselja kroz poboljšanje društvene i tehničke infrastrukture, - ublažavanje i ispravljanje negativnih demografskih tendencija osiguranjem optimalnog općeg kretanja

stanovništva putem prirodnog kretanja i migracijskih tokova, - osiguranje ravnomjernog razmještaja stanovništva u prostoru.

U zavisnosti o raspoloživim prirodnim i kadrovskim resursima, osnovne aktivnosti u planiranom gospodarskom razvitku trebaju se usmjeriti na tri temeljne djelatnosti:

- poljodjelstvo kao temeljnu djelatnost, osobito u smislu privođenja raspoloživih resursa tradicionalnim kulturama i oslanjanjem na proizvodnju zdrave hrane,

- proizvodnju oslonjenu na razvoj malih i srednjih kapaciteta uz smanjenje bilo koje vrste zagađivanja,

- uslužne djelatnosti i obrtništvo utemeljeno na stvaranju malih obiteljskih gospodarstava.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Temeljni cilj odabira prostorno razvojne strukture općine treba biti sprječavanje jednolično kontinuiranog

izgrađenog prostora, fizičko spajanje elemenata strukture naselja duž prometnica, gdje ne postoje uvjeti niti

razlozi za takovo promišljanje, sprječavanje velikih kontinuiranih građevnih površina naselja (a ako da, tada treba bar težiti održavanju tradicijskih vrtova i dvorišta između dva nasuprotna linijska poteza izgradnje -

dvije ulice). Ovaj se cilj treba stvariti kroz: - svrhovito i restriktivno određivanje građevnih područja naselja, što zavisi o već izgrađenim prostorima,

a u duhu lokalne tradicijske izgrađenosti,

- oblikovanje relativno uočljive strukture izgrađenog - neizgrađenog (prirodnog) prostora u okviru izgrađenih dijelova građevnih područja,

- izgradnja ostalih građevnih zona, izletničke turističke zone i gospodarskih zona na način da se spriječi prostrana i kontinuirana izgrađenost prostora,

- čuvanje elemenata prirodne baštine kao strukturnih elemenata prostora, koji će pokušati osigurati, uz zaštitu preostalih elemenata kulturno - prostornih tradicijskih struktura, prepoznatljivost i regionalnu

svojstvenost prostora općine.

2.2.3 Razvoj naselja, društvene prometne i komunalne infrastrukture

Nastanjeni prostori općine spadaju prema svojim karakteristikama većinom u prijelazna područja. Opća

svojstvenost daljnjeg pravca razvoja naselja prijelaznih područja (seosko - gradskih, ruralno - urbanih) treba biti infrastrukturna rekonstrukcija i izgradnja. Treba uspostaviti mrežu infrastrukturnih sustava općine i

osigurati potrebne kapacitete uz slijedeće: - sigurno i kvalitetno prometno povezivanje prostora općine unutar sebe, ali i šire, pri čemu će

novoizgrađeno čvorište na autocesti A1 stvoriti osnovne preduvjete za bolje prometno povezivanje

općine sa područjem Grada Zagreba i šire, - osiguranje sustava kvalitetne opskrbe vodom, a osobito očuvanje vodonosnih horizonata od

zagađenja, - osiguranje dovoljnih količina kvalitetne energije,

- bolje korištenje postojećih infrastrukturnih kapaciteta, - rješavanje problema zbrinjavanja i odlaganja komunalnog otpada.




2.2.4. Zaštita krajobraznih prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

Krajobrazna raznolikost danas zahtijeva konceptualni pristup u zaštiti prirode, gdje se od pojedinih vrsta biljaka i životinja i pojedinih dijelova prirode govori o zaštiti sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti.

Smanjivanjem biološke raznolikosti pojedinog predjela smanjuje se i njegova ekološka stabilnost i ravnoteža te ono postaje manje otporno na negativne utjecaje. Prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti osnovno

načelo treba biti zaštita sveukupne biološke raznolikosti njeno očuvanje i racionalno korištenje prirodnih

dobara.

2.2.4.2. Parametri vrednovanja kulturno povijesnih vrijednosti, načela i ciljevi zaštite

Pod pojmom prostorne baštine podrazumijevaju se "topografski definirana područja u kojima je osobito

izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti". Uz tradicionalni

pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno valorizacija svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Europskom konvencijom o

krajoliku, krajolikom se smatra područje izgled kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i

ljudskih činitelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poštivati načelo raznolikosti i posebnosti krajolika. U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne

raznolikosti propisuje se slijedeće: - izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i agromeliorativnih zahvata,

- omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata, - duž međa čuvati živice i pojedinačna stabla kao tradicionalni oblik razdiobe prostora,

- očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskog gospodarstva,

biopoljodjelstva, te poticanje seoskog stanovanja kao mogućnosti izbora (pri tom je važno očuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne

(morfološke) i strukturalne značajke graditeljske baštine, prije svega: oblik parcele, smještaj građevina na parceli i tradicijski obiteljski vrt).

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i

povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj. U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine Općine Klinča Sela treba poštivati načela

zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budućeg razvitka: - kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz je povijesnog kontinuiteta razvitka

sredine pa ju je potrebno štititi od svake daljnje devastacije i degradacije njenih temeljnih vrijednosti,

- osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština, koja je zajedničko djelo čovjeka i prirode, odnosno rezultat je ljudskog djelovanja kroz povijest,

- osim vrednovanih građevina - reprezentativnih primjera određenog stila, kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje, drvene kuće, koje bi kao nositelje identiteta,

trebalo čuvati u izvornim oblicima i po mogućnosti izvornoj namjeni,

- prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Nužno je provesti objedinjavanje prostornog uređenja naselja temeljom isticanja i čuvanja još uščuvanih

njihovih temeljnih obilježja, očuvanje njihovih regionalnih tradicijskih vrijednosti, uz racionalno planiranje

prostornih obuhvata građevnih područja sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti. U skladu s postojećim političkim i gospodarskim prilikama, koje zahtijevaju svrhovito

gospodarenje te u skladu sa suvremenim europskim i svjetskim spoznajama o nužnosti zaštite okoliša i krajolika u kojemu živimo, prilikom izrade ovoga Plana postavljena su sljedeća polazišta za racionalno

korištenje i zaštitu prostora:




- europski pristup planiranju, - sveobuhvatno planiranje i upravljanje prostorom i okolišem,

- štovanje kulturnog i prirodnog nasljeđa,

- svrhovitost i razboritost u planiranju.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih

cjelina

Određivanje građevinskih područja treba temeljiti na stvarnom stanju površine izgrađenog i neizgrađenog

dijela građevinskog područja uz poštivanje odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te slijedećih smjernica:

- mogućnosti gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno

neizgrađenih dijelova GP-a uz uređene prometnice kao i kapacitete postojeće infrastrukture - prilagođavanja gustoće stanovanja prema tipu naselja

- oblikovanja građevinskih područja primjereno geomorfološkim, povijesnim i suvremenim obilježjima razvoja naseobinskih cjelina.

Postojeći broj stanovnika je u stalnom porastu i to najvjerojatnije zbog blizine Grada Zagreba i njegove prostorne nemogućnosti za osiguranjem novih i kvalitetnih građevnih područja. Planiran broj stanovnika je

teško predvidjeti no demografska i gospodarska analiza i projekcija pokazuje na prisutan daljnji rast stalnog stanovništva, ali ipak stara i nova građevinska područja treba planirati primarno za potrebe povećanja

standarda stanovanja, za potrebe povećanih zahtijeva u smislu povećanja broja članova domaćinstava kao i broja samih domaćinstava te zbog potreba poticanja razvoja gospodarstva i društvenih djelatnosti.

Procjenjuje se da će 2021. godine Općina Klinča Sela imati 13.000 stanovnika (7.000 stanovnika u novom

naselju Zeleni grad - Kupinec i 6.000 stanovnika u postojećim općinskim naseljima).

Izgrađenost i iskorištenost prostora uvjetovane su načinom građenja i korištenja prostora, a na koje utječu brojni faktori – tradicija, klima, topografija, prirodne vrijednosti i kulturno naslijeđe, infrastruktura i drugo.

Prijedlozi proširenja moraju voditi računa o iskorištenosti postojećega građevinskog područja. Pri tom treba

ispitati mogućnost smanjenja građevinskog područja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni iz raznoraznih razloga i prebacivanjem tih neiskorištenih građevinskih površina naselja na druge dijelove

pogodnijeg područja.

Građenje građevina izvan građevinskog područja koje po zakonu mogu biti izvan građevinskog područja mora biti uređeno tako da se ne mogu formirati naselja, ulica i grupe građevinskih parcela, da se ne zauzima

prostor područja uz obalu vodotoka te tako da se ne koristi prostor uz postojeće prometnice i površine

vrijednih, a posebno uređenih, poljodjelskih zemljišta.

Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen interes lokalnog stanovništva. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se

prvenstveno koriste postojeći pojasevi i planiraju zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume,

osobito vrijedno poljodjelsko zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti krajobraza iz Programa.

Prostor za razvoj gospodarstva i djelatnosti treba osigurati uvažavanjem prioritetnih djelatnosti područja koje

ovise o značajkama i tipu prostora - krajobraza koji čine glavno fizionomsko obilježje područja (prostorno -

gospodarsku strukturu), te temeljiti na kriteriju predodređenosti prostora za djelatnosti pri čemu se na određenom prostoru općine, ali i prostora koje se nalazi u drugoj jedinici lokalne samouprave neposredno uz

međusobnu granicu.

Određivanje prostora za građenje treba odrediti na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljodjelske površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća

zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenja resursima na održiv - štedljiv način. Ograničenja

korištenja prostora odnose se na područja na kojima se ne mogu locirati određeni sadržaji ili je za to potrebno ispunjenje posebnih uvjeta, odnosno prilagodba posebnim okolnostima.




Takva se ograničenja odnose na poljodjelske površine visoke kvalitete tla, područja uz obalu voda, povijesne cjeline i cjeline zaštite prirodne baštine te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke

strukture. Nužno je isključiti djelatnosti koje nisu uvjetima uređenja i korištenja prostora sukladne području u

kojem se nalaze ili za koje se planiraju (zagađenje okoliša fizičko ili oblikovno, neracionalno korištenje tka u sl.), kao i izuzimanje površina od građenja u zaštićenim i vrijednim dijelovima očuvane prirode, na obalama

vodotoka, na kvalitetnom poljodjelskom zemljištu, u vodozaštitnim područjima, u pojasevima prometnica i ostale komunalne infrastrukture. Sukladno tim smjernicama razrađeni su ciljevi i prostorno - planska rješenja

Plana.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastrukture

Zamisao prostornog uređenja Općine Klinča Sela temelji se na svekolikim djelatnostima u ovome prostoru i tradiciji gospodarenja, teoretskim i iskustvenim polazištima prostornog planiranja i očuvanju prirodnih,

krajobraznih, kulturno - povijesnih i drugih naslijeđenih vrijednosti. Planom treba predvidjeti građevinska

područja površine za stanovanje, mješovitu i gospodarsku izgradnju. Plan treba dati mogućnost uređenja gospodarskog područja općine (manje proizvodna, a više poslovna djelatnost), što bi moglo pomoći rastu

broja stanovnika iznad današnjeg ritma i razvitka.

U cilju provođenja ovoga Plana i zaštite prostora, potrebno je donijeti i detaljnije planove uređenja pojedinih

područja središnjeg i ostalih naselja u skladu s općim društvenim i gospodarskim razvojem općine, drugim riječima, kroz smišljenu etapnu realizaciju ovoga Plana.

Poljodjelsko zemljište i šume zauzimaju razmjerno velike površine i one se moraju čuvati u najvećoj mogućoj mjeri. Osobito to vrijedi za vizualno eksponirane dijelove. Skrb za očuvanje krajolika u ovom planu daje

dobro polazište za primjeren razvitak poljodjelstva u budućnosti.

Planom treba predvidjeti i stvoriti uvjete za izgradnju nužne tehničke infrastrukture. Na ovoj planskoj razini

to znači osigurati i zauzeti potrebne pojaseve za magistralnu infrastrukturu (osobito se to odnosi na prometni sustav, sustav elektroopskrbe, plinoopskrbe i telekomunikacija). Treba objediniti i očuvati infrastrukturne

koridore, a osobito osigurati prolaz prometnica rubom naselja. Prioritet za opskrbu sa zadovoljavajućom količinom električne energije Županije je dovršenje izgradnje prijenosne mreže te izgradnja i modernizacija

distribucijske mreže: izgraditi 110 kV dalekovode i trafostanice, dovršiti izgradnju 35/20 kV trafostanica i 35

kV dalekovoda te modernizacija 20 kV i 0,4 kV mreže. Prioritetne aktivnosti u oblasti plinoopskrbe su dovršenje izgradnje visokotlačnih (VT) plinovoda i distribucijskog razvoja te plinifikacija preostalih dijelova

naselja. Prioriteti razvoja telekomunikacija obuhvaćaju izgradnju novih pretplatničkih stupnjeva i njihovo povezivanje s Zagrebom polaganjem svjetlovodnih kabela u skladu s dinamikom obnove naselja te izgradnja

komutacijskih čvorova.

Prioritetne aktivnosti vodoopskrbe na području Županije i općine trebaju svakako biti na obnovi i stavljanju u

funkciju postojećih sustava, nastaviti aktivnosti na rješenju problema vodoopskrbe svih naselja koja imaju lokalne vodovode. Prioritetne aktivnosti odvodnje na području općine su: izraditi projektnu dokumentaciju

kojom bi se obradila odvodnja svakog naselja, izgraditi osnovne kolektorske mreže u naseljima i izraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. Prioritetne aktivnosti u zaštiti okoliša je evidentiranje i kontrola

izvora zagađenja te osobito rješenje sustava zbrinjavanja industrijskog i komunalnog otpada.

2.3.4. Prioritetni ciljevi razvoja općine

Prioritetni ciljevi razvoja Općine Klinča Sela su:

- uređenje gospodarskih područja i poticanje razvoja proizvodnog gospodarstva i poduzetništva, - modernizacija postojećih i planiranje novih prometnica koje će naselje Klinča Sela prometno

kvalitetnije povezati sa okolnim prostorom, - modernizacija postojeće i izgradnja nove komunalne infrastrukture: kvalitetnije vodoopskrbe pitkom

vodom te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, - izgradnja kratkotrajnih odlagališta komunalnog otpada,

- očuvanje i afirmacija vrijednosti prirodne i kulturne baštine.







3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Klinča Sela u odnosu na prostornu

i gospodarsku strukturu županije

Postojeća osnovna koncepcija funkcionalne organizacije prostora Općine Klinča Sela ocjenjuje se prihvatljivom i ne predviđa se njena radikalna promjena. Prostor općine je očuvanošću svojih ambijentalnih,

kulturnih i prirodnih vrijednosti, izostankom bazične (teške) industrije i većih zagađivača te u prometnom

pogledu dobrom povezanošću s gradom Zagrebom pogodan za planirane namjene.

Ovim Izmjenama i dopunama temeljnog prostornog plana uređenja Općine Klinča Sela nisu se bitno izmijenile smjernice i ciljevi koji su bili zacrtani u temeljnom Planu. Kako je već u uvodu spomenuto, osnovni

razlog za izradu VI. Izmjena i dopuna je bila potreba za usklađenje sa Prostornim planom Zagrebačke županije, u kojem je prihvaćeno nekoliko važnih prostornih rješenja koja u bitnome određuju budući

gospodarski, demografski i infrastrukturni razvoj općine. U međuvremenu su se dogodile i određene

promjene koje su bile zacrtane u temeljnom Planu, a vezane za promet, ali ovaj puta su te promjene rezultirale konkretnim zahvatima u prostoru, a koji su se trebali planski provjeriti na samom Planu.

Prvenstveno se tu misli na izgradnju brze ceste koja bi se sa područja Općine Pisarovina trebala spojiti na izvedeni prometni čvor na autocesti Zagreb - Karlovac.

Nagli gospodarski razvoj i potrebe za novim površinama koje bi omogućile njegov razvoj, bio je pokretač istraživanja novih prostornih mogućnosti za izgradnju ove prometnice. Da bi se taj mogući spoj mogao

potvrditi ovim Planom, izrađena je Prometna studija kojom su se istražili svi mogući pojasevi planiranih prometnica i odabrano najkvalitetnije rješenje.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Funkcionalni ustroj prostora, osnovna namjena i korištenje površina temelji se pretežno na zatečenim

prostornim strukturama, koje su gotovo u potpunosti odraz složene morfologije terena i povijesnog nasljeđa. Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za

nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora.

Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja i izdvojenih dijelova naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene (poslovna i proizvodna, ugostiteljsko - turistička, sportsko – rekreacijska, groblja),

- poljoprivredne površine, - šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- ostale površine.

Prostornim planom, u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:25.000, utvrđene su površine koje se dijele na:

A) Površine predviđene za razvoj i uređenje prostora koje se smještaju unutar građevinskih područja:

1. Građevinsko područje naselja i izdvojenih dijelova naselja su područja na kojima se

predviđa gradnja novog ili proširenje postojećeg naselja. Unutar građevinskog područja naselja prostor je mješovite namjene, unutar koje se smještaju, pored stanovanja, sve funkcije sukladne

namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, sport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, javne zelene površine, groblja, servisi i slično),




2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije

koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, te koje

funkcioniraju u prostoru kao autonomne prostorne cjeline. U površinama izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje.

Ovim planom razgraničene su na površine za: - gospodarska namjena – proizvodna i/ili poslovna namjena (I, K)

- ugostiteljsko – turistička namjena / hotel (T1) - sportsko - rekreacijsku namjenu (R)

- groblja (G)

- trafostanica (IS4).

B) Površine bez građevinskih područja

- poljoprivredne površine - vrijedno obradivo tlo (P2)

- ostala obradiva tla (P3) - šumske površine

- šume gospodarske namjene (Š1)

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - ostale površine – ceste, pruge i benzinske stanice (IS).

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Uređena građevna čestica je čestica koja ima minimalnu površinu, osiguran pristup s prometne površine, mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda te smještaja propisanog broja parkirališnih

mjesta u skladu s odredbama ovog Plana. 2. Neuređena građevna čestica je čestica koja ne zadovoljava neki od uvjeta propisanih za uređenu

građevnu česticu.

3. Uređeni a neizgrađeni dio građevinskog područja predstavljaju neizgrađene građevne čestice opremljene za građenje u skladu s odredbama ovog Plana.

4. Izdvojeno građevinsko područje mješovite namjene (novo naselje Zeleni grad – Kupinec) predstavlja novo građevinsko područje za razvoj naselja koje se planira prema posebnim uvjetima

gradnje sukladno odredbama članka 87. Odredbi PPZŽ. Pod pojmom gradnje prema posebnim uvjetima podrazumijeva se: obrazloženje društvene i gospodarske opravdanosti namjeravanog

zahvata, temeljeno na programima razvoja Županije i jedinica lokalne samouprave, prethodna izrada i

donošenje provedbenog (detaljnijeg) dokumenta prostornog uređenja za cijelo područje namijenjeno za tu vrstu gradnje, projektiranje, priprema i građenje kompletne prometne i komunalne infrastrukture

te svih građevina za koje su namjena i uvjeti oblikovanja određeni tim dokumentom prostornog uređenja.

5. Nadzemni koeficijenti iskorištenosti građevne čestice (Kisn) je odnos građevinske (bruto)

površine (GBP) svih nadzemnih etaža građevina i površine građevne čestice. 6. Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika

građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice.

7. Samostojeća građevina je građevina koja je odmaknuta od bočnih međa. 8. Poluugrađena građevina je građevina izgrađena na jednoj bočnoj međi, tako da sa susjednom

građevinom na toj međi čine sklop dviju spojenih građevina (dvojna građevina) ili završetak niza.

9. Ugrađena građevina je građevina izgrađena između dvije bočne međe, tako da sa susjednim građevinama na tim međama čine sklop više spojenih građevina (niza).

10. Etaža je naziv za pojedinu visinsku razinu građevine (podrum – Po, suteren – Su, prizemlje – Pr, kat - K i potkrovlje - Pk).

11. Podzemna etaža je podrum (Po), dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50%

svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, pri čemu gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti uzdignut najviše 1,0 m

iznad nivoa okolnog uređenog terena 12. Nadzemne etaže su suteren (Su), prizemlje (Pr), kat (K), potkrovlje (Pk) i podrum (Po), ukoliko je

gornji rub stropne konstrukcije podruma biti uzdignut više od 1,0 m iznad nivoa okolnog uređenog terena




Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga

volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim

svojim pročeljem izvan terena. Prizemlje (Pr) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najvioše 1,5 m

iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili

zaobljenog krova, pri čemu može imati najveću visinu nadozida 120 cm. Potkrovlje oblikovano kosim

krovom može imati najveći nagib 45o. 13. Krovna kućica je dio krovne konstrukcije kosog krovišta, koji služi za ugradnju okomitog prozora za

osvjetljenje prostora potkrovlja. Širina prednjeg pročelja krovne kućice ne smije biti veća od 1/3 dužine pročelja građevine, odnosno ne više od 3,0 m. Krovne kućice mogu se izvoditi na najmanjem

međusobnom horizontalnom razmaku od jednog razmaka rogova. 14. Visina građevine (v) - visina do vijenca, mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz

pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba vijenca.

15. Ukupna visina građevine (V) – visina do sljemena, mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova (sljemena).

16. Osnovna građevina jest građevina osnovne namjene određene ovim Planom (stambene,

gospodarske, javne i društvene i druge namjene), pri čemu je osnovnu namjenu građevine moguće odrediti u svim njenim dijelovima.

17. Pomoćna građevina jest građevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica, vrtna sjenica, nadstrešnica, solarni kolektor i slična građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice, a koja se gradi

na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine neke druge namjene. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik, septička jama i slična građevina, te bazen. Uvjeti gradnje

za pomoćne građevine određeni ovom Odlukom odnose se na pomoćne građevine koje nisu

obuhvaćene Pravilnikom o jednostavnim građevinama. 18. Obiteljska kuća (S) je građevina stambene namjene s najviše tri stambene jedinice. Osim stambene

namjene dopušten je i smještaj poslovnih sadržaja, uz uvjet da stambena namjena zauzima više od 75% ukupne građevinske (bruto površine) - GBP.

19. Stambena građevina (S) je građevina stambene namjene s najviše tri stambene jedinice, koja se

gradi na građevnoj čestici čija je minimalna površina veća od površine građevne čestice obiteljske kuće. Osim stambene namjene dopušten je i smještaj poslovnih sadržaja, uz uvjet da stambena

namjena zauzima više od 50% ukupne građevinske (bruto površine) - GBP 20. Višestambena građevina (S) je građevina stambene namjene s četiri ili više stambenih jedinica.

Osim stambene namjene dopušten je i smještaj poslovnih sadržaja, uz uvjet da stambena namjena zauzima više od 50% ukupne građevinske (bruto površine) - GBP

21. Građevina poslovne namjene (K) je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili više

poslovnih djelatnosti (uredi, trgovina) u skladu sa važećim propisima. 22. Građevina javne i/ili društvene namjene (D) je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili

više javnih djelatnosti (upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna, vjerska i slično).

23. Uslužna građevina je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili više uslužnih djelatnosti

(tržnica, servisi, obrti i slično). 24. Ugostiteljska građevina je građevina unutar koje se može obavljati jedna ili više ugostiteljskih ili

smještajnih usluga (restoran, prenoćište, hotel, motel i slično). 25. Gospodarska građevina (I) je građevina unutar koje se može obavljati neka od gospodarskih

djelatnosti (proizvodnja, zanatstvo, uzgoj sitne i krupne stoke, smještaj poljodjelskih proizvoda i

poluproizvoda). 26. Sportska građevina (R) je građevina unutar koje se može obavljati neka od sportskih i rekreacijskih

aktivnosti (sportska dvorana, otvoreni i zatvoreni bazeni i drugo). 27. Komunalna građevina je građevina unutar koje se obavlja određena komunalna djelatnost (groblja,

sortirnica, reciklaža i ostale deponije), djelatnosti vezane za energetiku (trafostanice, plinovod, plinske i redukcijske stanice) i elektronička komunikacijska infrastruktura (telefonske centrale, odašiljači u

pokretnoj i nepokretnoj mreži), vodoopskrbu (vodocrpilište, vodotoranj, vodosprema, vodoopskrbni

cjevovodi) i odvodnju (prečistači otpadnih voda, kolektori). 28. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u pretežito izgrađenom uličnom potezu,

odnosno pretežito dovršenom predjelu.




29. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene

namjene može se sukladno članku 81. PPZŽ planirati mješovita namjena. Grupe izdvojenih namjena

(osim mješovite) su: gospodarska (proizvodna namjena – I; poslovna namjena - K; ugostiteljsko - turistička namjena / hotel (T1), sportsko - rekreacijska namjena (R) i groblja (G).

30. Gradivi dio građevne čestice je dio građevne čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih građevina na građevnoj čestici - osnovne i pomoćne građevine. U gradivi dio građevne

čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice, kao što su parkirališta, manipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, rampe, cisterne, spremnici i upojni

bunari, koji su svi manje od 1,0 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu

neposredno uz građevinu; potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena te dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte, elementi zaštite od sunca, rasvjetna tijela, reklame i slični elementi istaknuti

do 50 cm izvan ravnine pročelja građevine, te i drugi zahvati omogućeni ovim odredbama. 31. Lokalni uvjeti su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i vrijednosti kao što su:

- reljef, voda, zelenilo;

- posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslijeđa i kulturno-povijesnih građevina i cjelina; - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine; - trgovi, ulice i druge javne površine;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih građevina;

- opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; - komunalna oprema;

- druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri izradi detaljnijih prostornih zahvata treba voditi računa.

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu i sastoji se od najmanje tri građevne čestice u nizu.

3.2.1. Razvoj i uređenje naselja (građevinska područja naselja)

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalaze ili se planiraju:

- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljsko - turistički sadržaji,

sportske i uređene zelene površine, pješački putevi, prometnice, parkirališta i sl., - parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne

uzrokuju povećanu buku ili prostori s izvorom buke manjom od zakonom propisane i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine, - tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske

radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično, - bučne ili opasne djelatnosti koje se odnose samo na već postojeće bez mogućnosti planiranja novih -

kovačnice, limarije, bravarije, stolarije, ljevaonice metala, kamenoklesarske radionice, auto -

mehaničke radionice, lakirnice, klaonice sitne i krupne stoke, veći skladišni prostori, trgovine koje zahtijevaju skladišta izvan osnovne građevine, betonare, bloketare, građevine za obradu drvene

građe, proizvodnju namještaja, kemikalija i sl.).

Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja Općine

Klinča Sela, što obuhvaća njegovih 14 statističkih određenih naselja. Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj (neizgrađeni dio i

uređeni neizgrađeni dio građevinskog područja) od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora. Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno

kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih

obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje. Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerne za izgradnju, kao što su šumsko i poljoprivredno zemljište, klizišta i sl.




Prilikom određivanja prostora za razvoja naselja poštivane su slijedeće smjernice:

- nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i određene granice izgrađenog dijela,

- uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) u

svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj.

Prostornim planom uređenja Općine Klinča Sela definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju potrebe općine za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja, poboljšanja

kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom.

Analizirajući novoizrađeni digitalni katastar, najnoviji digitalni orto – foto (ARKOD) i uvjete prikazivanja

građevinskih područja, utvrđene su određene promjene na postojećem građevnom području naselja, koje su ucrtane na karografskim prikazima građevinskih područja naselja. VI. izmjenama i dopunama PPUO Klinča

Sela je razmotren veći broj zahtjeva pravnih i fizičkih osoba sa područja općine u vezi proširenja građevinskih područja, pri čemu su uvaženi zahtjevi koje Općina Klinča sela i stručni izrađivač plana smatraju

opravdanim.

Prema PPZŽ a na osnovi izvršene analize o izgrađenosti građevinskih područja iz važećih dokumenata

prostornog uređenja, propisano je da se građevinska područja u ukupnoj površini na razini općine ne mogu se povećavati u odnosu na njihovu površinu u važećem PPUO Klinča Sela na dan stupanja na snagu izmjena

i dopuna PPZŽ (23.04.2011. godine), osim iznimno za: - potrebe planiranja građevinskih područja izdvojene gospodarske namjene - proizvodne i poslovne, pri

čemu povećanje može iznositi najviše 15% u odnosu na ukupnu površinu građevinskih područja,

- potrebe proširenja građevinskih područja onih naselja kod kojih izgrađeni dio iznosi najmanje 70% i to

do najviše 25% njihove površine,

- potrebe planiranja novih građevinskih područja naselja, prema posebnim uvjetima gradnje, pri čemu povećanje može iznositi najviše 25% ukupne površine građevinskih područja,

- potrebe planiranja građevinskih područja izdvojene namjene za šport i rekreaciju te groblja.

Pod pojmom gradnje prema posebnim uvjetima podrazumijeva se: obrazloženje društvene i gospodarske opravdanosti namjeravanog zahvata, temeljeno na programima razvoja Županije i općine, prethodna izrada i

donošenje detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja za cijelo područje namijenjeno za tu vrstu gradnje, projektiranje, priprema i građenje kompletne prometne i komunalne infrastrukture te svih građevina za koje

su namjena i uvjeti oblikovanja određeni tim dokumentom prostornog uređenja, kao i cjelovito uređenje

prostora naselja.

U kategoriju gradnje prema posebnim uvjetima Planom je uvrštena novo građevinsko područje mješovite namjene Zeleni grad - Kupinec (novo stambeno naselje), ukupne površine 142,3 hektara. Realizacija ovog

zahvata u prostoru ulazi u zahvate od županijskog interesa prema “Županijskoj razvojnoj strategiji 2011. –

2013. godine (“Glasnik” Zagrebačke županije broj 11/11), a ovim je Planom propisana obveza izrade Urbanističkog plana uređenja čitavog obuhvata. Ovim će će planom prostor obuhvata biti detaljno riješen

sukladno programu investitora, koji u ovom prostoru planira izgraditi novo stambeno naselje sa stambenim zgradama manjih volumena, koje će u potpunosti biti opremljeno potrebnom komunalnom infrastrukturom

kao i svim potrebnim javnim, društvenim, trgovačkim i drugim sadržajima.

3.2.1.1. Građevinska područja naselja – stanje 2011. godine

Analizom građevinskih područja naselja (stanje 2011. godine), uočeno je da se stvarno stanje znatno

razlikuje od stanja iskaznog Planom. To se naročito odnosi na površine izgađenog građevinskog područja, koje je znatno veće u odnosu na ono iskazano važećim planom. Kako bi se riješile navedene razlike, VI. su

Izmjenama i dopunama PPUO Klinča Sela ponovno analizirana građevinska područja svih naselja, a rezultati izračuna prikazani su u priloženim tablicama.

Prema postojećim podacima, prikupljenim za potrebe VI. Izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela, površina izgrađenog dijela g.p. naselja iznosi ukupno 541,98 ha, a ne 429,11 ha, kao što je to bilo navedeno u

PPUO Klinča Sela iz 2010. godine).

Prema PPUO Klinča Sela površina građevinskih područja u trenutku donošenja Prostornog plana Zagrebačke

županije je bila sljedeća:




Ukupno

(ha)

Izgrađeni dio (ha)

Neizgrađeni dio (ha)

Građevinska područja naselja (mješovita namjena)

761,90 429,11 332,79

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

Gospodarska namjena (proizvodna i/ili poslovna)

106,88 0 106,88

Gospodarska namjena (ugostiteljsko – turistička / hotel) – T1

3,66 0 3,66

Športsko - rekreacijska namjena 5,67 0 5,67

Groblja 5,49 3,59 1,90

Ukupno izdvojeno g.p. 121,70 3,59 118,11

Ostale površine (infrastrukturni sustavi) 43,11 41,54 1,57

Ukupno Općina Klinča Sela 926,71 474,24 452,47

Nakon detaljnih analiza, što je uključivalo analizu katastarskih podloga, obilazak terena te korištenje orto - fota, VI. izmjenama i dopunama PPUO Klinča Sela su utvrđene slijedeće površine građevinskih područja

naselja po naseljima, prikazane u tablici.

Površine građevinskih područja naselja po naseljima

N a m j e n a oznaka PPUO

Klinča Sela (ha)

povećanje (+) ili smanjenje (-)

ovim planom (ha)

VI. Izmjene i dopune PPUO Klinča Sela 2013. godine

ukupno (ha)

izgrađeno (ha)

neizgrađeno (ha)

Naselje BETER

Mješovita namjena GPN 23,64 - 0,41 23,23 20,47 2,76

Građevinsko područje ukupno 23,64 - 0,41 23,23 20,47 2,76

Naselje DONJA PURGARIJA



Naselje DONJA ZDENČINA

Mješovita namjena GPN 108,14 + 20,25 128,39 87,31 41,08

Gospodarska namjena - proizvodna i/ili poslovna

IGPVN 42,04 0 42,04 0 42,04

Građevinsko područje ukupno 150,18 + 20,25 170,43 87,31 83,12

Naselje GOLI VRH



Naselje GONJAVA

Mješovita namjena GPN 12,63 + 1,51 14,14 14,14 0

Građevinsko područje ukupno 12,63 + 1,51 14,14 14,14 0

Naselje GORNJA PURGARIJA



Naselje GORNJA ZDENČINA



IGPVN 25,82 + 0,88 26,70 0 26,70





N a m j e n a oznaka PPUO

Klinča Sela (ha)


ovim planom (ha)


ukupno (ha)

izgrađeno (ha)

neizgrađeno (ha)

Naselje KLINČA SELA



IGPVN 38,90 + 3,66 42,56 0 42,56

Groblje IGPVN 2,53 + 0,02 2,55 1,52 1,03

Trafo stanica 110/35kV IS4 1,03 0 1,03 1,03 0


Naselje KOZLIKOVO



Naselje KUPINEC


Mješovita namjena (novo naselje Zeleni grad - Kupinec - izgradnja po posebnim uvjetima)

IGPVN 0 + 142,30 142,30 0 142,30

Gospodarska namjena (proizvodna i/ili poslovna) izgradnja po posebnim uvjetima

IGPVN 0 + 123,00 123,00 0 123,00

Gospodarska namjena (ugostiteljsko – turistička / hotel) - T1

IGPVN 3,66 0 3,66 0 3,66

Sportsko – rekreacijska namjena IGPVN 5,67 - 3,57 2,10 0 2,10

Groblje IGPVN 2,14 0 2,14 1,28 0,86


Naselje NOVO SELO OKIČKO

Mješovita namjena GPN 14,27 + 3,18 17,80 17,80 0

Groblje IGPVN 0,81 0 0,81 0,81 0

Građevinsko područje ukupno 15,08 + 3,53 18,61 18,61 0

Naselje POLJANICA OKIČKA



Naselje REPIŠĆE



Naselje TRŽIĆ


Građevinsko područje ukupno - 20,59 + 1,16 21,75 12,59 9,16




Površine građevinskih područja Općine Klinča Sela

OPĆINA KLINČA SELA oznaka PPUO

Klinča Sela (ha)


ovim planom (ha)


ukupno (ha)

izgrađeno (ha)

neizgrađeno (ha)

Mješovita namjena 761,83 + 43,72 805,55 541,98 263,57

Mješovita namjena (izgradnja po posebnim uvjetima)

0 + 142,30 142,30 0 142,30

Građevinsko područje naselja GPN 761,83 + 186,02 947,85 541,98 405,87

Gospodarska namjena) (proizvodna i/ili poslovna)

I,K 106,76 + 127,54 234,30 0 234,30

Gospodarska namjena (ugostiteljsko – turistička / hotel)

T1 3,66 0 3,66 0 3,66

Sportsko - rekreacijska namjena R 5,67 - 3,57 2,10 0 2,10

Groblja G 5,48 0 5,50 3,61 1,89

Trafostanica IS4 1,03 0 1,03 1,03 0

Građevinska područja izvan naselja

IGPVN 122,60 + 123,99 246,59 4,64 241,95

Građevinska područja sveukupno

884,43 + 310,01 1.194,44 546,62 647,82

Površina građevinskih područja Općine Klinča Sela (građevinsko područje naselja – GBP i građevinska područja izvan naselja – IGPVN i površina infrastrukturnih sustava) prema Prostornom planu Općine Klinča

Sela koji je bio na snazi u trenutku stupanja na snagu Prostornog plana Zagrebačke županije iznosila je 926,51 ha. Od toga su površine pojedinih dijelova iznosile:

- površina građevinskih područja naselja – GPN 761,83 ha

- površina izdvojenih građevinskih područja van naselja – IGPVN 121,57 ha

- gospodarska namjena (proizvodna i/ili poslovna) 106,76 ha

- gospodarska namjena (ugostiteljsko – turistička / hotel – T1 3,66 ha - sportsko – rekreacijska namjena 5,67 ha

- groblja 5,48 ha - ostale površine (infrastrukturni sustavi) 43,11 ha

Prema VI. Izmjenama i dopunama, planirana površina građevinskih područja Općine Klinča Sela (građevinsko područje naselja – GBP i građevinska područja izvan naselja – IGPVN) iznosi 1.194,44 ha, od

čega površine pojedinih dijelova iznose: - površina građevinskih područja naselja – GPN 947,85 ha

- površina izdvojenih građevinskih područja van naselja – IGPVN 246,59 ha

- gospodarska namjena (proizvodna i/ili poslovna) 234,30 ha

- gospodarska namjena (ugostiteljsko – turistička) 3,66 ha - sportsko – rekreacijska namjena 2,10 ha

- groblja 5,50 ha

- trafostanica 1,03 ha

Iz prethodnog proizlazi da je u odnosu na PPUO Klinča Sela izvršeno povećanje od: - površina građevinskih područja naselja – GPN 186,02 ha

- površina izdvojenih građevinskih područja van naselja - IGPVN 123,99 ha.

Međutim, kada se iz ovih povećanja isključe povećanja površine građevinskih područja do kojih je došlo

sukladno članku 81. PPZŽ (planiranje g.p. prema posebnim uvjetima) u površini od: - površina građevinskih područja naselja – GPN 142,30 ha

- površina izdvojenih građevinskih područja van naselja - IGPVN 123,00 ha

vidljivo je da povećanja površina građevinskih područja naselja iznose: - površina građevinskih područja naselja – GPN 43,72 ha

- površina izdvojenih građevinskih područja van naselja - IGPVN 0,99 ha.




3.2.1.2. Obrazloženje izmjena građevinskih područja naselja (GPN)92

Do povećanja površine građevinskih područja naselja od 43,72 ha (osim zbog prihvaćanja inicijativa za

izmjenu PPUO Klinča Sela i prihvaćenih primjedbi u javnoj raspravi) je došlo iz sljedećih razloga. - obilaskom terena i korištenjem najnovijih ortofoto snimaka prostora općine kojima raspolaže DGU,

ustanovljeno je da nije ucrtano u g.p. naselja više od 60 izgrađenih građevina (uglavnom obiteljskih

kuća), iz čega dijelom proizlazi navedeno povećanje, - analizom stvarnog stanja na terenu utvrđeno je da površina izgrađenog dijela građevinskih područja

naselja iznosi 541,98 ha (a ne 429,11 ha kao što je to bilo navedeno u PPUO Klinča Sela iz 2010.

godine),

- sukladno prethodno navedenom, stanje građevinskih područja naselja 2011. godine je bilo sljedeće:

- ukupna površina g.p. naselja 773,91 ha

- izgrađeni dio g.p. naselja 541,98 ha (70,1%)

- neizgrađeni dio g.p. naselja 231,93 ha (29,9%).

Člankom 81. PPZŽ je propisano da se građevinska područja u ukupnoj površini na razini jedinica lokalne

samouprave mogu povećavati u odnosu na njihovu površinu u važećim prostornim planovima općina na dan donošenja PPZŽ za potrebe proširenja građevinskih područja onih naselja kod kojih izgrađeni dio iznosi

najmanje 70% i to do najviše 25% njihove površine.

Prema podacima iz ovog Plana, stanje izgrađenosti građevinskih područja naselja Općina Klinča Sela je na

dan stupanja na snagu Prostornog plana Zagrebačke županije bilo sljedeće:

Naselje

PPUO Klinča Sela – stanje 2012. godine

ukupna površina

građevinskog područja

izgrađeni dio građevinskog

područja

neizgrađeni dio građevinskog

područja

dozvoljeno povećanje

25%

ha ha % ha % ha

BETER 23,64 20,47 86,6 3,17 13,4 5,11

DONJA PURGARIJA 20,64 18,19 88,1 2,45 11,9 4,54

DONJA ZDENČINA 108,14 87,31 80,7 20,83 19,3 21,82

GOLI VRH 43,15 27,46 63,7 15,69 36,3 0

GONJAVA 12,63 14,14 100,0 0 0 3,53

GORNJA PURGARIJA 8,54 9,39 100,0 0 0 2,15

GORNJA ZDENČINA 21,69 19,37 89,3 2,32 10,7 4,84

KLINČA SELA 235,30 130,63 55,5 104,67 44,5 0

KOZLIKOVO 28,46 22,12 77,8 6,34 22,2 5,53

KUPINEC 171,11 117,72 6,8 53,39 31,2 0

NOVO SELO OKIČKO 14,27 17,80 100,0 0 0 4,45

POLJANICA OKIČKA 6,14 5,96 97,1 0,18 2,9 1,49

REPIŠĆE 47,53 38,83 81,7 8,70 18,3 9,70

TRŽIĆ 20,59 12,59 61,2 8,00 38,8 0

U K U P N O 761,83 541,98 71,2 219,85 28,8 63,16

Prema ovom izračunu bilo bi moguuće proširenje građevinskih područja naselja Beter, Donja Purgarija,

Donja Zdenčina, Gonjava, Gornja Purgarija, Kozlikovo, Poljanica Okićka i Repišće za ukupno 63,16 ha.




Naselje

ukupna površina

građevinskog područja naselja

površina građevinskog

područja naselja

prema PPUOKS 2013. godine

ostvareno povećanje

ha ha ha %

BETER 23,64 23,23 0 0

DONJA PURGARIJA 20,64 20,51 0 0

DONJA ZDENČINA 108,14 128,39 20,25 18,72

GOLI VRH 43,15 42,99 0 0

GONJAVA 12,63 14,14 1,51 11,95

GORNJA PURGARIJA 8,54 9,65 1,11 12,99

GORNJA ZDENČINA 21,69 21,51 0 0

KLINČA SELA 235,30 239,51 4,21 1,78

KOZLIKOVO 28,46 29,70 1,24 4,35

KUPINEC 171,11 179,64 8,53 4,98

NOVO SELO OKIČKO 14,27 17,80 3,53 24,73

POLJANICA OKIČKA 6,14 6,29 0,15 2,44

REPIŠĆE 47,53 50,44 3,41 7,17

TRŽIĆ 20,59 21,75 1,16 5,63

U K U P N O 761,83 805,55 43,72 5,73

Od naselja za koja je prema PPZŽ dozvoljeno povećanje površine građevinskih područja naselja, isto je

planirano samo za naselja Donja Zdenčina, Gonjava, Gornja Purgarija, Kozlikovo, Poljanica Okićka i Repišće, i

to u postotcima koji se kreću od 1,78% do 18,72% što je znatno manje od dozvoljenih 25%. Za naselja Beter, Donja Purgarija i Gornja Zdenčina nije planirano povećanje površine građevinskih područja naselja,

iako je to prema PPZŽ bilo moguće.

Osim za naselja za koja je to dozvoljeno prema PPZŽ, izvršeno je i minimalno povećanje površine

građevinskih područja naselja Kupinec, Novo Selo Okičko i Tržić uz sljedeće pojašnjenje:

Naselje Donja Zdenčina: povećanje površine izdvojenog g.p. naselja za 23,3 ha (izgradnja autokampa i eko-sela), uz manje smanjene g.p. naselja za 4,50 ha

Naselje Gonjava i

Gornja Purgarija: povećanje površina g.p. naselja uslijed evidentiranja postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile evidentirane, kao i

prihvaćanjem inicijativa građana za proširenjem građevinskog područja

Naselje Klinča Sela: povećanje površine g.p. naselja za 4,21 ha ili 1,78% uslijed evidentiranja postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile

evidentirane, kao i prihvaćanjem inicijativa građana za proširenjem građevinskog

područja

Naselje Kozlikovo: povećanje površine g.p. naselja za 1,24 ha ili 4,35% uslijed evidentiranja postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile

evidentirane, kao i prihvaćanjem inicijativa građana za proširenjem građevinskog područja

Naselje Kupinec: povećanje površine g.p. naselja za 8,53 ha ili 4,98% uslijed evidentiranja

postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile evidentirane, kao i prihvaćanjem inicijativa građana za proširenjem građevinskog

područja




Naselje

Novo Selo Okičko: povećanje površine g.p. naselja za 3,53 ha ili 24,73% uslijed evidentiranja

postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile evidentirane (u naselju nema neizgrađenog građevinskog područja)

Naselje

Poljanica Okićka: povećanje površine g.p. naselja za 0,15 ha ili 2,44% uslijed evidentiranja postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile

evidentirane

Naselje Repišće: povećanje površine g.p. naselja za 3,41 ha ili 7,17% uslijed evidentiranja postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile

evidentirane, kao i prihvaćanjem inicijativa građana za proširenjem građevinskog područja

Naselje Tržić: povećanje površine g.p. naselja za 1,16 ha ili 5,63% uslijed evidentiranja

postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu Plana koje do sada nisu bile evidentirane (izgrađeni dio g.p. je veći nego u PPUOKS iz 2010. godine).

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Površine izvan naselja za izdvojene namjene prikazane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:25.000, te na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000 (Građevinska područja). Izdvojene

namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, te funkcioniraju u prostoru kao autonomne prostorne cjeline. Izdvojene namjene za koje se

određuje građevinsko područje određuje se poglavito za razvoj djelatnosti koje zahtjevaju posebne uvjete pri

građenju i korištenju građevina, koje su vezane na određene prostorne resurse, koje mogu biti nesukladne drugim namjenama, odnosno za koje se utjecaj na okoliš mora prostorno limitirati i usmjereno nadzirati.

Unutar površina za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje.

Razgraničenje površina za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskog područja za: - mješovita namjena (novo naselje Zeleni grad – Kupinec)

- gospodarsku namjenu

- proizvodnu i/ili poslovnu namjenu (I, K) - ugostiteljsko – turističku namjenu / hotel (T1)

- sportsko - rekreacijsku namjenu (R) - groblja (G)

- trafostanica (IS4).

3.2.2.1. Mješovita namjena (novo naselje Zeleni grad – Kupinec)

Prostornim planom Zagrebačke županije (članak 87. Odredbi) dozvoljena je za potrebe gradnje naselja prema posebnim uvjetima mogućnost formiranja izdvojenog građevinskog područja. Pod posebnim uvjetima

podrazumijeva se: obrazloženje društvene i gospodarske opravdanosti namjeravanog zahvata, temeljeno na

programima razvoja Županije i jedinica lokalne samouprave, prethodna izrada i donošenje provedbenog (detaljnijeg) dokumenta prostornog uređenja za cijelo područje namijenjeno za tu vrstu gradnje,

projektiranje, priprema i građenje kompletne prometne i komunalne infrastrukture te svih građevina za koje su namjena i uvjeti oblikovanja određeni tim dokumentom prostornog uređenja.

Površina mješovite namjene za potrebe izgradnje novog naselja Zeleni grad – Kupinec iznosi oko 142,3 ha. Lokacija Zeleni grad - Kupinec nalazi se u neposrednoj okolici grada Zagreba, a neposredna veza brzom

prometnicom sa Zagrebom (nova državna cesta od Čvora Donja Zdenčina /autocesta Zagreb – Karlovac/ - most na Kupi - Lasinja). U to je uključena i buduća željeznička mreža – planirana pruga lokalnog značaja

Donja Zdenčina – Pisarovina. Koncepcija organizacije prostora novog naselja treba riješiti niz pitanja te kroz

odgovore na njih ostvariti kvalitetu života i prostora u naselju. Osnovna je ideja da se u ovom naselju pomire uobičane suprotnosti između života u selu i života u gradu, osigura kontakt s netaknutom prirodom, osigura

prometno rješenje koje osigurava pristup automobilom do stana, osigura sigurnosti djece u igri, da sve vrste zagađenja budu svedene na minimum, da što manje površine bude pod asfaltom ili betonom.




Prostorna organizacija naselja Zeleni grad mora osigurati osnovne kvalitete gradskog prostora:

- visoku infrastrukturnu opremljenost,

- bogatstvo javnih prostora, (otvorenih i zatvorenih),

- bogatstvo prostornih odnosa (izgrađenih ineizgrađenih).

Rješenje treba zadovoljiti ove kriterije, istovremeno povezujući cjelokupni prostor s prirodom, prostorirna satkanim od zelenila - javnog i privatnog, voćnjaka, šuma, livada, cvjetnjaka, drvoreda, povrtnjaka,

zelenih krovova, perivoja, parkova i zimskih vrtova. Zeleni prostori trebaju teći cjelokupnim prostorom, spajajući se i ispreplićući, osiguravajući vezu među svim dijelovima naselja ne zalazeći u stambene, privatne

zone – kroz zeleni javni prostor. Za funkcioniranje grada treba osigurati visoki nivo uređenja i održavanja svih otvorenih prostora

Za potrebe određivanja ove lokacije izvršena je programska analiza prostora Zagrebačke županije, te za pojedine programe prostora čitave Hrvatske, odnosno Europe, te je utvrđeno sljedeće:

- prostor Zagrebačke županije područje je velike prirodne vrijednosti, bogato prekrasnim

pejzažima, autohtonim životinjama (lovišta), te blagog brežuljastog terena, koji je dostupan i pogodan za biciklizam i hodanje, te sve oblike rekreacije u prirodi,

- rekonstrukcijom i dovršetkom postojećih putova i staza može se znatno doprinjeti još boljem, možda i

svakodnevnom korištenju šireg okolnog prostora i tako povećati kvalitetu života izvan grada, u prirodi,

- prometna povezanost cjelokupnog prostora zagrebačke županije je dobra, a novim prijedlozima za

rješavanje brzog prometa i lokalnog prometa, biti će još bolja, - u pogledu javnih programa - kultura, zdravstvo, obrazovanje, visoko obrazovanje svi su gradovi

zagrebačkog prstena - kojeg čine Samobor, Zaprešić, Jastrebarsko, Velika Gorica, Ivanić Grad, Dugo

Selo i Vrbovec opskrbljeni prema svojim potrebama i u skladu sa strategijama i prostornim planovima, - neadekvatne škole, vrtići i zdravstvene stanice planiraju se dograditi ili rekonstruirati,

- kulturne ustanove - kazališta, multimedijalne dvorane, muzeji galerije također su ravnomjerno

raspoređeni u skladu s potrebama lokalnog stanovništva, a kulturni događaji u samom Zagrebu, lako

su dostupni su brzom prometnom vezom, - trgovački i uslužni programi su također ravnomjerno prostorno raspoređeni, s naglaskom na

koncentraciju velikih shoping centara na rubu grada Zagreba, i nedostatkom istih u čitavom okoinom

području - pogotovo jugozapadnom dijelu,

- sportski programi također zadovaljavaju lokalne potrebe, a veći sportski sadržaji zbog dobrih

prometnih veza i moguće organizacije javnog prometa lako su dostupni i u Zagrebu, - zabavni programi u smislu većeg zabavnog centra ili zabavnog parka ne postoje ne samo u prostoru

Zagrebačke županije, nego i u širem regionalnom području,

- poslovne programe kao što su zone za poduzetnike ima gotovo svaka općina, i u njima se

omogućava razvoj različitih proizvodnih, poslovnih i trgovačkih sadržaja. Tehnološki park je sadržaj koji nije našao svoje mjesto u okoinom prostoru Zagreba, a Zagrebački tehnološki park nema

adekvatan prostor za svoje djelovanje.

Na osnovi ovih analiza, datosti same lokacije i njenog smještaja u prostoru, biti će postavljena osnovna koncepcija Zelenog grada, njegovog poslovnog i stambenog dijela, te prijedlog adekvatnih programa i načina

korištenja okolnog prostora.

Planirana zoma mješovite namjene – Zeleni grad Kupinec je praktički sa svih strana okružen šumama i livadama, a na oko 1.5 km udaljenosti od se nalazi ornitološki rezervat i ribogojilišta Crna Mlaka –

potencijalno područje za izlete, dostupno biciklima i šetnjom. Naselje će biti planirano oko središnje

centralne strukture, koju će činiti manje višestambene zgrade položene u pravilnom rasteru, organizirane tako da svojim međuodnosima stvaraju trgove, parkove i u pravilnom ritmu duž te svojevrsne "kičme"niz

tematskih trgova s javnim programima - vodeni trg, eko trg, botanički trg, glavni trg, gastro trg, edukativni trg, sportski trg, wellness trg i slično. Ugostiteljski sadržaji i usluge, trgovine, lokali i slično će biti smješteni

uz sve tipove otvorenih javnih prostora. Oko centralne strukture je u formi meandrira planirana centralna

avenija, širine koridora oko 24 m, stvarajući na taj način raznovrsne prostorne odnose sa okolnim, izgrađenim i neizgrađenim prostorima, vijugajući duž naselja, kako bi svakoj pojedinoj stambenoj zoni

omogućila direktan kontakt s centralnim prostorom. Na križanju avenije i postojećee nerazvrstane ceste u smjeru sjeveroistok - jugozapad biti će smješten glavni gradski trg s vjerskom građevinom, upravnim i

drugim gradskim servisima, smješten je u blizini križanju postojeće ceste i glavne gradske avenije. Zone za gradnju osnovne škole i dječjih vrtića biti će planirane kao i stambeni otoci, u mirnijim dijelovima naselja.




Prostor između ovog centra i ruba naselja, koje je definirano voćnjacima je prostor pejzaža, koji će biti ispunjen stambenim “otocima” organiziranih u mekanoj shemi jednosmjernih vijugavih ulica, s manjim

zonama javnog zelenila. U svakom od tako formiranih “otoka” biti će od 50 do 200 kuća. Svaka tipologija će

biti smještena unutar svog “otoka” te prostorno i funkcionalno različito organizirana. “Otoci” se međusobno razlikuju oblikom, smještajem, veličinom, zonama koje ih okružuju, što predstavlja dovoljno parametara za

odabir adekvatne tipologije i načina prostorne organizacije. Sjeverno od zone mješovite namjene Zelen grad nalazi se zona gospodarske namjene Kupinec, kao zasebna

prostorna cjelina. Zona je planirana kao poslovni centar u miru i zelenilu, s mogućnošću da se prilagodi bilo kojem adekvatnom konceptu - brojem, oblikom i veličinom parcela i načinom organizacije tlocrta. Prijedlog je

da se unutar ove poslovne zone napravi i manji shoping centar za potrebe šireg područja, te ugostiteljski

objekt - hotel ili pansioni, koji bi mogao odgovoriti na potrebe rekreativnog turizma, odnosno osiguranja smještaja u neposrednoj blizini za potrebe poslovnih programa.

Za obuhvat novog naselja Zeleni grad – Kupinec propisana je obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja.

3.2.2.2. Gospodarska namjena - proizvodna i/ili poslovna (I, K)

Površine proizvodne namjene namijenjene su za smještaj postrojenja za proizvodnju različitih dobara. Na

površinama gospodarske namjene – proizvodne (I) mogu se graditi sve vrste industrijskih, obrtničkih i drugih gospodarsko - proizvodnih zgrada, većih skladišta te pratećih trgovačkih, poslovnih, upravnih i uredskih

zgrada, pod uvjetom da ne zagađuju okoliš.

Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne pogone - obrtništvo, skladišne, uslužne, trgovačke, komunalno servisne sadržaje i sl. Uz osnovnu djelatnost

moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti. Na površinama gospodarske namjene –

poslovne (K) mogu se graditi i veći trgovački centri (preko 1.500 m2 GBP) i prodajni saloni sa pratećim parkiralištima (otvorenim i zatvorenim) i dr.

Ovim su Planom određene sljedeće zone proizvodne i/ili poslovne namjene na području Općine Klinča Sela: - proizvodna i/ili poslovna zona (I, K) Klinča Sela 5, površine oko 22,2 ha,

- proizvodna i/ili poslovna zona (I, K) Klinča Sela 6, površine oko 16,6 ha,



- proizvodna i/ili poslovna zona (I, K) Gornja Zdenčina 2, površine oko 28,0 ha, - proizvodna i/ili poslovna zona (I, K) uz naselje Zeleni grad - Kupinec, površine oko 123,0 ha.

Sve planirane zone gospodarske namjene - proizvodna i/ili poslovna (I, K) su neizgrađene. Uređenje, organizacija sadržaja i uvjeti gradnje u ovim odrediti će se u skladu s potrebama budućih korisnika uz

obaveznu izradu urbanističkog plana uređenja. VI. Izmjenama i dopunama Plana predviđa formiranje nove

zone gospodarske namjene (proizvodne i/ili poslovne), u odnosu na važeći Plan, i to proizvodne i/ili poslovne zona (I, K) uz naselje Zeleni grad – Kupinec. Proizvodna i/ili poslovna zona (I, K) uz naselje Zeleni grad – Kupinec, površine 123,0 ha, planirana

je sukladno članku 81. Odredbi PPZŽ, u kojem se određuje da za potrebe planiranja građevinskih područja izdvojene gospodarske namjene - proizvodne i poslovne, povećanje površine građevinskog područja može

iznositi najviše 15% u odnosu na postojeću površinu građevinskog područja. Ova je proizvodna i/ili poslovna

zona prikazana u kartografskim prikazima Prostornog plana Zagrebačke županije. S obzirom da postojeća ukupna površina građevinskog područja Općine Klinča Sela iznosi 926,7 ha,

povećanje od 15% iznosilo bi 139,0 ha. Kako planirana proizvodna i/ili poslovna zona (I, K) uz naselje Zeleni grad – Kupinec ima površinu od 123,0 ha, proizlazi da je manja za 16,0 ha, odnosno da povećanje iznosi

13,27%. Za ovu je zonu također propisana obveza izrade Urbanističkog plana uređenja.

3.2.2.3. Gospodarska namjena / ugostiteljsko – turistička / hotel (T1)

U istočnom dijelu prostora planirana je zona ugostiteljsko – turističke namjene / hotel (T1) uz također

planiranu sportsko – rekreacijsku zonu (R), na površini od oko 3,66 ha. Planirana se zona nalazi na neizgrađenom ali uređenom građevinskom zemljištu te se ovim Planom ne propisuje obveza izrade

urbanističkog plana uređenja. U ugostiteljsko - turističkoj zoni / hotel (T1) moguća je izgradnja građevine s

ugostiteljskim i informativnim sadržajima, parkiralištima i drugim potrebnim komplementarnim sadržajima. Maksimalni kapacite zone iznosi 100 ležaja, od čega je najmanje 70% u hotelu i najviše 30% u vilama.




3.2.2.4. Sportsko – rekreacijska namjena (R)

U istočnom dijelu prostora planirana je zona sportsko – rekreacijsku zonu (R), uz također planiranu ugostiteljsko – turističke namjene (T), na površini od oko 2,10 ha. Planirana se zona nalazi na neizgrađenom

ali uređenom građevinskom zemljištu te se ovim Planom ne propisuje obveza izrade urbanističkog plana uređenja.

3.2.2.5. Groblja (G)

U obuhvatu Plana se nalaze groblja u naseljima: - Klinča Sela - postojeće 1,52 ha (planirano proširenje za 1,03 ha)

- Kupinec - postojeće 1,28 ha (planirano proširenje za 0,86 ha)

- Novo Selo Okićko - postojeće 0,81 ha.

Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Uređenje groblja, gradnja pratećih

građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i

tradiciji takvih prostora. Uređenje groblja treba uskladiti sa Zakonom o grobljima i ostalim posebnim propisima. Planira se proširenje groblja u Klinča Selu i Kupincu, a sukladno odredbama Pravilnika o

grobljima, za proširenjs je obvezna izrada detaljnih planova uređenja.

3.2.2.6. Trafostanica (IS4)

U naselju Klinča Sela se na ovoj lokakaciji nalazi TS 110/35 kV, koja se planom zadržava. Parcela površine

1,03 ha je u potpunosti izgrađena.

3.2.2.7. Obrazloženje izmjena izdvojenih građevinskih područja van naselja (IGPVN)

Sukladno članku 81. odredbi PPZŽ planira se izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene (I,K) uz

naselje Kupinec, površine 123,00 ha. Planirana se površina se uklapa u odredbu kojom je dozvoljeno da se za tu namjenu planira najviše 15% površine ukupnog građevinskog područja Općine Klinča Sela (GPN +

IGPVN). Kako prema PPUOKS iz 2010. godine ta površina iznosi 926,71 ha, dozvoljena površina izdvojenog građevinskog područja gospodarske namjene temeljem članka 81. PPZŽ iznosila bi 139,00 ha (15% ukupne

površine g.p.). Ovim se Planom određuju površina (zona) izdvojenog građevinskog područja gospodarske

namjene (I,K) uz naselje Kupinec temeljem članka 81. PPZŽ, u površini od 123,00 ha (manje od dozvoljenog).

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća legalna izgradnja.

Građevinske čestice na kojima postoje legalne pojedinačne stambene građevine ili skupina građevina, a u

grafičkom dijelu nisu označena kao građevinska područja naselja, smatraju se izdvojenim građevinskim

područjem naselja. U tim je područjima dopušteno graditi prema uvjetima za građevinska područja naselja neposrednom provedbom ovog Plana a površinu postojećih građevnih čestica nije dopušteno povećavati.

Izvan građevinskih područja mogu se graditi, u skladu sa propisima, mjesnim uvjetima i prilikama:

- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne - groblja itd.), - rekreacijski sadržaji (osim zatvorenih sportskih građevina),

- građevine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina,

- građevine koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i konfekcioniranju (staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda),

- farme za uzgoj stoke, svinja, koza i ovaca, - peradarske farme,

- vinogradarsko - vinarski pogoni,




- pogoni za preradu ljekovitog bilja i manja spremišta,

- stambeno - gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima,

- građevine u funkciji gospodarenja šumama.

Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom

česticom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska, stočarska, itd.)

- građevina koja nema mogućnost neposrednog priključka na vodoopskrbni i elektroenergetski sustav

mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom ili vlastitim vodozahvatom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.).

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi – prioritetno je prostor građevinskog područja, dok je prostor izvan građevinskog područja, prioritetno prostor poljodjelstva,

šumarstva i vodnog gospodarstva.

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu

namjenu i zaštitu prostora (šume, poljoprivredno zemljište, krajolik ili posebno vrijedno područje i sl.). Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan građevinskog područja utvrđeni su temeljem

slijedećih smjernica, a propisani su Odredbama za provođenje ovog Plana: - građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja trebaju se locirati, projektirati, graditi i

koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te korištenje drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljske baštine.

3.2.4. Poljoprivredne površine

Vrednovanje prostora i tala ima za cilj što optimalnije korištenje prostora, ali i zaštitu poljoprivrednih tala,

posebno najboljih bonitetnih razreda. Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih

korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.) procjenjena je vrijednost zemljišta i svrstana u kategorije zaštite (PPZŽ). Prostorna distribucija tala po prostornim kategorijama

korištenja prikazana je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:25.000. Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih

djelatnosti, a razgraničeno je na: - vrijedno obradivo tlo (P2),

- ostalo obradivo tlo (P3).

Vrijedno obradivo tlo (P2) ukupne površine 252,88 ha sačinjavaju najbolja tla ovog područja, vrlo dobrih

pedofizikalnih i pedokemijskih svojstava III., IV. i V. bonitetne klase. Grupirana su oko naselja u relativno homogenom obliku i namijenjena su prvenstveno uzgoju žitarica, industrijskih i povrtlarskih kultura, te

krmnog bilja. Zauzimaju veći dio poljoprivrenih površina i imaju najveće značenje za oživljavanje

poljoprivredne proizvodnje na području općine. Na vrijednim obradivim tlima (P2) utvrđenim ovim Planom mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za

primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke, svinja, koza i ovaca, peradarske farme, vinogradarsko - vinarski pogoni i pogoni za uzgoj, preradu i skladištenje ljekovitog bilja. Na ovim se vrstama

obradivih tala izuzetno daje mogućnost izgradnje stambeno - gospodarskih građevina za vlastite potrebe i

turizma na seoskim gospodarstvima, te manjih gospodarskih građevina.

Ostala obradiva tla (P3) ukupne površine 2.974,10 ha, pokrivaju veći prostor općine i obuhvaćaju zemljišta koja su povremeno obrađena ili su djelomično pokrivena šumama. Na ostalim obradivim tlima (P3)

utvrđenim ovim Planom mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke, svinja, koza i

ovaca, peradarske farme, vinogradarsko - vinarski pogoni i pogoni za uzgoj, preradu i skladištenje ljekovitog

bilja. Na ovim se vrstama obradivih tala naglašava mogućnost izgradnje stambeno - gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te manjih gospodarskih građevina.




Prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima i donekle oranicama, sve više zarastaju zajedno sa šumama, stoga su izdvojena u kategoriju ostalih poljoprivrednih i šumskih tala.

Na području općine zastupljena su s 271,59 ha i posebno su vrednovana za izgradnju poljoprivrednih

stambeno - gospodarskih kompleksa. Ove površine bi također naročito u kontekstu razvoja pčelarstva i stočarstva (stimuliranja ispaše) trebalo u budućem razdoblju sačuvati od pošumljavanja.

Na ostalom poljoprivredno tlu, šumama i šumskom zemljištu utvrđenim ovim Planom (PŠ) mogu se planirati

slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke, svinja, koza i ovaca, peradarske farme, vinogradarsko -

vinarski pogoni i pogoni za uzgoj, preradu i skladištenje ljekovitog bilja. Na ovim se vrstama obradivih tala

naglašava mogućnost izgradnje stambeno - gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te manjih gospodarskih građevina.

3.2.5. Šumske površine

Prema namjeni, a sukladno odredbama PPZŽ, ovim Planom su izdvojene površine šuma gospodarske

namjene (Š1), ukupne površine 2.969,42 ha (od toga na privatne šume otpada oko 76%). Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu

funkciju. Osnova gospodarenja predviđa najveću pažnju očuvanju i daljnjem unapređenju staništa i njihovih

sastojaka, prvenstveno domaćim autohtonim vrstama, s ciljem povećanja i poboljšanja kvalitete proizvedene drvne mase.

U narednom razdoblju, gospodarske šume i dalje će se koristiti za unapređenje proizvodnje drvne biomase,

uz sve važnije sporedne funkcije šume. Naime, sporedne funkcije šume na području općine značajnije su od proizvodnih. Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma temelji se na utvrđivanju njenog utjecaja na

okoliš, sa ciljem njegove zaštite i kvalitete života stanovništva. Unutar šuma gospodarske namjene (Š1) daje

se mogućnost izgradnje građevina koje su u funkciji korištenja prostora i to: šumarske postaje (lugarnice), lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno - istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava i

otkupne stanice šumskih plodina.

Općekorisne funkcije šuma su:

- turistička, - estetska,

- ekološka (hidrološka ili vodozaštitna, protuerozijska, klimatska, imisijska, zaštitna i dr.), - rekreacijska,

- zdravstvena.

3.2.6. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) -

tablica 3.

Ukupni broj stanovnika Općine Klinča Sela, uključujući i stanovnike izdvojenog građevinskog područja

mješovite namjene Zeleni grad Kupinec procjenjuje se na 313.000 stanovnika. Od toga broja će oko 27.000

stanovnika biti u izdvojenoj stambenoj zoni a oko 16.000 stanovnika u ostalim naseljima općine.

Površina građevinskih područja naselja prema ovom Planu iznosi 805,55 ha, što je povećanje od 43,72 ha u odnosu na PPUOKS iz 2010. godine. Do ovog povećanja je došlo najvećim dijelom uslijed

prihvaćenih inicijativa za izmjenu Plana kao i radi evidentiranja postojećih izgrađenih građevina u obuhvatu

Plana koje do sada nisu bile evidentirane u Planu. Uz ovo povećanje, planirano je novo izdvojeno građevinsko područje mješovite namjene (izgradnja po posebnim uvjetima) uz naselje Kupinec prema članku

81. PPZŽ u površini od 142,30 ha.

Izdvojena građevinska područja van naselja gospodarske namjene su se ovim Planom minimalno smanjila i imaju površinu od 105,16 ha. Planom je predviđeno izdvojeno građevinsko područja gospodarske

namjene (proizvodne i/ili poslovne – uz naselje Zeleni grad - Kupinec) prema članku 81. PPZŽ u površini od

123,00 ha. Nove su gospodarske zone planirane na poljoprivrednim površinama - ostala obradiva tla - P3 bonitetne vrijednosti s obzirom na obradivost.




Za površine poljoprivrednog zemljišta u ovom Planu su korišteni podaci iz studije “Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje za Zagrebačku županiju” koju je izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

a korištena je i za izradu PPZŽ-a. Preuzete poljoprivredne površine iz spomenute Studije i PPZŽ-a su za

Općinu Klinča Sela, s obzirom na pogodnost tala za obradivost, razvrstane na vrijedno obradivo tlo – P2 i ostala obradiva tla P3. Poljoprivredne površine (ostalo obradivo tlo – P3) su se ovim Planom smanjile za

224,13 ha. Ovo smanjenje poljoprivrednih površina je najvećim dijelom proizašlo iz planiranja novog izdvojenog građevinskog područja mješovite namjene uz naselje Kupinec (142,30 ha) i izdvojenog

građevinskog područja gospodarske namjene (uz naselje Kupinec - 123,00 ha), a samo manjim dijelom uslijed reorganizacije građevinskog područja u nekim naseljima općine.

Šumske površine su utvrđene u površini od 2.969,42 ha (šume gospodarske namjene – privatne: 2.279,17 ha i šume gospodarske namjene – državne: 690,25 ha).

Površine ostalih poljoprivredna tala, šuma i šumskog zemljišta preuzete su iz studije

“Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje za Zagrebačku županiju” koju je izradio Agronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu a korištena je i za izradu PPZŽ-a, a njihova površina iznosi 265,07 ha.

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Općine Klinča Sela

Redni broj

Namjena površina Oznaka Površina

(ha)

% od površine općine

st/ha *ha/st

Građevinska područja naselja (mješovita namjena) M 805,55 10,46 1 7,44

Izdvojeno građevinsko područje Zeleni grad Kupinec (mješovita namjena)

M 142,30 1,84 2 49,19

1.0. Građevinska područja naselja (GPN) ukupno GPN 947,85 12,30 3 13,71

Gospodarska namjena - proizvodna i/ili poslovna I, K 234,30 3,04 *0,018

Gospodarska namjena / ugostiteljsko – turistička / hotel

T1 3,66 0,04 -

Športsko - rekreacijska namjena R 2,10 0,02 -

Groblje G 5,50 0,07 -

Trafostanica IS4 1,03 - -

2.0. Izdvojeno građevinsko područje van naselja (IGPVN) ukupno

246,59 3,20 *0,019

Vrijedno obradivo tlo P2 252,88 3,28 *0,020

Ostala obradiva tla P3 2.976,56 38,65 *0,228

3.0. Poljoprivredne površine ukupno P 3.229,44 41,93 *0,248

Šuma gospodarske namjene - privatna Š1 2.279,17 29,59 *0,175

Šuma gospodarske namjene - državna Š1 690,25 8,965 *0,051

4.0. Šumske površine ukupno Š 2.969,42 38,56 *0,228

5.0. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ukupno

PŠ 265,07 3,44 *0,020

Površina infrastrukturnih sustava - državna autocesta

IS1 28,53 0,37 -

Površina infrastrukturnih sustava - magistralna željeznička pruga

IS2 11,97 0,15 -

Površina infrastrukturnih sustava - benzinska postaja uz državnu autocestu

IS3 1,56 0,02 -

6.0. Ostale površine ukupno IS 42,06 0,54 -

OPĆINA KLINČA SELA UKUPNO 7.700,43 100,00 *0,592

1 planirani broj stanovnika Općine Klinča Sela u postojećim naseljima 2021. godine (6.000 stanovnika)

2 planirani broj stanovnika u novom naselju Zeleni grad Kupinec 2021. godine (7.000 stanovnika)

3 planirani ukupni broj stanovnika Općine Klinča Sela 2021. godine (13.000 stanovnika)




3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

Od gospodarskih djelatnosti u Općini Klinča Sela od osobitog interesa je tzv. malo gospodarstvo iako se ne

smije zanemariti šumarstvo, poljodjelstvo i turizam. U svrhu turizma i jačega gospodarskoga razvitka valja poticati obrtništvo i malo poduzetništvo, iznimno čistu prerađivačku industriju maloga obima, te trgovine i

usluge u svrhu promidžbe i razvitka turizma i poljodjelstva.

3.3.1.1. Šumarstvo

Značaj šuma ne ogleda se samo u izravnoj koristi (tehničko i ogrjevno drvo, sporedni šumski proizvodi i dr.),

već i u posrednim koristima u smislu općekorisnih funkcija šume kao što su: - stvaranje čistoga i pročišćavanje onečišćenoga zraka,

- usklađivanje režima i stanja voda,

- zaštita od erozije, bujica i poplava,

- zaštita naselja od pretjerane buke,

- djelotvornost u lječenju i oporavku

- pogodnost za rekreaciju; usklađivanje plodnosti zemljišta,

- zaštita u obrani i dr.

Cilj bi trebao biti sačuvati barem sadašnju površinu šuma, po mogućnosti pošumljavanjem povećati

površinu te degradirane oblike šuma praviinim gospodarenjem prevesti u stanje veće kakvoće. Osim o gospodarskom uređenju šuma, valja skrbiti i o estetskom i rekreacijskom uređenju. Ne treba

zaboraviti ni na inženjersku i zaštitnu ulogu šuma, primjerice: vizualna i svekolika zaštita naselja (od buke, od neugodnog mirisa, od snijega i vjetra itd.), zaštita erozivnih i devastiranih površina.

Valja izbjegavati gole sječe šuma na velikim površinama. Ne treba pošumljavati livade i pašnjake koji u

kompoziciji sa šumama čine prepoznatljiv u sliku krajolika. S osobitom skrbi i stručnom opravdanošću treba

pristupiti možebitnoj promjeni svojta drveća, poglavito zamjeni Iistopadnih šuma sa kulturama četinjača. Takva zamjena mora biti iznimna i opravdana. Gospodarenje šumama eventualna izgradnja na šumskom

zemljištu moraju se obavljati na temelju važećih propisa.

Glede vlasništva, šume u Općini Klinča Sela dijelimo na: državne šume, kojima upravlja javno poduzeće

"Hrvatske šume" i privatne šume u vlasništvu stanovnika općine. Valjalo bi izraditi Studiju o šumama i gospodarenju šumama na prostoru Općine Klinča Sela, kojom bi se ustanovile i kartirale stvarne površine

pod šumama, provelo bi se vrednovanje postojećih šuma, dale bi se smjernice za unapređenje šumskih površina u budućnosti te bi se odredile površine povoljne i nužne za pošumljavanje. Valjalo bi istražiti

mogućnosti smještaja i izgradnje manjih prerađivačkih pogona drveta (ponajprije pilana) te mogućnosti

proširenja lugarske službe kako bi se zaposlili stanovnici općine. Izgradnja na šumskim površinama nije moguća, osim gradnje građevina tehničke infrastrukture i to u skladu

sa posebnim propisima i važećom prostorno - planskom dokumentacijom te odredbama ovoga Plana.

3.3.1.2. Poljodjeljstvo

Poljodjelsko zemljište dobro je od državnoga interesa i time posjeduje osobitu zaštitu. Poljodjelskim

zemljištem smatraju se: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci i drugo zemljište koje se može privesti poljodjelskoj proizvodnji. Poljodjelsko zemljište treba štititi od onečišćenja bilo koje vrste,

poglavito radi prcizvodnje zdrave hrane i turističkoqa razvitka Plješivičkog kraja i općine. Korištenje, zaštita i raspolaganje poljodjelskim zemljištem određeno je posebnim propisima.

Valjalo bi što prije izraditi Studiju o poljodjelskome zemljištu na prostoru općine, s namjerom da se utvrde vrijednosti, obilježja i mogućnosti pojedinih vrsta tala te da se ustanove predjeli u općini koji omogućuju

kvalitetan razvitak poljodjelstva. Time bi se stvorilo stručno i znanstveno utemeljeno polazište za razvitak poljodjelstva i tek tada bi se mogla onemogućiti izgradnja na poljodjelski vrsnim terenima. Valjalo bi utvrditi i

terene povoljne za određeni tip poljodjelske djelatnosti (vinogradarstvo, povrćarstvo, voćarstvo i dr.).




Djelotvornim poticajima i promidžbom valjalo bi potaknuti veću skrb za poljodjelstvo, osobito u svrhu razvitka turizma i boljega gospodarskoga napretka kraja. Vrijedilo bi razvijati proizvodnju tzv. zdrave hrane,

za što postoje svi preduvjeti. Treba poticati uzgoj tradicijskih sorta voća, vinogradarstvo s uzgojem vrsnih

sorta grožđa, ribogojstvo, stočarstvo, sakupljanje ljekovitoqa bilja, gljivarstvo, pčelarstvo, mljekarstvo i druge, ovom kraju, prikladne grane poljodjelstva.

3.3.1.3. Turizam

Turizam je jedna od djelatnosti koja bi mogla biti od snažnog razvojnoga značenja za općinu . Ovaj je Plan

rađen, između ostaloga, s namjerom da se istaknu sve važne prostorne mogućnosti općine za unapređenje

turizma te da se planerskim činiteljima osiguraju temeljne pretpostavke za razvitak turizma i skladan gospodarski napredak u budućnosti. Zbog toga je u ovaj plan ugrađeno niz ograničenja s ciljem zaštite

prostora od svih nepoželjnih i neprimjerenih graditeljskih i drugih zahvata, koji bi mogli narušiti sklad krajolika i time u budućnosti onemogućiti turistički razvitak.

Postoje sve pretpostavke za vrstan razvitak kulturnoga, izletničkoga, seoskoga, seljačkoga, riholovnoga, športsko - rekreacijskoga, kulturnoga, ekološkoga, edukacijskoga, gastronomskoga,

dječjega i drugih oblika turizma. U ovom prostornom planu ocijenjeni su svi važni dijelovi krajolika i građevine, koji imaju značenje u turističkom korištenju i postavljeni su uvjeti i smjernice za njihovo

korištenje. Valjalo bi što prije izraditi podrobnu i djelotvornu znanstveno - stručnu studiju s namjerom da

se istraže sve turističke mogućnosti općine. Studija bi trebala dati podroban i stvaran pregled turističkih djelanosti povezanih sa stvarnim i pojedinačno navedenim prostorima i građevinama. Time bi se stvorio

svojevrsni katalog za ulaganja u turističke djelatnosti. Razvitak turizma ovisi o mnogočemu, ponajprije o razvitku poljodjelstva, načinu gospodarenja šumama, očuvanju prirodnoga i kulturnoga naslijeđa te ekoloških

označnica. Izgledu i ponudi u naseljima, izboru sekundarnih i tercijarnih djelatnosti, prometnicama, tehničkoj (komunalnoj) infrastrukturi i osobito o poticajnim mjerama Države i Županije za gospodarski i turistički

razvitak utemeljen na zamisli održivoga razvitka.

Klinča Sela su povoljno smještena, osobito glede Zagreba, Karlovca i tranzitnogaputa prema jadranskoj obali. Sačuvani su prirodni krajolici velike vrijednosti, brojno vrijedno kulturno naslijeđe, a prirodni i kulturno -

povijesni uvjeti su izvrsni.

Podneblje Sjeverni dio općine pokazuje planinske označnice povoljne za boravak tijekom cijele godine, osobito za

različite športske i rekreacijske aktivnosti. Podneblje i kakvoća tla omogućuju proizvodnju zdravu hrane na tradicijskim zasadama.

Prirodna obilježja

Obličje terena, tlo, vodotoci, biljni i životinjski svijet su pogodni za brojne i raznolike turističke aktivnosti kao što su planinarenje, pješačenje, šetnje prirodom, jahanje, vožnja blclklom, športski lov, športski ribolov,

piknik, logorovanje, letenje zmajem i balonom, skijanje, sanjkanje, skupljanje plodina i dr.

Kulturno nasljeđe

Kulturno nasljeđe je bogato i brojno te ogoduje razvitku kulturnoga turizma. Osobito su brojne crkvene građevine (crkve, kapele, poklonci i raspela), stare stambene zgrade među kojima su osobito vrijedne

tradicijske kuće, arheološka nalazišta, zgrade starih škola, mlinovi vodeničari, brojni seoski tradicijskih stambeno - gospodarski sklopovi i dr. Osim graditeljskoga nasliieđa vrijedno je istaknuti i folklornu baštinu

(narodne nošnje i druge rukotvorine, narodni ples), što bi se moglo koristiti u turističke svrhe. Kroz turističke programe moguće je sačuvati ili oživjeti običaje ili spomen na njih.

Povijesno nasljeđe

Povijesno nasljeđe je povezano je uz brojna imena iz hrvatske prošlosti i hrvatske crkve.

Tradicijska seoska domaćinstva

Ovaj tip domaćinstva pomalo iščezava: nestaju stare drvene kuće i gospodarsko predajno graditeljstvo, voćnjaci sa starim sortama jabuka i drugoga voća su rijetki, tradicijski vrt (povrtnjak i cvjetnjak) tek

ponegdje još možemo vidjeti. U selima i zaseocima još se mogu naći u cijelosti ili djelomično sačuvana tradicijska gospodarstva. Na žalost, sva su ona u razmjerno lošem stanju, a veliki dio je napušten.

Nestajanje tradicijskih domaćinstava, barem nekih etnološki i graditeljski najvrednijih, moguće je spriječiti

smišljenim i poticajnim turističkim ulaganjima. Valjalo bi odabrati barem nekoliko vrijednih tradicijskih domaćinstava te ih osposobiti za posjetitelje koji žele provesti neko vrijeme na selu. Turistička ponuda će biti

lišena obilježja masovnoga turizma - to će biti više izletnički, a manje boravišni turizam.




Za boravak od nekoliko dana ili više trebat će koristiti postojeće obnovljene i za turizam prilagođene stare drvene kuće i tradicijska domaćinstva. Izgradnja novih hotelskih zgrada nije predviđena i za sada nije

moguća. Ako bi se tijekom vremena pokazala potreba za manjom smještajnom zgradom (pansion i sl.),

moguće ju je izgraditi u sklopu građevnoga područja pojedinih naselja.

3.3.1.4. Obrtništvo, poduzetništvo i čista industrija

U općini ima dosta manjih industrijskih pogona i obrtničkih radionica. Ovim Planom žele se uspostaviti uvjeti za izgradnju možebitnih novih zgrada u svrhu obrtničke i manje industrijske proizvodnje. Planom su

predviđene radne zone u središnjem dijelu općine, prvenstveno u sklopu središnjeg naselja Klinča Sela.

Moguća je čista prerađivačka industrija maloga obima u sklopu građevnoga područja naselja. Prednost treba dati obrtništvu i malom poduzetništvu, ali također u sklopu građevnoga područja naselja. Treba nastojati

iskoristiti postojeće stambene i gospodarske zgrade za obrtničke radionice, mala poduzeća i za male pogone prerađivačke industrije. Postojeći stambeno - gospodarski sklopovi su povoljni za takve namjene. Njihovom

obnovom i prenamjenom spriječit će se napuštanje i rušenje tradicijskoga graditeljstva i oživjet će se stari

dijelovi naselja.

Zbog posebnih prirodnih i kulturno - povijesnih uvjeta nove proizvodne zgrade (bilo koje vrste i veličine), kao i obnovu i prenamjenu postojećih starih zgrada valja izvesti s osobitom skrbi za krajolik i treba ih graditeljski

skladno uklopiti u naslijeđeno graditeljsko i prirodno okruženje. Osnovni uvjeti za oblikovanje takvih zgrada

određeni su ovim Planom. Zgrade ne smiju biti prevelike (ako je potrebna veća površina zgrade, treba predvidjeti nekoliko manjih zgrada međusobno povezanih). Oblikovanje građevina mora se uklopiti u krajolik

svojom veličinom, vrstom krova, oblikovanjem pročelja, vrstom otvora, odabirom materijala i boja. Za radne lokacije (obrt, malo poduzetništvo, čista prerađivačka industrija maloga obima) pogodna su građevna

područja unutar samih naselja. Obrtničke radionice moguće je smjestiti na stambenlm parcelama. Od radnih pogona mogući su pogoni za preradu voća, pilana, prerada poljodjelskih plodina i sl. Proizvodnja bi trebala

biti u svezi s poljodjelstvom ili sirovinama uzetim u ovom kraju te u svezi s turizmom.

U radne lokacije možemo ubrojiti i ribogojilišta, za koje postoji zanimanje u općini. Izgradnja ribogojilišta

mora se uklopiti u krajolik, u obližnje naselje, u tradicijsku izgradnju. Ako je mjesto za ribogojilište u predjelu zaštite, posebne uvjete za izvedbu i izgradnju će odrediti nadležne institucije za zaštitu kulturne i prirodne

baštine.

3.3.1.5. Trgovina i usluge

U sklopu građevnoga područja naselja moguće je smjestiti namjene trgovačkih i uslužnih obilježja. Takve

namjene uvijek treba smještavati u sklopu stambenih zgrada, ali je moguća i izgradnja trgovačkih i sličnih zgrada prema uvjetima ovoga Plana.

3.3.2. Društvene djelatnosti

Potrebe za građevinama iz skupine društvenih djelatnosti su skromne i zbog malog broja stanovnika nije za

sada moguće planiranje novih većih građevina, usprkos potrebi za nekom od njih. Planom nisu predviđena

mjesta za izgradnju novih ili adaptaciju postojećih zgrada. Izgradnja novih ili prilagodba postojećih zgrada mogući su u sklopu građevnog područja naselja.

U općini se nalaze tri osnovne škole, smještene u naseljima: Repišće, Klinča Sela i Kupinec. Škole bi se u

ljetnom dijelu godine mogle koristiti za ljetne škole u prirodi (ekološke škole) u organizaciji udruga i

institucija Zagreba, Karlovca i drugih manjih obližnjih gradova. Time bi se potaknula obnova zgrada i oživljavanje naselja.

Dječje ustanove za djecu predškolske dobi nisu predviđene jer djece ima vrlo malo. Ako bi u budućnosti

postojala potreba za njima moguće je prilagoditi nekorištene stambene ili javne zgrade.

Ambulanta postoji samo u Donjoj Zdenčini. Potreba za zdravstvenim usluqama je veća nego što je danas, ali zbog maloga broja stanovnika i brojnih malih zaseoka nije moguća njihova izgradnja, odnosno otvaranje u

postojećim napuštenim javnim zgradama. Plan omogućava možebitne otvaranje ili izgradnju ambulanti, ako bi se pokazala mogućnost za njima i to samo unutar građevnih područja pojedinih naselja. Moguće su i

dobro bi došle zgrade za socijalnu skrb (starački dom).




Danas samo u Klinča Selu postoji vatrogasna postaja. S obzirom na opasnost od šumskih i inih požara preporučljivo je da se i u drugim naseljima osnuju dobrovoljna vatrogasna društva i pronađu prostori za

uređenje garaža ze vatrogasna vozila i ostalu vatrogasnu opremu. U općinskom sjedištu Klinča Sela, ako bi

se pokazalo potrebnim, moguća je izgradnja zgrada sa upravnim sadržajima. Zgrade se moraju prilagoditi svim graditeljskim, krajobraznim i konzervatorskim uvjetima koji su navedeni u ovom Planu.

3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, obrazloženom u točki 3.2. i

3.3. ovog Plana.

3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja

A. Građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova naselja

Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja Općine Klinča Sela, što obuhvaća njegovih 14

statistički određenih naselja u sastavu općine, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora.

U izgrađenim i uređenim neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja za koja je ovim Planom

propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja akt kojim se odobrava gradnja građevina stambene

namjene (obiteljska kuća) izdaje se neposrednim provođenjem ovog Plana, a ostalih vrsta građevina na temelju urbanističkog plana uređenja.

U izgrađenim i uređenim neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja za koje ovim Planom nije

propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja akt kojim se odobrava gradnja svih vrsta građevina izdaje se neposrednim provođenjem ovog Plana.

U neuređenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja za koja je ovim Planom propisana

obveza izrade urbanističkog plana uređenja akt kojim se odobrava gradnja svih vrsta građevina izdaje se na temelju urbanističkog plana uređenja.

Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za slijedeće dijelove građevinskih područja naselja ili izdvojena građevinska područja naselja:

- UPU Goli Vrh (UPU 1), površine oko 3,4 ha; - UPU Klinča Sela 1 (UPU 2), površine oko 71,6 ha;

- UPU Klinča Sela 2 (UPU 3), površine oko 55,5 ha; - UPU Klinča Sela 3 (UPU 4), površine oko 4,2 ha;

- UPU Klinča Sela 4 (UPU 5), površine oko 2,7 ha; - UPU Donja Zdenčina - eko-selo (UPU 6), površine oko 23,3 ha;

- UPU Zeleni grad – Kupinec / novo naselje (UPU 7), površine oko 265,3 ha. Detaljni plan uređenja donijeti će se za slijedeće dijelove građevinskih područja naselja:

- DPU središta Klinča Sela (DPU 3), površina oko 4,0 ha.

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja i detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim

prikazima 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3b. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, u mjerilu 1:25.000 i 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000.

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela, a neizgrađeni dio se dijeli na uređeni i neuređeni. Neizgrađeni a uređeni dio građevinskog područja naselja je u grafičkom dijelu plana je

označen posebnom oznakom, a razgraničenje je određeno u pravilu granicom građevnih čestica.

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane prometnice. Neposredni pristup građevne čestice na prometnu površinu mora se osigurati prometnicom propisane širine. Iznimno,

neposredni pristup građevne čestice na prometnu površinu može se osigurati i na drugi način propisan ovim

odredbama, ako se radi o gradnji interpolirane građevine ili rekonstrukciji postojećih građevina. Udaljenost građevine od regulacijske linije za nerazvrstane ceste i razvrstane ceste određena je ovim odredbama.




Propisane udaljenosti građevina od regulacijske linije nerazvrstane i razvrstane ceste može biti manja samo

prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama,

ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice. Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a

mora omogućiti smještaj građevine i udaljenosti građevina do granica čestice.

B. Građevinska područja za izdvojene namjene

Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Planom određene su na kartografskim prikazima

1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:25.000 i 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000. U površinama izvan naselja za izdvojene mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge

građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora. Građevine na površinama izvan naselja za izdvojene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne čestice

izgrađena prometnica propisane širine kolnika za jednosmjerni ili dvosmjerni promet.

Planirana su građevinska područja za:

- gospodarsku - proizvodnu i/ili poslovnu namjenu (I, K),

- gospodarsku / ugostiteljsko – turističku namjenu / hotel (T1),

- sportsko – rekreacijsku namjenu (R),

- groblja (G).

Građevine na površinama predviđenim za ugostiteljsko – turističku (T) i sportsko - rekreacijsku namjenu (R)

grade se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana. Na površinama gospodarske - proizvodne i/ili poslovne namjene (I, K) nova gradnja moguća je samo

temeljem urbanističkog plana uređenja.

Na proširenjima postojećih groblja u naseljima Klinča Sela i Kupinec nova gradnja je moguća samo temeljem detaljnog plana uređenja.

Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za slijedeća građevinska područja za izdvojene namjene:

- UPU Klinča Sela 5 (UPU 8), površine oko 21,5 ha;

- UPU Klinča Sela 6 (UPU 9), površine oko 16,5 ha;

- UPU Donja Zdenčina 2 (UPU 10), površine oko 42,1 ha; - UPU Gornja Zdenčina (UPU 11), površina oko 28,0 ha. Detaljni planovi uređenja donijeti će se za slijedeća građevinska područja za izdvojene namjene:

- DPU proširenja groblja u Klinča Selu (DPU 1), površina oko 1,0 ha; - DPU proširenja groblja u Kupincu (DPU 2), površina oko 0,8 ha.

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja prikazane su na kartografskim

prikazima 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3b. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, u mjerilu 1:25.000 i 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000.

3.4.1.2. Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja

Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, te ostalo poljoprivredno

tlo, šume i šumsko zemljište.

U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a promovirati

razvitak ekološke poljoprivrede, prvenstveno na sjevernom dijelu općine, tj. proizvodnje bez primjene mineralnih gnojiva i sintetičkih pesticida, te regulatora rasta i aditiva u stočnoj hrani. Prednost treba dati

tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (stočarstvo,

pčelarstvo, krmne kulture, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo), a temelj trebaju biti obiteljska gospodarstva. Vrijedne prostore za poljoprivredno - stočarsku djelatnost i proizvodnju zdrave hrane potrebno

je posebno čuvati. Planom su osigurani prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede i to unutar građevinskih područja naselja i na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja

naselja.

Korištenje šumskih površina treba bazirati na temeljnom načelu da je postojeće šume potrebno održavati

pravilnim gospodarenjem, te da se njihove površine ne smiju smanjivati. Gospodarske šume i dalje treba koristiti za unapređenje proizvodnje drvne biomase i za sve važniju sporednu općekorisnu funkciju šume.




3.4.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenje i zaštite prostora, 3a. Uvjeti korištenja – 3a2. Područja posebnih ograničenja u korištenju, u mjerilu 1:25.000, označena su i područja posebnih ograničenja u

korištenju, vezana na područja od osobite vrijednosti koja su podložna nepovoljnim utjecajima ljudskih aktivnosti i stoga potencijalno izrazitije ugrožena. Područja posebnih ograničenja u korištenju odnose se na

krajobraz i vode.

Krajobraz

Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika, kojima treba posvetiti posebnu pažnju:

- prirodni krajobraz, - kultivirani krajobraz / poljodjelske površine,

- kultivirani krajobraz / vinogradski predjeli.

Vode

Sukladno Elaboratu o utvrđivanju zona izvorišta Općine Klinča Sela i u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, u obuhvatu plana su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite

površina, 3a. Uvjeti korištenja - 3a2. Područja posebnih ograničenja u korištenju, u mjerilu 1:25.000

označene zone sanitarne zaštite izvorišta Bukvina, Gradec, Gonjeva Gornja, Gonjeva Doljnja i Popov dol te vodocrpilište Kupinec:

- III. zona - zona ograničenja i kontrole, - II. zona - zona strogoga ograničenja,

- I. A i I. B zona - zona strogoga režima zaštite.

3.4.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni

resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno - povijesne cjeline) - tablica 3.

Redni broj

ZAŠTIĆENE CJELINE Oznaka Površina

(ha)

% od površine općine

st/ha ha/st*

Park prirode PP 356,07 4,62 -

Posebni rezervat O 71,46 0,92 -

Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz 1.327,93 17,24 -

Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz - poljodjelske površine

115,85 1,50 -

Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz - vinogradski predjeli

206,59 2,68 -

1. Prirodna baština ukupno 2.077,92 27,19 *0,161

Uže područje zaštite naseobinske cjeline dijela 24,84 0,32 -

Granica šireg područja zaštite povijesne naseobinske cjeline / dijela

94,88 1,23 -

Građevna parcela koja se štiti prostornim planom 12,55 0,16 -

2. Kulturna baština ukupno 132,29 1,71 *0,013

OPĆINA KLINČA SELA UKUPNO 2.210,21 28,91 *0,171

3. KORIŠTENJE RESURSA

Energija (proizvodnja, potrošnja) MW i MWh

ne iskazuje se Voda (vodozahvat, potrošnja) u 1.000 m3

Mineralne sirovine jedinica mjere

za sirovinu




3.4.4. Prirodna baština i krajobraz

3.4.4.1. Prirodna baština

U obuhvatu Plana nalaze se zaštićeni dijelovi prirode, odnosno dijelovi prirode predviđeni za zašitu: - Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje,

- Jasterbarski lugovi - posebni rezervat (odjel 15 zaštićenog ornitološkog rezervata Crna Mlaka) - skupina hrastova u drvoredu na raskrižju za selo Vidalin – evidentirani spomeni prirode, predložen za

zaštitu.

- Kulturni krajolik Žumberak - samoborsko gorje - plešivičko prigorje (preventivna zaštita).

Park prirode Žumberak - samoborsko gorje proglašen je 1999. godine, a specijalni ornitološki rezervat Crna Mlaka (unutar kojeg se nalazi posebni ornitološki rezervat Jastrebarski lugovi) 1980. godine. Za sve

graditeljske zahvate u predjelima zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti (Park prirode Žumberak -

Samoborsko gorje u sjevernom dijelu općine i Jastrebarski lugovi u južnom dijelu općine) potrebno je ishoditi suglasnost za dopuštenje ili uvjete zaštite prirode Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. U tim

predjelima zaštite nije dopuštena izgradnja koja se inače dopušta izvan građevnih područja. Na području obuhvata ovoga Plana propisuje se očuvanje šumskih površina i zabrana sječa koje bi mogle promijeniti

panoramsku sliku mjesta. Šume se ne smiju prenamijeniti za druge namjene (izgradnja i sl.).

Kulturni krajolik Žumberak - samoborsko gorje - plešivičko prigorje do donošenja rješenja o

utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a najduže 3 godine od dana donošenja rješenja, stavljen je pod preventivnu zaštitu rješenjem Ministarstva

kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu (klasa:UP/I-612-08/12-05/0158, urbroj: 532-04-04/06-12-1 od 26.07.2012. godine).

Zona zaštite obuhvaća područje kulturnog krajolika koji ima cjelovito očuvana i visoko vrednovana kulturno

povijesna, etnološka, arhitektonska, arheološka i prirodna obilježja, a označena je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, 3a. Uvjeti korištenja, 3a1. Prirodna i graditeljska baština u mj.

1 : 25.000.

Sustav mjera zaštite uključuje:

- zaštitu, održavanje, revitalizaciju i rehabilitaciju tradicionalnog načina života i korištenja poljodjelskog, vinogradarskog i šumskog krajolika te održavanje i obnovu svih vrijednih, povijesnih naselja i

građevina

- očuvanje prostorne organizacije te prepoznatljivih uzoraka krajolika i naselja karakteristične tipologije - njegovanje tradicijskih sadržaja (ekološkog uzgoja hrane, vinogradarstva i stočarstva i sl.), vještina,

običaja i predaje - zaštitu i obnovu povijesnih građevina (sakralnih, stambenih, gospodarskih, javnih, komunalnih,

građevina niskogradnje, starih gradova, etnološke baštine i sl.), arheoloških lokaliteta, memorijalnih

građevina i opreme prostora prema pravilima konzervatorske struke - sanaciju i smanjenje prostornih konflikata izazvanih zapuštanjem, neprihvatljivom gradnjom i

korištenjem prostora neintegriranom, tj. ambijentalno neprimjerenom gradnjom - otvaranje novih građevinskih područja izvan postojećih naselja moguće je u područjima za koja je

prethodno izrađenom Krajobraznam studijom/podlogom (analiza i ocjena obilježja i vrijednosti pripadajućeg krajobraznog tipa) utvrđeno da ne umanjuju zatečene prirodne vrijednosti krajolika,

prostorne odnose, vizure i karakteristične uzorke. Krajobraznam studijom/podlogom treba rezultirati

mjerama za moguću prostornu organizaciju, smještaj, gabarite i oblikovanje buduće gradnje - proširivanje građevinskog područja naselja prihvatljivo je u slučajevima kad se radi o povećanju broja

stanovnika ili gradnji sadržaja koji su u funkciji razvitka, poboljšanja života i promicanja vrijednosti područja

- svaka nova gradnja mora biti usklađena s karakterističnim arhitektonskim izričajem ovog područja u

pogledu volumena, oblikovanja i materijala završne obrade radi zaštite kompozicijskih vrijednosti naselja, panoramskih vizura i ukupne slike prostora

- nove stambene i gospodarske zgrade trebaju se projektirati u formi izduženog pravokutnog tlocrta, okvirnih dimenzija 7x14 m, prizemne ili jednokatne visine, dvostrešnog krovišta nagiba oko 45° za

pokrov crijepom ili drvenom šindrom. Obrada pročelja može biti žbuka u prizemlju i drvene planjke (mosnice) na katu, odnosno sva pročelja mogu biti obrađena žbukom. Boja pročelja novih zgrada

treba biti usklađena s obilježjima ambijenta, čime su isključene napadne boje.




- u vinogradima se uz postojeće putove mogu, osim obnove postojećih, graditi nove klijeti i podrumi za vino, kušaone vina i sadržaji vezani uz proizvodnju vina. Klijeti trebaju biti postavljene dužom stranom

prema putu/ulici na udaljenosti ne većoj od 10 m. Nagib krovnih ploha dvostrešnog krovišta treba biti

45°, sljeme krova treba biti položeno u smjeru duže osi, paralelno s nagibom terena - kuće za odmor mogu se graditi u područjima planiranim za tu namjenu u važećoj prostorno planskoj

dokumetaciji, ali ne na vizualno istaknutim lokacijama, na područjima prirodnih vrijednosti niti uz potoke na udaljenosti manjoj od 30 m od obale, prema općim uvjetima oblikovanja koji vrijede za

stambene i gospodarske zgrade. Osim tradicijskog oblikovanja moguća je i interpretacija suvremenim arhitektonskim izričajem s obilježjima regionalne arhitekture i primjerenim materijalima završne

obrade

- spremišta voća prizemne visine, izduženoq pravokutnog tlocrta, zaključene dvostrešnim krovom nagiba oko 45° mogu graditi na parcelama voćnjaka, udaljene od puta najviše 10 m, postavljene na

način da ne dominiraju u vizurama, već da se integriraju u prirodni okoliš - zgrade ostalih namjena: gospodarske, uslužne, turističke, javne i sl. koje su većih volumena od

uobičajene stambene i gospodarske gradnje trebaju zadovoljiti uvjet visokokvalitetnog arhitektonskog

oblikovanja. Prihvatljivi su oblici suvremenog arhitektonskog izričaja, upotrebom i reinterpretacijom elemenata i materijala regionalne gradnje. U slučaju uporabe kosog krovišta treba zadovoljiti uvjet

nagiba krovnih ploha od oko 45°. Osim arhitektonsko građevinskog projekta potrebno je izraditi i projekt krajobraznog uređenja parcele

- na istaknutim lokacijama i na vrhovima brda, s kojih se pružaju vizure na okolicu nije moguća gradnja,

izuzev javnih sadržaja koji imaju funkciju javnih vidikovaca, uz uvjet visokokvalitetnog oblikovanja i prema posebnim uvjetima ovog Odjela

- nove građevine prometne infrastrukture trebaju biti planirane tako da uvažavaju i da se prilagode geomorfološkim obilježjima terena i mjerilu prostora

- otvaranje novih kamenoloma, šljunčara i sličnih sadržaja iskorištavanja mineralnih sirovina koje bi umanjile ili devastirale krajobrazne vrijednosti nije prihvatljivo, a postojeće, nakon prestanka

korištenja treba biološki sanirati u skladu s obilježjima krajolika

- postavljanje antenskih stupova i ostalih sličnih naprava za vođenje infrastrukturnih koridora neprihvatljivo je na vizualno istaknutim i markantnim lokacijama, ili preblizu vrijednih kulturno

povijesnih naselja i građevina, arheoloških lokaliteta, eko staništa, prirodnih i geoloških fenomena - gospodarenje šumama treba uzeti u obzir krajobraznu komponentu - treba izbjegavati sječe šuma u

prevelikim površinama kojima se izazivaju promjene prostornih i mikroklimatskih odnosa

- zahvati regulacije i uređenja korita potoka trebaju u najvećoj mogućoj mjeri poštivati načelo očuvanja njegovog što prirodnijeg izgleda

- osim rehabilitacije i poticanja stanovanja prihvatljiv je razvoj ekološkog, kulturnog i seoskog turizma, uz uvođenje sadržaja vezanih na tradicionalne običaje vezane uz uzgoj i proizvodnju hrane,

gastronomiju, vinogradarstvo i sl. - prihvatljiva je mogućnost korištenja građevina i napuštenih naselja za turističke sadržaje, u okviru

etno sela, muzeja na otvorenom i sličnih sadržaja.

Za područje kulturnog krajolika Žumberak-samoborsko gorje-plešivićko prigorje potrebno je osim Prostornog

plana područja posebnih obilježja izraditi i Plan korištenja i upravljanja, kojim će se propisati posebne mjere i metode očuvanja i zaštite postojećih vrijednosti krajolika, povijesnih naselja te svih ostalih vrsta graditeljske i

prirodne baštine.

Navedeni planovi sadržavati će Konzervatorsko-krajobraznu podlogu kojom će se provesti cjelovita

inventarizacija i vrednovanje svih krajobraznih i kulturno povijesnih čimbenika (naselja, povijesnih građevina, predjela agrarnog krajolika i sl.) prema jedinstvenim kriterijima za čitavo zaštićeno područje. Svi građevinski

zahvati i rekonstrukcije na svim povijesnim građevinama, svaka nova gradnja u zonama zaštite

povijesnih naselja i izvan građevnih područja kao i svaka gradnja infrastrukturnih građevina podliježu postupku izdavanja posebnih konzervatorskih uvjeta i prethodnog odobrenja od strane nadležnog tijela. U

naseljima ili dijelovima naselja u kojima prostornim planom nije određeno postojanje zone zaštite, za novu gradnju nije potrebno ishođenje posebnih konzervatorskih uvjeta i odobrenja, već se uvjeti mogu izdavati

pridržavajući se općih načela gradnje utvrđenih nadležnim prostornim planom uređenja.

3.4.4.2. Krajobraz

Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika, kojima treba posvetiti posebnu pažnju:




- osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz - vrijedni dijelovi poljodjeljskih površina (brdske i dolinske livade)

- vinogradarski predjeli tradicijskih obilježja

- osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz - nizinski krajobraz (šume i livade) u kontaktnoj zoni prema ornitološkom rezervatu Crna Mlaka

- vidikovci i vizure.

U kultiviranom krajobrazu izražen je suživot graditeljske baštine i prirodnih osobitosti jednoga predjela te posjeduje iznimne povijesne, arheološke, umjetničke, kulturne, socijalne, tehničke, prirodne i druge

vrijednosti. Načini čovjekovog djelovanja u prirodnom krajobrazu vidljivi su kao graditeljski sklopovi (sela,

zaseoci, raznovrsne građevine) okruženih krajobrazom s kojim su bili svrhovito povezani (oranicama, livadama i šumama). Povezanost krajoraza i naselja treba i dalje uvažavati, u cilju zaštite kulturnog naslijeđa

s izvornim sadržajnim i prostornim odnosima. Graditeljski oblici (pojedinačni ili kao naselja) i krajobraz koji ih okružuje, srasli su i stvorili međusobno

povezanu prepoznatljivost prostora. Brdovito područje (kolinski pojas) općine karakteriziraju južni obronci

Plešivičke gore, koji se postepeno izdižu iznad močvarnog Pokuplja sve do masiva Plešivice. Najviši vrh Plešivičkog gorja unutar granica općine je na 738 m/nv.

Obronci Plešivice okrenuti su prema jugu, obiluju suncem u prelaznim godišnjim dobima u proljeće i jesen, a u zimi na obroncima bregova i brežuljaka znatna je pojava inverzije temperature. Prisojne strane obronaka

Plešivice, nadmorske visine od 200 - 400 m/nv., inverzija temperature, temeljni su prirodni preduvjeti uz

ostale jače ili manje izražene prirodne čimbenike za uzgoj vinove loze. Nizinu Pokuplja karakteriziraju prostrane dolinske livade koje ovom krajobrazu daju određeni smireni ritam i fizionomiju krajolika obogaćuju

vizualno i ekološki. Veća je zastupljenost livada u odnosu na oranice, a livade se koriste kao košanice i pašnjaci. Na oraničnim površinama uzgajaju se pretežno ratarske kulture i to prevladava kukuruz.

Vinorodno prigorje Plešivice ubraja se među najatraktivnije i najvrednije krajobrazne predjele kontinentalne

Hrvatske. Bitne komponente u fizionomiji Plešivičkog krajolika su brojne kose gorskih obronaka, zaobljeni

vrhovi bregova i brežuljaka, poljane i klanci kroz koje protječu bistri vodotoci.

3.4.4.3. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora, način upravljanja i ponašanja u zaštićenom području Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje, biti će propisani Pravilnikom o unutarnjem

redu parka prirode i Godišnjim programom zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka

prirode te Prostornim planom područja posebnih obilježja Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje (u izradi). U parku prirode do donošenja PPPPO PP Žumberak - Samoborsko gorje može se u građevinskom

području vršiti samo rekonstrukcija postojećih građevina te interpolacija novih građevina unutar naselja te gradnja infrastrukturnih građevina.

Na području Parka prirode izvan građevinskih područja naselja do donošenja PPPPO PP Žumberak - Samoborsko gorje moguća je gradnja građevina koje su namijenjene izletničkom turizmu, rekreaciji i športu,

manje građevine u funkciji informiranja koje mogu imati manje ugostiteljske sadržaje, građevine infrastrukture te eventualno građevine javne i društvene namjene te građevine koje su neophodne za

obavljanje gospodarskih djelatnosti, a koje ne ugrožavaju bitne značajke Parka prirode. U postupku

izdavanja lokacijske dozvole za navedene zahvate sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode Ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

3.4.4.4. Nacionalna ekološka mreža (NEM)

Nacionalna ekološka mreža(NEM) obuhvaća područja koja su primjenom stručnih kriterija utvrđena kao

područja važna za očuvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih

svojti na europskoj i nacionalnoj razini. Za svako područje ekološke mreže utvrđuju se ciljevi očuvanja i mjere zaštite.

Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže utvrđuju se u odnosu na ekološke zahtjeve europski i/ili nacionalno ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova koje su kvalifikacijske za to područje, a temeljem stručnih i

znanstvenih kriterija. Mjere zaštite područja ekološke mreže se utvrđuju na temelju ciljeva očuvanja. Dio

područja općine nalazi se u području Nacionalne ekološke mreže (NEM): - međunarodno važno područje za ptice:

- E1-HR000001 #, Pokupski bazen




- kopnena područja NEM-a:

- E2-HR2000586 # , Žumberak - Samoborsko gorje

- E3-HR2000449 #, Ribnjaci Crna Mlaka

- E4-HR2001139 #, Okičnica (šikare)

- E5-HR2000780 #, Klinča Sela

- E6-HR2001140 #, Vidalin.

Smjernice za mjere zaštite za područje ekološke mreže i šuma propisane su odredbama za provođenje ovog Plana.

3.4.4.5. Zaštita i očuvanje krajobrazne i biološke raznolikosti

Zaštita perivojnih i pejzažnih površina podrazumijeva sustavno održavanje, pomlađivanje, obrezivanje, čišćenje od samoniklog bilja i sl., te potpuno očuvanje likovno - kompozicijskih odlika takvih tvorevina.

Zabranjuje se smanjenje ovih površina u korist drugih namjena. U svrhu očuvanja krajobrazne i biološke raznolikosti nužno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

- očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina

te zabraniti njihovo uklanjanje; osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka mrtvih rukavaca i vlažnih livada,

- prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba planirati zahvat na način da se zadrži prirodno stanje vodotoka.

- travnjacima i livadama potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje, treba spriječiti njihovo

zarastanje te ih ne treba pretvarati u nove obradive površine, - u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti izgradnja ne smije narušiti izgled krajobraza, a osobito treba

od izgradnje štititi panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina, - pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog

prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori,

Na području Općine Klinča Sela utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (mješovite hrastovo - grabove šume i čiste grabove šume, poplavne šume hrasta lužnjaka i mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume) za koje

treba provoditi sljedeće mjere očuvanja: - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što

podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje

prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring). - u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove,

produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog sjeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uprabu kemijskih sredstava za zaštitu.

3.4.5. Kulturna baština

Na području Općine Klinča Sela u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana su kulturna dobra: - župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - pozitiv, Kupinec, broj registra Z-2418,

- župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Kupinec, kčbr. 1240, 1245, 1246 K.o. Kupinec, broj

registra Z-2069, - crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (na groblju), Novo Selo Okićko, kčbr.1640 K.o.Okić, broj registra

Z-1866,

Na području Općine Klinča Sela u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista preventivno zaštićenih

kulturnih dobara upisana su kulturna dobra: - župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (na groblju), Novo Selo Okićko - inventar crkve, broj

registra P-1485 - župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (na groblju), Novo Selo Okićko – bočni oltar sv. Vida i sv.

Josipa, broj registra P-3706.

Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara, kao i kulturna dobra koje će eventualno biti upisana u

Registar, štite se odredbama posebnih propisa.

Planom se predlaže Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskom odjelu u Zagrebu pokretanje postupka upisa u Registar kulturnih dobara za sljedeća kulturna dobra:




- povijesna naselja - Gonjeva - vinogradarske klijeti uz cestu Gonjeva - Novo Selo - Repišće

- dio naselja u kamenolomu

- Gornja Purgarija - matrica naselja - Kupinec - zaselak Bistrice

- Novo Selo Okičko - zaselak - Poljanica Okička - zaselak Poljanica Donja

- sakralne građevine

- Klinča Sela - Župna crkva sv. Josipa Radnika

- Novo Selo Okičko - kapela sv. Matije

- stambene građevine

- Beter - kućni broj 40

- Donja Purgarija - kućni broj 17

- Donja Zdenčina - Mikovićeva 118 i J. Ribara 109

- Gonjeva - kućni broj 12

- Klinča Sela - dvorac Amruševo

- Kupinec - kućni broj 9, 46, 124, 126 i 145

- Novo Selo Okičko - Popov dol 31 (župna kurija)

- Repišće - kućni broj 5 (kurija obitelji Tompa).

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Zagrebu dužan je u roku

od najviše 6 mjeseci po donošenju Plana donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti za navedena kulturna dobra. Rješenjem o preventivnoj zaštiti utvrđuje se predmet preventivne zaštite i rok na koji se određuje, a koji ne

može biti dulji od 3 godine od donošenja rješenja. Ukoliko Konzervatorski odjel u Zagrebu u roku od najviše 6 mjeseci po donošenju Plana ne donese rješenja o preventivnoj zaštiti, odnosno ako navedena kulturna

dobra nisu upisana u Registar kulturnih dobara u roku od 3 godine po donošenju rješenja o preventivnoj

zaštiti, ista se više neće smatrati zaštićenim.

Način i oblici graditeljskih i drugih zahvata te obvezatni upravni postupci na pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevinskim sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeničke

građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranoga krajolika ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima utvrđuju se rješenjem o upisu u Registar kulturnih dobara. Posebnom

konzervatorskom postupku osobito podliježu zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i

lokalitetima: popravak i održavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevinske prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na

zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.

Za sve zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima za koja su donesena rješenja o preventivnoj zaštiti, odnosno koja su upisana u Registar kulturnih dobara, potrebno je ishoditi

zakonom propisane suglasnosti: - posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole)

- prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole)

- nadzor u svim fazama radova, kojeg provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.

Mjere i uvjeti zaštite povijesnih naselja

Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite površina, 3. A. Uvjeti korištenja - 3a1. Prirodna i graditeljska baština i 4. Građevinska područja ucrtane su kulturno - povijesne cjeline (povijesna naselja), čije

se vrijednosti mogu zaštiti (privremeno) rješenjem o preventivnoj zaštiti i (trajno) upisom u Registar kulturnih dobara. Tradicijsku arhitekturu (stambenu i gospodarsku) treba u postupku zaštite dokumentirati,

arhitektonski snimiti i obraditi kako bi se odredili uvjeti i režimi zaštite, te način i metode obnove koji bi se prilagodili suvremenim uvjetima življenja.

Povijesne građevine i prostore povijesne jezgre naselja, kao i dijelove seoskih naselja, označene na kartografskom prikazu kao B zona zaštite (2. stupanj zaštite) i C zona zaštite - umjerene (3. stupanj

zaštite) nakon stavljanja pod zaštitu treba čuvati, održavati i obnavljati u okviru njihovih izvornih arhitektonskih obilježja.




Na povijesnim građevinama (tradicijskim kućama, stambenim i gospodarskim zgradama), mogući su radovi

sanacije, adaptacije i preuređenja, uz očuvanje izvornog izgleda i oblikovanja, propisani u mjerama zaštite.

Treba dozvoliti i gradnju nove stambeno-poslovne zgrade na parceli zaštićene stambene zgrade, ukoliko se stara drvena zgrada očuva i obnovi te koristi kao sekundarna kuća za trajno ili povremeno stanovanje,

poslovni prostor ili u turističke svrhe (seoski turizam i sl.).

Po donošenju rješenja o privremenoj zaštiti ili upisu u Registar kulturnih dobara, u kontaktnim zonama

naselja (C zona zaštite) nove građevine moguće je graditi sukladno propisanim mjerama zaštite, na način da se njihovom postavom na parceli, lokacijom, volumenom, primjenom materijala završnog oblikovanja, kao

i kvalitetom oblikovanja ne naruše kvalitetni postojeći ambijenti i vizure na njih.

Mjere i uvjeti zaštite kulturno - povijesnih građevina i sklopova Povijesne građevine i sklopovi koji su predloženi za upis u Registar kulturnih dobara označeni su prema klasifikaciji i tipologiji na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite površina, 3. A. Uvjeti korištenja

- 3a1. Prirodna i kulturna baština, u mjerilu 1:25.000, a oni koje se nalaze izvan prostora povijesne cjeline označene su i na karti 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000. U zoni stroge zaštite mogući su zahvati

sanacije, rekonstrukcije i održavanja u skladu s propisanim mjerama zaštite. Posebne uvjete za zahvate na

postojećoj strukturi će propisati nadležni Konzervatorski odjel, što se posebno odnosi na prostore oko sakralnih građevina.

Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen

povijesno vrijedni dio. Za te se građevine osobito primjenjuju sljedeće mjere zaštite: - povijesne građevine treba obnavljati cjelovito, zajedno s njihovim okolišem,

- vlasnici (korisnici) građevina mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine zatražiti

novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada, - na jednoj građevinskoj parceli mogu se dozvoliti dvije stambene zgrade u slučaju da se radi o

očuvanju vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na parceli u graditeljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, može predvidjeti izgradnja nove kuće; preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti te ju

koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor ili u turističke svrhe (seoski turizam),

- kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. novogradnju treba uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće zgrade (ili

postojećih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop, - mjerama na razini općine treba poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća.

Mjere zaštite povijesnih memorijalnih područja i obilježja U okviru izrade Detaljnog plana uređenja proširenja groblja Klinča Sela i Kupinec treba evidentirati

nadgrobne spomenike koji se mogu uvrstiti u pojedinačna memorijalna ili umjetnička djela te odrediti njihovu eventualnu urbanističko - arhitektonsku vrijednost kao memorijalne cjeline.

Mjere zaštite arheoloških lokaliteta

Poznati arheološki lokaliteti označeni su približnom lokacijom na karti 3. Uvjeti korištenja i zaštite površina, 3a. Uvjeti korištenja - 3a1. Prirodna i graditeljska baština. Na svim prepoznatim područjima, prije

građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, treba provesti arheološke istražne radove, sondiranja, radi utvrđivanja daljnjeg postupka. U postupku ishođenja lokacijske dozvole treba obaviti

arheološka istraživanja. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze

arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najbliži muzej ili Upravu za zaštitu kulturne baštine.

Mjere zaštite kulturnog dobra od lokalnog značaja Općina Klinča Sela može proglasiti zaštićenim svako kulturno koje nije zaštićeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Odlukom o zaštiti kulturnog dobra od lokalnog značaja utvrditi će se način njegove zaštite,

uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela. Općina Klinča Sela je dužna osigurati uvjete i sredstva potrebna za zaštitu kulturnih dobara od lokalnog

značaja.




3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, pošta i elektroničke komunikacije)

3.5.1.1. Cestovni promet Razmještaj prometnica (prometnica sa svim pripadajućim građevinama i njegovim zaštitnim pojasevima) je

prikazan na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina, 2. Infrastrukturni sustavi i mreže - 2a.

Promet, u mjerilu 1:25.000 i 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000. Područjem općine prolaze slijedeći prometni pojasevi:

- državna cesta - autocesta: A1 [Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac - Bosiljevo - Split - Šestanovac - Vrgorac - čvorište Ploče (D_), uključujući pristupne ceste čvorište Novigrad - Lišnica i čvorište

Novigrad - Netretić],

- državna cesta: D1 [G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin - Brnaze - Split (D8)],

- županijska cesta: Ž3106 [Klinča Sela Ž1042 – Kupinec - Pisarovina D36], - lokalne ceste: L10165 [Ž1047 - Potočko Selo - Gajani - Kupinec (Ž3106)], L31143 [D1 - Goli Vrh -

Repišće - Gonjeva - Novo Selo Okićko - Tržić - Klinča Sela (D1)], L31145 [Ž3056 – Drežnik Podokički], L31146 [Petkov Breg – Klinča Selo (D1)], L31148 [Ž1042 - Gornja Zdenčina - Ž3106],

- ostale nerazvrstane ceste.

Preko državne ceste - autoceste A1 i magistralne glavne željezničke pruge MG202 MG1 izvedeni su cestovni

prijelazi u dvije razine županijske ceste Ž3106, kao i preko državne ceste - autoceste A1 i to za lokalnu cestu L31148. Na području općine se planira trasa državne ceste od Čvora Donja Zdenčina (autocesta Zagreb –

Karlovac) - most na Kupi (Lasinja).

Na području općine predviđa se gradnja i rekonstrukcija važnijih nerazvrstanih cesta koje bi služile i kao ulice

unutar naselja, obilaznice naselja, poveznice gospodarskih područja s važnijim razvrstanim cestama, ceste unutar gospodarskih područja, itd.

Na području općine se predviđaju novi cestovni prijelazi u dvije razine: - lokalna cesta L31148 (preko novoplanirane magistralne glavne željezničke pruge),

- nerazvrstane ceste (obilaznice naselja i poveznice gospodarskih područja s važnijim razvrstanim

cestama) preko državne ceste - autoceste A1, magistralne glavne željezničke pruge MG202 kao i

novoplanirane magistralne glavne željezničke pruge

Na području općine se predviđaju nova raskrižja u dvije razine: - spoj nove državne ceste na državnu cestu - autocestu A1,

- spoj glavne prometnice nove stambene i gospodarske zone uz naselje Kupinec na novu državnu cestu

od čvora Zdenčina do mosta na Kupi kod Lasinje.

Način gradnje i rekonstrukcije te zaštite kroz zaštitne pojaseve cestovnog prometnog sustava (prometnica sa

svim pripadajućim građevinama) propisan je posebnim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za pojedinu i/ili vlasnika.

3.5.1.2. Željeznički promet

Željeznički promet (željeznička pruga sa svim pripadajućim građevinama) prikazan je na kartogrfskim

prikazima 1. Korištenje i namjena površina, 2. Infrastrukturni sustavi i mreže - 2.A Promet, u mjerilu

1:25.000 i 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000. Središnjim dijelom općinom prolazi magistralna glavna željeznička pruga MG202 MG1 (Zagreb Glavni kolodvor - Karlovac – Rijeka) i to područjem naselja

Donja Zdenčina i Klinča Sela u smjeru istok - zapad. Sa južne strane glavne magistralne željezničke pruge MG202 MG1 uz županijsku cestu Ž3106 nalazi se željeznički kolodvor.

Središnjim dijelom općine, između postojeće magistralne glavne željezničke pruge MG202 MG1 i državne

ceste - autoceste A1, predviđa se nova glavna magistralna željeznička pruga u smjeru istok – zapad (dio je planiran na vijaduktu). Uz sjevernu stranu postojeće magistralne glavne željezničke pruge MG202 MG1,

predviđa se željeznička pruga za poseban promet gospodarskog područja u naselju Klinča Sela sa utovarno istovarnim terminalom.




Za potrebe priključivanja planirane stambene, proizvodne i poslovne zone Zeleni grad Kupinec (ali i Općine

Pisarovina) na željeznički sustav, planira se izgradnja jednokolosječne željezničke pruge lokalnog značaja od

kolodvora Zdenčina do Pisarovine. Planirana stambena, proizvodna i poslovna zona Zeleni grad Kupinec će

na ovu prugu biti priključena industrijskim kolosjekom. Za provjeru prostornih mogućnosti ovog zahvata u

prostoru izrađeno je idejno rješenje željezničke pruge, kojim je:

- utvrđena trasa željezničke pruge u koridoru planirane državne ceste [Čvor Donja Zdenčina (autocesta

A1) - most na Kupi kod Lasinje] do Pisarovine,

- riješen željezničko - cestovni prijelaz planirane državne ceste preko nove željezničke pruge,

- postojeća županijska cesta planirana u nivou preko kolosječnih postrojenja kolodvora Zdenčina a s

obzirom da se planira njegova rekonstrukcija, željezničko - cestovni prijelaz će se riješiti denivelacijom,

- prijelaz planirane željezničke pruge preko planirane dvokolosječne pruge Zagreb - Rijeka i postojeće

autoceste A1 planiran u dva nivoa vijaduktom,

- priključivanje lokalnih cesta riješeno svođenjem na željezničko - cestovne prijelaze.

Nakon razmatranja svih varijanti trase, kao optimalna je odabrana trasa željezničke pruge koja se većim

dijelom nalazi u koridoru planirane državne ceste [Čvor Donja Zdenčina (autocesta A1) - most na Kupi kod

Lasinje]. Također je izrađeno rješenje premoštenja kolodvora Zdenčina cestovnim nadvožnjakom na

postojećoj lokaciji željezničko - cestovnog prijelaza za postojeću županijsku cestu te za prijelaz planirane

željezničke pruge u dva nivoa vijaduktom preko buduće trase dvokolosječne pruge Zagreb - Rijeka i

postojeće autoceste A1. Početak planirane željezničke pruge od Zdenčine prema Pisarovini je u produžetku

postojećeg prvog kolosijeka kolodvora Zdenčina, na početku nove skretnice PS2A. Od ove se točke pruga

planira u pravcu dužine a potom skreće desni luk sa prijelaznicama. Nakon toga se pruga nasipa i prelazi na

vijadukt u dva nivoa preko nove dvokolosiječne željezničke pruge Zagreb - Rijeka, zatim preko autoceste A1

Zagreb - Karlovac te preko nove izmještene županijske ceste Ž3106. U dijelu zajedničkog koridora sa

planiranom državnom cestom kolosjek je udaljen 35 m od nove državne ceste. Na udaljenosti od oko 6,4 km

od kolodvora Zdenčina planiran je industrijski kolosjek za priključak planirane proizvodne i poslovne zone

Zeleni grad Kupinec na željezničku mrežu.

Niveleta planirane željezničke pruge na početku prati niveletu postojeće pruge Zagreb – Karlovac, a zatim je niveleta je potom u usponu prema željezničkom vijaduktu (penje se na visinu cca 14 m iznad postojećeg

terena i prelazi iznad nove dvokolosječne željezničke pruge Zagreb - Rijeka). u Km 0+818.13. Nakon njega

niveletaje u padu te prelazi preko autoceste A1 Zagreb - Karlovac na visini cca 8.5 m iznad nivelete autoceste, a zatim prelazi i preko izmještene županijske ceste ŽC3106. Niveleta potom prati nagib

postojećeg terena na visini cca 2,5 – 3,0 m iznad postojećeg terena. Osim navedenih prijelaza vijaduktom preko nove dvokolosječne pruge Zagreb - Rijeka, autoceste A1 Zagreb - Karlovac i izmještene županijske

ceste ŽC3106, planirana željeznička pruga se još tri mjesta križa sa lokalnim cestama (dva križanja su u

razini, a jedno čvorište je planirano denivelirano). Predviđena je izgradnja četiri nova preko postojećih vodotoka i kanala.

Odvodnja oborinskih voda sa pruge moguća je otvorenim jarkovima i upuštanjem dijelom u zatvoreni a

dijelom u otvoreni sustav odvodnje planirane državne ceste. Karakterističnim poprečnim profilom pruge predviđen je pad planuma prema cesti. Kanali između ceste i pruge vrlo su blizu za odvodnju te se odvodnja

riješiti u isti sustav. Odvodnja druge strane poprečnog profila riješena je također otvorenim jarkovima, ali

upuštanjem u okolni teren, jer se radi samo o odvodnji vode sa pokosa kolosiječnog nasipa.

Način gradnje i rekonstrukcije te zaštite kroz zaštitne pojaseve željezničkog prometnog sustava (kolosjeka sa svim pripadajućim građevinama) propisan je posebnim propisima, pravilnicima i normama te posebnim

uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za pojedinu i/ili vlasnika.

3.5.1.3. Pošta i elektroničke komunikacije Položaj jedinica i građevina iz sustava pošte i elektroničkih komunikacija (jedinice poštanske mreže, mjesne

centrale, trase elektroničkih komunikacijskih valova i uređaja sa svim pripadajućim građevinama i radijski

koridori) je prikazan na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže – 2b. Pošta i elektroničke komunikacije, u mjerilu 1:25.000. Na području općine postoji samo jedna jedinica poštanske mreže u naselju

Klinča Sela. Nova jedinica poštanske mreže – poštanski ured planira se u sklopu izdvojenog građevinskog područja zone mješovite namjene Zeleni grad – Kupinec (novo naselje).




Elektronička komunikacijska infrastruktura bez korištenja valova Na području općine postoje tri mjesne telefonske centrale za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu s

korištenja valova: u naselju Klinča Sela i naseljima Beter i Kupinec, te se ovim Planom ne predviđa ni jedna

nova. Središnjim dijelom općine prolazi podzemni međunarodni optički vod elektroničke komunikacijske infrastrukture kroz naselja Donja Zdenčina i Gornja Zdenčina, uz državnu cestu – autocestu A1 s južne

strane u smjeru istok - zapad. Cijela općina je dobro pokrivena podzemnim magistralnim i korisničkim spojnim vodovima elektroničke komunikacijske infrastrukture te se predviđa njeno širenje i modernizacija.

Elektronička komunikacijska infrastruktura s korištenjem valova

U skladu s važećim zakonskim propisima građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture s korištenjem

valova ulaze u građevine od važnosti za državu. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva propisalo je da se lokacijske dozvole za samostojeće antenske stupove izdaju na temelju

Prostornog plana Zagrebačke županije kao prostornog plana šireg područja (smjernice klasa: 350-01/08-02/643; ur.broj: 531-01-08-3 i uputa klasa:350-01/08-02/643; ur.broj: 531-01-08-2 od 19. studenog 2008.

godine).

Koridori radio i TV sustava

Središnjim dijelom općine prolazi radijski koridor kao sastavni dio radio i TV sustava i veza kroz naselja Donja Zdenčina i Klinča Sela u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Način gradnje i rekonstrukcije te zaštite kroz

zaštitne propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s

javnim ovlastima nadležnom za pojedinu i/ili vlasnika.

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Elektroopskrba

Položaj elektroopskrbnog sustava (elektrovodova sa svim pripadajućim građevinama i njihovim zaštitnim pojasevima) je prikazan na kartografskim prikazima 2. Infrastrukturni sustavi i mreže – 2c. Energetski

sustav, umjerilu 1:25.000 i 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000. Od elektroprijenosnih građevina

područjem općine prolaze: - 400 kV dalekovod (u južnom dijelu općine, uz naselja Donja Zdenčina i Kupinec, smjer istok - zapad) ,

- 2x110 kV dalekovod (u središnjem dijelu općine, naselje Klinča Sela, smjer istok - zapad), - 110 kV dalekovod (središnji dio općine, naselja Goli Vrh, Klinča Sela i Kozlikovo),

- više 20/10 kV dalekovoda.

Od transformatorskih postrojenja na području općine nalazi se jedna trafostanica 110/35 kV “Zdenčina” u naselju Klinča Sela (u planu je rekonstrukcija na TS 110/20/10 kV) te veći broj trafostanica 10(20)/0.4 kV u

svim naseljima općine.

Na području općine ovim Planom predviđa se izgradnja sljedećih elektroprijenosnih građevina: - 2 x 110 kV Zdenčina – Jamnica,

- 10(20) kV dalekovodi za opskrbu naselja te izdvojenih građevinskih područja izvan naselja u svim

naseljima općine kao širenje i modernizacija postojeće elektroopskrbne mreže. Na području općine Planom se predviđa se izgradnja trafostanica 10(20)/0,4 kV za opskrbu naselja te

izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, kao širenje i modernizacija postojeće elektroopskrbne mreže. Položaj trafostanica 10(20)/0.4 kV se ne utvrđuje ovim Planom, već će se isti utvrditi kroz izradu detaljnijih

planova uređenja ili tijekom izrade lokacijskih dozvola.

Za područje izdvojenog građevinskog područja - zone mješovite namjene Zeleni grad Kupinec napajanje će

se vršiti putem 5 srednjenaponskih kabela 20 kV (dva kabela će služiti za napajanje stambene zone, dva za industrijsku zonu a jedan će biti rezervni i služiti za povećanje raspoloživosti napajanja). Tri srednjenaponska

kabela (dva napojna i jedan rezervni) će biti položeni od TS 110/20/10 kV “Zdenčina” kroz stambenu zonu do rasklopište RP 20 kV smještenog u zoni mješovite namjene Zeleni grad Kupinec. Kabeli 20 kV trebaju biti

planirani tako da ne budu svi u jednom rovu, što znači da bi za polaganje 5 kabela bile optimalne najmanje

tri koridora (trase). Sve transformatorske stanice unutar stambene zone će biti prolazne, a u trasi srednjenaponskog kabela će se položiti uzemljivačko uže Cu 50 mm2.

Način gradnje i rekonstrukcije te zaštite kroz zaštitne pojaseve elektroopskrbnog sustava (elektrovodova sa svim pripadajućim građevinama) propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim

uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za elektroopskrbu i/ili vlasnika.




Obnovljivi izvor energije

Planom je dozvoljeno racionalno korištenje energije korištenjem obnovljivih izvora, ovisno o energetskim i

gospodarskim potencijalima područja. Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti i djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija,

biogorivo, biomasa, bioplin, geotermalna energija, plin iz deponija te plin iz postrojenja za preradu otpadnih voda. Kod planiranja obnovljivih energetskih izvora nužno je poštivati sva ograničenja vezana uz zaštitu

prirodnih i krajobraznih vrijednosti prostora i zaštite okoliša.

3.5.2.2. Plinoopskrba

Položaj i način vođenja plinoopskrbnog sustava (plinovoda sa svim pripadajućim građevinama i njegovim

zaštitnim pojasevima) je prikazan na kartografskim prikazima 2. Infrastrukturni sustavi i mreže - 2c. Energetski sustav, u mjerilu 1:25.000 i 4. Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000.

Magistralni plinovod Zagreb - Karlovac Središnjim dijelom općine, uz državnu cestu - autocestu A1, južno od nje i paralelno s njom, izgrađen je

sustav za transport plina - magistralni plinovod za međunarodni trensport Zagreb – Karlovac (DN 700/75), kroz naselja Gornja Zdenčina i Donja Zdenčina u smjeru istok - zapad. Tim istim prostorom se uz postojeći

magistralni plinovod Zagreb – Karlovac kroz naselja Gornja Zdenčina i Donja Zdenčina (južno u odnosu na

postojeći) planira izgradnja novog magistralnog plinovoda u smjeru istok - zapad. Unutar zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog magistralnog plinovoda, širine ukupno 60 m (30 m sa svake strane od osi plinovoda)

moguće je uređenje i građenje samo uz posebne uvjete vlasnika cjevovoda i sukladno posebnim propisima.

Opskrba prirodnim plinom Općine Klinča Sela Na području Općine Klinča sela postoji sustav opskrbe plinom. Lokalnim plinovodom je pokriven samo južni

dio općine - naselja Kupinec i dijelom Donja Zdenčina i Gornja Zdenčina. Opskrba plinom na prostoru

obuhvata PPU odvija se u tri sustava: - visokotlačni sustav opskrbe plinom (čelične cijevi, maksimalni radni tlak 75 bar pretlaka),

- visokotlačni sustav opskrbe plinom (čelične cijevi, maksimalni radni tlak 6 - 12 bar pretlaka),

- srednjetlačni sustav opskrbe plinom (polietilenske cijevi, maksimalni radni tlak 4 bar pretlaka).

Za kvaliteniju opskrbu općine plinom se prema PPZŽ planira izgradnja novog magistralnog plinovoda iz MRS Jastrebarsko do redukcijske stanice, koja bi se trebala izgraditi u blizini naplatnih kućica s južne strane

autoceste Zagreb-Rijeka, i iz koje bi se lokalnim plinovoda vršila distribucija plaina po naseljima općine.

Distributivni visokotlačni plinovod (VT)

Na području općine se planira izgradnja lokalnih plinovoda za sva ostala nepokrivena naselja te izdvojena građevinska područja izvan naselja. Za potreba opskrbe prirodnim plinom svih potrošača na području Općine

Klinča Sela koji trenutno nisu priključeni na plinoopskrbni sustav (i Općine Pisarovina u nastavku) izvest će se visokotlačni distributivni plinovod, izveden iz čeličnih cijevi za maksimalni radni tlak od 6 – 12 bar pretlaka.

Trasa distributivnog VT plinovoda prati ti će postojeće i planirane prometnice: državne, županijske, lokalne

ceste, glavne mjesne ulice, sabirne ulice i ostale ulice.

Distributivni srednjetlačni plinovodi (ST) Za potrebe opskrbe prirodnim plinom svih potrošača na području obuhvata, kako široke potrošnje tako i

industrijsko - komunalnih potrošača, planirano je izvođenje srednjetlačne (ST) plinske mreže. Srednjetlačni

(ST) plinovodi bit će izvedeni iz polietilenskih cijevi visoke gustoće prema ISO 4437, SDR11, serije S5 za maksimalni radni tlak do 4 bar pretlaka. Trase ST plinovoda prate postojeće i planirane prometnice: državne,

županijske, lokalne ceste, glavne mjesne ulice, sabirne ulice i ostale ulice.

Način gradnje i rekonstrukcije te zaštite kroz zaštitne pojaseve plinoopskrbnog sustava (plinovoda sa svim pripadajućim građevinama) propisan posebnim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima

pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za plinoopskrbu i/ili vlasnika.




3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja)

3.5.3.1. Vodoopskrba

Položaj i način vođenja vodoopskrbnog sustava (vodovoda sa svim pripadajućim građevinama) je prikazan

na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže – 2d. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:25.000. Područje općine je relativno dobro pokriveno vodoopskrbnim sustavom. Vodoopskrbnim sustavom

nije pokriveno jedino naselje Gornja Zdenčina, te se Planom predviđa i njegova vodoopskrba, kao i širenje i modernizacija postojeće vodoopskrbne mreže.

Na području općine se nalaze sljedeći uređaji vodoopskrbnog sustava:

- izvorišta vode:

- “Gonjeva Gornja” i “Gonjeva Donja” u naselju Gonjeva - “Gradec” u naselju Poljanica Okićka

- “Popov Dol” i “Bukvina” u naselju Novo Selo Okićko - vodocrpilišta, crpne stanice i vodospreme:

- “Stari zdenac” sa crpnom stanicom u naselju Kupinec

- vodospreme “Kufrini”, “Beter” i “Bukvina” u naselju Novo Selo Okićko - vodosprema “Gonjeva Gornja” u naselju Gonjeva

- vodosprema “Repišće” u naselju Repišće - vodosprema “Gradec” u naselju Poljanica Okićka

Ovim Planom predviđa se izgradnja: - vodospreme “Tržić” u naselju Tržić

- vodospreme “Repišće 2” u naselju Repišće - vodospreme “Gonjeva” i “Gonjeva Donja” u naselju Gonjeva

- vodospreme “Popov Dol” u naselju Novo Selo Okićko - vodosprema/vodotornja i crpnih stanice “Lukačko Selo” i “Kranjica”

- vodospreme sa crpnom stanicom “Mokrice”.

Zone sanitarne zaštite su određene za izvorišta vode Bukvina, Gradec, Gonjeva Gornja, Gonjeva Doljnja i

Popov dol te vodocrpilište Kupinec.

U svrhu zadovoljenje vodoopskrbnih potreba nove stambene i gospodarske zone Zeleni grad Kupinec u

južnom dijelu općine, biti će potrebno osigurati dodatne količine vode iz vlastitih kapaciteta na području Općine Klinča Sela te dopunom iz smjera sjeveroistoka uz državnu cestu D1 iz magistralnog cjevovoda Rakov

Potok – Klinča Sela (podsustav Strmac). U tu svrhu je na postojećim izvorištima na općinskom prostoru potrebno provesti vodoistražne radove u svrhu iznalaženja dodatnih količina vode.

Trase vodoopskrbnih cjevovoda do planirane Zone planiraju se slijedeći trase postojećih i novoprojektiranih

prometnica na prostoru općine. Glavni pravac dovoda vode u južni dio općine i novu stambenu i

gospodarsku zonu Zeleni grad Kupinec kao i točni položaji i visine potrebnog vodospremnih prostora biti će određeni na osnovu rezultata vodoistražnih radova, i raspoložive količine dopune općinskog vodoopskrbnog

sustava iz spomenutog podsustava Strmac.

Način gradnje i rekonstrukcije te zaštite kroz zaštitne pojaseve vodoopskrbnog sustava (vodovoda sa svim

pripadajućim građevinama) određen je posebnim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za vodoopskrbu, Hrvatskih voda d.o.o. i/ili vlasnika.

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Položaj i raspored planiranog sustava odvodnje otpadnih voda (odvodnih vodova sa svim pripadajućim

sustavima i građevinama) je prikazan na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, 2d.

Vodnogospodarski sustav, u mj. 1:25.000. Za potrebe rješavanja odvodnje izrađeno je “Idejno rješenje sustava javne odvodnje područja Općine Klinča

Sela” (HIDRO CONSULT d.o.o., Rijeka, 2012.), koje je u cjelosti ugrađeno u ovaj Plan. Ovim je idejnim rješenjem planirano prikupljanje, odvodnja i pročišćavanja sanitarno – potrošnih otpadnih voda s uklapanjem

postojećeg mješovitog sustava u zajednički sustav.




Na području Općine Klinča Sela predviđeno je:

- intervencije na postojećem mješovitom kanalizacijskom sustavu, - dogradnja razdjelne kanalizacijske mreže na područjima koja do sada nisu pokrivena kanalizacijskim

sustavom.

Intervencije na postojećem mješovitom kanalizacijskom sustavu

U Općini Klinča Sela javni sustav odvodnje je izgrađen samo u dijelovima naselja Klinča Sela i u središnjem dijelu naselja Donja Zdenčina.

Postojeći sustav odvodnje mješovitog je tipa. Sve otpadne vode objekata i prometnica koje su priključene na

javni sustav odvodnje sakupljaju se i gravitacijski odvode do ispusta u otvoreni oborinski kanal uz auto cestu

A1, bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Taj kanal se ulijeva u potok Lukavac koji je pritoka potoka Brebernica, a on prihranjuje ribnjake Crna Mlaka. Na sustavu su izgrađena ukupno 4 kišna preljeva, ali nije

izgrađen niti jedan retencijski bazen.

Prema predloženoj koncepciji, na postojećem mješovitom kanalizacijskom sustavu predviđena je

rekonstrukcija 4 postojeća kišna preljeva i izgradnja jednog retencijskog bazena korisnog volumena 250 m3. Retencijski bazen izgradit će se na mjestu sadašnjeg ispusta nepročišćenih otpadnih voda u otvoreni

oborinski kanal uz auto cestu A1.

Dogradnja razdjelne kanalizacijske mreže na područjima koja do sada nisu pokrivena kanalizacijskim

sustavom Planira se izgradnja praktički potpuno centraliziranog sustava odvodnje, tj otpadne vode svih naselja

promatranog područja osim naselja Poljanica Okićka prikupljale bi se i upućivale na centralni uređaj za pročišćavanje (UPOV Aerodrom, kapaciteta 26.000 ES s II. stupnjem pročišćavanja), koji bi bio smješten

južno od zone Zeleni grad - Kupinec, na području Općine Pisarovina i neposredno uz granicu s Općinom Klinča Sela, s ispustom u kanal Brebernica.

Otpadne vode naselja Poljanica Okićka prikupljale bi se i upućivale na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

koji bi bio smješten jugoistočno od naselja. Zbog nepostojanja prikladnog prijemnika, predviđa se ispuštanje pročišćenih otpadnih voda s upojem u teren.

Centralizirani sustav odvodnje može se podijeliti na dva glavna kolektora, zapadni i istočni. Zapadni kolektor

obuhvaća dio naselja Kupinec, te naselja Gornja Zdenčina, Donja Zdenčina, Klinča Sela. U naselju Klinča Sela

zapadni kolektor se dijeli na smjer Klinča Sela - Gonjeva i Klinča Sela - Gornja Purgerija.

Prvi smjer obuhvaća naselja Gonjeva, Repišće, Kozlikovo i Goli vrh. Drugi smjer obuhvaća naselja Gornja Purgerija, Novo Selo Okićko, Beter, Donja Purgerija i Tržić. Istočni kolektor obuhvaća naselje Kupinec.

Predviđena je izgradnja i privremenog uređaja za pročišćavanje UPOV-a Donja Zdenčina Kapaciteta 3.000

ES s II. stupnjem pročišćavanja jugoistočno od naselja Donja Zdenčina s ispustom u potok Brebernica.

Izgradnjom ovog privremenog uređaja sanirat će se sadašnje nepovoljno stanje gdje se nepročišćene

otpadne vode iz postojećeg mješovitog sustava ispuštaju direktno u recipijent bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Recipijent otpadnih voda sada je otvoreni oborinski kanal uz auto cestu A1 koji se ulijeva u

potok Lukavac, pritok potoka Brebernica, a on prihranjuje ribnjake Crna Mlaka. Navedeni oborinski kanal uz

autocestu je u sušnom periodu suh.

Osnovne karakteristike rješenja, tj. preliminarni osnovni tehnički podaci jesu slijedeći: - duljina gravitacijskih kanala: 81,3 km

- duljina tlačnih cjevovoda: 12,6 km

- broj crpnih stanica: 43 kom - broj centralnih uređaja za pročišćavanje: 1 kom (26.240 ES)

- broj lokalnih uređaja za pročišćavanje: 1 kom (10 ES) - broj privremenih uređaja za pročišćavanje: 1 kom (3.000 ES).

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sanitarno - tehnoloških otpadnih voda odvodnju je nužno riješiti na

način da se otpadne vode:

- prikupljaju u višedijelnim nepropusnim sabirnim jamama na građevnim česticama građevina, - pročiste preko tipskog uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i ispuste u otvorene kanale.




Oborinske otpadne vode će se odvoditi direktno u otvorene kanale. Oborinske vode zagađene mastima

uljima i benzinima se prije ispuštanja u otvorene kanale moraju najprije pročistiti preko separatora ulja,

masti i benzina. Način gradnje i rekonstrukcije te zaštite kroz zaštitne pojaseve sustava odvodnje otpadne vode (odvodnih vodova sa svim pripadajućim sustavima i građevinama) propisan je posebnim propisima,

pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za odvodnju otpadnih voda, Hrvatskih voda d.o.o. i/ili vlasnika.

3.6. Gospodarenje otpadom

Zakonskom regulativom (Zakon o otpadu NN 178/04) utvrđeni su načini postupanja sa komunalnim otpadom, pa je takvu regulativu potrebno adekvatno i provoditi.

Postupanje s otpadom i dalje će se odvijati u suradnji s registriranim trgovačkim društvom, na slijedećim načelima:

- prikupljanje komunalnog otpada organizirati će se u svim dijelovima naselja i u svim izdvojenim zonama na području općine,

- na području općine uspostavit će se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno: staklo, papir, metalni

otpad, plastika, biootpad, a alternativno i za istrošene baterije), a točne lokacije i uvjeti postavljanja

takvih grupa kontejnera utvrdit će se temeljem posebne općinske odluke, - proizvođač, odnosno prodavatelj osigurava skupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada od

proizvoda koje je stavio u promet, u skladu s Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05); ambalažni otpad skuplja se unutar poslovnog prostora, u neposrednoj blizini poslovnog

prostora i u naselju na za to određenim mjestima,

- opasne vrste komunalnog otpada iz kućanstva ili drugih manjih izvora skupljaju se putem mobilnih reciklažnih dvorišta smještenih unutar poslovnih prostora proizvođača (prodavatelja) ili u specijalnim

spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te

proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu.

Na području općine isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji

emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari. Problem predstavlja i nekontrolirano odlaganje krutog otpada na

divljim deponijama (vrtače) i uz prometnice. Postavljanjem ograda uz prometnice, veći dio divljih deponija

može se ukinuti, a uz provedeno odvoženje otpadaka i sanirati. Osim divljih deponija, problem predstavlja i neodgovarajuće odlaganje građevinskog materijala.

Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje otpadom i mrežu

reciklažnih dvorišta i transfer stanica, koji nisu predviđeni na području općine. Zbrinjavanje komunalnog

otpada iz domaćinstava i neopasni tehnološki otpad na području općine, kao i do sada, predviđa se na županijsku deponiju komunalnog otpada posredstvom poduzeća za obavljanje komunalnih djelatnosti.

Planom se predviđa uređenje reciklažnog dvorišta u naselju Klinča Sela, na kčbr. 2482 k.o. Klinča Sela i u

naselju Donja Zdenčina, kčbr. 3481 k.o. Zdenčina. Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugi). Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira

kao sekundarna sirovina. Položaj reciklažnog dvorišta, uređenje i korištenje ne smiju ni u kojem pogledu

narušavati uvjete stanovanja i rada. Reciklažna dvorišta za obradu i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.) mogu se urediti/organizirati i unutar gospodarskih

zona za koja je propisana izrada UPU-a.

Smještaj građevina i prostora za razgradnju biološkog otpada (komposta) moguće je samo izvan

građevinskog područja naselja.

Mjere zbrinjavanja opasnog otpada određene su na razini Republike Hrvatske. Odlagališta ove vrste otpada ne smiju se planirati niti ustrojavati unutar zona proizvodne ili poslovne namjene.




3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Klinča Sela obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. U cilju osiguranja i očuvanja

kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada Planom se utvrđuju obveze, zadaci, smjernice i kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda i zaštitu od prekomjerne buke, te mjere posebne

zaštite. Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja određeni su na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti

korištenja i zaštite površina – 3a2. Područja posebnih ograničenja u korištenju, u mjerilu 1:25.000.

3.7.1. Zaštita tla

Prostorni raspored šumskog tla i poljoprivrednih površina prikazan je na kartografskom prikazu broj 1.

Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:25.000.

Šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 38,5% ukupne površine općine, te je zaštita šuma i šumskog zemljišta od izuzetne važnosti. Način zaštite, uređenje i korištenje šuma odvijati će se temeljem šumsko -

gospodarske osnove i u skladu sa zakonskim propisima, pravilnicima i normama, a na način da će se gospodarske šume (Š1) i dalje koristiti za unapređenje proizvodnje drvne biomase i za sve važniju sporednu

općekorisnu funkciju šume.

Ovim Planom pri zaštiti šuma i šumskih površina određuju se slijedeće mjere:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- djelovati na očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja i turističkih područja, namijenjenih

uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.

Poljoprivredno tlo

Prostorni raspored vrijednog obradivog tla (P2), ostalog obradivog tla (P3) te ostalog poljoprivrednog i šumskog tla, prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu

1:25.000. Poljoprivredno zemljište kategorizirano je na području općine dvjema kategorijama zaštite: - II. kategorija zaštite – vrijedno obradivo tlo (P2),

- III. kategorija zaštite – ostala obradiva tla (P3).

II. kategorija zaštite – vrijedno obradivo tlo (P2)

Zemljišta II. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta III., IV. i V. bonitetne klase i namijenjena su prvenstveno poljoprivrednoj proizvodnji, te je važno sačuvati i zaštititi najvrednija, najdublja tla povoljne

prirodne dreniranosti, najmanje sjenovitosti kao i antropogena zemljišta ove kategorije, a prednost dati

tradicionalnim kulturama: industrijskim i povrtlarskim kulturama, proizvodnji žitarica i krmnog bilja. Daje se mogućnost izgradnje staklenika i plastenika s pratećim gospodarskom objektima za primarnu obradu

poljoprivrednih proizvoda, te iznimno, mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima.

III. kategorija zaštite – ostala obradiva tla (P3)

Ova kategorija obuhvaća zemljišta koja su povremeno obrađena ili su djelomično pokrivena šumama,

manjeg su gospodarskog značaja i naglašava se izgradnja stambeno - gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima. Međutim od osobite su važnosti pašnjačke površine, u

kontekstu razvitka stočarstva i stimuliranja ispaše, te je za veće površine koje nisu namijenjene poljoprivredi potrebno predvidjeti režime košnje i raskrčivanja.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište posebno je vrednovano za izgradnju poljoprivrednih stambeno - gospodarskih kompleksa, a veće površine (livada i travnjaka) također se ovim Planom, u

kontekstu razvoja stočarstva i pčelarstva štiti (stimuliranje ispaše) i za njih se određuje mjera zabrane pošumljavanja.




Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na tlo: - potrebno je provoditi mjere kontrole korištenja umjetnih gnojiva i pesticida na većim poljoprivrednim

površinama, - u cilju zaštite tla mjere je potrebno usmjeriti na korištenje tla primjereno staništu, na smanjenje

potrošnje površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla i smanjenje unošenja tvari,

- u slučaju dokazane opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati njihovoj zaštiti ispred korisničkih interesa,

- u svrhu zaštite od erozije i štetnog djelovanja tla potrebno je primjenjivati pravila dobre poljoprivredne

i šumarske prakse, - površine oštećene erozijom i klizišta potrebno je što je moguće više obnoviti,

- u cilju zaštite od prirodnih nepogoda potrebno je poticati održavanje odnosno obnavljanje zaštitnih šuma, a poglavito pošumljavanje strmih padina, a kod pošumljavanja treba poticati procese prirodnog

obnavljanja šuma i autohtone šumske zajednice.

Glavno usmjerenje u poljoprivrednoj proizvodnji trebala bi biti proizvodnja "zdrave hrane", za koju treba

zdravo tlo. Tla se po stupnju onečišćenja svrstavaju u pet klasa: čisto tlo, slabo onečišćeno, onečišćeno tlo, jako onečišćeno i zagađeno tlo. Sadašnja razina poljodjelske proizvodnje ne uzrokuje ugroženost tala

pesticidima i radionuklidima, međutim, ono može biti ugroženo nestručnom agrotehnikom i aplikacijom od

strane proizvođača (naročito u okućnicama), stoga je edukacija poljoprivrednika jedan od bitnih preduvjeta proizvodnje "zdrave hrane".

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama - stočarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo, voćarstvo,

vinogradarstvo, - temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva, a posebice u stočarstvu gdje se posebno treba

poticati rast s 10 i više stočnih jedinica. 3.7.2. Zaštita zraka

Osnovni cilj postavljen Plana je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve

kategorije. Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: - očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti,

- postići najbolju moguću kakvoću zraka, - spriječiti ili barem smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime,

- uspostaviti, održavati i unapređivati cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom zraka.

Izvori onečišćavanja zraka su:

- tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak (stacionarni izvori),

- prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak,

- uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka.

Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka:

- I. kategorija: čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka

(PV), - II. kategorija: umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti

kakvoće zraka (GV), - III. kategorija: prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće zraka).

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

Radi poboljšanja stanja i sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na područjima stambene

izgradnje, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite: - u središnjem općinskom naselju Klinča Sela posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od tranzitnog

prometa cestom Zagreb – Karlovac,




- uređenjem biciklističkih staza, parkirališta za bicikle i pješačkih staza s drvoredima promicati vožnju biciklima u središnjem dijelu mjesta,

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina te razvojem dopunskih alternativnih energetskih

sustava, - prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i stalnom kontrolom gospodarskih djelatnosti,

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle, - potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja

emisija svih izvora onečišćenja zraka, - radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka potrebno je osigurati mjerna mjesta za kontrolu

kakvoće zraka i uspostaviti monitoring zraka u sustavu županijske mreže.

U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih jedinica lokalne samouprave moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u zakonom dozvoljene granice.

3.7.3. Zaštita voda

Zaštita podzemnih i površinskih voda Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda saniranjem

ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode, tamo gdje su one narušene, te osigurati racionalno korištenje voda, a time i skladan i postojan razvoj. Prioritetna je zaštita izvorišta voda

za piće. Zone sanitarne zaštite izvorišta na području općine ucrtane su prema “Elaboratu o utvrđivanju zona

izvorišta Općine Klinča Sela” i u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta na kartografskom prikazu Plana - 3. Uvjeti korištenja i zaštite površina, 3a. Uvjeti korištenja - 3a2. Područja

posebnih ograničenja u korištenju, u mjerilu 1:25.000 i Građevinska područja, u mjerilu 1:5.000.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se slijedećim mjerama: - mjerama zaštite Odluke,

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za

odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, - prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području III. zone sanitarne zaštite,

- sprečavati prekomjernu upotrebu zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva u poljoprivredi te regulatora rasta i i aditiva u stočnoj hrani, prvenstveno na području III. zone sanitarne zaštite,

- gnojnice moraju biti vodonepropusne i natkrivene.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: - kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica idejnim i izvedbenim projektima predvidjeti

otjecanje i pročišćavnje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije nego što se ispuštaju u obližnje tlo ili vodotokove,

- zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih

vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, - opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u

vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u skladu s Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u

otpadnim vodama (NN 94/08),

- sanacija zatečenog stanja te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćenja, - vođenje jednostavnog informatičkog sustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda,

- izrada vodnog katastra.

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

Na području općine ne provodi se kontinuirano mjerenje razine buke. Mjere zaštite od buke potrebno je

provoditi sukladno zakonskim propisima, izraditi kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan. Akcijskim planom zaštite od buke utvrdit će se lokacije i dati opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće buke ili

sprječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš od prekomjerne buke jesu:

- prostornim razmještajem izvora buke ili građevina u kojima se nalaze izvori buke na način da se

zaštite područja obvezne zaštite i niže dopuštene razine buke, - izrada karte emisija buke koja će prikazati postojeće i predviđene razine buke na području općine,

- utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može smjestiti neka građevina, - izradom karata buke,




- izradom akcijskih planova za površine u kojima imisija buke prelazi dopuštene granice, - primjenom akustičkih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njenog širenja,

- uporabom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni,

- organizacijskim mjerama kojima se osobito u prometu usporenjem i kontinuiranim vođenjem prometa umanjuje razina buke.

Pri izradi prostornih planova užih područja te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja

u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati građevine u kojima se dopušta viši nivo buke. Kod planiranja mreže ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu

njenog širenja.

3.7.5. Mjere posebne zaštite

Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

- sklanjanje ljudi,

- zaštitu od potresa, - zaštitu od rušenja,

- zaštitu od požara, - zaštitu od tehnoloških i drugih nesreća.

Sklanjanje ljudi Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina

za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnijim planovima uređenja za pojedina područja općine te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti unutar ovog Plana temelje se na: - načinu gradnje, gustoći izgrađenosti i gustoći stanovanja prema stupnju reguliranosti prostora,

- prostornom razmještaju gospodarskih predjela kojim se predviđa umanjenje koncentracije proizvodnih

funkcija u središnjem najgušće izgrađenom dijelu naselja, - razmještaju građevina javne, društvene i poslovne namjene u perivojnom okruženju,

- mjerama sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, - očuvanju šumskih površina,

- ravnoteži izgrađenog i neizgrađenog dijela područja općine,

- planiranju i održavanju građevina za zaštitu od poplava i oborinskih voda, - korištenju alternativnih izvora energije,

- boljem povezivanju pojedinih dijelova općine, - povećanju kapaciteta i broja ulazno - izlaznih prometnica,

- uzbunjivanja prema posebnom propisu, - planiranoj najvećoj dopuštenoj visini građenja,

- određivanju površine za građenje prema stupnju ugroženosti od potresa,

- mjerama za zaštitu od požara uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za djelotvornu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Zaštita od rušenja

Prometnice unutar neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od

prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv.

projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici. Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa

povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na

rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

Zaštita od požara Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Do

donošenja “Plana zaštite od požara Općine Klinča Sela” obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina provoditi prema važećoj zakonskoj regulativi i pravilima

tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

U cilju zaštite od požara potrebno je: - graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti,

- graditi protupožarne zidove, - izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže.




U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja

požara, požarne karakteristike materijala, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar

ne može prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se za

ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od

negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s važećim propisima.

Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno važećim propisima. Područje

općine ubraja se u VIIº seizmičnosti po MCS. Do izrade nove seizmičke karte županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne

na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za

protupotresno projektiranje i građenje izdavanje dozvola uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Zaštita od tehnoloških i drugih nesreća Na području općine nema postrojenja čije količine opasnih tvari bi mogle uzrokovati velike nesreće prema

odredbama Seveso II Direktive. Od značajnijih objekata gdje se skladišti određena količina opasnih tvari, a predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim

posljedicama po stanovništvo i okoliš su benzinske postaje i poljoprivredne apoteke.

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš od izgradnje proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od

nesreća i sl.) te obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem. Provođenjem posebnih mjera sanitarne zaštite i drugih mjera radi sprječavanja negativnog utjecaja

građevine i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su: - praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja podzemnih i površinskih voda te drugih pojava koje su

posljedica onečišćavanja okoliša,

- stalna kontrola vrste i sastava otpada, - kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite,

- postavljanja ograde i zaštitnih nasada oko građevina i uređaja.

Kako je općina smještena uz vrlo frekventne prometnice, od posljedica tehničko - tehnoloških katastrofa i

velikih nesreća izazvanih nesrećama u prometu najviše bi stradala zemljišta oko cesta kojima se prevoze opasne tvari, a to su A1 i D1. Kako A1 prolazi nenaseljenim područjem ugrožen bi samo okoliš, no u slučaju

nesreće na D1 ugrožen bi bio okoliš, gospodarski i stambeni objekti, ali i stanovništvo. Pparalelno uz autocestu A1 prolazi magistralna glavna željeznička pruga MG202 MG1 kojom se također prevoze opasne

tvari. Za očekivati je da će u slučaju željezničke nesreće s istjecanjem opasnih tvari biti ugoženo stanovništvo, gospodarski i stambeni objekti te okoliš do nekoliko stotina metara od mjesta nesreće.

Mjere za sprečavanje tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih nesrećama u prometu - određivanje odgovarajućih koridora za prometnice prema njihovom razvrstavanju,

- za cijevni transport opasnih tvari treba odrediti zaštitni koridor i tehničke uvjete za smanjenje posljedica mogućih nesreća za ljude, materijalna dobra i okoliš, ovisno o vrsti, količini i tlaku opasne

tvari i vrsti mogućeg učinka nesreće.

CPA d.o.o. Zagreb, Odranska 2



Izvod iz Prostornog plana Zagrebačke županije

- Izvod iz Prostornog plana Zagrebačke županije - “Glasnik” Zagrebačke županije broj 03/02, 08/05, 08/07, 04/10 i 10/11)

Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela - izmjene i dopune

Obvezni prilozi – Prostorni plan Zagrebačke županije

















Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja - Prostorni plan uređenja uređenja Općine Klinča Sela ("Glasnik” Zagrebačke županije broj 08/00,

06/01, 21/03, 14/05 i 02/10 i “Službeni glasnik” Općine Klinča Sela broj 09/11)

- Odluka o izradi VI. Izmjena i dopuna Prostornog plan uređenja uređenja Općine Klinča Sela ("Službeni glasnik" Općine Klinča Sela, broj 11/11)

- dokumentacija prostora koju su iz područja svog djelokruga osigurala tijela i osobe određeni

posebnim propisima




Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana - Zakon o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, NN 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11,

25/12 i 136/12

- Zakon o zaštiti prirode, NN 70/05, 139/08 i 57/11

- Uredba o proglašenju ekološke mreže, NN 109/07 - Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07

- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08 i 67/09

- Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, NN 64/08 - Uredba o informiranju i sudjelovanju zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, NN 64/08

- Zakon o cestama, NN 84/11

- Odluka o razvrstavanju javnih cesta, NN 44/12 i 130/12

- Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga, NN 81/06 i 13/07 - Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

NN 151/05 i 61/07

- Zakon o poljoprivrednom zemljištu, NN 152/08, 21/10 i 63/11 - Zakon o šumama, NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10 i 124/10

- Zakon o lovstvu, NN 140/05 i 75/09

- Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 -

pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 - uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 49/11

- Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/08 , 90/11 i 133/12

- Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja, NN 91/10 - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i

povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine, NN 42/09

- Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/10 - Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme,

NN 131/12

- Zakon o vodama, NN 153/09 i 130/11

- Uredba o klasifikaciji voda, NN 77/98 i 137/08 - Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN

40/99, 06/01 i 14/01

- Zakon o zaštiti od buke, NN 30/09

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04 - Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, NN 05/07

- Zakon o zaštiti zraka, NN 130/11

- Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09

- Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07 i 111/07

- Zakon o zaštiti i spašavanju, NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10

- Zakon o policiji, NN 129/00, 41/08 i 130/12 - Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva, NN 47/06 i 110/11

- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, SL 29/83, 36/85 i 42/86 koji se primjenjuje temeljem članka 349. Zakona o

prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12

- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, NN 02/91

- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa, SL 55/83 koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o standardizaciji, NN 53/91

- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju zaklona, SL 31/75 koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o standardizaciji, NN 53/91

- Pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup, NN 98/01

- Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, NN 38/08

- Zakon o zaštiti od požara, 92/10 - Zakon o eksplozivnim tvarima, NN 178/04, 109/07, 67/08 i 144/10

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN 108/95 i 56/10

- Pravilnik o zapaljivim tekućinama, NN 54/99 - Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u

postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole, NN 115/11 - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, NN 35/94 i 55/94 i 142/03

- Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od

požara, NN 35/94 - Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih puteva i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata

(smjernice NFPA 101) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, NN 08/06

- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata, NN 100/99 - Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima, NN 93/08

- Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, NN 35/94, 110/05 i 28/10

- Zakon o oružju (NN 63/07, 146/08 i 59/12)

- Pravilnik o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od

požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba, NN 08/93

- Pravilnik o posebnim uvjetima za proizvodnju, smještaj i promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja te vođenje civilnih strelišta, NN 69/08, 88/09, 53/11, 70/11 i 81/11

- Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, NN 93/98, 116/07 i 141/08

- Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu, NN 117/07 - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog

plina, SL 24/71, koji se primjenjuje temeljem članka 26. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima,

NN 108/95 i 56/10 - Tehnički propis za dimnjake u građevinama, NN 03/07

- Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične ventilacije i klimatizacije zgrada, NN 03/07 - Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, norme HRN DIN 4102 (broj 1 do 4 iz 1996. godine) za

otpornost nosivih konstrukcija i građevinskih elemenata prema požaru




Zahtjevi iz članka 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji




Izvješće o prethodnoj raspravi - dostavnice poziva za prethodnu raspravu

- zapisnik s prethodne rasprave - popis prisutnih na prethodnoj raspravi

- dostavljeni dopisi i očitovanja tijekom prethodne rasprave:

- Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša (klasa: 350-02/11-01/335, urbroj: 512M3-020201-12-5 od 04.06.2012.)

- Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku regulativu (klasa: 350-02/2012-01/340, urbroj: 345-312/73-2012-2-MG od 05.06.2012.)

- PLINACRO d.o.o. (klasa: PL-12/4308, urbroj: K/IK1-12-4 od 08.06.2012.) - HEP-ODS d.o.o., Elektra Karlovac (broj: 4/17-3875/2012-DT od 11.06.2012.)

- Hravatske autoceste d.o.o. (broj: 45212-700-1159/12-AP od 13.06.2012.)

- Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Karlovac (broj: KA-06-12-576/2 od 18.06.2012.) - Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor upravnih i inspekcijskih poslova,

Inspektorat unutarnjih poslova (broj: 511-11-25/1-6969/1-2012 od 20.06.2012.)





Izvješće o javnoj raspravi

- Zaključak o utvrđivanju Prijedloga VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela za javnu raspravu i objavu javne rasprave (klasa: 350-03/11-01/01, urbroj: 238/13-03-11-56 od 09.07.2012.)

- Objava javne rasprave o Prijedlogu VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela na oglasnoj ploči Općine Klinča Sela (09.07.2012.)

- Objava javne rasprave o Prijedlogu VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela na web stranici Općine

Klinča Sela (09.07.2012.) - Objava oglasa o javnoj raspravi o Prijedlogu VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela (“Večernji list”

12.07.2012.) - dostavnice poziva za javnu raspravu

- zapisnik s javne rasprave - popis prisutnih na javnoj raspravi

- dostavljeni dopisi i očitovanja tijekom javne rasprave: - Hrvatske autoceste d.o.o. (broj: 45212-700-1340/12-AP od 17.07.2012.)

- Hrvatske vode d.o.o., VGO za gornju Savu (klasa: 350-01/08-01/138, urbroj: 374-25-1-12-10 od

19.07.2012.) - Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku

regulativu (klasa: 350-02/2012-01/340, urbroj: 345-312/73-2012-4-MG od 19.07.2012.) - Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije (klasa: 350-02/12-

01/624, urbroj: 525-11/0902-12-2 od 24.07.2012.) - Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu

okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša (klasa: 350-02/11-01/335, urbroj: 512M3-020201-12-7 od 01.08.2012.)

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu (klasa:

UP/I-612-08/12-05/0158, urbroj: 532-04-04/06-12-1 od 26.07.2012.) - Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku

regulativu (klasa: 350-02/2012-01/340, urbroj: 345-312/73-2012-8-MG od 20.08.2012.) - Hrvatske autoceste d.o.o. (broj: 45212-700-1485/12-AP od 22.08.2012.)

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu (klasa: UP/I-612-08/12-05/0360, urbroj: 532-04-04/06-12-2 od 31.08.2012.)

- preslik Knjige primjedbi za javnu raspravu - odgovori na primjedbe i prijedloge izneseni tijekom javnog uvida Prijedloga VI. izmjena i dopuna PPUO

Klinča Sela od od 20.07.2012. do 06.08.2012. godine

- Rekapitulacija Izvješća o javnoj raspravi Prijedloga VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela - Popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti

- Popis sudionika u javnoj raspravi čija su očitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela prihvaćeni

- Popis sudionika u javnoj raspravi čija su očitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni

- Popis sudionika u javnoj raspravi čija su očitovanja, prijedlozi i primjedbe ne odnose na prijedlog VI. izmjena i dopuna PPUO Klinča Sela

- Popis sudionika u javnoj raspravi čija su očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan određenog roka

VEČERNJI LIST, 12.07.2012.

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KLINČA SELA VI. izmjene