Uvod u prostorno planiranje

Odgovori na ispitna pitanja

- PROSTORNI I URBANISTIČKI PLANOVI

- STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH

- PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA RH

- PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO) – 1:25.000

- PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE / PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA (PPŽ / PPGZ) – 1:100.000

- PROSTORNI PLAN UREĐENJA VELIKOG GRADA / GRADA / OPĆINE (PPUVG / PPUG / PPUO) – 1:25.000 + 1:5.000

- URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA (UPU) – 1:5.000 / 1:2.000 /1:1.000

- DETALJNI PLAN UREĐENJA (DPU) – 1:1.000

- Što je prostorno planiranje?

Prostorno planiranje je optimalan raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju radi njegove optimalne upotrebe.

- Koja su 4 osnovna pitanja o prostoru?

• kako rasporediti sadržaje prostora • kako usmjeriti činitelje koji mijenjaju prostor • kako najbolje koristiti prostor • kako očuvati prostor

- Kako se postiže planiranje, a kako zaštita prostora?

• planiranje u stručnom smislupostiže se međusobnim usklađivanjem korištenja prostora

• zaštita u pravnom smislupostiže se prostornim planovima koji imaju obilježja zakonskih dokumenata (početak: sredinom 20.st.)

- Što je optimalno korištenje prostora?

- svaki korisnik zemljišta i prostora ne smije smetati drugima- svaki korisnik treba raspolagati (donekle) prihvatljivim lokacijama za svoje potrebe- treba sačuvati kvalitetu prirode i okoliša - treba osigurati stabilnu financijsku vrijednost zemljišta kroz dulje razdoblje

- Urbana polarizacija

- zračenje utjecaja- primanje utjecaja

-U prostoru se odvijaju relacije između zbijenog urbanog i raspršenog ruralnog prostora. Odnosi su uzajamni. Ali, iz velikog broja mjesta ruralnog prostora uspostavlja se relacija prema jednom mjestu urbanog prostora. Stvara se polarizacijski utjecaj grada na prostor

- Gravitacijske zone

- radijus gravitacije- pojasevi gravitacijske zone (grad+predgrađe, prigradska zona, susjedstvo grada)

→Doseg zone utjecaja grada ovisi o većem broju funkcija (djelatnosti) rjeđe potražnje.

- Veličine gradova

• Mali gradovi2.000-20.000 stanovnika. Urbana aglomeracija u kojoj nema poljoprivrednih djelatnosti, a koja ima mali utjecaj na okolicu (trgovina, poslovanje, zabava, kultura, lokalna uprava, zdravstvo).Ne pružaju dovoljne mogućnosti rada, kulturnog i rekreativnog života, bogatstvo društvenih kontakata, naobrazbe, mnogi su često dosadni i u svemu usporeni.

• Veliki gradovi100.000-1.000.000 stanovnika. Urbana aglomeracija koja ima veliki utjecaj na svoju okolicu.Pružaju različite mogućnosti rada, kulturnog i rekreativnog života, bogatstvo društvenih kontakata, naobrazbe, nisu dosadni i usporeni.Glavni su ciljevi migracija selo-grad. Obilježava ih pomanjkanje ambijenta, skupoća života, gubici vremena u prijevozu unutar grada

• Srednji gradovi20.000-100.000 stanovnika. Urbana aglomeracija u mjerilu čovjeka koja se uklapa u prirodu svoje okolice. Omogućuje izvjesnu kvalitetu načina života, između ruralne izoliranosti i koncentracije velikih gradova, uz ekološki zadovoljavajući okoliš. Ujedinjuju dobre, ali i loše strane velikih i malih gradova.

• Velegrad - metropolaOd 1.000.000 stanovnika. Polariziraju prostor. Nemoguće im je odrediti gravitacijski utjecaj. Simultano djelovanje velikog broja funkcija. Multiplikativni efekti. Organizira prostor oko sebe, nameće svoj ritam i način života na velikom području. Nemilosrdan prema osrednjosti, uzdiže i selektira kvalitete u kulturi i umjetnosti.

- Konurbacije

- spajanje dva grada u blizini rastom jednog od njih - gradovi blizanci - skupina više spojenih gradova - urbanizirana regija: megapolis - obalni konurbacijski niz

Velike urbane aglomeracije u kojima kontinuirana urbaniziranost obuhvaća područje veličine čitavih regija.

- Decentralizacija

- manji kompaktni trabanti i sateliti- linearni urbanizirani sustavi različite kompaktnosti- polinuklearne maglice s mješovitim poluurbanim-polururalnim međuprostorima

Raspršivanje urbanizacije koje se provodi nakon što kompaktni koncentrični gradovi prerastu razumne dimenzije.

- Sateliti

Relativno samostalno i prostorno donekle odvojeno naselje u zoni uže gravitacije središnjega grada

- Trabanti

Samostalan manji grad u gravitaciji većega grada.

- Dekoncentracija

Decentralizacija metropolitanske regije koja se ostvaruje gradnjom velikih odteretnih gradova (satelita).

- Geneza sela (socijalna)

• kompozicija (do 1.pol.19.st.)- suživot tradicionalnih društvenih skupina: seljaci, obrtnici, trgovci i radnici

• dekompozicija (1.pol.19.st. - sredina 20.st.)- iseljavanje sa sela- manje nepoljoprivrede- manje različitih skupina

• rekompozicija (od sredine 20.st.)- gospodarski procvat- porast nepoljoprivrede: obrada sirovina i usluge, mehanizacija i agrotehnika, manje poljoprivrednika - više različitih skupina: specijalizacija poljoprivrede, priljev stanovništva

- Zbijena sela

- sa jezgrom- pravokutnog tlocrta- okruglo pravilno selo- cerealno selo- aglomerirano nepravilno selo

- Sela u nizovima

- pravilno linijsko selo- nepravilno linijsko selo (uz rubove krških polja, u podnožju oko brežuljaka, uz vode, uz rubove šuma)

- Sela formirana zaseocima

- skupine do desetak kuća- nekoliko skupina oko veće aglomeracije s crkvom- često u planinskim predjelima

- Velika sela

- ritam života uvjetovan poljoprivredom- nesigurnost uz dugotrajno održavanje veleposjeda- kolonizacija - stvaranje kolhoza- kolonizacija - sustavno naseljavanje- kolonizacija - vinogradarstvo- utvrđene naseobine u vojnim krajinama (dekadencija urbanog života)

- Mala ruralna središta

- trgovišta→ prvo mjesto otkupa poljoprivrednih proizvoda, i posljednje mjesto distribucije tercijarnih usluga i sekundarnih proizvoda za ruralno društvo- imaju osnovne centralne funkcije

- Industrija u ruralnoj sredini

- u suvremenom društvu je neodrživ potpuno ruralni način života- stanovništvo djelomično ili potpuno mijenja djelatnost- industrijsko stanovništvo raspršeno u ruralnoj sredini- industrijska sela (uz rudnike)

- Simbioza urbanog i ruralnog

- nakon ekoloških suprotnosti urbanih i poljoprivrednih područja- urbano stanovništvo i djelatnosti dobivaju dio ruralnih obilježja- tradicionalne ruralne djelatnosti dobivaju neke urbane karakteristike

- Regionalizacija

Postupak izdvajanja regionalnih cjelina unutar ukupnog prostora:- raščlanjivanje cjeline, ili- nadogradnjom prostornih jedinica u sve veće cjeline.

- Načela definiranja regije

• Kriterij homogenosti (sličnosti stanja obilježja): - prostor je okvir postojanju (npr. povijesno-zemljopisne regije).

• Kriterij polariziranosti (pojava međuzavisnosti):- prostor je okvir životu (npr. ekonomske regije).

- Homogena regija

Prostor čiji pojedini sastavni dijelovi pokazuju između sebe manje razlika nego prema jedinicama susjednog prostora

• Postupak definiranja homogene regije: - utvrđivanje sličnosti unutar regionalnih jedinica prostora, ili- razgraničenje utvrđivanjem različitosti između regija.

•Kriteriji koji označuju homogene regije:- kontinuiranost, i- uniformnost / jednoličnost

•Uočavanje homogenosti:- mjerenjem i utvrđivanjem činjenica,- morfološka metoda (bazira se na postojećem stanju).

•Prirodne regije:- determinacija se temelji na obilježjima krajolika / pejzaža,- zaštita prostora,- ruralni prostor,- grad narušava homogenost

- Polarizirana regija

→Razvijeni prostor nije homogen, nego je heterogen.

• Heterogenost proizlazi iz:- diferencijacije djelatnosti i različitosti njihovoga smještaja (razmjena), - diferencijacije stanovništva po djelatnostima, stupnju koncentracije i po načinu življenja (funkcionalna međuovisnost).

Uzrok heterogenosti prostora su gradovi:- koncentrirani raspored stanovništva i djelatnosti,- oko sebe stvara i oblikuje gravitacijsku zonu (središte je funkcionalnih, prostornih, društvenih, gospodarskih i političkih međuovisnosti).

Grad:- pol, žarište, čvor, ishodište gravitacijske zone.

Prostor u kojemu raspršene funkcije iz okolice gravitiraju koncentriranim funkcijama urbanog središta, i obrnuto.

Temelje se na pojmu međuovisnosti:- analizi utjecajnih tj. gravitacijskih zona gradova (ne na morfološkoj analizi).

Granice:- nalaze se na razmeđi utjecaja susjednih polova (urbanih središta) istoga ranga.

Pretpostavka: - heterogeni prostor održava sa dominirajućim polom više odnosa nego sa susjednim polom.

Polarizirane regije omogućuje cjelovitost planiranja:- u području teritorija,

- sa gospodarskim ili demografskim potencijalima, i- sa društveno-političkim kompetencijama za odlučivanje.

- Planska regija

•Određivanje obuhvata plana prema kriterijima homogene regije nije dovoljno: - jer čovjek mijenja prostor u kojemu obitava i koji koristi (čak i kada ga zaštićuje)- tako određen obuhvat je prestatičan (temelji se na postojećem stanju) - slabije urbanizirani prostor

•Određivanje obuhvata prema kriterijima polarizirane regije nije dovoljno:- jer je previše dinamičan da bi se mogao precizno odrediti- granice su previše neodređene- visoko urbanizirani prostor

→U prostornom planiranju: - regija je sredstvo planiranja, a ne cilj planiranja- ona se koristi da se prostor može planirati (prostor se ne planira da bi se uspostavila regija)- regija je instrument za provođenje zadanog cilja u uređenju prostora (NUTSII)- homogena regija i polarizirana regija su podloga planiranju (nisu cilj planiranja)

Prostor u kojemu su svi njegovi dijelovi podvrgnuti jednoj planskoj akciji (prema donešenoj odluci da se provodi jedinstveni plan i jedinstveni program).

- Ciljevi prometa

• ciljevi korisnika

- povećanje pokretljivosti- smanjenje vremena putovanja- veća udobnost putovanja- sigurniji prijevoz- jeftiniji prijevoz- estetski doživljaj

• ciljevi prijevoznika

- manji troškovi investicije- manji troškovi održavanja- manji troškovi eksploatacije- veći profit- bolja koordinacija prometnih vrsta i usluga- ekonomski rast

• ciljevi zajednice

- pristupnost u sve predjele zemlje- smanjenje zagađivanja okoliša- poticaj razvitku i smještaju naselja- poticaj boljem rasporedu stanovništva i djelatnosti- gospodarsko razvijanje predjela- bolja mogućnost upravljanja- zaštita prostora- zaštita kulturnih spomenika- zaštita prirode

- Način transporta

→Odnos prostora i načina transporta:- manja uloga prirodnih prepreka za smještaj naselja i njihovih funkcija- promet unosi ekonomski i društveni razvitak za kraj kojima prolazi- prometna infrastruktura može zauzimati velike površine (studije optimalne namjene prometne infrastrukture)

• Vodeni promet (riječni ili morski):- za terete male jedinične vrijednosti koji se prevoze u velikim količinama (npr. sirovine)- u nerazvijenim područjima - kada nema drugih mogućnosti prijevoza- u vrlo razvijenim područjima - jer se prevoze velike količine (troškovi prijevoza se trebaju smanjiti)- kanali - zbog skraćivanja puta

• Željeznički promet:- za transport tereta na srednje udaljenosti (200-1000 km)- problem kratkih udaljenosti - ne omogućuje se dostava (samo od kolodvora do kolodvora), problem pretovara- razvoj naselja - djeluje samo oko stanica

• Zračni promet:- na udaljenostima preko 500 km (1000 km)- racionalnost nije moguća na male udaljenosti - zbog pretovara (transport od luke koja je izvan grada do terminala koji je u gradu)- koristi se - za putnike i za terete male težine, za male količine i visoke jedinične vrijednosti, za terete koji trebaju brzo stići na odredište

• Cestovni promet:- dominantna regionalna uloga- za manje težine i količine na kraćim udaljenostima (do 500 km)- velika elastičnost itinerera i vremena prijevoza

- prednost - transport od vrata do vrata- na duge udaljenosti za teško pretovarljive terete- koncentracija stanovanja uzduž trasa prometnica- generativni faktor naseljavanja- strategija izgradnje utječe na oblik naseljavanja prostora- koncentracija veća na križanjima i točkama zaustavljanja, ili u obliku kontinuiranih linija

• Automobil:- sredstvo decentralizacije - omogućuje raspršenost stanovanja i djelatnosti- stvara i funkcionalne koncentracije (shopping centri)

- Prometna linija

Prometna linija treba biti u tri ravnoteže:

• Linearna ravnoteža:→ prometna os je maksimalno i podjednako upotrebljena i iskorištena od polazišta do odredišta- smanjivanje prometa s udaljavanjem od grada - smanjivanje korištenja prometne osi - profil prometnice je manjiLinearna ravnoteža - etapnost izgradnje:- ekonomska etapnost - graditi puni profil ceste tamo gdje je on potreban s obzirom na broj korisnika- građevinska etapnost - odjednom graditi puni profil ceste (zbog organizacije gradilišta)→razdoblja izvjesnog deficita i suficita kapaciteta ceste (zbog toga što se kapacitet ne može povećavati kontinuirano)

• Alternantna ravnoteža:→prometnica se treba upotrebljavati u oba smjera s podjednakim stupnjem iskorištenosti- odnos ciljnih i izvornih funkcija - jednosmjerni promet (ciljevi i izvori su udaljeni), dvosmjerni promet (preraspodjela i miješanje ciljeva i izvora), poprečne komunikacije (multifunkcionalne integrirane lokacije i zone koje sadržavaju izvore i ciljeve prometa)

• Vremenska ravnoteža:- jednoličnije funkcioniranje prometnog sustava tijekom cijele godine→ neravnoteža: turizam, planinske ceste i snijeg, sjeverne luke

- Procjena isplativosti

→ optimalno za pojedine skupine korisnika- sagledavati ne samo prometni nego i ukupni razvojni učinak prometa

→izvedba prometnica ne započinje sa izračunom troška (tehnički i inženjerski - troškovnik gradnje, tehnički projekt) nego sa planiranjem (kulturno i planerski)

→ uspostavljanje granice između luksuza i utilitarnosti- spoznaje o široj društvenoj koristi i nemjerljivim učincima izgradnje

- sintetičko stajalište u odnosu na fiziološku studiju (sustav komunikacija)- detaljno stajalište u odnosu na anatomsko ispitivanje rezultata (usklađivanje s krajolikom)

- ceste za šetnju i razgledavanje- ceste za turistički doživljaj- ceste za zaobilazak zbog zaštite krajolika

- Elementi sustava

Sustav mreže:

• Penetracijski sustav:- tehnička ideja → najkraća je udaljenost najbolja i najbolja je komunikacija ona koja je najkraća- nije razvojna opcija (npr. jednosmjerne specijalizirane komunikacije za transport rude - Labin)- najbrža veza među gradovima ostavlja po strani ostale gradove (oni se na autocestu spajaju najkraćim putem)- povezani gradovi se razvijaju, a ostali gradovi zaostaju i stagniraju u razvoju- penetracijski sustav jer najbrže penetrira kroz prostor do svoga cilja (što je jedina uloga prometnice)

• Opslužni sustav:- više planerska, manje tehnička ideja → autocesta povezuje gradove duljim putima , ali onim koji povećava njihov utjecaj na ostale gradove- sukob planera i specijalista jedne struke (najbolje rješenje je ili nije ono koje odgovara svojoj prividno primarnoj svrsi)

• Kompleksna mreža:→ svaki pravac može imati svoju namjenu- nikada nije sve riješeno (potrebe se neprestano mijenjaju i rastu, potrebe su relativne, uvijek smo u stisci s vremenom i novcem)- planer mora razlučiti prioritete i etape u odnosu na korisnost (trenutnu i perspektivnu, u okviru sredstava raspoloživih u određenom vremenu)

- Utjecaj na okolinu

• Tuneli:- umjesto usjeka tuneli (i tamo gdje nisu potrebni zbog tehničkih razloga) koji su prekriveni sa malim slojem zemlje

- izvode se površinskim otkopom ili specijaliziranim strojevima (krtica)→ ideja: smanjiti tragove gradnje

• Usjeci i nasipi:- raditi ih sa jako položenim stranama (puno više nego što je to tehnički potrebno zbog prirodnog klizanja terena) koje se mogu ozeleniti→ ideja: priroda takva da se ne vide tragovi gradnje

• Vijadukti:- moraju postojati, ali trebaju postati prepoznatljiva arhitektonski oblikovana djela (ne samo banalne tehničke konstrukcije)→ ideja: artificijelne građevine trebaju imati skulpturalnu vrijednost

• Potporni zidovi:- izbjegavati ih ili obložiti velikim kamenom (umjesto izvoditi sa betonskim zidom)→ ideja: koristiti prirodne materijale

• Ograde - braniči:- izbjegavati ih ili izvesti ih prema lokalnoj tradiciji iz drveta ili kamena- umjesto limene ograde između dvaju smjerova bolje zeleni pojas širine jedne trake→ ideja: elemente zaštite postići manje agresivno

• Zavojite ceste:- trasa koja ima predugačke zavoje nije ugodna ni prometno funkcionalna- velike krivulje zamijeniti sa manjima između kojih je pravac→ideja: osigurati funkcionalnu i ugodnu vožnju

• Ulazi u tunele:- položiti ih u padini brijega, ne izvesti ulaz koji ima vertikalno betonirani iskop- izvesti ga s pokosom koji je jednak nagibu padine brijega→ideja: izbjeći nepotrebna iskapanja i ostvariti bolji kontakt s prirodom

• Ceste uz kosine:- urezivanje cesta u padinu brijega (simetričnim usjekom i nasipom zbog ideala izjednačavanja masa)- uzdužni vijadukti (omogućuju veće širine, estetska prednost ali i za gradnju je potrebno manje materijala, površinske vode teku slobodno, ekološka uloga - omogućuje slobodan prolaz biljnom i životinjskom svijetu, omogućuje opstanak vegetacije i divljači, ne smetaju čovjeku u korištenju zemljišta)→ideja: ostvariti nedirnuti reljef i očuvanu prirodu ispod ceste

•Pothodnici i podvožnjaci:- treba ih što više prostorno osloboditi (umjesto da prolaze kroz uzak betonski prolaz)- izgled kao prirodno ulegnuće koje je iskorišteno kao prolaz→ideja: koristiti prirodne oblike kod oblikovanja tehničkih rješenja

• Priključci:- projektiraju se hijerarhijski logično: glavni smjer uvijek mora ostati naglašen, mora se jasno vidjeti što je priključak→ ideja: spriječiti mogućnost zabune

• Križanja:- tipovi ovise o prometno-tehničkom ili građevinskom rješenju, ali i o uklapanju u okoliš, o percepciji vozača, o koncepciji i logičnosti križanja- denivelirana križanja - na autocestama i brzim cestama (bez križanja između lijevih skretanja i ravnih tokova)- bez deniveliranih križanja - obične ceste

• Drvoredi uz ceste:- drvored uz cestu nepoželjan zbog izmjene svjetla i sjene po sunčanom danu jer umara oči vozača (drvoredi uz autoceste se ne sade i žele se posjeći)- drvored je za suce zaštita vozačima, olakšanje za vrijeme velikih vrućina- proširenja cesta tako da drvored ostane u sredini

• Reklame:- zabraniti i spriječiti reklame izvan zona naselja- samo nužne obavijesti o benzinskim stanicama i odmorištima

- Faktori lokalizacije industrijskih jedinica:1. fizički (prirodni, ekonomski)

• prirodni:- izvori energije (ugljen) - gubi na važnosti (hidroenergija, nuklearna energija)- nalazišta sirovina - smanjuje se udio prirodne sirovine u proizvodnji (prerada, promet)• tehnički:- ceste (nema važnu ulogu - cestovni promet je jako razvijen)- luke (usluge luke, prerada sirovina i polusirovina, prazne vožnje, agencije, konzulati, transportna poduzeća - rafinerije, metalurgija, kemijska industrija)- željeznica (usluge čvorišta za transport od vrata do vrata, savladavanje reljefa, brzina, pravilnost reda vožnje, neovisnost o vremenskim prilikama - prilagodba i specijalizacija industrije)- aerodromi ( usluge aerodroma, električna centrala - izvor energije pogodan za industriju)

2. antropogeni (ekonomski, socijalni, politički)

•socioekonomski:- aglomeracija (rad, tržište, društvena infrastruktura)- vlast (ekonomske, strateške, socijalne odluke)- vlasnik (rodni grad)

3. ekološki

- Koncentracija industrije

→Industrija se koncentrira duž infrastrukturnih koridora

•Koncentracija industrije u nerazvijenim zemljama:- industrijalizacija je potaknuta - ne provodi se samo sa jednom industrijom

•Koncentracija industrije u razvijenim zemljama:- skupine industrija u vertikalnoj suradnji (nastavak prerade)- grozdovi (puno tvornica iste veličine za preradu iste vrste materijala)

- Prostor za prihvat industrije:

- štednja prostora- optimalna namjena prostora- povećanje broja stanovnika- raznolikost djelatnosti- pokretljivost ljudi- pokretljivost djelatnosti

→Maksimalna veličina u odnosu na mjesto prihvata industrije:

- monofunkcionalna naselja (nepovoljno)- mali i srednji gradovi (industrijski smještaj ima urbana obilježja)

- potreba za velikom površinom- kvaliteta i karakteristike tla

- Industrijske zone

Zona → prostor na kojemu se nalazi više sličnih korisnika prostora.-Unaprijed projektirana i realizirana zona privlačna je za uprave industrijskih poduzeća jer se ne moraju brinuti kako će doći do terena i postoji li za njega urbanistički plan koji omogućuje smještaj industrije.•Veličina industrijske zone:- male _ do 100 ha (do 50 ha)- srednje _ 100-500 ha (50 - 100 ha)- velike _ od 500 ha (od 100 ha)

•Tipovi industrijskih zona

→s obzirom na vrstu industrije:- industrija je vezana za plovni put- industriji je dovoljna samo cesta- industrija je čista i traže čistu atmosferu (vjetar)

- industrijski parkovi usmjereni na žensku radnu snagu (u blizini stanovanja)- za industriju različite namjene

→s obzirom na predopremljenost:- osnovna opremljenost (parcelacija i osnovna unutarnja prometna mreža)- dodatna opremljenost (lučke instalacije, sredstva manipulacije, transformatorske stanice)- potpuna opremljenost (servisi, prefabricirane hale)

- Industrija i regija

•Proces i ciklus industrijalizacije:- prerada poljoprivrede i ribarstva (1. faza)- prerađivačka industrija (2. faza)- veliki zahvati u prometnu infrastrukturu (3. faza)

→Industrijska polarizacija zbog nagle homogene industrijalizacije (negativno).

•Monovalentnost i polivalentnost:- dominacija jedne industrije- raspršivanje industrijske strukture (nadopunjavanje ali bez uništavanja regionalnih specifičnosti)

•Koncentracija i dekoncentracija:- koncentracija (vertikalna i horizontalna indukcija)- dekoncentracija (smanjiti humane i ekonomske probleme velike koncentracije, sprječavanje stvaranja prevelikih i previše urbaniziranih urbanih aglomeracija, planski oblici: linearna - duž prometnih koridora, radijalna - industrijski sateliti)

- Regulacija riječnog sliva:- hidrotehnički pothvat- hidromelioracijski pothvat- interdisciplinarnost obuhvaćena i uokvirena prostornim planom

- Odnos elaborata zaštite okoliša i prostornog planiranja

→Prostorni planovi se opterećuju elaboratima koji nemaju utjecaj na prostorni obuhvat plana (kada se problemi koje istražuju elaborati zaštite okoliša ili zaštite voda ne mogu riješiti razmještajem i organizacijom sadržaja u prostoru unutar obuhvata plana).

- Zagađenje vode

- korisnici koji onečišćuju okoliš- korisnici koji trpe onečišćenje- korisnici koji onečišćuju vlastiti okoliš- preveliki broj korisnika

- agresija u prostoru (točkasto koncentrirana štetnost)- gužva u prostoru (ravnomjerno raspršena štetnost)

- dobra je za piće i plivanje, a loša za odvodnju otpada- dobra je za plivanje u gužvi, a loša za pranje tijela

→Voda je zagađena od onog stupnja kada njezine karakteristike dobivene ljudskom intervencijom ometaju jednu od njezinih funkcija.

→Voda je zagađena kada joj je kvaliteta inkompatibilna s upotrebom.

Urbanistički planovi reguliraju način korištenja zemljišta. Oni koji koriste vodu za piće nisu je dužni sanirati jer je ne zagađuju. Vodu saniraju oni koji je zagađuju.

- Gospodarenje vodom

Voda → ograničavajući faktor u prostornom planiranju:- predmet planiranja (dobava i zaštita)- gospodarenje vodom (dobava i obrana vode)- dobava i obrana istodobno na istom teritoriju

- Poplave

- posljedica neprilagođenosti korita rijeke količini vode - sredstva obrane (brane i nasipi)- brane (na retencijama i akumulacijama)- nasipi (uređenje cijeloga sliva, svi pritoci i potoci)

•Prostorno planiranje:- velike retencije (tehničke građevine, bitno uklapanje u krajolik)- male retencije (u gorskim potocima, prije nego rijeka postane velika)- prije izgradnje nasipa izraditi sustave retencija (veći stupanj uklapanja u krajolik)

•Problemi:- najlakša zaštita s nasipima (upitna kvaliteta dobivenog prostora)- produbljivanje rijeke (draganje)- sustavno čišćenje (održavanje uvijek iste dubine)- problem i isušivanja podzemne razine vode u okolini (zbog nasipa)

- Hidroenergija

- nije najmanje jeftina energija- brana je skupa- puno godina amortizacije

- potopljeno zemljište (u nizini - najbolje poljoprivredno zemljište, u planini - jedino poljoprivredno zemljište)- potopljene šume, naselja, ceste, povijesni spomenici

- mijenja se stanje podzemnih voda (zaustavlja se vodeni tok nadzemnih ali i podzemnih voda)- podiže se uzvodno, snižava se nizvodno (ekološke katastrofe)

- velika akumulacija je ekonomičnija i produktivnija od više manjih (stručnjaci - specijalisti)- ne uračunavaju se sve posljedice u izračun (uključiti promjenu poljoprivrednih kultura s obzirom na klimatske, pedološke, ekonomske i agronomske uvjete)

- izgubljen prostor- rizik ekoloških poremećaja- ali i brzo zatrpavanje nanosom riječnog materijala (50-100 godina)

- omogućuje turističko korištenje u mjesecima kada se voda ne koristi - u ljetnim mjesecima jezera su poluprazna ili prazna- suhi i muljeviti dio ako je obala položenija (strmu nije moguće koristiti u turizmu)

- akumulacijsko jezero koje se koristi za turizam mora biti predimenzionirano- povećavaju se opasnosti i štete

- opasne gotovo kao nuklearne- žrtve hidroelektrana su geografski koncentrirane (za razliku od nuklearnih elektrana može se pobjeći)

- sustavi brojnijih ali manjih akumulacija- voda jeftinija (omogućava navodnjavanje manjih posjeda)- održavanje lokalnim poduzećima- projektiranje i izgradnja ne zahtijevaju najviše domete struke- lakša pražnjenja i draganja- ne mijenjaju sliku krajolika- bez većih ekoloških poremećaja- lakše je pronaći povoljne lokacije- bez potapanja naselja i cesta

- Vodoopskrba

→ najvažniji ograničavajući čimbenik prostornog i urbanističkog planiranja→ ograničavajući faktor rasta aglomeracija

- poljoprivreda (navodnjavanje samo toliko koliko omogućava biljkama da same crpe vodu iz tla)- podzemna voda (dublje od 10 m - bez utjecaja, 3-10 m - za korijenje drveća, do 3 m -

godišnje biljke)- čista voda (ispire tlo) i voda zasićena mineralima (ispunjava pore u tlu)- za industriju (hlađenje, ispiranje i kao sirovina)- petrokemija (4/5 vode koja se koristi u industriji)- najveći potrošači (prerada metala, kemijska industrija, industrija papira i celuloze)

- ciklička upotreba vode u industriji- veća potrošnja zbog industrijalizacije i manja potrošnja zbog razvoja tehnologije

- sukobi oko upotrebe vode (cijena proizvodnje i distribucije)- politika prostornog uređenja

- Ljetovališta i zimovališta:Aglomeracije s izrazito turističkim ili samo turističkim funkcijama, u kojima se boravi samo radi odmora i zabave u toku ljetnih ili zimskih mjeseci

- Faze razvitka turizma:• paleoturizam

- pretežito gornji slojevi društva (od kraja 19.st. do tridesetih 20.st.)- razvoj željezničkog i parobrodskog putničkog transporta

• neoturizam

- široki slojevi stanovništva (2. pol.20.st.)- razvoj individualnog prijevoza automobilom

- Turističke aglomeracije:- monofunkcionalne (ljetovališta i zimovališta)- sekundarne turističke funkcije ne stvaraju obilježja turističkog mjesta (servis turizmu - sjedišta turističkih organizacije, škole, prometna čvorišta)

•Turistička funkcija aglomeracije:→samo ako dolazak i boravak gostiju ima svoju vlastitu svrhu i svoj samostalan cilj koji čini osnovicu djelatnosti grada i njegova stalnog stanovništva

- Turistički centri

•Primorski turistički centri

- obilježja:- odmor i razonoda jedini motivi dolaska i boravka- kraj 19.st. - veće migracije na morsku obalu, početak 20.st. - navika kupanja- razvoj od malog naselja- osnivanje na nenastanjenim područjima - nekadašnja primorska zimovališta postaju ljetovališta zbog plaže - gradovi-plaže i kupališna mjesta u pozadini - najveća plaža

- čimbenici razvitka:- kakvoća vode i zraka- morfologija obale- priroda tla- vrsta i kakvoća vegetacije- topografija pozadine- gustoća naseljenosti pozadine- urbaniziranost pozadine- mogućnost pristupa morskoj obali- mogućnost ulaska u more- utjecaj mode- opća razvijenost zemlje- politička orijentacija zemlje- kulturne tradicije lokalnog stanovništva

• Planinski turistički centri

- obilježja:- prvi planinski centri od 2.pol.19.st (Alpe)- planinarski ljetovališni centri postaju zimovališta - skijaški centri - uloga opskrbnih središta, prometnih čvorišta i mjesta turističkog boravka- gradovi na ulazima alpskih dolina - mjesta podno prijevoja - nekadašnja sela visoko u planinama

• Jezerski turistički centri

- obilježja:- slični kao primorski centri - kupališna i planinarska funkcija (ledenjačka jezera) - kupališna i planinarska funkcija (akumulacijska jezera) - jezersko turističko mjesto i zimovalište

- Marine i športske luke:→ turističke aglomeracije vezane uz športsko-rekreacijsku navigaciju (yachting)

•Marine:→svaki vez za brod ima odgovarajuću smještajnu jedinicu (kuća, bungalow, stan), tako da između njih nema javne obale (za razliku od športske luke)- izvodi se umjetnim nasipavanjem i stvaranjem otoka, iskapanjem zaljeva unutar vlasničke čestice i izgradnjom mosta koji osigurava kontinuitet javnog prostora obale- potrebna posebna koncesija i dozvola

- specifična fizionomija naselja na vodi- nastaju potpuno novom turističkom izgradnjom- nije moguće na obali Jadrana

- smještajne jedinice s vezom za brod - natel (hotel na vodi), individualno vlasništvo unutar suvlasništva nad marinom, mješovita vlasništva (hotel i individualno vlasništvo)- mogu se ograđivati u cjelini

• Športske luke:→vez za brod i smještajna jedinica nisu prostorno ujedinjene te dvije funkcije su odvojene (obala nije privatizirana)- nastaju postupno iz prometnih i ribarskih luka- često unutar veće športske luke često i marina- ne smije biti ograđena, mora se smatrati javnom lukom, obale i površine moraju biti pristupačne, ograde samo na privatnim česticama

- Načela planiranja

•Izbor lokacije:- od presudne važnosti za uspjeh- turistički privlačno mjesto- prometno-geografski uvjeti (planinski centri - osojne padine, lavine, trajnost snijega, nadmorska visina do 1800 m; primorski centri obalni pojas, prirodna šuma ne smije biti primarni čimbenik - treba zasaditi novu)

•Pristupi:- jednostavni i lagani- javne garaže (planine), osjenjena parkirališta (obala)- odvajanje pješaka i automobila- pješačka zona uz obalu

•Zgrade za smještaj:- dimenzionira se u odnosu na kapacitet prostora temeljnih turističkih privlačnosti (ne u odnosu na prostorne mogućnosti smještaja)- skijališta - kapacitet skijaških terena (maksimalni broj skijaša na stazi koji si međusobno ne smeta_0,025 - 0,1 skijaša/ha, 30% neskijaša)- obala - kapacitet obale za kupanje (gustoća kupača na plaži 600 kupača/ha, dubina plaže do 50 metra od obale)

•Zgrade za smještaj:- tip zgrada za smještaj - otvoreni (hoteli, pansioni, kampovi) i zatvoreni (odmarališta, sanatoriji, kuće, klupski kampovi)- obala je prirodno dobro i mora biti svima jednako i besplatno pristupačna (bez prava isključivog korištenja za osobe ili poduzeća), bez izgradnje u zoni od 500 metara (osim prateći sadržaji i luke)

Oprema - žičare (skijališta):- velika žičara (2 kabine, 20-80 osoba)- višekabinska žičara (2-4 osobe)

- sedežnice (2-8 sjedala)- vučnice (1-2 osobe, sidro ili tanjur)- brdska željeznica (zupčanik i vučni kabel

Tehnički problemi - planine: - klizanje stjenovite mase (temeljenje u velikim visinama)- uvale - klizišta brzaca- smrzavanje tla- padanje blokova stijena (smrzavanje ili kiša)- opskrba vodom- odvodnja

Tehnički problemi - obala: - oskudica vegetacije i erozija tla- pomanjkanje vode (regionalni vodovodi)- izgradnja luke (pjeskovite obale, duboko more)- otpadne vode u okolici jezera- prometni problemi

Turistički centri - duljina boravka:- dulji boravak- kraći boravak (week-end, okolica gradova, što jednostavnije zbog rentabilnosti)

•Kampiranje - obilježja:- sredina 20. st. - autokamp (prije - logorovanje skauta)- šatori i kamp-prikolice- oprema sanitarnim zgradama, električni priključci, ugostiteljstvo i servisi- ograđeni prostor s jednim nadziranim ulazom- površina - 3 ha (od 0,5 - 10 ha), teren za smještaj jedinice - 100 m2- automobil smješten uz šator- podizati nove šume za kampove (ne koristiti postojeće)

- Turizam - štetni utjecaji:- socijalni (od 2 mjeseca rada može se živjeti cijelu godinu)- gospodarski (radna snaga ne radi u produktivnim djelatnostima, turizam je osjetljiv na krize - socijalne, ekonomske, političke, prirodne;

demografsko pražnjenje - inozemstvo ili vraćenje na prijašnje djelatnosti; velika inicijalna ulaganja - veliki eksploatacijski troškovi; turistički su razvijene regije koje su razvijene industrijski, poljoprivredno, socijalni i kulturno)- ovisi o prostoru (proizvodnja i potrošnja su na istom mjestu gdje je i sirovina, mora biti lijep i privlačan - ne prenatrpan i unakažen gradnjom; prevelika koncentracija - uništavanje)

- sekundarne rezidencije - kuće za odmor (obiteljske i višestambene zgrade) - opterećenje prirodnog okoliša (višekatne zgrade i neboderi)

- skijaške staze i skijaški centri (izgled krajolika - krčenje šuma, ekološki problem - nabijanje snijega, zimski ciklus, erozija tla; masovnost)- jedrenje - yachting (nautički moto-turizam - vodeni scooter, veliki broj športskih luka i marina - megalomanija i nezasitnost)- urbanizacija

- Uvjeti korištenja i zaštite prostora: A.1. Posebni uvjeti korištenjaA.2. Posebna ograničenja u korištenju

- Mjere uređenja i zaštite prostora:B.1. Uređenje zemljišta B.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

- A.1. Posebni uvjeti korištenja •Prirodna baština:- međunarodni značaj _svjetska baština (upisana i predložena za upis)- program međunarodnih projekata- državni značaj- lokalni značaj

•Zaštićeni dijelovi prirode:- nacionalni park- park prirode- strogi rezervat- posebni rezervat (botanički, geomorfološki, geomorfološko-hidrološki, ihtiološki, ornitološki, šumske vegetacije)

•Zaštićeni dijelovi prirode:- park šuma- zaštićeni krajolik- spomenik prirode- spomenik parkovne baštine

Graditeljska baština:- međunarodni značaj _svjetska baština (upisana i predložena za upis)- prijedlog za upis u svjetsku baštinu (u pripremi

Arheološka baština:- arheološko područje- arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni- arheološki pojedinačni lokalitet - podmorski

Povijesna graditeljska cjelina:- gradska naselja- gradsko seoska naselja- seoska naselja

Povijesni sklop i građevina:- graditeljski sklop- civilna građevina- sakralna građevina

Memorijalna baština:- memorijalno i povijesno područje- spomen (memorijalni) objekt

Etnološka baština:- etnološko područje- etnološka građevina

- A.2. Posebna ograničenja u korištenju

Krajobraz:- osobito vrijedan predjel - prirodan krajobraz- kultiviran krajobraz- točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza- oblikovno vrijedno područje gradskih i seoskih cjelina- vrijedni dijelovi naselja (točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih osjetljivosti)- zaštitno područje uz posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske cjeline

Tlo:- područje najvećeg intenziteta potresa (VII i viši stupanj MCS ljestvice)- seizmotektonski aktivno područje- aktivno ili moguće klizište i odron- područje pojačane erozije (litološka i geomorfološka obilježja)- pretežno nestabilna područja (inženjersko-geološka obilježja)- istražni prostor mineralne sirovine- lovište i uzgajalište divljači

Vode i more:- vodonosno područje- vodozaštitno područje - I., II. i III. zona zaštite (izvorište, ljekovito izvorište, močvara)- vodotok (I. i II. kategorija)- obalno područje mora i voda- lučko područje- sigurnosno područje

- B.1. Uređenje zemljišta:- hidromelioracija- pošumljavanje- ozelenjavanje

- oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine- komasacija- preparcelacija

- B.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

•Sanacija: - oštećen prirodni ili kultivirani krajobraz (preoblikovanje, prenamjena, oplemenjivanje)- oštećena gradska i seoska cjelina (preoblikovanje, prenamjena, rekonstrukcija, rekultivacija)- oštećeno tlo erozijom - biološka- opožareno šumsko stanište – rekultiviranje - područje, cjeline i dijelovi ugroženog okoliša (tlo, vode i vodotoci, more, zrak)- područje ugroženo bukom- napušteno odlagalište otpada- napušteno eksploatacijsko polje

- Nacionalni parkovi

→ veliki rezervati kojima je svrha očuvanje prirode na većim površinama

•Nacionalni parkovi: - potpuno očuvanje izvorne prirode, njezinih estetskih i ekoloških vrijednosti s vrlo ograničenom upotrebom prostora

•Nacionalni park - obilježja:- veći prirodni rezervat - sačuvana izvorna priroda- izuzetna ljepota - očuvan jedan ili više ekosustava- od interesa za znanost, odgoj, obrazovanje, rekreaciju i turizam

- najljepši dijelovi nacionalnog prostora- nisu prostori iskorištavanja nego zaštite i čuvanja

- previše vrijedan da bi se turistički koristio in situ- zaštita od neprimjerene količine i neprimjerenih mjesta gradnje- moraju biti otvoreni turizmu (samo rekreativne djelatnosti)

•uvjeti (Konferencija o nacionalnim parkovima, Seatle, 1962.):→Svojstvo nacionalnog parka može se priznati samo onim teritorijima koji imaju pravni režim oće zaštite protiv svih vrsta eksploatacija prirodnih bogatstava i protiv svih drugih napadaja na integritet teritorija.

- statut zaštite koji proizlazi iz najviše zakonodavne vlasti- površina min. 2000 ha- efikasnost zaštite (osoblje i financijska sredstva / 1000 ha)

- izvori ugrožavanja:- turizam - samo posredno obogaćuje turističku ponudu (turističke mogućnosti šire regije - cilj posjeta iz udaljenijih turističkih zona i turističkih središta)- park javna (državna), a ne znanstvena ustanova- nije mjesto elitnog turizma (nego masovnog - odgoj i obrazovanje)- hidroelektrane

- Prostorno uređenje nacionalnih parkova

•Cilj:- uskladiti konflikte u prostoru: dovoljno strogi režim zaštite i turizam- omogućiti da kroz park prođe što veći broj posjetilaca, na jako organiziran način, i da se u parku što kraće zadržavaju

•Broj posjetilaca:- kako prihvatiti- gdje smjestiti- koji broj istovremeno

Kratko zadržavanje:- kako postići

•Pitanja:- lokacija u prostoru (periferno, koncentrirano, mješovito) - dimenzioniranje kapaciteta (ovisno o kapacitetu prostora - površina terena, zasićenje prostora)- oprema (ne treba stimulirati dugotrajan boravak)

Procjena kapaciteta zone temeljnog fenomena:- za istovremenu nazočnost posjetilaca u vršnoj sezoni, vršnome danu i vršnome satu

•Dimenzioniranje - putevi:- sustav puteva (mreža) - žrtvovan prostor - gustoća putova (neuznemiravane površine) - kriterij - pješaci se međusobno ne vide (ili biološki kriteriji)- odnos: puno - prazno_70% - 30% (30% duljine puta bez šetača)

Dimenzioniranje - ostalo:- trajanje razgledavanja parka (kratko, osrednje, temeljito)- broj potrebnih kreveta- mogućnosti smještaja u naseljima izvan parka

Ograničavanje broja posjetitelja:- nije nužno- spriječiti izgradnjom smještajnih građevina

→Zadatak planiranja:- očuvati vrijednosti parka- omogućiti relativno brojni posjet- što manje gradnje na pažljivo izabranim, povučenim, rubno smještenim mjestima koja nisu prvenstveni predmet zaštite

- Zoniranje nacionalnog parka:1. Prirodne zone

• zona temeljnog prirodnog fenomena (prirodne vrijednosti i osobitosti - glavni razlog proglašenja nacionalnim parkom, uključuje i okolinu potrebnu za zaštitu)•zona usmjerene zaštite (antropogeno promijenjeni, nisu izvorna priroda, ujedinjavaju sve zone parka u jedinstvenu teritorijalnu cjelinu, zaštita i izolacija temeljnog fenomena)• specijalne zone (zone divljine, strogi rezervat, posebni rezervati i spomenici prirode)

2. Kulturne zone

• zone poljodjelskog krajolika tradicijske obrade tla (vinogradi, maslinici, terase)• arheološke zone i kulturno-povijesne zone i lokaliteti• etnološke zone i lokaliteti (naselja ruralne arhitekture)• antropološke zone

3. Utilitarne zone mješovite namjene

- turističke smještajne i druge građevine (ugostiteljstvo i rekreacija, stambena izgradnja)- zgrade i građevine nacionalnog parka (uprava, spremišta, garaže, laboratoriji, muzeji, vatrogasci)- prometni terminali (javni promet, individualni promet, vanjski i unutarnji promet, benzinske crpke)- građevine infrastrukture

- Parkovi prirode

Prirodna cjelina naročite ljepote i svojevrsnosti, nacionalnog značaja, ekonomski i planski usmjerenog razvoja s jače naglašenom turističko-rekreacijskom funkcijom nego kod nacionalnog parka.(Šobat, A. 1979.)

- turistička funkcija može imati izraženiju ulogu (može biti i razlogom proglašenja parka prirode)

Nacionalni park: - turistička funkcija podređena znanstvenoj i obrazovnoj

• obilježja:- zaštita prirodne sredine (prirodni ili antropogeni krajolik) od devastacije uslijed gospodarske eksploatacije i izgradnje- ekološki oslonci faune i vegetacije (zaštita od urbanizacije, lova i poljoprivrede)- okruživanje drugih rezervata (zaštitni pojas)- velike površine morfološke i pejsažne cjeline

•planiranje:- raspršenost turističkih građevina (nije u funkciji razgledavanja nego rekreacije)- program određen sustavom lokacija (ne zona)- blaži kriteriji za promet (nije nužno odvajanje vanjskog i unutarnjeg prometa)- moguća naselja u obuhvatu plana ali pod kontrolom izgradnje

- Planovi za uređenje prostora:• prostorni planovi

→ prostorno uređenje ukupnog prostora (teritorija)→ prostor sadržava - naselje i gradove (promatrane kao točke bez dimenzija)

• državni prostorni plan

- prostorno najveći- pravno najviši- u Republici Hrvatskoj izrađuje se Strategija prostornog uređenja Hrvatske- pojam Strategija manje obvezujući od Plan ?? :/

• regionalni prostorni plan

→Prostorni plan županije- obilježja regionalnog plana- regionalni plan može obuhvatiti više županija

→makroregionalni plan (ista metodologija - veći prostorni obuhvat)• lokalni ili mikroregionalni plan ( plan urbane regije, prostorni plan općine)• prostorni plan za područje posebnih obilježja

- prostori koji su po svojim značajkama izraženo autonomni- nisu općina, županija ili grad- industrijska zona izvan grada, meliorirano područje, turističko područje, prirodni rezervat (nacionalni park ili park prirode)- specifična metodologija rada

• urbanistički planovi• generalni urbanistički plan

- za gradove- ukupni teritorij s najbližom okolicom- za pojedina područja grada (uz prostorni plan urbane regije)- mjerilo od 1:10 000 do 1: 5 000

• detaljni urbanistički plan

- za pojedinu gradsku četvrt- mjerila 1:1 000 i 1:2 000- nekad se zvao Provedbeni urbanistički plan (omogućuje provedbu postupka građenja - za izdavanje urbanističkih uvjeta i građevnih dozvola, provode se i ostale vrste planova)- područje obuhvata mu je zacrtano Generalnim urbanističkim planom- kratkoročan (generalni urbanistički plan - dugoročan)- planska projekcija mu je kratka, a realizacija može biti desetke godina→urbanistički planovi - na planski predviđenim česticama, grade investitori koji u vrijeme izrade plana još nisu poznati

• urbanistički projekt

- između projekta i plana- razlika između projekata i plana je u vremenskoj dimenziji- plan je dugoročan ili kratkoročan, neizvjesno vrijeme realizacije, nepoznati korisnici→ projekt je bez vremenske neizvjesnosti, za realizaciju većih cjelina, poznati izvori financiranja (ansambl sa više stotina ili tisuća stanova u jednom mahu- za povijesne cjeline gradova kod adaptacije izgrađenog građevnog fonda, određivanje namjena prema povijesnim karakteristikama zgrada, primjena konzervatorskih načela- cjeline su projektirane, zgrade su točno snimljene

- Obilježja planova prostornog uređenja

•Prema trajanju planske projekcije:- kratkoročni

- ne u smislu trajanja njihove primjene- kratkoročni, a ne kratkotrajni (korisnici moraju biti dugoročno sigurni u namjenu za koju se koristi zemljište)- kratkoročnost planske projekcije - određuje se namjena za kratku plansku projekciju (kada se ostvari ona se dugoročno primjenjuje)

- jednom definiran (kratkoročno) koncept naselja za obiteljske kuće omogućuje da se u tom području gradi i stotinu godina

- dugoročni

- planska projekcija: 20-25 godina- novelacije i revizije: svakih 5 godina- manje vremenske deformacije: promjene okolnosti razvitka, pogreške planera, plan se ne ostvaruje kako je predviđeno (promašaj upravnih organa, nove okolnosti)- promjena plana tek za 20-25 godina bi plan obezvrijedila (kontinuirano planiranje, prostorno uređenje je permanentna djelatnost)

→Dugoročnost:- korisnicima i investitorima se mora osigurati da se u dogledno vrijeme neće obezvrijediti prostor (jamstvo vlasti o stabilnosti zemljišnih odnosa)

- Tipovi prostornog planiranja

•Prostorno planiranje:- situativno i inovativno

- situativno - učinkovitije funkcioniranje postojećeg sustava- inovativno - razvijanje inovacija sustava u cjelini

- jednociljno i višeciljno

- jedan cilj plana ili više ciljeva plana- uređenje prostora koje mora istodobno uskladiti sve djelatnosti i interese međusobno i prema javnom interesu

- indikativno i imperativno

- indikativno - samo gruba orijentacija koja nije obvezatna- imperativno - obvezujuće- obveza dodatnih studija, primjene alternative ili varijanti

- Radna grupa prostornih planera

•Shema sastava ekipe: a) glavni prostorni planer (urbanist)

- jedna ili nekoliko osoba u svojstvu direktorija plana- arhitektura (uređenje prostora od početka je cilj odgoja arhitekta)- urbanizam je znanost, tehnika, pravo i umjetnost

b) specijalizirani suradnici - prostorni planeri

- geograf- ekonomist- prometni planer- pejzažni arhitekt- drugi prema potrebi (ovisno o problemima u prostoru)

c) vanjske konzultacije

- sociolog- etnolog, povjesničar, povjesničar umjetnosti, arheolog- građevinar- pravnik zemljišnog fonda- geometar- pedolog- agronom, šumar- biolog, biokemičar, kemičar- drugi prema potrebi (ovisno o problemima u prostoru)

- Metoda izrade prostornog plana

•Dijelovi prostornog plana:- analitički dio

- analiza fizičkih uvjeta- analiza transformiranih struktura prostora- analiza demografske strukture- analiza socijalne strukture- ekonomske analize

- planski dio

- sinteza problema- koncepcija programa- hipoteze uređenja- razrada izabrane hipoteze u prostorni plan

→Analize:- nisu dio plana (eleborata) jer ga opterećuju (operativno) - uzrokuju sporost planiranja u odnosu na razvitak- izrada plana i analize istovremeno onemogućuje rad planerske ekipe - brojčano velika ekipa može zagušiti kreativnost i domišljatost- neekonomičnost - rade se analize koje nisu prostorno relevantne

→Podjela planera prema metodama rada:- oni koji najprije analiziraju da bi mogli planirati- oni koji usporedno analiziraju i planiraju

- Grafički prikazi

→ glavni tumači prostornih i urbanističkih planova- pisani tekst se koristi samo za ono što se ne može grafički prikazati (obrazloženja)

- karte (geografske ili geodetske podloge)- kartogrami (karte na kojima su označene neke značajke prostora)- kartodijagrami (karte u kojima su u prostorne jedinice ucrtani dijagrami)- dijagrami (oblik koji najbolje predočava problem koji se želi prikazati)

- Svojstva prostornih planova

- plan se neće ostvarivati činjenicom što je nacrtan, napisan i usvojen

- obveza je za dugotrajno, strpljivo i ustrajno provođenje na terenu

- stručnjaci mogu upozoriti na probleme i načine njihova rješavanja (smanjenje posljedica negativnih procesa), ali vlast treba imati snage i volje da shvati, prihvati i provodi (konstantna dugotrajna politika)

- uređenje prostora ne trpi političke promjene (treba biti dugoročno zacrtan cilj državne politike bez obzira na to koja je stranka na vlasti)

- prostorni plan nije odluka da će baš sve što je zacrtano planom biti i ostvareno (on je scenarij o tome kako će se prostor upotrijebiti ako se realizira pojedini dio plana)

- prostorni plan nije gospodarski i društveni plan razvoja (no zbog toga su preopterećeni, kasne u donošenju, bave se stvarima koji se ne odnose na teritorij i zemljište)

- prilikom izrade prostornog plana javljaju se sektori (uprava) koji bi htjeli u sklopu izrade plana nadoknaditi sve što nije konstantno rađeno (praćenje stanja u prostoru, ažuriranje podataka, inventarizacija)

- prostorno planiranje ne mora biti usko povezano sa društveno-gospodarskim planiranjem (razvoj koji nije na štetu okoliša, socijalizam je želio objediniti - divlja izgradnja na društvenom vlasništvu, kapitalizam - poticaji i usmjerujuće planiranje)

- u gospodarskom planiranju - gospodarstvo je apstrakcija, u društvenom planiranju - društvo je apstrakcija, u prostornom planiranju - prostor je stvaran

- gospodarsko i društveno planiranje je kratkoročno (5 godina je dugo), prostorno planiranje je dugoročno (5 godina je najkraće)

- gospodarsko i društveno planiranje je dinamično, prostorno planiranje je statično (određeno je prirodom)

- relativna dimenzija prostora se smanjuje pa je sve veća financijska vrijednost prostora

- društvene potrebe i gospodarski razvitak daju program za koji se u prostoru mora naći mjesto

- prostorne mogućnosti daju planu gospodarskog razvitka informacije o poželjnosti, zabranjenosti, pristupačnosti i sl. (veća važnost što je prostor skučeniji i dragocjeniji)

- prostor je sve više ograničen i neobnovljiv, a gospodarstvo i društvene potrebe i htijenja su sve dinamičniji i ekspanzivniji (prostorno planiranje postaje više restriktivni instrument nego kooperativni element)

- prostorno planiranje se sve više suprotstavlja gospodarskom planiranju (umjesto da bude suradničko)

- potreba da bude od njega odvojeno jer su to suprotstavljene strane (ograničavanje samovolje interesa pojedinaca i kapitala)

- u prostoru se ne može ispunjavati gospodarske interese svih (prostorni planovi nisu terenski izvršioci gospodarskih planova)

- gospodarski interesi su ponekad na korist općem dobru, a ponekad nisu (ceste, aerodromi, luke, mostovi, regulacije rijeka)

- načini rješavanja problema svode se na način korištenja zemljišta (problemi se u prostoru uvijek mogu stručno i znanstveno utvrditi i analizirati, te reći jesu li rješivi ili ne)

- prostor je ograničeno i neobnovljivo dobro (prostorni problemi imaju prvenstvo nad gospodarskim i društvenim problemima)

- prostorno uređenje (s pomoću prostornih i urbanističkih planova) bavi se samo prostorom i samo prostorno relevantnim stvarima

- Održivi razvoj

→Razvoj koji se temelji na usklađenosti gospodarskog rasta sa korištenjem prirodnih eko sustava i resursa.

Standard života čovječanstva teži se prilagoditi mogućnostima prirodnog okoliša bez iscrpljivanja resursa – oni ostaju neizmijenjene kakvoće i stupnja iskoristivosti zbog budućih generacija.

Definicija i polazno načelo "održivoga razvoja" glasi:

→Održivi razvoj osigurava obnovu resursa koji su ga potaknuli.

→Pojednostavljena definicija održivog razvoja:

iskorištavanje < obnovauništavanje < zaštitapotrošnja < proizvodnja•Indikatori obilježja održivoga razvoja:

- indikatori ograničavanja korištenja (izgradnje, infrastrukture, krajobraza i industrije)

- indikatori održivosti sustava (integralnoga funkcionalnog sustava, decentralizacije, zajedničkoga smjera razvoja i lokalnoga razvoja)

Ograničavanje korištenja → spriječiti nekontrolirani razvoj pojedinih sadržaja u prostoru (izgradnja, infrastruktura, krajobraz i industrija)

Integralni funkcionalni sustav → povezivanje svih susjednih perifernih dijelova regije

Decentralizacija → istovremena dostupnost sadržaja ili kvalitete življenja u perifernom dijelu i središtu regije

Zajednički smjer razvoja → svi periferni dijelovi imaju svoju ulogu u zajedničkom razvoju regije

Lokalni razvoj → pojava svih sadržaja koji omogućavaju suvremenu kvalitetu življenja u svakom perifernom dijelu regije