Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ZAGORKA BOSKOV-STAJNER
. MIKROF AUNA PLIOCEN A I Z DUBOKIH
BUSOTINA JUGOZAPADNOG DIJELA PANONSKOG BASENA NA TERITORIJU
NR HRVATSKE
S dijagramom i tabelom u tekstu i dvije table u prilogu
Kratak izvadak: brakifoi i slatkovodni sedimenti pliocena jugozapadnog dijela Panonskog basena su siromafoi mikrofaunom. Cetiri vrste silikoplacentina, sedam vrsta ostrakoda i riblji ostaci (otoliti, zubi i ljuske) nalaze se u tim sedimentima. Pregledala sam veliki broj jezgara iz dubokih bu5otina sa tog podrucja i pratila vertikalnu rasprostranjenost navedene mikrof aune kroz pliocen. Zapazila sam da je mikrofauna najbrojnija u donjem pontu - abichi slojevima.
UVOD
Stratifikaciju s]ojeva pliocena iz dubokih bufotina u Hrvatskoj vdili su geolozi F. 0 z ego vi c, A. Rubin i c, N. GI um i c i c i I.Sok Ii c u razdoblju od 1944.-1949. godine, na osnovu makrofaune. Skupo jezgrovanje, a UStO Ceste jezgre bez makrofaune navele SU geologe A. Rubin i ca i N . Glum i c i c na potrebu vr5enja mikropaleontoloskih analiza, jer je primjenjena mikropaleontologija u to vrijeme za uzela vidno mjesto u mnogim naftnirn institutima izvan nase zemlje. Tako u razdoblju od 1949.-1956. god. rnikropaleontoloske analize uzoraka sa ovog podrucja vde paleontolozi u Geoloskom zavodu N. R. S. Geoloskom institutu SAN, Geoloskorn zavodu N. R.H. i Geolo5kom zavodu L. R. S. Koncem 1956. g. A. Rubin i c i N. G 1 um i c i c osnivaju mikropaleontoloski laboratorij u poduzeeu ,.Naftaplin«. Od toga vremena do danas izvrsila sam u istom pregled 3200 pliocenskih uzoraka od kojih je 1180 sadrfavalo mikrofaunu. · Pliocenski sedimenti na ovom teritoriju talo.Zili su se u brakicnoj i
s]atkovodnoj sredini. Mikrofauna pliocena sastoji se od slijedel:ih skupina: silikoplacentina, ostrakoda, otolita, ribljih zubi i ribljih ljusaka. Za stratifikaciju slojeva najva!nije su silicoplacentine i ostrakodi. Oto-
271
GeoloUi vjeanik 14 (1960)
liti, riblji zubi i riblje ljuske su malobrojne, te je za sada prerano izvlaciti zakljucke o njihovoj vertikalnoj rasprostranjenosti i vrijednosti kao provodnih fosila. . .
I ovom prilikom zelim se zahvaliti glavnom geologil »Naftaplina« A. Rubin i cu i svom sefu odjela N. G 1 um i c i cu na savjetiina i dozvoli za objavliivanje ovog clanka. Za nesebienu pomoc i prve savjete pri obradi mikrofaune zahvaljujem se S. Mu 1 din i - Mam uz i c, naufoom suradniku Zavoda za geol. istraZivanje Hrvatske. Kandidatu Geolosko-mineraloskih nauka » VNIGRI« (Leningrad) M. J. M e n d e 1 s t am u du!na sam zahvalnost za posebne upute u odredivanju ostrakoda.
HISTORIJ.AT PROUCAVANJA
C. A. Wicher (1949) jc prvi zapazio; rla se u donjopliocenskim uzorcima iz Sedlarice nalaze mikroskopski sitm diskolitni oblici i nazvao ih je »bijelim foraminiferama«. Isti je autor smatrao, da su »bijele foraminifere« vapnene i klasificirao ih je prema velicini u cetiri grupe, od najveCih u sloju abichi »l« do najmanjih u sloju abichi »3a«. Isto tako autor nabraja i nalaz slatkovodnih tankih glatkih ostrakoda iz paludinskih slojeva Hrvatske.
Katarina Ve I j k o vi c - ·Z a i e c (1952) je objavila. da je u abichi slojevima bu5otine Becej-1 nasla puno »hijelih foraminifera« u inter-valu od 107 5-1545 m. ·
Sultana 0 brad o vi c (1954) je iznijela rezultate analiza jezgara iz Sedlarice radenih u toku 1949., 1952. i 1953. g. Prema tim analizama »hijele foraminifere« se javljaju u abichi slojevima plitkih bufotina 1, 2, 3, 4, 6, 7, kao i u abichi slojevima duboke istrafoe bufotine Sedlarica-7. lste godine navedeni autor objavljuje rezultate mikropaleontoloske analize jezgara iz duboke istrafoe bufotine Velika Greda-21, te konstatira, da se u abichi slojevima u intervalu od 1030 do 1080,46 m nalaze »hijele foraminifere«. ·
Julijana R i j ave c (1954) je obradila uzorke fa donjeg ponta bufotine Filovci-2, Filovci-3, Klostar-13, 15, 16, i 17 i u njima ~a.Sla »J>i-jele foraminifere«. .· .
Slavica Mu Id in i - Mam u z i /; (1954-1956) obradiia je uzorke i odredila »bijele foraminifere« · i ostrakode iz pliocena bufotina Vukovar-3, NG-1, Kozarica-1, Klo5tar-29, Glavnicica-2, 3, 5, Resnik-2, Ca-buna-1. ·
Vera Ams e 1 (1955-1957) u svojim mikropaleontoloskim izvjdtajima navodi mnogobrojne »bijele foraminifere« i ostrakode iz bufotina Vukovar-1, Kurjakane-18, Klostar-61, Glavnicica-4, Resnik- I, Sesvete-1, Cabuna-1, Nova Gradiska-2.
Madarski geolog Jozsef Kovar y (1956) daje rezultate odredivanja »mikrofosila u obliku diska«. Taj autor smatra da su »hijele foraminifere« Obradoviceve (1954) identi~ne sa vrstom Silicoplacentina majzoni K ovary.
272
Bolkov-Stajncr: Mikrofauna plioccna
Josip Vu gr in e c (1957) u cijelosti je preveo rad J. Kovar y - a (1956) i upoznao je naftne geologe sa dotadafojim rezultatima mikropaleontologa J. R i j ave c i K. Ve I j k o vi c - Z a j e c.
Na prvom savjetovanju naftafa (Zagreb. 1959) iznijela sam provodnost silikoplacentina u abichi slojevima iz dubokih bufotina u Hrvatskoj. U tom radu ostrakode i riblje ostatke spominjem samo tamo gdje se nalaze uz silikoplacentine.
OBRADA MATERIJALA
· U brakifoim i slatkovodnim sedimentima pliocena na ovom podrucju utvrdiia sam oskudnu mikrofaunu i po broju vrsta i po broju individua. Iako oskudna, ova mikrofauna mi je zadavaia dosta pote8kofa. Pri razmuijivanju tvrdih pontskih sedimenata razbijali su se i tanki ostrakodi te je njihovo odredivanje na taj nacin znatno otefano. Posebnu poteskoeu u radu predstavljaia mi je vrlo oskudna pliocenska literatura 0
mikrofauni u kojoj su upotrebljene razlicite sistematike. Smatram da je najpodesnija u biti za ostrakode sistematika V. Pok or no g (1954), te su u paleontoloskom dijeiu tako iznesene ostrakode. Buduci da se neki nazivi vrsta i rodova ne podudaraju sa V. Pok or n i m (1954) u paleontoloskom dijelu sam na to skrenula pafoju. Tako je upotrebljen sistematski niz M. J. Mende Is tam a (1956) i A. V. Suzi n a (1956). Radi dobijanja kompletnog utiska upoznaia sam se sa sistematikama G. 0. S a rs a (1922-1928) i · G. W. M ii I I er a (1894).
Donji pont na ovom podrucju zastupan je Iaporovitim i pjeskovitim facijesima sa Paradacna abichi (Horne s) - abichi siojevima po F. 0 z ego vi cu (1944). Mikrofauna je, u usporedbi s ostalim odjeljcima pliocena, ovdje najbrojnija. Zastupane su slijedeee vrste:
Silicoplacentina hungarica K o v a r y Silicoplacentina inflata K o v a r y Silicoplacentina irregularis K o v a r y Silicoplacentina majzoni K o v a r y Cyprideis littoralis Br ad y Pontoniella acuminata (Z a I a n y i) Caspiocypris candida (L i v en t a 1) Candona prochllzkai P o k o r n y Limnocythere sp. Loxoconcha sp.
· Cytheromorpha sp. H emicytere sp. Riblji zubi i ljuske
Dimenzije silikoplacentina se kreeu izmedu 0,25-2 mm. C. A. W ic her (1949) i e prvi zapazio da su najmanje bijele foraminifere u abi-
18 GEOLOiKI VJES:NJlt 273
Geololki vjesnik 14 (1960)
chi 3a sloju, a najvece u abichi 1 sloju. Nafa mjerenja su to · potvrdila. Narocito su krupne i lijepo razvij ene forme u bu8otini Vukovar-2. Na prilozenom dijagramu vidljiv je odnos dubine i velicine roda Silicoplacentina.
zmm
0 I '
t200!'0 1100 1000 !O 900 800 m ~ ~ .flO ~ !O
g ~ ~ a '
.., IQ
~ i . .. !O .;t ... ... ...
SL 1. Prikaz veminc silicoplact.lltina u d. pontu - abichi slojevima bufotine Vukovar 2 Fig. 1. Presentation of the size of Silicoplacentina in Lower Pontien - Abichi layers
from the well Vukovar 2
Osim vrste Silicoplacentina himgarica Kovar y, koju sam nailazila i u gomjem dijelu miopliocena - u facijesima sa Congeria banatica H o r n e s - sve ostale silikoplacentine su provodni mikrofosili .za abichi slojeve.
lskljucivo u abichi slojevima naUa sam ostrakode CaspiociiJris candida (Liven ta 1) i Candona prochazkai Pokorny.
U abichi slojevima su cesti riblji zubi i ljuske. Riblji zubi su I. i II. vrste po S. '()brad o vi. c (1954). ·
274
Bolkov-Stajner: Mikrofauna pliocena
Gornji pont na ovom podrucju je zastupan facijesima pijesaka, pjeskovitih lapora i glinenih lapora sa karakteristifoim makrofosilom Con:. geria rhomboitlea Hornes. Utvrdila sam da je u ovim slojevima mikrofauna vrlo oskudna. Najbrojnija je vrsta Cyprideis littoralis B r a d y i Pontoniella acuminata (Z a I a n y i). Silikoplacentina uopl:e nema, a riblji ostaci se vrlo rijetko nailaze.
Srednji i gornji pliocen razvijen je u facijesima paludinskih slojeva (Neu may r i Pa u 1 1875), koji su vrlo pjdeani i vrlo nepovoljni za oeuvanje tankih ostrakoda. U ovim slojevima dosada su utvrdene samo krhotine ostrakoda Cyprideis littoralis Br ad y i vjerojatno slufoe koscice opisane u paleontoloskom dijelu kao Otolithus? sp. I i Otolithus? sp. 2.
lz prilozene tabele vidljivo je rasprostranjenje mikrofaune kroz odjeljke pliocena.
PALEONTOLOSKI DIO
Protozoa G o 1 d f u s Rhizopoda D u j a r d i n T estacea (S ch u 1 z e) iii Thecamoeba (Def I and r c).
Silicoplacentina hungarica K o v a r y Tabla I al. 2a, 2b i Sa, !b
1956 Silicoplacentina hungarica Kovar y ].
Foldt. kozlfuiy 86, 3, tab. XXXV., fig. 3-6; tab. XXXVI. fig. 1-5.
Plosnata je i gotovo okrugla. Na trbu5noj strani saddi slabije istaknutu pseudostomu kruinog oblika. Na lednoj strani ima polukruino utonul:e. Od Kovarijevih vrsta razlikuje se vel:im dimenzijama.
R a s p r o s t r a n j e n o s t i s t a r o s t. Ovaj oblik je mnogobrojan u donjem dijelu ponta u naslagama sa
Paradacna abichi (Hornes) u busotinama struktura Sesvete, Korenovo, Mramor brdo, Kletiste, Vukovar, Pitomaca, Filovci. Pojedinaeno se jvlja u gomje01 dijelu miopliocena u facijesima sa Congeria banati<;(l. H o:r n es u bu!otinama antiklinale Lepavina i Vukovar. ,ur·." ~
Silicoplacentina inflata K ova r y , I. Tabla I. sl. 5a, 5b
1956 Silicoplacentina inflata. Kovar y J. Foldtani kozlony 86, 3, tab. XXXVIII. fig. 1-3.
Obieno je sitna sa polusferifoim uzdignucem na lednoj strani i sa zatvorenom krufoom brazdom na trbufooj strani. Nejasno izraiena
275
Geololki vjeanik 14 (1960)
pseudostoma nalazi se na rubu trbufoe strane. Povr5ina kucic~ je glatka. Od tipienog oblika se razlikuju oblici iz Mramor brda. Oni ima.iu valovitu ispupcenu lednu stranu ,a pseudostoma nije vidljiva. Ovi oblici su vjerojatno rezultat specifienih uslova.
Rasprostranjenost i starost.
Nalazi se u donjem dijelu ponta u slojevima sa Paradacna abichi !H or n es) u busotinama struktura Glavnicica, Osekovo, Mramor brdo, Kletiste, Nova Gradiska, Korenovo i Filovci.
Silicoplacentina irregularis K o v a r y Tabla I. slika 4a, 4b
19.56 Silicoplacentina irregularis. Kovar y J. Foldtani kozlooy 86, 3, tab. XXXIX., fig. 1-3.
Ovaj oblik je nepravilan, krupnozrnast. Trbufoa i ledna strana su -splostene. Pseudostoma je slabo vidljiva. U potpunosti odgovara tipicnoj vrsti.
R a s p r o s t r a n j e n o s t i s t a r o s t. . Nade se pojedinafoo µ donjem dijelu ponta u naslagama sa Para-
4acna abichi (H o r n e s) u bufotinama struktura Glavnicica i Filovci.
Silicoplacentina majzoni K o v a r y Tabla I. slika la, lb
1954 »Bi}ele foraminifere« 0 brad o vi c S.
Zbornik radova Geol. inst. ,. J . .Zujovic{(, 7, Beograd, str.
1956 Silicoplacentina majzoni. Kovar y J. Foldtani k&zlony, 86, 3, tab. XXXVII, fig. 1-3.
Oblika je diskolitifoog. Ledna strana ima brazdu paralelnu obodu. Pseudostoma je vidljiva u centru trbufoe strane. Od tipifoog oblika razlikuje se po krupnijim razmjerima. lzuzetak su uzorci iz Vukovara · koji SU eliptifoi (odnos duzine i sirine je 1,5) i splo:Steni. Vjerojatno SU
apecififoi uvjeti doveli do razlike unutar ove vrste.
R a s p r o s t r a n j e n o s t i s t a r o s t. Nalazi se u donjem dijelu ponta u naslagama sa Paradacna abichi
(Hornes) u bufotinama struktura Sesvete, Kletiste, Nova GradiSka, Vukovar, Filovci ~ S. 0 brad o vi c (19.54) ju je naSla u Velikoj Gre-di u Vojvodini. ·
276
Boakov-Stajner: Mikrofauna pliocena
Arthropoda
Crustacea C. Brong n i art & A. Des mares t, 1822 Ostracoda P. La tr e.i 11 e, 1806 Podocopida Fok or n y, 1954 Cyprididae Baird, 1846 Candoninae Kaufmann, 1900 Candona Ba i rd, 1845
Candona cf. prochazkai Pokorny Tabla I. al. 7
1955 Candona prochtlzkai, Pokorny. Universitas Carolina, Gcologica, vol. 1, No. 2, pag. 265-284, tabl. I., fig. 1-4.
Spolja8nji izgled ovog oblika je izduzen sa zaobljenim prednjim krajem ljusture i ostrijim zadnjim krajem. Dorzalni kraj je blago ugnut po sredini. Odnos dl1Zine i Sirine iznosi 2,2: 1. Ljwtura je tanka. Na povrSini su vidljivi mnogobrojni radijalni kanalici. ·
Od tipifoog oblika razlikuje se po slabo vidljivim otiscima misifa.
!R a s pro s t r an j en o s t i s t a r o s t. Za na8e podrucje ovaj oblik je karakteristiean za donji dio ponta - abichi slojeve. Nalazi se u dubokim bu5otinama savskog rova na strukturama Klostar i Osekovo.
Cyprididae B air d, 1846 Disopontocyprinae Mendel st am, 19.'>6 Pontonella Mende Is tam, 1956
Pontonella acuminata (Z a l a n y i) Tabla II. al. 2a, 2b
1929 Paracypris acuminata part., Z a I any i B. Geologica Hungarica, Ser. paleontologica, 1Sas. 57 , s. 57-01, taf. 11, fig. 10, text. fig. 22.
1956 Pontonella acuminata (Z a I any i) Mendel st am M. Rod Pontonella - Vs e g e i. Paleontolog. vp. 12. Gostoptehizdat, str. 104 tab. XXV, fig. 5-7 ., ris .. 25. Paleontolog. vp. 12. Gostoptehizdat, str. 104 tab. XXV, fig. 5-7, ris. 25.
1956 Pontonella acuminata (Z a I any i) Suzi n A. Groz. ord. trud. krasn. zna.m neft. inst. Gostoptehizdat, str. 27, tab. XII, fig. 13, 14:.
Spolja8nji izgled ovog oblika je izduzeo. Duzina jc oko 0,8 mm, a 5irina oko 0,3 mm, te je odnos duzine i sirine gotovo 3 : 1. Dorzalna strana je obifoo ugnuta, ventraloa bla~o zaobljena. Gornji dio kapka je
277
Boskov-Stajncr: Mikrofauna plioccna
pontu o naslagama sa Congeria rhomboidea u Posavini (Visoka Greda zaobljen, a donji smen, tako da se prednji i strafoji rub pribli.Zuju pod kutem oko 45° .. Vrh zadnjega kraja je zaobljen. Povdina kapka je glatka. Unutrafoja plocica je prilieno siroka, .narocito kod prednj~g · i zadnjeg dijela. Otisci misifa su tipifoi za porodicu Cyprididae. :Brava je ravna, uska, adontna.
Rasprostranjenost i starost. Za nase podruje je karakteristi~an za pont. Najce8ci je u gornjem
pontu u naslagama sa Congeria rhomboi'dea u ·Posavini (Visoka Greda i Klostar). Rjedi je u donjem pontu.
C yprididae B a i r d, 1846 Disopontocyprinae Mende 1st am, 1956 Caspriocypris Mend e 1st am, 1956
Caspiocypris candida . (L i v e n t a 1)
1929 Bairdia candida Liven ta 1, lzd. Azerb. polithen. instituta, str. 46, tabl. II, ris. 30-32.
1956 Caspiocypris candida Suzi n A. Ostrakodi tretifoih otlozenij Severnogo Predkavkazja. Gostoptehizdat. 25, tab. XIII, fig. 3, 4.
Spoljafoji izgled ovog oblika je izduzeno ovalan sa ugnutim dorzalnim dijelom. Povrsina kapka je glatka sa tankim kanalima. Unutrafoja plocica je jako razvijena na prednjem dijelu, ali ne saddi nikakvih ukrasa.
Prednji kraj kapka je zaobljen, a zadnji neznatno kos. Lijevi kapak Jc veci od desnog.
Kapak je krupan: dufina 0,8-1,2 mm, a sirina 0,4-0,6 mm, dakle odnos je 2: 1.
Brava se vidi, ako se kapak nagne u stranu. To je ravna, adontna brava sa Zljebom na lijevom kapku i ostricom na desnom kapku. To .ie, po Z a I a n y i u, desmodontni tip brave. Otisci misiea su tipicni za porodicu C yprididae.
Rasprostranjenost i starost. Za nase podrucje ovaj je oblik karakteristiean za donji pliocen-pont.
U miopliocenu nije naden, kao ni u srednjem pliocenu, te nam sluzi kao provodni fosil za pont. Cest je u donjem pontu u naslagama sa Paradacna abichi Ho rnes, a znatno je rjedi i tanji u gornjem pontu u slojevima sa Congeria rhomboidea Hornes.
Cytheridae Ba i_r d, 1850 Cytherideinae ~ 0. S a rs, 1925 Cyprideis Jone s, 1856
278
_J
Gcolo§ki vjeanik 14·(1960)
.Cyprideis littoralis ,B:;ea d y Tabla II. al. Sa, 5b .
1829 Cyprideis littoralis Sar s G." ' Bergens Museum, vol. 4, p. 155, pl. 122, fig. 1.
1956 Cyprideis. littoralis Suzi n A. Groz, ord. trud. krasn. znam. neft. inst., Gostoptehizdat, str. 121, tab. IX, fig. 1, 2. · · Gostoptehizdat, str. 121, tab. IX, fig. 1, 2.
Spolja8nji izgled mu je izduzeno-ovalan. DuZina mu je 0,5 mm, a sirina 0,25 mm. Odnos duzine i sirine je 2: 1. Prednji kraj kapka je ndto ~iri, a zadnji je neznatno suzen. Povrsina kapka je glatka sa ja.<mo izrazenim porama. Kapak je tanak, proziran. Brava se samo naslueuje. U prolaznom svjetlu vide se otisci misiea. ·
Od tipienog oblika razlikuje se, jer jc tanji, sto povlaci za sobom i slabije izrazene elemente, na pr. bravu i skulpturu.
Rasp r o st ran j en o st i star o st. Ovaj oblik nalaz1 sc najc~ce u pontskim naslagama Ferdinandovca u Podravim, te u pontu Posavine. Pojedinaeno se nade u srednjem pliocenu (donjim ·paludinskim slojevima) Posavine.
Osim navedenih vrsta u donjem pontu nasla sam i vrste Cytherornorpha sp., Limnocythere sp., Hemicytherc· sp. i Loxoconcha sp. U ovom radu ove vrste nisu opisane, jer sam ih do sada nailazila pojedinafoo i na malom arealu. Buduci radovi u tom pravcu ce mi dati potpuniji utisak o njihovoj provodnosti. Cypridea cf. pannonica Me hes cesta je u gornjem dijelu miopliocena i donjem pliocenu.
Riblji zubi
Riblji zubi SU dosta cesti u pliocenskim slojevima ispitivanog podrucja. Prema klasifikaciji S. 0 brad o v i c (1954) uspjeli smo konstatirati riblje zube I. i II. vrste.
Riblje zube I. vrste srecemo pojedinafoo u gomjem d~jelu miopliocena u busotinama monokline bore Prkos u Savskom rovu. Riblji zubi I. vrste su cdci i brojniji u donjem pontu u naslagama sa Paradacna abichi (Hornes) u busotinama struktura Cabuna. Osekovo, Vukovar.
Riblje zube II. vrste nalazimo u donjem pontu u naslagama sa Poradacna abichi (Hornes) u bufotinama struktura Lepavina, Cabuna, Kriz. Prema S. 0 brad o vi c (1954) riblji zubi II. vrste poznati su iz pliocena Sapca, Beceja, Orlovata. Dakle, rnozemo reci da SU poznati na citavom podru~ju Panonskog ba~ena na teritoriju nase drfave.
Riblje ljuske
U pliocenu ispitivanog podrucja zastupan je cikloidni tip ribljih ljusaka. L juske su uglavnom sa izrazitim gustim koncentrienim linij ama. Nadeni su i pojedinafoi oblici sa rjedim koncentrienim i radijalnim linijama ..
279
N) 00 0
IME FOSILA
NAME OF FOSSILS
K6v6ry
Silicoplacentina inf/4ta Ko" 6 r y
Silicop/acmtina irr•i,.laris K 6" 6 r y
Silir.op/4cenlina mai•mri K o " 6 r y Cyprid.ris lit1orali1 B rad y
Pontonella acuminala (Z a ·I a D y i)
Caspocypris cmulida (L i v c n t a I)
Cypridta cf. 1Jannonit11 M ~ L c 1
Candona /Jrocluf:iai P o k o r n y
Cythtromorpha 1p.
Limnocyth.,• sp.
Hmiicyth.,• sp.
Lo:rocottcha 1p.
Riblji rubi I. vrste (po S. 0 b r a d o " i t u)
Riblji zttbi II. vrstc (po S. 0 b r a do" i tu)
T t•lh of fish., I. clan (after 0 b r a d o v i t)
T ••th of fish., II. cla11 (after 0 b r a d o v i t)
I - rare
+ - frequcna
Mio-Plioccn Gornjl dio
(Up/J., /JMt)
+ +
Tabela - Table II
Donj i plioccn
Low., Pliocm•
Doi;ji pont
Loww Pontien I Gornji pont
U/1/1., Pontim
+ +
+ + I
+
+ + I
I
I
I
+ +
+ +
+
Srednj1 I goroji plioccn
Middl• and Up/J., Plioc~
Donji palu- I Srcdnji palu- 1 Gomjl paludimkl slojcvi dinski slojcyl dlmkl llojcvl
Lowtr Middlir Upper Paladin• layns PallUliM lay.,1 Paludis«• layn1
:::so I» "' ::d ac~ .... 0 0 0-Cll -< c: n F n t:S s::..::: t."' e c: I» :;o;"' ... 8 n c: 0 "' ., c: 0 0- < "' "I ., it~-. :::~o o a ~i:r ~c:"' ~·c.:?. (ti ....... !» (!... :;o;"' c: 0 I»~ ::. t:I 0 s .!' ~ I» <o· 'Q c: a :=: ~ oo-g n < n I» ::S ::s "I .... I» ~ c: . l:J
• a"
s::~ ......... ::r" .... 0 ::s -1» ....... I» ::s n I» ...
"' ~ ..... :1 a ~~ 0 c: ._ ....... n I» e:a I I»
~ 0 0 ... ~
~. .. I'll e. """ :; ~
;;; ~
Bo§kov-Sta,iner: Mikrofauna plioccna
ZAKLJUCAK
Preglcd 1180 uzoraka mikrofaune iz dubokih bu5otina jugo-zapadnog di.iela Panonskog basena na teritoriju NR Hrvatske dao je slijedete rezultate:
I. Mikrofauna je siromasna i vrstama i individuima. 2. U abichi slojevima nalazi sc najvi§e mikrofosila. Po§to su ti sloievi
naftonosni na ovom podrucju mogufoost stratifikacije na osnovu mikrofaune je od velike koristi.
S. Srednii i gomji pliocen je vrlo sirornafan mikrofaunom. Medutim, uslovi za Zivot slatkovodnih ostrakoda u to vriieme su ·postojali, te temo ih vjerojatno nali u manje pjdtanim facijesima. ·
Primljeno SO. 06. 1960.
LITERATURA
•N aftaplin« Zagreb, Kumiliceva 5.
Am I cl V .• 1955-1957: Mikropalcontolo§ka obrada iezgara iz bu§otina Vukovar-1 , Kuriakane-18, Kloltar-61, Glavni~ica-4 , Resnik-I, Sesvcte-1 , Cabuna-1, N. Gradilka-2. Fond. str. dok. pod. »Naftaplin«, Zagreb.
Bo I k o v - St a in er Z., 1959: Provodno~t silikoplacentina· u abichi slojevima (d. dio ponta) iz dubokih bu§otina u Hrvatsko,i. - Rcfcrat s I. savjctovanja nafta§a u Zagrcbu. - Fond str. dok. pod. »Naftaplin« , Zagreb. ·
Jones J. D., 1956: Introduction to microfossils Harper's gcosciencc series, New York. Kovar v T., 1956: Thckamcbak (Tcstaccak) a Magyarorszagi als6panoniai kon'i iile
dekckbOl. - Foldtani kozlony 86, S. Budapest.
Mende Is tam M. I., 1956: 'Rod Pontonella i Caspiocypris. V s cg e i Vip 12, str. 104-106. Gostoptchizdat, Moskva.
Mu Id in i - Mam. u ! i c S., 1954-1956: lzvjc§taji o mikropalcontololko.i obradi uzoraka iz bulotina: Vukovar-S, N. Gradi§ka-1 , Kozarica-1 , Klo§tar-29, Glavni~ica-2, S i 5, Rcsnik-2_ Cabuna-1. - Fond str. dok. pod. »Naftaplin«, Zagreb.
M ii 11 er G. W ., 1894: Fauna und Flora des Golf es von Neapcl und der angrenzenden Meeresabschnitte. Herausgegeben von der zoologischen Station zu Neapel, 21. Monographie: Ostracoden. Berlin, Verlag von R. Friedlander und Sohn.
Neu may r M. &: Pa u I G., 1875: Die Congcricn- und Paludincnschichten Slawonicns. AbhandL d. geol. Rcichsanst., 7, S. 81. Wien.
0 brad o vi c S., 1954: Kratak osvrt na slojeve jednog dijela buJotine Velika Gre- · da-21 na osnovu mikropalcontolo5ke analize. Zbornik radova Geolo§kog Instituta »J. Zujovicc 7, Beograd.
0 ! ego v iC F., 1944: Prilog geologiji mladeg tercijara na temelju podataka iz novijih dubokih bu§otina u Hrvatskoj. - V,iest. hrv. dd. gcol. zavoda i hrv. dri. geol. muzcja, 2/S, Zagreb.
Pokorny V., 1954: Zaklady :z:oolgickc mikropalcontologic. Naki. Ccskoslovcnske akademie ved, Praha.
281
Bo§kov-Stajner: Mikrofauna pliocena
Pokorny V., 1955: The specicnif tht groop of t:andona labata (Z al a n y i 1929) (Ostracoda, Crustacea) in the pannonian of Moravia. Univcrsitas Carolina, Gcolo-
. gica, vol. l, no. 2, pag. 265.-284~ : . . .. S a rs G. 0 .. 1925: Account of the Cmstacea of Norway Bergcns O_stracocla .. Bergens
Museum, Book I, II, III. · , S z ~ l cs M., 1960: Az ost.racodak morfologiai cs okologiai kapcsolatai. Foldtani' koz-
lony 90, Kot. 1, fuz. ol. 1S2-1!6. Budapest, 1960. . . • • - ~ ·
Su z'i n· A. V., 1956: Ostrakodi trctienih cltlo!cnij scvcrnogo Prcdkavkazja.· Neftjanoj institut grozn. ord. trud. krasn. znam. Gostoptchizdat, Moskva. . ·. .
Sch v c j c r A. V., 1949: Osnovi morfologii i sistematiki plioccnovih -i postpliocenovih 9strakod. V n i gr i, vp. 30. G~stop~ehizdat, Lcnjingrad-Moskva.
Van . d c n Bold W. A., 1946:· Contributions to the. Study of. O~tracoda, wit~ Special Reference ·to the Tertiary and Crelaceus Microfaunas of the Caribean Region. Amsterdam, J. H. De Bussy pp. l-167, pis. 1-18. · •
V cl .i k o vi t - Z a j cc K., 1952: Paleontolo§ki prikaz mikrofaunc iz duboke bu8o-tine B~c.H. - Zbornik radova SAN, 7, Beograd. · · .. ··
Vu grin e c .J ... 1957: Silicoplaccntine, provodni fosili donjopanonskih scdimcnata . (Abichi slojeva). - F,ond str. dok. pod. •Naftaplin«, Zagreb.
Wei I c r, W., 1950: Die Otolithcn aus dcm Jung-Tertiir Siid-Ruminicns v. MittelMiozin, Torton, Buglow and Sarmat. Senckenbergiana, 81, 8/4, 209-258, Frankfurt am Main.
Wicher C., 1949: Einig<: Bcmerkungcn iibcr das kroatischc Tcrtiir. .... Fond str . . dok. pod. •Naftaplin«, Zagreb. .. . . ...
Z al any i B., 1929: Morphosystematische Studien iiber fossilc Musschelkrebse. Geol. : Hung.,. Fasc. 5.
Z. B 0 S K 0 V - S T A J N ER ·
PLIOCENE MICROFAUNA FROM THE DEEP WELLS IN THE
SOUTH-WESTERN PART OF 1HE PANNONIAN BASIN ON THE TERRITORY OF THE PEOPLE'S REPUBLIC m· CROATIA·
This paper deals with the history of studies of Pliocene microfauna from the deep · wells in the south-western· part of the Pannonian Basin on the territory of the People's Republic of Croatia. Described arc four species of Silicoplacentina and species of Osti:acoda. Of greatest importance to the stratification of the !>eds arc Silicoplaccntina and Ostracods, their vertical development being very small, so they were used as key microfossils ~n determining the Pontien from both the cores and the drill cuttings.
Received 80. 06. 1960.
282
»N aftapl in« Zagreb, Kumibceva 5
TABLA I - PLATE I
la Silicoplacentina majzoni Kovar y - trbu!na atrana. Donji pont (AbdoJDinal side. Lower Pontien) X 26.
lb Silicoplacentina majzoni Kovar y - ledna strana. Donji pont. (Back side. Lower Pontien) X 26.
2a Silicoplacentina hungarica Kovar y - ledna atrana. Gomji dio miopliocena i donji pont. (Back side. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X 24.
2b Silicoplacentina hungarica Kovar y - trbu§na strana. Gornji dio miopliocena i don.ii pont. (Abdominal side. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) XU '
Sa Silicoplacentina hungarica Ko v a r y - trbulna strana. Gomji dio miop liocena i don.ii pont. (Abdominal side. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X24.
Sb Silicoplacentina· h.ungarica Kovar y - ledna strana. Gornji dio miopliocena i donji pont. (Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X 24.
4a Silicofllacentina irregularis Kovar y -ledna strana. Donji pont. (Back side. Lower Pontien) X 20.
4b Silicofllacentina irregularis Kovar y - trbu!na strana. Donji pont. (Abdominal side. Lower Pontien) X 20.
5a, 5b Silicofllacentina inflata Ko v a r y - Donji pont. (Lower Pontien) X 22.
6 Limnocythere sp. - Ledna strana. Gornji miopliocen i donji pont. (Upper Miopliocen and Lower Pontien) X 15.
7 Condana cf. proc/1azkai Pokorny - ledna strana. Donji pont. (Back side. Lower Pontien) X 40.
284
Foto: M. M a I e z Photographs : M. Ma I e z
TABLA II - PLATE II
Ia Cypridea cf. pannonica Me hes - unutra8nji dio lju§ture. Gorn.i i dio m iopliocena i don.ii pont. (Internal part of the valve. Upper part of Mio-pliocenc and Lower Pontien) X 83.
lb Cypridea cf. pannonica Me hes -spoljafaji dio ljwture. Gornji dio miopliocena i don.ii pont. (External part of the valve. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X 83.
le Cypridea cf. pannonica Me hes -· detalj unutra5njeg dijela ljusture. (Detail of internal part of the valve) X 83.
Id Cypridea cf. pannonica Me hes - detalj spoljafajeg dijela ljusture. Detail of external part of the vavle) X 83.
2a Pontoniella acuminata (Z al any i) - spoljafaji dio ljusture. Pont. (External part of the valve. Pontien) X 55.
2b Pontoniella aettminata (Z al any i) - detalj spoljafaj eg dijela ljusture. (Detail of external part of the valve) X 83.
3a Cyprideis littoralis Br ad y - unutrafaji dio lju§ture. Pont. (Internal part of the valve. Pontien) X 80.
!lb Cyprideis littoralis Br ad y - spoljafaji dio ljuHure_ Pont. (External part of the valve. Pontien) X 80.
4a Caspiocypris candida (Liven ta l) - unutrafoji dio ljusture. Pont. (Internal part of the valve. Pontien) X 22.
4b Caspiocy{Jris candida (Liven ta l) - spoljallnji dio lju§ture. Pont. (Internal part of the valve. Ponlien) X 22.
Foto: M. Malc z. Photographs: M. M a I c z
- - - -