prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj ... tvrditi, ali ono što znam jest da mu je pizzeria samo veliki PLUS, a ne minus u poslovnoj karijeri. Za- ... mijemo

1www.mirakul.hr

issn

: 184

8-29

29

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 44, godina VII, rujan 2013.

tema brojaPoslovno planiranje

posebni prilozi

intervjuZoran Miliša

Financijski proizvodi za poduzetnikeTržište kapitalaEdukacijaPoslovni softver

32 BIZdirekt � rujan 2013. www.mirakul.hr

Sadržaj

13 tema broja: Poslovno planiranje

Tek svaki peti poduzetnički pothvat preživi prve tri godine po-slovanja. Ovo razdoblje u poduzetništvu naziva se „Dolinom smrti“. Uz poslovni plan možda bi broj „preživjelih“ bio i veći, a tek uz dobar poslovni plan, nema sumnje, bilo bi daleko lakše opstati na neumoljivom tržištu.

21 Financijski proizvodi za poduzetnike

36 Poslovni softver 50 Edukacija

28 Tržište kapitala

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Malezija

Lokalno gospodarstvo - Gospodarski i investicijski potencijal Primorsko-goranske županije

Telekomunikacije- Zamah investicija na telekom tržištu

Ekologija - Ekologija prema europskim standardima

Tiskarska industrija - Nove prilike na tržištu EU

Vrhunske zdravstvene usluge - Očekujući nužnu zdravstvenu reformu

Financije- PDV u EU – pravi i lažni trostrani poslovi

Poslovni kalendar

43

46

48

58

62

5

6

10

18

32

39


Uvodnik

Što znači biti uspješan u Hrvatskoj? Koji su kriteri-ji potrebni da bi se nekoga okarakteriziralo kao per-spektivnog managera? Uspješan poduzetnički posao? Diploma uglednog i vrlo zahtjevnog fakulteta? Diplo-ma jedne od vodećih međunarodnih poslovnih škola? 15 godina uspješne poslovne karijere, od čega 5 na rukovodećim mjestima? A bi li vam bilo dovoljno to sve zajedno, u jednoj osobi? Mnogima, očigledno ne bi. Mlad čovjek u svojim srednjim dvadesetima pokre-ne uspješan ugostiteljski posao, i kroz samo nekoliko godina stekne prvi veći imetak. Pri tome već ima završen Elektrotehnički fakultet, a ne budi mu lijeno, ode u Pariz, potroši većinu ušteđenih novaca i stekne diplomu ugledne međunarodne poslovne škole. Nakon toga vrati se u Hrvatsku i započne polako i uspješno graditi managersku karijeru. Nakon deset godina doživi vrhunac karijere, i postane predsjednik Uprave jedne od najvećih hrvatskih tvrtaka. Što nedostaje u ovom životopisu? Možda je imao korupcijske skandale iza sebe? Nije poznato. Upropastio je nekoliko tvrta-ka koje je vodio kao manager? Ne. Ima samo srednju školu? A to ne, već smo zaključili da ima vrhunsko obrazovanje. Nema iskustva? Nije ni to, ima 15 godina poslovnog iskustva. Pa što onda? Kao mladić je odmah nakon faksa pokrenuo pizzeriju! Zamisli, umjesto da je odmah postao direktor srednje ili velike tvrt-ke, jer to je valjda uobičajen put svih nas prosječnih managera, i većine netom završenih studenata, on je osnovao tvrtku, uložio novce, kupio opremu, zapo-slio ljude i napravio uspješan posao. Ali to je pizzeria, čovjek je valjda trebao osnovati nuklearni institut sa svojih dvadeset i nešto godina! Volio bih vidjeti koliko

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

bi cijenjenih političara, managera, novinara i ostalih dežurnih kritičara, danas, sa svim svojim znanjima i iskustvom, moglo uspješno voditi pizzeriju! Ali glupo-sti zabavljaju ljude, pa se svi uhvatili toga bez trunke promišljanja.

Da igrom slučaja ne poznajem Šerića osobno, po-mislio bih da se vjerojatno radi o nekom šarlatanu, pa eto, oni koji su ga upoznali su to uočili i onda se na ovo nakačili. Ali radi se o ozbiljnom, pametnom i vrijednom čovjeku, kojem je pokretanje uspješne piz-zerije u mladosti samo ogroman plus, i trebao bi to boldati i podcrtati u svom životopisu, a ne skrivati se iza fraze „poduzetnik u ugostiteljstvu“. Hoće biti uspješan predsjednik Uprave HEP-a ne znam i ne mogu tvrditi, ali ono što znam jest da mu je pizzeria samo veliki PLUS, a ne minus u poslovnoj karijeri. Za-mislite što bi bilo da je kao momak, srednjoškolac ili student, kopao kanale da zaradi prve novce? Vidite li već naslov u medijima? Doista, s obzirom na naš način razmišljanja, ne možemo ni živjeti u boljoj državi.

I zamislite, čak i u takvom okruženju, uspjeli smo na-predovati za šest mjesta na ljestvici globalne konku-rentnosti, što je velika stvar, veća nego prosječni Hrvat razumije. Nevjerojatno! Pa što bi bilo da zaista razu-mijemo biznis i poduzetništvo? E da nema mora…

Pazi što si radio... u mladosti


BIZ vijestiBIZ vijesti

Unaprjeđenje turističke ponude Istre kroz Vegeta Croatia Open i Istria Experience

Ljetni ATP turnir koji se u Umagu održava više od 20 godina, vrhunac je turističke sezone u Sjeverozapadnoj Istri i jedan od najvažnijih sportskih i društvenih događaja u Hrvatskoj. U kalendaru ATP-ja Umag se uvijek isticao kao mjesto ne samo vrhunskog tenisa, nego i bogatog programa popratnih turističkih, gastro-nomskih i zabavnih događanja. Ovogodišnji 24. Vegeta Croatia Open održan je od 18. do 28. srpnja, a turnir i popratna događanja privukli su više od 80.000 gosti-ju. Mečevi 24. Vegeta Croatia Opena od prvog dana izazvali su velik interes ljubitelja tenisa i posjetitelja Umaga. Pobjedu Alberta Montanesa nad Richardom

Gasquetom na umaškom ATP stadionu pratilo je čak 3.800 gledatelja. Umag je napravio još jedan iskorak u unaprjeđenju turističke ponude Istre. U sklopu 24. Vegeta Croa-tia Opena predstavljen je projekt Istria Experien-ce, platforma koja na jednom mjestu objedinjuje najbolje doživljaje Istre. Osim doživljaja Istre gosti mogu pretražiti i rezervirati turističke usluge kao što je prijevoz te smještaj u Istri. Ovaj inovativan način odabira najboljih doživljaja i autohtonih turističkih sadržaja Istre, za razliku od sličnih platformi, na istom mjestu omogućava prezentaciju, rezervaciju i na kraju kupnju željene usluge. U razvoj projekta uloženo je 5,5 milijuna kuna. Istria Experience već sada uključuje oko 150 odabranih doživljaja u 12 kategorija, poput izleta, događanja, restorana i konoba, noćnog života, sporta i sl. Voditeljica projekta Martina Šolić ističe da je projekt namijenjen svim gostima - onima koji su već u Istri, posebno na području Umaga, kojima je namijenjena informativna i prodajna mreža koja uključuje recepcije, a novina su posebni info punktovi i interaktivni info displeyi. Gostima koji tek planiraju boravak u Istri tu su web stranice projekta i partner-skih kompanija, društvene mreže i mobilne aplikacije. Dugogodišnjim gostima ovaj sustav može ponuditi još više, a novim gostima je prva dodirna točka s Istrom kao destinacijom.

Na svečanosti uručenja plakete Šampion turizma 2013. godine gradu Visu, 13. je rujna završila ovogodišnja Večernjakova turistička patrola.

Večernjakova turistička patrola najdugovječnija je Večernjakova akcija koja je započela još davne 1975. godine, a njezina je posebnost u tome da reporteri, s ciljem da budu što pošteniji i što objektivniji, u tajnosti obilaze mjesta, osjećaju i probaju sve što i obični turi-sti te to bilježe bez ikakve protekcije.

Ovom je prilikom Meri Matešić, direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, izjavila: -Vis je kao nebrušeni dragulj hrvatske turističke ponude, zajedničkim trudom i naporima uloženim od strane

Vis proglašen Šampionom hrvatskog turizma

lokalne zajednice, turističkih djelatnika, ugostitelja, ali i stanovnika, uspio stvoriti jedinstvenu gastronomsku, ali i sveobuhvatnu turističku destinaciju. Otok Vis pruža svojim posjetiteljima doživljaj davno zabo-ravljene atmosfere autohtonih dalmatinskih mjesta, netaknute predivne prirode te odlične gastronomije. Izvor: HTZ

Završena 5. KulenDayz konferencija

KulenDayz, regionalna konferencija vrhunskih informatičkih profesionalaca, koja se održava petu godinu za redom, održana je od 13. do 15. rujna. Na svečanom otvorenju u BIOS-u predavače i sudionike pozdravili su Bernardin Katić, direktor KulenDayz konferencije i voditelj Microsoft zajednice Osijek, Jean Pierre Maričić, direktor BIOSa, Nenad Bestvina, vo-ditelj PMI ogranka Osijek, Tomislav Bronzin, u ime Ineta i HGK sekcije za IT, Tomislav Bilić u ime Osijek Software Citya, te Vladimir Ham, dogradonačelnik Osijeka.

-Peta konferencija bilježi do sada najveći inte-res IT stručnjaka iz Osijeka, Hrvatske i cijele regije. Povećanje broja sudionika za trećinu veće nego prošle godine rezultat je simpatičnosti koncepta Kulendayza koji su postali poznati po svojoj opuštenoj formi i izvlačenju IT-jevaca iz strukturiranog i virtualnog pro-stora u jednostavan prostor ispunjen slamom, pločom i kredom - istaknuo je direktor konferencije Bernardin Katić.

KulenDayz okupljaju renomirane informatičke stručnjake s ciljem razgovora o trendovima, te razmjene specifičnih tehnoloških znanja i vještina s predstavnicima lokalne IT zajednice. Kulendayz je ove godine prepoznalo i Ministarstvo gospodarstva Repu-blike Hrvatske koje je, uz nekoliko drugih sponzora, financijski podržalo konferenciju.

Održana 12. Međunarodna konferencija o poticanju izvoza

U hotelu hotelu Valamar Lacroma u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske 6. rujna održana je dvanaesta Međunarodna konferencija o po-ticanju izvoza.

Konferencija je okupila preko 200 izvoznika i svih onih koji sudjeluju u procesu stvaranja izvoznog proizvoda, a uvodnim govorima skupu su se obratili otvorili Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a, Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika, Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih po-slova te Slavko Linić, ministar financija u Vladi Repu-blike Hrvatske.

U uvodnom govoru Anton Kovačev osvrnuo se na fi-nancijsku potporu hrvatskom izvozu od strane HBOR-a te je tom prigodom istaknuo: -Samo u prošloj godini HBOR je hrvatski izvoz kroz kreditiranje, osiguranje i izdavanje izvoznih garancija podržao sa 8,4 milijarde kuna, a u sedam mjeseci ove godine s dodatnih 4 mi-lijarde kuna.

Jean Pierre Maričić, direktor BIOSa, Vladimir Ham, dogradonačelnik Osijeka, Bernardin Katić, direktor KulenDayz konferencije i voditelj Microsoft zajednice Osijek i Tomislav Bilić, predsjednik udruge Osijek Sof-tware City i direktor Inchoo d.o.o.


U posljednjih nekoliko godina ruralni turizam na području Osječko-baranjske županije dobiva sve više na značenju. Županija i jedinice lokalne samoupra-ve nastoje u okviru financijskih mogućnosti poticati razvoj ruralnog turizma, kao i proizvodnju autohtonih proizvoda. Svjesni činjenice da bez izgradnje, odnosno uređenja potrebne infrastrukture ruralni turizam neće polučiti očekivane rezultate, 1. ožujka 2012. godine Županija je započela s provedbom projekta Wine Tour u sklopu Programa IPA IIIC Regionalna konkurent-nost.

Čelnici Županije naglašavaju kako su kroz provedbu Wine Toura uredili 17 km vinskih cesta i četiri vinote-ke za svako vinogorje po jednu, u Feričancima, Dalju, Drenju i Zmajevcu, te regionalnu vinoteku u Osijeku, smještenu u prostoru Tvrđe, s cjelokupnom ponudom vina s područja Osječko-baranjske županije. Ukupna vrijednost Wine tour projekta je 1,25 milijuna eura, od navedenog iznosa EU je osigurala 75%, a preostali iznos Županija.

- Turističku ponudu na području Županije čine i brojne manifestacije koje se održavaju tijekom cijele godine. Kako bi posjetitelje informirali o svim manifestacija-ma i drugim sadržajima važnim za turizam, u sklopu Projekta Wine Tour uz svaku vinoteku postavljene su velike informativne ploče s kartom Županije i nazna-kom mjesta te vrste događanja. U sklopu Projekta Wine Tour provedena je i edukacija, koju je uspješno završilo 746 polaznika - rekla nam je Silva Wendling iz Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Razvoj kontinentalnog turizma strateški je cilj Osječko-baranjske županijeRuralni turizam postao je prepoznatljiv oblik turističkih usluga kojemu se, zbog kompleksnosti usluga i razvoja ruralnih područja, u Slavoniji i Baranji daje veliki značaj. Osječko-baranjska županija u samom je vrhu u razvoju turizma među kontinentalnim županijama. Važnost ruralnog turizma ogleda su u interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga.

Kroz provedbu Projekta Wine Tour, unaprijedila

se i javna turistička infrastruktura važna za razvoj vinskog turizma,

a kroz promociju vinskih cesta stvoreni su uvjeti

za njegov dalji razvoj.

Tradicionalna sajamska manifestacija „Dani vina i turizma Osječko-baranjske županije“, peta po redu, održana je i ove godine početkom svibnja, te bila sa-stavni dio provedbe Projekta Wine Tour. Na ocjenji-vanje vina pristiglo je 92 uzorka, a 31 vino ocijenje-no je „zlatnim“. Ova manifestacija sastavni je dio turističke ponude Županije, a na njoj se prezentira sva ponuda vinara s 12 proglašenih vinskih cesta, kao i drugih proizvođača autohtonih proizvoda uz bo-gatstvo kulturne baštine i tradicije. Dokaz navedenom velik je broj posjetitelja koji su i ove godine uživali u vrhunskim vinima uz gastro specijalitete, od fiš paprikaša, šarana u rašljama do lovačkih čobanaca.

Izgradnjom putničkog pristaništa u Aljmašu te završetkom putničke luke u Batini, svim turistima koji dolaze Dunavom otvaraju se turistički i drugi sadržaji na području Osječko-baranjske županije: od vinskih cesta, očuvane tradicije i kulturne baštine, autohtonih jela, manifestacija koje pokazuju bogatstvo običaja, nošnji i folklora, kao i poljoprivrednih proizvoda seljačkih domaćinstava proizvedenih na tradicionalni način.

- Jedan od strateških ciljeva u razvoju Županije razvoj je konkurentnog gospodarstva, a jedna od značajnih mjera za ostvarivanje tog cilja razvoj je kontinental-nog turizma. Osječko-baranjska županija stoga će kroz provedbu EU projekata nastaviti s unaprjeđenjem javne turističke infrastrukture, kao preduvjeta daljnjeg razvoj ruralnog, posebice vinskog turizma - ističe župan Vladimir Šišljagić.

Kontinentalni turizam

Sektor energetike za sve zemlje članice reguliran je Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti. Zemljama članicama dana je sloboda odabira mjera i aktivnosti kojima će ostvariti zadane ciljeve, no, Di-rektiva za svaku zemlju članicu predviđa uspostavu in-dikativnog nacionalnog cilja, kao povećanje energetske efikasnosti u EU od 20% do 2020. godine.

Ova direktiva postavlja zakonske obveze za usposta-vu mjera uštede energije u svim zemljama članicama u iznosu od 1,5% prosječne ukupne prodane količine energije u zadnje tri godine. Direktiva propisuje obve-zu izrade Dugoročne strategije obnove javnih i privat-nih, stambenih i komercijalnih zgrada do 2020. godine, kao i smanjenje potrošnje energije u zgradama koje koriste i koje su u njegovom vlasništvu na način da od 1. siječnja 2014. obnavljaju godišnje 3% ukupne korisne površine grijanih ili hlađenih dijelova zgrada javnog sektora s jasnim ciljem uštede energije. Sve su to obveze i jedinica regionalne (područne) samouprave.

Iako je najnovija Direktiva u primjeni od 4. prosinca 2012. godine, Osječko-baranjska županija je još da-leko ranije prepoznala važnost stvaranja pretpostavki koje će rezultirati uspješnom provedbom projekata u sektoru energetike. Tako je Poglavarstvo Županije još 2008. godine donijelo Zaključak o prihvaćanju teksta Energetske povelje u okviru projekta sustavno gospo-darenje energijom u gradovima i županijama u RH te Zaključak o prihvaćanju Pisma namjere o suradnji Programa UN-a za razvoj (UNDP) i Osječko-baranjske županije u projektu „Sustavno gospodarenje energi-jom u gradovima i županijama (SGE) u RH“.

Pismom namjere Županija je usuglasila suradnju s UNDP-om u kojem je definiran opseg i trajanje projekta, aktivnosti i obveze te koraci potrebni za re-alizaciju. Nadalje, sukladno Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (Na-rodne novine 152/08., 55/12. i 101/13.), Skupština Županije usvojila je krajem 2012. godine Program učinkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji na području Osječko-baranjske županije za

Osječko-baranjska županija među najuspješnijim županijama u provedbi projekata energetske učinkovitostiZajednička energetska politika EU-a propisana je direktivama i uredbama. Njihova je osnovna razlika u tome što su direktive smjernice koje se ugrađuju u zakone i propise pojedi-ne zemlje sukladno formi nacionalnog zakonodavstva, dok se uredbe izravno primjenjuju. Su-kladno tomu, članstvom u Europskoj uniji Republika Hrvatska preuzela je prava, ali i obveze.

Iako je najnovija Di-rektiva u primjeni od 4. prosinca 2012. godine, Osječko-baranjska županija je još daleko ranije prepoznala važnost stvaranja pretpostavki koje će rezultirati uspješnom provedbom projekata u sektoru energetike.

razdoblje 2013.-2015. godine. Temeljem Programa, kao operativan jednogodišnji dokument, izrađen je Plan učinkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji za 2013. godinu. Time su definirani cilje-vi, mjere, aktivnosti, nositelji i izvori financiranja projekata energetske učinkovitosti.

Osječko-baranjska županija svojim je financijskim sredstvima krenula u projekt obnove pročelja. Riječ je o kreditnom potencijalu u ukupnoj visini od 50.000.000,00 kuna iz kojih je do sada obnovljeno 152 krova, 109 pročelja i 29 dizala. Nakon toga, uslijedila je suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Vodeći se činjenicom da se ulaganjem u sektor zgra-darstva mogu ostvariti najveće uštede energije, ali i ostvariti realokacije financijskih sredstava koja ostaju nakon ulaganja u projekte energetske obnove u niz drugih aktivnosti, Županija je 2010. godine na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pri-javila dva projekta kao nositelj i pomogla u pripremi još 20 projekata obnove vanjske stolarije i izmjene su-stava grijanja. Ukupna vrijednost ovih projekata bila je 11.439.344,47 kuna.

Na natječaje Fonda u 2013. godini prijavljena su još četiri projekta: „Rekonstrukcije vanjskih ovojni-ca zgrada na području Osječko-baranjske županije“ (ukupne procijenjene vrijednosti 18.083.167,82 kuna), „Povećanje EnU sustava grijanja u zgradama javnog sektora na području Osječko-baranjske županije“ (ukupne procijenjene vrijednosti 555.005,38 kuna), „Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima“ (ukupne procijenjene vrijednosti 2.704.934,50 kuna) i projekt sufinanciranja troškova provedbe energetskog pregleda i izrade energetskog certifikata za zgradu Osječko-baranjske županije na Trgu Ante Starčevića.

Sve navedeno Osječko-baranjsku županiju s punim pravom svrstava među najuspješnije županije u pro-vedbi projekata energetske učinkovitosti.

Energetika

Regionalna vinoteka, Osijek


Velike promjene na tržištu električne energijeSvjesni da se navike sporo mijenjaju te da kod dijela potrošača i dalje postoji niz nedoumica i skepsi vezanih za sam proces promjene opskrbljivača, kao i za izračun cijena, RWE Energija kao opskrbljivač ima i veliku odgovornost educiranja svojih potrošača.

Intervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Energija sa svojim obnovljivim i neobnovljivim izvo-rima danas predstavlja moć. Proizvodnja i distribucija električne energije velik je i odgovoran posao, a za-htjevno tržište u stalnoj je potrebi za njom. O opskrbi električnom energijom, trenutnom stanju na hrvat-skom i svjetskom energetskom tržištu te uslugama i paketima koje nude hrvatskim potrošačima razgovara-li smo sa Zoranom Milišom, direktorom tvrtke RWE Energija d.o.o.

RWE Energija nastala je preuzimanjem tvrtke Energija 2 Sustavi, od strane društva RWE Hrvatska, podružni-ce njemačke RWE Grupe. Kako je izgledao Vaš profe-sionalni put do dolaska na vodeće mjesto tvrtke RWE Energija d.o.o.?Rođen sam i odrastao u Zagrebu, gdje sam završio MIOC i diplomirao na FER-u. Iako sam po obrazova-nju tehničke struke, obožavam sport i jedno vrijeme sam se profesionalno bavio sportom. Bio sam profe-sionalni košarkaški trener, što je za mene posebno ži-votno i profesionalno iskustvo. Kao trener naučio sam kako je za uspjeh najvažnija izvrsna suradnja i „ke-mija“ između članova tima. Poslije sportske karijere nekoliko godina radio sam kao manager u T-Mobileu. Godine 2004. otišao sam iz T-Mobilea u tvrtku Partner Elektrik, koju sam razvijao kao suvlasnik i član Upra-ve, međutim, nekoliko godina kasnije sam se razišao s većinskim suvlasnikom Partner Elektrika, koji nije želio strateškog partnera, već je htio na tržištu nastu-pati samostalno. Bio sam svjestan da će idućih godina uslijediti velike promjene na tržištu električne energije pa sam odlučio osnovati novu tvrtku za opskrbu elek-tričnom energijom. Želio sam biti dio tih promjena. U taj pothvat sam krenuo u partnerstvu sa svojim pri-jateljem Uweom Gregoriusom, bivšim predsjednikom Uprave Siemensa i doživotnim predsjednikom Hrvat-sko-njemačke gospodarske komore. Tako je u kolovozu 2011. osnovana tvrtka Energija 2 sustavi, koju smo ove godine preimenovali u RWE Energiju.

Prije ponude za kućanstva, RWE Energija već je opskr-bljivala znatan broj velikih korisnika. Kako ste odlučili da je trenutak za ovaj tržišni iskorak?Čim smo osnovali tvrtku, počeli smo s opskrbom ve-Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energija d.o.o.

Intervju mjeseca

Očekujemo da će puno više potrošača u skori-joj budućnosti promije-niti opskrbljivača.

likih korisnika. Od početka smo imali cilj ponuditi kvalitetnu uslugu i povoljnije cijene svim segmentima korisnika, od kućanstava i malih poduzeća, pa sve do velikih kompanija i javnih institucija. Ali morali smo prije toga okupiti tim stručnjaka te zadovoljiti broj-ne tehničke preduvjete kako bi se ta opskrba odvijala nesmetano i prema najvišim standardima. Ja sam od početka imao viziju da s RWE Energijom stvorimo „energetski VIPnet“, odnosno drugog najjačeg igrača na tržištu električne energije. Zato nismo željeli izaći s ponudom za najšire slojeve korisnika prije nego što osiguramo siguran i stabilan izvor električne energije.

Znao sam da se trebamo povezati s ozbiljnim strateš-kim partnerom, koji je, zahvaljujući vlastitim proi-zvodnim i kadrovskim kapacitetima, u stanju osigurati sigurnu isporuku većih količina električne energije. Njega smo našli u RWE Grupi, kompaniji koja ima više od 100 godina tradicije u proizvodnji, trgovini i distribuciji električne energije u Njemačkoj i drugim europskim zemljama. Naša zajednička priča počinje od studenoga 2011., kad smo započeli prve pregovore s RWE-om. Nijemci su nas pratili više od godinu dana, dubinski snimali tvrtku, promatrali ostvarene rezulta-te…

Prije partnerstva s RWE-om uspjeli smo samostalno potpisati više od 300 ugovora s kupcima, etablirali smo se na tržištu i osposobili za nastupe na javnim natječa-jima, a nakon početka suradnje s njima započeli smo i s opskrbom kućanstava, čime je zapravo i počela prava tržišna utakmica u Hrvatskoj.

Zdrava konkurencija neophodna je i nužna. Jeste li za-dovoljni rezultatima koje ste ostvarili od početka po-slovanja RWE Energije, od kraja 2011. godine?Apsolutno smo zadovoljni. Dosad smo već sklopili znatan broj ugovora s privatnim i poslovnim korisni-cima. Najbolje rezultate ostvarujemo u većim grado-vima, poput Osijeka, Varaždina, Čakovca, Zagreba itd. RWE energija već je sklopila niz ugovora s velikim poslovnim subjektima, od kojih izdvajamo: City Cen-tar One, Narodne novine, Alca, Badel, Labud, Grad Va-raždin, Grad Pula, Grad Opatija, HAZU, Ministarstvo unutarnjih poslova RH i mnogim drugima.

Od 1. rujna nižu cijenu električne energije plaćat će preko 3.000 hrvatskih građana koji su odabrali RWE Energiju za novog opskrbljivača, budući da ste u lipnju predstavili građanima najbolju ponudu kojom mogu uštedjeti i do 12% ukupne godišnje cijene električne energije. Je li ovaj broj novih korisnika očekivan?Brojka je očekivana. S obzirom na to da je tržište re-lativno nedavno otvoreno, ljudi u Hrvatskoj tek se navikavaju na mogućnost izbora. Svjesni smo toga da se navike sporo mijenjaju te da kod dijela potrošača i dalje postoji niz nedoumica i skepsi vezanih za sam

proces promjene opskrbljivača, kao i za izračun cijena, stoga mi kao opskrbljivač imamo i veliku odgovornost educiranja naših potrošača. Mi kao ozbiljna i respekta-bilna kompanija možemo davati samo realna obećanja i moramo stajati iza njih. Zato očekujemo da će puno više potrošača u skorijoj budućnosti promijeniti op-skrbljivača.

Kako komentirate trenutno stanje na hrvatskom ener-getskom tržištu?Hrvatsko tržište električne energije u prijelaznoj je fazi između reguliranog tržišta s jednim opskrbljiva-čem i slobodnog tržišta na kojem postoje brojni natje-catelji koji potrošačima nude različite modele i pakete usluga. Hrvatski potrošači se pak još uvijek privikava-ju na činjenicu da je promjena opskrbljivača moguća, ako nisu zadovoljni kvalitetom usluge ili računom za struju da postoji i druga opcija te da je za promjenu dovoljan tek potpis ili dva. Međutim, s vremenom se stvari mijenjaju i ljudi prihvaćaju promjene na bolje. Za građane i gospodarstvo liberalizacija tržišta jedna je od najboljih vijesti ove godine.

Ponuda električne energije kućanstvima i gospodar-skim subjektima obuhvaća veliko tržište. U bližoj bu-dućnosti, koliki dio planirate ‘preuzeti’?RWE je došao u Hrvatsku da ovdje ostane dugoročno. Mi nismo špekulanti. Mi nudimo kvalitetnu uslugu, konkurirajući drugim opskrbljivačima na tržištu, pa i trenutno dominantnom opskrbljivaču. Cilj nam je da u iduće tri godine u Hrvatskoj zauzmemo oko 10 posto tržišta električne energije.

Mi ne želimo uništiti HEP-ovu proizvodnju u Hrvat-skoj. Nama je cilj da iz svojih proizvodnih pogona bez ikakvih posrednika zadovoljimo jedan dio potražnje za električnom energijom koja se i sad također pokriva uvozom. Hrvatska svake godine uvozi u prosjeku 28 posto električne energije koju troši i mi želimo upravo tu energiju nadomjestiti našom proizvodnjom.

Uz individualni pristup, koje su ostale konkurentske prednosti RWE Energije?RWE-ova konkurentska prednost je njemačka pouz-danost, stabilnost opskrbe, povoljnije cijene i iskustvo liberalizacije tržišta u nekoliko europskih zemalja. Osim toga, mi našim potrošačima jamčimo niže cijene od dominantnog opskrbljivača, bez obzira na to koliko on snizi cijene.

Prema Vašem mišljenju, u kojoj je mjeri ulaganje u marketing važno za educiranje tržišta o pogodnostima koje nudite?Ulaganje je u marketing važno jer je to posredno ula-ganje u buduću prodaju. No nama je bitno da reklama na istinit i transparentan način informira kupce o pro-izvodima koje nudimo, a u našem slučaju, s obzirom


Hrvatski potrošači se pak još uvijek privika-

vaju na činjenicu da je promjena opskrbljivača

moguća.

Intervju mjeseca

na to da je tržište u ovom sektoru još u začetku, i da educira potrošače o njihovim pravima i mogućnosti-ma. Moramo napomenuti da nakon otvaranja tržišta nije bilo nikakve službene edukacije ni informativne kampanje namijenjene građanima o njihovim pravima i mogućnostima, osim od strane samih opskrbljivača.

Ali iza svake reklame i obećanja mora stajati i stvarna namjera te mogućnost da se to obećanje ostvari. Mi kao ozbiljna i respektabilna kompanija moramo ispu-niti obećanja koja smo dali svojim kupcima. Zato ne želimo davati nerealna obećanja i stvarati kod kupaca nerealna očekivanja. Marketing koji obećava više od onoga što se može ispuniti na kraju se uvijek pokaže kao kontraproduktivan. Želimo da naša komunikacija s potrošačima bude iskrena i transparentna, jer jedi-no takva osigurava dugoročni uspjeh i zadovoljstvo na obje strane.

Na koji način osiguravate povoljnije cijene električne energije svojim potrošačima? RWE Grupa posjeduje vlastite proizvodne kapacite-te od oko 50.000 MW i godišnju proizvodnju od 200 TWh. Dakle, imamo resurse s kojima možemo proi-zvesti struju i ponuditi ju hrvatskim korisnicima jef-tinije nego što je bilo koji opskrbljivač u Republici Hrvatskoj preko posrednika može uvesti s europskih tržišta. Mi možemo ponuditi električnu energiju iz naših proizvodnih kapaciteta, ali bez posrednika. To je jako važno. RWE polaže i jako puno pažnje poslov-noj efikasnosti u svim segmentima svog poslovanja, od samih proizvodnih procesa do opskrbe i odnosa s kupcima, što uvijek kao rezultat ima niže cijene prema krajnjem korisniku.

Garantirate uštede u prvoj godini, a u drugoj i trećoj godini najpovoljnije cijene na tržištu. Što je temelj Va-ših garancija?Prvo, garancija je tradicija od više od 100 godina pro-izvodnje, distribucije i trgovine električne energije u Europi. RWE je 2013. godine dobio prestižnu nagra-du Njemačkog instituta za kvalitetu usluga (DISQ) za najboljeg opskrbljivača električnom energijom. Mi kao respektabilna kompanija moramo stajati iza svojih obećanja. Želimo potaknuti kupce da razmisle o pre-lasku kod nas, ali mi razmišljamo dugoročno i zato ne želimo zavaravati kupce bombastičnim obećanjima o nerealnim uštedama. Ali zato one uštede koje obeća-mo namjeravamo i ispuniti.

Referentna lista poslovnih korisnika RWE Energije sve je duža. S obzirom na ne tako povoljno gospodarsko okružje, imate li posebne pogodnosti za poduzetnike?RWE Energija već opskrbljuje strujom brojne podu-zetnike. Naša najvažnija pogodnost je u tome da mi svakom poduzetniku, odnosno tvrtki, pristupamo indi-vidualno, pokušavamo shvatiti njegove potrebe i svoju

ponudu prilagoditi upravo njemu. Osim toga, mi po-slovnim korisnicima ne naplaćujemo angažiranu sna-gu, opskrbnu naknadu i terećenje, nemamo određene obvezne količine, a u određenim uvjetima možemo po-nuditi i druge pogodnosti poput fiksne cijene struje za vrijeme trajanja ugovora.

Hoće li ulazak Hrvatske u EU utjecati na hrvatsko energetsko tržište?Svakako. Promjene su već počele. Na tržište električ-ne energije ušli su novi opskrbljivači. Potrošači tek sad postaju svjesni da je struja roba koju mogu ku-piti od više različitih ponuđača. Na tržištu električne energije dogodit će se isto što se dogodilo i na tele-komunikacijskom tržištu prije desetak godina. Past će udio dominantnog opskrbljivača, dok će rasti udjeli ostalih. Također, bitno će se poboljšati usluga i briga za potrošače, pojavit će se brojne kombinacije usluga prilagođene svakom tržišnom segmentu korisnika. To za potrošače znači niže cijene, mogućnost odabira najpovoljnijeg paketa usluga, jednostavnu promjenu opskrbljivača... I kućanstva i gospodarstvo sigurno će profitirati.

Vaši prodajni predstavnici imaju zahtjevan posao. Koli-ko ulažete u edukaciju svojih djelatnika?Dolaskom RWE Energije na hrvatsko tržište građa-ni imaju mogućnost kupiti električnu energiju preko Interneta, ali i preko naših prodajnih predstavnika. S obzirom na to da većina hrvatskih građana nije navi-kla kupovati struju preko Interneta, jako je važna mo-gućnost individualnog pristupa. Svi ovlašteni prodajni predstavnici RWE Energije mogu se lako i jednostavno prepoznati na temelju tri identifikacijske oznake. Svi nose svijetloplave majice s logotipom i nazivom tvrtke, te bedž s logom RWE Energija. Uz to prodajni pred-stavnici nose identifikacijske kartice na kojima piše njihovo ime i interni identifikacijski broj.

U svakom trenutku svim građanima je na raspolaga-nju besplatni info telefon 0800 8777 koji mogu nazvati i provjeriti status svih naših prodajnih predstavnika te prijaviti eventualne probleme. Svi naši prodajni pred-stavnici prvo moraju proći edukaciju koja je definirana najvišim korporativnim standardima, kako bi mogli raditi u skladu s pravilima transparentne prodaje.

Što obuhvaćaju strateški ciljevi RWE Energije u Hrvat-skoj, gledajući dugoročno?Kao što smo već napomenuli, cilj nam je da se pozi-cioniramo kao ozbiljan i pouzdan opskrbljivač koji hrvatskim potrošačima nudi najpovoljniju uslugu, te da u iduće tri godine zauzmemo oko 10 posto tržišta električne energije u Hrvatskoj. No nećemo stati samo na tome, već ćemo građanima i poduzetnicima ponu-diti i brojne druge pogodnosti i usluge na kojima već radimo.

Tema broja

PoslovnoplaniranjeTek svaki peti poduzetnički pothvat preživi prve tri godine poslovanja. Ovo razdoblje u poduzetništvu naziva se „Dolinom smrti“. Uz poslovni plan možda bi broj „preživjelih“ bio i veći, a tek uz dobar poslovni plan, nema sumnje, bilo bi daleko lakše opstati na neumoljivom tržištu.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić


Osnutak, a kasnije i opstanak poduzetničkog pothva-ta, nije stvar slučajnosti, iako se ponekad poduzetničke ideje realiziraju zbog različitih motiva. O tome zašto ljudi kreću u poduzetničke vode, razgovarali smo sa Sašom Jurkovićem, direktorom portala posao.hr. Pre-ma iskustvima koje imaju na portalu posao.hr, ljudi ulaze u poduzetničke vode iz dva razloga - prvi je taj da su rođeni poduzetnici/stručnjaci te žele unovčiti svoje iskustvo i znanje i imaju tu poduzetničku „žicu“ u sebi.

Takvim ljudima teško je raditi za druge i vole slobodu u poslovanju jer vrlo često imaju viziju. Spremni su preuzeti rizik poslovanja, inovativni su i proaktivni. U poduzetništvo ulaze svojom voljom jer vide priliku za stvaranje businessa i zaradu. Drugo su pak osobe koje ostaju bez posla, ali se ne mire s nastalom situacijom. Nažalost, u zadnjih pet godina mnogi su ostali bez po-sla i bili su prisiljeni postati poduzetnici zbog nemo-gućnosti pronalaženja drugog posla.

Stres kao što je gubitak posla na neke može djelovati i motivirajuće, pa se odlučuju pokrenuti vlastito po-slovanje. Ipak, prema svjetskim istraživanjima, samo 20% novih tvrtaka opstane u prve tri godine. To raz-doblje naziva se i „Dolina smrti“, nastavlja Jurković.

Kada bi svaki poduzetnik svoj pothvat opisao u obliku poslovnog plana, vrlo je vjerojatno da bi više dobrih poduzetničkih ideja preživjelo kritične tri godine i razvilo se u stabilne poslove. No, praksa pokazuje da poduzetnici najčešće i ne rade poslovne planove, u sva-kom slučaju, barem ne oni manji. Goran Kasun, direk-tor konzultantske tvrtke Kagor, ispričao nam je kako im se klijenti često javljaju tek kad ih banka zatraži poslovni plan, a da zapravo i ne znaju što je to poslovni plan i što sve u njemu treba opisati. Još nisu sreli po-duzetnika koji će na prvi sastanak doći s barem 50% potrebnih informacija.

Ljudi obično dolaze s načelnom idejom što bi htjeli napraviti i kolika je otprilike investicija u dugotrajnu imovinu. Samo dio poduzetnika jasno je osmislio koji će proizvod prodavati, kome i po kojoj cijeni. Gotovo nitko nema predodžbu o obrtnom kapitalu potrebnom za financiranje poslovanja dok ne dosegne obujam u kojem iz marže može pokrivati troškove i generirati dobit.

Kako bi tvrtka postigla optimalne rezultate rada, a time i optimalnu zaradu, trebalo bi u startu postaviti barem neke parametre - odrediti koje će proizvode ili usluge proizvoditi/prodavati, odrediti ciljnu skupinu, način prodaje, komunikaciju unutar tvrtke, hijerarhi-ju i podjelu poslova, financijsko upravljanje, zajmove, udruživanja, komunikaciju prema van... Dakle, postoji cijeli niz čimbenika o kojima valja voditi računa. Često,

neiskusan poduzetnik ima tek dobru ideju, eventualno kapital i puno volje i energije koju želi uložiti u posao, ali se neće niti sjetiti svega gore navedenog. Tvrtka Kagor, iskusna u izradi poslovnih planova, zgodno je stoga osmislila jedan imaginarni poduzetnički pothvat o proizvodnji vrtnih patuljaka koji prezentira klijen-tima kako bi stekli uvid u to koje informacije trebaju osigurati kako bi dobili što kvalitetniji poslovni plan.

U poslovnom planiranju važno je objektivno procijeni-ti projekt, odnosno biti što realniji u analizi postojećeg stanja na tržištu, ispričala nam je Elvira Mlivić Budeš iz tvrtke Filaks. Ta analiza tvrtaka govori o situaciji u kojoj jest, daje objektivnu sliku stanja na temelju ra-zrade važnih dijelova tržišta. Misli se pod tim na ana-lizu ciljne skupine, makro i mikro tržišnog okružja, konkurencije, proizvoda i usluga, cijena i profitabilno-sti, prodaje i distribucijskih kanala te ljudskih potenci-jala i resursa poduzeća.

U praksi, u manjim poduzećima često se posluje bez razrađenog poslovnog plana i strategije na tržištu, funkcionirajući od „danas do sutra“, nastavlja Mlivić Budeš. Svjedoci smo brojnih neuspješnih poduzetnič-kih pothvata koji često više sliče izmišljenim pričama nego stvarnim ljudskim i poslovnim sudbinama.

Velik je broj poduzetnika koji u avanturu kreću samo zato što nešto znaju dobro raditi i smatraju da će se netko (država, viša sila, udruge, kupci itd.) pobrinuti za njihove proizvode ili usluge nakon što ih ponude trži-štu. Neke osobe vjeruju da moraju „oploditi“ ušteđe-vinu nekim poduzetničkim projektom i ulaze u poslo-ve o kojima ne znaju dovoljno, isključivo na nagovor uvjerljivih prijatelja ili rodbine. Zanimljivo je koliko poduzetnika ne zna izračunati potencijal tržišta, niti o tome razmišlja sve dok ne dođu prvi problemi s pla-smanom, odnosno prodajom.

Tek kada utvrde da nitko nije čuo za njihovu ponudu niti se odlučio kupiti, počinju razmišljati o mogućim rješenjima. Činjenica je da se dobit stvara isključivo na tržištu, a ne dolazi od proizvoda, rada, managera ili zaposlenika. Pokretač poslovanja su potrošači koji bi trebali biti spremni platiti pravu cijenu za ponuđeni proizvod ili uslugu. Mali poduzetnici moraju posebno biti svjesni važnosti kreiranja potražnje koja ima za cilj da potrošači najprije potraže njihove proizvode, umje-sto da se obrate većem konkurentu, pojasnila je Elvira Mlivić Budeš.

Ideja > PLAN > realizacija Između poslovne ideje i njezine realizacije trebao bi postojati poslovni plan. No, da bi dobra ideja na kra-ju rezultirala uspjehom, valjalo bi u startu, ako podu-zetnik to ne zna učiniti sam, uračunati i trošak izrade poslovnog plana te se obratiti nekoj od tvrtaka koje ih

Dobit se stvara is-ključivo na tržištu, ne

dolazi od proizvoda, rada, managera ili

zaposlenika.

Tema broja Tema broja

izrađuju. Na taj izdatak treba gledati kao na dugoročno ulaganje jer se šanse za opstanak drastično povećavaju. Plan, naravno, neće riješiti sve probleme, ali će ukazati na to što treba napraviti i kada, kako bi poslovna ideja uspjela.

Prema riječima Andrijane Čuljak, direktorice savjeto-davne tvrtke za strateški marketing i branding Okomi-to, uvijek je važno imati plan, jer on predstavlja odre-đenu poslovnu higijenu, ali on, ma koliko dobar bio, nije garancija uspjeha. Važno je imati stabilan i kom-petentan tim, dubinski razumjeti tržišno okruženje, imati resurse za implementaciju plana, posvećenost rezultatu, hrabrost odlučivanja te mudro procijeniti pravi trenutak.

Dobar poslovni plan je jednostavno razumljiv i pre-pričljiv na jednoj stranici i onima koji se ne bave po-dručjem na koje se odnosi. On je tek početak procesa te mora lako podnositi korekcije i izmjene. Dobar poslov-ni plan mjerilo je kapaciteta tvrtke i tima u danom tre-nutku, a vrijeme će pokazati gdje je došlo do pogreške, zaključuje Andrijana Čuljak.

Strategija poslovanjaStrategija je ugrubo jezgra poslovnog plana, njegov krucijalni sadržaj. Čak i kada se radi o sličnim idejama, strategija koju će poduzetnik koristiti da dođe do cilja neće uvijek biti jednaka. U velikoj će mjeri ovisiti o pojedincu.

Da bi poduzetnički pothvat uspio, pojašnjava Saša Jur-ković, poduzetnik mora poznavati sve procese u po-slovanju - od financija, prodaje do radnog prava. Ljudi često ulaze u poduzetničke vode u branši za koju su se specijalizirali ili imaju iskustva, a zanemaruju ostale segmente poslovanja. Jako je važno biti svjestan da se novac ne zarađuje preko noći, pa ni u godinu dana ili tri godine, važno je imati dugoročni plan, poslovati u pozitivi, ma kako mala bila, i ne odustajati.

Osobine poduzetnika također su bitne. Poduzetnik mora znati prodati svoj proizvod/uslugu, mora biti proaktivan, motiviran i fleksibilan, kaže Jurković. Upravo će o tim osobinama i prirodi posla ovisiti koju će strategiju poduzetnik upotrijebiti.

Dugoročno i kratkoročno planiranjePoslovni plan treba osmisliti u prvom redu dugoročno, a zatim ga razdijeliti na kraća vremenska razdoblja i postaviti kratkoročne ciljeve. Dugoročno će se planira-nje pritom odnositi na razdoblje duže od godine dana, donosi se na razini visokog managementa i cilj mu je postaviti i temeljnu politiku poduzeća te odrediti stra-tegiju poslovanja.

Kratkoročni plan, s druge strane, odnosit će se na raz-

5 najčešćih poduzetničkih pogrešaka

Nemam vremena za planiranje i analizu tržištaJedan od najčešćih „izgovora“ za nedostatak planiranja jest količina posla koju mali poduzetnik mora svakodnevno obaviti. Obično se „pravdaju“ objašnjenjem da će prvo obaviti sve što moraju, a naknadno će se pozabaviti istraživanjem tržišta i ana-lizom postojećeg stanja.

Ne vidim ozbiljne konkurentePoduzetnici često ne vide stanje na tržištu, jer prate samo direktne konkurente koji nude istu kategoriju proizvoda i usluga, a ne vide udaljenu i indirektnu konkurenciju. Zaboravljaju da konkurente ne određuju oni, već njihovi kupci, te da se ista potreba može zadovoljiti i supstitutima.

Ciljam na cijelo tržišteNe postoji čarobna formula kojom se može dosegnuti cijelo tržište. Nije moguće kreirati proizvod ili uslugu za sve potrošače, niti je moguće komunicirati s cijelim tržištem istovremeno. Poduzeća koja imaju preširoku ciljnu skupinu i čija strategija nije prilagođena različitim segmentima nemaju veliku šansu za uspješan odnos s kupcima. Ciljna skupina mora biti upoznata s ponudom i treba znati točnu razliku između dva proizvoda.

Ne mogu uspjeti s visokim cijenamaKao i karakteristike, tako i cijena proizvoda ili usluge mora biti prilagođena kupcu, odnosno poduzetnik mora poznavati situaciju na tržištu kako bi kreirao uspješnu strategiju cijena, uzimajući u obzir ne samo troškove poslovanja, već i profitni cilj te strategiju rasta poduzeća. Niske cijene nisu jamstvo uspjeha.

Dovoljno je imati kvalitetan proizvod Poduzetnici u potpunosti moraju biti upoznati s prednostima, nedostatcima i ko-ristima svojih proizvoda ili usluga te definirati konkurentsku prednost. Ona mora biti vrijedna, jedinstvena, vjerodostojna i prepoznatljiva kupcima, a ne predstavljati subjektivni doživljaj ponude. Niti jedna konkurentska prednost ne djeluje zauvijek. Poduzeća moraju kontinuirano i pažljivo procjenjivati svoju ponudu, biti u interakciji s potrošačima i fleksibilno se mijenjati u skladu s novim uvjetima na tržištu.

Elvira Mlivić Budeš, Filaks


Tema broja

doblje do godine dana i definirati konkretne aktivnosti kojima će se dosegnuti dugoročne ciljeve. Fleksibilniji je od dugoročnog plana u smislu određivanja smjerni-ca i definiranja proračuna za dano razdoblje.

Realno postavljanje ciljeva Još jedan argument u prilog tome da je poželjno obra-titi se konzultantskoj tvrtki za izradu poslovnog plana jest činjenica da svatko od nas djeluje na temelju svo-jih vlastitih iskustava te tako i postavlja ciljeve. Ako se radi o poduzetniku, u opasnosti je da ciljeve postavi krivo, a tada je i realizacija projekta upitna.

O ciljevima smo razgovarali s psihologinjom Lidijom Lovrek iz Adecca. Kako je objasnila, postavljanje cilje-va važno je za motivaciju i pokretanje ponašanja. Neki ljudi to rade pravilno, a neki ne. Svi nešto želimo, me-đutim, moramo znati što želimo, ali i imati sliku kako ćemo i kojim koracima to postići. Da bismo ostvarili želje, važno je ispravno postaviti ciljeve. A postavljanje ciljeva vještina je koja se može izvježbati i naučiti.

Kod postavljanja poslovnih ciljeva treba uključiti i za-poslenike jer je za motivaciju za rad jako važno da si ciljeve postavimo sami, a ne da nam ih odredi netko drugi. Također je važno i to da osoba dobije povratnu informaciju ako je riječ o ciljevima postavljenima od druge osobe. Ako su ciljevi dugoročni, preporuka je da ih razdijelimo u više manjih, specifičnih i mjerljivih ciljeva u određenom vremenskom roku. Ciljeve je ta-kođer važno formulirati na pozitivan način, u smjeru onog što želimo, a ne onog što ne želimo.

Neke su osobe bolje u poduzetništvu ili managemen-tu od drugih. To ima veze i s postavljanjem ciljeva. Za osobu koja bi potencijalno mogla biti uspješnija u postavljanju ciljeva u planiranju poslovanja, nastavlja Lidija Lovrek, moglo bi se reći da je uporna i ustraj-na, dosljedna, fokusirana, konkretna, organizirana, ima sposobnost time managementa, preuzima odgovornost za svoja ponašanja i svoje izbore, i ima internalni lokus kontrole-događaje percipira ovisno o vlastitom pona-šanju, ono što joj se događa jest njenom zaslugom. Ta-kve su osobe ujedno neovisnije i više orijentirane na postignuće, samostalnije, manje anksiozne, prilagodlji-vije, zadovoljnije životom.

Prednosti i mane poslovnog plana Poslovni plan itekako je poželjan i ima cijeli niz pred-nosti. Naravno, samo ako se postavi realno. Govorimo pritom da zahvaljujući planiranju „znamo kamo ide-mo i kako ćemo tamo stići“, ali ako je plan nerealan, može biti i izrazito ograničavajući čimbenik. Ne može se izaći iz njegovih okvira, što posredno može demora-lizirati management i zaposlenike, a najčešće, nerealni planovi uzrokuju smanjenje motivacije za kontrolom troškova.

Kada koristiti usluge konzultantskih tvrtakaUsluge konzultantskih tvrtaka trebalo bi koristiti sva-ki put kada naša vlastita znanja nisu dovoljna za po-stizanje zadanih ciljeva. Ako se u situacijama kad se razbolimo obraćamo liječnicima jer su stručnjaci za liječenje, na isti način trebalo bi gledati i poslovanje pa se obratiti stručnjacima kada trebamo plan, savjet, istraživanje tržišta itd.

Najčešće situacije u kojima se poseže za konzultant-skim uslugama, prema riječima Andrijane Čuljak, one su kada tvrtka želi obaviti kratkoročni projektni zada-tak za koji nema vlastite resurse, a neodrživo joj je za to uposliti novog uposlenika, na primjer, kod pronala-ženja i apliciranja za dodatno financiranje. Ako se tvrt-ka nalazi u fazi u kojoj joj je potreban iskusan struč-njak na duže vrijeme, kako bi riješio određeni problem, postavio i educirao tim, ili implementirao postavljenu strategiju, preporučljivo je angažirati konzultanta. Ako tvrtka izlazi na novo tržište ili novi segment poslova-nja, preporučljivo je angažirati specijalista za to tržište ili određenu industriju.

Ako je tvrtki potrebna svježa perspektiva pogleda na industriju, razvoj i problem, preporučljivo je anga-žirati konzultante. Veće konzultantske tvrtke imaju prednost izvrsnih resursa koje klijent može koristiti za rješenje problema, dok male butik savjetodavne tvrtke mogu donijeti specijalističko znanje iz točno onog po-dručja koje je potrebno klijentu.

Procjena rizika, analiza i kontrolaUnutar poslovnog plana važno je u startu procijeni-ti potencijalne rizike, osmisliti alate koji će pomoći u analizi poslovanja i njegovoj kontroli. Konzultantska tvrtka Sense savjetovanje na poslovno planiranje gle-da kao na mjeru smanjivanja poslovnih rizika. Kako bi se procijenili i umanjili rizici samog poslovnog plana, potrebno je napraviti određene analize i procjene. Kako kaže viša savjetnica Tena Tomašković, Sense, savjeto-vanje stoga najčešće provodi sljedeće analize:

Analiza povijesnih događajaSadašnja pozicija poduzeća određuje se na temelju povijesnih događaja koji će se odraziti na buduće po-slovanje. Analizom uzročnika problema u prošlosti predlažu se rješenja za svladavanje ili uklanjanje istih u budućnosti.

Analiza tržištaProvodi se financijska analiza (analiza financijskih po-kazatelja) glavnih kupaca i dobavljača poduzeća. Tako-đer se identificiraju rizici industrije u kojoj poduzeće posluje.

Analiza konkurencijeU svrhu određivanja pozicije poduzeća na tržištu i

Dobar poslovni plan je jednostavno

razumljiv i prepričljiv na jednoj stranici i

onima koji se ne bave područjem na koje se

odnosi.

Jako je važno biti svje-stan da se novac ne zarađuje preko noći, pa ni u godinu dana ili tri godine, važno je imati dugoročni plan, poslovati u pozitivi, ma kako mala bila, i ne odustajati.

Tema broja

predviđanja tržišnih rizika, uspoređuju se financijski pokazatelji učinkovitosti poslovanja poduzeća s kon-kurencijom. U slučaju nepovoljnog odstupanja, po-moću financijskih podataka vodećih tvrtaka u analizi, identificiraju se uzroci.

Analiza osjetljivostiProvodi se analiza osjetljivosti projekta pri padu razine prodajnih cijena, odnosno rastu troškova poslovanja, te analiza profitabilnosti i izračun točke pokrića.

Projekcija novčanih tokovaPregledom iznosa novčanih sredstava u prethodnim godinama poslovanja, poželjno je odrediti optimalnu količinu jer, iako novčana sredstva predstavljaju naj-likvidniji oblik imovine, zadržavanjem većeg iznosa gotovog novca na računima poduzeća žrtvuje se opor-tunitetni trošak ulaganja u imovinu koja će donijeti dodatne prinose u budućnosti.

Analiza scenarijaProvodi se analiza scenarija, pri čemu se identificiraju opcije scenarija („Što ako“), razvijaju strategije scena-rija, kao i vjerojatnosti pojedinog scenarija. Na kraju se analizira kako se pojedini scenarij odražava na finan-cijske izvještaje.

Financijsko planiranje poslovanjaPrilikom analiziranja, jedan od najvažnijih pokazate-lja zdravog poslovanja bit će financijski aspekt. Kod financijskog planiranja poslovanja više je čimbenika na koje treba obratiti pažnju, nadalje objašnjava Tena Tomašković. Financijski plan trebala bi izrađivati oso-ba s adekvatnim znanjem i iskustvom, poput voditelja financija ili konzultanta.

Važno je da podatci uvijek budu istinito i fer prikazani. Nadalje, osoba koja izrađuje plan mora biti upoznata s ciljevima poduzeća, kao i sa strategijom, te imati što više informacija koje utječu na buduće poslova-nje poduzeća, te na temelju njih razborito postaviti pretpostavke za projekcije. Valja uzeti u obzir vanjske čimbenike, poput trendova na tržištu, političke situa-cije, ekonomske snage kupaca. Kako bi se korisnici što efikasnije mogli služiti planom, on mora biti jasan i pregledan, s obilježenim ulaznim podatcima, pomoć-nim izračunima te izlaznim podatcima. Za kraj, bitno je spomenuti važnost matematičke točnosti samog fi-nancijskog modela, pri čemu se preporučuje korište-nje naprednih alata kako bi se smanjio rizik manualne greške.

Zdrav odnos prema konkurencijiPoslovni plan trebao bi ponuditi i neka rješenja za od-nos prema konkurenciji. Samo u idealnim situacijama i u pionirskim pothvatima nema konkurencije, a takvo što danas je gotovo nemoguće očekivati. Zapravo, tre-

ba biti originalan i drugačiji da bi se opstalo na zasiće-nom tržištu. Konkurenciju ne valja podcijeniti, ali niti precijeniti. I na kraju krajeva, nije uvijek neophodno boriti se protiv konkurencije. U nekim situacijama kada je poslovanje slično, ciljna skupina ista, posto-ji slična infrastruktura, primjerice, rješenje za borbu s konkurencijom može biti i udruživanje. Vrlo često, takvi pothvati imaju više pozitivnih nego negativnih strana. Udruživanje znači „svježu krv“, nove ideje, po-većane resurse, veće tržište i sl., a s tim i veću stabil-nost za sve uključene.

SMART metoda

Za ostvarivanje ciljeva, kako za osobno, tako i za poslovno planiranje, važno je da se ciljevi postave pravilno. U tome nam može pomoći SMART metoda (specific, measu-rable, attainable, relevant, timely). Dakle, dobro postavljen cilj trebao bi biti:

1. specifičan i konkretan, ne općenit, 2. mjerljiv (da se može provesti kontrola provedbe aktivnosti),3. dostižan i izvediv, odnosno realan,4. relevantan5. u vremenskom roku.

Lidija Lovrek, psiholog, Adecco


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

MalezijaGlavni grad:

Kuala LumpurPovršina:

329 847 km2Stanovništvo:

29 628 392Službeni jezik:

indonezijski (Bahasu), kineskiValuta:

1 EUR = 4.3167 malezi-jskih ringita (MYR)

Robna razmjena s Malezijom (2011.)

Izvoz Hrvatske u Maleziju Uvoz Hrvatske iz Malezije

Vapno, cement, građ. materijal 28% Čvrste biljne masti i ulja 28%

Pogonski strojevi i motori 25% Uredski strojevi 9%

Dječja kolica, igračke 15% Strojevi za AOP 8%

Tiskani materijal 7% Termoionske, katodne i sl. cijevi 7%

Drvo, jednostavno obrađeno 6% Životinjske i biljne masti 6%

UKUPNI IZVOZ 1 milijun USD UKUPNI UVOZ

64,4 milijuna

USD

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Kuala Lumpur

Malezija - sve atraktivnija za strane ulagačeSpremnost na suradnju, niska stopa nezaposlenosti, visoka stopa rasta i otvorenost za strana ulaganja svrstali su Maleziju, zemlju s tri različite kulture, među iznimno konkurentne države.

Putrajaya, administrativno središte Malezije

Iako se krajem prošlog stoljeća Malezija suočila s problemima opskrbe i manjkom radne snage, što je prouzročilo rast ilegalne strane radne snage te je sve završilo velikom azijskom krizom, situacija se s po-četkom novog stoljeća izrazito popravila. Naglasak se stavlja na izvozno orijentirane industrije, izvozni poti-caji najviše se javljaju kod turizma i zračnog prometa, ali i ostali sektori nisu izuzeti od subvencija. Unatoč ustrajanju na provođenju programa privatizacije, ve-lik broj poduzeća još uvijek kontrolira Vlada, uz često posjedovanje značajnog vlasničkog udjela. Malezija pridaje veliku važnost bilateralnim trgovinskim od-nosima s najvećim trgovinskim partnerima. Prioriteti Vlade su zadržavanje inflacije unutar 3%, niska stopa zaposlenosti, stabilnost nacionalne valute i jačanje fi-

nancijskog sektora, kako bi se stvarale vrijednosti kon-kurentne na izvoznim tržištima.

Struktura gospodarstvaSvojim proglašenjem neovisnosti sredinom prošlog stoljeća Malezija se posvetila proizvodnji, a ne rudars-tvu i poljoprivredi. Iako u strukturi BDP-a poljoprivre-da sudjeluje samo sa 7% očekuje se porast proizvodnje u sektoru poljoprivrede, s naglaskom na prehrambe-nu industriju, razvoj biotehnologije i poticaj za izvoz palminog ulja. U sektoru industrije očekuje se daljnji rast izvozno orijentirane industrije te daljnja ulaganja u visoko sofisticiranu elektroničku tehnologiju. Male-zija sve više ulaže u turizam i turističke aranžmane te stvara suradnju s drugim turističkim odredištima.

Mogućnosti poslovne suradnjeU poljoprivrednom sektoru Hrvatska ima mogućnost ponude poljodjelskih strojeva i ostalog asortimana koji se koristi u poljoprivredi s obzirom na malezijski kon-cept tehnološke modernizacije. Također se javlja po-tencijal u turizmu u cilju spajanja turističkih aranžma-na. Budući da Malezija polaže velik trud u privlačenju stranih ulaganja i poticanju izvoza, teško je za očeki-vati da će se Malezija odlučiti za ulaganje u Hrvats-ku, stoga treba tražiti suradnju u područjima spajanja, partnerstva i drugih oblika zajedničke suradnje.

Postupak uvoza roba i usluga u MalezijuS obzirom na stoljetnu britansku kolonijalnu vlast nad Malezijom, Zakonski okvir za trgovinsko poslovanje temeljen je na zakonodavnom sustavu Velike Britani-je, ali prilagođen prostorima na kojem djeluje i držav-nim ciljevima. Za sve proizvode koji su predmet uvoza ili izvoza potrebno je priložiti propisanu deklaraciju u pisanom obliku. Izvozne i uvozne dozvole izdaje isključivo Ministarstvo industrije i trgovine i one su jednokratne. Pri uvozu se uglavnom koristi standardna dokumentacija, uz nužnost potvrde o podrijetlu robe. Zabranjen je uvoz roba iz Srbije, Crne Gore i Izraela te proizvoda pornografskog sadržaja i onih na kojima su ispisani izvodi iz Kurana. Proizvodi za koje je potrebno ishoditi dozvolu uvoza ili izvoza kategorizirani su i na-vedeni u usklađenom tarifnom sustavu.

UlaganjaMalezijski Zakon o stranim ulaganjima može se uvrs-titi među najatraktivnije u svijetu s obzirom na to da pruža mnoge olakšice (uključujući i porezne) za strane ulagače, ima vrlo mali broj ograničenja, te nudi velik broj slobodnih zona koje osiguravaju svu potrebnu infrastrukturu. Iako si je time osigurala visoku sto-

pu rasta i gotovo punu zaposlenost lokalnog stanov-ništva, ipak postoji selektivni pristup kod stranog ulaganja. Kako bi se privuklo što više stranih ulaga-ča, predviđeno je kreditiranje i zadržavanje olakšica, u cilju da se ostvaruju ulaganja koja su usmjerena u kapitalno intenzivne izvozno orijentirane djelatnosti. Osim toga, velika pozornost stavlja se na ulaganja u

Važni linkoviVlada Malezije:

www.gksoft.comMinistarstvo vanjskih poslova:

www.kln.gov.myMinistarstvo međunarodne trgovine i industrije:

www.miti.gov.myCarina:

www.customs.gov.my Registri o poduzećima:

www.sirim.myPoslovni vodič:

www.ibesg.com

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HR-VATSKE U MALEZIJIVeleposlanik: Željko Bošnjak Adresa: No. 3, Jalan Mengkuang Off Jalan Ru, Off Jalan Ampang, 55 000 Kuala LumpurTel: +60 3 4253 5340Fax: +60 3 4253 5217E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO MALEZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJVeleposlanik: Nj.E. g. Dato’ Yean Yoke Heng, izvanredni i opunomoćeniAdresa: Slavujevac 4A,10 000 ZagrebTel: +385 1 48 34 346, 48 34 347Fax: +385 1 48 34 348E-mail: [email protected]


istraživanje, razvoj i znanstvene djelatnosti, odnosno u područja od državne strateške važnosti, gdje Male-zija omogućava potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja poreza na dobit, kreditiranja, smanjenje ca-rinskih pristojbi i sl.

Poslovni običajiS obzirom na to da u Maleziji žive tri različite zajednice (Malajci, Kinezi i Indijci), postoje i tri različite kultu-re, što utječe i na poslovni svijet. Rukovanje se dopušta samo između osoba istog spola. Posjetnice su obvezne, a imajte na umu da Kinezi izrazito cijene kada je druga strana posjetnice na kineskom ili bahaskom jeziku. Po-sjetnicu uzmite s obje ruke, s poštovanjem i tek nakon pomnog proučavanja spremite u torbu. Treba imati ob-zira prema Malajcima koji su muslimani, te izbjegavati sastanke tijekom ramazanskog mjeseca posta, izbjegava-ti objede od svinjetine i alkohol. Iako postoje tri etničke skupine, ipak većina u Maleziji govori nacionalni jezik Bahasu, a u poslovnoj komunikaciji služe se engleskim jezikom. Malajci cijene iskrenost, te radije recite da ne-ćete, ne možete ili trebate još malo vremena, nego da ćete pokušati jer time odražavate svoju nesigurnost. Ta-kođer, kratka se tišina prije odgovora cijeni jer znači da ste pomno razmislili prije nego ste odgovorili.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Malezije

BDP: 269,1 mlrd USD

BDP per capita: 9 404 USD

Stopa rasta BDP-a: 5,1%

BDP prema sektorima: usluge (60%), industrija (33%), poljoprivreda (7%)

Izvoz (2012.): 225,6 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi i prijevozna oprema, mineralna goriva, roba široke

potrošnje, kemikalije, hrana

Zemlje izvoza: Singapur (13%), Kina (13%), EU (11%), Japan (10%), SAD (10%)

Uvoz (2012.): 177,1 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i prijevozna oprema, roba široke potrošnje, mineralna

goriva, kemikalije, hrana

Zemlje uvoza: Japan (13%), Kina (13%), Singapur (11%), SAD (11%), EU (10%)

Stopa inflacije: 3,2%

Nezaposlenost: 3,1%

Strana ulaganja: 10,8 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .my

Pozivni broj: +60

Perdana Putra, zgrada Predsjednika Vlade

Financijski proizvodi za poduzetnike

Još prije nekoliko godina, na jednoj domaćoj regio-nalnoj konferenciji posvećenoj bankarskom sektoru, predstavljena je bankovna poslovnica budućnosti koja će korisnika identificirati čim uđe u poslovnicu, i to putem njegove bankovne kartice s ugrađenim čipom i radiofrekvencijskim identifikatorom. Nakon što ga sustav prepozna, bankovnom će se službeniku na monitoru prikazati specifična ponuda upravo za toga klijenta koja se temelji na prethodnim iskustvima. Pomoću ovakvog očitanja kartice s čipom, banci će se omogućiti da lakše kreira ponudu za svakoga klijen-ta te mu ponudi upravo ono što mu je najzanimljivije u tom trenutku. Bankovna kartica s čipom tako bi u budućnosti mogla postati sredstvo putem kojeg će se i poduzetnicima nuditi paketi usluga, krediti, ulaganja u fondove ili usluge iz osiguravateljnog sektora.

Nove bankarske usluge za poduzetnikeOsnovni poticaj za uvođenje novih bankarskih proizvoda i usluga te inovaciju već postojećih jest pro-fitabilno zadovoljavanje potreba klijenata i stjecanje njihove lojalnosti. Krediti, garancije, dokumentarni akreditivi, eskont mjenica, otkup potraživanja, leasing i mnogi drugi klasični bankarski proizvodi sve su više pod pritiskom konkurencije, a na tržište stižu novi. Ipak, dobri poznavatelji bankarskog poslovanja ne-rijetko ističu da u suštini nema ničeg novog u suvre-menom bankarskom poslovanju, što nije pozna-to u bankarskoj teoriji i praksi već desetljećima unatrag. Banke lansiraju nove proizvode i usluge koji predstavljaju imitaciju proizvoda i usluga konkurents-ke banke ili na tržište uvode modificiranu verziju već postojećih proizvoda i usluga. U ovom tržišnom sce-nariju banke primjenjuju mudru strategiju, tzv. stra-tegiju ‘sjedi i čekaj’, pomoću koje se uočavaju i kori-giraju propusti novih bankarskih proizvoda i usluga.

Bilo kako bilo, primjena najsuvremenije tehnologije nudi različite kanale distribucije. Proizvodi poput mul-tivalutnog transakcijskog računa, Internet bankarst-vo, bankarsko poslovanje putem mobilnog uređaja,

Privatne investicije malih i srednjih poduzetnika ključ za izlazak iz krize i razvoj gospodarstvaUpravo zbog recesije neopravdano je očekivati velike megainvesticije, već puno manjih ulaganja koja se odnose na mala i srednja poduzeća. Iz Ministarstva poduzetništva i obrta ističu kako im je glavni cilj povući 200 milijuna eura kroz projekte za koje je zaduženo njihovo Ministarstvo. Cilj je pokrenuti privatne investicije u malom i srednjom poduzetništvu.

Dobri poznavatelji bankarskog poslovanja ističu da u suštini nema ničeg novog u suvreme-nom bankarskom poslo-vanju što nije poznato u bankarskoj teoriji i praksi već desetljećima unatrag.

telefonsko bankarstvo, SMS-informacije o računu, samouslužni uređaji u platnoprometnim zonama, samo su neki od nama uobičajenih proizvoda koji su još jučer smatrani novima.

Najčešća veza banke i klijenta je transakcijska, jedno-smjerna, a ono čemu banke danas teže trajni su kon-takti ili trajni odnosi s klijentima. Da bi prerasli u takav odnos, kontakti moraju biti dvosmjerni, inte-grirani, zabilježeni, upravljani. Banke otvaraju svoje profile na Facebooku. Cilj je pronalaženje novih ko-

Pripremila: Anita Zelić



munikacijskih kanala prema postojećim i potencijal-nim klijentima. Prisutnošću na Facebooku banka ula-zi u svijet društvenih mreža koje posljednjih godina doživljavaju iznimno velik rast. U svakom slučaju, pojava suvremenih tehnologija nametnula je novu fi-lozofiju u bankarstvu.Mobilno poslovanje - sve veći broj korisnih aplikacijaTradicionalna uloga banaka kao mjesta gdje se čeka na šalterima ili sjedi kod osobnog bankara postupno se ukida, a očekivanja korisnika značajno su se pro-mijenila. Pa iako Internet predstavlja početak i osnovu ubrzanja promjena u suvremenom bankarskom poslo-vanju, dodatni zamah daju platforme i servisi poput mobitela, Blackberryja, I-phonea, I-pada, pripadajućih im aplikacija, društvenih mreža i slično.Jedan od tehnoloških trendova, koji svakako ima snažne posljedice i u elektroničkom bankarstvu, iznim-no je snažan rast broja mobitela. Nakon uvođenja jeftinijih tarifa za mobilni Internet, i banke su pojačale ovaj komunikacijski kanal prodaje i distribucije uslu-ga. Pogodnosti koje se i očekuju kod ovog tipa usluge, počevši od pregleda stanja kunskih i deviznih računa pa sve do zadavanja i pregleda platnih naloga, kupo-prodaje deviza, oročavanja sredstava te kupnje, prodaje i pregleda udjela u investicijskim fondovima, dopunja-vaju se gotovo svakodnevno, tako da neke banke kod nas nude i kreditiranje putem Interneta te video kon-ferencije putem kojih se klijent savjetuje s osobnim bankarom.Ipak, unatoč brojnim prednostima orijentacije bana-ka na online način rada, razmjerna konzervativnost klijenata te strah od rizika još uvijek vežu klijente uz pojam fizičke banke.

Financiranje investicijskih projekataU vremenu opće gospodarske nesigurnosti osigura-ti financiranje poslovnog projekta poseban je izazov. Međutim, ako je riječ o investiciji koja bi mogla osigu-rati visoke prinose ili ima u sebi ugrađen mehanizam putem kojeg se može smanjiti rizik za investitora, fi-nanciranje je tada moguće.Prema Ljubi Jurčiću, profesoru s Ekonomskog fakulte-ta u Zagrebu, uglavnom nije problem u novcu, već u drugim čimbenicima bitnim za projekte. Izvori financi-ranja jako su zainteresirani plasirati svoje viškove i ra-zumno će razmotriti svaku priliku za ulaganje. Izvori financiranja će uz rizik vezati očekivanja u vidu povra-ta, tj. što veći rizik - to veći očekivani povrat. Tako je faza u kojoj se projekt nalazi iznimno bitan čimbenik i većina investitora prema tome i određuje svoje prefe-rencije. Prema tome, projekt u početnoj fazi ima daleko više šanse da će biti financiran od strane poslovnog anđela nego banke.Također, ističe Jurčić, očekivanja vlasnika projekata u vidu zadržavanja kontrolne nad daljnjom realizacijom jest jedna od češćih prepreka u realizaciji investicijskih projekta. Koliko kontrole vlasnik može zadržati ovi-

si o vlastitom učešću i udjelu vanjskog financiranja. Nemogućnost izvora financiranja da uspostavi kon-trolu nad projektom bit će razlogom dodjeljivanja vi-sokog stupnja rizika ili odustajem od projekta.Rizik će biti vezan i za procjenu managementa koji vodi projekt. Procijeni li izvori financiranja kako ma-nagement nema odgovarajuće kompetencije, odustat će od financiranja projekta ili će tražiti alternativne mehanizme za smanjenje ovog rizika.

Poduzetnički impuls 2013 - promjene u odnosu na pre-thodno razdobljeSpomenuto financiranje investicijskih projekata može uključivati različite poslovne potrebe: od prevladavanja kratkoročnih potreba za likvidnošću, nabave repro-materijala, financiranja proizvodnje i prodaje, nabave različitih vrsta opreme i transportnih sredstava, pa do najvećih investicijskih ulaganja radi izgradnje novih kapaciteta ili proširenja i modernizacije postojećih.Od velikog značaja u financiranju navedenog može biti i postojeći program Poduzetnički impuls 2013., čiji se glavni ciljevi odnose upravo na stvaranje jefti-nih izvora financiranja, omogućavanje lakšeg razvoja inovativnih tvrtaka, unapređenje poduzetničke infra-strukture, poticanje udruživanja u klastere i zadruge, jačanje poslovne konkurentnosti kroz nove tehnologije te omogućiti poslovnim subjektima postupnu prila-godbu uvjetima i kriterijima koje će morati ispunjava-ti za korištenje strukturnih sredstava EU.Glavna novina u Poduzetničkom impulsu u odnosu na prethodnu godinu odnosi se na racionaliziranje potpornih mjera i smanjenja njihova broja. -Poduzetnički impuls prvi put postavljen je po načelu manji broj poticaja, ali u većem iznosu, pa danas potpore prosječno iznose od 100 do 120 tisuća kuna - potvrdili su iz Ministarstva poduzetništva i obrta . Također su istaknuli da je Poduzetnički impuls u pu-nom zamahu i da se potpore već odobravaju. Od 24 poticajna projekta iz 2012. godine u 2013. godi-ni u sustavu bespovratnih potpora provode se 4 mjere s objedinjenim provedbenim aktivnostima. Smanjen je obujam tražene dokumentacije pa se umjesto podnošenja dokumentacije od strane poduzetnika ko-riste službeni izvori. To će biti dodatan zamah malim i srednjim poduzetnicama kako bi svoje projekte mogli završiti.

Sredstva EU - orijentacija na mala i srednja ulaganja umjesto na mega investicijeKada je riječ o investicijskim projektima, nerijetko svima padne na um mogućnost da se isti barem dije-lom financiraju iz EU sredstava. Ulaskom Hrvatske u EU na raspolaganju su joj izdašni novci, osobito za projekte koji su vezani uz urbanu obnovu, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije.Upravo zbog recesije neopravdano je očekivati veli-ke megainvesticije, već puno manjih ulaganja koja se

Unatoč brojnim prednostima orijentacije banaka na online način

rada, razmjerna kon-zervativnost klijenata te strah od rizika još uvijek

vežu klijente uz pojam fizičke banke.




odnose na mala i srednja poduzeća. Iz Ministarstva poduzetništva i obrta ističu kako im je glavni cilj povući 200 milijuna eura kroz projekte za koje je zaduženo Ministarstvo. Cilj je pokrenuti privatne investicije u malom i srednjom poduzetništvu. Ova sredstava mogu iznositi čak do 85% ukupnog inve-sticijskog ulaganja.Od ulaska Hrvatske u EU pa do kraja godine na ra-spolaganju nam je 449 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine u prosjeku 1,15 milijardi eura na godinu.

Kreditni paketi HBOR-a - razbijanje averzije prema ri-zikuPoduzeća u Hrvatskoj koja nisu iskoristila povoljno razdoblje prije krize, kada su mogla vrlo jeftino priku-piti novac na tržištu kapitala, sada do izvora financi-ranja dolaze puno teže. I dok se nekad banke trebalo ograničavati u davanju kredita, danas je prisutan potpuno drugi trend. Jedan od pokušaja razbijanja averzije prema riziku su i kreditni paketi HBOR-a. Upravo HBOR ima veliku ulogu u buđenju malog i srednjeg gospodarstva te nudi povoljne kredite za sve gospodarstvenike. Iako je po prirodi HBOR kao razvojna banka okrenut financiranju investicija, na-kon izbijanja krize sredstva su bila više odobravana za obrtna sredstva, ali je uvođenjem novih programa i privremene mjere sniženja kamatne stope sada je to okrenuto u korist investicija.Krajem prošlog mjeseca, ministar poduzetništva i obrta predstavio je program subvencioniranja kamata kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak, vrijedan tri milijuna kuna. Ovim subvencijama obuhvaćeni su programi kreditiranja Poduzetništvo mladih, Početnici te drugi projekti HBOR-a kojima su obuhvaćene ove skupine. Iz HBOR-a ističu kako HBOR pomaže poduzetnicima

Uz Erste Plavi mirovinski Fond zadržite

primjerenu razinu primanja i u mirovini

U Hrvatskoj danas dobrovoljnu mirovinsku štednju ima svega 13% osiguranika iz drugog stupa, dakle 222.203 ljudi.

Poslodavci rijetko koriste priliku da svoje zaposlenike nagrađuju uplatama u do-brovoljne mirovinske fondove, iako imaju pravo na poreznu olakšicu. Podsjetimo, premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje uplaćuje poslodavac u korist svo-jih zaposlenika i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje sebi ili u korist svojih zaposlenika uplaćuje porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost ne smatraju plaćom do iznosa od 500 kuna mjesečno, tj. do 6.000 kuna godišnje. Pre-mije su i porezno priznat rashod poslodavcu, odnosno izdatak poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda ostvaruje pravo i na državna poticajna sredstva i prinos koji ostvari fond. Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova na visokim su razinama: s 31.07.2013. godine prosječan godišnji prinos Erste Plavog Protecta bio je 5,71%, a Experta 5,48%.

U tablici je prikazan primjer uplate od 500 kuna mjesečno na 40,30,20 i 10 godina uz prosječan godišnji prinos od 5% te dobiven iznos ušteđevine koji će dobro doći u trećoj životnoj dobi.

Mjesečna uplata dobrovoljne mirovinske štednje

Godine štednje Mjesečna uplata Ukupno uplaćeno Ušteđeno uz 5% prinosa

40 500 240.000 819.057

30 500 180.000 449.838

20 500 120.000 223.169

10 500 60.000 84.015

Primjeri izračuna nisu napravljeni radi procjene i predviđanja određenog postotka budućeg prinosa mirovinskih

fondova. Navedeni iznosi su približna procjena ušteđenih sredstava i nisu obveza ili obećanje Društva da će ih

ostvariti.


te navode da je protekle godine 30 posto svih investici-ja koje su bile realizirane putem kredita bilo financira-no putem HBOR-ovih sredstava. -U prvih šesti mjeseci odobreno je 12 posto više sredstava u odnosu na isto razdoblje prethodne rekordne godine - rekao je Antun Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

HAMAG Invest - spona između ideje i kapitalaDarko Liović iz HAMAG Investa nedavno je opisao priču kako su dali jamstvo bračnom paru koji je osno-vao tvrtku kako bi pokušali spasiti brak. Iako brak nisu spasili, njihova je tvrtka uspješna i ove godine napravit će iskorak na EU tržište.Upravo ovakvi slučajevi najbolji su primjer spo-ne između ideja i kapitala kako bi poduzetnici mo-gli ostvariti svoju ideju. U svakom slučaju, davanja jamstava preko HAMAG-a još je jedan od pokušaja poticanja banaka u kreditiranju investicije malih i srednjih poduzetnika. Kako navode iz Ministarstva poduzetništva i obrta, država ove godine planira dati 500 takvih jamstava te na taj način snositi dio rizika.

Naplata potraživanja putem specijaliziranih tvrtakaZastoj u gospodarskom rastu, kriza i recesija manje-više pogodili su sva poduzeća. Problem nenaplaćenih potraživanja u značajnoj mjeri, a često i presudno,

utječe na poslovanje malih i srednjih gospodarskih subjekata. Zato je od izrazite važnosti za svaki go-spodarski subjekt mogućnost prepoznavanja sva-kog rizika prilikom sklapanja poslova, a samim tim i mogućnost donošenja valjanih odluka. Podatci pokazuju kako je stopa uspješnosti vanjske naplate potraživanja viša nego ona koju imaju interni odjeli za kreditiranje i naplatu.U EOS Matrixu, jednoj od vodećih tvrtaka za upravljanje potraživanjima u Hrvatskoj, ističu kako agencije za naplatu potraživanja obično imaju višu stopu uspješnosti jer je naplata potraživanja njihova osnovna aktivnost i opremljene su specijaliziranim resursima (stručna znanja, profesionalni ljudski resur-si i tehnologija). Nasuprot tome, u mnogim malim i srednjim tvrtkama o potrebama naplate potraživanja brine se računovođa ili prodajni predstavnik. Taj dodat-ni zadatak često opterećuje već popunjeni raspored te osobe i postoji rizik da će ona taj zadatak preusmjeriti nekom drugom. Rezultat može biti niska razina napla-te, pa čak i rastuće razine nenaplativih potraživanja. Zato se za naplatu neplaćenih računa preporučuje angažiranje profesionalne agencije za naplatu.

Praćenje bonitetnih informacija sve važnije za stabil-nost poslovanjaKljuč uspješne naplate potraživanja pravovremena je

Glavna novina u Poduzetničkom impulsu u odnosu na prethodnu godinu odnosi se na smanjenje broja potpor-nih mjera, ali s većim iznosima.



informacija. Relevantne informacije o financijskom stanju, poslovanju i rizicima pravnih subjekata s kojima poslujemo od iznimne su važnosti za vlastitu stabilnost poslovanja. Informacije o konkurentima, poslovnim partnerima te informacije o blokadama vrlo su bitne svim tvrtkama koje vrše prodaju robe uz odgodu plaćanja. Uz spomenuto bonitetno praćenje kupaca važno je vidjeti i dobavljače, tj. koliko su oni uistinu u mogućnosti ispuniti zadane zahtjeve.

Važnost pravovremenih informacija ključna je za kva-litetno donošenje poslovnih odluka. Dodatno praćenje bonitetnih informacija poslovnih partnera može uve-like doprinijeti smanjenju rizika poslovanja i nelikvid-nosti, kao i pokretanju novog investicijskog ciklusa hrvatskoga gospodarstva.

Olakšice za poslodavce - 3. mirovinski stupŠtednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu jedna je od mogućnosti koju mnogi razmatraju prilikom plani-ranja vlastite financijske budućnosti. Ona omogućava da vlastiti novac uložimo u investicijski program prilagođen osobnoj preferenciji rizika i da ostvarimo primjerenu razinu prinosa. Tako uložena sredstva predstavljaju osobno vlasništvo članova dobrovoljnog mirovinskog fonda.Uvođenje porezne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju predstavlja najbolji i najefikasniji način korištenja sredstava namijenjenih zaposlenicima. Na primjer, povećanje bruto i plaće zaposlenika u iznosu od 500 kuna rezultira povećanjem neto plaće od oko 250 kuna. Trošak poslodavca uz doprinose na plaću ( 15,2%) iznosi 576 kuna, a neto primitak zaposlenika 250 kuna.-Kada bi poslodavac 500 kuna uplatio na ime dobro-voljne mirovinske štednje u odabranom fondu, njegov bi trošak iznosio upravo 500 kuna, a zaposleniku bi na računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu bilo 500 kuna, uz pripadajući državni poticaj i ostvareni prinos fonda. S druge strane, gledajući s aspekta za-poslenika, kontinuiranim mjesečnim uplatama od 500 kuna, uz državni poticaj i prinos fonda, nakon 20 go-dina ukupna uplata u fond iznosila bi 120.000 kuna, a očekivano stanje na računu iznosilo bi preko 250.000 kuna (izračun napravljen uz prosječni godišnji prinos od 6%) - ističu u AZ mirovinskom fondu.Naravno, uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju ulazi u trošak poslovanja poslodavca, odnosno predstavlja porezno priznati trošak ili rashod.

Osiguranje od odgovornosti direktora - novost na hr-vatskom tržištu, standardna praksa u EURelativne novosti dolaze i iz osiguravajuće branše u Hrvatskoj. Riječ je o novim policama na domaćem tržištu, a odnose se na osiguranje od odgovornosti di-rektora i članova uprave, koje još nije zaživjelo u Hr-vatskoj, dok je u EU to standardna praksa. Ta vrsta osiguranja omogućava članovima uprave i direktorima najbolju obranu u eventualnoj tužbi zbog odluka koje su donijeli dok su bili na toj poziciji. Dok je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno razvijena svijest o značaju te vrste osiguranja, iz osiguravajuće branše najavljuju da će nakon ulaska u EU ugovaranje te vr-ste osiguranja biti sve češće. Naime, očekivanja su da će u budućnosti kompanije sve rjeđe zazirati od tužbe kako bi osigurale svoje interese.

Kada bi poslodavac 500 kuna uplatio na ime

dobrovoljne mirovinske štednje u odabranom

fondu, njegov bi trošak iznosio upravo 500 kuna

Primjer povećanja mjesečnih izdavanja za zaposlenika za 500 kn putem povećanja bruto plaće za 500 kn ili putem uplate 500 kn u dobrovoljni miro-vinski fond (DMF)

Početno stanje u kn

Uplata 500 kn u bruto 1

Uplata 500 knu DMF

Bruto plaća 8.000,00 8.500,00 8.000,00

Neto plaća 5.498,48 5.780,48 5.498,48

Uplata u DMF 0 0 562 (500 + DPS*)

Dobit zaposlenika 282,00 562,00

Doprinosi na plaću 1.216,00 1.292,00 1.216,00

*DPS = Državna poticajna sredstva

Napomena: Izračuni su izrađeni za koeficijent osobnog odbitka 1 i prirez 18%



Tržište kapitala Tržište kapitala

-U pozitivnom scenariju možemo biti na putu k nor-malizaciji, uz skroman rast, obuzdanu inflaciju i done-kle ekspanzivnu monetarnu politiku. Međutim, trži-šta su za sada krhka. Pouzdani fundamentalni izgledi koji bi pružili čvršću potporu tržištima još nisu na vidiku, ali suglasje bi se napokon trebalo odraziti na poboljšanje makroindikatora - izjavio je u svom ne-davno objavljenom izvješću o strategiji tržišta dionica u Srednjoj i Istočnoj Europi glavni analitičar odjela za istraživanje SIE Erste Group. Kako god bilo i o kakvoj god normalizaciji da je riječ, ne-moguće ju je uopće zamisliti bez aktivne uloge banaka.

Novi zahtjevi za hrvatske banke - stroga primjena no-vih pravilaUpravo zbog važnosti bankarskog sustava, novi regula-torni zahtjevi koji su na vidiku, a bankama dolaze u vidu Bazela III, svakako su bitna tema dnevnog reda i kada je o

Europska perspektiva za tržište kapitalaPoslovne banke najaktivnije su financijske institucije na tržištu kapitala gdje se pojavljuju u dvostrukoj ulozi - neposredno pozajmljujući kapital fizičkim i pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tržištu kapitala, i ulažući u instrumente tržišta kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tržištu.

Pripremila: Anita Zelić

ukupnom tržištu kapitala riječ. Nedavna financijska kriza znatno se odrazila na banke, a time i na cijelo gospodar-stvo, te se pojavila ideja o postrožavanju regulatornih za-htjeva koji bi trebali stabilizirati cijeli sustav. Uvođenjem novih pravila uvode se načini koji će dodatno štititi ban-karski sektor od ekonomskih kriza i šokova.Temeljna zamisao Bazela III jest zahtijevati što više kapitala i postrožiti upravljanje likvidnošću, međutim, na bankama iz naše regije je da prvo odrade svoje stare zadatke, odnosno do kraja uvedu Bazel II. Ipak, riječ je o promjenama koje neće značajno utjecati na banke u zemljama naše regije, u kojima regulatorna tijela već ionako zahtijevaju konzervativne koeficijente adekvat-nosti kapitala, primjerice, 12 posto u Hrvatskoj.

-Svrha stabilizacijske pričuve jest zaštititi kapital banke u kriznim razdobljima. Navedeno je izravna posljedica financijskog kaosa proteklog razdoblja, u kojem su se di-

vidende i nagrade isplaćivale unatoč opasnom opadanju kapitala nekih banaka - izjavili su nedavno iz Deloittea. Takva zamisao dodatno je potvrđena izmjenama Zako-na o kreditnim institucijama koji se do 1. srpnja morao uskladiti s pravnom stečevinom EU. Vrijednost bonusa u zlatnim godinama dosezala je i jednu i pol godišnju plaću. Za članove uprava to je značilo godišnji dobitak od milijun do dva, u dionicama i gotovini.

Banke - predfinanciranje za fondove EUKorištenje EU fondova u Hrvatskoj velika je prilika za poticanje gospodarskog rasta, no od osobite je važno-sti pitanje naših kapaciteta za apsorpciju istih. Naime, regulativa koja propisuje uvjete korištenja strukturnih i Kohezijskog fonda zahtijeva sufinanciranje od strane korisnika u rasponu od 15 do 50 posto.

I dok to sve do prve polovice dvijetisućitih nije pred-stavljalo osobiti problem korisnicama fondova – veliki infrastrukturni projekti u javnom sektoru sufinancira-ni su iz javnih proračuna, a privatni je sektor sufinan-ciranje osiguravao kroz dostupne financijske instru-mente na tržištu – stvar je danas bitno drugačija. Rastući proračunski deficiti te smanjena mogućnost privatnoga sektora da se zadužuje dovodi posljednjih godina upitnim sufinanciranje EU projekata. Time se istodobno otvara velik prostor za bankarski sektor koji može pomoći u osiguranju nesmetanog tijeka financi-ranja od EU proračuna do krajnjeg korisnika, pri čemu će banke izvjesno igrati važnu ulogu u predfinancira-nju i sufinanciranju provedbe projekata.

-Za banke je pri procjeni rizika u plasiranju kredita za predfinanciranje troškova EU projekata od presudne važnosti osigurati izvjesnost u procjeni prihvatljivosti troškova projekta za povrat - istaknuo je Ljubo Jurčić.Niz hrvatskih banaka nudi razne programe na ovu

temu. No kako će se uistinu pomiriti interesi Europske unije, koja ulaže da bi postigla dugoročne ciljeve rasta i razvoja svih europskih regija, s interesima bankara i in-vestitora koji ulažu kako bi zaradili, pokazat će vrijeme.

ZSE - najatraktivnije dionice za vrijeme krizeUlagati u instrumente tržišta kapitala mogu i sve pravne i fizičke osobe, uz posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagre-bačke burze (ZSE). Posljednjih mjesec dana dionica Petrokemije spominjala se kao jedna od najvećih do-bitnica Zagrebačke burze. Stare zvijezde poput Plive, Zabe i INA-e polako su pale u sjenu, a tržište je uspje-lo kreirati neke nove – poput Vira ili Atlantic Grupe. Hrvatski Telekom, Ledo, Valamar, Viadukt, Podravka, Adris grupa još uvijek su među Top 10 po volumenu.Prema najnovijim podatcima, na Zagrebačkoj burzi izli-stane su 262 dionice tržišne kapitalizacije 22,3 milijardi dolara, a njima se prosječno dnevno trguje u vrijednosti 1,65 milijuna dolara. Međutim, od 262 uvrštene, svega sedam dionica zajedno drži više od 50 posto prometa, dok njih 23 čini preko 80 posto prometa cijele burze.

Uzme li se u obzir ukupna tržišna kapitalizacija izlista-nih dionica i usporedi li se s burzama nama susjednih zemalja, Zagrebačka burza dvostruko je veća od lju-bljanske i beogradske zajedno.

Korporativne obvezniceAmerički telekomunikacijski operator Verizon poče-kom rujna započeo je s izdavanjem 49 milijardi dolara korporativnih obveznica. Riječ je o najvećem korpo-rativnom izdanju u povijesti, a američka telekomuni-kacijska kompanija njime kani prikupiti novac za fi-nanciranje 130 milijardi dolara vrijednog preuzimanja 45-postotnog udjela u kompaniji Verizon od dosadaš-njeg partnera, pisao je nedavno Financial Times.

Stroga primjena novih bankarskih pravila neće

značajno utjecati na banke u zemljama naše regije, u kojima regula-torna tijela već ionako

zahtijevaju konzervativ-ne koeficijente adekvat-

nosti kapitala.

Povlačenje sredstava iz EU fondova otvara velik prostor za bankarski sektor koji može pomoći u osiguranju nesmeta-nog tijeka financiranja od EU proračuna do krajnjeg korisnika.


Iako ne u tolikom obujmu, praksa trgovanja korporativ-nim obveznicama prisutna je i kod nas, a riječ je u osno-vi o zadužnicama koje izdaju domaća industrijska druš-tva u svrhu upisa. Raspon društava koja ih izdaju širok je i pokriva niz sektora, bilo da je riječ o automobilskom ili građevinskom sektoru, sektoru pružanja financijskih usluga, energetskom, telekomunikacijskom, duhanskom i prehrambenom sektoru. Funkcioniraju na način da se izdaju kao vrijednosnice s fiksnom ili promjenjivom ka-matnom stopom. Dividenda se obično isplaćuje jednom godišnje, a obveznica se u potpunosti iskupljuje o dos-pijeću. Rok dospijeća obično je od tri do trideset godina. Jedan od kriterija procjene obveznice jest rejting koji joj daju neovisne agencije za rejting. Što je rejting niži, to je ulaganje rizičnije, a kamatna stopa viša.S obzirom na prisutnu raznolikost i ‘know-howa’ hr-vatskih trgovačkih društava, investicijske prilike kroz korporativne obveznice uključuju inovativna hrvatska proizvodna društva, banke s uporištima na rastućim tržištima Srednje i Istočne Europe, kao i ugledne op-skrbljivače energijom. Povijesni tržišni podatci pokazuju da se hrvatske kor-porativne obveznice nisu pokazale samo financijski jakima, već su generirale atraktivne povrate u uspore-divo vrlo pogodnom omjeru rizika i povrata.

Zelene obveznice - dio palete odgovornih financijskih proizvoda Nakon niza turbulencija na financijskim tržištima, ban-kari izgleda uspijevaju iznaći nove načine za investiranje

- ulažu u CO2. Poslije kraha trgovanja derivatima obve-znica za kreditiranje nekretnina 2008., čini se, pronađeno je novo tržište gdje bi mogli oploditi svoj kapital. Dok neki, manje ili više uspješno, dogovaraju glo-balni spas Zemlje, smišljen je Zeleni fond za klimu. Ukratko, poanta je u tome da države koje zagađuju iznad kvote mogu kupiti ekodionice od onih koje ne truju okoliš. Ideja je otprilike da je globalni plan is-puštanja ugljikova dioksida razdijeljen na svakoga, za svaku sljedeću godinu. Premašivanje tog mjerila za-mišljeno je kao neka vrsta razmjernog oporezivanja, ako ispuštaš više-platiš više. Posrednik je fond koji svake godine izdaje novčane obveznice u planiranoj mjeri ispuštanja ugljikova dioksida. Ono što preosta-je je provjerljivo i čisto trgovanje zelenim obveznica-ma, sustav za koji se jasno zauzima i Svjetska banka. Novac iz Zelenoga fonda trebalo bi aktivno ulagati u konkretne razvojne postindustrijske zelene ekonomi-je u nerazvijenom svijetu.Uloga Hrvatske, u kojoj je prosječan stanovnik poprilič-no slabo upućen u problematiku klime, u ovom trenut-ku u cijeloj je priči zanemariva, ali čini se da je riječ o sustavu koji je poticajan u svakom pogledu, a i zapošlja-va čitavu jednu novu financijsku industriju. Predviđanja su stručnjaka da bi za nekoliko godina ovo globalno tr-žište moglo dosegnuti oko pet trilijardi dolara.

Equity fondovi - alternativa bankama koja traži atrak-tivnu zaraduPrivate Equity i Venture Capital fondovi po hrvatskom zakonodavstvu nazivaju se otvoreni investicijski fon-dovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom. Iako sami fondovi nemaju pravnu osobnost i njima upravljaju društva za upravljanje, obično se upravo njih ističe kao „igrače“ koji upravljaju znatnom količinom kapitala. Ulažu u perspektivna poduzeća s visokim potencijalom rasta na srednji i dugi rok (prosječno pet godina) te s jasno definiranom izlaznom strategijom. Ovo tržište posljednjih godina karakterizira optimi-zam, na što ukazuju i brojne zaključene transakcije u regiji, koje naglašavaju ponovni rast privlačnosti Sred-nje Europe inozemnim investitorima. Već treću godi-nu zaredom indeks bilježi rast tijekom prve polovice godine, dok u dugoj polovici opada, pri čemu je pad bio najizraženiji tijekom 2011. godine.

Iz Deloittea su nedavno istaknuli kako je fondovima sve interesantnija i uža regija, pri čemu je izražen interes ve-likih fondova za ulaganje u Hrvatsku i Sloveniju, a sam Deloitte primio je brojne zahtjeve za pripremu analiza.U Hrvatskoj djeluje Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA), čija je predsjednica Mirna Marović, istaknula: -U prosjeku zemlje regije (CEE) privlače godišnje oko 0.1-0.15 posto BDP-a PE/VC ulaganja godišnje, a zemlje EU-27 imaju oko 0.33 po-sto BDP PE/VC ulaganja na godišnjoj razini. To znači da Hrvatska ima potencijal privlačiti i do desetak puta

veći iznos ulaganja da bi bila u CEE/EU-27 prosjeku, odnosno mogli bismo godišnje privući oko 150 miliju-na eura PE/VC ulaganja. Mislim da je veći problem od raspoloživog kapitala postojanje kvalitetnih i propul-zivnih projekta u koje bi se ulagalo.No stručnjaci koji prate ovo tržište procjenjuju kako će unatoč naznakama pozitivnog trenda proći još neko vrijeme do uspostave nekadašnje razine transakcija. Trenutno dosegnutih 55 posto iz listopada 2008. go-dine ipak ukazuje na to da je većina investitora i dalje oprezna, naveli su u Deloitte Analizi.

Prednosti ulaganja u investicijske fondoveMogućnost ulaganja male količine novaca, jednostav-nost ulaganja, likvidnost na način da uvijek možete prodati svoje udjele, ulaganje u više različitih vrijed-nosnih papira, profesionalni management koji upravlja novcem… Sve su to samo neke od prednosti ulaganja u investicijske fondove.Budući da se malu količina novca ne može uložiti u de-set različitih dionica, velika je prednost da se ulaganjem u investicijski fond zapravo ulaže u sve dionice i vrijed-nosne papire u koje ulaže fond. U osnovi to znači da se ulagati u fondove može početi i sa samo 100 kuna, što je velika prednost nad samostalnim ulaganjem u dionice. Ulaganjem u više različitih vrijednosnih papira rizik se smanjuje jer ukoliko pojedina tvrtka ostvari loše rezul-tate i cijena njezine dionice padne, još uvijek bi trebalo biti dovoljno ostalih dionica koje su ostvarile rast.

Također, sama kupnja i prodaja obavlja se vrlo jed-nostavno. Ispuni se zahtjev za kupnju udjela u koji se upiše koliko se novaca želi uložiti te se isti pošalje poštom društvu koje upravlja tim fondom. Ipak, vje-rojatno najvažniji razlog zašto se ulaže u investicijski fond jest profesionalni management. Ulaganjem u in-vesticijski fond na neki način ste ih „zaposlili“ i plaća-te naknadu za upravljanje pa ne morate vi pratiti što se događa na tržištu i gdje vaš fond ulaže.

Dolazak stranih investicijskih fondova zaoštrava kon-kurencijuUlaskom u EU otvoren je lakši pristup stranim investi-cijskim fondovima te osnivanju alternativnih fondova, što će povećati konkurenciju, ali možda i ugroziti po-slovanje nekih fondova na tržištu.-Očekujemo zainteresiranost stranih fondova za do-maće tržište i njihov dolazak u sljedećem razdoblju. Povećanje konkurencije sigurno će utjecati na redizajn ponude postojećih fondova, kako u strategijama, tako i u naknadama, ali smatram da domaći fondovi imaju kvalitetnu ponudu koja može konkurirati, jer postoji i suštinska zainteresiranost ulagača u domaće tržište - istaknuli su nedavno iz ZB Investa.

Radničko dioničarstvo (ESOP) - realnost ili puka željaPrema mišljenju mnogih zagovornika, jedan od naj-

boljih načina poboljšanja produktivnosti i ekonom-skih rezultata tvrtke bio bi nekakav oblik sudjelovanja radnika u njihovu upravljanju. Smatraju kako bi takav oblik participativnog managementa u korporaciji do-nio niz dobrih rezultata. Dodatni argument njima su i istraživanja koja pokazuju kako je u poduzećima u kojima postoji iznadprosječna umiješanost zaposlenika uglavnom i profitabilnost veća, a ovaj oblik organiza-cije čest je u novim brzorastućim poduzećima. Opće-nito, radničko dioničarstvo podrazumijeva zaposlene u tvrtki koji su vlasnici određenog paketa dionica s kojim sudjeluju u upravljanju na skupštini dioničkog društva i u nadzornom odboru.

S obzirom na to da je iskustvo u razvijenim zemljama pokazalo da su radnici motiviraniji za rad ako participira-ju u vlasništvu, praksa je oblikovala razne modele radnič-kog vlasništva, među kojima je ESOP najrasprostranje-niji. Konkretno, ESOP podrazumijeva specijalizirani plan uključivanja radnika u vlasničku strukturu poduzeća. I dok zagovornici ove ideje vide ESOP kao svojevrsni odgovor za „ispravak“ promašenog hrvatskog priva-tizacijskog modela, njegovi kritičari smatraju da rad-ničko dioničarstvo ima smisla samo u dobrim podu-zećima, no ne i u lošima te tvrde kako u poduzećima s mnogo problema sam proces radničkog dioničarstva neće ništa riješiti.

Bilo kako bilo, ESOP je karakteristično obilježje naj-razvijenijih zemalja svijeta - Francuske, Velike Brita-nije, SAD-a, dok EU sustavno potiče modele radničke participacije.

Institucije tržišta kapitalaRanije spomenuta Zagrebačka burza institucija je posredstvom koje se na organiziran i uređen način, elektronskim putem, spajaju ponuda i potražnja vri-jednosnih papira. No osim nje na domaćem tržištu ka-pitala djeluje još niz institucija od kojih su najbitnije Središnja depozitarna agencija, kao institucija kod koje se pohranjuju nematerijalizirani vrijednosni papiri i vode računi imatelja vrijednosnih papira, te Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, kao državna in-stitucija koja nadzire zakonitost postupanja sudionika na tržištu kapitala.

Općenito, institucije koje djeluju na tržištu kapitala di-jele se na regulatorne i uslužne te na ostale institucije. U regulatorne i uslužne institucije pripadaju Središ-nje klirinško depozitarno društvo (SKDD) i HANFA, čije su zadaće priprema potrebne infrastrukture za efikasno djelovanje tržišta kapitala. U ostale institucije pripadaju posrednici poput investicijskih banaka, bro-kera i brokerskih društava te institucionalni investitori među kojima su investicijski fondovi, mirovinski fon-dovi te osiguravajuća društva, koji su najviše zaslužni za razvoj tržišta kapitala.

Novosti u ponudi investicijskih proizvoda

OTP Invest-a

OTP Invest društvo za upravljanje investicijskim fondovima osnovalo je početkom 2013. godine novi investicijski fond pod nazivom OTP euro novčani fond, namijenjen ulaganjima na kraći rok ili za efikasnije upravljanje likvidnošću, koji uz glavne karak-teristike kao što su: - očuvanje vrijednosti uloženih sredstava u euru, - visoka likvidnost uloženih sredstava - mogućnosti raspolaganja uloženim nov-cem u svakom trenutku, - stabilniji rast vrijednosti uloženih sredstava uz ostvarenje primjereno visokog prinosa, - disperzija uloženih sredstava, odnosno pristup tržištima ili vrijednosnim papiri-ma koji pojedinim ulagateljima mogu biti nedostupni, nudi nove, poboljšane financijske uvjete: - ulaganje bez ulaznih i izlaznih naknada - mogućnost višekratnog uplaćivanja manjih iznosa, nakon izvršene prve mini-malne uplate.

Ako želite očuvati brzu dostupnost sredstava uz primjeren prinos, OTP euro novčani fond pravi je izbor za Vas.Više informacija o OTP euro novčanom fondu, strukturi i uvjetima ulaganja možete pronaći na web stranici www.otpinvest.hr, upitom na e-mail [email protected] ili po-zivom na telefon 062 201 092.

Zagrebačka burza dvostruko je veća od

ljubljanske i beogradske zajedno.

S obzirom na to da je iskustvo u razvijenim zemljama pokazalo da su radnici motiviraniji za rad ako participiraju u vlasništvu, praksa je oblikovala razne modele radničkog vlasništva.

Tržište kapitala Tržište kapitala


Lokalno gospodarstvo

Gospodarski i investicijski potencijal Primorsko-goranske županijeZahvaljujući geografskoj poziciji na samom raskršću srednjoeuropskih i jadransko-mediteranskih ruta, regionalni prostor Županije oduvijek je privlačio inozemne poduzetnike. Kontinuirani napori da potaknu otvorenost svjetskom tržištu i privuku ulaganja, omogućili su Primorsko-goranskoj županiji svrstati se među najrazvijenije hrvatske regije.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić


Primorsko-goranska županija

Adamićeva 1051000 Rijeka

Tel.: 051/ 351-600Fax.: 051/ 212-948

Email: [email protected]: www.pgz.hr

Osnovni financijski rezultati gospodarstva Primorsko-goranske županije prema veli-čini poduzetnika za 2012. godinu

Mali % Srednji % Veliki % Ukupno %

Broj poduzetnika2011. 8.241 98,7 86 1,0 21 0,3 8.348 100,0

2012. 8.111 98,7 87 1,1 22 0,3 8.220 100,0

apsolutni iznos Index 98,4 101,2 104,8 98,5

Ukupan prihod 2011. 14.434 41,3 6.937 19,8 13.616 38,9 34.987 100,0

2012. 13.624 43,5 6.757 21,6 10.924 34,9 31.305 100,0

u mln kn Index 94,4 97,4 80,2 89,5

Ukupni rashodi2011. 14.287 44,3 6.978 21,6 10.980 34,1 32.245 100,0

2012. 13.508 44,9 6.672 22,2 9.887 32,9 30.067 100,0

u mln kn Index 94,5 95,6 90,0 93,2

Dobit 2011. 1.069 24,3 320 7,3 3.009 68,4 4.398 100,0

prije oporezivanja 2012. 1.027 38,1 280 10,4 1.390 51,5 2.697 100,0

u mln kn Index 96,1 87,5 46,2 61,3

Gubitak 2011. 921 55,6 360 21,7 375 22,6 1.656 100,0

prije oporezivanja 2012. 912 62,4 196 13,4 353 24,2 1.461 100,0

u mln kn Index 99,0 54,4 94,1 88,2

Broj zaposlenih 2011. 32.488 55,0 11.005 18,6 15.611 26,4 59.104 100,0

(sati rada) 2012. 31.256 54,4 10.831 18,8 15.393 26,8 57.480 100,0

apsolutni iznos Index 96,2 98,4 98,6 97,3

Izvor: FINA, Baza podataka HGK 06.2013., 11.09.2013.

II. međunarodni Invest forum

U organizaciji Primorsko-go-ranske županije i Grada Rijeke, 30. listopada u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta održat će se

II. međunarodni Invest forum, na kojem će biti predstavljeni projekti i investicijski potencijali Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke s naglaskom na turistički sektor, projekte iz područja energetike te mogućnosti financiranja iz EU Fondova. Na Invest forumu očekuje se sudjelovanje predstavnika Vlade i ministarstava, do-maćih i međunarodnih financijskih institucija, regija partnera, diplomatskih pred-stavništava u Republici Hrvatskoj, investicijskih fondova, gospodarstvenika, pred-stavnika lokalne i regionalne samouprave i drugih uzvanika.

Prošle godine, također u Opatiji, održan je prvi Invest Forum koji je sadržajem i interesom sudionika opravdao očekivanja. Cilj je bio okupljanje domaćih i stranih kompanija, predstavnika državne i lokalne vlasti, bankara, fondova, regija partne-ra, diplomatskih predstavnika u RH kako bi Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka predstavili mogućnosti ulaganja u razvojne projekte objedinjene u Katalogu investicija Primorsko-goranske županije te kako bi promijenili negativne investicij-ske trendove, pokrenuli gospodarstvo i naglasili da su to najviše rangirani priori-teti Primorsko-goranske županije. Forumu je nazočilo 225 posjetitelja, od čega 80 predstavnika domaćih tvrtaka, 12 inozemnih kompanija, 12 investicijskih agencija i fondova (stranih i domaćih), osam predstavnika bankarskog sektora, 6 konzulta-nata, 5 predstavnika odvjetničkih kuća, 12 diplomatskih predstavnika uključujući i dva veleposlanika, 45 predstavnika lokalne samouprave te 14 predstavnika Vlade i vladinih agencija, uključujući i Predsjednika RH.

Primorsko-goranska županija prostire se na 8.000 četvornih kilometara kopna i mora te u njoj živi oko 300.000 stanovnika, a središte Županije je Grad Rijeka sa svojih 130.000 stanovnika. Tri stoljeća duga tradici-ja u industrijskoj brodogradnji, veliko iskustvo u pro-izvodnji naftnih derivata i u petrokemijskoj industriji, turizmu i prometu te visokostručni i visokokvalificira-ni radnici prednosti su koje posebno jačaju potencijal Primorsko-goranske županije u privlačenju ulaganja.

Primorsko-goranska županija u 2012. godini uspjela je zadržati drugo mjesto s oko 6% udjela u ukupnim investicijama u dugotrajnu imovinu u Republici Hrvat-skoj, koje se smatraju preduvjetom održavanja postoje-će i pokretanja buduće proizvodnje te rasta zaposleno-sti. Ostvarenim ulaganjima sukladno Strategiji razvoja, Županija je dodatno iskoristila svoj povoljan zemljopi-sni položaj, nastojeći učvrstiti svoju poziciju za spaja-nje šire regije i tržišta u razvoju s tržištem Hrvatske i Europske unije, razvijajući prije svega uslužni sektor (logistiku, odnosnu lučku i prometnu infrastrukturu, turizam u cjelini, a napose nautički i zdravstveni turi-zam, obrazovanje, informatičku djelatnost, trgovinu). Pri tome nisu zapostavljena ni ulaganja u ostale pre-rađivačke grane industrije, kao što je drvoprerađivačka, farmaceutska, industrija nafte i plina itd.

Nekoliko je investicija obilježilo protekle godine i stvorilo novu perspektivu rasta i razvoja cijele Župani-je. Tu, prije svega, treba istaknuti ulaganja na temelju modela javno-privatnog partnerstva vrijedna 30 mili-juna eura, tvrtke ICTSI u novu obalu kontejnerskog terminala na Brajdici, kao i najavu dodatnih ulaganja od 35 milijuna eura, čime se planira ostvariti godiš-nji promet od 245.000 TEU-a do 2015. godine. Dru-ga investicija koju treba izdvojiti, dovršetak je I faze Sveučilišnog kampusa na Trsatu u Rijeci, u što je do sada uloženo preko 500 milijuna kuna, čime se stva-raju uvjeti za brži razvoj znanosti, školovanje novih stručnjaka te priključak društvu znanja.JGL jedna je od kompanija koja sustavno ulaže u zna-nje, ljude i nove tehnologije te posljednje dvije godine ima rast od po 25%, a prihodi tvrtke narasli su s 1,5 milijuna kuna u 1991. na 800 milijuna kuna u 2012.

godini. Jadran galenski laboratorij započeo je izgrad-nju novog proizvodnog kompleksa Svilno 2 (Pharma valley), u koji će do listopada 2014. godine uložiti oko 350 milijuna kuna. Trend ulaganja nastavit će se i narednih godina, kad se očekuje početak radova na modernizaciji željeznice, uvođenje novih tehnologija i proizvoda u preradi nafte, izgradnja LNG terminala, nastavak ulaganja u lučku infrastrukturu itd.

Poticanje razvoja poduzetništva Iz proračuna Primorsko-goranske županije u ovoj go-dini, kroz razne programe, od razvoja malih poslovnih zona, preko edukacije, projekta komercijalizacije ino-vacija, do kreditiranja i subvencioniranja kamata na kredite, za poticanje i razvoj malog i srednjeg podu-zetništva te obrta bit će uloženo gotovo 10 milijuna kuna. Riječ je o značajnoj, izravnoj, podršci jačanju potencijala obrtničkog sektora.

1. Program edukacije - 130.000,00 kuna:- Program unapređenja mentorskog rada u turizmu i ugostiteljstvu - program će se u prvoj fazi realizirati u suradnji sljedećih institucija: PGŽ, Fakulteta za me-nadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji (nosite-lja Programa), Ugostiteljske škole Opatija, Grupacije Milenij Hotela i Hrvatske udruge poslodavaca – Po-družnice Rijeka. - Program edukacija poduzetnika - namijenjen djelat-nicima malih i srednje velikih tvrtki s područja Župa-nije, a njegova provedba osigurana je kroz održavanje seminara u funkciji stjecanja novih znanja i moderni-zacije poslovanja. 2. Potpore inovatorima - 150.000,00 kuna: Odobravanjem financijskih sredstava omogućava se kreativnim pojedincima da realiziraju svoju ideju – inovaciju, prizna njihov rad na inovaciji, a u konačnici pokrene vlastita proizvodnja.3. Projekt Komercijalizacija inovacija - 100.000,00 kuna: Provedbom projekta dolazi do razvoja i promocije inovatorstva, novih proizvoda, postupaka i usluga ili poboljšanja već postojećih proizvoda, realizacije pro-totipa te pozicioniranja inovacije na tržištu.4. Potpore za realizaciju razvojnih projekta - Obrtnička komora Primorsko-goranske županije - 100.000,00 kuna:

Projekt „Tradicijski i umjetnički obrti“, kojim se putem bespovratnih potpora male vrijednosti želi pomoći obrt-nicima koji se bave tradicijskim i umjetničkim obrtima da unaprijede poslovanje i opstanu na tržištu.5. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje PGŽ - 82.000,00 kuna:Sredstva se osiguravaju za provedbu projekta „Ispiti-vanje poduzetničkog potencijala nezaposlenih“.6. Razvoj malih poslovnih zona - 1.004.000,00 kuna: Program se realizira u suradnji s jedinicama lokanih samouprava Županije u vidu sufinanciranja izrade pro-jektne dokumentacije i izgradnje objekata zajedničke komunalne infrastrukture u zoni.7. Kreditiranje poduzetništva - razni programi - 3.627.000,00 kuna:Sredstva su namijenjena za subvenciju kamata odo-brenih kredita malim i srednjim poduzetnicima. U razdoblju od 1995. do 2012. godine odobreno je 1.110 kredita u ukupnom iznosu od 590.802.969,89 kuna, što je omogućilo otvaranje 2.612 novih radnih mjesta, a velik broj radnih mjesta sačuvan je tehnološkom ob-novom tvrtaka.U 2013. godini nastavilo se s provedbom kreditnog programa „Poduzetnik u PGŽ“, i to kreditnim po-tencijalom od 20 milijuna kuna. Program se provodi s Erste&Steiermaerkische bank d.d., Privrednom ban-kom Zagreb d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d.. Namje-na kredita je za kupnju, izgradnju, uređenje ili prošire-nje gospodarskih objekata, nabavu opreme te za obrtna i trajna obrtna sredstva.8. Znanstveno-tehnologijski park (Sveučilišta u Rijeci)- 400.000.00 kuna:Sredstva se koriste za nabavu opreme, uređenje pro-stora, edukaciju poduzetnika i programske aktivnosti.

Turistički projekti Primorsko-goranske županijeStoljetna tradicija, prirodna raznolikost, intrigantno povijesno nasljeđe i brojne druge prednosti učinit će investiciju u turizam Primorsko-goranske županije pa-metnom i profitabilnom. Regionalna razvojna agencija PORIN u suradnji s Primorsko-goranskom županijom - Upravnim odjelom za turizam, poduzetništvo i poljo-privredu, kao i temeljem KISS-a (Kvarner Investment Support System) izrađuje bazu turističkih projekata Županije za privlačenje domaćih i stranih investitora. Više o turističkim projektima Županije možete pogle-dati na web stranici http://www.porin.hr/privlacenje-ulagaca/turizam-projekti-pgz.

Čak 150 godina tradicije kongresnog turizma jamstvo je kvalitete i raznolikosti ponude te vrhunske profe-sionalne usluge. Zvijezda je poslovnog turizma regije nedvojbeno Opatija, koja, zajedno s obližnjim župa-nijskim središtem Rijekom, ima čak 15.000 mjesta u više od 130 dvorana, gdje poslovni skupovi ujedinjeni s izvanrednim ambijentom idealno povezuju posao, odmor i užitak.


Prvi suvremeni centar za gospodarenje otpadom u HrvatskojMarišćina je pilot-projekt u Hrvatskoj te nije bilo moguće koristiti tuđa iskustva i prakse. Unatoč činjenici da se na dokumentaciji radi posljednjih deset godina i da nitko nije očekivao da će toliko trajati, Primorsko-goranska županija najbrže će reali-zirati projekt, i to uz čak 70% bespovratnih sredstava iz EU fondova, što predstavlja bitno rasterećenje za građane.

Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje

otpadom Marišćina prvi je projekt ove veličine u okviru programa IPA u

Hrvatskoj.

Primorsko-goranska županija izgradnjom suvreme-nog centra za gospodarenje otpadom trajno će riješiti problem zbrinjavanja otpada na svom području. Ra-dovi na izgradnji CZGO Marišćina trebali bi biti go-tovi u drugoj polovici 2014. godine, do kada treba biti dovršena i pristupna cesta do odlagališta (investitor Hrvatske ceste Zagreb), kao i pet pretovarnih stani-ca u Delnicama, Novom Vindolskom te na otocima Krku, Cresu i Rabu, čiji se početak gradnje očekuje krajem ove godine. Uz njihovu izgradnju sanirala bi se i postojeća odlagališta otpada.Realizacija projekta izgradnje Centralne zone za gos-podarenjem otpadom Marišćina jedan je od ključnih i financijski najzahtjevnijih projekata u kojemu sudje-luje Županija. Sam projekt sastoji se od tri temeljne funkcionalne cjeline, i to centralne zone na Marišći-ni, pet pretovarnih stanica te pristupne prometnice od čvora Rujevica do čvora Marčelji. Troškovi za iz-gradnje CZGO Marišćina iznose 36 milijuna eura, a odnose se na: radove, izgradnju MBO postrojenja s opremom, izgradnju odlagališta te poslove nadzora i tehničke pomoći. Udio EU (IPA Fonda) iznosi 25,5 milijuna eura, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 1.95 milijuna, dok je udio Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Ekoplusa, zajed-ničke tvrtke osnovane za izgradnju i upravljanje CZ-GO-om u čijem su suvlasništvu Koš i KD Čistoća te općina Viškovo, 8.5 milijuna eura.

Temeljna zadaća trgovačkog društva Ekoplus bila je osmisliti i pripremiti, a danas je to izgraditi i upravljati novim integralnim sustavom na području čitave Župa-nije, koji se sastoji od primarne selekcije, recikliranja, obrade, a nakon toga zbrinjavanja i odlaganja ostatnog dijela. Razdoblje pripreme obuhvatio je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu studija o utjecaju na okoliš, opsežna hidrološka i geotehnička istraživa-nja prema svim pravilima struke i zakonskim regula-tivama. U međuvremenu, kada je Hrvatska usvojila najprije novu nacionalnu strategiju (2005.), a kasnije i plan gospodarenja otpadom (2007.), bilo je potrebno provesti usklađivanje i prilagodbu kompletne doku-mentacije. Tek tada i tako pripremljen projekt mogao se kandidirati za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova. Kompletna dokumentacija bila je podlož-

na velikom broju kontrola i revizija koje jamče da pro-jekt niti u jednom svom dijelu ne odstupa od strogih europskih načela i direktiva o gospodarenju otpadom. Razvoj infrastrukture za cijeli sustav ostvarit će se iz-gradnjom prve faze ŽCGO Marišćina te izgradnjom pet pretovarnih stanica na prostorima sadašnjih odla-gališta i njihovim transportnim povezivanjem s Cen-trom. Županijski centar za gospodarenje otpadom Ma-rišćina središnji je dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Uz centar, sustav će obuhvaćati postrojenje za mehaničko-bio-lošku obradu nesortiranog komunalnog otpada i pre-tovarne stanice na Cresu, Krku i Rabu te u Novi Vi-nodolskom i Delnicama. Pretovarne stanice (PS) važni su elementi novog sustava gospodarenja otpadom. Osim pretovara otpada prikupljenog na gravitirajućem području u specijalne poluprikolice, u njima se odvi-ja i privremeno skladištenje i pred-obrada odvojeno prikupljenih korisnih sastojaka iz komunalnog otpa-da, a ostatak se odvozi na obradu i trajno odlaganje u ŽCGO Marišćina. Fond za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost u cijelosti financira izradu projektne dokumentacije za izgradnju pretovarnih stanica, dok izgradnju sufinancira s 80% sredstva, a 20% iznosa osiguravaju jedinice lokalne samouprave.



Poslovni softver Poslovni softver

Tržište poslovnog softvera zagazilo je u zrele godine. No, proces odrastanja nije završen spektakularno. Sve je više onih koji smatraju da su poslovna rješenja pre-složena, da implementacija predugo traje, da im je ci-jena previsoka i da se, na kraju svega, softver uopće ne ponaša onako kako su prije implementacije očekivali. -Nakon godina kupnje posljednjih verzija najboljeg softvera, računalni odjeli mnogih kompanija postali su čisti kaos - smatra američki investitor Aneel Bhusri, koji rukovodi osam softverskih tvrtaka. Trošak kaosa uzrokovanog softverom kompliciranim za korištenje

Industrija poslovnog softvera pred zaokretomProšle je godine na tržištu poslovnog softvera zabilježen pad prodaje od 2.4%, a ove godine očekuje se rast od ‘niskih’ 3%, procjenjuje AMR Research Inc. Za industriju koja je u devedesetim godinama prošlog stoljeća rasla po godišnjim stopama od po 20%, minimalni rast nije ohrabrujući.

Pripremio: Ante Vekić

i s mnogim bugovima, za američku ekonomiju, pro-cjenjuje tamošnji Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, iznosi oko 60 milijardi dolara. Analitičari procjenjuju da po svakom dolaru koji potroše na po-slovni softver kupci ‘ulupaju’ još pet dolara u instala-ciju i popravke.Sva ta loša karma počela se vraćati proizvođačima sof-tvera. Prošle je godine zabilježen pad prodaje od 2.4%, a ove godine očekuje se rast od ‘niskih’ 3%, procje-njuje AMR Research Inc. Za industriju koja je u deve-desetim godinama prošlog stoljeća rasla po godišnjim stopama od po 20%, minimalni rast nije ohrabrujući. Da se softverske tvrtke moraju mijenjati smatra i Henning Kagermann, direktor softverske tvrtke SAP: -Moramo biti više poput automobilske industri-je – brži i bolji u razvoju, od inovacije do korisničke podrške. Magazin Business Week u razgovoru sa sof-tverskim stručnjacima (proizvođačima i korisnicima) identificirao je stoga nekoliko potencijalnih rješenja za softversku industriju. Kao prvo, smatraju da sav poslovni softver već posje-duje dovoljnu količinu mogućnosti uz koje je moguće riješiti sve poslovne procese. Svaka nova funkcional-nost komplicira korištenje i povećava broj bugova. Ono što treba razvijati jest stabilnost i interoperabil-nost između različitih programskih rješenja. Nadalje, potrebno je malo zastati i ne forsirati objavljivanje nedovršenih verzija programa. Jedan od primjera je i Oracle 11i koji je, želeći prvi stići na tržište, 2000. godine izašao s (procjenjuje se) oko 10.000 bugova, što je u konačnici tvrtku koštalo 11% pada prihoda. Potrebno je implementirati automatizirano testiranje i upravljanje kvalitetom, i naposljetku, prihvatiti (i ori-jentirati se na) softver isporučen kao uslugu (software as a service - SaaS).

Leasing softvera - novi model naplate koji sve više uzi-ma mahaPrema riječima Mladena Kuzminskog iz tvrtke Konto d.o.o., riječ je o trendu koji sve više uzima maha, a radi se o naplati softvera prema njegovom stvarnom kori-štenju, uvjetno rečeno, leasing softvera.Firme koje nude SaaS koriste ‘application store’ na ko-jeg se spajaju krajnji korisnici te tamo pronalaze pro-

grame koji im trebaju i program pokreću bez instala-cije na svom računalu, pri čemu govorimo o Windows programima (ne o web aplikacijama), dakle programi-ma poput uredskih programa, poslovnih aplikacija i sl.Appstore omogućuje lako pronalaženje traženih pro-grama, njihovo centralno održavanje, korištenje ra-zličitih verzija istog programa kad je to potrebno, te dijeljenje licenci. Osim olakšane distribucija programa, on pruža pregled statistike i izvještaja o korištenju programa, praćenje trendova u korištenju i planira-nju budućih resursa. Time je omogućeno praktičnije korištenje programa, kao i njihova pravednija naplata, zaključuje Kuzminski.

Smanjenje troškova uz besplatne alternative uredskim aplikacijamaU uvjetima krize i recesije, a s ciljem uštede na stavci ulaganja u softver, sve više organizacija razmišlja o ko-rištenju Open Source programa, no često su prisutne nedoumice o prednostima i nedostatcima takvih pro-grama, smatra Kuzminski.Open Source programi karakteristični su po tome da se njihovo korištenje ne naplaćuje, a ovdje su i neke njihove prednosti:otvorenost - dostupan je izvorni kod programa pa svat-ko može vidjeti što i kako program radi ‘ispod haube’, čime je smanjena opasnost od virusa i špijuniranja;visoka kvaliteta - ovu vrstu programa često prate ne-materijalni motivi izrade, što rezultira visokom kvali-tetom izrade;pridržavanje standarda - ovi programi pridržavaju se industrijskih i ISO standarda, dok mnogi proizvođači komercijalnog softvera nameću svoj pristup i ne drže se standarda;podrška - s obzirom na to da na razvoju programa radi velik broj dobrovoljaca, omogućena je podrška i ukla-njanje nedostataka.U nedostatke Open Source programa pripadaju:potrebna stručnost - za neke programe potrebno je predznanje da bi se koristili, te stručna instalacija;nedostatak stručnjaka za održavanje.Neki od Open Source programa postaju sve zastupljeni-ji i u organizacijama, poput OpenOffice-a i Linuxa, koji se sve više koriste u svakodnevnom poslovanju. Osim uredskih aplikacija, kao Open Source nude se i razna ERP, CRM i slična rješenja za veće poslovne sustave.

Domaće i u oblacima: pregled web servisa za male po-duzetnike u HrvatskojIako nisu Open Source, besplatni su (za korištenje uglavnom u manjem obujmu) i jednostavni za kori-štenje. Riječ je o domaćim web servisima koji malim poduzetnicima i onima koji tek počinju s poslovanjem mogu pomoći u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, bez potrebe za trošenjem novca. U nastavku donosimo pregled nekoliko takvih servisa.Solo (solo.com.hr) je besplatni web servis za izdavanje

fiskalnih računa, dostupan 0-24 online te ne zahtijeva instalaciju. Evidentira kupce, prikazuje graf izvješća, sprema PDF kopije računa... Kao poduzetnik dužni ste ishodovati certifikat i putem servisa Solo možete početi izdavati fiskalne račune. Besplatni paket Jabba omogućava izdavanje do tri računa mjesečno.Putni.biz je besplatni online servis za upravljanje evi-dencijom putnih naloga malih i srednjih tvrtaka u Re-publici Hrvatskoj. Putni.biz olakšava tvrtkama unos putnih naloga, automatsko obračunavanje troškova (automatizirano vođenje evidencije putnih naloga), ispis na papir (prije i poslije poslovnog puta, te ispis knjige putnih naloga u zadanom vremenskom razdo-blju), pregled i ažuriranje podataka koje sadrži putni nalog, te prikaz statističke analize. Zbog niza jedno-stavnih opcija za pomoć u upravljanju u radu s put-nim nalozima rad s Putni.biz vrlo je ugodan i putem Interneta dostupan tvrtkama gdje god se one nalazile u nekom trenutku.Posaljifax.com je besplatni web servis za slanje doku-menata na fax uređaje u Hrvatskoj. Ukoliko imate po-trebu poslati dokument nekome tko još uvijek koristi fax, to možete učiniti putem ovog servisa – besplatno. Ograničenje je u veličini dokumenta koji ne može biti ‘teži’ od 2MB i duži od dvije stranice.

Kada je pravo vrijeme za informacijski sustav po mjeri?Što je nekad bio fax uređaj, danas je to računalo pri-ključeno na Internet, mail i web servisi, društvene mreže, pametni telefoni i slično. Jednom riječju, to da-nas nazivamo ICT infrastrukturom čija se sveprisut-nost smatra normalnom. U prvoj fazi razvoja poduzet-ničkog poduhvata ova informatika je dovoljna. Ukoliko poslovanje s vremenom postaje sve kompleksnije po broju uposlenih, dobavljača i klijenata, masovnijoj pro-izvodnji i skladištima, pojavljuje se potreba za infor-macijskim sustavom po mjeri ili ERP-om. -Teško je reći koji je to trenutak jer se on ne može pro-matrati izolirano od ostalih organizacijskih promjena koje poduzetnik treba napraviti da bi kontrolirao rast. U nekim knjigama i radovima često se navodi da je ta granica 50 uposlenih ljudi. U to sam čak počeo vjero-vati jer znam dosta tvrtaka koje nisu uspjele prijeći tu granicu. Uvođenjem ERP sustava ovladavamo kom-pleksnošću poslovanja, smanjujemo broj administra-tivnog osoblja, povećavamo kvalitetu i produktivnost. Treba imati na umu da niti jedan IT sustav to ne može sam napraviti, nego to ovisi o korisnicima. Dobar auto bit će dobro iskorišten samo ako ga vozi dobar i isku-san vozač - smatra Ante Mandić, predsjednik uprave IN2, jedne od vodećih hrvatskih softverskih tvrtaka.

Specijalizirana rješenja za gospodarstvo i javnu upravuDok u gospodarstvu prevladavaju uglavnom gotova rješenja (softverski paketi, odnosno proizvodi), u jav-nom sektoru softver se uglavnom izrađuje po speci-fikaciji koju daje pojedinačni korisnik. Svjedoci smo

Poslovne aplikacije sve mobilnije

Tržište mobilnih aplikacija raste na krilima sve veće prodaje tablet računala i u ovoj će godini doseći ukupnu vrijednost od 27 milijardi američkih dolara, procjenjuje bri-tanska tvrtka ABI Research. Po broju dostupnih aplikacija vode Appleova i Android platforma, dok se BlackBerry i Windows bore za treće mjesto. Ista tvrtka procjenjuje da će do 2017. prodaja aplikacija namijenjenih tabletima premašiti one za pametne telefone. Razlog zbog kojeg su korisnici tableta spremni izdvojiti više za korištenje aplikacije jest u većem ekranu i boljem iskustvu korištenja aplikacije. Raste i broj tvr-taka koje su spremne usvojiti mobilne aplikacije u svoje procese, pa ABI procjenjuje da će se do 2018. broj takvih tvrtaka utrostručiti.

Svaka nova funkcional-nost komplicira kori-

štenje i povećava broj bugova.

Tržište mobilnih apli-kacija raste na krilima sve veće prodaje tablet računala.


činjenice da se posljednjih godina u hrvatskom javnom sektoru sve više prepoznaje važnost informatizacije poslovanja. No, to još uvijek nije dovoljno da bi ona dobila prioritet prilikom određivanja budžeta ili inve-stiranja. Na neki način prevladava mišljenje da je IT ipak trošak pa se uvijek na tome štedi. Kvaliteta in-formatiziranosti javnog sektora mjeri se brojem i kva-litetom javnih servisa dostupnih građanima. -Po tim kriterijima Hrvatska ne stoji dobro. Rijetki su poslovi koje možete obaviti sa svog računala, a da ne odlazite na šalter. Servisi koji postoje još su na razini informa-cije, a gotovo da ne znam niti jedan servis preko kojeg možete u cijelosti obaviti posao - kaže Mandić. U takvom okruženju mnogi smatraju kako će ulazak Hrvatske u Europsku uniju biti temelj za napredak hrvatske industrije poslovnog softvera. Međutim, po-djednako je velik broj skeptika, koji ističu kako Europ-ska unija ne može promijeniti mnogo toga, jer i prije ulaska hrvatskim je IT tvrtkama europsko (i svjetsko) tržište bilo potpuno otvoreno. Jer IT industrija je, sama po sebi, globalna i suvremena.

Mogućnosti domaćih IT tvrtaka na europskom i svjet-skom tržištu-U informatici nema zaostajanja - ističe Mandić i do-daje: -Ako želite preživjeti, onda morate koristiti su-vremenu tehnologiju razvijenu od strane globalnih svjetskih vendora (Oracle, IBM, Microsoft, Apple), morate pratiti sve promjene koje se događaju gotovo na dnevnoj bazi, morate koristiti engleski jezik i veći-na, ako ne i 100%, radne snage mora biti visokoobra-zovano. Hoću reći da je, za razliku od većine ostalih industrija, hrvatska IT industrija spremna i konkuren-tna za nastup na EU tržištu. Naš je problem što nema-mo dovoljno kapaciteta. Imamo jako malo IT tvrtaka s više od 50 uposlenih, a svega dvije s više od 200. Naši fakulteti godišnje ne proizvedu više od 700 informati-čara od kojih barem 20% ode odmah van raditi. S dru-ge strane, u donosu na okruženje, naša IT radna snaga je skupa jer su davanja državi daleko najveća (preko 100%) i time si smanjujemo konkurentnost. Da za-ključim, hrvatskom IT sektoru ulazak u EU ništa ne donosi i ništa se neće promijeniti. Malo smo tržište pa veći EU IT igrači neće dolaziti kod nas, a mala smo IT

industrija u pogledu resursa i investicijskog kapitala, da bismo mi išli u EU.

Računovodstvo za male poduzetnike: postoji li ‘najbo-lji program’?Ne odlučuje se mnogo malih poduzetnika (osim onih koji nisu knjigovodstveni servisi) za samostalno vođe-nje poslovnih knjiga. Taj se posao uglavnom prebacuje servisima. Ali oni koji imaju dovoljno volje i znanja (pa često i sami knjigovodstveni servisi) da ga odrade sami često su u nedoumici: koji softver odabrati i postoji li uopće ‘najbolji računovodstveni program’? Najvažniji element kod odabira trebala bi biti upotrebljivost, od-nosno funkcionalnost i jednostavnost uporabe, a tek onda i cijena korištenja. Nekada naizgled niska cijena skriva visoke troškove korištenja. Tako, na primjer, ne treba zanemariti vrijeme potrebno za učenje programa (nekad se čak i posebno naplaćuje obuka) te cijenu po-drške i novih verzija. Na hrvatskom tržištu trenutno je u ponudi više od 200 različitih rješenja. Kako vje-rojatno ne postoji nitko tko je uspio ‘u akciji’ ispro-bati svako od njih, odgovor na pitanje koji je najbolji vjerojatno ne postoji. Ono što se može jest usporediti ih po cjenovnim razredima, pa zatim odrediti ‘najbo-ljeg’ u jeftinijoj, srednjoj i najskupljoj klasi. Međutim, čak i tada osobne preferencije ostaju jedan od važni-jih faktora u izboru. Ono što je najvažnije jest prije konačne odluke pokušati doći do funkcionalne verzije programa i testirati kako se ponaša u radu, zadovoljava li u potpunosti sve potrebe korisnika, a zatim na te-melju vlastitog iskustva donijeti odluku o (ne)kupnji.

CRM rješenja za zadovoljne klijenteCRM sustavi često se kategoriziraju kao dio ERP su-stava. Međutim, tržišni trendovi u kojima je kupac centar poslovanja zahtijevaju promjenu prioriteta u poslovanju. Budući da su kupci jedan od ključnih fak-tora opstanka tvrtke, o njima je potrebno znati što je moguće više, kontrolirati odnos s njima, nagrađivati i poticati ‘dobre’ te ograničavati i kontrolirati ‘loše’ kup-ce. CRM rješenja namijenjena su automatizaciji tih poslovnih procesa i poboljšanju informatičke osnove za donošenje odluka.

CRM je zapravo strategija, a ne samo softver. Mnoge tvrtke misle kupnjom CRM softvera završiti posao. Vjerojatno je i to jedan od bitnih uzroka zašto tvrt-ke implementatora 60-70% implementacija ocjenjuju neuspješnima. Kako bi tvrtka ipak bila u onom uspješ-nom dijelu postotka, potrebna je i edukacija svih zapo-slenih jer CRM u sebi donosi i veliku promjenu u radu ljudskih faktora. CRM sustav je relativno skup pa je prije implementacije, a i prije odabira samog rješenja, važno napraviti poslovni plan. U svrhu implementacije CRM sustava formiraju se posebni timovi čija je zada-ća praćenje i koordiniranje svih aktivnosti vezanih za implementaciju CRM sustava.

Fiskalizacija: pobjednici i gubitnici

I dok Porezna uprava trlja ruke nakon objave da su u srpnju fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, prijavili 65% veći promet nego u istom razdoblju prošle godine, u zado-voljstvu im se mogu pridružiti i mnogi proizvođači softvera čija su rješenja uspješno implementirana u blagajne obveznika fiskalizacije. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj dostupno između 300 i 400 različitih rješenja fiskalnih blagajni. Donijeti pravu od-luku u takvom izboru bilo je iznimno teško, ali u procesu nabave iskristalizirali su se favoriti: oni koji su uspjeli tržištu ponuditi pouzdano rješenje po najpovoljnijim cijenama izašli su kao pobjednici. O kojim se tvrtkama i rješenjima radi, indikativno možete saznati na www.fiskalnablagajna.hr/usporedbacijena.pdf.

U uvjetima krize i rece-sije sve više organizacija

razmišlja o korištenju Open Source programa.

Poslovni softver

Europsko tržište telekomunikacija zahvatio je val in-vesticija. Telekomi sve agresivnije ulažu u nove tehno-logije, a prema podatcima tvrtke Dealogic, u Europi je u prvoj polovici ove godine obavljeno preuzimanja i spajanja u vrijednosti od gotovo 60 milijardi eura. Iako je dio manjih operatera završio u predstečajnim nagodbama, sličan trend u tijeku je i u Hrvatskoj. U drugom je tromjesečju 2013. hrvatsko telekom tržište zabilježilo porast ulaganja, prije svega kao rezultat ulaganja u pristup Internetu putem mobilnih mreža, kao i u opremu koja omogućava prelazak korisnika u nepokretnim komunikacijama na nove tehnologije. Glavni razlog rasta investicija prelazak je na nove tehnologije, a uloženo je oko 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Glavna područja ra-sta usluga i dalje su širokopojasni pristup Internetu i prijenos TV programa uz plaćanje naknade, dok je očekivani pad zabilježen na tržištu klasičnih tele-fonskih usluga u mrežama nepokretnih komunikacija.

Hrvatsko telekom tržište: prilike i izazovi u EUPotražnja za širokopojasnim pristupom Internetu putem mobilnih mreža nastavila je rasti i u drugom tromjesečju 2013. godine. Broj pokretnih priključaka širokopojasnog pristupa porastao je oko 10 posto u odnosu na prethodno razdoblje, tako da je ukupna gustoća širokopojasnog pristupa u mrežama pokret-nih i nepokretnih komunikacija na kraju drugog tromjesečja 2013. godine dosegnula gotovo 31 posto. Glavni je uzrok takvog trenda širenje korištenja pa-metnih telefona i tableta. Ukoliko se pribroje i kori-snici koji pristup Internetu ostvaruju putem pametnih telefona, gustoća priključaka u mobilnim mrežama kreće se oko 64%, priopćio je HAKOM, koji smatra da će se trend rasta ulaganja nastaviti i u narednom razdoblju. Dijelom zbog činjenice da je Hrvatska po-stala dio EU tržišta, ali i zbog potrebe ulaska telekoma u nove tehnologije kojima će pokušati zaustaviti pad prihoda uslijed sve većeg okretanja korisnika OTT (over-the-top) uslugama. Povrh svega snažan pritisak Europske komisije na smanjenje cijena, pa čak i uki-danje naplaćivanja roaminga, izgledno će još stanjiti prihodovnu stranu telekom industrije.

LTE u naletuJedna od novih tehnologija u koje telekomi polažu nadu (i sve više ulaganja) je LTE mobilna mreža, čiji

Zamah investicija na telekom tržištuGlavni razlog rasta investicija prelazak je na nove tehnologije, a uloženo je oko 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Glavna područja rasta usluga i dalje su širokopojasni pristup Internetu i prijenos TV programa uz plaćanje naknade.

Broj pokretnih priključaka širokopojasnog pristupa porastao je oko 10 posto u odnosu na pre-thodno razdoblje.

Telekomunikacije

će razvoj biti zanimljivo pratiti u narednom razdo-blju. Naime, sve veća potreba korisnika za mobilnim Internetom dovest će postojeće mreže pod veliko opterećenje i pitanje je kako će se nositi s velikim količinama podataka koje će biti potrebno ‘prebaciva-ti’. Zato je jedna od opcija (već u testiranjima) hibrid-na mreža koja spaja mobilnu (LTE) i fiksnu VDSL2 tehnologiju, bez opterećivanja korisnika informacijom na kojoj se mreži nalazi i kojim putem putuju njegovi podatci.

Gigabitni Internet: budućnost telekomunikacijaČlanak o psihologiji performansi weba, na stranici Optimization.com, tvrdi kako stranice koje se sporije učitavaju korisnici smatraju manje vjerodostojnima i nekvalitetnima. Nadalje, navodi se i korelacija između vremena učitavanja i rezultata prodaje: testovi stranice Amazon.com pokazali su kako se učitavanje stranice 100 milisekundi sporije odražava kao 1% pad prodaje, sličan test obavio je i Microsoft koji je primijetio da

Pripremio: Ante Vekić

Što je LTE?

Long Term Evolution tehnologija, odnosno LTE, nova je tehnologija za prijenos po-dataka preko širokopojasnih mobilnih mreža. Iako je nasljednik trenutnoj 3G teh-nologiji, ona nikako ne dolazi pod nazivom 4G. Uređaji s podrškom za spomenutu tehnologiju ostvaruju download do 100Mb/s, te upload od 50Mb/s.


Telekomunikacije

kad se stranica s rezultatima pretraga učita sekundu sporije, broj pretraga pada za 1%, a broj klikova po ko-risniku smanjuje se za 1.5%. Zaključak koji se nameće jest da smisao pristupa Internetu nije samo prijenos informacije, nego i brzina njihove dostupnosti.

Upravo stoga iz godine u godinu na globalnoj se razini bilježi rast brzine Interneta. Prema dokumentu State of the Internet 2013, kojeg priprema tvrtka Akamai, trenutno je svjetski prosjek spajanja 18.4 Mbps, a vodeći su Hong Kong (63.6), Japan (50), Rumunjska (47.9), Južna Koreja (44.8), Latvija (44.2). Zanimlji-vo je da se velike EU zemlje, primjerice, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, nisu uspjele ugurati niti u prvih deset. Međutim, u SAD-u očekuju da bi se takav raspored snaga mogao znatno promijeniti u narednom razdoblju. Tamošnje federalno vijeće za komunika-cije (FCC) odlučilo je potaknuti dovođenje brzine od barem 1Gbps kućanstvima svih 50 američkih država do 2015. godine. Ideja je pružatelje usluga, državne i lokalne vlasti okupiti oko zajedničkog cilja kako bi iznašli kreativna rješenja za njegovo ostvarenje. U priču se uključio i Google koji je svoju mrežu Google Fiber već pustio u pogon i korisnike u Kansasu već op-skrbljuje brzinom do 1Gbps. Sve preduvjete za takve brzine imaju još u 14 gradova diljem SAD-a i očekuje se da će ih uskoro biti i više. Što korisnicima dono-si 1Gbps? Riječ je o brzini koja mijenja način na koji se Internet koristi: riječ ‘buffering’ vjerojatno će pa-sti u zaborav, informacija postaje dostupna već u tre-nutku klika, komuniciranje putem videa postaje mno-

go ugodnije iskustvo, igranje, glazba i video sadržaji visoke razlučivosti postaju dostupni u trenutku… Budućnost je to kojoj se svijet približava malim ko-racima, ali kad se postave temelji, bit će otvorene mogućnosti za napredak ne samo u kućanstvima, nego i u brojnim industrijama.

Nebo više nije granica: Internet u avionima i automo-bilimaSurfanje webom u automobilu više nije rezervirano samo za visoku klasu. Sve je više proizvođača koji svoje modele opremaju internetskom povezanošću. No, u budućnosti još se više očekuje od potencijala koje nudi međusobna komunikacija između automobila, komu-nikacija automobila s drugim uređajima te komuni-kacija automobila s raznim internetskim servisima. Neki od scenarija koje nove mogućnosti donose već su zaživjeli, dok se od drugih to tek očekuje. Primjerice, već je moguće glasom upravljati određenim sustavi-ma, povezivati se s navigacijom putem Interneta, pri-stupiti Google mapama, ali i servisima koji nude oba-vijesti o kontrolama brzine ili prometnim čepovima… Ono što će sutra biti moguće jest automatsko povezi-vanje automobila s najbližim servisom i slanje obavije-sti o kvaru, povezivanje sa semaforima i utvrđivanje najbrže rute do odredišta.

A od sljedeće godine niti putnici u zrakoplovima više ne bi trebali biti zakinuti za vezu s Internetom. Naime, nedavne inovacije u tehnologiji satelita omogućile su avionima, brodovima i vlakovima da se njima koriste u svrhu pružanja pristupa Internetu po znatno većim brzinama od onih koje su do sada bile dostupne. BBC tako tvrdi kako je već nekoliko satelitskih operato-ra iskazalo zanimanje za tu činjenicu i odlučni su u namjeri da uslugu ponude već ove godine, a British Airways i Virgin sa zanimanjem prate razvoj situacije i tvrde kako željno iščekuju svako rješenje koje će po-praviti korisničko iskustvo na njihovim letovima.

Pametne kuće: novi poslovni modeli kao prilika za rast telekom industrijeNakon pametnih telefona, pametnih televizora, pa-metne postaju i - kuće. I upravo u toj činjenici u tvrtki Arthur D. Little vide potencijal za rast prihoda telekom operatora. Procjenjuju tako da će tržište pa-metnih kuća u Europi rasti 12% godišnje do 2020., što uključuje direktne prihode od prodaje usluga i proizvoda kućne automatizacije i njihovog održavanja i servisiranja.

Tržište pametnih kuća sastoji se od 4 glavna segmenta:1. Kućna automatizacija – centralizacija pet glavnih

kućanskih sustava u jedinstveno sučelje: kućna si-gurnost, potrošnja i upravljanje energijom, motori-zacija, osvjetljenje i zabava.

2. Pametna pomoć u kući – usluge konfiguracije,

Što je Pametna kuća?

Pametna kuća je građevina opremljena posebnom povezanom platformom koja oso-bama koje u njoj borave omogućava da daljinski programiraju i kontroliraju širok ras-pon automatiziranih kućnih uređaja. Nekoliko je trendova koji potiču razvoj pametnih kuća: sve starije pučanstvo imat će koristi od razvoja novih usluga u domovima, po-većanje korištenja mobilnih uređaja s kapacitetom povezivanja, sve više proizvođača elektroničke opreme okreće se proizvodnji ‘pametnih’ uređaja...

Sve je više proizvođača automobila koji svoje

modele opremaju inter-netskom povezanošću


Telekomunikacije

održavanja i popravaka digitalnih kućnih uređaja (računala, televizori, igraće konzole, mreže…)

3. Kućni oblak – ovo je tržište sve očiglednije, a potiče ga rast podataka, uglavnom videosadržaja, koje kućanstvo konzumira, a koji zahtijevaju pristup i skladištenje s udaljenih lokacija.

4. e-Zdravlje – primjena telekomunikacijskih tehno-logija u sektoru zdravstva nudi jedinstvenu polugu za kontrolu troškova zbog dematerijalizacije mno-gih komponenata u procesu pružanja zdravstvenih usluga.

Zahvaljujući svojim širokopojasnim kapacitetima, te-lekomi mogu vrlo brzo reagirati na potrebe tržišta i odgovoriti na specifične zahtjeve u osmišljavanju Pa-metnih kuća. Triple play usluge već su pokazale na koji način kutija modema može evoluirati od uređaja koji se koristi za spajanje na Internet do platforme za pružanje raznih sadržaja i mogućosti. Povjerenje koje su stekli kod kupaca, njihova prodajna mreža, korisnička podrška i kapaciteti za održavanje mreže već su pozicionirani za sve zahtjeve koje isporuka rješenja za Pametne kuće može pred njih postaviti i na taj način ostvariti prednost pred OTT igračima koji (fragmentirano), već ulaze na ovo propulzivno tržište.

Istraživanje: dobre performanse ključne za odanost korisnikaOsim pružanja novih usluga, zadržavanje korisnika i njihovo zadovoljstvo ključ su održanja profitabilnosti telekoma. Poboljšavanje mrežnih performansi vitalna je aktivnost koja osigurava lojalnost baze pretplat-nika u mobilnim mrežama, a operaterima pomaže u očuvanju konkurentske prednosti, pokazalo je istraživanje Ericsson ConsumerLaba. Razlog želje korisnika za povećanjem performansi mobilne mreže leži u sve većem korištenju pametnih telefona, koji su ove godine po prodaji pretekli one ‘obične’. Korisnici su svjesni da puno svakodnevnih operacija mogu obavljati putem telefona i stoga traže operatora koji je u stanju isporučiti pouzdanu uslu-gu pristupa mobilnom Internetu. Isto istraživanje pokazuje kako će se zadovoljan korisnik vrlo teško odlučiti na promjenu operatera, što će tijekom godi-na korištenja usluge omogućiti trenutnom operateru ostvarenje višeg prihoda.

Utjecaj telekomunikacijske industrije na razvoj gospo-darstvaTelekomunikacija sve više igra ulogu ključne indu-strije za gospodarstvo i društveni razvoj. Raspoloživost telekomunikacijske infrastrukture u odgovarajućoj kvaliteti uz prihvatljive cijene i samim tim povećanom ponudom telekom usluga i primjena uz međunarodno konkurentne cijene, odlučujući su gospodarski fakto-ri glede odabira mjesta poslovanja za poduzeća. Tim zahtjevima, koji se postavljaju na telekomunikacijsko tržište, prema međunarodnim iskustvima, najviše će zadovoljiti telekomunikacijsko tržište, koje je struktu-rirano za tržišno natjecanje.

Razni su napori koje u tom smjeru čine dionici razvoja telekom tržišta u Hrvatskoj. Jedan od primjera je i HAKOM, koji je ove godine na drugom natječaju za dodjelu potpora iz programa razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, odabranim ponuditeljima dodijelio gotovo 15 milijuna kuna.

Poboljšavanje mrežnih performansi vitalna je aktivnost koja osigu-

rava lojalnost baze pretplatnika u mobilnim

mrežama.

Ekologija

Osnovna zadaća Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost je osigurati uvjete za kvalitetna ulaganja kojima će se ostvariti ubrzano poboljšanje stanja okoliša, razvoj domaćeg tržišta za financiranje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, a istovremeno osigurati i dodatna sredstva za ulaganja u ta područja koja danas imaju posebno značenje za održivi gospo-darski razvoj.-Također, Fond ima značajnu ulogu u pripremi i rea-lizaciji projekata koji se već sufinanciraju sredstvima iz pretpristupnih ISPA i IPA fonda, kao i onih koji će se kandidirati za Kohezijski i strukturne fondove EU – najavljuje direktor Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, Dinko Polić.

Poticanje energetske učinkovitosti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost aktivno sudjeluje u provedbi i financiranju niza mje-ra i aktivnosti koje su sastavni dio Drugog nacional-nog akcijskog plana za energetsku učinkovitost. U provedbi projekata i programa povećanja energetske učinkovitosti ciljne su skupine javni sektor i kućanstva te industrijski sektor i sektor komercijalnih usluga. Prema Polićevim riječima, do sada je Fond s 757 mi-lijuna kuna sufinancirao preko 2.000 projekata ener-getske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. S obzirom na to da se ukupna vrijednost tih projekata kreće oko 2,9 milijarde kuna, zasigurno da su fon-dovska sredstva dala poticaj za dodatna ulaganja u ta područja koja imaju posebno značenje za održivi go-spodarski razvoj.

Očekuje li se rast cijene energenata?Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj prvenstveno ovi-se o dvije stvari - kretanju cijene derivata na medite-ranskom tržištu te tečaju dolara. S obzirom na to da je riječ o vrlo promjenjivim parametrima, teško je pro-gnozirati njihovo kretanje u narednim mjesecima, no ono će se i dalje temeljiti na globalnim trendovima, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na aktualnu si-tuaciju na Bliskom istoku. No, općenito govoreći, sva-kako treba spomenuti da na cijenu energenata utječe i niz drugih čimbenika, bilo geopolitičke, ekonomske ili druge naravi, koji u konačnici mogu imati snažan utje-caj na cijenu sirove nafte na globalnoj razini te na taj

Ekologija prema europskim standardimaDirektiva Europske unije nalaže recikliranje 50 do 70% otpada do 2020. godine. Vlada je prihvatila Zakon o održivom gospodarenju otpadom koji bi trebao promijeniti odnos građana prema smeću. Posljedice dosadašnjeg postupanja s otpadom brojni su i skupi projekti sanacija odlagališta za koje je u Hrvatskoj od 2005. alocirano gotovo 2 milijarde kuna.

Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj prvenstveno ovise o dvije stvari - kre-tanju cijene derivata na mediteranskom tržištu te tečaju dolara.

način utjecati i na cijene goriva u Hrvatskoj, poručuju iz Sektora korporativnih komunikacija INA-e.

Novi ponuđači električne energije na tržištuHEP ODS d.o.o. hrvatska je tvrtka u državnom vlasništvu koja je za građane i domaćinstva do sada bila praktično jedini mogući dobavljač električne ener-gije. Novi ponuđači su RWE Energija d.o.o., tvrtka na-stala ulaskom njemačkog koncerna RWE u vlasničku strukturu hrvatske tvrtke Energija 2 sustavi, te GEN-I Zagreb d.o.o., osnovana od slovenske tvrtke istog nazi-va, koja posluje u zemljama jugoistočne Europe.Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) sredinom rujna donijelo je Metodo-logiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge, a nakon čega se očekuje da će Hrvatska elektroprivreda (HEP) sniziti cijene struje za kućanstva za 6 do 7%. Glavni su ciljevi Metodologije uvođenje transparent-nih tržišnih uvjeta nabave i prodaje električne ener-gije za opskrbu kupaca u okviru univerzalne usluge (isključivo kategorije kućanstvo) te stvaranje stabilnih i predvidljivih uvjeta poslovanja opskrbljivača, navo-de iz HERA-e. Metodologija obvezuje opskrbljivača da svakih šest mjeseci treba dostavljati dokumenta-ciju HERA-i na temelju koje će HERA razmatrati mogućnost za eventualnu korekciju cijena.

Što EU tržište donosi hrvatskim potrošačima Stručnjaci, oprezni u svojim prognozama, ipak se slažu kako dugoročno možemo očekivati rast cijena energije.-Cijena električne energije porast će iz dva razloga: globalna potražnja za energijom sigurno će rasti, što će uzrokovati globalni porast cijene te će se trebati pojačati investicije u energetski sektor - ističe Tomi-slav Čorak iz konzultantske kuće A.T. Kearney. Čorak vidi više razloga za takve prognoze. Od sve većih glo-balnih potreba za električnom energijom, preko pada proizvodnje fosilnih energenata do povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora čija je jedinična cijena viša.Uslijed krize, sve više građana već sada ima ozbiljne probleme s računima za struju. Primjerice, u ovoj godini do 13. svibnja bilo je 1.197 obustava isporuke električne energije samo na području Elektrodalmacije Split.


Pohranite podatke na sigurno i pristupite im

u pokretu uz pomoć usluge Vodafone Cloud

Razvojem tehnologije i promjenom načina života javlja se potreba da nam važni po-daci i razni sadržaji budu dostupni u bilo koje doba dana i s bilo kojeg uređaja, a da pritom svi pohranjeni sadržaji budu sigurni. Vodafone Cloud praktično je i pouzdano rješenje za korisnike i omogućuje jednostavnu pohranu sadržaja u oblaku. Pohranom podataka uz pomoć Vodafone Cloud usluge, koju krasi jednostavan i funk-cionalan preglednik te je obogaćena funkcijama pregleda i dijeljenja sadržaja, kori-snici više ne moraju svoje sadržaje spremati isključivo na eksternu memoriju, poput eksternih HDD-a ili USB memorije.

Usluzi se može pristupiti preko klijenta za PC ili Mac računala, Android i iOS tableta ili smartphona te Internet stranice cloud.vip.hr. Korisnik odabire datoteke koje želi pohraniti, a Vodafone Cloud će odraditi sve ostalo. Svi sadržaji pohranjuju se u cen-tralizirano mjesto na Vodafone Cloudu gdje ostaju zaštićeni bez obzira na to što se dogodilo s uređajem s kojeg se pohranjuju sadržaji, a pohranjenim podacima mogu-će je pristupiti samo uz pomoć lozinke koja je poznata jedino korisniku. Pohranjenim sadržajima je lako upravljati, a usluga omogućava dijeljenje na društvenim mrežama ili slanje elektroničkom poštom.

Ovisno o vlastitim korisničkim preferencijama, uslugu je moguće podesiti da auto-matski pohranjuje određene datoteke, a podaci pohranjeni u Vodafone Cloudu si-gurni su čak i u slučaju krađe, gubitka, kvara ili mijenjanja uređaja. Neovisno o tome jeste li pretplatnik ili korisnik prepaid usluge, Vodafone Cloud besplatan je za sve Vip korisnike. Početni kapacitet spremnika koji je na raspolaganju svim korisnicima iznosi 5 GB, a za samo 19 kuna mjesečno kapacitet je moguće proširiti na 25 GB, za 30 kuna na 50 GB te za 55 kuna mjesečno na 100 GB.


Ekologija

Slična poskupljenja struje nakon ulaska u EU prošle su Slovenija, Slovačka, ali i Češka, čija je cijena struje od ulaska u EU 2004. do danas dvostruko porasla. Razlo-zi poskupljenja globalni je rast cijena nafte i plina te spora liberalizacija tržišta i povlaštenosti nacionalnih energetskih monopolista, zbog čega Europska unija nije uspjela stvoriti jedinstveno unutarnje tržište. Je-dino je Češka, kao tranzicijsko tržište, uspjela transfor-mirati svoju nacionalnu elektroprivredu u značajnog međunarodnog igrača. ČEZ je započeo program re-strukturiranja prije desetak godina i osim optimizacije poslovanja na vlastitom tržištu uspio se proširiti na različita tržišta Istočne Europe, a preduvjet restruktu-riranju bila liberalizacija cijena na tržištu.

Novi načini razvrstavanja otpada Direktiva Europske unije nalaže recikliranje 50 do 70% otpada do 2020. godine. Vlada je prihvatila Za-kon o održivom gospodarenju otpadom koji bi trebao promijeniti odnos građana prema smeću. Nadležnosti i obveze koje se tiču zbrinjava otpada Vlada ovim za-konom spušta na jedinice lokalne samouprave. One će morati osigurati izdvojeno prikupljanje raznih tipova otpada, odnosno osigurati kontejnere za izdvojeno prikupljanje raznih vrsta otpada pred kućama građana.Ministar zaštite okoliša Zmajlović kaže da će takav su-stav prikupljanja smeća biti skup. No upozorio je i da

sadašnji sustav jedne hrpe za sav otpad proizvodi viso-ke troškove zbrinjavanja i sanacija koji su od 2005. do sada iznosili više od 500 milijuna kuna. Vlada predlaže i novi način zbrinjavanja glomaznog otpada prema kojem jedinice lokalne samouprave moraju građanima omogućiti besplatnu predaju u reciklažna dvorišta ili omogućiti uslugu prijevoza po pozivu.

Zakon o tržištu toplinske energijeUsvajanjem Zakona o tržištu toplinske energije trebali bi biti stvoreni uvjeti za sigurnu i kvalitetnu opskr-bu, odnosno isporuku toplinskom energijom, razvoj tržišta, konkurentnost cijena toplinske energije, zaštitu krajnjih kupaca, učinkovitu proizvodnju i korištenje toplinske energije te smanjivanje negativnih utje-caja na okoliš i održivi razvoj u sektoru toplinarstva, a u skladu s pravilima EU u sektoru toplinarstva. Konačni prijedlog zakona o tržištu toplinske energije donosi bitne novine, s obzirom na to da se mijenjaju nadležnosti u sektoru toplinarstva, posebice kada je riječ o dodjeli koncesija koja se dodjeljuje samo za centralizirane toplinske sustave i to distributeru, a za opskrbu kupaca na tim sustavima. Za ostale sudionike na tržištu kupci slobodno biraju opskrbljivača ulaznih energenata. Zakon promiče individualno mjerenje potrošnje toplinske energije kao preduvjet za ostva-rivanje zadanih ciljeva uštede energije, jer se poka-zalo da uštede dosežu i 30% u odnosu na prvobitne troškove.

Budućnost vjetroelektrana u HrvatskojSredinom srpnja u pogon je puštena VE Kamensko 20 MW s pripadajućom trafostanicom Voštane 20/110 kV i priključnim dalekovodom 2 × 110 kV. Elektrana je izgrađena na području Grada Trilja u Splitsko-dalma-tinskoj županiji, a na spomenutu trafostanicu također je već spojena i VE Voštane snage 20 MW koja je uspješno prošla tehnički pregled pa se također očekuje njezino skoro puštanje u pogon. Ukupna ulaganja iznosila su 64,506 mil eura (bez PDV-a), od čega je 25% financirano vlastitim kapitalom, a 75% kreditom poslovne banke. Očekuje se da će, kada i druga vje-troelektrana bude bila puštena u trajni pogon, njiho-va ukupna proizvodnja iznositi 114 GWh električne energije godišnje, što bi trebalo zadovoljiti potrebe za oko 38.000 kućanstava. Vjetroagregate SWT-3.0-101 za novu elektranu isporučio je Siemens, a na projektu su sudjelovale i brojne duge hrvatske tvrtke.

Sektor obnovljivih izvora energije ostao je iznenađen budućim planovima koje mu predviđa Ministarstvo gospodarstva. Ono bi pred Vladu uskoro trebalo iznije-ti prijedlog Nacionalnog akcijskog plana za obnovlji-ve izvore energije, dokument kojim se određuje dalji razvoj i politika do 2020. godine, u okvirima europske energetske politike. Iz Hrvatske gospodarske komo-re ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku poručuju

VEDECO team – EU fondovi i usluge u

zaštiti okoliša

VEDECO team krasi višegodišnje iskustvo i stručnost u poslovima zaštite okoliša. Po-slovnim subjektima pruža savjetodavnu uslugu poštujući visoke standarde kvalitete, a kroz profesionalni pristup poslu s klijentima stvaraju odnos ispunjen međusobnim povjerenjem i zadovoljstvom.

VEDECO team pruža stručnu pomoć kod projekata koji se kandidiraju za dodjelu sredstava iz EU fondova. Moguće je ugovoriti uslugu izrade dokumentacije/pripre-mu projekta, savjetovanje/stručnu pomoć pri izradi projekta ili im povjeriti vođenje samog projekta.U zaštiti okoliša nude usluge vezane uz obveze subjekata prema Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o otpadu, Zakonu o vodama te Zakonu o zaštiti zraka: • izradu plana gospodarenja otpadom,• izradu prijava za registar onečišćavanja okoliša,• vođenje očevidnika o nastanku i tijeku otpada,• pripremu dokumentacije za ishođenje vodopravne dozvole,• savjetovanje o propisnom postupanju s otpadom,• vođenje propisanih evidencija i izvješća,• savjetovanje s ciljem racionalizacije poslovanja• posredovanje u gospodarenju otpadom.

VEDECO team nudi stručnu pomoć i za subjekte koji rade s kemikalijama (savjetova-nje o radu i ishođenje dozvola za rad s kemikalijama te vođenje propisanih evidenci-ja). Više o saznajte na www.vedecoteam-savjetovanja.hr.

Sukladno Zakonu o otpadu, proizvođač

otpada mora svoj otpad predati ovlaštenoj osobi

koja ima dozvolu za sku-pljanje i/ili zbrinjavanje

otpada.

Ekologija

kako je strategijom energetskog razvoja i postojećim zakonskim aktima investitorima otvoreno tržište ob-novljive energije, a ovim Akcijskim planom definiraju se kvote koje zaustavljaju investicije u Hrvatskoj.Akcijskim planom predviđa se da udio energije iz ob-novljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji u 2020. dosegne 20,1 posto. Taj je udio u 2005. bio 12,8 posto, a za ovu godinu razina je predviđena na 15,8 posto. Ciljeve se definira u tri područja: Elektroenergetskom, u prijevozu i sektoru grijanja i hlađenja, a najza-nimljivije su pri tom procjene ukupnog doprinosa od svake tehnologije za proizvodnju električne energije. Od 2015. do 2020. Akcijskim se planom zamrzavaju do sada instalirani kapaciteti u sunčanim i u vjetroe-lektranama.

Zbrinjavanje otpadnih tvari i sanacija industrijskog otpadaSukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04., 111/06., 60/08., 87/09.), proizvođač otpada mora svoj otpad predati ovlaštenoj osobi koja ima dozvolu za sku-pljanje i/ili zbrinjavanje otpada. Postupak zbrinjavanja obuhvaća identificiranje otpada, pakiranja i priprema otpada za transport, osiguravanje potrebnih spremni-ka, ambalaže za transport opasnog i neopasnog otpada, prijevoz i skladištenje opasnog i neopasnog otpada te po potrebi i uništenje otpada.

Nastanak i sanacija industrijskog otpada velik je problem, no ukoliko mu se pristupi profesionalno i odgovorno, može ga se vrlo uspješno riješiti. Otpad proizvode rafinerije i kemijska industrija, toplane, energane, drvna industrija, cementare, graditeljstvo, komunalne usluge, brodogradilišta, luke, čeličane, lje-vaonice i koksare, postrojenja za pročišćavanje komu-nalnih otpadnih voda itd.

Gospodarenje otpadom – stroga zakonska regulativaDosadašnja praksa prikupljanja svog otpada u jednu kantu i zatrpavanje zemljom najjednostavnija je naizgled najjeftinija. No, posljedice takvog postupanja su brojni i skupi projekti sanacija odlagališta za koje

je u Hrvatskoj od 2005. alocirano gotovo 2 milijarde kuna. Uz to, u posljednjih deset godina lošim gospo-darenjem otpadom na odlagališta zakopalo se više od 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Uspostava reciklažnih dvorišta i odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, s naglaskom na papir, prvi su od koraka kojima će se započeti uspostavljanje održivog sustava gospodarenja otpadom i povećati recikliranje. Novi zakon o gospodarenju otpadom utvrđuje red prvenstva gospodarenja otpadom koji postaje politika provođenja sustava gospodarenja otpadom na svim razinama. Prioritet je sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, re-cikliranje, drugi postupci oporabe poput energetske oporabe te kao najmanje poželjno, zbrinjavanje. Orga-nizacija gospodarenja otpadom bit će moguća putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ili putem trgovačkog društva - organizacije, tijela kroz koji proizvođači proizvoda koji u nekom trenutku po-staju otpad mogu ispuniti obaveze vezane za njihovo zbrinjavanje.

Europska ekološka mreža Natura 2000

U EU Hrvatska donosi zaštićena područja koja su poznata u svjetskim razmjerima, a dobrim upravljanjem tim resursima možemo se pozicionirati kao nacionalni park Europe.

-Gotovo 37 posto našeg kopnenog područja postaje dio europske ekološke mreže Natura 2000. Kada uključimo i more, gotovo 30 posto ukupne površine zemlje ulazi u područja Natura 2000. To nas čini jednom od EU članica s najvećim postotkom površine u europskoj ekološkoj mreži - istaknuo je Zmajlović. Naši su građani s pra-vom ponosni na hrvatske prirodne ljepote, a nakon ulaska u EU imat ćemo još više mogućnosti i instrumenata da ih zaštitimo i očuvamo. Isto tako, dodaje Zmajlović, imat ćemo više prilika iskoristiti njihove potencijale na održivi način, što uključuje i obogaćivanje turističke ponude te stvaranje ‘zelenih’ radnih mjesta.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode napominje da će se, od stupanja u punopravno članstvo EU, za sve planove i programe koji mogu imati značajan utjecaj na očuvanje i cjelovitost ekološke mreže Natura 2000 obvezno provoditi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Novi zakon o gospodarenju otpadom utvrđuje red prvenstva gospodarenja otpadom koji postaje politika provođenja sustava gospodarenja otpadom na svim razinama.


Tiskarska industrija

Ulazak na tržište Europske unije prilika je za domaće tiskare, no sam uspjeh pojedine tiskare ovisi o njezinoj sposobnosti prilagođavanja europskom tržištu. Europ-sko je tržište veliko, no i ono se suočava sa sve većom konkurencijom zemalja čiji su troškovi proizvodnje na-ročito niski. Najveća su konkurencija tržištu EU azijske zemlje, posebice Kina i Hong Kong, a ovoj konkuren-ciji najviše je izložen knjižni sektor koji nije u tolikoj mjeri opterećen vremenskim rokovima isporuke, dok se dnevne tiskovine uglavnom i dalje tiskaju u Europi.Prema riječima Marija Gotovca, voditelja prodaje i marketinga tiskare Kerschoffset Zagreb d.o.o., konač-nim ulaskom Hrvatske u EU hrvatske tiskare ulaze u novo, uređenije poslovno okruženje koje ima jasna pravila poslovanja. Mogućnosti na tržištu od 500 mili-juna stanovnika gotovo su neograničene, ukoliko se na vrijeme pronađe adekvatan model prilagodbe promjeni tržišta. Nova će europska imena postati naši konku-renti, ali i partneri.

Uvoz i izvoz tiskarskih proizvodaTiskarski proizvodi zbog specifičnosti cijene koštanja u kojima trošak radne snage, ali i cijena papira, imaju velik udio vrlo su pogodni za uvoz/izvoz. Papir je naj-važniji trošak u tiskarskim proizvodima te se posljed-njih godina u Europi povećava potražnja i uvoz sirovina potrebnih tiskarskoj industriji, i to posebice celulozna pulpa i papir, ponajviše iz zemalja sjeverne i južne Ame-rike. Kina je posljednjih godina postala vodeći dobavljač dnevnika, kalendara, rječnika, priručnika, knjiga u boji i dječjih knjiga europskom tržištu. Među vodećim izvo-znicima tiskarskih proizvoda (podatci iz 2005. godine) u top 5 od europskih zemalja su Njemačka, Velika Brita-nija i Francuska, a među 12 top zemalja nalaze se Italija, Belgija, Španjolska i Nizozemska.

Najbolje domaće tiskareU Hrvatskoj još uvijek postoji velik broj tiskara (oko 3.800), budući da je tiskarska djelatnost duge tradicije i sinonim je visoke kvalitete. Najveće su tiskare Radin Print d.o.o., Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Tiskara Zagreb d.o.o., Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Znanje d.o.o., Rotoplast d.o.o., Lana-karlovačka tiskara d.d., Pritera grupa d.o.o., H.O.N.I.N.G d.o.o., Bakroti-sak d.d., Kerschoffset Zagreb d.o.o., Zrinski d.d., Tiska-ra Reprint d.o.o. te Print centar Krapina d.o.o. Nekad najpoznatija tiskara (Vjesnik) koja se isticala najsuvre-menijim tiskarskim strojevima za novinsku i revijalnu

Nove prilike na tržištu EUBudućnost tiskarske i ambalažne industrije u velikoj mjeri ovisi o razvoju svjetskog gospodarstva, tehnološkom razvoju, utjecaju moćnih skupina te ulaganju u dugoročno održivi razvoj.

Pripremila: Jasmina Fijačko

proizvodnju te nizom drugih usluga danas se nalazi u postupku predstečajne nagodbe.

Inovativne primjene u digitalnom tiskuDigitalizacija, ICT tehnologije i novi programi u pot-punosti su promijenili poslove pripreme tiska. Poslovi pripreme integrirani su u DTP programe s direktnom vezom na tiskarski stroj i digitalni tiskarski proces po-znat i kao sistem kompjutor-ploča (CTP). U digitalnom tisku sada je potrebno manje radne snage, ali radna snaga danas postaje multidisciplinarna, odnosno mora posjedovati kompleksnija znanja. Ipak, digitalni tisak koji omogućava fleksibilnije proizvodnje malih nakla-da još uvijek je (relativno) skup, pa je offset tisak i da-lje (naj)uobičajeniji način tiskanja različitih proizvoda. U posljednjih nekoliko godina tiskara Kerschoffset Zagreb d.o.o. značajno je modernizirala i osnažila teh-nološki aspekt svoje proizvodnje. Uz stalno ulaganje u edukaciju zaposlenika te praćenje trendova u grafičkoj industriji, od jeseni prošle godine u operativnu upotre-bu stavili su najsuvremeniji stroj za digitalni tisak B3 formata Kodak NexPress 2700. Unatoč krizi koja traje već petu godinu na tržištu Hrvatske (a i regije), produk-tivnost tiskare u zadnje je tri godine povećana za 40%, te se na taj način uspješno nose s izazovima na tržištu.

Proizvodnja kartonske ambalažeNajčešće korišteni ambalažni materijal je valoviti kar-ton koji se proizvodi od recikliranog papira i prirodnih materijala, a osnovna namjena ovoga kartona je izrada ambalažnih kutija. Od domaćih proizvođača u proi-zvodnji papirne ambalaže dominira Grupacija Belišće, koja je u vlasništvu koncerna Duropack iz Austrije, potom Valoviti papir Dunapack d.o.o., Drvenjača d.d., Istragrafika d.d., Hartmann d.o.o., Model pakiranja d.d., Grafičar d.d., Ambalažni servis d.o.o., Jaškapack d.o.o. i dr. I manji proizvođači uspješno odgovaraju po-trebama tržišta.

Trendovi u proizvodnji ambalažeNove tehnologije koje objedinjuju digitalne podat-ke na ambalaži, kao što su sustavi radio-frekvencije (RFID) i elektronskih nadzora artikala (EAS), pružaju tiskarskim tvrtkama priliku za konkurentnost i rast na tržištu. Novi materijali, poput tiskanih polimera i „inteligentnih“ ili „pametnih“ naljepnica, mogu se integrirati u postojeći tijek radnih procesa u amba-lažnoj proizvodnji.

Utjecaj svjetskih trendova na domaću tiskarsku industrijuSvjetski trendovi u velikoj se mjeri odražavaju na domaću tiskarsku proizvodnju. Trend tiskanja knjiga u azijskim zemljama sve je izraženiji, zbog cjenovno niže konkurencije mnoge domaće knjižare i neki na-kladnici doživjeli su poraz. Podatci HGK govore da je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj ugašeno više od 400 tiskovina, a poražavajući su i podatci da samo 40% građana mjesečno u Hrvatskoj pročita tek jednu knjigu. Tiskarske tvrtke i cijela industrija suočava se s problemom privlačenja mladih ljudi koji ovaj posao doživljavaju slabo plaćenim i prljavim. Ipak razvoj tehnologije, posebice Interneta, te edukacija i povezi-vanje cijele branše može dovesti do novih prilika na novim tržištima.

Primjena novih tehnologija u tiskarskoj industrijiTehnološke promjene unaprijedile su i modernizirale tiskarsku i ambalažnu industriju (povećale su brzinu strojeva, smanjile vrijeme potrebno za pripremu ti-ska...), ali u isto vrijeme dovele su do smanjenja broja radnika, promjene strukture radnika i potrebnih vje-ština. Razvoj tehnologije doveo je i do pojave novih medija, alternativni mediji u velikoj mjeri umanjili su potrebu za tiskanim materijalima, što pred tiskarsku industriju postavlja velik izazov.

Utjecaj moćnihSve je izraženiji utjecaj moćnih lanaca poput Wal-Marta, Tesco-a, Target-a, Carrefour-a na tržište ti-skarske i ambalažne industrije. Ove moćne kompa-nije postavljaju pred tiskarsku i ambalažnu industriju svoje zahtjeve vezane uz izgled i ambalažu proizvoda, a samim time diktiraju i cijenu koju su spremni pla-titi za svoje zahtjeve. U cijelom proizvodnjom lancu smanjuju se troškovi kako bi se zadržala profitabilnost moćnih. Pritisak snižavanja cijena pojačava činjenica da 20% potrošačke ambalaže diljem svijeta kontrolira deset glavnih kupaca najmoćnijih proizvoda.

Tisak promotivnih materijalaSvaki tjedan trgovački lanci tiskaju nove promotivne materijale, iz čega je vidljivo da za ovom vrstom tiska postoji velika potražnja. Neovisno o popularnosti In-terneta, mnogi kupci još uvijek radije prate akcije trgo-vačkih lanaca putem letaka i kataloga.

Prema Gotovčevim riječima, tisak promotivnih mate-rijala vrlo je bitan segment njihove usluge. Surađujući tijekom godina s renomiranim hrvatskim marketinš-kim agencijama sudjelovali su u realizaciji gotovo svih relevantnih marketinških kampanja koje su se ticale offsetnog tiska. Isto tako s njihovim dugogodišnjim renomiranim klijentima surađuju prilikom izrade pro-motivnih materijala za njihove potrebe tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme darivanja i promocije pot-kraj kalendarske godine, navodi Gotovac.

Ekološka osviještenost tiskarske industrijePovećana ekološka osviještenost može predstavljati ozbiljnu prijetnju tiskarskoj industriji zbog investira-nja u sustave koji manje zagađuju okoliš, no ekološka osviještenost, s druge strane, prava je prilika za pro-izvođače, jer ulaganjem u sustave smanjenja štetnih emisija proizvođači stvaraju pozitivnu sliku o sebi kao proizvođaču koji dugoročno ulaže u poslovanje (održi-vi razvoj), što se pozitivno može odraziti na širu zajed-nicu i donijeti nove klijente/kupce. Najvažniji zakono-davni instrumenti koji reguliraju tiskarsku djelatnost su Direktiva o emisiji otapala i Direktiva o sprječava-nju i kontroli ukupnog zagađivanja, a obje se odnose na dva tipa tiskarskih tehnika (vrući offset i gravuru). U pojedinim zemljama EU tu su i drugi elementi „ze-lene politike“, no one ovise od zemlje do zemlje.Uvriježeno je mišljenje da proizvodnja uz primjenu eko-loških standarda znači i višu cijenu, međutim u tiskari Kerschoffset Zagreb ne misle tako. -Ekološki proizvod i ekološka proizvodnja naše tiskare potvrđeni su certi-fikatom ISO 14001, a primjena ove norme potpora je u zaštiti okoliša i sprječavanje onečišćenja u ravnoteži s društveno-ekonomskim potrebama. Nažalost, dio tiskara u Hrvatskoj, nepoštivajući osnovne ekološke standarde, smanjuje troškove proizvodnje te tako postaju neravno-pravna konkurencija na tržištu - zaključuje Gotovac.

Tiskarska industrija

Digitalni tisak koji omogućava fleksibilnije

proizvodnje malih nakla-da još uvijek je (relativ-

no) skup, pa je offset tisak i dalje uobičajeniji način tiskanja različitih

proizvoda.

Ekološka osviještenost prava je prilika za proi-zvođače, jer ulaganjem u sustave smanjenja štetnih emisija proizvo-đači stvaraju pozitivnu sliku o sebi kao proi-zvođaču koji dugoročno ulaže u poslovanje.

Količina nastalog otpada od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstava za brtvljenje i tiskarskih boja

Županije Republike Hrvatske količina nastalog otpada (tona)

količina nastalogopasnog otpada (tona)

Zagrebačka županija 252 238

Krapinsko-zagorska županija 11 11

Sisačko-moslavačka županija 78 77

Karlovačka županija 12 12

Varaždinska županija 40 26

Koprivničko-križevačka županija 105 105

Bjelovarsko-bilogorska županija 43 41

Primorsko-goranska županija 386 349

Ličko-senjska županija 0 0

Virovitičko-podravska županija 0 0

Požeško-slavonska županija 4 4

Brodsko-posavska županija 74 74

Zadarska županija 23 23

Osječko-baranjska županija 18 18

Šibensko-kninska županija 36 36

Vukovarsko-srijemska županija 15 8

Splitsko-dalmatinska županija 170 76

Istarska županija 449 393

Dubrovačko-neretvanska županija 1 1

Međimurska županija 137 107

Grad Zagreb 5.600 5.520

Ukupno Republika Hrvatska 7.454 7.119Izvor DZS, Statistički ljetopis RH 2012.


Vrhunske zdravstvene usluge Vrhunske zdravstvene usluge

Prema procjenama, hrvatski zdravstveni sustav godiš-nje ostvari oko dvije milijarde novih gubitaka. Mini-star Ostojić stoga planira povećati iznos participacije za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, kojih je oko 1,9 milijuna. Oni su prilikom bolničkog liječenja, ope racije, rehabilitacije i pri posjeti liječniku ili stomatologu obvezni platiti dio zdravstvene uslu-ge. Od participacija se ubire 500 milijuna kuna godiš-nje, pa se očekuje dodatni prihod od oko 200 milijuna kuna.

Budućnost zdravstvenog sustava Razne su verzije i prognoze budućnosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Ulazak u EU također uvjetuje brojne promjene, no kojim će putem reforma krenuti, ostaje nam za vidjeti.-U bliskoj budućnosti očekujem međusobno ugovorno povezivanje javnih i privatnih zdravstvenih subjekata, kao i većih privatnih ustanova s ciljem maksimalnog iskorištavanja svih resursa. Ozbiljan problem bit će, i već se počeo događati, odlazak zdravstvenog kadra, pr-venstveno liječnika i medicinskih sestara. Uz ograniče-no domaće tržište to će dovesti do koncentracije kva-litete na manji broj zdravstvenih ustanova koji će tu kvalitetu moći pružiti, kako u ljudskim potencijalima, tako i u prostoru i opremi. Značajnu ulogu u daljem razvoju zdravstvenog sustava imat će i osiguravajuća društva, koja bi kroz svoje ponude dodatnog, dopun-skog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja trebali biti nadopuna jasno definiranom osnovnom osigura-nju – smatra doc.dr.sc. Vladimir Mozetič, dr.med.

Zdravstvene usluge u Europskoj unijiNajvažnija promjena koja je nakon 1. srpnja nastupila za sve osigurane osobe HZZO-a bila je uvođenje Eu-

Očekujući nužnu zdravstvenu reformuNajvažnija promjena koja je nakon 1. srpnja nastupila za sve osigurane osobe HZZO-a bila je uvođenje Europske kartice zdravstvenog osiguranja, koja se koristi za vrijeme privremenog boravka na području druge države članice EU. Osigurane osobe HZZO-a također mogu ostvariti pravo na planirano liječenje na području druge države članice EU, ali prethodno moraju podnijeti zahtjev za odobrenje takvog liječenja.

Značajnu ulogu u daljem razvoju zdravst-venog sustava imat će i osiguravajuća društva.


ropske kartice zdravstvenog osiguranja (dalje: EKZO). EKZO koristi se za vrijeme privremenog boravka na području druge države članice EU. Pravo na izdavanje EKZO imaju sve osigurane osobe HZZO-a, a sama kartica je potpuno besplatna. -Osim EKZO, osigurane osobe HZZO-a također mogu ostvariti pravo na planirano liječenje na području dru-ge države članice EU, ali prethodno moraju HZZO-u podnijeti zahtjev za odobrenje takvog liječenja. Odo-brenje se izdaje ako osigurana osoba traženo liječenje ne može ostvariti na području Hrvatske u medicinski opravdanom roku, a s obzirom na njezino zdravstve-no stanje i mogući razvoj njezine bolesti. Budući da EU izravno ne utječe na unutarnji zdravstveni sustav zemalja članica, mišljenja smo da pristupanje EU neće imati utjecaja na budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava – pojašnjava Kristina Roginek, dipl.iur., ruko-voditeljica Službe za međunarodnu suradnju Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje.Osigurane osobe HZZO-a za vrijeme svog boravka u drugoj državi članici EU imaju pravo na korištenje zdravstvenih usluga koje su s medicinskog gledišta nuž-ne, uzimajući u obzir prirodu usluga i dužinu očekiva-nog boravka, a kod ugovornih pružatelja zdravstvenih usluga. Ove zdravstvene usluge su za njih besplatne, ali postoji mogućnost da će morati snositi troškove tzv. participacije, ukoliko se ista naplaćuje osiguranicima dr-žave boravka, napominje Kristina Roginek.

Tradicionalna medicina vs alternativni oblici liječenjaAlternativni oblici liječenja sve su zastupljeniji. No, koje su prednosti ovakvog pristupa u odnosu na tradi-cionalnu medicinu?Prema riječima terapeuta Saše Benića, jedna od osnov-nih prednosti jest da je alternativni pristup puno pri-lagodljiviji radu na individualnoj razini, jer nije ogra-ničen automatizmom i dogmatskim sustavom. Vrlo često, kao što i samo ime govori, pacijenti traže pomoć u alternativi kada klasična medicina ne nudi zadovolja-vajuće, tj. kvalitetno rješenje.-Danas je protok informacija puno kvalitetniji i više se na klasičnu medicinu ne gleda kao jedinu ili superiornu opciju, tj. zna se u kojim je područjima ona i dalje naj-bolji izbor, a kada ju je bolje izbjegavati ili kombinirati s alternativnim pristupom. Također bitan aspekt alterna-

tivnog pristupa je da se uglavnom bazira na prirodnim proizvodima koji vrlo često nisu instant rješenje nekog simptoma, ali zato nemaju štetne popratne efekte na or-ganizam i nerijetko imaju puno širi spektar djelovanja – kaže Benić, te dodaje kako holistički pristup alternativ-ne medicine znači koristiti više perspektiva gledanja na problem i objedinjavanje istih u jedan cjeloviti tretman. Tako se, primjerice, u dijagnostici koristimo znanjima drevnih civilizacija (kineska, indijska, tibetanska ...), ujedno i novim alternativnim spoznajama, ali uz neizo-stavno konzultiranje klasične medicine.-Kod holističkog pristupa se, osim mogućih otkriva-nja i povezivanja širokog spektra fizičkih uzroka neke bolesti, također puno pažnje obraća i na emotivni i duhovni aspekt, koji u konačnici i jesu glavni početak svih problema na fizičkoj razini. Funkcija terapeuta u holističkom pristupu je da kroz kvalitetnu interakciju i u skladu sa svojim znanjem i iskustvom da podršku pacijentu u svim segmentima gdje ju je on spreman primiti u danom trenutku – zaključuje Benić.

Prednosti dopunskog zdravstvenog osiguranjaPrednosti dopunskog zdravstvenog osiguranja su da nositelji polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ne plaćaju sudjelovanje u troškovima tijekom korištenja zdravstvene zaštite, tj. ne plaćaju sudjelovanje za bol-ničko liječenje, ili ambulantno liječenje, ili dijagnostiku u bolnici, ne plaćaju za ortopedska pomagala, za speci-jalističke stomatološke usluge, fizikalne rehabilitacije u kući i kod liječenja u inozemstvu. -Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju sklo-pljen s HZZO-om vrijedi samo za korištenje zdrav-stvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Cijena police se promijenila i iznosi 70 kn za sve kategorije osiguranika – navodi Stanko Perjan, dipl.oec., pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Potencijal medicinskog i zdravstvenog turizmaPotencijal zdravstvenog turizma u prvom se redu tre-ba temeljiti na brandiranju destinacije kroz planiranu strategiju kako bi postali prepoznatljivi međunarod-

nom tržištu, smatra Mozetič.-Primjer kojega imamo u Primorsko-goranskoj žu-paniji koja je izradila „Strategiju razvoja zdravstvene industrije“ uz jasne ciljeve, na putu je takvog promi-šljanja. Pojam „zdravstvena industrija“ u sebi sadrži i razvoj biotehnologije, farmaceutike, medicinske opre-me, virtualne medicine, edukacijskih procesa, teleme-dicine. U projekte su uključene javne i privatne zdrav-stvene ustanove i djelatnici, sveučilišta, osiguravatelji, turističke zajednice, hotelijeri, prijevoznici, ugostitelji, gospodarske zajednice, uz izradu baze kompetencija tih ustanova. Zdravstvena industrija je i ono što ljudi neće fizički vidjeti, na primjer, znanje, ali će se ovdje ‘proizvoditi’ i pozicioniranjem na svjetskom tržištu donositi dodatni kapital koji će se uložiti u razvoj. To će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i zapošlja-vanje većeg broja ljudi. Istovremeno će se omogućiti i kvalitetnija zdravstvena zaštita domicilnom stanovniš-tvu – kaže Vladimir Mozetič.Ako govorimo isključivo o zdravstvenom turizmu, ulazak u EU otvara nam mogućnost konkuriranja na puno većem tržištu i to je nešto što nam u svakom slučaju može biti samo prednost. Ovisi o nama, narav-no, na koji način ćemo iskoristiti. Podatak da na dva sata leta od Zagreba ili Rijeke obuhvaćamo praktički čitavu Europu, a na 500 kilometara od nas živi 72 mili-juna ljudi, od kojih je 14 milijuna starijih od 60 godina, govori nam zapravo na kojem se tržištu pojavljujemo, zaključuje Mozetič.

Dijagnostika profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz radGrana medicinske djelatnosti koja se prvenstveno bavi preventiv-nim pregledima jest medicina rada, čija djelatnost uključuje i dijagnosti-ku profesionalnih bolesti, te bolesti vezanih uz rad (nastajanje bolesti kao posljedice štetnosti pojedinog radnog mjesta), ocjenu radne sposobnosti (privre-menu ili trajnu) oboljelih od tih bolesti, kao i ocjenu radnih sposobnosti djelatnika.

Europski strukturni fondova za razvoj hrvatskog zdravstvenog sustava

Budući da je Republika Hrvatska 1. srpnja ove godine postala članicom EU, moći će kroz projekte povući dio sredstava europskih strukturnih fondova i za razvoj zdrav-stvenog sustava. Očekuje se da će tako hrvatski zdravstveni sustav dobiti financijsku potporu, s dodatnim kapitalom za poboljšanje zdravstvenog sektora i za pružanje zdravstvenih usluga hrvatskim građanima. Hrvatski zdravstveni sustav u procesu je reforme, no zdravstvene usluge u skladu su s općim europskim standardima, navode u HZZO-u.

Ako govorimo isklju-čivo o zdravstvenom turizmu, ulazak u EU otvara nam mogućnost konkuriranja na puno većem tržištu i to je nešto što nam može biti samo prednost.


Edukacija

Put do EU standarda popločan je znanjem Iako je postala nova članica EU, Hrvatska će se ponajviše morati osloniti na vla-stite snage kako bi ojačala svoje gospodarstvo i osigurala svojim građanima toliko priželjkivani EU životni standard. Taj cilj ostvariv je jedino pod uvjetom da građani mogu naći posao za koji su kvalificirani i plaćeni.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Ulaskom u EU, hrvatskim radnicima otvara se novo, veliko tržište rada (osim u zemljama koje su uve-le zabrane zapošljavanja hrvatskih radnika), koje je konkurentno, i naši će radnici dobiti mogućnost kon-kuriranja za slobodna radna mjesta kao i svi drugi. U sljedećih nekoliko godina najtraženija zanimanja bit će vezana uz online poslovanje, društvene mreže, ICT, medicinu/zdravstvo, ugostiteljstvo i turizam, no isto tako možemo očekivati i strane radnike u zanimanjima koja će kod nas biti deficitarna, kao što su zdravstvo, IT, i to pogotovo iz okolnih zemalja u kojima je životni standard niži nego kod nas, ispričao nam je Saša Jurko-vić, direktor portala posao.hr.

Cjeloživotno obrazovanje kao garancija uspjeha Dugogodišnja je kriza posve preokrenula vrijednosti

pa je potrebno više truda za pronalaženje i zadržava-nje posla. Alat koji pritom može pomoći svakako je edukacija. O tome može li svaki pojedinac edukacijom poboljšati svoje mogućnosti zapošljavanja razgovarali smo s Krešimirom Šimcem, direktorom Mirakul Edu-kacijskog centra. Ulaganje u usavršavanje postojećih i usvajanje novih sposobnosti i vještina nije više samo poželjno, već i nužno, objasnio je. Današnje tržište rada zahtijeva stalno ulaganje u edukaciju, konku-rencija radne snage velika je, a novih je radnih mje-sta, nažalost, još uvijek jako malo. Dakako, ulaganjem u osobni profesionalni razvoj stječemo i dodatnu si-gurnost, jer širimo svoje radne sposobnosti i suvereno vladamo postojećima.

Vrijednost IT certifikata u Hrvatskoj i regiji Iako već neko vrijeme naši radnici iz sfere IT-a i medi-cine te inženjeri odlaze raditi u strane zemlje, ulaskom Hrvatske u EU to bi se moglo i povećati, ako se stanje u zemlji ne poboljša, objašnjava Jurković. Istovreme-no, u Hrvatskoj postoji potražnja za IT stručnjacima.

O vrijednosti IT certifikata razgovarali smo s Aleksan-drom Zlatovićem, direktorom tvrtke Aurum Nexus i certificiranim VMware predavačem s iskustvom u Hr-vatskoj, ali i u drugim europskim zemljama. Na pita-nje, nalaze li polaznici posao lako po završetku VMwa-re tečaja, Zlatović je odgovorio kako je za pronalaženje novog posla definitivno veliki plus imati bilo kakvo dodatno neformalno obrazovanje. Često je ovaj tečaj

U sljedećih nekoliko godina najtraženija

zanimanja bit će vezana uz online poslovanje, društvene mreže, ICT, medicinu/zdravstvo,

ugostiteljstvo i turizam.

Mirakulova HR Akademija

U suradnji s iskusnim i dokazanim stručnjacima iz područja poslovne edukacije i savjetovanja, Mirakul Edukacijski centar niz godina organizira stručne seminare za poduzetnike i managere te za sve poslovne ljude koji se žele stručno usavršavati. Pokrivena su pritom sva ključna područja poslovanja (financije, management, pro-daja, marketing, HR) koja kontinuirano proširuju novim temama. Imaju inovativne i kreativne edukacijske programe i često su pioniri na tržištu edukacije (Internet mar-keting Akademija, Community manager Akademija). Također, krajem rujna Mirakul prvi put pokreće HR Akademiju, osmišljenu kako bi potaknula sistematičan pristup managementu ljudskih potencijala u procesnom i praktičnom kontekstu te kako bi se ohrabrilo korištenje najboljih hrvatskih, ali i svjetskih HR praksi.

Edukacija

Stipendijom do prestižne američke diplome

u Zagrebu

Međunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb (International Gradu-ate Business School Zagreb - IGBS Zagreb) i za sljedeću, osmu generaciju polaznika dodijelit će vrijedne stipendije. Škola djeluje od 2003. godine pri Ekonomskom insti-tutu u Zagrebu, na kojem izvodi MBA studij u suradnji s američkim fakultetom Kelley School of Business sa Sveučilišta u Indiani, jednim od najboljih 15 u SAD-u prema Bloomberg Business Weeku. Od 2012. godine studij se prvi put u Zagrebu izvodi kao dvojni MBA/M.Sc. studij iz Strateškog managementa – studenti su upisani u obje škole te stječu hrvatsku diplomu specijalista poslovnog upravljanja od IGBS-a Zagreb i američku diplomu magistra znanosti iz strateškog managementa od Kelley School of Business, uz znatno niže troškove studiranja nego u SAD-u. Program je posebno namijenjen managerima koji traže specijalizaciju u području strateškog nadzora i kor-porativnog strateškog planiranja. Na studiju najvećim dijelom predaju vrhunski pro-fesori i suradnici Kelley School of Business, koji su i oblikovali studijski program, dok ostatak predavača čine priznati istraživači s Ekonomskog instituta s međunarodnim iskustvom. Predavanja se izvode u maloj grupi na engleskom jeziku, radnim danima iza 17 sati, i upotpunjena su brojnim analizama poslovnih slučajeva s najboljih ame-ričkih fakulteta, simulacijama poslovnih situacija i gostujućim predavanjima direkto-ra vodećih kompanija i kreatora ekonomske politike. Kandidati koji prijavu na studij dostave do 15. listopada 2013. godine ulaze u natjecanje u kojem će troje najboljih osvojiti stipendiju od 6.000 eura, koja pokriva trećinu ukupne školarine.

odskočna daska za promjenu radnog mjesta unutar ili izvan trenutne firme u kojoj polaznici rade. Naime, prema sadržaju VMware tečajeva, osnovno predznanje IT administriranja je poželjno, što u osnovni znači da je rijetko da tečaj polaze nezaposleni jer je velika veći-na ljudi s IT znanjem već zaposlena.

Da su IT certifikati cijenjeni u Hrvatskoj, ali i u re-giji, pokazuje činjenica da je manje nezaposlenih iz sfere IT-a. Zlatović nastavlja kako dosta ovisi o vrsti certifikata, jer su neki certifikati postali „in“ za ima-ti u CV-u, te ih se čak manje vrednuje. Unatoč tome, činjenica je da nije još čuo za nezaposlenog IT profe-sionalca, pogotovo s velikim brojem certifikata. No di-namika promjene poslova u Hrvatskoj (i regiji) dosta je ograničena jer nema baš previše opcija. Primjećuje, međutim, da je u Europi veća potražnja za kvalificira-nim kadrom, a samim time se dinamika promjene jako povećava. Ne postoji grč koji još uvijek vlada u Hrvat-skoj i ljudi su spremni promijeniti radno mjesto nakon par mjeseci, ako se pojavi bolja prilika.

Znanja potrebna za honorarni posao Odlika je zapadnoeuropskog tržišta rada i to da po-stoji široka ponuda i potražnja honorarnih poslova. Slični trendovi sporim tempom ulaze i na hrvatsko tržište rada. Prema riječima Martine Lovrić s portala MojPosao, od svih oglasa koji su na portalu MojPosao objavljeni od početka ove godine, njih 9% odnosilo se na honorarne poslove. To je značajno manje u odnosu na oglase u kojima su poslodavci tražili zaposlenika na određeno vrijeme (51%) ili nudili stalno zaposlenje (52%). U 2013. najtraženija honorarna zanimanja su: konobar, prodavač, prodajni savjetnik, kuhar i telefon-ski prodavača, nastavlja Martina Lovrić.

Kada navode uvjete u oglasima za honorarne poslove,


Edukacija

Sa ZŠEM-a u bilo koju korporaciju!

Gotovo nema veće hrvatske tvrtke koja među svojim osobljem nema barem jednog diplomanta Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Ova poslovna škola više je godina proglašena najboljom u Hrvatskoj te je ove godine primila prestižnu AACSB akreditaciju i tako je postala prva poslovna škola koja je ušla u elitno društvo najbo-ljih 5% poslovnih škola na svijetu.

Ipak, ZŠEM ne nudi studentima samo najbolje poslovno obrazovanje u regiji. Studen-ti ZŠEM-a imaju pristup Career centru, uredu čiji je jedini zadatak njima pomoći pri pronalaženju zaposlenja. Mogu na razmjenu na više od 100 sveučilišta diljem svijeta, i to bez plaćanja dodatne školarine. Imaju pristup najboljim hrvatskim i inozemnim poslovnim i ekonomskim predavačima, najboljoj poslovnoj literaturi, mentorima... Zato čak 73% ZŠEM-ovih studenata pronalaze zaposlenje unutar četiri mjeseca na-kon završetka studija, i to u domaćim i inozemnim korporacijama.

Više informacija o ZŠEM-u pronađite na www.zsem.hr.

poslodavci nisu toliko „strogi“. U najviše oglasa za ho-norarno zaposlenje tražila se srednja SSS (61%), što je 9% više od prosjeka za sve oglase (52%). U četvrtini oglasa (25%) tražila se VSS, a u petini oglasa (20%) VŠS. U prosjeku se traži radno iskustvo u trajanju od dvije godine, što je manje nego kod ostalih vrsta poslo-va za koje je potrebno imati gotovo tri godine iskustva. U 39% oglasa za honorarne poslove kao uvjet je nave-den rad na računalu, dok se poznavanje stranih jezika tražilo u 47% oglasa, i to najčešće engleskog jezika.

Zanimanja vezana uz turizam u Hrvatskoj i EU Turizam je niša koju Hrvatska tek treba u punom ka-pacitetu iskoristiti, i postoji potražnja za Hrvatskom u tom smislu, a s obzirom na to da je novo EU tržište i zahtjevno, što sa sobom nosi i novu konkurenciju, trebat će dati sve od sebe da bismo podigli kvalitetu usluge. U prvom redu, potrebno je dodatno obratiti po-zornost na edukaciju koja bi mogla pridonijeti razvoju hrvatskog turizma.

Usko gledano, uz turizam se tradicionalno vežu ugo-stiteljske djelatnosti pa i zanimanja poput kuhara, so-bara, turističkih vodiča i sl., no s obzirom na to da našu zemlju posjeti u prosjeku dva i pol puta više ljudi za vrijeme turističke sezone nego što imamo stanovnika, važno je i neke druge naše djelatnosti usmjeriti prema turizmu. Tako se, primjerice, posredno i proizvodnja poljoprivrednih proizvoda može povezati s turizmom kao najbolji oblik izvoza domaćeg hrvatskog proizvo-da. Kada bi turistima takva ponuda bila dostupna onli-ne, prezentirana na zanimljivoj internetskoj stranici, na nekoliko stranih jezika, zanimanje bi moglo biti i puno veće... Takva praksa u naprednijim članicama EU nije rijetkost, čak i u zemljama koje ne žive od turiz-ma, poput, recimo, Njemačke.

Edukacijom do unapređenja hrvatskog turizamaS portala MojPosao upozoravaju da, ako govorimo o kandidatima sa SSS koji se najviše i traže, dodatna edukacija svakako ima smisla jer su Turizam i ugo-stiteljstvo, uz Prodaju, kategorija zanimanja u kojoj se objavljuje najviše oglasa za posao. Primijetili su da poslodavci u većem broju oglasa traže poznava-nje stranih jezika. Naime, ove godine su navodili taj uvjet u 37% oglasa, u odnosu na 27% prošle godine. Zanimljivo je da raste važnost drugih stranih jezika - njemačkog i talijanskog jezika, dok se engleski jezik gotovo podrazumijeva (poznavanje je potrebno u 90% oglasa). Poslodavci također više traže poznavanje rada na računalu (rast s 10% u 2012. na 13% u 2013. go-dini), za što je vjerojatno djelomično zaslužna i fiska-lizacija, pa bi imalo smisla odlučiti se i za informatički tečaj.

Prednosti poznavanja stranih jezika u turističkoj zemljiPoznavanje stranih jezika jedan je od najvažnijih pre-

Edukacija


Edukacija

duvjeta za uspjeh ako živite u turističkoj zemlji, a tako Europa percipira Hrvatsku. O tome koliko Hrvati po-znaju strane jezike razgovarali smo s Ankicom Kutle Beljan, direktoricom Berlitz - Jezičnog Centra Vox Mundi. Kada se radi o tome koliko je ljudi učilo strane jezike, kod nas su jezici uključeni u školski program odavno za razliku od drugih istočnih zemalja. Isto tako, kao mali narod, nismo mogli očekivati da će ve-lik broj stranaca naučiti hrvatski jezik pa smo mi sklo-ni naučiti druge jezike, objasnila je. Problem je što je to ipak više ili manje pasivno znanje s nižom razinom mogućnosti aktivne komunikacije.

Prednosti poznavanja stranih jezika u turističkoj zem-lji nebrojene su, nastavlja Ankica Kutle Beljan. Danas se putem Interneta može i stupiti u kontakt s poten-cijalnim gostima, ispunjavati razne natječaje koji će pomoći u financiranju projekata, uključiti se u razne svjetske asocijacije iz iste branše itd.

Među najtraženijim jezicima u 2013. i dalje je engle-ski, ali je promjena nastala u tome da se traže ili više razine znanja ili vrlo uske specijalizacije. Na drugom je mjestu njemački jezik, a promjena je nastala na tre-ćem mjestu u tome da se značajno više, barem je tako u Berlitzu, uči francuski jezik jer je on prepoznat kao poslovni jezik EU, u zaključku kaže Kutle Beljan.

Studentska mobilnost u EU Jedna od velikih prednosti koja se otvara hrvatskim studentima ulaskom Hrvatske u EU jest mogućnost studiranja na nekom od sveučilišta u EU. Time se ite-

kako proširuju mogućnosti stjecanja znanja, a s vre-menom, sigurno će doći i do povećanja zapošljivosti nakon završenog studija u nekoj od europskih zema-lja. Prema riječima Saše Jurkovića s portala posao.hr i edukacija.hr, najvažnije je da hrvatski studenti mogu studirati u EU po nižim cijenama, kao i druge članice EU.

Programi obrazovanja za managere Edukacija u managementu može pomoći bilo da se radi o klasičnom studiranju ili pak o dodatnom obra-zovanju managera s iskustvom. IEDC-Poslovna škola Bled, primjerice, po svojoj je filozofiji međunarodna poslovna škola fokusirana na obrazovanje iskusnih managera. Stoga je i ponuda ove jeseni fokusirana na programe tog tipa. Njihov najpoznatiji program je Međunarodni postdiplomski studij managementa MBA. Ima tri različita oblika: jednogodišnji, dvogodiš-nji i tzv. Predsjednički MBA, koji traje tri godine. Ove jeseni nude i tri kratka, specijalizirana seminara Finan-cije za nefinancijaše, Vještine uvjeravanja i Stvaranje vrijednosti za klijente.

Podatci o ulaganjima u poslovno obrazovanje u jugo-istočnoj Europi pokazuju kako je u posljednje vrijeme ulaganja u tom smislu manje, a fokusirana su na kraće programe. Naravno, postoje i „časne iznimke“, no tre-nutni trendovi u regiji još su uvijek negativni, kazao je akademski direktor Nenad Filipović s IEDC-a Bled. Ipak, nastavlja, da je i u krizi moguće drugačije razmi-šljanje pokazuje porast interesa za njihove obrazovne programe od strane međunarodnih kompanija.

Međunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb (IGBS Zagreb) u ponudi ima Dvojni MBA/M.Sc. program iz Strateškog managementa na engleskom jeziku. Studij se izvodi u suradnji s partnerskim fakul-tetom Kelley School of Business sa Sveučilišta u Indi-ani, čiji profesori čine većinu predavača na programu, uz suradnike koji dolaze iz ustanove osnivača škole, Ekonomskog instituta, Zagreb. Sva predavanja izvode se u Zagrebu, a završetkom programa studenti stječu dvije diplome – američku diplomu Master of Science in Strategic Management i hrvatsku diplomu stručnog specijalista poslovnog upravljanja. Uz temeljna znanja i vještine poslovnog upravljanja, polaznici će usavrši-ti analitičke vještine i vještine rješavanja problema te steći dublje poznavanje korporativnog terena.

Zagrebačka škola ekonomije i managementa nudi kva-litetno obrazovanje iz ekonomije, statistike, računo-vodstva, financija, managementa i marketinga. Preddi-plomski studij daje široko ekonomsko obrazovanje svakom studentu koji će nakon završetka studija biti kvalificiran za svaku ekonomsku poziciju na tržištu. Daljnju specijalizaciju za područje od interesa moguće je napraviti kroz njihov Specijalistički diplomski struč-

Da su IT certifikati cijenjeni u Hrvatskoj, ali i u regiji, pokazuje činjenica da je manje nezaposlenih iz sfere

IT-a.

Edukacija

ni studij, MBA program. NA MBA programu trenutno u ponudi imaju deset smjerova. Uz osnovne smjerove kao što su Marketing, Management, Financije i Ra-čunovodstvo ističu smjer Kvantitativne financije, koji je među 100 najboljih u svijetu, prema istraživanju Eduniversala.

COTRUGLI Business School predavačima iz čitavog svijeta i međunarodno akreditiranim MBA progra-mima povezuje JI Europu. S centrima u Beogradu i Zagrebu te uredima u Sofiji i Ljubljani, ova škola pri-vlači polaznike iz Hrvatske, BiH, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Slovenije, Srbije i Rumunjske. U ponudi imaju tri vrste MBA programa: MBA program - na-mijenjen mladim managerima s minimalno tri godine radnog iskustva, Executive MBA (EMBA) - za srednji i visoki management s minimalno pet godina radnog iskustva i Chief Executive MBA (CEMBA) - namije-njen isključivo top managementu te predsjednicima i članovima uprava s minimalno osam godina iskustva.

Još za vrijeme trajanja programa 33% polaznika mi-jenja posao, tj. tvrtku, na temelju networkinga koji razviju u svojoj MBA generaciji. Kada je riječ o visini plaća kao kriteriju napretka, najrelevantnije je izdvo-jiti podatke iz Istraživanja o visini plaća koje svake godine provodi MojPosao. Tako za 2012. godinu stoji:

Završen MBA program sve je isplativiji. Osobe s MBA programom imaju u prosjeku 36% veću plaću u odno-su na VSS, a 58% u odnosu na prvostupnike.

Razvoj karijere po završetku visoke poslovne školeKako studiranje na visokim poslovnim školama može pomoći u razvoju karijere, raspitali smo se u Adeccu. Prema riječima Ane Spasojević, Recruitment Consul-tanta, preduvjet za ozbiljnu poslovnu karijeru sva-kako je kvalitetna, međunarodno priznata edukacija. Pogledamo li sastav managementa vodećih europskih i svjetskih korporacija, vidjet ćemo kako oni dolaze upravo iz kvalitetnih škola. Postupno će to posta-ti praksa i u Hrvatskoj. Neke poslovne škole iz kojih dolaze njihovi kandidati svojim studentima i tijekom studija pružaju mogućnost stjecanja radnog iskustva u velikim korporacijama kroz studentske prakse, pa ti studenti kreću na tržište rada ne samo pripremljeni, već sa stvarnim uvidom u tržište rada i uvidom u svoj položaj na njemu.

Upravo zbog pogodnosti usvajanja novih teorijskih i praktičnih poslovnih vještina, visoke poslovne škole mogu pomoći u daljnjem razvoju karijere te pružiti konkurentsku prednost polaznicima. Znanje je moć, i svaka dodatna kvalifikacija u poslovnom svijetu je do-brodošla, zaključuje Ana Spasojević.

Edukacija u manage-mentu može pomoći bilo da se radi o klasičnom studiranju ili pak o dodatnom obrazovanju managera s iskustvom.


Edukacija

Još ne tako davno, počelo se govoriti kako je svijet postao ravna ploča. Prof. Pankaj Ghemawat, jedan od najmlađih “gurua” što ih je The Economist uvr-stio u svoj popis najvećih mislilaca svih vremena na području poduzetništva, tvrdi kako se u tome uvelike pretjeruje.

- Globalizacija je jedna od onih stvari za koje svi misli-mo da ih doživljavamo u svom svakodnevnom životu, pa ne osjećamo nikakvu potrebu za provjerom poda-taka - ističe prof. Ghemawat. Zbog toga je i osmislio takozvani DHL-ov indeks globalne povezanosti, kojim se prati dubina i širina kolanja trgovinske razmjene, kapitala, informacija i ljudi u 140 zemalja. Ta sveo-buhvatna analiza stanja globalizacije širom svijeta, koja uključuje više od milijun podatkovnih točaka u razdoblju od 2005. do 2011. godine, pokazuje kako nismo ni blizu života u svijetu bez granica. Štoviše, pokazuje da je svijet u kojem danas živimo manje glo-baliziran nego što je to bio 2007. godine.

Na primjer, jeste li znali da:• 90% svjetskog stanovništva nikada neće napustiti

svoju rodnu zemlju?• 2% trajanja telefonskih razgovora u minutama otpa-

da na međunarodne pozive?

Svijet je globaliziran tek približno 10 do 25 postoPutovati u inozemstvo jednostavno nije dovoljno. Jedna anketa među rukovoditeljima dovela je do zaključka kako je u određenu sredinu potrebno uroniti na najmanje tri mjeseca da bi se shvatilo kako tamošnja kultura, politika i domaća povijest utječu na poslovanje. Svi bismo trebali postati svjesniji svijeta koji nas okružuje i pobrinuti se da ljudi postanu radoznaliji i željniji doznati čega to tamo ima, što je to tamo drukčije - prof. Ghemawat.

IEDC-Poslovna škola Bled, jedna od najinova-tivnijih poslovnih škola u Europi, svake godine priređuje Predsjednički

forum na koji poziva neke od najistaknutijih

svjetskih stručnjaka.

• 95% novosti što ih ljudi dobivaju dolazi iz domaćih izvora?

• 1% poštanskih pošiljaka prelazi državne granice?• 85% prijatelja na Facebooku čine sunarodnjaci?

Većina aktivnosti koje bi se mogle odvijati bilo preko ili unutar državnih granica i dalje je domaće naravi. Oni isti tvorci politike i poslovni vođe koji su nekoć težili za sveopćom otvorenošću svoja ulaganja, po-zornost i nastojanja danas usmjeravaju unutar svojih matičnih zemalja. Svaka je prilika kako nismo onoliko globalni koliko mislimo.

I nisu samo tvrtke te koje se čvrsto drže svojih matičnih zemalja. Isto vrijedi i za njihove zaposlenike i kupce. S obzirom na takvu stvarnost, globalne tvrtke i rukovoditelji moraju usvojiti kozmopolitski pristup koji će im omogućiti da različitosti shvate i rade na njima, a ne protiv njih.

Koliko je globalno hrvatsko gospodarstvo?Prof. Ghemawat, koji se na Harvard upisao u dobi od 16 godina, da bi na tamošnjem Poslovnom veleučilištu završio poslijediplomski studij i doktori-rao s 24 godine te postao najmlađi profesor u povijesti te ustanove, analizira i hrvatsko gospodarstvo. Prema DHL-ovom indeksu globalne povezanosti za 2012. go-dinu, Hrvatska zauzima 57. mjesto među 140 zemlja obuhvaćenih tim izvješćem, dok je među europskim zemljama na 29. mjestu. Pruža vam se sjajna prilika da prof. Ghemawata poslušate i uživo, jer upravo će on nastupiti kao uvodničar na Predsjedničkom foru-mu IEDC-a, koji će se održati 15. studenoga na Bledu. Forum će svojim govorom otvoriti gospodin Borut Pa-hor, predsjednik Republike Slovenije.

IEDC-Poslovna škola Bled, jedna od najinovativni-jih poslovnih škola u Europi, svake godine priređuje Predsjednički forum na koji poziva neke od naji-staknutijih svjetskih stručnjaka. Do sada su se među njima našli Peter Drucker, Edgar Schein, Nancy Adler, Manfred Kets de Vries, Hermann Simon i Henry Che-sbrough, a ove će godine s nama biti Pankaj Ghema-wat. Za opširnije informacije, posjetite stranicu www.iedc.si/pf.

Edukacija


Financije

Kada u transakcijama sudjeluju više od dva porezna obveznika, tada se radi o povezanim transakcijama ili transakcijama u nizu. Dobra se kod takvih transakcija, temeljem računa, prodaju između sudionika u nizu, a fizički tijek dobara kreće se od dobavljača do posljed-njeg kupca u lancu. Mjesto izvršenog prometa je mje-sto gdje se dobro nalazi kad prijevoz završava. S pozi-cije oporezivanja te su transakcije najzahtjevnije, jer se između sebe razlikuju i ne postoji opće pravilo za njihovo oporezivanje, a razlikujemo:a) trostrane poslove kao poseban oblik povezanih tran-sakcija, ib) lažne trostrane poslove.

Pravi trostrani posaoZa pravi trostrani posao (poslovanje u trokutu – trian-gulacija) vrijede odredbe o pojednostavljenju propisa-ne odredbama čl.10. ZPDV i čl.32. Pravilnika o PDV-u, prema kojima je uz ispunjenje propisanih uvjeta:a) prvi kupac oslobođen plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice ib) prvi kupac mora izdati račun drugom kupcu, koji ne smije sadržavati iznos PDV-a i u kojem se navodi da se radi o trostranom poslu, odnosno o pravom trostranom poslu govorimo u slu-čaju kada je u transakciji kumulativno ispunjen neki od propisanih uvjeta:1. da u transakciji sudjeluju tri porezna obveznika

PDV u EU – pravi i lažni trostrani posloviDanom ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije stupio je na snagu i novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je donio značajne novine u oporezivanju, a posebno tran-sakcija koje se odvijaju na području jedinstvenog EU tržišta. Jedna od novina je i nova oporeziva transakcija koja predstavlja poseban oblik povezanih transakcija i naziva se trostrani posao.

Piše: Ksenija Kramar, ovlašteni porezni savjetnik

i radi se o isporuci istih dobara koja su otpremljena ili prevezena izravno od prvog isporučitelja drugom, odnosno posljednjem kupcu iz jedne države članice u drugu,2. da su osobe koje sudjeluju registrirane za potrebe PDV-a u tri različite države članice,3. da prvi kupac nije registriran za potrebe PDV-a u državi članici drugog, odnosno posljednjeg kupca i da on koristi isti porezni identifikacijski broj koji je dao isporučitelju i drugom kupcu,4. da je isporučitelj ili prvi kupac ili druga osoba za nji-hov račun otpremio ili prevezao dobra,5. da drugi, odnosno posljednji kupac koristi PDV identifikacijski broj koji mu je dodijelila država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara,6. da je drugi, odnosno posljednji kupac obveznik pla-ćanja PDV-a.

Prema tome, trostrani poslovi vezani su poslovi u koji-ma sudjeluju tri porezna obveznika koji su za potrebe PDV-a registrirani svaki u svojoj državi članici:- isporučitelj robe (prvi u lancu)- stjecatelj robe (drugi u lancu)- primatelj robe (treći u lancu).Isporučitelj dobra iz jedne države članice izdaje račun za isporuku dobra unutar EU stjecatelju dobra u dru-goj državi članici za dobro koje se direktno otprema ili prevozi primatelju dobra u trećoj državi članici.

Ukoliko su zadovoljeni svi gore navedeni uvjeti za pra-vi trostrani posao, primjenjuju se PDV oslobođenja. Oslobođenje od plaćanja PDV-a kod trostranih poslova ima značenje prije svega za stjecatelja dobara (drugi u lancu), koji kod trostranih poslova ne obračunava PDV pri stjecanju dobara unutar EU. S pozicije isporučite-lja dobara (prvi u lancu) i primatelja dobara (treći u lancu) ovo pojednostavljenje nema značajnog utjecaja. Bez obzira jesu li uvjeti za trostrani posao ispunjeni ili ne, isporučitelj dobara postupa sukladno pravilima oporezivanja PDV-om, koji vrijede za isporuku dobara unutar EU. Primatelj dobara postupa sukladno pravi-lima oporezivanja PDV-om koji vrijede za stjecanje dobara. Stjecatelj dobara stječe dobra od isporučitelja dobara, te kod takvog stjecanja nije obvezan izvršiti samooporezivanje, jer obvezu obračuna PDV-a prenosi na primatelja dobara (treći u lancu). U skladu sa st.2. čl.10. ZPDV hrvatski stjecatelj (drugi u lancu), koji izvrši trostrani posao, od takvog stjecanja dobara nije dužan obračunati PDV, pa prema tome ga niti ne pri-znaje kao pretporez (nema samooporezivanja), ukoliko ispuni sljedeće uvjete:- stjecanje dobra u Hrvatskoj je izvršeno od strane hr-vatskog stjecatelja (drugi u lancu) s namjenom daljnje isporuke dobara, - dobra, koja stekne hrvatski stjecatelj (drugi u lan-cu), neposredno se šalju ili otpremaju iz države čla-nice isporučitelja dobara (prvi u lancu) i namijenje-na su osobi koja je primatelj daljnje isporuke dobara (drugi u lancu),- primatelj daljnje isporuke dobara (drugi u lancu) je porezni obveznik ili pravna osoba, koja nije porezni obveznik, registrirana za potrebe PDV-a u Hrvatskoj,- primatelj dobara (treći u lancu) je dužan platiti PDV u skladu s čl.75.st.1.t.3. ZPDV.

Lažni trostrani posaoZa lažne trostrane poslove ne vrijede odredbe o po-jednostavljenju propisane odredbama čl.10. ZPDV i čl.32. PPDV, pa se o lažnim trostranim poslovima radi u slučajevima:a) kada su sudionici u povezanoj transakciji iz tri ra-zličite države EU, ali se dobro ne otprema direktno od prvog isporučitelja u lancu trećemu u lancu (posljednji kupac), već se dobro otprema prvo drugom u lancu i tek potom trećem, krajnjem kupcu,b) kada sudionici povezane transakcije nisu iz tri razli-čite države članice EU,c) kada jedan od sudionika u povezanoj transakciji nije iz države članice EU (primjerice, u povezanoj tran-sakciji se pojavljuju porezni obveznici iz Švicarske ili Norveške),d) kada jedan od sudionika u povezanoj transakciji nije porezni obveznik (primjerice, fizička osoba ili mali porezni obveznik),e) kada su u povezanu transakciju uključena više od tri porezna obveznika iz država članica EU.

S pozi cije oporeziva-nja te su transakcije najzahtjevnije, jer se

između sebe razlikuju i ne postoji opće pravilo

za njihovo oporezivanje.


Sajmovi

27. - 29.09.2013.Nautica - Međunarodni nautički sajamMjesto: Rijeka

01. - 04.10.2013.EKOTEHNOINTERPROTEXENERGETIKAMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

10. - 13.10.2013.Obrtnički sajam IstreMjesto: Pula Informacije: www.ok-istre.hr

16. - 20.10.2013.Ambienta – 40. međunarodni sajam namještaja, unu-tarnjeg uređenja i prateće industrijeMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

23. - 27.10.2013.SASO 2013Mjesto: Split, ŽnjanInformacije: www.sasofair.com

24. - 27.10.2013.Biograd Boat ShowMjesto: Biograd na MoruInformacije: www.bbs.com.hr

Konferencije

19. - 22.09.2013.Weekend media festivalMjesto: RovinjInformacije: www.weekendmediafestival.com

30.09. - 02.10.2013.SmartCardMjesto: Opatija, Grad Hotel AdriaticInformacije: www.case.hr

10.10.2013.Retail IT SummitMjesto: Zagreb, FORUM ZagrebInformacije: www.retail-it-summit.com

17.10.2013.B4CLOUDMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIInformacije: www.b4cloud.com

17. - 19.10.2013.Greenvest: Home EditionMjesto: Zagreb, Arena CentarInformacije: www.greenvest.com.hr

23.10.2013. 6. Energetska ArenaMjesto: BeogradInformacije: www.infoarena.hr

24. - 25.10.2013.Dani hrvatskog turizmaMjesto: Zadar, Falkensteiner Hotels&ResidensInformacije: www.mint.hr

Seminari

27.09.2013.Strateško upravljanje ljudskim resursimaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: dr.sc. Jasminka Samardžija, Gordana FabrisInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

27.09.2013.Primjena zakona o PDV-u na primjerima iz prakseMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Ksenija KramarInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

27.09.2013.Internet marketingMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Damir PodhorskiInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

02. - 03., 09. - 10.10.2013. EBC*L seminar za stupanj AMjesto: Zagreb/RijekaOrganizator: AraneaInformacije: + 385 52 386 346, e-mail: [email protected]

03.10.2013.Selekcijski intervjuMjesto: CREATIVA d.o.o., Maksimirska 79a, ZagrebOrganizator: CREATIVA d.o.o.Predavač: Željka Pavlović, prof. psihologijeInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

03.10.2013. 2. „Funky business“ – poslovno povezivanje uz temu „Građenje branda i tehnike samo-prezentacije“Mjesto: Le Cinema Caffe, Radnička cesta 37b, Zagreb

Poslovni kalendar


Poslovni kalendar

Organizator: Centar uspjehaPredavači: Irena Jurjević i Magdalena JelićInformacije: + 385 91 5987 683, [email protected]

03. - 04.10.2013.EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohe-zijski fond te programi zajedniceMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

04.10.2013.Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposlenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: dr.sc. Jasminka Samardžija, Jasenka Maltarić DujnićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

07. - 12.10.2013. NLP majstorski treningMjesto: Kastrapeli d.o.o., Aleja pomoraca 15, ZagrebOrganizator: Kastrapeli d.o.o.Predavač: Gordana KastrapeliInformacije: + 385 91 521 8685, e-mail: [email protected]

09.10.2013.Kako motivirati sebe i druge?Mjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan KneževićInformacije: + 385 99 36 99 999, e-mail: [email protected]

10.10.2013.Scoping and sizing new marketsMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, Zagreb

Organizator: ZSEM Poslovna akademijaPredavač: dr.sc. John BranchInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected]

11.10.2013.Upravljanje web projektima i prodaja putem InternetaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Davor MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.10.2013.ZNANJE U FOKUSU, 2. konferencija o učenju i upotrebi naprednih tehnologija u poslovnom sektoruMjesto: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, KoprivnicaOrganizator: Podravka d.d. i Cognita d.o.o.Predavači: Domaći i strani stručnjaci iz područja implementi-ranja i primjene e-learning tehnologije i ljudskih potencijalaInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

18.10.2013. Osobna organiziranost i učinkovitostMjesto: Creativa, Maksimirska 79a, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavači: Željka Pavlović, Zrinka HrupeljInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

18. - 19.10.2013.Prezentacijske vještineMjesto: HalPet centar za poslovnu edukaciju, ZagrebOrganizator: HalPet poslovna komunikacija d.o.o.Informacije: + 385 1 3095 222, e-mail: [email protected]

64 BIZdirekt � rujan 2013.

Documents

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj ... tvrditi, ali ono što znam jest da mu je pizzeria samo veliki PLUS, a ne minus u poslovnoj karijeri. Za- ... mijemo