psiho

Embed Size (px)

DESCRIPTION

FDS

Citation preview

1. Koje si godine upisao/la studije?2008. sam upisala studije.2. Koliko ispita ili ECTS kredita je potrebno za uslov?Potrebno je 48 bodova.3. Koji je najkompleksniji predmet / ispit na prvoj godini?Logika.4. Da li su predavanja i vebe obavezni? Koliko pomau u spremanju ispita?Sve zavisi od profesora, negde su obavezni, negde ne, ali svakako dosta koriste u pripremi ispita.5. Koliko su dostupne knjige ? Kako se do njih dolazi?Ne postoje knjige koje je pripremio fakultet, niti je obavezno kupovati originale. Ni za jedan ispit ne postoji jedna knjiga, vec gomila knjiga koje je potrebno procitati, s obzirom da se radi o filozofiji.6. Da li su vam omogucene konsultacije sa profesorima? Kako one funkcioniu?Svaki profesor ima jednom nedeljno konsultacije, ali je moguce i komsultovanje putem e-maila. Svi profesori su prilicno ljubazni i dostupni i rado odgovaraju na sva pitanja i nedoumice :)7. Koji metod ucenja preporucuje?Filozofija zahteva konstantno citanje, tako da je najbolje da se tokom semestra prate vebe i predavanja i uporedo uci. Naravno, pred ispit je potrebno i intenzivnije ucenje.8. ta misli - ko najbre ili najlake zavrava ove studije? Onaj ko prati nastavu, redovno uci, razmilja a ne treba ili onaj ko ume da se snade?Vecina ljudi koja je upisala filozofiju je vec posle prve godine odustala, jer nisu ocekivali takve studije. Mislili su da ce proci bez nekog velikog truda, samo pricajuci neke svoje teorije koje nemaju osnova. Ostali su i zavrili oni najuporniji koji su redovno pratili predavanja i ucili tokom cele godine. S obzirom da je vecina ispita usmena, nije bilo mogucnosti za prepisivanjem.9. Koliko su ove studije vremenski zahtevne? Da li ima vremena za privatne stvari, honorarni posao ili neto slicno?Ukoliko neko eli ozbiljno da se bavi filozofijom, studije su vremenski veoma zahtevne i trae dosta odricanja. Naravno, uz dobru organizaciju se sve postie.10. Da li preporucuje neke vannastavne aktivnosti i koje?Naravno, svaka vrsta vannastavne aktivnosti je korisna.11. Koji savet bi dao/la novim brucoima?Upiite filozofiju samo ako to stvarno volite i elite da se bavite njom. Redovno idite na vebe i predavanja, jer vam to moe mnogo pomoci u pripremi ispita i hvatajte beleke! Svaki profesor voli da cuje i svoje reci na ispitu :P12. ta bi preporucio/la novim brucoima da nikako ne rade?U pocetku nemojte mnogo da dajete svoje miljenje, jer vam to moe samo odmoci u polaganju ispita.13. Koji je tvoj opti utisak o fakultetu?Ja sam generalno zadovoljna studijama. Jedini problem je to se pojedina literatura teko nalazi i nema je ni u fakultetskoj biblioteci. Profesori su vrhunski strucnjaci i vredi sluati njihova predavanja. Dostupni su za svaku vrstu razgovora i konsultacija i prijatni prema studentima.Sociologija1. Koje si godine upisao/la studije?2007.2004.2. Koliko ispita ili ECTS kredita je potrebno za uslov?7 ispita ili 39 bodova za upis naredne godine na samofinansiranje. 8 ispita ili 43 poena za upis na budet.23. Koji je najkompleksniji predmet / ispit na prvoj godini?Socijalna psihologija ima status najteeg ispita na prvoj godini. Zapravo, ispit nije preterano teak, vie ga bije glas. Tacno je da ima poprilicno podataka i da se za spremanje ovog ispita mora izdvojiti malo vie vremena nego za druge, ali je glavni problem to studenti ni ne pokuavaju da izadu na njega nego se u startu predaju. Dakle, nije problem u predmetu ili profesoru vec u ne ucenju studenata.Uvod u Sociologiju.4. Da li su predavanja i vebe obavezni? Koliko pomau u spremanju ispita?Obavezna su i predavanja i vebe. Postoje spiskovi koje donose profesori i asistenti svaki cas i u koji su studenti obavezni da se potpiu svaki put. Na vecini predmeta mi potpisujemo jedni druge iako je to zabranjeno, mada kod nekih profesora se ne usudjujemo poto proveravaju ko je stvarno tu. to se tice toga koliko je korisno ici na predavanja i vebe zavisi od profesora. Kod nekih je vrlo korisno, a kod nekih je cisto gubljenje vremena.Da, predavanja i vebe su obavezni, ali i korisni, jer mnogo vanih informacija nema u skriptama.5. Koliko su dostupne knjige ? Kako se do njih dolazi?Na vecini predmeta ne postoje knjige vec nam profesori daju spisak literature (delove vie knjiga) pa mi pronademo knjige i kopiramo delove koji su nam potrebni. Rede, knjige kupujemo u knjiarama. Postoje raznorazne skripte iz svih predmeta koje krue medu studentima, u mojoj generaciji svi su manje- vie kolegijalni pa nije problem doci do eljene skripte.Knjige se generalno, malo koriste i uglavnom se radi o starijim izdanjima, koja su jako retka, mada se sva potrebna literatura moe naci u biblioteci odeljenja za sociologiju. Ispiti se najvie spremaju iz skripti i hrestomatija.6. Da li su vam omogucene konsultacije sa profesorima? Kako one funkcioniu?Jesu, svaki profesor prvi cas kae koji je njegov kabinet i u koje vreme su konsultacije. Profesori su uglavnom susretljivi i nije problem obratiti im se.Konsultacije sa profesorima su omogucene i svaki profesor (bar to se mog iskustva tice) ce se uvek potruditi da obezbedi sve to vas zanima.7. Koji metod ucenja preporucuje?Najbolje je citati zahtevanu literaturu za svaki cas kako bi ti bilo kasnije lake. Pred ispite i kolokvijume treba vie zagrejati stolicu, u zavisnosti od obima i teine predmeta.Redovno pracenje nastave i ucenje tokom cele godine.8. ta misli - ko najbre ili najlake zavrava ove studije? Onaj ko prati nastavu, redovno uci, razmilja a ne treba ili onaj ko ume da se snade?Oni koji redovno uce i otaljavaju na vreme ispite. Studenti sa najviim prosekom ponekad kaskaju koji ispit iza nekoga ko ima loiji prosek iz razloga to ne izlaze na ispit dok ga ne spreme odlicno.Studije najbre zavravaju najmarniji studenti-oni koji prate nastavu, aktivni su za vreme nastave, redovno zavravaju svoje obaveze i rade preko celog semestra.9. Koliko su ove studije vremenski zahtevne? Da li ima vremena za privatne stvari, honorarni posao ili neto slicno?U pocetku mi je delovalo teko, ali kada se uhoda sve je lake. Ima dosta vremena za sve to eli, vana je samo dobra organizacija. Jedino su naporniji periodi pred ispite i kolokvijume kada se treba vie usredsrediti na ucenje.Studije su veoma zahtevne- postoji vreme za privatne stvari (za izlaske, druenje i tome sl.), ali je nemoguce raditi i studirati ovaj fakultet.10. Da li preporucuje neke vannastavne aktivnosti i koje?Nemam iskustva sa tim.Da- letnje kole, krace volonterske programe, seminare i ukljucivanje u studentske programe, kad god se za to prui prilika, jer se tako stice prakticno iskustvo, dok je fakultet uglavnom orijentisan na teoriju.11. Koji savet bi dao/la novim brucoima?Da izlaze na ispit i onda kada misle da ga nisu dovoljno dobro spremili.Obavezno pohadanje nastave Osnova ekonomije i davanje tog ispita u januarskom roku.12. ta bi preporucio/la novim brucoima da nikako ne rade?Da ne odlau svoje studentske obaveze i da uce na vreme.Da daju to vie ispita mogu.13. Koji je tvoj opti utisak o fakultetu?Fakultet nije teak. Ima dosta interesantnih stvari koje se uce, naravno prisutne su i one dosadne ali je to na svakom fakultetu neizbeno. Uz neko normalno ucenje nije problem davati ispite. Profesori su uglavnom ok, neki su objektivni, drugi previe popustljivi, a najmanje je onih koji bi te "namerno" oborili.Opti utisak je pozitivan-fakultet jeste teak, ali ga je moguce uciniti lakim redovnim ucenjem. Dobro je opremljen. Opti utisak o svim profesorima je jako pozitivan.Psihologija1. Koje si godine upisao/la studije?2007.2007.Studije sam upisala 2006.2. Koliko ispita ili ECTS kredita je potrebno za uslov?Koliko ja znam 42, mada je to promenljiv podatak.37 ESPB bodova.ne znam3. Koji je najkompleksniji predmet / ispit na prvoj godini?Brucoi su na prvoj godini psihologije, obicno, prilicno nesnadjeni. Naime, ljude koji su uglavnom doli da sluaju price o Frojdu i Jungu na prvoj godini docekaju statistika i metodologija. To moe biti razocarenje, ali nedajte se demoralisati. To jeste deo ove nauke koji se, verovali ili ne, na kraju ispostavi mnogo prakticno korisnijim od vecine teorija koje cete uciti. Ipak, vecini brucoa najkompleksniji predmet je statistika, mada je to vie stvar averzije prema svakoj matematici, pa i najjednostavnijoj (stavovi tipa: doao sam na psihologiju da pobegnem od matematike i sl.). Po mom miljenju, najkompleksniji predmeti su ipak kognitivna psihologija (veliki broj podataka koje treba zapamtiti) i kvalitativna istraivanja (filozofija psihologije).Kognitivna psihologija. Ne toliko zbog gradiva, mada jeste puno detalja i naporno, koliko zbog nacina ocenjivanja. Profesor koji predaje ne priprema ispit, vec njegov asistent. Asistent postavlja pitanja koja nisu toliko teka, ali, bar u nekim rokovima, npr. junskom, nismo smeli da postavimo vie od jednog pitanja, a sva su bila da-ne, sa -1 ako pogrei. Pri tom taj predmet ima dosta detalja i imena, koja je teko zapamtiti, a aisistent i to trai.Zavisi ta kome dobro ide. Nekome je bila najtea statistika, jer je potrebno matematicko predznanje i razumevanje gradiva. Meni je najzahtevniji predmet bio Kvalitativna istraivanja, zato to mi je bilo teko da razumem filozofiju nauke i nisam imala dovoljno predznanja iz sociologije. Literatura je bila veoma zahtevna za razumevanje. Moguce je i da je promenjena u meduvremenu.4. Da li su predavanja i vebe obavezni? Koliko pomau u spremanju ispita?Predavanja su obavezna, kao i vebe. Vebe su korisne i zanimljive. Meni su vebe iz uvoda iz filozoifije (izborni predmet) bile medju najzanimljivijim casovima provedenim na fakultetu. Od predavanja korisno je ici na fiziologiju nervnog sistema i statistiku. Ostalo se moe spremiti i bez predavanja, mada se odsustvovanje nagradjuje minusem.Zvanicno predavanja su obavezna, na vecini predmeta imamo i spiskove, ali moe da zamoli nekog da te upie. To je javna tajna. Na predavanju moe biti i 20ak ljudi a da su svi upisani, profesor ce neto reci, ali nita nece uraditi. Vebe su obavezne i tu se proziva. Meni je dosta pomoglo da sluam predavanja, lake se uci, medutim, to nije tako za svaki predmet. Nekad jednostavno nema smisla, jer je nemoguce dugo sluati predavanje, dosadno je, a tad vec nema smisla da gubi vreme sedeci. Vebe su interesantne, tako da nije loe ici, mada nisam sigurna koliko pomau, nekad da (statistika), nekad ne preterano (kognitivna).Zavisi kako kod kog profesora. U principu jesu, dozvoljena su dva ili tri izostanka tokom semestra. Neki profesori nisu vodili evidenciju. to se tice pomoci u spremanju ispita, opet zavisi od predmeta i profesora. Neki su predavanja koristili da prepricavaju svoje knjige, neki proirivali temu i podsticali razmiljanje, a neki koristili to vreme da prepricavaju licne anegdote i zanimljivosti iz sveta.5. Koliko su dostupne knjige ? Kako se do njih dolazi?Literaturu daju profesori. Uglavnom postoje udbenici koje studenti sami nabavljaju (uz preporuku profesora o tome gde ih mogu naci) i koji su dovoljni za spremanje ispita. Problematicni predmeti su statistika (radi se po prirucniku predmetnog profesora koji je jako nezahvalan za ucenje jer nije ni namenjen u te svrhe) i kvalitativna istraivanja koja se uce iz skripte koju daje profesorka. Problem te skripte je to je sastavljena iz poprilicnog broja odlomaka iz knjiga raznih filozofa i psihologa i to se takav diskontinuitet teko savladava.Na prvoj godini postoje uglavnom knjige iz svih predmeta, nema dodue iz biolokog dela, ali se to uci iz prezentacija. Ima knjiga i od samih profesora, i skripti koje su u pripremi da postanu knjige. Profesori nemaju nita protiv kopiranja knjiga, i u slucaju da je njihova, stav je - znam da kota i da nemaju svi para za knjige, slobodno kopirajte. U prvoj godini u sutini nema ire literature, sve je uglavnom iz jedne do dve knjige.Knjige su mahom sasvim dostupne. Neke od njih izdaje Institut za psihologiju i mogu se kupiti u Stilosu na fakultetu. Za neudbenicko gradivo su profesori najcece obezbedivali skripte i kopije koje su se mogle naruciti u nekoj od kopirnica.6. Da li su vam omogucene konsultacije sa profesorima? Kako one funkcioniu?Konsultacije su omogucene i svaki profesor ima termin predvidjen za konsultacije. Funkcionisanje istih zavisi od zainteresovanosti profesora, ali uglavnom se mogu obavestiti mejlom da ima potrebe da se odre konsultacije (makar i za jednog studenta), pa se pojave.Svaki profesor ima svoj termin u toku nedelje kada moe da ode na konsultacije u njegovom kabinetu. To se posebno istakne pred ispitni rok. Naravno uvek moe da ga pita neto na predavanju, ili posle predavanja.Konsultacije su u mom iskustvu najkorisniji vid komunikacije sa nastavnicima i pripreme za ispite.7. Koji metod ucenja preporucuje?Naravno da preporucujem redovno pracenje nastave pa intenzivnije ucenje pred ispit. To je ubedljivo najbolji sistem, ali je teko izvodljivo na ovom smeru. Naalost, previe je predmeta, a premalo vremena, da bi se moglo redovno ici na predavanja i vebe i redovno uciti iz svega, zato je moja preporuka: kada shvatite koji su vam predmeti tei, uzmite njih redovno da radite, dok cete ove lake spremati pred ispit jer ne zahtevaju toliko vremena.Ako moe da se natera uci redovno, posebno obimnije predmete. Medutim, ako to i ne uradi moe se stici u ispitnom roku. Dve nedelje pre ispitnog roka koji traje od 7 do 9 dana nema predavanja, i to vreme slui za ucenje, ako nisi nita ucio/la cele godine, moe se stici tad nauciti sve, ali je mnogo, mnogo naporno i teko, pa ne preporucujem ako nisi spreman/na na tu torturu.Ja sam mahom kampanjac i ucila sam neposredno pred rokove. Jedno mesec dana u citaonici sam provodila spremajuci 4 do 5 ispita za rok. Nekolicinu sam ucila tokom celog semestra i to je najbolji nacin, jer najmanje umara i produkuje najmanje stresa. Samo se treba disciplinovati. U sutini, ono to se isprati na predavanjima bude kasnije u vecini slucajeva lake da se razume i to je pola posla odradeno.8. ta misli - ko najbre ili najlake zavrava ove studije? Onaj ko prati nastavu, redovno uci, razmilja a ne treba ili onaj ko ume da se snade?Kako najbre i najlake ne podrazumeva dobar prosek, onda smatram da se najlake moe zavriti ako se uci minimalno, sracunato i uz to prepisuje (ako je moguce).Najlake je uvek onom koji prepisuje i snalazi se, ali ne moe to uvek da prode, i nije uvek poeljno. Znanje sa prve godine, kao i ostalih, potrebno je za dalje studije, i naravno zanimanje. Retko ko moe redovno da uci, mada je to u sutini najbolja kombinacija. Nije neophodno pratiti nastavu.Ja mislim da je najvanije biti disciplinovan i poznavati sebe. Ukoliko nekom ide lake da sprema sve odjednom pred rok, neka tako i uradi. Kome je lake da uci cele godine, neka se dri tog nacina. Ali neka ne odustaje na kraju. Najgore mi je bilo da spremam dva puta isti ispit. Mislim da je najgore ostaljavati, sedeti nad knjigom, a ne raditi nita. To najvie demotivie i usporava. Mislim da ima sasvim dovoljno vremena i za zabavu, druenje, hobije, sport i nita od toga nece pobeci ako se 15 dana pre ispite provede u citaonici u pravom radu.9. Koliko su ove studije vremenski zahtevne? Da li ima vremena za privatne stvari, honorarni posao ili neto slicno?Studije psihologije su izuzetno zahtevne i naalost jedva da imam vremena za privatan ivot. Honorarni posao je neizvodljiv, kao i neko vece posvecivanje sportu. Uz obavezna predavanja, obavezne vebe, prezentacije i seminarske radove koje studenti moraju da odrade, jako malo vremena ostaje za bilo kakve aktivnosti van fakulteta.U prvoj godini je moguce imati neki posao, ali na drugoj nikako. Ja licno imam vremena za sve, ali ne verujem da cu imati tokom cele godine, tj. postoje periodi kad moe i kad ne moe. U prvoj godini su zahtevni periodi kolokvijuma i ispita.Ima sasvim dovoljno vremena za sve. Ja sam ila svaki dan na treninge i na fax, a nije mi falilo vremena ni za druenje i druge stvari. Ako zna ta hoce, moe se organizovati i sve postici bez mnogo problema.10. Da li preporucuje neke vannastavne aktivnosti i koje?Studenti prve godine mogu se ukljuciti u neke iskustvene psihoterapijske grupe, posecivati radionice psiholokih kola. Cesto na Kolarcu budu neka zanimljiva predavanja koja se ticu psihologije, a u SKC-u se prole godine odravao niz predavanja o muzikoterapiji. Novosadsko Udruenje studenata psihologije "Transfer" gotovo svake godine organizuje skup studenata psihologije iz cele zemlje, pa i ire i to bude jako zanimljivo. Takodje bi moglo biti interesantno pratiti rad Psihodramskog centra "Telos" (Novi Sad) kao i prikljuciti se psiholokim radionicama u Domu omladine (Beograd).Ja sam uvek za vannastavne aktivnosti, posebno ako eli da se bavi onim to si upisao. Poeljno je za dalji napredak, raditi neto i van fakulteta. Ako eli da ostane na fakultetu, predavanja, eksperimenti i sl., jako je bitno da se angauje na fakultetu oko toga. Sad ima sve mogucnosti da se bavi stvarima okolo, kasnije je pitanje. U okviru faxa postoje neke istraivacke grupe, van faxa postoje razni kampovi, nevladine organizacije, AIESEC, univerzijada...Ja sam bila ukljucena u jedan istraivacki projekat i imam sjajno iskustvo sa njim, tako da bih preporucila takve stvari. Mislim da se mnogo toga prakticnog nauci i stekne iskustva.11. Koji savet bi dao/la novim brucoima?Obavezno treba dati metodologiju u januarskom roku i kognitivnu psihologiju u junskom. Sve ostalo se, po mom miljenju, moe nadoknaditi.Iskoristite aprilski rok za davanje ispita u drugom semestru, ne ostavljajte Kognitivnu psihologiju, kvalitativna istraivanja, eventualno metodologiju (ali zavisi ko ta voli).Mislim i da je jako vano uciniti ucenje sebi zanimljivim i zabavnim. Ukoliko je tako, potrebno je manje vremena i napora da se ispit spremi. Pronadite neki svoj nacin na koji ucite i radite. Prilagodite studije sebi, ali budite iskreni i samodisciplinovani.12. ta bi preporucio/la novim brucoima da nikako ne rade?Nemojte imati averziju od statistike, nije teka, treba samo malo truda. Ne proputajte predavanja iz Istorijskog uvoda u psihologiju, to su najzanimljivija predavanja na prvoj godini. Ucite i pokuajte da date to vie u junu, ne ostavljajte kvalitativna istraivanja za septembar, propace vam leto a trebace vam odmor! :)Ne preskacite kolokvijume! Mnogo pomae na ispitu, kolokvijumi oslobadaju od polovine gradiva, a to mnogo znaci!Nemojte sedeti nad knjigom ceo dan, a razmiljati o necem drugom. To najvie demotivie, stvara utisak da je teko, da je potrebno mnogo vremena da se uradi i slicno. Kada sednete da radite, stvarno radite. Dajte sebi i odmora i onda se stvarno odmarajte. Nemojte meati ta dva i sve ce ici mnogo lake.13. Koji je tvoj opti utisak o fakultetu?Fakultet (odnosno smer psihologije) je teak i zahtevan. Potrebna je jaka volja i motivacija da se izgura sve to. Kvalitet nastave je osrednji na prvoj godini, na drugoj je znatno opao. Profesori su moda strogi, ali fer i generalno predavacima na prvoj godini ne mogu se zameriti na motivisanosti prilikom predavanja, mada bi trebalo vie angaovati studente u nekim projektima, informisati ih o psiholokim izvorima (stranim casopisima, dokumentarcima, sajtovima, bazama podataka) koji im mogu znatno olakati studiranje i upoznavanje sa ovom divnom naukom.Veoma pozitivan, ali to je posle prve godine. Na drugoj vec ima problema, problematicnih profesora i sl. Na prvoj godini su uglavnom svi profesori super, sem nekih dosadnih. Jedino to fali je bolja oprema za LEP (Laboratorija za Eksperimenatalnu Psihologiju) radi boljeg uvida u neke eksperimente i pojave.Fakultet nije teak, zahteva vreme i posvecivanje, ali zaista umereno. Vecina stvari koje se uce su zanimljive. Ono to mu je mana je to je zaista malo prakticnog rada, kontakta sa relevantnim ustanovama i neko gradivo koje se uci je zastarelo.Pedagogija1. Koje si godine upisao/la studije?Studije sam upisala 2011.2. Koliko ispita ili ECTS kredita je potrebno za uslov?Potrebno je 48 ECTS kredita.3. Koji je najkompleksniji predmet / ispit na prvoj godini?Krui prica da je to psihologija licnosti, mada po mom miljenju nije nikakav bauk. Sa druge strane tu su statistika i logika, kome tee ide matematika morace da uloi vie napora.4. Da li su predavanja i vebe obavezni? Koliko pomau u spremanju ispita?Zavisi od predmeta do predmeta, negde se boduju dolasci, pa je poeljno dolaziti, negde je poeljno dolaziti zbog samog predavanja, jer dosta se zapamti i kasnije je olakano spremanje ispita. Kod nekih uopte ne mora da se dolazi i ispit moe da se lako spremi i bez pohadanja predavanja. Svako ce u prvih mesec ili dva da skapira koja predavanja su korisna, a koja nisu.5. Koliko su dostupne knjige ? Kako se do njih dolazi?Nije potrebno kupovati originale, svaki profesor da spisak literature, najcece se mi studenti organizujemo, sakupimo potrebnu literaturu (sve ima u biblioteci fakulteta) i odnesemo na kopiranje. Neki profesori daju gotovu hrestomatiju, pa je samo kopiramo. Uvek su neke skripte, hrestomatije, prezentacije sa predavanja koje profesori alju. Uglavnom, nije teko sakupiti potrebnu literaturu.6. Da li su vam omogucene konsultacije sa profesorima? Kako one funkcioniu?Svako od profesora ima termin konsultacija i svoj kabinet. Pored toga mejl je jedan od nacina komunikacije.7. Koji metod ucenja preporucuje?Zavisi od predmeta do predmeta i od samog studenta, tj. da li mu lake ide predmet ili tee, koliko je licno njemu potrebno vremena za prelazak odredene kolicine gradiva. Tu su kolokvijumi, koji nateraju da uci za isti, to kasnije olakava ispit. Uglavnom, ja ucim kampanjski.8. ta misli - ko najbre ili najlake zavrava ove studije? Onaj ko prati nastavu, redovno uci, razmilja a ne treba ili onaj ko ume da se snade?Ucenje da bi se znalo je najkorisnije, cesto nauceno iz jednog predmeta poslui za drugi predmet, tako da ko uci nece imati problema. Pod ucenjem ne podrazumevam trebanje od jutra do sutra.9. Koliko su ove studije vremenski zahtevne? Da li ima vremena za privatne stvari, honorarni posao ili neto slicno?Prva i druga godina ostavljaju dosta slobodnog vremena, dok na trecoj i cetvrtoj jedva nade slobodnog vremena kad stisnu obaveze. Dobra organizacija je bitna.10. Da li preporucuje neke vannastavne aktivnosti i koje?Klub studenata pedagogije, sportski timovi fakulteta, razna volontiranja u zavisnosti od interesovanja....11. Koji savet bi dao/la novim brucoima?Dobar student je informisan student, lepo jedna sveska, rokovnik, zapisujte na svakom predavanju vane informacije, o predispitnim obavezama, rokovima, ispitima.... Hvatajte beleke na predavanjima....12. ta bi preporucio/la novim brucoima da nikako ne rade?Nemojte izostajati sa predavanja u prvim nedeljama, to vreme je kljucno da ukapirate kako sve funkcionie, koja predavanja su korisna, a koja su manje korisna, kako se radi, ta se trai od studenata, kako da se organizujete i slicno...13. Koji je tvoj opti utisak o fakultetu?Opti utisak je pozitivan, profesori su strucni, izlaze u susret studentima, odgovaraju na pitanja, otvaraju diskusije, uvek moete da pitate sta nije jasno i slicno.Istorija umetnosti1. Koje si godine upisao/la studije?2010. godine sam upisala studije.2. Koliko ispita ili ECTS kredita je potrebno za uslov?37 ESPB kredita je potrebno za uslov.3. Koji je najkompleksniji predmet / ispit na prvoj godini?Za mene je to bila Arhitektura Vizantije i Zapadne Evrope u Srednjem veku.4. Da li su predavanja i vebe obavezni? Koliko pomau u spremanju ispita?Neka predavanja i vebe jesu, neka ne. Uglavnom pomau, ali ne uvek.5. Koliko su dostupne knjige ? Kako se do njih dolazi?Sva literatura je dostupna u biblioteci odeljenja, ukoliko nije, profesori se pobrinu da nam obezbede materijal u elektronskoj formi. Uglavnom je rec o dosta starijim izdanjima cije iznoenje iz biblioteke nije dozvoljeno.6. Da li su vam omogucene konsultacije sa profesorima? Kako one funkcioniu?Omogucene su. Student se obicno najavi profesoru putem mejla i dode za vreme konsultacija. Termini konsultacija naznaceni su na sajtu fakulteta, kao i eventualna pomeranja i nemogucnost njihovog odravanja.7. Koji metod ucenja preporucuje?Preporucujem redovno ucenje i pracenje nastave, iako ja svake godine aktivno ucim tek pred ispit.8. ta misli - ko najbre ili najlake zavrava ove studije? Onaj ko prati nastavu, redovno uci, razmilja a ne treba ili onaj ko ume da se snade?Najlake zavrava ova druga kategorija, ali logicno je da i onaj ko redovno uci dobro prolazi, mada nije pravilo. to se tice duine trajanja studija, to je relativno i ne mora uvek da zavisi od samog odnosa studenta prema ucenju.9. Koliko su ove studije vremenski zahtevne? Da li ima vremena za privatne stvari, honorarni posao ili neto slicno?Zahtevne su, ali ne previe. Uvek sam imala dovoljno vremena za privatne stvari, a prole godine sam upisala i viu kolu.10. Da li preporucuje neke vannastavne aktivnosti i koje?Volontiranjem na izlobama se moe steci dragoceno iskustvo, a studenti nae katedre redovno dobijaju pozive. Ceste su i posete i radionice stranih profesora na naem fakultetu, pa bih i to preporucila.11. Koji savet bi dao/la novim brucoima?Savetovala bih im da to pre pronadu uu oblast na koju ce da usmere svoje interesovanje, jer se na osnovnim studijama stice samo neko opte znanje. Takode, da uprkos tome ne potcenjuju druge epohe umetnosti, jer svaki predmet nudi neto posebno i zanimljivo.12. ta bi preporucio/la novim brucoima da nikako ne rade?Ne bih im preporucila kampanjsko "bubanje" dan pred ispit. Cak i kada urodi plodom, tj. kada uspete da poloite ispit na taj nacin, na taj nacin ne sticete znanje i veoma brzo cete zaboraviti sve to ste znali na ispitu, a to nije poenta studiranja.13. Koji je tvoj opti utisak o fakultetu?Istorija umetnosti i uopte svi smerovi na Filozofskom fakultetu se studiraju iz ljubavi, a ne radi materijalne koristi. Stoga, fakultet nije teak, ali studiranje nosi stalnu zabrinutost za egzistenciju nakon njegovog zavretka. Sama zgrada je tehnicki solidno opremljena, a profesori su veliki strucnjaci u svojim oblastima, rado izlaze u susret i potuju studente zbog izbora da iz ljubavi prema umetnosti krenu neizvesnom stazom njenog proucavanja.Etnologija i antropologija1. Koje si godine upisao/la studije?2006/07.2011/2012.2010. sam upisala studije.Studije sam upisala 2008.godine.2. Koliko ispita ili ECTS kredita je potrebno za uslov?kako kad... 37/43.60 poena, ocicena godina.Potrebno je 48 bodova.48 ECTS bodova je potrebno za budet.3. Koji je najkompleksniji predmet / ispit na prvoj godini?Uvod u etnologiju i antropologiju.Na prvoj godini se najvie treba potruditi za ispit Materijalna kultura Srbije. Profesorka je veoma fina, ali prezahtevna, to ne znaci da se ispit ne moe poloiti. Jako je fer, i nikoga nece otetiti, samo ima visoke kriterijume. Takode, Uvod u E&A je veoma obiman ispit, ali to svi poloe.Materijalna kultura Srbije.Meni je najtei ispit bio Uvod u etnologiju i antropologiju, jer sam se tada tek upoznavala sa gradivom. Ali u principu prva godina mi je bila najzanimljivija.4. Da li su predavanja i vebe obavezni? Koliko pomau u spremanju ispita?Vecina je obavezna. Pomau kako koji.Predavanja iz nekih predmeta mogu veoma da pomognu, vebe su na ovom smeru generalno jako loe, ali na izbornim predmetima sa drugih smerova su jako kvalitetne. Nisu obavezna predavanja, ali profesori veoma dobro pamte lica, pa cesto na upisu ocena moe da dode do nekoliko poena vie ako se sete da ste posecavali redovono predavanja.Poeljno je to vie ispratiti sva predavanja, manje zbog toga to su obavezni, a vie zbog samog shvatanja gradiva i breg ucenja.Nisu sva predavanja bila obavezna. Neki profesori zahtevaju dolazak, neki ne, ali su predavanja jako vana u spremanju ispita. Povrh toga su i jako zanimljiva i profesori su sjajni.5. Koliko su dostupne knjige ? Kako se do njih dolazi?Kopiramo knjige, spremamo delove iz vie knjiga. Mali broj kupujemo. Dobar deo je na engleskom jeziku.Postoje rideri, skup tekstova koji preteno student sam skuplja pa kopira. Ne postoji gotov rider da se kupi.Ne postoje klasicni udbenici. Dobijamo spisak literature ili vec priremljen rider tekstova iz originalnih knjiga ili naucne clanke. Uglavnom je vecina stvari dostupna u fakultetskoj biblioteci, a neki se mogu nabaviti u pdf formatu.Do literature sam uglavnom dolazila putem biblioteke i ridera koje su profesori prethodno pripremili. Dodatna literatura se takode moe naci u biblioteci.6. Da li su vam omogucene konsultacije sa profesorima? Kako one funkcioniu?Jesu. Jednom/dva puta nedeljno. Moguce je cesto i pre/posle casa.Zavisi od profesora koliko su otvoreni za konsultacije, ali ako se najavim mejlom da cu doci, profesori me docekaju u kancelariji.Svaki profesor ima zakazan nedeljni termina za konsultacije koje potuju. Uvek su otvoreni za pomoc i saradnju tokom konsultacija.Profesori su u sutini dostupni uvek, postoje odredeni dani za konsultacije, ne morate da se najavite samo spremite pitanja koja cete postaviti profesoru.7. Koji metod ucenja preporucuje?Druga verzija.Ucim iskljucivo pred ispit, i do sada me to nikada nije izneverilo. :D Neki tei ispiti (kao Materijalna kultura Srbije) moraju da se uce mnogo pre ispita, recimo dve nedelje intenzivnog celodnevnog ucenja. Za neke je potrebno par dana.Preporucujem redovno pracenje nastave, jer je to najbolja uteda vremena i najbolji nacin da se pravilno savlada gradivo koje nekada moe da bude dosta nerazumljivo i nepovezano.Najbolje je redovno pratiti nastavu i citati tokom cele godine obaveznu literaturu. Medutim, svi znamo da to nekad nije moguce, u tom slucaju moe se spremiti i ispit za mesec dana pred rok.8. ta misli - ko najbre ili najlake zavrava ove studije? Onaj ko prati nastavu, redovno uci, razmilja a ne treba ili onaj ko ume da se snade?Kako za koji predmet. Za neke je najbitnije redovno pracenje nastave i redovno citanje. A za neke da se snade i dobro natreba.Najbre i najlake zavrava onaj ko savlada gradivo tako to dolazi na predavanja, ucestvuje u diskusijama, razume metodologiju i moe da je upotrebi. Nemoguce je uciti napamet, kada dode vreme za seminarske treba upotrebiti neku metodologiju i analizu, a za to je potrebno upotrebivo znanje.Njabolje prolaze studenti koji umeju da izdvoje poentu proitanog, pokau da su razumeli to to su ucili i da znaju gde ce i na koji nacin to upotrebiti.Pokazalo se da najbolje prolaze oni koji trebaju, ali sreca je pogledala i one koji su se snali.9. Koliko su ove studije vremenski zahtevne? Da li ima vremena za privatne stvari, honorarni posao ili neto slicno?Imam vremena za sve to.Imam vremena i za privatne stvari i za honorarni posao i za prijatelje i za izlazak uz prosek 10.0! Sve je moguce uz dobru organizaciju (drugim recima, sve je stvar pojedinca).Predispitne obaveze su prili;no zahtevne, jer se svakodnevno od nas zahtevaju javne prezentacije literature, eseji, seminarski radovi i sl. Mada redovnom organizacijom se moe sve postici.Nisu preterano zahtevne, samo je vano da voli to to uci.10. Da li preporucuje neke vannastavne aktivnosti i koje?Pohadanje dodiplomskog programa za enske studije i izucavanje roda na FPN.Preporucujem aktivno ucestvovanje u organizacijama na fakultetu. Tako upozna starije kolege koje mnogo mogu da pomognu, i moe da doprinese svojoj grupi!Predlaem da kolege uvide ta ih najvie zanima i da dalje razvijaju svoje sklonosti kroz ukljucivanje u organizacije i prakse.Naravno, to je uvek dobrodolo, volontiranje u muzejima.11. Koji savet bi dao/la novim brucoima?Da redovno hvataju beleke, koje ce im biti osnov za spremanje ispita, a za odredene ispite i dovoljno. Da dobro natrebaju etnologiju starog sveta i etnologiju Afrike. Da redovno idu na predavanja iz uvoda u eia i kvalitetno nauce taj ispit i razumeju, a i to pre ga daju.. i procitaju svu literaturu iz antropologije tela.Obavezno raditi seminarske na vreme i uloiti veliki trud da bi bili fini bodovi! :D Ispit Materijalna kultura Srbija obavezno poloiti u januarskom roku, zato to je sve tei i tei kasnije! Ispit Uvod u etnologiju i antropologiju polagati u februaru ili u kasnijim rokovima, zato to profesorka ne menja pitanja koja daje u Januaru.Trudite se da vam iz jesenjeg semestra ostane to manje ispita za junski rok, jer ce vam biti mnogo teko da ucite gradivo od kog ste se ohladili u meduvremenu, a i sticice nove obaveze.Za pocetak, uvod ne ostavljajte za uslov. Studije etnologije i antropologije su jako zabavne, vec u prvoj godini cete nauciti neke stvari o coveku i o svojoj i kulturi uopte koje do sada nista znali. Predmet rod i srodstvo mi je takode zadavao muke, ali to je tek kasnije na trecoj godini.12. ta bi preporucio/la novim brucoima da nikako ne rade?Da ne piu seminarske radove u poslednjem momentu/poslednji dan. Da ne uce iz skripti (vec iz predavanja i literature), osim iz etnologije starog sveta i Afrike, za koje je dovoljna skripta..Nikako ne upisivati fakultet sa pretenzijama da se bavite folklorom (plesom) ili narodnim / nacionalnim stvaralatvom... na etnologiji se ne gradi nacionalni identitet, on se dekonstruie da bi se analizirao, pa se moete lako razocarati.Nikako uciti napamet i na silu.Predlaem da od samog pocetka zavolite citanje i da zavolite ono to citate. U suprotnom vam nece biti zanimljivo i bice puko zavravanje fakulteta zato to tako mora.13. Koji je tvoj opti utisak o fakultetu?Prosecna teina savladavanja gradiva, mnogo kucanja eseja i seminarskih radova. Ko hoce da uci sve po programu i temeljno savlada - onda je veoma opirno i potrebno je mnogo citanja. Neophodna dobra, cak i natprosecna pismenost i dobro opte obrazovanje. Neka predavanja su odlicna i mnogo pomau, cak i neophodna, uz neke izuzetke. Opremljenost - osrednja. Profesori- relativno dobri, po malo cinicni i prilicno neformalni i prijatni.Veoma je fin fakultet. Definitivno preporucujem, ni malo se nisam pokajao. Nije lako, za neke ispite je potrebno spremiti i do 1400 stranica (recimo Antropologija religije), prosecno je opremljen. Profesori su fantasticni, jako su strucni, izlaze u susret, potpuno su oputeni! I obaraju samo ako ne znate, ako znate nemate cega da se bojite...!Prua veoma mnogo mogucnosti za razmiljanje i intelektualno razvijanje. Veoma male anse za posao, ponekada nepravda prilikom ocenjivanja, niski kriterijumi zbog bolonje i sl.Ja sam u potpunosti zadovoljna profesorima, fakultetom, upravom fakulteta, zaista ni u jednom momentu nisam imala nijedan problem.Andragogija1. Koje si godine upisao/la studije?2006.2006.Studije sam upisala 2013.2011. godine sam upisala studije.2. Koliko ispita ili ECTS kredita je potrebno za uslov?4242Potrebno je 7 ispita.Potrebno je 48 bodova.3. Koji je najkompleksniji predmet / ispit na prvoj godini?Istorija obrazovanja odraslih je jedan od najobimnijih predmeta.Istorija obrazovanja odraslih je jedan od najobimnijih predmeta.Opta andragogijaOpta psihologija i psihologija licnosti. Kljucno je ne preskakati predavanja, ne kasniti sa predajom seminarskih radova, domacih zadataka i sl. Biti auran, aktivan student i nece biti problema sa polaganjem ovog ispita.4. Da li su predavanja i vebe obavezni? Koliko pomau u spremanju ispita?Predavanja i vebe su obavezni. Imate pravo da izostanete 2 ili 3 puta tokom semestra, to cini oko 15% od ukupnog broja casova. Ukoliko izostanete izmedu 15 i 30 % casova, te izostanke nadoknadujete odredenim obavezama uz dogovor sa predmetnim profesorom. Ako imate vie od 30 % taj predmet morate ponovo sluati naredne godine. Redovno dolaenje na predavanja i vebe u principu nije naporno iako jedno predavanje traje u proseku 2 ili 3 sata (na drugim godinama predavanje iz pojedinih predmeta traje i po 5, 6 sati). Vebe su tako organizovane da na njima sticete veoma korisne prakticne vetine, i to uz timski rad, to nastavu cini mnogo zanimljivom. Ako budete aktivno pohadali nastavu, tj. ako redovno sluate predavanja i ako aktivno ucestvujete na vebama, necete imati nikakvih problema oko polaganja ispita.Predavanja i vezbe su obavezni. Imate pravo da izostanete 2 ili 3 puta tokom semestra, sto cini oko 15% od ukupnog broja casova. Ukoliko izostanete izmedju 15 i 30 % casova, te izostanke nadoknadjujete odredjenim obavezama uz dogovor sa predmetnim profesorom. Ako imate vise od 30 % taj predmet morate ponovo slusati naredne godine. Redovno dolazanje na predavanja i vezbe u principu nije naporno iako jedno predavanje traje u proseku 2 ili 3 sata (na drugim godinama predavanje iz pojedinih predmeta traje i po 5, 6 sati). Vezbe su tako organizovane da na njima sticete veoma korisne prakticne vestine, i to uz timski rad, sto nastavu cini mnogo zanimljivom. Ako budete aktivno pohadjali nastavu, tj. ako redovno slusate predavanja i ako aktivno ucestvujete na vezbama, necete imati nikakvih problema oko polaganja ispita.Vebe su obavezne, a predavanja na pojedinim predmetima nisu obavezna. Vebe dosta pomau u spremanju ispita, a predavanja su samo kostur onoga to treba nauciti za ispit.Predavanja i vebe su deo predispitnih obaveza. Dakle, obavezni su kako bi izlazak na ispit bio moguc. Na ovom smeru se kroz godine, a najvie u trecoj akcenat stavlja na predispitne obaveze, stalnu aktivnost na predavanjima i pisanju seminarskih radova, dranja prezentacija grupi i sl. koji donose poene za uslov za izlazak na ispit. Profesori su jako posveceni, buduci da je ovaj smer mali to omogucava bolju saradnju, ucestvovanje u predavanjima, a samim tim i lake ucenje.5. Koliko su dostupne knjige ? Kako se do njih dolazi?Knjige su zaista lako dostupne. Svu obaveznu literaturu moete naci u biblioteci fakulteta. Nije obavezno kupovati originale, ali ako elite moete ih kupiti na institutu za andragogiju (koji se nalazi u zgradi fakulteta) ili u nekim knjiarama. Cesto se deava da neke originale ne moete naci u Srbiji. Uz spisak obavezne literature uglavnom se dobije i spisak ire, neobavezne literature koju nije potrebno uciti za ispit. Vecina profesora cesto praktikuje da studentima alje svoje powerpoint prezentacije sa predavanja, to mnogo olakava pracenje predavanja i hvatanje beleki.Knjige su zaista lako dostupne. Svu obaveznu literaturu mozete naci u biblioteci fakulteta. Nije obavezno kupovati originale, ali ako zelite mozete ih kupiti na institutu za andragogiju (koji se nalazi u zgradi fakulteta) ili u nekim knjizarama. Cesto se desava da neke originale ne mozete naci u Srbiji. Uz spisak obavezne literature uglavnom se dobije i spisak sire, neobavezne literature koju nije potrebno uciti za ispit. Vecina profesora cesto praktikuje da studentima salje svoje powerpoint prezentacije sa predavanja, sto mnogo olaksava pracenje predavanja i hvatanje beleski.Knjige su dostupne u biblioteci fakulteta, ali se mogu kupiti i u originalu u skriptarnici fakulteta. Studenti uglavnom kopiraju knjige, jer se cesto uci iz delova vie knjiga,pa tako ispadne jeftinije.Originalnih knjiga kao i uopte "gotovih" knjiga na ovom smeru nema. Na prvim predavanjima se deli spisak literature koji studenti sami tampaju i na taj nacin prave svoje skripte (uzimaju iz biblioteke na fakultetu i tampaju stranice koje su im obeleene). Za vecinu predmeta u skriptarnicama u blizini ("leptiric" i "skripta") vec postoje napravljene knjige od prethodnih generacija.6. Da li su vam omogucene konsultacije sa profesorima? Kako one funkcioniu?Svaki profesor ima odredeni termin za konsultacije jednom ili dvaput nedeljno. Velika prednost na andragogiji je ta to u jednoj godini ima u proseku 30 studenata, to omogucava veoma laku i dostupnu komunikaciju sa profesorima, a i nastava na predavanjima je tako organizovana (interaktivni oblik nastave) da u svakom trenutku moete pitati ta Vas interesuje, ta Vam nije jasno, ili izraziti svoje miljenje. Vecina profesora je veoma otvorena za saradnju i dosta ceni zainteresovanost studenata.Svaki profesor ima odredjeni termin za konsultacije jednom ili dvaput nedeljno. Velika prednost na andragogiji je ta sto u jednoj godini ima u proseku 30 studenata, sto omogucava veoma laku i dostupnu komunikaciju sa profesorima, a i nastava na predavanjima je tako organizovana (interaktivni oblik nastave) da u svakom trenutku mozete pitati sta Vas interesuje, sta Vam nije jasno, ili izraziti svoje misljenje. Vecina profesora je veoma otvorena za saradnju i dosta ceni zainteresovanost studenata.Da, na svim predmetima. Svaki profesor dri konsultacije jednom nedeljno i tada daje informacije i objanjenja u vezi kolokvijuma ili ispita. Mogu biti jako korisne, tako da buducim studentima preporucujem da ih posecuju ukoliko im neto iz literature nije jasno.Konsultacije sa profesorima su omogucene svake nedelje. Na sajtu fakulteta postoje odredeni termini kad je moguce otici na konsultacije.7. Koji metod ucenja preporucuje?Kao to sam pomenula, nastava je tako koncipirana da, hteli ili ne hteli, morate da ucite redovno. Jedna od stvari koja studentima najvie oduzima vremena su preobimne predispitne obaveze, koje zahtevaju da budete u toku sa gradivom. Zato, kada dode vreme za ispit bice Vam sasvim dovoljno dve nedelje da biste ga odlicno spremili. Ono to ne preporucujem studentima je da ne prenose ispite iz prethodne godine, jer ako vec u startu budete preneli par ispita, budite sigurni da fakultet necete zavriti u roku. Svaka godina je sve tea i tea, i na svakoj godini ima sve vie predispitnih obaveza zbog kojih necete imati vremena da ucite.Kao sto sam pomenula, nastava je tako koncipirana da, hteli ili ne hteli, morate da ucite redovno. Jedna od stvari koja studentima najvise oduzima vremena su preobimne predispitne obaveze, koje zahtevaju da budete u toku sa gradivom. Zato, kada dodje vreme za ispit bice Vam sasvim dovoljno dve nedelje da biste ga odlicno spremili. Ono sto ne preporucujem studentima je da ne prenose ispite iz prethodne godine, jer ako vec u startu budete preneli par ispita, budite sigurni da fakultet necete zavrsiti u roku. Svaka godina je sve teza i teza, i na svakoj godini ima sve vise predispitnih obaveza zbog kojih necete imati vremena da ucite.Pre svega preporucujem obavezno pracenje nastave,a zatim kontinuirani rad na skoro svim predmetima, jer ce kasnije pred ispit biti manje nerviranja.Preporucljivo je redovno ucenje tokom cele godine, to s obzirom na nacin kolovanja koji je takav da se zahteva od studenta konstantna aktivnost (seminarski, prezentacije, zadaci..) znatno olakava studentu. Naravno intenzivnije spremanje pred ispit se podrazumeva, ali je znatno olakano zbog predznanja koje se dobija na predavanjima.8. ta misli - ko najbre ili najlake zavrava ove studije? Onaj ko prati nastavu, redovno uci, razmilja a ne treba ili onaj ko ume da se snade?Nesumnjivo najbre i najlake zavravaju studenti koji se ne obaziru na prosek, vec imaju za cilj samo da ociste godinu. Takode, oni koji aktivno sluaju na predavanju vrlo lako ce moci da daju ispit.Nesumljivo najbrze i najlakse zarsavaju studenti koji se ne obaziru na prosek, vec imaju za cilj samo da ociste godinu. Takodje, oni koji aktivno slusaju na predavanju vrlo lako ce moci da daju ispit.Onaj ko redovno prati nastavu i uci ce najbre zavriti, mada ne mora da znaci. Mogu na vreme zavriti i oni koji ne rade puno, ali je pitanje ko ima adekvatnije znanje iz oblasti kojom se bavio prethodnih godina. Nije poenta samo zavriti fakultet, vec dobro poznavati svoju struku.Najbre, najlake i najefikasnije zavrava ove studije onaj ko prati nastavu, redovno uci i razmilja o onome to uci. Razume.9. Koliko su ove studije vremenski zahtevne? Da li ima vremena za privatne stvari, honorarni posao ili neto slicno?U prvoj godini cete imati dovoljno slobodnog vremena, ali ne i za honorarni posao. Druga i treca godina su mnogo tee, tako da cete morati da se odreknete mnogih stvari.U prvoj godini cete imati dovoljno slobodnog vremena, ali ne i za honorarni posao. Druga i treca godina su mnogo teze, tako da cete morati da se odreknete mnogih stvari.Studije jesu zahtevne, ali ukoliko je organizacija dobra, sve se moe postici. Naravno, kada su ispiti, imamo manje vremena za privatne stvari. Ali svakako ne treba zapostaviti staro drutvo i stvari koje su nas ranije ispianjavale.Dobra organizacija je kljuc uspeha kod svakog studiranja. Ukoliko se dobro isplanira vreme, ima ga dovoljno i za honorarni posao (vikendom npr. promocije, rad u kaficu..) i privatne stvari naravno.10. Da li preporucuje neke vannastavne aktivnosti i koje?Nije neophodno da se u startu ukljucujete u neke projekte, ili da aplicirate za neke prakse (zapravo za to necete ni imati vremena). Ali bi trebalo da se angaujete na zavrnim godinama studija kako biste kasnije lake doli do posla. Naravno, uvek treba biti u toku sa aktualnim deavanjima u polju obrazovanja, redovno "kopajte" po netu, i "jurite" relevantne informacije, jer niko Vam nikad nita nece "servirati na tacni". To da li cete, i koliko lako cete doci do posla zavisi od Vaeg angaovanja.Nije neophodno da se u startu ukljucujete u neke projekte, ili da aplicirate za neke prakse (zapravo za to necete ni imati vremena). Ali bi trebalo da se angazujete na zavrsnim godinama studija kako biste kasnije lakse dosli do posla. Naravno, uvek treba biti u toku sa aktualnim desavanjima u polju obrazovanja, redovno \\\"kopajte\\\" po netu, i \\\"jurite\\\" relevantne informacije, jer niko Vam nikad nista nece \\\"servirati na tacni\\\". To da li cete, i koliko lako cete doci do posla zavisi od Vaseg angazovanja.Preporucujem, ali ne u prvoj godini. Cela prva godina je prilagodavanje i treba se konkretno osvrnuti na ucenje, narocito mislim na studente koji nisu iz Beograda. Kasnije, kada vidimo kako stvari stoje i kada malo bolje budemo upoznali materiju, moemo se prikljuciti nekim projektima. Aiesec ima jako dobre radionice i koristan je za dalje usavravanje.Uvek. Pratiti na internetu da li odredena Udruenja, organizacije primaju volontere na praksu, ili nude mesto saradnika na projektu i prijaviti se. Izbor je veliki, pronaci ono to Vama licno odgovara i koristi kao iskustvo.11. Koji savet bi dao/la novim brucoima?Dobro je to to sami kombinujete ispite kojim cete steci uslov, ne ostavljajte za septembar ispite koji vuku najvie poena.Dobro je to sto sami kombimujete ispite kojim cete steci uslov, ne ostavljajte za septembar ispite koji vuku najvise poena.Ucenje redovno i da se potrude da ne ostavljaju nijedan ispit za dalje. Imamo 6 rokova, 9 ispita na prvoj godini i mislim da je vrlo izvodljivo da se sve poloi uz odredeni trud i volju, naravno.Davati sve na vreme. Izmedu julskog i avgustovskog roka ima najvie vremena tako da je moj predlog najobimnije ispite prijavljivati u junu i avgustu kad ce imati najvie vremena za njihovu pripremu.12. ta bi preporucio/la novim brucoima da nikako ne rade?Redovno idite na predavanja, ne prenosite ispite u drugu godinu i necete imati nikakvih problema :)Redovno idite na predavanja, ne prenosite ispite u drugu godinu i necete imati nikakvih problema. :)Da ne prebacuju ispite u sledecu godinu, jer ce ih kasnije tee poloiti.Novim brucoima bih preporucila da ne ostavljaju velike ispite za kraj, da ne preskacu predavanja i da nikako ne plagiraju radove.13. Koji je tvoj opti utisak o fakultetu?Verujem da ima i teih fakulteta, ali nije ni uopte naivno. Najtee ce Vam padati preobimne ispitne obaveze, ali uz dobru organizaciju sve se stigne. Ucionice su udobne i dobro opremljene. Najveca mana Filozofskog fakulteta je katastrofalno loa organizacija: za najbanalniju administrativnu stvar utroicete i sate i ivce, deava se da naprave takav raspored da se predavanja preklapaju (!!!), konstantno se deava da se krucijalne odluke donose i menjaju u poslednjem trenutku (kao npr. koliko je bodova potrebno za uslov saznamo sredinom septembra (!!!)) i tako dalje, i tako dalje... Ono to ce Vam andragogija pruiti je svestranost, iroko obrazovanje, nacitanost, dobro razvijeno kriticko miljenje, a pre svega pruice vrlo korisne, prakticne vetine i dosta dobro koncipirana teorijska znanja.Verujem da ima i tezih fakulteta, ali nije ni uopste naivno. Najteze ce Vam padati preobimne ispitne obaveze, ali uz dobru organizaciju sve se stigne. Ucionice su udobne i dobro opremljene. Najveca mana Filozofskog fakulteta je katastrofalno losa organizacija: za najbanalniju administrativnu stvar utrosicete i sate i zivce, desava se da naprave takav raspored da se predavanja preklapaju (!!!), konstantno se desava da se krucijalne odluke donose i menjaju u poslednjem trenutku (kao na pr. koliko je bodova potrebno za uslov saznamo sredinom septembra (!!!)) i tako dalje, i tako dalje... Ono sto ce Vam andragogija pruziti je svestranost, siroko obrazovanje, nacitanost, dobro razvijeno kriticko misljenje, a pre svega pruzice vrlo korisne, prakticne vestine i dosta dobro koncipirana teorijska znanja.Fakultet nije teak ako se redovno uci. Kvalitet nastave je jako dobar, profesori su korektni, a to se tice opremljenosti, mislim da bi mogla da se pobolja.Filozofski fakultet je u skladu sa ocekivanjima svakog studenta. Sve to se na njemu zahteva, student treba i mora da poseduje kako bi bio kvalitetan i kompetentan pri obavljanju svog buduceg posla. MIslim da prua korisna i primenljiva znanja i vetine. Profesori na ovom smeru su izvrsni predavaci, posveceni nastavi i studentima.