PTP_11

Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesa

Primjena NC strojeva i specifiPrimjena NC strojeva i specifinosti tehnolonosti tehnoloke pripreme za ke pripreme za NC NC alatne strojevealatne strojeveOsnovni cilj kod postavljanja TP Osnovni cilj kod postavljanja TP stvaranje uvjeta za stvaranje uvjeta za to veto veu produktivnost i u produktivnost i ekonomiekonominost kod postizanja tranost kod postizanja traene kvaliteteene kvalitete vavaan element pri tome je stalnost an element pri tome je stalnost /pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u na/pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u nainu i uvjetima voenja procesainu i uvjetima voenja procesa..

Takve uvjete najlakTakve uvjete najlake postie postiemo pri automatiziranoj proizvodnji emo pri automatiziranoj proizvodnji zato danas zato danas govorimo o sve vegovorimo o sve veem udjelu automatizirane proizvodnje em udjelu automatizirane proizvodnje -- tendencija. tendencija.

danas danas Dva karakteristiDva karakteristina podruna podruja automatizacije proizvodnje:ja automatizacije proizvodnje:

1. Automatizacija pri proizvodnji 1. Automatizacija pri proizvodnji velikih kolivelikih koliinaina (velika i masovna proizvodnja) (velika i masovna proizvodnja) ostvaruje se danas (i veostvaruje se danas (i ve dulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata i dulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata i konvencionalnih automatskih linija.konvencionalnih automatskih linija.

PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA

Karakteristike su pri tome:Karakteristike su pri tome:-- vrlo visoka proizvodnostvrlo visoka proizvodnost-- visoka tovisoka tonostnost-- uzak asortiman dijelova/proizvodauzak asortiman dijelova/proizvoda-- velike kolivelike koliine u duljem vremenskom periodu ine u duljem vremenskom periodu

Ova automatizacija zasnovana je na Ova automatizacija zasnovana je na analognim programimaanalognim programima, , fiksnim u vefiksnim u veoj ili manjoj mjeri (krivulje, oj ili manjoj mjeri (krivulje, ablone, programske ablone, programske letve...).letve...).

fizifizike komponenteke komponentemehanimehaniki elementiki elementi

Alat

1 okr 1 ciklus


2. Automatizacija pri proizvodnji manjih koli2. Automatizacija pri proizvodnji manjih koliina (srednjeserijska, maloserijska i ina (srednjeserijska, maloserijska i pojedinapojedinana proizvodnja) na proizvodnja) danas se uspjedanas se uspjeno izvodi NC strojevimano izvodi NC strojevima koji se u radu koji se u radu odlikuju:odlikuju:

-- totononou konvencionalnih automatau konvencionalnih automata-- proizvodnoproizvodnou blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlog u blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlog

zbog zbog ega i dalje koristimo konvencionalne automate)ega i dalje koristimo konvencionalne automate)-- fleksibilnofleksibilnou konvencionalnih univerzalnih strojevau konvencionalnih univerzalnih strojeva

Prije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizaPrije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizacije kod manjih cije kod manjih kolikoliina.ina.

BuduBudui da su i da su manje kolimanje koliine dominirajuine dominirajuee po zastupljenosti kapo zastupljenosti kaemo da su emo da su NC NC strojevi omogustrojevi omoguili podizanje metaloprerade na viili podizanje metaloprerade na vii nivo.i nivo.


Ne znaNe znai da NC strojeve nei da NC strojeve neemo koristiti i pri veemo koristiti i pri veim koliim koliinama inama -- kolikoliine, ine, eea a izmjenaizmjena

A B C N A B A Biliili


Osnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. stOsnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. strojeva:rojeva:

1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima-- znatno veznatno vea proizvodnosta proizvodnost-- vevei udio strojnog vremena i udio strojnog vremena ttss u vremenu operacije, bolje efektivno iskoriu vremenu operacije, bolje efektivno iskoritenjetenje-- visoka tovisoka tonost (stanost (stalnost parametara i precizno voenje alatalnost parametara i precizno voenje alata) )

-- nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (ablone)ablone)-- velika fleksibilnost velika fleksibilnost brza promjena programa uz brza promjena programa uz iri spektar moguiri spektar mogunosti nosti

strojeva (ako npr. strojeva (ako npr. kolikoliine ili ine ili este izmjene)este izmjene)

Prisutni i nedostaci:Prisutni i nedostaci:-- obavezno obavezno planiranje radaplaniranje rada (TP) do u detalje bez obzira na koli(TP) do u detalje bez obzira na koliinuinu-- veliki veliki investicijski troinvesticijski trokovikovi (ve(vea cijena radnog sata a cijena radnog sata prema prema

neautom.konv.opremi posebno)neautom.konv.opremi posebno)-- vevei i zahtjevi prema osobljuzahtjevi prema osoblju u pripremi i odru pripremi i odravanjuavanju


2. Prema automatskim konvencionalnim strojevima2. Prema automatskim konvencionalnim strojevima

Prednosti izraPrednosti izraenije enije zato stalan i sve brzato stalan i sve bri razvoj i zastupljenost NCi razvoj i zastupljenost NC--opremeopreme


Kapaciteti fleksibilne automatizacijeKapaciteti fleksibilne automatizacije::

-- NCNC--strojevi strojevi 1 postupak1 postupak-- NC obradni centri NC obradni centri vivie postupakae postupaka-- fleks. proizvodne fleks. proizvodne elije elije samostalne ili u sklopu linijasamostalne ili u sklopu linija-- FPSFPS-- fleksibilne proizvodne linije fleksibilne proizvodne linije

Danas Danas iroko podruiroko podruje NC strojeva temeljeno je je NC strojeva temeljeno je na NC sustavima upravljanja koji daje bitna na NC sustavima upravljanja koji daje bitna obiljeobiljeja NC stroja ja NC stroja mogumogunosti pri korinosti pri koritenju. tenju. Mnogo NC strojeva s razliMnogo NC strojeva s razliitim sustavima itim sustavima upravljanjaupravljanja

TLFL

FPSFC

NC AS

vrste

kolic

ina


PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesa

Klasifikacija NC sustavaKlasifikacija NC sustava (kod razli(kod razliitih kapaciteta temelj na NC upravljanju)itih kapaciteta temelj na NC upravljanju)

Prema raznim kriterijima Prema raznim kriterijima ukazuju na odreene specifi ukazuju na odreene specifinosti sa stanovinosti sa stanovita ta pripreme i koripripreme i koritenja.tenja.

Klasifikacija prema slijedeKlasifikacija prema slijedeim kriterijima:im kriterijima:

a)a) prema vrsti upravljanja (kretanja alata)prema vrsti upravljanja (kretanja alata)b)b) prema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementprema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementalno)alno)c)c) prema strukturi upravljaprema strukturi upravljaa (upravljaa (upravljake jedinice NC ili CNC)ke jedinice NC ili CNC)

ad a) ad a) vavana karakteristika NC na karakteristika NC sustava sustava: a: automatsko voenje alata u utomatsko voenje alata u radnoj ravnini ili prostoru (2D, 2radnoj ravnini ili prostoru (2D, 2D, 3D) D, 3D)


VRSTE UPRAVLJANJAVRSTE UPRAVLJANJA

Vrste upravljanja govore o moguVrste upravljanja govore o mogunostima numerinostima numeriki upravljanog ki upravljanog obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada. obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada. Postoje tri vrste upravljanja: Postoje tri vrste upravljanja:

upravljanje toupravljanje tokaka--popo--totoka ili pozicioniranje,ka ili pozicioniranje, upravljanje po pravcu upravljanje po pravcu (prvocrtno ili linijsko upravljanje) (prvocrtno ili linijsko upravljanje) ii konturno upravljanje,konturno upravljanje,

VVrste upravljanjarste upravljanja


Vrsta upravljanja

Shematski prikazRad alata Primjeri koritenja

Poziciono -tokasto

Samo u poziciji -ne tokom promjene polo.

Buenje, tokasto zavarivanje,zakivanje

LinijskoRezanje u toku kretanja // sa stazama

Paralelno tokarenje, glodanje,plameno rezanje

Konturno Rezanje u toku kretanja

Sloeno tok., glodanje, aut. rezanje

brzou radnom posmaku

x

yy2

y1x1 x2

PT

CT

bez interpolacije

x

y

PT

CT

kruna int.

x

ysporo kretanje - u posmakuili brzo

// staze

VVrste upravljanjarste upravljanja

Danas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostaDanas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostale le dvije vrste upravljanja vidvije vrste upravljanja vie ne znae ne znae gotovo nikakve ue gotovo nikakve utede u cijeni tede u cijeni upravljaupravljakog rakog raunala, a nose vrlo velika ograniunala, a nose vrlo velika ogranienja.enja.


Upravljanje toUpravljanje tokaka--popo--totoka ili pozicioniranjeka ili pozicioniranje

Osnovna znaOsnovna znaajka:ajka: ova vrsta upravljanja omoguova vrsta upravljanja omoguuje uje samo tosamo tono postizanje zadane pozicije. Ne postoji no postizanje zadane pozicije. Ne postoji mogumogunost upravljanja posminost upravljanja posminim gibanjem. Zadano nim gibanjem. Zadano gibanje se ostvaruje najvegibanje se ostvaruje najveom moguom moguom posmiom posminom nom brzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alata brzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alata i i izizratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadani ratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadani polopoloaj. U poaj. U poecima NC upravljanja to gibanje se izvodecima NC upravljanja to gibanje se izvodiilo u lo u smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skici smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skici oznaoznaeno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvija eno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvija istodobno u obje osi (pod kutem od istodobno u obje osi (pod kutem od 4545), pa kad se ), pa kad se postigne trapostigne traena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje se ena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje se nastavi u smjeru druge osi (na skici oznanastavi u smjeru druge osi (na skici oznaeno kao b).eno kao b).

Poziciono upravljanjePoziciono upravljanje


X

Y

T1T3

T2 a

b

ab

Obzirom da se ovim upravljanjem ne moObzirom da se ovim upravljanjem ne moe ostvariti upravljanje posmie ostvariti upravljanje posminim nim gibanjem, primjena mu je ogranigibanjem, primjena mu je ograniena na postupke kod kojih je radno gibanje ena na postupke kod kojih je radno gibanje upravljano nekim drugim naupravljano nekim drugim nainom (elektriinom (elektrinim, hidraulinim, hidraulikim ili pneumatskim kim ili pneumatskim elementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masoelementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masovnoj proizvodnji, a vnoj proizvodnji, a momoe se nae se nai na strojevima za bui na strojevima za buenje, zakivanje, toenje, zakivanje, tokasto zavarivanje, probijanje i kasto zavarivanje, probijanje i sl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.sl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.

Poziciono upravljanjePoziciono upravljanje


Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)

Osnovna znaOsnovna znaajka:ajka: postoji mogupostoji mogunost upravljanja posminost upravljanja posminim gibanjem, ali nim gibanjem, ali pod uvjetom da se posmipod uvjetom da se posmino gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. To no gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. To znaznai da je rezultirajui da je rezultirajua brzina posmia brzina posminog gibanja jednaka ili brzini posminog gibanja jednaka ili brzini posminog nog gibanja u smjeru osi X, ili brzini posmigibanja u smjeru osi X, ili brzini posminog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu. nog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu. Ne postoji moguNe postoji mogunost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedju nost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedju dvije osi, ali postoji mogudvije osi, ali postoji mogunost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog nost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog gibanja izmedju dvije osi.gibanja izmedju dvije osi.

Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod buOva vrsta upravljanja ima primjenu kod builica, jednostavnih builica, jednostavnih builica glodalica, ilica glodalica, jednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Danajednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Danas se uglavnom s se uglavnom ne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.ne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.

Linijsko upravljanjeLinijsko upravljanje


vf = vfx

vf = vfy

vf = vfy

vf = vfy vf = vfx

vf = vfx

X

Y

vf = vfx ili vf = vfy

Nije mogue realizirati vf = f(vfx, vfy).

Linijsko upravljanjeLinijsko upravljanje


vfx

vfy vf

Y

X

v v vv v vf fx fy= +

Konturno upravljanjeKonturno upravljanje

Ova vrsta upravljanja omoguOva vrsta upravljanja omoguuje kontrolirano posmiuje kontrolirano posmino gibanje, istodobno i sinkronizirano no gibanje, istodobno i sinkronizirano izmedju dvije ili viizmedju dvije ili vie numerie numeriki upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanjki upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanja u a u ravnini, tj kad je rezultirajuravnini, tj kad je rezultirajua brzina posmia brzina posminog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina nog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina posmiposminih gibanja u smjeru osi X i Y. nih gibanja u smjeru osi X i Y. Na primjeru konturnog upravljanja se uoNa primjeru konturnog upravljanja se uoava da je ava da je bit numeribit numerikog upravljanja, upravljanje posmikog upravljanja, upravljanje posminom brzinom. Stoga se nom brzinom. Stoga se pravompravomnumerinumerikom (NC) osi smatra ona os kod koje je mogukom (NC) osi smatra ona os kod koje je mogue upravljanje posmie upravljanje posminom nom brzinombrzinom. . Ako je u nekoj osi moguAko je u nekoj osi mogue samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska e samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska os. Ako se nekim gibanjem ne moos. Ako se nekim gibanjem ne moe upravljati ni posmie upravljati ni posmino, ni pozicijski, onda takvo no, ni pozicijski, onda takvo gibanje ne predstavlja numerigibanje ne predstavlja numeriku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod ku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod tokarilica, glodalica i sltokarilica, glodalica i sl.. Premda se za takvo gibanje moPremda se za takvo gibanje moe programirati bilo koji broj okretaja e programirati bilo koji broj okretaja ((esto i decimalnim brojevima), takvesto i decimalnim brojevima), takvaa rotacija ne predstavlja numerirotacija ne predstavlja numeriku os, sve dok se ista ne ku os, sve dok se ista ne momoe upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) ilie upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) ili odredjenom posmiodredjenom posminom nom brzinom. brzinom.

Konturno (krivuljno) upravljanjeKonturno (krivuljno) upravljanje


Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkronoObzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono, konturno upravljanje , konturno upravljanje se se dijeli i dijeli i oznaoznaava kao u tabliciava kao u tablici. . Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno upravljanje, premda su danas vrlo upravljanje, premda su danas vrlo esti tokarski esti tokarski obradni obradni centricentri (TOC)(TOC) s ves veim brojem im brojem osi (X, Z, C, ...) i sa sloosi (X, Z, C, ...) i sa sloenijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica i enijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica i OCOC se koriste se koriste 3D3D i sloi sloenija konturna upravljanja. Sve vienija konturna upravljanja. Sve vie su zastupljeni strojevi s 5D konturnim e su zastupljeni strojevi s 5D konturnim upravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s viupravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s vie od 5D konturnim upravljanjem e od 5D konturnim upravljanjem su vrlo rijetki.su vrlo rijetki.



OznakaOznaka Broj istodobnih, sinkronih osiBroj istodobnih, sinkronih osi NapomenaNapomena

2D2D 22

21/2 D21/2 D 2 (izbor ravnine obrade)2 (izbor ravnine obrade)kod strojeva (najkod strojeva (najeee glodalica) koji imaju e glodalica) koji imaju vivie NC osi, ali se samo po dvije mogu e NC osi, ali se samo po dvije mogu upravljati istodobno i sinkronoupravljati istodobno i sinkrono

3D3D 33

44DD 44 najnajeee tri translacijske i jednu rotacijskue tri translacijske i jednu rotacijsku

5D5D 55

najnajeee tri translacijske i dvije rotacijske osi. e tri translacijske i dvije rotacijske osi. Rotacijske osi mogu biti realizirane na glavi za Rotacijske osi mogu biti realizirane na glavi za prihvat alata, na stolu za stezanje prihvat alata, na stolu za stezanje izizradaka ili radaka ili jedna os na glavi, a jedna na stolujedna os na glavi, a jedna na stolu

6D i vi6D i viee 6 i vi6 i viee

kod svih strojeva s vikod svih strojeva s vie od 5 istodobnih, e od 5 istodobnih, sinkronih osi, prisutan je problem sinkronih osi, prisutan je problem programiranja, jer standardni programski programiranja, jer standardni programski sustavi za NC strojeve ne podrsustavi za NC strojeve ne podravaju avaju programiranja za programiranja za vivie od 5e od 5DD k.u.k.u.




Vertikalna glodalicaVertikalna glodalica


33--osniosni TOCTOC44--osniosni TOCTOC

55--osniosni TOCTOC




TTokarski obradni centarokarski obradni centar



Vertikalni obradni centarVertikalni obradni centar



Horizontalni obradni centarHorizontalni obradni centar


TTokarenjeokarenje


eonoeono, , iindendeksiranoksirano iissimultanimultanoo glodanje naglodanje na33--osnomosnom TOCTOC--uu





Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesa

ad b) ad b) Kod apsolutnog NCKod apsolutnog NC--sustava sve naredbe kretanja odnose se na sustava sve naredbe kretanja odnose se na jednu referentnu tojednu referentnu toku, koja je poku, koja je poetak koord. sustava stroja, a naziva se etak koord. sustava stroja, a naziva se nulnul--totokom (stroja)kom (stroja)

x

y

y1y0

x0

12

x1x2

0y2

Kod inkrementalnog sustava referentna toKod inkrementalnog sustava referentna toka svakog novog kretanja je ka svakog novog kretanja je zavrzavrna tona toka prethodnog kretanjaka prethodnog kretanja

-- geom.veligeom.veliina ina putanja alata putanja alata -- nanain def. ciljne toin def. ciljne toke odreenog ke odreenog

kretanjakretanja-- metodi programiranja geometrijskih metodi programiranja geometrijskih

veliveliina prilagoen je i upravljaina prilagoen je i upravljaki ki sustav NC strojasustav NC stroja x

y

y1

y0x0

CT1

PT1 CT2

12

3

x1 x20

- lancano kotiranje

y2


Iz naIz naina upravljanja kretanjem: ina upravljanja kretanjem:

Prednosti apsolutnog sustava (kod ruPrednosti apsolutnog sustava (kod runog programiranja):nog programiranja):

-- mogumogunost nastavljanja rada u nost nastavljanja rada u programskom bloku u kojem je programskom bloku u kojem je dodolo do prekida rada (lom alata, ...)lo do prekida rada (lom alata, ...)

-- laklaka izmjena puta alata u a izmjena puta alata u programuprogramu

S druge strane kod inkrementalnog sustava:S druge strane kod inkrementalnog sustava:-- alat nije mogualat nije mogue vratiti rue vratiti runo na no na

sekvencu u kojoj je dosekvencu u kojoj je dolo do lo do prekida prekida program treba startati program treba startati od pood poetkaetka

-- obimnije izmjene u geometrijskom obimnije izmjene u geometrijskom dijelu programa kod korekcija dijelu programa kod korekcija programaprograma

x

y2

31

2'

xx'y '

y

x

y

y2'

23

4

x2'

1x3'

2'y3'

Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije


Prednosti inkrementalnog sustava:Prednosti inkrementalnog sustava:-- kod kod rurunog programiranjanog programiranja laklaka kontrola programa (a kontrola programa (xxii i i yyii = 0 jer = 0 jer

PT=KT) PT=KT) zatvorena putanja zatvorena putanja

VeVeina modernih sustava ima moguina modernih sustava ima mogunost programiranja apsolutno i nost programiranja apsolutno i inkrementalnoinkrementalno= koriste se prednosti oba sustava= koriste se prednosti oba sustava

-- laklake programiranje kod forma koje se ponavljaju e programiranje kod forma koje se ponavljaju

PT

KT

Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije


ad c) ad c) SusreSusreemo dva sustava NC upravljanja emo dva sustava NC upravljanja -- NC NC sustavisustavi (stroj+upravlja(stroj+upravljaka jedinica sa dijelom za obradu podataka i ka jedinica sa dijelom za obradu podataka i

upravljaupravljakim krugovima kim krugovima -- ooiienja)enja)-- CNC CNC sustavisustavi (stroj+upravlja(stroj+upravljaka jedinica na bazi raka jedinica na bazi raunala). Manje unala). Manje

hardvera,vehardvera,vea fleksibilnosta fleksibilnost-- NaNaini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlikini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlike u NC e u NC

programu nema.programu nema.-- NajNajeee se NCe se NC--program prenosi na nosilac programa program prenosi na nosilac programa koji slukoji slui za unos u i za unos u

upravljaupravljaku jedinicu stroja (buku jedinicu stroja (buene trake, magnetne trake). Naene trake, magnetne trake). Naini unosa ini unosa razlirazliiti!iti!

Kod NCKod NC--strojeva strojeva uuitavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti kod itavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti kod svakog komada! Program iz blokova informacija svakog komada! Program iz blokova informacija jedan blok jedna aktivnostjedan blok jedna aktivnost

Blokovi informacija

uitavanje

izvrenje

Nosilac programa Nosilac programa

NC i CNC sustavNC i CNC sustav

Kod CNC Kod CNC strojeva strojeva uuitavanje se vritavanje se vri samo 1x i to cijeli program odjednom i samo 1x i to cijeli program odjednom program se memorira.program se memorira.GreGreke uke uitavanja se svode na najmanju moguitavanja se svode na najmanju moguu mjeruu mjeru

Koordinatni sustavKoordinatni sustav Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesa

Jedna od bitnih karakteristika voenja procesa na NCJedna od bitnih karakteristika voenja procesa na NC--stroju je automatsko voenje stroju je automatsko voenje alata koje mora biti toalata koje mora biti tono odreeno i opisano u NC programu no odreeno i opisano u NC programu opis putanje alataopis putanje alata

Osnovni preduvjet za opis kretanja i voenje na NC stroju je posOsnovni preduvjet za opis kretanja i voenje na NC stroju je postojanje tojanje koordinatnog sustava i karakteristikoordinatnog sustava i karakteristinih tonih toaka u okviru stroja i radnog aka u okviru stroja i radnog prostoraprostora..

U osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni susU osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni sustav sa osima X, Y, Z tav sa osima X, Y, Z i poklapa se sa glavnim klizai poklapa se sa glavnim klizaima stroja.ima stroja.

Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu)Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu), a konstrukcije , a konstrukcije strojeva strojeva esto zahtjevaju da u jednom smjeru ima viesto zahtjevaju da u jednom smjeru ima vie mogue moguih gibanja, u smjeru ih gibanja, u smjeru pravocrtnih osi postoje osi kojima se oznapravocrtnih osi postoje osi kojima se oznaavaju dopunska gibanja. avaju dopunska gibanja.


YY

BB

UU

AA XX

CCWW

ZZ

VV

glavne glavne pravocrtne osi su obiljepravocrtne osi su obiljeene slovima ene slovima X, Y i ZX, Y i Z

glglavne rotacijske osi su obiljeavne rotacijske osi su obiljeene slovima ene slovima A, B i CA, B i C

dopunske pravocrtne osi su obiljedopunske pravocrtne osi su obiljeene ene slovimaslovima::

oo U (dopunska os u smjeru osi X)U (dopunska os u smjeru osi X);;oo V (dopunska os u smjeru osi Y)V (dopunska os u smjeru osi Y);;oo W (dopunska os u smjeru osi Z)W (dopunska os u smjeru osi Z)

Koordinatni sustav kod NC strojevaKoordinatni sustav kod NC strojeva

Orjentacija koordinatnog sustava zapoOrjentacija koordinatnog sustava zapoinje odinje odZ Z -- osi.osi.

Z Z os je paralelna s osi glavnog vretena ili u osi os je paralelna s osi glavnog vretena ili u osi vretena. Pozitivan smjer ide od radnog komada vretena. Pozitivan smjer ide od radnog komada prema alatu (kod tokarskog stroja od glavnog prema alatu (kod tokarskog stroja od glavnog vretena prema konjivretena prema konjiu).u).

X X os je glavna os i korios je glavna os i koritena je kad god je to tena je kad god je to mogumogue e u ravnini kretanja predmeta /nosau ravnini kretanja predmeta /nosaa a alata alata PoloPoloaj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava i aj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava i polopoloaja osi Z i X.aja osi Z i X.Smjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju se Smjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju se pravilom desne ruke.pravilom desne ruke.

Koordinatni sustavKoordinatni sustav


Koordinatni sustavKoordinatni sustav Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesa

U toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat ili U toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat ili radni komad. radni komad.

Ako se kreAko se kree alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjerom e alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjerom odgovarajuodgovarajue osi (+X, +Y, +Z)e osi (+X, +Y, +Z)Ukoliko se kreUkoliko se kree radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i oznae radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i oznaava ava se (+Xse (+X, +Y, +Y, +Z, +Z))

Program uvijek pretpostavlja da Program uvijek pretpostavlja da e se alat kretati prema radnom komadue se alat kretati prema radnom komadu


--XX

+X+X

+Z+Z

--ZZ


TokarilicaTokarilica


XX--X+X+

Y+Y+

YY--

Z+Z+

ZZ--

Horizontalni obradni centarHorizontalni obradni centar



ZZ--

Z+Z+

XX--

Y+Y+

X+X+

YY--

Vertikalni obradni centarVertikalni obradni centar



ZZ--

Z+Z+

XX-- X+X+

Y+Y+

YY--

Vertikalna glodalica Vertikalna glodalica GentryGentry izvedbeizvedbe



Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neke treba definirati neke nulnul--totoke ili referentne toke ili referentne toke. Ske. Slijedelijede grafigrafikkii simbolsimbolii i slovne oznake nuli slovne oznake nul--totoaka, od kojih aka, od kojih su najsu najeee u primjeni prve tri: nule u primjeni prve tri: nul--totoka stroja, referentna toka stroja, referentna toka i nulka i nul--totoka ka izratizratka.ka.

MM

WW

RR

nulnul--totoka stroja; ishodika stroja; ishodite koordinatnog sustava stroja; polote koordinatnog sustava stroja; poloaj je aj je utvrutvrenenu fazi u fazi projektiranja strojaprojektiranja stroja, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora(nedostupna je);(nedostupna je);(sva interna prera(sva interna preraunavanja u UR rade se u odnosu na nulunavanja u UR rade se u odnosu na nul--totoku stroja)ku stroja)

referentna toreferentna toka stroja; ishodika stroja; ishodite mjernog sustava stroja; polote mjernog sustava stroja; poloaj joj jeaj joj jeodredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnoodredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnom prostorum prostoru(dostupna je);(dostupna je);obavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavimaobavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavima

nulnul--totoka ka izraizratkatka (programska nul(programska nul--totoka)ka); ishodi; ishodite koordinatnog sustava te koordinatnog sustava izraizratka; njen polotka; njen poloajaj odredjuje programerodredjuje programer--tehnolog; isti tehnolog; isti izrizradak moadak moe e imati viimati vie nule nul--totoakaaka

KarakteristiKarakteristine tone toke ke

sluslui da bi se svaki put prije poi da bi se svaki put prije poetka rada provjerila ispravnost mjernog etka rada provjerila ispravnost mjernog sustava stroja navoenjem tosustava stroja navoenjem toke T u referentnu toke T u referentnu toku R ruku R runim komandama nim komandama ili atumatski sam stroj ili atumatski sam stroj


PP

NN

TT

nulnul--totoka alataka alata(vrh (vrh ootrice trice alata)alata)

referentna toreferentna toka ka gnijezdagnijezdaalataalata

referentna toreferentna toka ka nosanosaa a alataalata

EE referentna toreferentna toka ka na drna draauualataalata

Kod postavljenog alata N=EKod postavljenog alata N=E


AA totoka ka pozicioniranja izpozicioniranja izratkaratka


z

x

NE

M W

R

P

T

ZMWZMT

ZMR

ZWP

D ZNT

L XMR

XMT

XNT

XWP1

2 3

4567

8

9

A


XXMRMR, Z, ZMRMRXXNTNT, , ZZNTNT

konstante stroja konstante stroja u memoriji rau memoriji raunalaunala}}

L, D L, D karakteristikarakteristine veline veliineinealataalata

XXWPWP, Z, ZWP WP programirane veliprogramirane veliine prema putanji alata ine prema putanji alata

XXMWMW, Z, ZMW MW polopoloaj 0 aj 0 totoke izratka prema 0 ke izratka prema 0 totoki ki strojastroja

XXMTMT = X= XWP WP + L + X+ L + XNTNTZZMTMT = Z= ZWP WP + D + Z+ D + ZNTNTNa temelju podataka u Na temelju podataka u NC NC programu, programu, upravljaupravljaka jedinica ka jedinica sama kreira sama kreira korespodentne pozicije korespodentne pozicije totoke T, ke T, ijim ijim kretanjem upravljakretanjem upravlja




Primjer rasporeda nulPrimjer rasporeda nul--totoke i referentnih toke i referentnih toaka kod glodanjaaka kod glodanja



Upravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomoUpravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomou pripremljenog programa na u pripremljenog programa na osnovi brojeva poznato je kao numeriosnovi brojeva poznato je kao numeriko upravljanje.ko upravljanje.

Treba istaknuti da za svaki dio (svakTreba istaknuti da za svaki dio (svaku operaciju na odreenom dijeluu operaciju na odreenom dijelu) i) izrauje se zrauje se poseban NC poseban NC program primjenjiv na odreenom stroju program primjenjiv na odreenom stroju..

to je NC to je NC program?program?To je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnoloTo je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnoloki proces jedne ki proces jedne operacije operacije TP izraTP izraen u odreenom oblikuen u odreenom obliku). U njemu su date sve informacije ). U njemu su date sve informacije (naredbe) (naredbe) za rad stroja pri obradi odreenog dijela u redosljedu izvoenjaza rad stroja pri obradi odreenog dijela u redosljedu izvoenja pojedinih pojedinih aktivnosti. One su pripremljene u alfanumeriaktivnosti. One su pripremljene u alfanumerikom obliku prema odreenim kom obliku prema odreenim pravilima.pravilima.

Pri tom se koristi odreen sistem kodiranja informacija Pri tom se koristi odreen sistem kodiranja informacija (geometrijskih i tehnolo(geometrijskih i tehnolokih) kih) potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju.potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju.Pravila su najPravila su najeee bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data u e bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data u uputama za programiranje uputama za programiranje uz stroj. uz stroj. u pravilu ima puno zajedniu pravilu ima puno zajednikog, ali ima i kog, ali ima i specifispecifinosti.nosti.

NC NC -- program i njegova struktura program i njegova struktura

Ustvari program Ustvari program e biti razumljiv za odreeni stroj e biti razumljiv za odreeni stroj njegovu upravljanjegovu upravljaku jedinicu, ku jedinicu, budubudui postoje i postoje este (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranja este (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranja zajednizajedniki. ki. pojedine informacije pojedine informacije e biti krivo proe biti krivo proitane!itane!


% N5 T1 N10 G0 X0 Z100. .

PROGRAM

BLOK (NAREDBA)

RIJE

ADRESA NUMERIKI PODATAK

N10 G0 X0 Z100.

N10 ili G0 ili X0 ili Z100.

Struktura programa za NC stroj Struktura programa za NC stroj u rijeu rije adresnom formatuadresnom formatu


Kad govorimo o strukturi NC programa:Kad govorimo o strukturi NC programa:NajopNajopenitije, NC enitije, NC program je skup programskih rijeprogram je skup programskih rijei i rei i reenica (reenica (reenice = enice = blokovi informacija blokovi informacija sekvence programa)sekvence programa)

Programska reProgramska reenica je skup enica je skup programskih rijeprogramskih rijei koji se dri koji se dri u i u kodiranom obliku (sve informacije kodiranom obliku (sve informacije za izvrza izvrenje neke odreene radnje enje neke odreene radnje (aktivnosti), npr.:(aktivnosti), npr.:

-- duljina hoda alata duljina hoda alata -- brzina rezanja brzina rezanja (broj (broj okretaja)okretaja)-- posmak posmak-- alat alat-- hlaenje hlaenje-- smjer rotacije vretenasmjer rotacije vretena

Prema tome, sadrPrema tome, sadri sve potrebne i sve potrebne geometrijske i tehnologeometrijske i tehnoloke podatke u ke podatke u obliku informacija/naredbi (na obliku informacija/naredbi (na temelju detaljne razrade procesa!)temelju detaljne razrade procesa!)


Dimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacrDimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacrtu, atu, a definiraju se definiraju se na osnovi razraenog tehnolona osnovi razraenog tehnolokog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnolokog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnoloki ki podaci.podaci.

Zavisno od sliZavisno od slinosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), renosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), reenica sadrenica sadri vii vie ili e ili manje informacija. manje informacija. Nosilac jedne informacije /naredbe je programska rijeNosilac jedne informacije /naredbe je programska rije..

Adresa: znaAdresa: znaajka ajka informacije informacije

slovoslovo

predznak predznak po potrebipo potrebi

brojbrojana vrijednostana vrijednost,,razlirazliite duite duineine

Informacija o Informacija o koordinati ciljne tokoordinati ciljne toke ke pri kretanju u smjeru pri kretanju u smjeru osi Xosi X

Karakter:Karakter:1.1.PeriodiPeriodike ke vavanost samo u renost samo u reenicienici2.2.Modalne Modalne vavanost do opoziva nost do opoziva zamijene drugom istovrsnom rijezamijene drugom istovrsnom rijeii3.3.Rezistentne Rezistentne u okviru modalnih u okviru modalnih aktiviraju se u trenutku ukljuaktiviraju se u trenutku ukljuivanja strojaivanja stroja



Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numeriPored slova (definicija adresa) i znamenaka (numeriki podaci), za gradnju ki podaci), za gradnju programa se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedeprograma se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedea znaa znaenja:enja:

a) a) znak znak %% -- popoetak programaetak programaZa program se takoer moZa program se takoer moe ree rei da se sastoji od:i da se sastoji od:

-- znaka za poznaka za poetak programaetak programa-- niza blokovaniza blokova-- i kraja programa.i kraja programa.

b) b) znak znak :: -- znak za glavni blok (naredbu) programaznak za glavni blok (naredbu) programa

c) c) znakovi znakovi (( i i )) -- znakovi za poznakovi za poetak i kraj komentaraetak i kraj komentara

d) d) znak znak / / -- znak za uvjetno izvoenje bloka znak za uvjetno izvoenje bloka

Drugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjee se koristeDrugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjee se koriste, a jedan broj tih znakova , a jedan broj tih znakova generira samo upravljagenerira samo upravljako rako raunalo.unalo.



AdresaAdresa ZnaZnaenjeenje

AA rotacija oko osi Xrotacija oko osi XBB rotacija oko osi Yrotacija oko osi YCC rotacija oko osi Zrotacija oko osi ZDD korekcija alatakorekcija alataEE dopunska adresadopunska adresaFF posmakposmakGG uvjeti putauvjeti putaHH dopunska adresadopunska adresaII interpolacijski parametar za os Xinterpolacijski parametar za os XJJ interpolacijski parametar za os Yinterpolacijski parametar za os YKK interpolacijski parametar za os Zinterpolacijski parametar za os ZLL podprogramipodprogramiMM pomopomone funkcijene funkcije

Adrese kod programiranja NC strojeva

Y

B

P, U

A X

CW, R

Z

V, Q



AdresaAdresa ZnaZnaenjeenje

NN broj blokabroj blokaPP dopunsko gibanje u smjeru osi Xdopunsko gibanje u smjeru osi XQQ dopunsko gibanje u smjeru osi Ydopunsko gibanje u smjeru osi YRR dopunsko gibanje u smjeru osi Zdopunsko gibanje u smjeru osi ZSS broj okretaja ili brzina obradebroj okretaja ili brzina obradeTT alatalatUU dopunsko gibanje u smjeru osi Xdopunsko gibanje u smjeru osi XVV dopunsko gibanje u smjeru osi Ydopunsko gibanje u smjeru osi YWW dopunsko gibanje u smjeru osi Zdopunsko gibanje u smjeru osi ZXXYYZZ

U U geometrijske informacije geometrijske informacije spadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z i spadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z i U,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K.U,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K.

U U tehnolotehnoloke informacije ke informacije spadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretaja spadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretaja vretena S, oznaka alata T, pomovretena S, oznaka alata T, pomone funkcije M i korekcija alata D. ne funkcije M i korekcija alata D.


Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesaOpOpa struktura programske rea struktura programske reeniceenice

Broj reenice

Uvjeti puta Koordinate

Interpolacijski parametri Posmak

Brzina/ br. ok. Alat

Dopunske funkcije Kraj

N G X,Y,ZU,V,WA,B,CP,Q,R

I,J,K F S T M,D LF

TehniTehniko ko program. program. inform.inform. Geometrijske informacijeGeometrijske informacije TehnoloTehnoloke informacijeke informacije

Tehn. Tehn. prog. prog. inf.inf.

esto se ne piesto se ne piee

8 7 6 5 4 3 2 10 o o 000011001 o o o o 100011012 o o o o 010011019 o o o o 10011100A o o 10000010B o o 01000010X o o o o 00011011

Pretkodirane informacije (Pretkodirane informacije (ifrirane),ifrirane),zavrzavrno kodirane na nosiocu informacija no kodirane na nosiocu informacija (traka) pomo(traka) pomou odgovarajuu odgovarajueg kodnog eg kodnog sustava sustava Svaki blok zapoSvaki blok zapoinje rednim brojem.inje rednim brojem.Pojedine naredbe imaju vaPojedine naredbe imaju vanost do opoziva (npr. nost do opoziva (npr. smjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedine smjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedine samo u resamo u reenici u kojoj su unesene enici u kojoj su unesene Neke se aktiviraju ukljuNeke se aktiviraju ukljuenjem stroja, a druge enjem stroja, a druge unosom u program. unosom u program.

ReReenica enica -- BlokBlok


Modalne GModalne G--funkcije dijele se u slijedefunkcije dijele se u slijedee skupine:e skupine:Skupina aSkupina a -- vrste interpolacijevrste interpolacijeSkupina cSkupina c -- izbor ravnine obradeizbor ravnine obradeSkupina dSkupina d -- kompenzacija polumjera vrha alatakompenzacija polumjera vrha alataSkupina fSkupina f -- pomaci nulpomaci nul--totokekeSkupina eSkupina e -- radni ciklusiradni ciklusiSkupina jSkupina j -- unounoenje dimenzija apsolutno ili inkrementalnoenje dimenzija apsolutno ili inkrementalnoSkupina kSkupina k -- definiranje posmakadefiniranje posmakaSkupina lSkupina l -- definiranje broja okretajadefiniranje broja okretajaSkupina mSkupina m -- mjerni sustavmjerni sustav

G funkcijeG funkcije

RijeRije s adresom G ili Gs adresom G ili G--funkcijefunkcije

G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za koordinatne osi i interpolacione parametre koordinatne osi i interpolacione parametre ine geometrijski dio bloka. ine geometrijski dio bloka. Format zadavanja GFormat zadavanja G--funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, to znato znai da na rapolaganju stoji 100 Gi da na rapolaganju stoji 100 G--funkcija. funkcija. (dana(dananja upravljanja upravljaka raka raunala nude 3 dekadska mjesta)unala nude 3 dekadska mjesta)


Skupina aSkupina a -- vrste interpolacijevrste interpolacije

G0G0 ili ili G00G00 pozicioniranje pozicioniranje (pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu; (pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu; izvodi se najveizvodi se najveom posmiom posminom brzinom; ne smije bitinom brzinom; ne smije bitikontakta alata i izratka)kontakta alata i izratka)

G1G1 ili ili G01G01 pravocrtno (linearno)pravocrtno (linearno) gibanje u radom hodugibanje u radom hodu(izvodi se zadanim, programiranim, posmakom ili (izvodi se zadanim, programiranim, posmakom ili posmiposminom brzinom)nom brzinom)

G2G2 ili ili G02G02 krukruno gibanje (u radnom hodu) no gibanje (u radnom hodu) u smjeru kazaljke na satuu smjeru kazaljke na satu

G3G3 ili ili G03G03 krukruno gibanje (u radnom hodu) no gibanje (u radnom hodu) u smjeru obrnutom kazaljki satau smjeru obrnutom kazaljki sata

G33G33 obrada navojaobrada navoja



Primjer za funkcije G0 i G1Primjer za funkcije G0 i G1

x

y

70

100

PT

2 = CT

13

140

40

N030 G00 X100 Y070 LFN030 G00 X100 Y070 LFN040 G01 X140 Y040 LFN040 G01 X140 Y040 LF

-- brzi hod iz 1 u 2brzi hod iz 1 u 2-- radni hod 2 u 3radni hod 2 u 3



Primjer za funkcije G2 i G3Primjer za funkcije G2 i G3

Ukoliko se kretanje vrUkoliko se kretanje vri po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K. i po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K. BrojBrojana vrijednost oznaana vrijednost oznaava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poetnu etnu totoku.ku.


N100 G02 X60 Y30 I30 JN100 G02 X60 Y30 I30 J--10 F200 LF10 F200 LF(ili R i kut C(ili R i kut C + I, J, K) + I, J, K) prolazne prolazne koordinate koordinate

x

y

I30 X60

PT

CT

J-10 O r

G02

Y30


Skupina Skupina cc -- izbor ravnine obradeizbor ravnine obrade

G17G17 izbor radne ravnine XYizbor radne ravnine XY

G18G18 izbor radne ravnine XZizbor radne ravnine XZ

G19G19 izbor radne ravnine YZizbor radne ravnine YZ

Funkcije iz ove skupine ne uFunkcije iz ove skupine ne uzzrokuju gibanje alata, verokuju gibanje alata, ve samo deklariraju ravninu u samo deklariraju ravninu u kojoj kojoj e se vre se vriti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod ukljuiti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod ukljuenja stroja je aktivna enja stroja je aktivna jedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijedejedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijedee funkcije: e funkcije:



Skupina Skupina dd -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alata

G40G40 -- poniponitenje kompenzacije alatatenje kompenzacije alataG41G41 -- kompenzacija alata kompenzacija alata lijevalijevaG42G42 -- kompenzacija alata kompenzacija alata desnadesna

Za koriZa koritenje ovih naredbi potrebna je definicija tenje ovih naredbi potrebna je definicija polumjera alata i njegova orijentacija u bazi polumjera alata i njegova orijentacija u bazi podataka alata.podataka alata.

TokarenjeTokarenje


totoka ka ija putanja se ija putanja se programira kodprogramira kodrurunog program. nog program. tokarenjatokarenja



0Lr

D

Kod tokarenja vrh alata nije Kod tokarenja vrh alata nije iljak zato iljak zato putanja alata nije jednaka konturi dijela.putanja alata nije jednaka konturi dijela.

Automatsko ili ruAutomatsko ili runo no zato definiramo zato definiramo putanju centra radijusa putanju centra radijusa

1.1. Grubo tokarenje Grubo tokarenje bez korekcijebez korekcije2.2. Kont. tokarenje Kont. tokarenje s korekcijoms korekcijomf = 37

c = 175

5


Skupina Skupina dd -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alata

GlodanjeGlodanje

Naredbama G41 i G42 alat se odmiNaredbama G41 i G42 alat se odmie u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje e u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje zadane NC naredbom, za velizadane NC naredbom, za veliinu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata), inu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata), gledajugledajui u smjeru gibanja alata.i u smjeru gibanja alata.

Kod primjene ruKod primjene runog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacijnog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacija a polumjera vrha alata su vrlo znapolumjera vrha alata su vrlo znaajne. Oslobadjaju programera zamornog raajne. Oslobadjaju programera zamornog raunanja unanja korigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremeno korigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremeno zahtijevaju pozornost kod zahtijevaju pozornost kod primjene. Stoga je preporuprimjene. Stoga je preporuljivo da se prije primjene, paljivo da se prije primjene, paljivo prouljivo proui (u uputama za i (u uputama za programiranje) naprogramiranje) nain programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije. in programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije.


Putanja alata se razlikuje od konture Putanja alata se razlikuje od konture dijela dijela putanja simetrale glodala putanja simetrale glodala ekvidistantna linija udaljena za veliekvidistantna linija udaljena za veliinu inu radijusa glodala od konture dijela radijusa glodala od konture dijela

PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesa

traena dubina

korekcija (+)korekcija (-) G43

G44

alat kratak alat dugaak

G43G43 -- kompenzacija sa zaustavljanjem prije kompenzacija sa zaustavljanjem prije konture (kompenzacija konture (kompenzacija dodo))

G44G44 -- kompenzacija sa zaustavljanjem izakompenzacija sa zaustavljanjem izakonture (kompenzacija konture (kompenzacija prekopreko))


Skupina f - memorirani pomaci nul-toke

G53 ponitenje pomaka nul-tokeG54...

G59

memorirani pomaci nul-toke

Ovom skupinom omogueno je memoriranje vie nul-toaka za isti izradak. Skupinu ine slijedee



Skupina Skupina ee -- radni ciklusiradni ciklusi

Ciklusi su skupine pojedinaCiklusi su skupine pojedinanih naredbi (podprogrami) pohranjene u memoriji nih naredbi (podprogrami) pohranjene u memoriji upravljaupravljakog rakog raunala. Obiunala. Obino se koriste za obradu no se koriste za obradu esto ponavljajuesto ponavljajuih dijelova ih dijelova kontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ckontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ciklusi se mogu iklusi se mogu programirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcprogramirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcija kojima se ija kojima se definiraju ciklusi definiraju ciklusi ine obiine obino ciklusi buno ciklusi buenja i ciklusi glodanja. enja i ciklusi glodanja.

Osnovne znaOsnovne znaajke funkcija kojima se definiraju ciklusi: ajke funkcija kojima se definiraju ciklusi:

-- modalnog su karaktera modalnog su karaktera

-- aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom, aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom, to ovisi o upravljato ovisi o upravljakom kom raraunalu) unalu)

-- funkcijom G79 definira se i pofunkcijom G79 definira se i poetna toetna toka ciklusa ka ciklusa

-- ako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("dako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("dep", utor) ep", utor) postavljen pod kutem u odnosu na os X, mogupostavljen pod kutem u odnosu na os X, mogue je definiranje kuta e je definiranje kuta



Blok u kojem se definira ciklus ima slijedeBlok u kojem se definira ciklus ima slijedee elemente: e elemente: -- odredjenu Godredjenu G--funkciju funkciju -- dopunske geometrijske rijedopunske geometrijske rijei i -- tehnolotehnoloke rijeke rijeii

Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja: Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja:

-- glodanje "dglodanje "depova" G87 epova" G87

-- glodanje utora G88 glodanje utora G88

-- glodanje kruglodanje krunih utora G89 nih utora G89


Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesaG funkcijeG funkcije

-- Glodanje Glodanje ddepovaepova G87G87

G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F.G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F... S... T... M... .. S... T... M...

dimenzije ddimenzije depa epa

dubina ddubina depa epa

sigurnosno odstojanjesigurnosno odstojanje

polumjer zaobljenjapolumjer zaobljenja

irina obrade u % irina obrade u % promjera glodalapromjera glodala

J=1 istosmjernoJ=1 istosmjernoJ=J=--1 protusmjerno1 protusmjerno

dubina obrade dubina obrade tehnolotehnoloki podaciki podaci

x

z

KZ

x

z

R

X

Y

B

J = 1 J = -1

Mladen PeriniMladen PeriniProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnolokih procesakih procesaG funkcijeG funkcije

-- Glodanje Glodanje utorautora G88G88

G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T.G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T... M... .. M...

dimenzije utora dimenzije utora

dubina utora dubina utora

sigurnosno odstojanjesigurnosno odstojanje

J=1 istosmjernoJ=1 istosmjernoJ=J=--1 protusmjerno1 protusmjerno

dubina obrade dubina obrade tehnolotehnoloki podaciki podaci

x

z

KZ

x

z X

Y

B

J = 1 J = -1



-- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu ddepovaepova

x

y

8

r 15

515

0

0 12 75 150

012

75

138150

80

80



Plan obrade:Plan obrade:

Operacija Opis Broj alata Opis alata

1 Obrada okvira i obrada depa 1 Glodalo za utore 20mm

Podaci o alatu:Podaci o alatu:

Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak

1 Glodalo za utore HSS 20 80 1250 300



Program:Program:%PM%PMN900100N900100 -- broj programabroj programaN5N5 G55G55 -- nulnul--totokakaN10N10 G18 S1250 T1 M66G18 S1250 T1 M66 -- ravnina obrade i poziv alataravnina obrade i poziv alataN15N15 G0 XG0 X--12 Y12 Y--5 Z5 Z--12 F500 M312 F500 M3 -- popoetna toetna toka za glodanje okviraka za glodanje okviraN20N20 G43G43 -- korekcija korekcija dodoN25N25 G1 Z12G1 Z12 -- pravocrtna interpolacijapravocrtna interpolacijaN30N30 G41 X138G41 X138 -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alataN35N35 Z138Z138N40N40 X12X12N45N45 ZZ--1212N50N50 G40G40 -- ukidanje kompenzacijaukidanje kompenzacijaN55N55 G0 Y5G0 Y5 -- dizanjedizanje alata iznad obratkaalata iznad obratkaN60N60 G87 X80 Y80 ZG87 X80 Y80 Z--5 B5 R15 I75 K45 B5 R15 I75 K4 -- definicija ciklusadefinicija ciklusaN65N65 G79 X75 Z75 F400 M3G79 X75 Z75 F400 M3 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN70 N70 Y125 M30Y125 M30



-- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu dPrimjer programa uz primjenu ciklusa za obradu depova G87, utora G88 i epova G87, utora G88 i krukrunih utora G89nih utora G89

x

y

515

0

0 50 115 140

150

115

100

r 6

60

30 O 40

6

O 40

50

40

12 70 113,3

25

30

140

117,5

25

50

4

45

x

Z



Plan obrade:Plan obrade:

Operacija Opis Broj alata Opis alata

1 Obrada okvira i obrada depa 1 Glodalo za utore 20mm

2 Obrada 1 utora i 2 kruna utora 4 Glodalo za utore 10 mm

Podaci o alatu:Podaci o alatu:

Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak





Program:Program:%PM%PMN900200N900200 -- broj programabroj programaN5N5 G55G55 -- nulnul--totokakaN10N10 G18 S1250 T1 M66G18 S1250 T1 M66 -- ravnina obrade i poziv alataravnina obrade i poziv alataN15N15 G0 XG0 X--15 Y15 Y--5 Z15 F500 M35 Z15 F500 M3 -- popoetna toetna toka za glodanje okviraka za glodanje okviraN20N20 G43G43 -- korekcija korekcija dodoN25N25 G1 X10G1 X10 -- pravocrtna interpolacijapravocrtna interpolacijaN30N30 G41 ZG41 Z--140140 -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alataN35N35 X140X140N40N40 ZZ--1010N45N45 XX--1515N50N50 G40G40 -- ukidanje kompenzacijaukidanje kompenzacijaN55N55 G0 Y2G0 Y2 -- dizanjedizanje alata iznad obratkaalata iznad obratkaN60N60 G88 X75 Y25 ZG88 X75 Y25 Z--5 B2 J1 K55 B2 J1 K5 -- definicija ciklusadefinicija ciklusaN65N65 G79 X50 ZG79 X50 Z--25 B1=3025 B1=30 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN70 N70 G0 Y125G0 Y125N75N75 S1600 T4 M66S1600 T4 M66 -- izmjena alataizmjena alataN80N80 F100 M3F100 M3N85N85 G87 X60 Y30 ZG87 X60 Y30 Z--6 B2 I75 K3 R66 B2 I75 K3 R6 -- definicija ciklusa glodanja definicija ciklusa glodanja ddepaepaN90N90 G78 X50 Y0 ZG78 X50 Y0 Z--115115 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN95N95 G89 ZG89 Z--4 B2 I75 K4 R204 B2 I75 K4 R20 -- definicija ciklusa krudefinicija ciklusa krunog utoranog utoraN100N100 G79 X35 Y0 ZG79 X35 Y0 Z--4040 -- poziv ciklusa i definiranjepoziv ciklusa i definiranjeN105N105 G79 X115 ZG79 X115 Z--117,5117,5 -- poziv ciklusa i definiranjepoziv ciklusa i definiranjeN120N120 Y125 M30Y125 M30



Potprogrami Potprogrami dijelovi programa koji se dijelovi programa koji se esto ponavljaju esto ponavljaju adresa Ladresa LMoguMogunost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za inost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za izvoenje zvoenje tipskih obrada tipskih obrada kinematika koja se ponavlja ali s primjenom razlikinematika koja se ponavlja ali s primjenom razliitih dimenzijaitih dimenzija

-- Ciklusi buCiklusi buenja G81enja G81

polazna ravnina

referentna ravnina R2

R3150

200

300

+z

W

N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000 N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000

N120 X200 Y300N120 X200 Y300::

N150 G80 Z300N150 G80 Z300


Parametarski oblik Parametarski oblik R naredbe R naredbe

R20 R20 veliveliina korakaina korakaR21 R21 popoetna vrijednost Xetna vrijednost XR22 R22 popoetna vrijednost Zetna vrijednost ZR23 R23 broj praznih prolazabroj praznih prolazaR24 R24 dubina korjena zubadubina korjena zubaR25 R25 dodatak zavrdodatak zavrni rez.ni rez.R26 R26 zalet (2 zalet (2 3 koraka)3 koraka)R27 R27 izlazizlazR28 R28 broj prolazabroj prolazaR29 R29 kut navojakut navojaR31 R31 zavrzavrni Xni XR32 R32 zavrzavrni Zni Z N200 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08N200 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08N210 R20=6 R21=80 R22=380N210 R20=6 R21=80 R22=380

R24=R24=--2 R26=12 R27=62 R26=12 R27=6R28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJER28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJE

N220 L97 N220 L97 potprogram za narezpotprogram za narezN220 G00 X... Z..... M09N220 G00 X... Z..... M09

W

-- Narezivanje navojaNarezivanje navoja


Skupina Skupina jj -- zadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalnozadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalno

G90G90 apsolutnoapsolutno

G91G91 inkrementalnoinkrementalno

U jednom programu nije ograniU jednom programu nije ogranien broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto. en broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto. Kad se funkcije G91 prijedje na fKad se funkcije G91 prijedje na fuunkciju G90, nulnkciju G90, nul--totoka se uvijek vraka se uvijek vraa na isto a na isto mjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kod mjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kod ulanulanano kotiranih ano kotiranih izizradaka. Nedostatak primjene funkcije G91 je radaka. Nedostatak primjene funkcije G91 je to se gledajuto se gledajui koordinate gibanja i koordinate gibanja alata ne zna apsolutni poloalata ne zna apsolutni poloaj alata, aj alata, to je posebno nezgodno kod obrada kod kojih to je posebno nezgodno kod obrada kod kojih se alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.). se alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.).



Skupina Skupina kk -- zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)

G94G94 -- posmiposmina brzina; mm/min; glodalicena brzina; mm/min; glodalice

G95G95 -- posmak; m/okr; tokariliceposmak; m/okr; tokarilice


Skupina Skupina ll -- zadavanje broja okretajazadavanje broja okretaja

G96G96 -- stalna brzina rezanja; nstalna brzina rezanja; n##konst.; n=vkonst.; n=vc c /(D/(D); tokarenje); tokarenjeG97G97 -- stalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navojastalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navoja

Skupina Skupina mm -- sustav mjerasustav mjera

G70G70 inchinch

G71G71 mmmm


RijeRije s adresom s adresom MM ili ili MM--funkcijefunkcije

MM funkcijama se definiraju funkcijama se definiraju pomopomone funkcijene funkcije. . To su prekidaTo su prekidake funkcije, ke funkcije, funkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne opterefunkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne optereuju upravljauju upravljako ko raraunalo (kao G funkcije). unalo (kao G funkcije). Format zadavanja Format zadavanja MM--funkcija je slovo, funkcija je slovo, adresa, adresa, MM i dva dekadska mjesta, i dva dekadska mjesta, to znato znai da na rapolaganju stoji 100 i da na rapolaganju stoji 100 MM--funkcija. funkcija.

M funkcijeM funkcije


M0 M0 bezuvjetno zaustavljanje programabezuvjetno zaustavljanje programaM1 M1 uvjetno zaustavljanje programauvjetno zaustavljanje programaM2M2 -- naredba zavrnaredba zavretak glavnog programa i etak glavnog programa i povratakpovratak na pona poetaketakM3 M3 rotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na saturotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na satuM4 M4 rotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na saturotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satuM5 M5 zaustavljanje rotacije glavnog vretena zaustavljanje rotacije glavnog vretena M6M6 naredba za izmjenu alatanaredba za izmjenu alataM8M8 ukljuukljuivanje SHIPivanje SHIP--a (emulzije)a (emulzije)M9M9 iskljuiskljuivanje SHIPivanje SHIP--a (emulzije)a (emulzije)M19M19 -- orjentirano orjentirano (pod (pod odreenim kutemodreenim kutem) zaustavljanje glavnoga vretena) zaustavljanje glavnoga vretenaM30M30 -- naredba zavrnaredba zavretak glavnog programaetak glavnog programaM66M66 automatska izmjena izradakaautomatska izmjena izradaka

M M -- funkcijefunkcije

M funkcijeM funkcije

Documents

PTP_11