PZ Energetski Parogeneratori Procesi

7/25/2019 PZ Energetski Parogeneratori Procesi

1/46

UNIVERZITET U SARAJEVUMAINSKI FAKULTET SARAJEVO

PROGRAMSKI ZADATAK IV: Termiki proraun kotla37

MAINSKI FAKULTET SARAJEVOKatedra za Energetiku

Predmet: Kotlovi, loita i pei

STUDENT: _____________________

PROGRAMSKI ZADATAK IV: Termiki proraun kotla

Za kotao i podatke, date u prethodnim dijelovima zadatka, obaviti toplotni proraun ozraenihi konvektivnih povrina (svih kotlovskih elemenata). U tehnikom smislu dati detaljniji prikazekonomajzera.

Zadatak izdao: Sarajevo, ________________ godine

Ass. Nihad Hodi, dipl.ing.


2/46



1. Toplotni proraun loita nominalni reim

Izraun ozraene povrine loita kotla se vri prema izrazu:

232

23

10

0 11

1076,1

2

0

02

m

T

T

MTTM

QA

F

F

FFL

in

Iz prethodnih projektnih zadataka su poznate sljedee veliine:

razmijenjena koliina toplote u loitu: MWQin 166 adijabatska temperatura produkata sagorijevanja: KTF 55,22640

temperatura produkata na izlazu iz loita: KTF 1,14232

Ostale oznake u prethodnoj jednaini su:

Mkarakteristika loita i izraunava se kao: BxAM

gdje su: A i B konstante zavisne od vrste goriva; za vrsto gorivo: 59,0A i 5,0B

Napomena: Vrijednosti konstanti uzete iz knjige Kotlovi, loita i peiautora

prof. dr Izet Smajevi i ass. Nihad Hodi - prilog XII.

x relativna koordinata loita koja predstavlja odnos visine poloaja gorionika i ukupne

visine loita:

L

H

hx

3m

kWQVF specifino toplotno optereenje po zapremini loita i odreuje se za poznatu

geometriju loita iz:F

LpLLdF

VFV

tcVHBQ

1

Ukoliko je geometrija loita nepoznata, kao u ovom sluaju, odabire se vrijednostspecifinog toplotnog optereenja zapremine loita iz literature a prema odabranom tipuloita, naina sagorijevanja i vrste spaljivanog goriva.

Pretpostavka:

3150

m

kWQVF nakon uvrtavanja u prethodni izraz daje vrijednost zapremine

loita od: 32,4053 mVF .

2m

kWQAF specifino toplotno optereenje po poprenom presjeku loita koje se na slian

nain, kao i zapreminsko, odreuje pomou obrasca:F

LpLLdF

AFA

tcVHBQ

1


3/46



Takoe, nakon usvajanja vrijednosti specifinog toplotnog optereenja po povrini loita:

23500

m

kWQAF dobija se vrijednost povrine poprenog presjeka loita: 20,160 mAF .

Nadalje se izraunava pretpostavljena visina loita:

mA

VH

F

FL 3,25

Usvajaju se sljedee dimenzije loita koje daju izraunatu povrinu i zapreminu loinogprostora:

- Duina: ma 10 - irina: mb 16

-

Visina: mHL 5,25

Dalje, usvajaju se loini ekrani (isparivake cijevi) sljedeih karakteristika:

- Prenik cijevi: mmd 38 - Korak cijevi: mms 46 - Poloaj u odnosu na ozid: mmde 4,308,0

- Odnos koraka i prenika cijevi: 21,1d

s

2mAPZ pretpostavljena povrina loita koja uestvuje u razmjeni toplote zraenjem i zaodabrani oblik loita se izraunava kao: 214862 mAbaHA FLPZ

Relativna koordinata loita, nakon usvajanja poloaja gorionika, je: 247,05,25

3,6

LH

hx

tako da je karakteristika loita: 466,0M .

l koeficijent emisije loita i za sagorijevanje u letu iznosi:

FF

Fl

1

stepen ekranisanja loita i rauna se kao:ZA

A0 i na osnovu karakteristika ekranskih

cijevi (e, s/d) iz dijagrama (dodatakdijagram 1) se oitava 97,0 .

F stepen crnoe plamena, rauna se iz:)(

1 AkoksgeF

g optika gustoa gasova: srk ngg

koks optika gustoa djelia koksa: skkokskoks

A optika gustoa leteeg pepela u dimnim gasovima: sk AAA

Na kraju loita je koeficijent vika vazduha: 13,1 pa se moe iz dijagramavolumetrijskog uea komponenti produkata sagorijevanja, Projektni zadatak I, odrediti


4/46



uee troatomnih gasova koji zrae ( OH2 , 2CO i 2SO ): 0993,02 OHr ; 1545,02 COr i

0008,02SOr .

np ukupni parcijalni pritisak troatomnih gasova: barprp nn

barrrrp SOCOOHn 2547,01 222

Debljina sloja koji zrai: mA

Vs 884,9

6,3

Koeficijent slabljenja zraenjazbog troatomskih gasova, (2Fg

TT ):

277526,01000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

rk

Optika gustoa gasova: 699,0 srk ngg

Napomena: Sljedea dva koef. vade se iz knjige Kotlovi, loita i peiautora

prof. dr Izet Smajevi i ass. Nihad Hodi str. 60.

koksk koef. slabljenja zraenja zbog prisustva djelia koksa u dimnim gasovima: 5,0koksk

koef. koncentracije koksnih djelia u plamenu: 1,0

Optika gustoa djelia koksa: 494,0 skkokskoks

dsrednji efektivni prenik estica pepela: md 15 (dodataktabela 3)

Koeficijent slabljenja zraenja zbog prisustva estica pepela:

005588,03,4

3 22

2

F

A

Tdk

A stepen vezivanja pepela: 55,0A (dodataktabela 4)

Srednja koncentracija leteeg pepela:

30504,0

nRW

AA

m

kg

V

a

Optika gustoa leteeg pepela u dimnim plinovima: 003,0 sk AAA

Na osnovu dobijenih podataka moe se izraunati efektivni stepen crnoe plamena:

6974,0F


5/46



Za cijevi koje su u donjem dijelu pokrivene amotom, a gornjem otkrivene, koeficijentzaprljanosti ogrjevnihpovrina je: 36,0

Napomena: Vrijednost koeficijenta uzeta iz knjige Kotlovi, loita i peiautoraprof. dr Izet Smajevi i ass. Nihad Hodi - prilog XI.

Konano je stepen crnoe loita: 8685,0l pa se moe izraunati ozraena ogrjevna

povrina loita:

2

0 2,1422 mA

Raunska ogrjevna povrina se, zbog ekranisanja loita, izraunava kao:

20 2,1466 mAARZ

Provjera: Da bi proraun ozraene ogrjevne povrine bio zadovoljavajui neophodno je da

bude zadovoljen izraz: 02,0R

Z

P

Z

R

Z

A

AA. U ovom sluaju taj odnos je: 02,001351,0 A

to znai da proraun zadovoljava.


6/46



1.1. Razmjetaj ogrjevnih povrina u loitu

Povrina 2mAZi mms mmd 20 mAA Zii

Bona strana (2x) 472,2 46 38 0,97 458,0

Prednji zid 407,8 46 38 0,97 395,6Zadnji zid 399,8 46 38 0,97 387,8

Gornja strana 56 46 38 0,97 54,3

Donja strana 153,6 46 38 0,97 149,0

iA0 1444,7

*pojednostavljenje u geometriji u odnosu na izvorni prjekat

1.2. Provjera konstrukcije loita

Ove provjere podrazumijevaju provjeru specifinog toplotnog optereenja zapremine ipovrine loita:

- Specifino toplotno optereenje zapremine loita: 02,000589,0

VF

P

VF

R

VFVF

Q

QQQ

- Specifino toplotno optereenje povrine loita: 02,000004,0

AF

P

AF

R

AFAF

Q

QQQ

Iz rezultata specifinih toplotnih optereenja loita se vidi da je provjera zadovoljena.

13

10

16

25,

5

Prednja

strana

Zadnja

strana

16

25

6 16

16

20

Bona strana

3,5

4,8

1


7/46



2. Proraun ostalih ogrjevnih povrina kotla

1n ,

2n broj cijevi po dimenziji

d prenik cijevi

1s , 2s korak cijevi

a , b , c dimenzije

Napomena:Kao to se sa slike vidi

apredstavlja visinu i tako e

ostati do kraja prorauna. Smisaoove napomeneje da obrati panju

na poloajcijevi jer e kod nekihzagrijaa cijeviii po strani, a ne po

visini, a time e i proraun biti netoizmjenjen, tj. kod rasporeda cijevi

uticae visina.

2.1 Pregrija pare PP3

Ukupno razmijenjena koliina toplote u ovoj sekciji pregrijaa pare je: MWQPPS 25,643

Bira se sljedei tip cijevi pregrijaa pare: mm9,23,60 , sa koridornim rasporedom cijevi,i to znai da je:

vanjski prenik pregrijake cijevi: mdv 0603,0 unutranji prenik: mdu 0545,0

Napomena: Cijevi se biraju iz tabele 5 u dodatku. Ovo se odnosi i na sve ostale cijevi u

daljem proraunu, tako de se ovo vie nee napominjati.

Ostale dimenzije i karakteristike pregrijaa su:

ma mb mc ms1 ms2 mL 1

1s

cn

2

2s

bn

10 3,5 13 0,36 0,11 9,97 36 32

Povrina cijevi pregrijaa preko koje se vri razmjena toplote je:

2213 99,2168 mdnnLdLA vv

R

PP

Razmijenjena koliina toplote se moe iskazati i kao:

kWtkAQ RPPPP

S log3

3

b

c

a

d

2s

1s

1n

2n


8/46



Iz Lentz-ovog dijagrama, Projektni zadatak III, za ovu sekciju pregrijaa pare moe seodrediti logaritamska temperaturna razlika:

C

t

t

ttt

m

v

mv

5,700

lnlog

Provjera brzine strujanja pare kroz cijevi pregrijaa:

s

m

nd

D

A

Dw

ulup

n

pp

np

24

,gdje je nul= 36 broj ulaznih cijevi.

Napomena: Kako se vidi broj ulaznih cijevi je veoma mali, zbog razloga zadovoljenja uslova

koji slijede, to znai da imamo mnogo prolaza, tj. za ovaj sluaj 32. Pored ovih uslova treba

voditi rauna i na brzine fluida, npr. kod para brzina e rasti prema turbinama tj. znajui da

se para iri raste i njena brzina, i preporuuje se da se napravi ema kao na kraju rada da bi

se moglo pratiti kretanje fluida.

Za parametre pare: CtPPS

4263

i barpS 175 iz si dijagrama za vodu i vodenu

paru odreuje se gustoa pare:

34,71m

kgp .

Nakon uvrtavanja svih poznatih vrijednosti dobija se brzina pare kroz cijevi pregrijaa:

s

mwp 28,28 , to je u skladu sa preporuenim vrijednostima:

s

mwPp 3226 .

Provjera brzine strujanja produkata sagorijevanja kroz pregrija pare sekcija 3:

s

mT

dnca

VBw

g

V

RWg

g2731

Napomena: Strujanje gasova je zbog konstrukcije i mjesta pregrijaa jednim dijelom uzduno,

a jednim popreno. Za proraun, kao to se iz formule vidi, uzeese poreno nasrujavanje,

dok e se za prelaz toplote posmatrati uzduno nastrujavanje. Za obrazloenje ovako

posmatranog sluajatrebalo bi dosta prostora pa se ovdje nee objanjavati.

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se srednja vrijednost temperature dimnih gasova kroz ovajpaket pregrijakih cijevi: KTg 15,1400 .

Srednja vrijednost koliine produkata sagorijevanja se odreuje na osnovu:

kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

284,42


9/46



tako da se, nakon uvrtavanja, dobija vrijednost brzine produkata sagorijevanja kroz pregrija

pare:

s

mwg 82,8 to, takoe, zadovoljava jer je vrijednost u okviru intervala:

s

mwPg 158 .

Odreivanje koeficijenta prolaza toplote se vri po relaciji:

KmW

R

k2

21

111

,gdje je:

W

KmR

2

- toplotni otpor usljed prljanja ogrjevnih povrina.

Koeficijent prelaza toplote sa gasne strane je suma koeficijenata prelaza toplote konvekcijom

i zraenjem:

Km

Wzk 2111

pri emu se koeficijent prelaza toplote konvekcijom izraunava iz: SZnk CC 1

,gdje su:

Km

Wn 2

- nominalni koeficijent prelaza toplote; dwf gn , i

ZC i SC - faktori popravke

Iz dijagrama se oitavaju sljedee vrijednosti: 1ZC i 29,1SC .

Napomena: Ovi faktori popravke, kao i koeficijenti prelaza toplote, se vade iz dijagrama 2, 3 i

4 u dodatku, u zavisnosti od naina strujanja i od rasporeda cijevi. Ovo se takoe odnosi na

dalji proraun pa se nee vie napominjati.

Na osnovu vanjskog prenika cijevi pregrijaa pare ( mmdv 3,60 ) iz dijagrama se oitava

vrijednost nominalnog koeficijenta prelaza toplote:

Km

Wn 2

25 .

Korigovana vrijednost koeficijenta prelaza toplote konvekcijom je:

Km

Wk 21

25,32 .

Koeficijent prelaza toplote zraenjem se izraunava na osnovu izraza:

zz a 11

gdje se z1 odreuje iz dijagrama na osnovu zavisnosti: zidagz ttf ,1 .

Srednja temperatura pare u ovoj sekciji pregrijaa pare je: Ctt

tk

S

p

SS

7,425

2, a

temperatura zida pregrijakih cijevi je Ctt Szida 7,45530 .


10/46



Korekcioni faktor je funkcija sljedeih veliina: spkfa n ,, koje imaju vrijednosti:

138,77 21

vd

sspa je optika debljina sloja koji zrai unutar pregrijakog snopa cijevi:

md

d

sss

vv

71,06,1088,2 21

Za srednju vrijednost koeficijenta vika vazduha, ove sekcije pregrijaa pare, 135,13sr

PP su

udjeli, odnosno parcijalni pritisci troatomnih gasova koji zrae jednaki:

barpCO 1539,02

barp OH 0988,02

barpSO 0008,02

,tako da je ukupan parcijalni pritisak troatomnih gasova u produktima sagorijevanja na ovommjestu u kotlu:

barpn 2535,0

Koeficijent slabljenja zraenja zbog troatomnih gasova:

05339,11000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

pk

Koeficijent slabljenja zraenja zbog prisustva vrstih estica (pepela) u produktimasagorijevanja:

0092,0

7

3

2

dT

k

g

A

md 15 - srednji prenik estica pepela

191119,0 skrkkps Ang

,pri emu je:

3

0 048937,0nRW mkg

Va

0 =0,55 - udio vrstih estica u produktima sagorijevanja, stepen oslobaanja loita

a - maseni udio pepela u gorivu

Iz dijagrama se oitava: 175,0a i

Km

Wz 21 288 tako da je korigovani koeficijent

prelaza toplote zraenjem:

Km

Wz 21

4,50 .


11/46



Napomena: Korekcioni faktor i koeficijent prelaza toplote zraenjemse vade iz dijagrama 5 i

6 u dodatku, i ova napomena vai za dalji proraun, tj. ovi faktori i koeficijenti e se uvijek

vaditi iz ovih dijagrama.

Konano, ukupni koeficijent prelaza toplote sa vanjske strane (strane dimnih gasova) u ovomkotlovkom elementu je:

KmW21

65,82

Koeficijent prelaza toplote sa strane prijemnika toplote (parne strane) se izraunava iz:

22 dC pri emu se korekcioni faktor odreuje na osnovu unutranjeg prenika cijevi,

ud dfC , a nominalni koeficijent prelaza toplote u zavisnosti od ppS wtpf ,,2 :

875,0dC i

Km

W22

4200

Napomena: Ovi podaci se vade iz dijagrama 7 u dodatku, i ova napomena vai za dalji

proraun, tj. ovi faktori i koeficijenti e se uvijek vaditi iz ovog dijagrama.

Nakon korekcije, koeficijent prelaza toplote sa unutranje strane pregrijake cijevi ove sekcijeje:

Km

W22

3675

Otpor usljed zaprljanja pregriakih cijevi izraunava se preko:

W

KmRRCR d

2

0 .

Iz dijagrama se oitavaju vrijednosti:

toplotnog otpora:

W

KmR

2

0 0058,0

korekcionog faktora: 6,1dC

dodatak za pregrija pare:

W

KmR

2

00172,0

,tako da ukupni toplotni otpor iznosi

W

KmR

2

011,0 .

Napomena: Ovi podaci se vade iz dijagrama 8 ili 9 (koji e se od ova dva dijagrama uzeti

zavisi od rasporeda cijevi) i 10 i tabele 6 u dodatku, i ova napomena vai sa dalji proraun,

tj. koeficijenti i popravke koeficijenata e se uvijek vaditi iz ovog dijagrama.

Konano, koeficijent prolaza toplote za pregrija pare PP3 iznosi:

Km

Wk

279,42


12/46



Raunska povrina PP3 je:

2

log

3

62,2143 mtk

QA

PP

Sra

Provjera: Provjera mora da zadovolji uslov: 02,0R

PR

AAAA .

U ovom sluaju to iznosi: 012,010,2253

99,220810,2253

A to znai da je provjera

zadovoljena.

2.2 Pregrija pare PP4

Ukupno razmijenjena koliina toplote u ovoj sekciji pregrijaa pare je MWQPPS 25,644 .

Usvaja se sljedei tip cijevi za pregrija: mm9,23,60 , sa koridornim rasporedom cijevi, ito znai da je:


Ostale geometrijske veliine pregrijaa pare PP4 su:


1

s

cn

2

2

s

bn

10 3,4 13 0,32 0,105 9,97 41 32

Povrina sekcije pregrijaa pare koja uestvuje u razmjeni toplote je:

2

214 28,2483 mdnnLdLA vvR

PP

Razmijenjena koliina toplote moe se iskazati i pomou izraza:

kWAtkQ RPPPP

S 4log

4

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost logaritamske temperaturne razlike za ovajkotlovski elemenat:

C

t

t

ttt

m

v

mv

6,609

lnlog

Provjera brzine strujanja pare kroz pregrijake cijevi vri se na osnovu izraza:

s

m

nd

D

A

Dw

ulup

N

pp

Np

24


13/46



,gdje je nul= 41.

Za srednju vrijednost temperature pare u ovom kotlovskom elementu Ct 5,471 i pritisak

barpS 175 , gustoa radnog medijaje

35,62m

kg .

Nakon uvrtavanja svih poznatih vrijednosti u izraz za izraunavanje brzine pare kroz cijevidobija se vrijednost:

s

mwp 72,28 to predstavlja vrijednost iz preporuenog intervala

vrijednosti

s

mwp 3226 .

Provjera brzine strujanja produkata sagorijevanja izvodi se preko obrasca:

s

mT

dnca

VBw

g

v

RWg

g2731

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost srednje temperature gasova za ovu sekcijupregrijaa pare: KTg 25,1354 .

Srednja vrijednost vlanih produkata sagorijevanja je aritmetika sredina vrijednosti na ulazui izlazu iz kotlovskog elementa (razliite vrijednosti zbog poveanja koeficijenta vikavazduha du toka strujanja):

kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

319,42

.

Konano, dobija se vrijednost brzine gasova kroz ovaj kotlovski elemenat od

smwg 82,8

to je, takoe, u okviru preporuenog intervala vrijednosti

s

mwg 158 .

Odreivanje koeficijenta prolaza toplote je identino odreivanju koeficijenta prolaza toploteprethodnog kotlovskog elementa:

Km

W

R

k2

21

11

1

Koeficijent prelaza toplote sa strane dimnih plinova izraunava se na sljedei nain:

Km

Wzk 2111

gdje se koeficijent prelaza toplote usljed konvekcije rauna iz:

Km

WCC sznk 21 , pri

emu su:

KmW

n 2 - nominalni koeficijent prelaza toplote i ima zavisnost dwf gn , i


14/46



sz CC , - faktori popravke.

Iz dijagrama se oitavaju sljedee vrijednosti: 1zC i 28,1sC .

Na osnovu prenika usvojenih pregrijakih cijevi mmdv 3,60 iz dijagrama se oitava


KmW

n 225 . Nakon korekcije

vrijednost koeficijenta prelaza toplote sa gasne strane usljed konvekcije je:

Km

Wk 21

0,32 .

Koeficijent prelaza toplote usljed zraenja izraunava se iz:

Km

W

a zz 211

,gdje je

Km

Wttf zidagz 21 , .

Srednja vrijednost temperature pare unutar ove sekcije pregrijaa pare ima vrijednost:

Ctt

t

k

p

p

pp

5,471

2,

,pa je temperatura stijenke pregrijake cijevi:

Ctt pzida 5,50130 .

Faktor korekcije aje zavistan od: spkfa n ,, .

Zbog konstruktivne osobine pregrijake sekcije 1377 21

vd

ss koristi se sljedei izraz

za izraunavanje optike debljine sloja dimnih gasova koji zrae:

mdd

sss v

v

58,06,1088,2 21

Imajui na umu srednju vrijednost koeficijenta vika vazduha, za ovaj kotlovski elemenat,145,14

sr

PP izraunavaju separcijalni pritisci troatomnih gasova na ovom mjestu u kotlu:

barpCO 1527,02

barp OH 0980,02

barpSO 0008,02


15/46



,tako da je ukupan parcijalni pritisak troatomnih gasova:

barpn 2515,0

Koeficijent slabljenja zraenja zbogprisustva troatomnih gasova se odreuje iz relacije:

21092,11000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

pk

Koeficijent slabljenja zraenja zbog prisustva vrstih estica u dimnim plinovima je:

0094,0

0,7

3

2

dT

k

g

A

,gdje je: md 15

- srednji prenik estica pepela u produktima sagorijevanja.


,pri emu je:

3

0 048546,0nRW m

kg

V

a

55,00 - udio vrstih estica u produktima sagorijevanja, stepen oslobaanja loita


Iz dijagrama se moe oitati vrijednost faktora korekcije 17,0a i nominalnog koeficijenta

prenosa toplote usljed zraenja

Km

Wz 21 275 to nakon korekcije daje vrijednost

stvarnog koeficijenta prenosa toplote zraenjem

Km

Wz 21

75,46 .

Konano, ukupan koeficijent prelaza toplote sa strane dimnih plinova u pregrijau pare PP4je:

Km

W21

75,78 .

Koeficijent prelaza toplote sa strane prijemnika toplote (pare) izraunava se na sljedei nain:

Km

WCd 222

,gdje su ud dfC i ppS wtpf ,,2


16/46



Iz dijagrama se oitava da je 875,0dC a

Km

W22

4200 tako da stvarni koeficijent

prelaza toplote sa strane prijemnika toplote, nakon korekcije, iznosi:

Km

W22

3675

Toplotni otpor usljed zaprljanja je:

W

KmRRCR d

2

0

,gdje se iz dijagrama oitava:

W

KmR

2

0 0058,0 i 6,1dC . Dodatak toplotnom otporu za

pregrija pare je

WKmR2

00172,0 tako da ukupan toplotni otpor iznosi:

W

KmR

2

011,0

Konano, koeficijent prolaza toplote za ovu sekciju pregrijaa pare, nakon uvrtavanja svihizraunatih vrijednosti je:

Km

Wk

272,41

Raunska povrina PP4 se izraunava iz:

2log

4

4 21,2526 mtk

QA

PP

SR

PP

Provjera: 02,0017,0

R

PR

A

AAA to znai da je provjera zadovoljena.

2.3

Pregrija pare PP5

Ukupno razmijenjena koliina toplote u ovoj sekciji pregrijaa pare je MWQPPS 75,125 .

Usvaja se sljedei tip cijevi za ovu sekciju pregrijaa pare: mm9,25,63 , sa koridornimrasporedom cijevi, i to znai da je:



17/46



Ostale geometrijske veliine pregrijaa pare PP5 su:


1s

cn

2

2s

bn

7 3 13 0,355 0,4 6,97 37 8


2

215 69,381 mdnnLdLA vvR

PP


kWAtkQ RPPPP

S 5log

5

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost logaritamske temperaturne razlike za ovaj

kotlovski elemenat:

C

t

t

ttt

m

v

mv

3,516

lnlog


s

m

nd

D

A

Dw

ulup

N

pp

Np

24

,gdje je nul= 37.


barpS 175 , gustoa radnog medijaje

356

m

kg .

Nakon uvrtavanja svih poznatih vrijednosti u izraz za izraunavanje brzine pare kroz cijevi

dobija se vrijednost:

s


vrijednosti

smwp 3226 .


s

mT

dnca

VBw

g

v

RWg

g2731



18/46




kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

353,42

.


smwg 12,12


s

mwg 158 .


Km

W

R

k2

21

11

1


Km

Wzk 2111

,gdje se koeficijent prelaza toplote usljed konvekcije rauna iz:

Km

WCC sznk 21 , pri

emu su: KmWn 2 - nominalni koeficijent prelaza toplote i ima zavisnost dwf gn , i


Iz dijagrama se oitavaju sljedee vrijednosti: 99,0zC i 02,1sC .

Na osnovu prenika usvojenih pregrijakih cijevi mmdv 5,63 iz dijagrama se oitava


Km

Wn 2

68 . Nakon korekcije


Km

Wk 21

67,68

Koeficijent prelaza toplote usljed zraenja se izraunava iz:

Km

Wa zz 211

,gdje je

KmWttf zidagz 21 , .


19/46




Ctt

t

k

p

p

pp

2,517

2,


Ctt pzida 2,54730 .


Zbog konstruktivne osobine pregrijake sekcije 139,117 21

vd

ss koristi se sljedei

izraz za izraunavanje optike debljine sloja dimnih gasova koji zrae:

mddss

s vv

5,16,1088,2 21


sr

PP izraunavaju se parcijalni pritisci troatomnih gasova na ovom mjestu u kotlu:

barpCO 1515,02

barp OH 0972,02

barpSO 0008,02


barpn 2495,0

Koeficijent slabljenja zraenja zbogprisustva troatomnih gasova se odreujeiz relacije:

78527,01000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

pk


00962,0

0,7

3

2

dT

k

g

A

,gdje je: md 15 - srednji prenik estica pepela u produktima sagorijevanja.


,pri emu je:

3

0 048162,0nRW mkg

Va


20/46







Km



Km

Wz 21

25,66 .

Konano, ukupan koeficijent prelaza toplote sa strane dimnih plinova u pregrijau pare PP5je:

Km

W21

92,134


Km

WCd 222

,gdje su ud dfC i ppS wtpf ,,2 .


Km

W22



Km

W22

3654


W

KmRRCR d

2

0


W

KmR

2


pregrija pare je

WKmR2


W

KmR

2

0075,0


Km

Wk

285,65


21/46



Raunska povrina PP5 izraunava se iz:

2log

5

5 02,375 mtk

QA

PP

SR

PP

Provjera: 02,0018,0 R

PR

AAAA to znai da je provjera zadovoljena.

2.4 Meupregrija pare MPP2

Ukupno razmijenjena koliina toplote u ovoj sekciji meupregrijaa pare je MWQMPPmp 50

2 .

Usvaja se sljedei tip cijevi za ovu sekciju meupregrijaa pare: mm6,33,114 , saahovskim rasporedom cijevi, i to znai da je:


Ostale geometrijske veliine meupregrijaa pare MPP2 su:


1s

cn

2

2s

an

6 6 13 0,57 0,185 5,94 23 32

Napomena: Dimenzija L predstavlja proraunsku duinu cijevi tj. srednja duina snopa

cijevi. Treba obratiti panju na broj prolaza cijevi, jer ako imamo vei broj prolaza dimenzija

L e biti blia dimenziji samog pregrijaa,u ovom sluaju bzato to su cijevi popreno

postavljene. Npr. za ovaj pregrijaimamo 16prolaza tako da je L=5,94m.


2

212 92,1576 mdnnLdLA vVR

MPP


kWAtkQ RMPPMPP

mp 2log

2


C

t

t

ttt

m

v

mv

7,454

lnlog


22/46




s

m

nd

D

A

Dw

ulup

mp

pp

mp

p 2

4

,gdje je nul= 45.

Za srednju vrijednost temperature pare u ovom kotlovskom elementu Ct 473 i pritisak

barpmp 40 gustoa radnog medijaje

33,13m

kg .



s


vrijednosti

s

mwp 3226 .


s

mT

dncb

VBw

g

v

RWg

g2731


Srednja vrijednost vlanih produkata sagorijevanja je aritmetika sredina vrijednosti na ulazu

i izlazu iz kotlovskog elementa (razliite vrijednosti zbog poveanja koeficijenta vikavazduha du toka strujanja):

kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

405,42

.


s

mwg 49,13


s

mwg 158 .


Km

W

R

k2

21

11

1


Km

Wzk 2111


23/46




Km

WCC sznk 21 , pri

emu su:

Km

Wn 2

- nominalni koeficijent prelaza toplote i ima zavisnost dwf gn , i



Na osnovu prenika usvojenih meupregrijakih cijevi mmdv 3,114 iz dijagrama se

oitava vrijednost nominalnog koeficijenta prelaza toplote:

Km

Wn 2



Km

Wk 21

24,74

Koeficijent prelaza toplote usljed zraenja se izraunavaiz:

Km

Wa zz 211

,gdje je zidagz ttf ,1 .


Ctt

t

k

p

p

pp

0,473

2


Ctt pzida 0,50330 .


Zbog konstruktivne osobine pregrijake sekcije 76,621

vd

sskoristi se sljedei izraz za

izraunavanje optike debljine sloja dimnih gasova koji zrae:

mdd

sss v

v

94,01,487,1 21


sr

MPP izraunavaju se parcijalni pritisci troatomnih gasova na ovom mjestu u kotlu:

barpCO 1497,02


24/46



barp OH 0961,02

barpSO 0008,02


barpn 2466,02

Koeficijent slabljenja zraenja zbog prisustva troatomnih gasova se odreujeiz relacije:

07501,11000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

pk


01019,0

0,7

3

2 dT

kg

A



,pri emu je: 047596,00 RWV

a





Km



Km

Wz 21

3,48 .

Konano, ukupan koeficijent prelaza toplote sa strane dimnih plinova u meupregrijau pareMPP2 je:

Km

W21

54,122


Km

WCd 222

,gdje su ud dfC i ppmp wtpf ,,2


25/46




Km

W22



Km

W22

1107


W

KmRRCR d

2

0


W

KmR

2


meupregrija pare je

WKmR2


W

KmR

2

0054,0

Konano, koeficijent prolaza toplote za ovu sekciju meupregrijaa pare, nakon uvrtavanjasvih izraunatih vrijednostije:

Km

Wk

214,69

Raunska povrina meupregrijaa MPP2 se izraunava iz:

2log

2

2 52,1590 mtk

QA

MPP

mpR

MPP

Provjera: 02,0009,0

R

PR

A


2.5

Meupregrija pare MPP1

Ukupno razmijenjena koliina toplote u ovoj sekciji meupregrijaa pare je MWQMPPmp 50

1 .

Usvaja se sljedei tip cijevi za ovu sekciju meupregrijaa pare: mm6,33,114 , saahovskim rasporedom cijevi, i to znai da je:

vanjski prenik pregrijake cijevi: mdv 1143,0

unutranji prenik: mdu 1071,0


26/46



Ostale geometrijske veliine meupregrijaa pare MPP1 su:


1s

cn

2

2s

bn

6,5 5,1 12,8 0,675 0,144 5,04 19 45


2

211 33,1548 mdnnLdLA VVR

MPP


kWAtkQ RMPPMPP

mp 1log

1


kotlovski elemenat:

C

t

t

ttt

m

v

mv

0,421

lnlog

Provjera brzine strujanja pare kroz meupregrijake cijevi vri se na osnovu izraza:

s

m

nd

D

A

Dw

ulup

mp

pp

mp

p 2

4

,gdje je nul= 37.


barpmp 40 gustoa radnog medijaje

317

m

kg .



s


vrijednosti

s

mwp

3226 .


s

mT

dncb

VBw

g

v

RWg

g2731

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost srednje temparature gasova za ovu sekcijupregrijaa pare: KTg 35,1033 .


27/46




kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

474,42

.


s

mwg 56,13


s

mwg 158 .


Km

W

R

k2

21

11

1


Km

Wzk 2111


Km

WCC sznk 21 , pri

emu su:

Km

Wn 2




Na osnovu prenika usvojenih meupregrijakih cijevi mmdv 3,114 iz dijagrama se

oitava vrijednost nominalnog koeficijenta prelaza toplote:

Km

Wn 2



Km

Wk 21

2,79

Koeficijent prelaza toplote usljed zraenja izraunava se iz:

Km

Wa zz 211



28/46




Ctt

t

k

p

p

pp

0,339

2


Ctt pzida 0,36930 .

Faktor korekcije aje zavisan od: spkfa n ,, .


vd

sskoristi se sljedei izraz

za izraunavanje optike debljine sloja dimnih gasova koji zrae:

mdd

sss vv

15,16,1088,2 21


sr

MPP izraunavaju se parcijalni pritisci troatomnih gasova na ovom mjestu u kotlu:

barpCO 1474,02

barp OH 0946,02

barpSO 0008,02

tako da je ukupan parcijalni pritisak troatomnih gasova:

barpn 2428,02

Koeficijent slabljenja zraenja zbog prisustva troatomnih gasova se odreuje iz relacije:

09483,11000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

pk

Koeficijent slabljenja zraenjazbog prisustva vrstih estica u dimnim plinovima je:

01126,0

0,7

3

2

dT

k

g

A




a


29/46







Km



Km

Wz 21

32,34 .

Konano, ukupan koeficijent prelaza toplote sa strane dimnih plinova u meupregrijau pareMPP1 je:

Km

W21

52,113


Km

WCd 222

,gdje su ud dfC i ppmp wtpf ,,2


Km

W22



KmW22 1107


W

KmRRCR d

2

0


W

KmR

2


meupregrija pare je

W

KmR

2


W

KmR

2

00356,0

Konano, koeficijent prolaza toplote za ovu sekciju meupregrijaa pare, nakon uvrtavanjasvih izraunatih vrijednosti je:

Km

Wk

234,75


30/46



Raunska povrina meupregrijaa MPP1 se izraunava iz:

2log

1

1 39,1576 mtk

QA

MPP

mpR

MPP

Provjera: 02,0018,0 R

PR

AAAA to znai da je provjera zadovoljena.

2.6 Konvektivni pregrija pare KPP

Ukupno razmijenjena koliina toplote u konvektivnom pregrijau pare je MWQKPPS 75,12 .

Usvaja se sljedei tip cijevi za ovu sekciju meupregrijaa pare: mm6,251 , saahovskimrasporedom cijevi, i to znai da je:

vanjski prenik pregrijake cijevi: mdv 051,0 unutranji prenik mdu 0458,0

Ostale geometrijske veliine pregrijaa pare KPP su:


1s

cn

2

2s

an

3,55 4,2 12,5 0,56 0,1 4,17 22 36


221 16,529 mdnnLdLA vvRkPP


kWAtkQ RKPPKPP

S log


C

t

t

ttt

m

v

mv

2,272

lnlog


s

m

nd

D

A

Dw

ulup

N

pp

Np

24

,gdje je nul= 43.


31/46




barpS 175 gustoa radnog medijaje

35,90m

kg .



smwp 53,26 to predstavlja vrijednost iz preporuenog intervala

vrijednosti

s

mwp 3226 .


s

mT

dncb

VBw

g

v

RWg

g2731

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost srednje temparature gasova za ovu sekcijupregrijaa pare: KTg 2,925 .


kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

543,42

.


s

m

wg 01,14


s

mwg 158 .


Km

W

R

k2

21

11

1


Km

Wzk 2111


Km

WCC sznk 21 , pri

emu su:

Km

W

n 2 - nominalni koeficijent prelaza toplote i ima zavisnost dwf

gn , i



32/46




Na osnovu prenika usvojenih pregrijakih cijevi mmdv 51 iz dijagrama se oitava


Km

Wn 2



Km

Wk 21

94,110


Km

Wa zz 211



Ctt

t

k

p

p

pp

9,379

2


Ctt pzida

9,40930 .



vd

ss koristi se sljedei

izraz za izraunavanje optike debljine sloja dimnih gasova koji zrae:

mdd

sss v

v

32,16,1088,2 21

Imajui na umu srednju vrijednost koeficijenta vika vazduha, za ovaj kotlovski elemenat,21,1srKPP izraunavaju se parcijalni pritisci troatomnih gasova na ovom mjestu u kotlu:

barpCO 1452,02

barp OH 0932,02

barpSO 0008,02


barpn 2391,0


33/46




09517,11000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

pk


01212,0

0,7

3

2

dT

k

g

A



,pri emu je: 04615,00 RWVa





Km



Km

Wz 21

9,31 .

Konano, ukupan koeficijent prelaza toplote sa strane dimnih pl inova u konvektivnompregrijau pare KPP je:

Km

W21

84,142


Km

WCd

222

,gdje su ud dfC i pps wtpf ,,2


Km

W22



Km

W22

3738


34/46




W

KmRRCR d

2

0


W

KmR

2


pregrija pare je

W

KmR

2


W

KmR

2

003992,0


Km

W

k 281,88

Raunska povrina pregrijaa KPP se izraunava iz:

2log

45,527 mtk

QA

KPP

SR

KPP

Provjera: 02,0003,0

R

PR

A

AAA to znai da je i ova provjera zadovoljena.

2.7.Zagrija vode EKO

Ukupno razmijenjena koliina toplote u zagrijau vode (ekonomajzeru) je : MWQE 72 .Usvaja se sljedei tip cijevi za ovaj kotlovski elemenat: mm6,238 , sa ahovskimrasporedom cijevi, i to znai da je:

vanjski prenik cijevi: mdv 038,0 unutranji prenik: mdu 0328,0

Ostale geometrijske veliine ekonomajzera EKO su:


1s

cn

2

2s

an

5,2 5,2 14 0,085 0,114 5,18 165 46

Povrina zagrijaa vode koja uestvuje u razmjeni toplote je:

221 56,4643 mdnnLdLA vvREKO


35/46



Razmijenjena koliina toplote moese iskazati i pomou izraza:

kWAtkQ REKOE log


C

t

t

ttt

m

v

mv

6,207

lnlog

Provjera brzine strujanja pare kroz ekonomajzerske cijevi vri se na osnovu izraza:

s

m

nd

D

A

Dw

ulup

N

pp

Na

24

,gdje je nul= 329.


barpa 190 gustoa radnog medijaje

34,750m

kg .



s

mwa 82,0 to predstavlja vrijednost iz preporuenog intervala

vrijednosti

s

mwa 2 .


s

mT

dncb

VBw

g

v

RWg

g2731

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost srednje temperature gasova za ovaj kotlovskielement: KTg 95,780 .


kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

629,42

.


s

mwg 28,14


s

mwg 158 .


36/46



Odreivanje koeficijenta prolaza toplote je, u ovom sluaju, pojednostavljenozanemarivanjem toplotnog otpora na strani prijemnika toplote (voda):

Km

W

R

k2

1

1

1


Km

Wzk 2111


Km

WCC sznk 21 , pri

emu su:

Km

Wn 2



Iz dijagrama se oitavaju sljedee vrijednosti: 1zC i 1sC .

Na osnovu prenika usvojenih cijevi mmdv 38 iz dijagrama se oitava vrijednost

nominalnog koeficijenta prelaza toplote:

Km

Wn 2

5,97 . Nakon korekcije vrijednost

koeficijenta prelaza toplote sa gasne strane usljed konvekcije je:

Km

Wk 21

5,97


Km

Wa zz 211


Srednja vrijednost temperature pare unutar ove sekcije zagrijaavode ima vrijednost:

Ctt

tk

a

p

aa

290

2

pa je temperatura stijenke pregrijake cijevi:

Ctt pzida 32030 .



37/46



Zbog konstruktivne osobine ekonomajzera 72,521

vd

ss koristi se sljedei izraz za

izraunavanje optike debljine sloja dimnih gasova koji zrae:

mdd

sss v

v

22,01,487,1 21

Imajui na umu srednju vrijednost koeficijenta vika vazduha, za ovaj kotlovski elemenat,235,1srEKO izraunavaju se parcijalni pritisci troatomnih gasova na ovom mjestu u kotlu:

barpCO 1424,02

barp OH 0914,02

barpSO 0008,02

tako da je ukupan parcijalni pritisak troatomnih gasova:

barpn 2346,0


95368,21000

38,016,18,0

2

g

n

OH

g

T

sp

pk


01357,0

0,7

3

2

dT

k

g

A




a





Km

Wz 21 68 to nakon korekcije daje vrijednost stvarnog

koeficijenta prenosa toplote zraenjem

Km

Wz 21 84,8 .


38/46



Konano, ukupan koeficijent prelaza toplote sa strane dimnih plinova u ekonomajzeru je:

Km

W21

34,106

Znajui da je radni medij, unutar cijevi, voda, odnosno da je sa te strane koeficijent prelazatoplote dobar to se toplotni otpor na strani vode zanemaruje.


W

KmRRCR d

2

0

gdje se iz dijagrama oitava:

W

KmR

2


zagrija vode je

W

KmR

2


W

KmR

2

004134,0

Konano, koeficijent prolaza toplote za ekonomajzer, nakon uvrtavanja svih izraunatihvrijednosti je:

Km

Wk

287,73

Raunska povrina ekonomajzera izraunava se iz:

2log

62,4694 mtk

QA EREKO

Provjera: 02,0011,0

R

PR

A


2.8.Zagrija zrakaZZ2

Ukupno razmijenjena koliina toplote u zagrijau zraka je MWQZZ 312 . Usvaja sesljedei tip cijevi za ovaj kotlovski elemenat: mm9,23,60 , sa koridornim rasporedomcijevi, i to znai da je:


Napomena: Zagrija zraka je dvodijelni (tip 2f, tabela 6 iz dodatka) i kroz cijevi struje dimni

gasovi, a zrak opstrujava cijevi. Prilikom usvajanja cijevi treba teiti da je ona to manjeg

prenika, ali da bude u nekim granicama, jer se tada doboja vea povrina za razmjenu

toplote.


39/46



Ostale geometrijske veliine ZZ2 su:


1s

cn

2

2s

bn

4 7 16 0,12 0,07 4 133 100

Povrina zagrijaa zraka koja uestvuje u razmjeni toplote je:

2

212 93,9126 mdnnLdLA uuR

ZZ

Napomena: U prethodnoj formuli uzima se du, zato to dimni gasovi struje kroz cijevi, pa

tako povrinu za razmjenu toplote predstavlja unutranji prenik cijevi.


kWAtkQ RZZZZ 2log2


C

t

t

ttt

m

v

mv

6,102

lnlog

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost srednje temperature zraka za ovaj kotlovski

element: KTz 15,503 .

Provjera brzine strujanja zraka kroz cijevi ZZ2 vri se na osnovu izraza:

s

mT

dnca

VBw z

v

Lg

z273

2 1

Napomena: a/2se uzima zato to je zagrija dvodijelni.

Nakon uvrtavanja svih poznatih vrijednosti u izraz za izraunavanje brzine zraka kroz cijevidobija se vrijednost:

s

mwz 08,19 to predstavlja vrijednost iz preporuenog intervala

vrijednosti

s

mwz 248 .


s

mT

nnd

VBw

g

u

RWg

g273

4

21

2


40/46





kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

724,42

.


s

mwg 66,14


s

mwg 158 .

Odreivanje koeficijenta prolaza toplote vri sepomou relacije:

Km

W

R

k2

21

11

1


Km

Wzk 2111

,gdje se koeficijent prelaza toplote usljed konvekcije rauna iz: KmWCC sznk 21 , pri

emu su:

Km

Wn 2




Na osnovu prenika usvojenih cijevi mmdv 3,60 iz dijagrama se oitava vrijednost


KmWn 276 . Nakon korekcije vrijednost


Km

Wk 21

52,96

Koeficijent prelaza toplote usljed zraenja kod ovog kotlovskog elementa je dosta nizak takoda se doprinos zraenja ovdje moe zanemariti odnosno vrijedi:

KmW

k 211 52,96


41/46



Koeficijent prelaza toplote sa strane prijemnika toplote (zrak) se odreuje iz dijagrama zazagrijae zraka i u ovom sluaju on iznosi:

Km

W22

62

Napomena: Koeficijent prelaza toplote na strani zraka vadi se iz dijagrama 11 u dodatku.


W

KmRRCR d

2

0


W

KmR

2


zagrija zraka je

W

KmR

2

0 tako da ukupan toplotni otpor iznosi:

W

KmR

2

00324,0

Napomena: Prilikom uzimanjapodatka iz dijagrama obratiti panju da dimni gasovi struje sa

unutranje strane cijevi.

Konano, koeficijent prolaza toplote za ZZ2, nakon uvrtavanja svih izraunatih vrijednostije:

Km

Wk

2

64,33

Raunska povrina ZZ2 izraunava se iz:

2log

22 66,8985 m

tk

QA ZZRZZ

Provjera: 02,0016,0

R

PR

A


2.9.Zagrija zraka ZZ1

Ukupno razmijenjena koliina toplote u zagrijau zraka ZZ1 je MWQZZ 311 . Takoe,usvaja se sljedei tip cijevi za ovaj kotlovski elemenat: mm9,23,60 , sa koridornimrasporedm cijevi, i to znai da je:



42/46



Ostale geometrijske veliine ZZ1 su:


1s

cn

2

2s

bn

3,95 7 16 0,1 0,103 3,95 160 68

Povrina zagrijaa zraka koja uestvuje u razmjeni toplote je:

2

211 28,7350 mdnnLdLA uuR

ZZ


kWAtkQ RZZZZ 1log1


kotlovski elemenat:

C

t

t

ttt

m

v

mv

4,134

lnlog

Iz Lentz-ovog dijagrama odreuje se vrijednost srednje temperature zraka za ovaj kotlovskielement: KTz 15,363 .

Provjera brzine strujanja zraka kroz cijevi ZZ1 vri se na osnovu izraza:

s

mT

dnca

VBw z

v

Lg

z273

2 1

Nakon uvrtavanja svih poznatih vrijednosti u izraz za izraunavanje brzine zraka kroz cijevi


s

mwz 48,17 to predstavlja vrijednost iz preporuenog intervala

vrijednosti

s

mwz 248 .


s

mT

nnd

VBw

g

u

RWg

g273

4

21

2



43/46




kg

mVVV n

k

RW

p

RWRW

3

810,42

.


smwg 15


s

mwg 158 .

Odreivanje koeficijenta prolaza toplote vri sepomou relacije:

Km

W

R

k2

21

11

1


Km

Wzk 2111


Km

WCC sznk 21 , pri

emu su:

Km

Wn 2




Na osnovu prenika usvojenih cijevi mmdv 3,60 iz dijagrama se oitava vrijednost


Km

Wn 2

76 . Nakon korekcije vrijednost


Km

Wk 21

52,77

Koeficijent prelaza toplote usljed zraenja je, i kod ovog kotlovskog elementa, dosta nizaktako da se doprinos zraenja i ovdje moe zanemariti, zapravo vrijedi:

Km

Wk 211 52,77


44/46



Koeficijent prelaza toplote sa strane prijemnika toplote (zrak) se odreuje iz dijagrama zazagrijae zraka i u ovom sluaju on iznosi:

Km

W22

66


W

KmRRCR d

2

0

gdje se iz dijagrama oitava:

W

KmR

2


zagrija zraka je

W

KmR

2

0 tako da ukupan toplotni otpor iznosi:

W

Km

R

2

00324,0

Konano, koeficijent prolaza toplote za ZZ1, nakon uvrtavanja svih izraunatih vrijednostije:

Km

Wk

296,31

Raunska povrina zagrijaa zraka ZZ1 izraunava se iz:

2

log

11 79,7219 mtk

QA ZZR

ZZ

Provjera: 02,0018,0

R

PR

A



45/46



PP3

Q= 64,25 MW

PP4

Q= 64,25 MW

PP5

Q= 12,75 MW

MPP2 Q= 50 MW

MPP1 Q= 50 MW

KPP

Q= 12,75 MW

EKO

Q= 72 MW

ZZ2 Q= 31 MW

ZZ1Q= 31 MW

= 1,13tF2= 1150 C

IF2= 7770,37 kJ/kg

wg= 8,82 m/s

wg= 8,82 m/s

= 1,14

tg1= 1104,3 C

Ig1= 7474,18 kJ/kg

wg= 12,12 m/s

= 1,15

tg2= 1057,9 C

Ig2= 7177,98 kJ/kg

wg= 13,49 m/s

= 1,16tg3= 1011,7 C

Ig3= 6881,78 kJ/kg

wg= 13,56 m/s

= 1,18

tg4= 844,1 C

Ig4= 5719,24 kJ/kg

wg= 14,01 m/s

= 1,2tg5= 676,3 C

Ig5= 4556,71 kJ/kg

wg= 14,28 m/s

= 1,22tg6= 627,8 C

Ig6= 4260,51 kJ/kg

wg= 14,66 m/s

= 1,25

tg7= 387,8 C

Ig7= 2600,46 kJ/kg

wg= 15 m/s

= 1,275tg8= 278,9 C

Ig8= 1878,38 kJ/kg

= 1,3

tgizl= 150 C

Igizl= 1156,31 kJ/kg

Toplotni bilans grijnih povrina sa strane predajnika toplote (dimnih gasova)


46/46


tmpul

MP1wp= 26,48 m/s t= 339 C

MP2wp= 27,83 m/s t= 473 C

tS

PP5

wp= 31,72 m/s t= 517,2 C

PP3

wp= 28,28 m/s t= 426 C

PP4wp= 28,72 m/s t= 471,5 C

KPPwp= 26,53 m/s t= 379,9 C

tEtL

LOITE

ta

EKOwa= 0,82 m/s t= 290 C

ZZ2wZ= 19,08 m/s t= 230 C

ZZ1wZ= 17,48 m/s t= 90 C

tl

tmpiz

Toplotni bilans grijnih povrina sa strane prijemnia toplote (vode, zvjee pare i zraka)

Documents

PZ Energetski Parogeneratori Procesi