2
378 Narodna umjetnost XVIII do danasnjeg stanja), pokazujuci ti- me kako se neka tradi.cijska kultur- na dobra transformiraju i integrira- ju u suvremeni zivot. Tako je D. Buturovic ustanovila da usmeni tok prenosenja bogatog poetskog stva- ralastva traje i danas, te da uz tra- dicionalne saddaje paralelno egzis- tiraju i tekstovi s reagiranjem na suvremena zbivanja. Pri tom je veo- rna zanimljivo koliki je udio tog stvaralastva u duhovnom zivotu her- cegovackih »gastarbeitera«, i koliko mu bas oni pruzaju nove poticaje. Razmatrajuci jednu pojavu iz so- cijalnog zivota, obiteljsku zadrugu, takoder ovdje duboko ukorijenjenu, R. Filipovic-Fabijanic je, me(1u os- talim, pokazala kako je postojao veoma elastican odnos domaceg sta- novniStva prema tom obliku obite- Iji. Primjenjivali su ga u situacija- rna kad im je bio potreban, a lako s njim prekidaU kad im je postao suviSan. S istom takvom lakocom usvajaju ga neke obitelji i danas, smatrajuci ga pogodnim za lakse ostvarivanje nekih potreba suvre- menog zivota, osobito u kombinaciji s boravkom pojedinih ukucana na privremenom radu u inozemstvu. Clankom »Malo ralo Hi prlj u oko- lini Trebinja« Zarko Ilie objav- ljuje svoj nalaz te jednostavne ora- ce sprave u tom dijelu Hercegovi- ne, dopunjujuci ga iznosenjem vee postojecih znanja i misljenja 0 nje- govoj formi, nomenklaturi i znal:e- nju. Opsezan rad Bratislave Vladic- -Krstie - »Cilimarstvo u Bo- sni i Hercegovini« sastoji se od dva dijela: Pregleda nastanka i razvoja kucnog cilimarstv,a (podijeljenog na razdoblje do 1878, od 1878. do 1918, od 1918. do 1945, te od 1945. do 1975), te pregleda sirovina, pomagala i teh- nika tkanja. Za svako od navedenih razdoblja, uz opis cHima domace proizvodnje, autorica spominje i importirane primj erke, te upozorava na raznoliku funkciju i primjenu cilima. I dok u vecini clanaka 0 kucnoj proizvodnji tekstila iz drugih podrucja Jugoslavije autori opisuju proslo stanje, jer se suvremene ge- neracije tom djelatnoscu vise ne bave, ovdje je upravo obrnuto. Za- hvaljujuci temeljitom istrazivanju, B. Vladic-Krstic uocava kako doma- ce tkanje cilima u Bosni i Hercego- vini svoj najintenzivniji razvoj do- zivljava upravo u poslijeratnom pe- riodu. I ovaj je broj Glasnika ilustriran crnobijelim i kolor-fotografijama, crtezima i kartom. Aleksandra Muraj Glasnik ZemaJjskog muzeja Bosne i Her- cegovine u Sarajevu, Etnologija. Nova serija, sv. 33 - 1978, Urednik dr Vlajko Palavestra, Sarajevo 1979, 96 str. Sustavno monografsko istrazivanje nacina zivota seos'kog stanovnistva Bosne i Hercegovine, koje Etnolosko odjeljenje Zemaljskog muzeja vee godinama provodi, naslo je odraza iu ovom broju »Glasnika«. Rije/! je 0 dva clanka, koji obra(1uju pod- rucje Zmijanja u sjeverozapadnoj Bosni Miroslav Niskanovie (»Prilog proucavanju stanovnistva Zmijanja«) bavi se etnogenezom stanovnika triju zmijanskih sela. Uz potvrde iz lite- rature i historijskih izvora autor na- vodi i predaje 0 porijeklu pojedinih obitelji, a kao jednim od indikatora za utvrdivanje porijekla sluzi se i elementom krsne slave. Clanak »Tekstilna radinost na Zmijanju« Bratislave Vladie-Krstic jos je jedan prilog tematici koju autorica sustavno obraduje na pod- rucju Bosne i Hercegovine i objav- ljuje iz broja u broj »Glasnika«. U ovom se slucaju radi 0 izrazito sto- carskom kraju, u kojem su kao os- novne sirovine prevladavali ovcje rune ,i kostret. I ovdje je autorica - u razdoblju od posljednjih sto- tinjak godina - utvrdila tri faze, koje se medusobno razUkuju i po proizvodnji i po primjeni tekstilnih predmeta. Druga dva priloga ovog, opsegom nesto skromnijeg, »Glasnikdru-

R. · 2020. 1. 5. · Glasnik ZemaJjskog muzeja Bosne iHer-cegovine u Sarajevu, Etnologija. Nova serija, sv. 33 - 1978, Urednik dr Vlajko Palavestra, Sarajevo 1979, 96 str. Sustavno

  • Upload
    others

  • View
    9

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 378

    Narodna umjetnost XVIII

    do danasnjeg stanja), pokazujuci ti-me kako se neka tradi.cijska kultur-na dobra transformiraju i integrira-ju u suvremeni zivot. Tako je D.Buturovic ustanovila da usmeni tokprenosenja bogatog poetskog stva-ralastva traje i danas, te da uz tra-dicionalne saddaje paralelno egzis-tiraju i tekstovi s reagiranjem nasuvremena zbivanja. Pri tom je veo-rna zanimljivo koliki je udio togstvaralastva u duhovnom zivotu her-cegovackih »gastarbeitera«, i kolikomu bas oni pruzaju nove poticaje.

    Razmatrajuci jednu pojavu iz so-cijalnog zivota, obiteljsku zadrugu,takoder ovdje duboko ukorijenjenu,R. Filipovic-Fabijanic je, me(1u os-talim, pokazala kako je postojaoveoma elastican odnos domaceg sta-novniStva prema tom obliku obite-Iji. Primjenjivali su ga u situacija-rna kad im je bio potreban, a lakos njim prekidaU kad im je postaosuviSan. S istom takvom lakocomusvajaju ga neke obitelji i danas,smatrajuci ga pogodnim za lakseostvarivanje nekih potreba suvre-menog zivota, osobito u kombinacijis boravkom pojedinih ukucana naprivremenom radu u inozemstvu.

    Clankom »Malo ralo Hi prlj u oko-lini Trebinja« Zarko Ilie objav-ljuje svoj nalaz te jednostavne ora-ce sprave u tom dijelu Hercegovi-ne, dopunjujuci ga iznosenjem veepostojecih znanja i misljenja 0 nje-govoj formi, nomenklaturi i znal:e-nju.

    Opsezan rad Bratislave Vladic--Krstie - »Cilimarstvo u Bo-sni i Hercegovini« sastoji se od dvadijela: Pregleda nastanka i razvojakucnog cilimarstv,a (podijeljenog narazdoblje do 1878, od 1878. do 1918,od 1918. do 1945, te od 1945. do 1975),te pregleda sirovina, pomagala i teh-nika tkanja. Za svako od navedenihrazdoblja, uz opis cHima domaceproizvodnje, autorica spominje iimportirane primj erke, te upozoravana raznoliku funkciju i primjenucilima. I dok u vecini clanaka 0kucnoj proizvodnji tekstila iz drugihpodrucja Jugoslavije autori opisujuproslo stanje, jer se suvremene ge-

    neracije tom djelatnoscu vise nebave, ovdje je upravo obrnuto. Za-hvaljujuci temeljitom istrazivanju,B. Vladic-Krstic uocava kako doma-ce tkanje cilima u Bosni i Hercego-vini svoj najintenzivniji razvoj do-zivljava upravo u poslijeratnom pe-riodu.

    I ovaj je broj Glasnika ilustrirancrnobijelim i kolor-fotografijama,crtezima i kartom.

    Aleksandra Muraj

    Glasnik ZemaJjskog muzeja Bosne i Her-cegovine u Sarajevu, Etnologija. Novaserija, sv. 33 - 1978, Urednik dr VlajkoPalavestra, Sarajevo 1979, 96 str.

    Sustavno monografsko istrazivanjenacina zivota seos'kog stanovnistvaBosne i Hercegovine, koje Etnoloskoodjeljenje Zemaljskog muzeja veegodinama provodi, naslo je odrazai u ovom broju »Glasnika«. Rije/!je 0 dva clanka, koji obra(1uju pod-rucje Zmijanja u sjeverozapadnojBosni Miroslav Niskanovie (»Prilogproucavanju stanovnistva Zmijanja«)bavi se etnogenezom stanovnika trijuzmijanskih sela. Uz potvrde iz lite-rature i historijskih izvora autor na-vodi i predaje 0 porijeklu pojedinihobitelji, a kao jednim od indikatoraza utvrdivanje porijekla sluzi se ielementom krsne slave.

    Clanak »Tekstilna radinost naZmijanju« Bratislave Vladie-Krsticjos je jedan prilog tematici kojuautorica sustavno obraduje na pod-rucju Bosne i Hercegovine i objav-ljuje iz broja u broj »Glasnika«. Uovom se slucaju radi 0 izrazito sto-carskom kraju, u kojem su kao os-novne sirovine prevladavali ovcjerune ,i kostret. I ovdje je autorica- u razdoblju od posljednjih sto-tinjak godina - utvrdila tri faze,koje se medusobno razUkuju i poproizvodnji i po primjeni tekstilnihpredmeta.

    Druga dva priloga ovog, opsegomnesto skromnijeg, »Glasnika« dru-

  • 379

    Prikazi i kritike

    gacijeg su znacaja. Buduci dase iztrazivanju vjerovanja u nasposveeuje nesto manja paznja, toje vredniji prilog Radmile FiIipo-vic-Fabijanic - »Verovanje u ku-rativnu moe kultnih grobova Srbai Hrvata u Bosni i Hercegov,ini«.Svoj je interes autorica usmjerilana vjerovanje u moe natprirodnihsila nekih umrlih osoba (poznatih,istaknutih, vee za zivota svetih Hipak sasvim anonimnih), koje dje-luju ozdravljujuce. PrateCi ovu po-javu od srednjeg vijeka do danas,pokaza10 se kako su neki od tih gro-bova djelovaU kao kultna mjestastoljeeima, dok je kod drugih tra-janje kulta bilo krace, sa slabij,imili jacim intenzitetom. Istrazivanjeove pojave autorica je razmotrila iu odnosu prema etnickoj pripadno-sti stanovnistva.

    »Prilozi za historijsku topogra-fiju gornjeg Podrinja« Vlajka Pa-lavestre predstavljaju dio naporakoje autor provodi kao svoj prinososvjetljavanju povijesti nekih raz-doblja srednjeg vijeka. U ovom slu-caju objavljuje svoje istrazivanjeimena mjesta u blizoj okolici Foce,koje tretira kao reflekse nekih po-v,ijesnih dogadanja. Pri tom se kri-ticki osvrce i na vee postojece ra-dove iz tog podrucja.

    Aleksandra MuraJ

    Glasnik Etnografskog muzeja u Beogra-du, knjiga 39-40, glavni i odgovorniurednik dr Slobodan Zecevic, Beograd1976, 377 str. i 1 karta.

    Ovaj broj Glasnika izasao je ugodini kad se navrsilo sedamdeseti pet godina po,stojanja i rada Etno-grafskog muzeja u Beogradu. Zbogtoga je prvi dio knjige posvecentom jubileju. U njemu je objavljenorjesenje Saveta Etnograskog muzejao formiranju Odbora za proslavunakon kojeg slijedi clanak tadasnjegdirektora dr. Slobodana ZecevieaSedamdeset pet godina postojanja irada Etnografskog muzeja u Beo-

    gradu. 0 historijatu i djelatnostigovori sazeto, jer su iscrpni prilozio radu Muzeja objavljivani pret-hodnih godina prilikom proslavaranijih obljetnica. Kako je iste go-dine pala i pedes eta godisnjicaGIasnika, clanak Milice Boskovic--Matie Pedeset god ina GIasnika Et-nografskog muzeja u Beogradu oba-vjeseuje 0 izdavackoj djelatnostiMuzeja, 0 dvije faze u izdavanjuGlasnika (1926-1940, 1953-1976), 0urednicima, 0 znacajkama nove se-rije u odnosu na predratne brojeveGlasnika, te 0 bogatoj razmjeniGlasnika sa srodnim izdanjima uzemlji i inozemstvu. Autorica je iz-radila pregled saddaja prve do ce-trdesete knjige Glasnika; clanke jerazvrstala u sedamnaest tematskihgrupa, a unutar svake grupe slijediabecedni popis autora. U prvom di-jelu ovog Glasnika nalazi se jos ipopis sluzbenika Muzeja od 1901.do 1976. godine.

    Drugi dio Glasnika donosi cetrna-est etnoloskih radova razlicite te-matike, a napisali su ih poznati ju-goslavenski etnolozi, vjerojatno kaosvoj prilog godisnjici Beogradskogmuzeja.

    Cianci su slijedeci:

    Persida Tomic, Tipolosko-terml-noloska klasifikacUa zbirke narod-nog grncarstva; Milivoje Milosav-ljevie, Razvoj grncarskog zanata i iz-rada glinenog posuda na podrucjusevernog Banata; Jovan Trifunoski,Navodnjavanje u Skopskoj CrnojGori; Jasna Bjeladinovie, Odlikenarodnih nosnji u Podrinjskim kra-jevima Srbije i njihovo mesto u od-nosu na narodne nosnje Dinarskogi Panonskog podrucja; BratislavaVladie-Krstie, Tlmcke dascice u Ju-goslaviji - 0 tl!:anju sa »Dascica-ma«, »Koturicima«, »KisiCima«; An-gelina Krsteva, Nekoliko primera 0medusobnim uticajima i ornamen-tiel narodnih vezova nekih susednihpredela u Makedoniji; Zarko !lie,Vlaka iIi vlacuga; Mirko Barjakta-rovic, 0 jednoj savremenoj a,rbanas-koj porodiCnoj zadruzi; Mario Pet-rie, 0 pitanju porijekla obicaja ta-

    NU18-PIKPage 1Page 2TitlesMaja Boskovic·Stulli

    Page 3TitlesPrikazl I kritike

    Page 4TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 5TitlesTanja Peric-Po(onijo Tanja Peric-Po(onijo

    Page 6Page 7TitlesPrikazi i kritike Zoja Karanovic

    Page 8TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 9TitlesPrikazI I krltike

    Page 10TitlesMunib Maglajlic

    Page 11TitlesPrikazi i kritike Nives Ritig-Beljak

    Page 12TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 13Page 14Page 15TitlesMarija Kleut Prikazi i kritike

    Page 16TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 17TitlesTanja Peri6-Polonijo

    Page 18TitlesNarodna umjetnost XVIII Marko Terseglav

    Page 19TitlesPrikazi i kritike

    Page 20TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 21TitlesPrikazi I kritike

    Page 22TitlesNarodna umjetnost XVIII Ante Nazar

    Page 23Page 24Page 25TitlesPrikazi i kritike Zoja Karanovic

    Page 26Scanned Image 101030165.pdfPage 1Page 2Page 3TitlesPrikazi i kritike

    Page 4TitlesNarodna umjetnost XVIII Nilves Ritig·Beljak

    Page 5TitlesPrikazi i kritike Dunja Rihtman-Augustin

    Page 6TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 7TitlesPrikazi i kritike

    Page 8TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 9TitlesPrikazii kritike

    Page 10TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 11TitlesPrikazi i kritike

    Page 12TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 13TitlesLydia Sklevicky Prikazi i kritike

    Page 14TitlesNarodna umjetnost XVIII Jadranka Puntarovic

    Page 15TitlesZorica Rajkovic Prikazi i kritike Zorica Rajkovig

    Page 16TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 17Page 18TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 19Page 20TitlesNarodna umj~tnost XVIII

    Page 21TitlesPrikazi i kritike

    Page 22TitlesNa.rodna umjetnost XVlII

    Page 23TitlesPrikazi i kritike Aleksandra Mural

    Page 24TitlesNarodna umjetnost XVIII Jadranka Puntarovi6

    Page 25TitlesPrikazi i kritike Ljiljana Marks

    Page 26TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 27Page 28TitlesNarodna umjetnost XVIII Marko Terseglav

    Page 29TitlesAleksandra Muraj Prikazi i kritike

    Page 30TitlesNarodna umjetnost XVIII Aleksandra Muraj

    Page 31TitlesAleksandra MuraJ Prikazi i kritike

    Page 32TitlesNarodna umjetnost XVIII Zorica Rajkovic Zorica Rajkovic

    Page 33TitlesZorica Rajkovic

    Page 34Page 35Page 36TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 37Page 38TitlesNarodna umjetnost XVIII nhomira Stepinac-Fabijanic

    Page 39TitlesZ. Simunovi,c-Petric Z, Simunovic-Petri~ Prikazi i kritike Zorica Rajkovic

    Page 40TitlesNarodna umjethost XVIII Zorica Rajkovic

    NU18-PIK.pdfPage 1Page 2TitlesMaja Boskovic·Stulli

    Page 3TitlesPrikazl I kritike

    Page 4TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 5TitlesTanja Peric-Po(onijo Tanja Peric-Po(onijo

    Page 6Page 7TitlesPrikazi i kritike Zoja Karanovic

    Page 8TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 9TitlesPrikazI I krltike

    Page 10TitlesMunib Maglajlic

    Page 11TitlesPrikazi i kritike Nives Ritig-Beljak

    Page 12TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 13Page 14Page 15TitlesMarija Kleut Prikazi i kritike

    Page 16TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 17TitlesTanja Peri6-Polonijo

    Page 18TitlesNarodna umjetnost XVIII Marko Terseglav

    Page 19TitlesPrikazi i kritike

    Page 20TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 21TitlesPrikazi I kritike

    Page 22TitlesNarodna umjetnost XVIII Ante Nazar

    Page 23Page 24Page 25TitlesPrikazi i kritike Zoja Karanovic

    Page 26Scanned Image 101030165.pdfPage 1Page 2Page 3TitlesPrikazi i kritike

    Page 4TitlesNarodna umjetnost XVIII Nilves Ritig·Beljak

    Page 5TitlesPrikazi i kritike Dunja Rihtman-Augustin

    Page 6TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 7TitlesPrikazi i kritike

    Page 8TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 9TitlesPrikazii kritike

    Page 10TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 11TitlesPrikazi i kritike

    Page 12TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 13TitlesLydia Sklevicky Prikazi i kritike

    Page 14TitlesNarodna umjetnost XVIII Jadranka Puntarovic

    Page 15TitlesZorica Rajkovic Prikazi i kritike Zorica Rajkovig

    Page 16TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 17Page 18TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 19Page 20TitlesNarodna umj~tnost XVIII

    Page 21TitlesPrikazi i kritike

    Page 22TitlesNa.rodna umjetnost XVlII

    Page 23TitlesPrikazi i kritike Aleksandra Mural

    Page 24TitlesNarodna umjetnost XVIII Jadranka Puntarovi6

    Page 25TitlesPrikazi i kritike Ljiljana Marks

    Page 26TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 27Page 28TitlesNarodna umjetnost XVIII Marko Terseglav

    Page 29TitlesAleksandra Muraj Prikazi i kritike

    Page 30TitlesNarodna umjetnost XVIII Aleksandra Muraj

    Page 31TitlesAleksandra MuraJ Prikazi i kritike

    Page 32TitlesNarodna umjetnost XVIII Zorica Rajkovic Zorica Rajkovic

    Page 33TitlesZorica Rajkovic

    Page 34Page 35Page 36TitlesNarodna umjetnost XVIII

    Page 37Page 38TitlesNarodna umjetnost XVIII nhomira Stepinac-Fabijanic

    Page 39TitlesZ. Simunovi,c-Petric Z, Simunovic-Petri~ Prikazi i kritike Zorica Rajkovic

    Page 40TitlesNarodna umjethost XVIII Zorica Rajkovic