Rad Opasnim Kemikalijama

7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama

http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 1/74

Franjo

Plaviii

/

Zdravko

Lovri(

AlkaWolf

Coporda

lrenaZoricaJeZiiVidovi i

Daniela

epelak

odig

/

Davor

Gret i i

/

Sa ia

Dura iev i t

f ZASTO KAKO

POUEGATI

IGUR]UOST

RI

RAIIU

S

OPASIIIM

EMIKATIJAMA

:

r':

'

$ r

t.

. :

t o "

. .

€

..sesr#\..l.,:

z a g r e b , K ,

2 0 1 4 .

w



Franjo

Plav5id

/

Zdravko

Lovrid

Alka Wolf

ioporda

/

Ittena

Zorica

JeLi(

Vidovid

Daniela

iepelak

Dodig

/

Davor

Gretid

/

SaSa

Dura5evid

Y

ZASTO I KAKO

7

POVECATI

SIGURNOST

PRI

RADU

S

OPASNIM

KEMIKALIJAMA

PRIRUCNIK

ZA OSOBE

KOJE

RADE

S

OPASNIM

KEMIKALIJAMA

Zrgreb,2014.



SADRZAJ

UVOD.

1. osNovNI

poJMovI

o

SrnrNrvr

UdTNcTInAZALJUDSKo

ZDRAVLJNIZIVOT

T.T.STBTNI

UETN

T

KAo

MJERILOOPASNOSTI

OD

RADA S KEMIKALIJAMA.... .

10

l.r.r.

Sro

zRpRRvo

MISLIMo

KADA

xnZEvo

DA JE

NeSro

oPASNo

r/rL IorRovNo.. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .10

1.1.2 .

RoLAZNo

Sr8c8NrE.. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .11

1.1.3 .

EPROLAZNO

STECENrE.. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .11

1.r .4 .

DJEMocuNASTUPITIoSrecerJA.. . . .

. . . .

. . . . . . . . . .11

T.T.S.

VTOZEI

KEMIKALIJA

DAVATI

ORISNE CI\KE

....................12

1.1.6 .

AKo

RAZLIKovATI

t r rNs

oD

KoRISNIH etx l rA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12

1.1.7.RIJEDAKSrprNt uiINar I NJEGOVO NACENJE A oSOBUKOJA

RADI S

KEMIKALIJAMA

........T2

1.2.OPASNA

EMIKALIJA

VELICINA

DO28........

......................

3

T.z.T.STO

JE

ZAPRAVO

OTROV

LI KEMIKALIJA

OPASNA

A LJUDSKO

ZDRAVLJE

.. . . . . . . . . . . . . . . .13

t.z.z.

zNI1ENJE

RIJECI

DOZA((.....

....................13

r.2.3.

pRIMJERI

Z Zryore

o

RELATIVNoSTI

DEFINICIJE

rRovA

ILI OPASNE

VARI

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . r4

1.2.4.

DNos

ZMEEU

ozE

uemre.

.............

4

1.2.5. ADA

orRov

DJELUJEACE,

KADASLABIJE

......15

r.z.o.Sro zApRAVo Neip PoDACI orRovNosrl NEKETVARI?.................6

I .2 .6 . I . S luZbeno

azvrs tavan je . . . . . . . . . . . . . . . .

' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ' .

7

t.2.7.

AKUTNo

rnoNteNo

IZLAGANJE

PASNoJ

EMIKALIJI........................

8

t.z.s.

ueBsrAlosr

IZLAGANJA

PASNoJ

EMIKALIJI..............

........19

r.2.9.

zLoZBNosr

oRGANIZMA

DJELovANJU

EMIKALIJE

...........20

1.3. STOVREMENO

JELOVANJN

ISBTVARI

........20

1.3.1.

BRAJANJE

erNRra

6DITIVNo

MEDUDJELovANJE)

..........2r

1.3.2.

ovECANJE

cmare

vECE

oD

zBRoJA

sINERGISrriro

MEDUDJELOVANJE)

.... . . . . . . . . . . . .21

l. 3. .

NEpRopoRCIoNArNo

oTRdAVANJE

iwarl

GoTENCIJSKo

MEDUDJELOVANJE)

.... . . . .".. . . . . .2r

1.3.4.

AZLOZI

EEUDJELOVANJA............

.......22

1.4. RSTE

rBrNrtt

uilNara

.... . . . . . . . . . . . . .22

r.4.1. KUTNA

OTROVNOST.........

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22

1.4.2.

RoNteNe

rRovNosr...............

. . . . . . . . . . . .23

1.4.3.

MUTAGENOST

KARCTNOGENOST

TZAZIVANJE

OJAVE

UMORA)......24

1.4.4.

EPRODUKTIVNA

TROVNOST...............

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .25

1.4.4.1.

tjecaji

a

unkciju polnih

lijezda......

...'.........26

1.4.4.2. tetan

tjecaj

a

plod

.... . . . . . . ' . . . . . . . . .-. .26

1.4.4.3. tetttit jecajiapotomke ..... . ' . ' . . . . . . .27

1.4.4.4.

rugi

eproduktivno

tetnitjecaji....'..

.....'....'..'27

10



1.4.5.

KOTOKSICNOST'...............

""" '28

1.4.6.

OSTALI

STETNI

UCINCI

""""'"'29

t.4.j.

Sro

uoZsMo

zAKLJuctn

ztzrozsNoc""""""'

""""""""""'29

t.+.S.

VRZNO

JE

PROCIJENITI

IZIK

I NASTOJATI

A

SMANJITI

"""""""""""'30

1.4.8 .1 . VI MDK """" " " " " " '30

1.4.8.2.

Procjenjivanj

tizrka"""'

"""""""""

31

2.

APSORPCIJA

KEMIKALIJA..

"""""""""""'32

2.r. oPcrittvtgBNrcl

APSORPCIJE'..... ' . ... ' . .

"""""""""32

2.r.1.

OPCI

dIMBENICI

OD

STRANE

ORGANIZ}/.A"""""

"""""""""""33

2'll'1.

Debljina

kvaliteta

arijere

""

""""33

2.1.1.2.

Povr5ina

ari jere""" '

""""""""""""

33

2.1.1.3.

Vrijeme

zloZenosti

arijere

""""""'34

2.I.1'4.

Prokrvljenost

spod

arijere

2.I.1'5. Kolidina sastavjelesnihzludevina" """"""""34

2.I.1.6.

Drugi

dimbenici

""""""34

2.1.2.

EIMBENICI

OD

STRANE

KEMIKALIJE."...."..

'"""""'35

2.1.2.1.

Fizikalno-kemijska

vojstva

emikalije

"""""""

35

2.1.2.2.

Kolidina

rimijenjene

emikalije

""""""""""""

35

2.1.3.

DRUGI

CIMBENICI......... ' . ..

""""35

2 . | . 3 , | . I z r a v n o m e t l u d j e l o v a n j e d v i j u i l i v i 5 e k e m i k a l i j a . . . . . . ' . ' . . . . . ' . . .

2.I.3.2.

Neizravno

edudjelovanje""""""

"""""""""""

36

2.2.

POSEBNO

AZNA

MJESTA

APSORPCIJE

EMIKALIJA

"""

36

2.2.1.PROBAVNI USTAV """"""""""36

2.2'I.1.

Uno5enje

emikalija

z

aerosola

pra5ine

"""""'37

2.2.1.2.

Unosenje

emikalija

usenjem,

zimanjem

ela

pi6a ijekom

rada

li

prljavim

ukama.

"""""""""37

2.2.1.3.

Mehanizmi

psorpcije

emikalija

probavnom

ustavu......

..'....""""""37

2.2.1.4'

Odgoda

psorpcije

emikalije"

""""

38

2.2'I.5.

RaspoloZivost

emikalij

za

apsorpciju

""""""

"""""""""'

38

2.2.1.6.

Nadzor

psorpcije"'

"""'

39

2.2. | 'T.Spr jedavanjeu laskakemika l i je iz l ,eh lcaucr i jevo. . : . . . . . . . . . . . ' . . . . . . . . . .

2.2.1.g.

Jbrzavanleprolaska

emikalije

njezinaimobilizacija

crijevu.'...........39

2.2.2.

APSORPCIJAPREKO

OZE.....'...

""""""""39

2.2.3.

APSORPCIJA

REKO

DISNIH

PUTEVA

"""'40

2.2.3.1.

Apsorpci japl inova

para"""" '

""""40

2.2.3.1.1.

oncentracija

emikalije

zraku

"""'4I

2.2.3.1.2.

rijeme

oravka

onedi5denom

rostoru

"""""""

41

2.2.3.1.3.

izikalno-kemijska

vojstva

emikalije

""""""""'

41

2.2.3.l .4.Intenzitet

isanja

"""""""41

2.2.3.1.5.

rugi

posebni

imbenici

"""""""""" '42

2.2.3.2.

Apsorpcija

erosola

pra5ine

"""""'42

2.2.3.2.L

utovanje

erosola

pra5ine

""""""""42

2.2.3.2.2.

luznica-

barijera

mjesto

psorpcije"

"""""""'43



3. SPRJEdAVANJE

PSORPCIJE

3.1. GDJE

PRONACI

PUTE

O UPORABI

ZASTITNIH

SREDSTAVA?

.........,.,44

3.2. ZASTTTA

ROBAVNOG

USTAVA

...,...44

3.2.1.

NEKORISTENJE

ROPISANE

ASTITNEOPREME

,.,.,...................44

3.2.2. UZTMANJE

HRANE

I NAPITAKA

ILI PUSENJENA

MJESTUGDJE

SE

RADI SKEMIKALIJAMAOPASNIM A LJUDSKO DRAVLJE................45

3.2.3.

UZIMANJE

HRANE

I NAPITAKA

ILI PUSENJE A

IZOLIRANOM MJESTU

AKO SENISU

PRETHODNO

SPUNILEOSNOVNE

IGIJENSKE

JERE ......46

3.2.4.

UZIMANJE

SREDSTAVA

OJAPOSPJESUJU

PSORPCIJUOPASNIH

KEMIKALIJA.. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .46

3.2.5.SLUdAJNE

LI NAMJERNE

NGESTIJE PASNIH

VARI...

.........46

3.3. AsTrrA

OZE

.................47

3.3.1 .

UKE.. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .47

3.3.2.

OCr.

.......47

3.3.3 . LAVA .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48

3.3.4.

TTJELO

TRUP)

.......48

3.3.5 .

OGE.. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .48

3.3.6 .

EKONTAMINACIJA.. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49

3.4.ZASTITA

ISNOG USTAVA

................49

3.4.1.

RoerScavaNlp

KoLNoc

RAKA

........50

3.4.1 .1 .

i l t rac i ja

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

3.4.1 .2 .

dsorpc i ja

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

3.4.2.

DOVODENJE

RAKA

ZA DISANJE

Z DRUGIH

ZVORA

.............52

3.4.2.1.

Cijevni

redaji

adisanje

............... ' .52

3.4.2.2.

Samostalniureclaji

adisan1e...

..'.....52

3.4.2.3.Samostalni

reclaji

a

disanje

ri

spa5avanju

samospasilac)....................3

3.5.

HERMETTZTRANE

ROSTORIJE..............

...............s4

4. NESRECE

KEMIJSKE

KATASTROFB........

4.1. GDJE

LI KAKO

SEMOGU

DOGODITI

KEMIJSKA

NESRECA

LI KATASTROFA.....

5

4.r.r. LJUDSKA

OGRESKA

...............s5

4.1.1 .1 .

eznanje. . . .

. . . . . . . . ' . . . . ' . . ' . . .56

4.1.1.2.

NepridrZavanje

ropisanih

jera

radu kemikal i jama.................

........56

4.1.1.3.

NepridrZavanje

lana

jelovanja

a shtdaj

esreie.......

......'.'.56

4.L1.4. Drugidimbenici ............57

4.1.2.

TEHNOLOSKA

OGRESKA

......57

4.r.3.DRUGr

AZLOZINESRECA................

.........58

4.2. KLJUENA

PODRUCTA

AORKOD

KEMIJSKIH

NESRECA.

....................

8

4.2.1.

SPRJBiAVANTE

ESRECA.

......58

4.2.2.DJELOVANJE

SLUCAJU

OJAVE ESRECE.

...........59

4.2.2.I.Primjer

aplan

jelovanjasludaju

emijske

esreie..............................60

4.2.3.IJKLANJANJEPOSLJEDICAKEMIJSKENESRECE................

......61

4.2.3.1. Analiza

ogatlaja.....

...."61

4.2.3.2.Pradenjedravl1al judi........... ...........62

4.2.3.3.Pradenje

emikalije

okoliSu....

.'..'..62

44

))



5.

DEKONTAMINACIJA

I

PRVA

POMOC

KOD

IZLAGANJA

KEMIKALIJAMA""""""63

5.I.

OPCE

UPUTE

KOD

SVIH

ZLAGANJA

EMIKALIJAMA."....

..""'"'""""

63

5.1.1.

KAKo

sE

TREBA

PoNASATI

PRI

NESRECI?

"""""'

""""""""""63

5.1.2.

KAKOPOMOCIOSOBIKOJA

EBEZSVIJESTI?

.."""'63

5.1.3.KAKO POMOCIOSOBIKOJOJ EOTKAZALA

NEKA

VITALNA

FUNKCIJA?

""""""""63

5.1.4.

SrO

TRBNA

STROGO

OSTTVATI

OD

PREBACIVANJA

BOLNICU?......"64

5.1.5.

Sro

sB

MoRA

DosTAVITI

u

BoLNICU?"""""""'

"""'64

5.2.

UKLANJANJE

OPASNIH

EMIKAL1T4

S

6O2B

ILI

SLUZNICA.'..'........"""""""""'

s

s.z.t.

rouirNtuPRvo?

"""""""""'65

5.2.2.

RIRudNR

nBlsrvA

zA

DEKoNTAMINACIJU"""""""

""""""65

s.2.3.

RVA

OMOC.....

"""'66

5.2.4.

SPIRANJE

LUZNICE

..... . . . , . .""66

5.2.5.

KRATKE

UPUTE

A

DEKONTAMINACITU

OZg

t oeuu

..........66

5.2,51. Kako samsebi omoi i kodpol i jevanjaemikalr jom?... . . . . . . ' . . . . . . . . . . . ' . . ' ' . ' .66

5.2.5.2.

Kako

si

pomoii

u terenskim

uvjetima

kada

ste

poliveni

kemikalijom,

a

nema

eku6e

ode?... . ' . . . . .

""""""" '67

5.2.5'3.

Sto

udiniti

kad

vam

e

kemikalija

prsnula

odi?""""'

"""""'

68

5.2.5.4.

Sto

udiniti

kod

prskanjaopasnih

kemikalija

u oko

kod

terenskih

uvjeta?..68

5.2.5.5.

Kako

pomo6i

drugoj

osobi

kod

polijevanja

pasnom

emikalijom?.........68

5 . 2 . 5 . 6 . K a k o p om o i i p o l i v e n o jo s o b i a k o j e o n a b ez s v i j e s t i ? . , , ' . . . , . . . 6 9

5.2.5.7.

Kako

pomoii

osobi

polivenoj

opasnom

emikalijom

u

terenskim

uvjetima

bez

eku6e

ode?

....... '

"""69

5.2.5.8.

Kako

pomodi

osobi

polivenoj

opasnom

emikalijom

u terenskim

uvjetimabezvodeza dekontaminaciju?"" """"70

5.2.5.9.

Ispiranje

odiju

drugoj

osobi

ekudom

vodom

"""70

5 . 2 . 5 . | 0 . I s p i r an j e o d i j u d r u g o j os o b i u t e r e n s k i m uv j e t i m a ' . . . . . . . , . . . ' . . . .

5.Z.5.l l .posebna

ekontaminacija

od

kemikalija

eaktivnih

s vodom

.--..............71

s.3.

DISNI

SUSTAV.....

""""""""7r

5.3.1.

SrO

erNtu

NAKON

ZLAGANJE

KEMIKALIJAMA

PREKO

DISNIH

PUTEVA

"""""""""" '72

5.4.

PROBAVNI

USTAV

."""'"'72

5 . 4 . I . U K L A N J A N J E K E M I K A L I J A I Z P R O B A V N O G S U S T A V A . . ' . . . . . . . . . ' 7 2

5.4.1.1.

Op6e

pute

od

gutanja pasnih

emikalija """'73

5.4.2. GRESIVNE EMIKALIJE............. """""" '73

5 . 4 . 2 . | . K a k o p o s t u p i t i n a k o n g u t a n j a a g r e s i v n i h k e m i k a l i j a . . . . . . . , . . . ' .

5.4.3.

ORGANSKA

OTAPALA

"""""""74

5.4.3.I.

Kako

postupiti

akon

utanja

rganskih

tapala

"""""""""'74

5.4.4.

TVARI

KOJE

SE

PJENE..

""""""74

5.4.4.1.

Kako

postupiti

akon

gutanjadeterdl'enata

"""""""'

"""""74

5.4.5.

STANJEBEZSVIJESTI

"....,.......75

5.4.6.

AKO

SETZAZIYAPOVRACANJE?.... ' .....

"""""""""" '7s

5.4.6.1.

Op6e

pute

aizazivanje

ovraianja""""""""'

""""""""""75

5.4.7.

ADSORPCIJA

A

INERTNI

MATERIJAL.........'

..,,...."..75

5.4.7.I.

Kada

se

nakon

gutanja

emikalije

zima}u

redstva

avezanje

kemikal i ja?

""""""""""76



l

UVOD

NakonviseodpetgodinaodrLavanjatbdajevaoradusotrovimaidesetakgodin

odri,avanjatedajeva

sigurnom

adu

s

kemikalijam

za

radnTke

oji

s

njima

obavljaju

ro-

fesionalne

oslove

"uuzut^sepotrebaa dodatnimusavr.avanj.-, to e takoder

od

ranije

predvideno

rrrutsLii'i;;i*'1

uz

iskustvo

stedeno

a

predavanjima

ispitima

obi*li

smo

brojne

vrtke

t

o3.

.io:u.

opasnim

emitcatl3ama,

osebno

nima

Stetnim

a

judsko

zdravlje

i

okoli5,

a

svzapal,anja

tlhizvida

.tutojt' "tit

"'uiunupisanje

ovog

udZbenika'

osebno

mo

bili

iznenad"rrl

r"Oortuitom

obrih

:"'"if'

pi*ih

postupaku

,

*ttogim

tvrtkama

e

o*

i

vi.e

lo5im

zborom

osobne

a5titne

preme

aradnrke'

iavanjuuradu

Imalismozaistabrojneraz|ogezapisanjeudZbenikaododatnomusavrf

s

opasnim

..*'.urir]-u.

ir.uu

re6i

da

smo

ulg

Zakona

kemikalij

ama

njegovih

europ-

skih

definicija

nastojal

izbiegavatitzrazotrovi'

arem

u

naslovu'

ali

ostajemo

dalje

na

starol

postavci

oksikologa

a

svl

J,o

1"

s,..no

,u

rj"orto

zdra'lje

predstavrja

trov.

Npr'

sumporna

kiselinae nagrv$u.a var (nekikaZu ororirr;, ari akon.rko

ispije

casu

e

kemikalije

Zivot

mu

e

izrazitougroZen

u-pravilu

?^;;

J"

"

tukuu

osoba

t'oi

ulu'

pa

ako

slidne ludajeve

vodimo

u

medicinskoj

okumentactlt'

aravno

a

smo

u

ovom

udzbeniku

astojali

potpu-

nostisli jeditieuropskepropise,atruditiemosedazbogtoganebudezbrkeupojmovima.

onih

koji

su

uspjesno

avrSili

edajeve

totsitotogiji

egulirane

ir'sim

Zakonom

otfovlma'

ponavrjamo

snovne

o1.ou.

o

st.tni-

ueincima

apsorpciji

pasnih

emikalija'

kakozbogtogastojeponavljanjenlznonaovakoosjetljivompodrudjutakoizbogupoznava

nja

ditatelja,

nouoriiriu.

reuu

por.bno

naglasiti

ako

struka

znanost

oj1s1

bavi

udincima

opasnih

emikalija

zastitom

od.

"jrh:;;o?.r"tr"r"

ima.rzrazito

rz

ruzvoi'

posebno

a

pod-

rudju

zakonodavstva.

bogtoga

"

rnlrro

J',opunsketedajeve

drLavat\barem

vakih

5

godina'

akone de56e,posebno evaLnoU"r*

p"p*rw

udzbenike

dopunjavati

rogram

gradiva

zate(ajeve.

vaj

#;;;ft

shjedi

":.irl"

i

Eu

1e.r-pska

unija)obveze talne oZivotnedu-

kacije.

Zahva|jujemosesvimdobronamjernimd-itateljimasirovihrukopisaoveknjige,j

na

talnadin

e

.rdzb.rriku

mogla

";;;'di6i

kvaliteta'

Nudumo

se

da

do

slijede.eg

zdanja

za

prlbliLno:

goJlou

on

ne6e

uviSe

zaltatletr'ali

neminovno

e

da

6e

barem

neka

znutlabitl

kroz

to

vrijeme

;;;;'"trsena

i

vi

6ete

dobiti

ada

novi

udZbenik'

9



1.

osNovNr

poJMovI

o

STETNTM

irxcrMA

ZA

LJIJDSKO

ZDRAVLJE

I

ZIVOT

SrnrNr

UirNnr

KAO

MJERILO

OPASNOSTIODRADAS

1.1.

KEMIKALIJAMA

Za

podetak

e

vaLno

e6i

Sto

se

prema

hrvatskim

propisima

i

propisima

EU smatra

kemikalijom,

a ito

,u

ttpr.

tvari

i smjese.

TVar

e

po

definiciji

prirodna

ili sintetizirana

kemika-

lija

jasno

utvrdene

strukture

ili

tvar

s

primjesama

dobivena

zolacijom

iz

prirode

(npr.

sirova

nafia),

koja

se

kao

takva

vodi

u

izrazitovaLnomregistru

kemikalija

Chemical

Abstract

Service

(CAd)

poi

strogo

definiranim

brojevima.

TVari

se

mogu

kao takve

staviti

u

promet

(veleproda-

ja

ili maloprodaiay,

li

de56e

e

u

promet

stavljaju

smjese

sastavljene

z dvije

li vi5e

tvari,

bilo

da seradi o otopinama li su

dobivene

ednostavnim

mije5anjem

dviju

ili vi5e

tvari.

Kemika-

lije su

pak i tvari

i smjese"

a kemikalijama

moZemo

smatrati

svaki

materijal

prirodnog

(npr.

prJesad

li

umjetnog

podrijetla

(npr.

sredstvo

a

pranje

posuda).

Nisu

sve

kemikalije

opasne

,u tirrOrt

o

zdravljeili

okolis,

ali

je

problem

u

tome

Sto

mi

samo

za

mali

broj

tvari

i smjesa

pouzdano

znamo

njihova

opasna

svojstva.

To se

moZe

lustrirati

dinjenicom

da

od 110.000

ivari

koje

dolazena

EU

trLrlteu

godi5njim

kolidinama

ve6ima

od

10

kg

(dakle

ukupno

za oko

milijun

smjesa

na bazitthtvari)

mi sasvim

sigurno

znamo

opasna

svojstva

zaprlbllLno

5'000

tvari

ili

za desetak

puta vise

smjesa

zradenthna

njihovoj

osnovi.

To

ne

zna(i

damedu

ostalih

105.000

vari

nema

niti

jedne

opasne.

Dapade,

matramo

da

e

vi5e

od

50 %njlh

opasno

za

ljudsko

zdravljei/ili

okolis,

ali

mi

nemamo

asne

dokaze

da

e

to todno

(nisu

obavljena

propisa-

na toksikolo5ka

li druga

istraZivanja).

Da

je

pretpostavka

o

velikom

broju

opasnih

kemikalija

todna

govore

rezultatr

epidemiolo5kih

straZivanjao stalnomporastu CMR (karcinogenost,

mutagenost,

eproduktivna

otrovnost)

udinaka

ili o

rztazitom

porastu

udestalosti

lergija

u

odnosu

na

stanje

prije nekih

30

ili vi5e

godina'

uredbom

(EZ)

br.190712006

REACH)

Europa

e

zapolela

vtlo vaLan

proces utvrdivanja

opasnih

svojstava

procjene

tizlka

za sve

kemijske

lvari

koje

se

nalaze

na

trZistu

EU.

Konadni

cilj

ovog

postupka

e

da

se

na trZistu

EU

viSe

ne6e

nalaziti

niti

jedna

kemijska

tvar

o

kojoj

ne

postoje

podaci o

opasnim

svojstvima

fizikalno-kemijskim,

za

ljudsko

zdr

avlje

/ili ekotoksidnim).

1.1.1.

Sro

z.q.pnAvo

MISLTMo

KADA

KAZEMo

DA

JE

NESTO

OPASNO

IILI

OTROVNO

Kada

govorimo

o otrovnosti

mislimo

na

Stetne

udinke

u organizmu

ili

nekom

njegovom

dijelu'

koje su

uz-

rokovane

nekim

vanjskim

iimbenicima

poput npr. otrova.

Stetni

uiinak

je

svako

prolazno

ili

neprolazno

o5tedenje

organizmu

ili

nekom

njegovom

dijelu.

To

moZe

biti

ljudski

organizam,

ali

takoder

neki

organizam

rz okoli5a

ili

nekog

drugog

mjesta

na

na5oj

planeti. Prije

nego

kaLemo

ne5to

o vr-

stama

o5te6enja

reba

objasniti

drugettjeiiiz naprijednavede-

ne definicije.

4l*

e*

ffiffi

Alergije

su

sve

de56e.

Sve

e

otrov

u

Pravim

ukama.

to



r.1.2.

PRoLAZNooSTncENJE

To

e

takvo

o5te6enje

oje 6e se

spraviti

li

pot-

puno nestati samo

od sebe

li uz

primjenu

odgovaraju6ih

medicinskih

ili drugih

postupaka.Primjer

svakodnevnog

prolaznogo5te6enja

est

ozljedanakoLi

(kao

ogrebotina,

opeklina,

crvenilo)

ili druga

uobidajena

nevolja

(npr. gla-

vobolja,

vrtoglavica,

povratanle,

proljev td),

koja se na-

kon

kratkog vremena

povude ozlijedena

osoba

kasnije

ne

osjeia

nikakve

posljediceneugodnog

dogadaja

uzrokova-

nog djelovanjem

emikalije.

1.1.3.

NEPROLAZNO

OSTNdNNTN

I.T.4. GDJE MOGU NASTUPITI OSTEEENJA

Oiteienja

mogu

nastupiti

na bilo

kojem

mjestu,

a zakonodavac

ak

razliklle

o5te6enjaprema

jihovoj ve-

lidini ili mjestu

nastanka.

Najde56e

e

govori

o o5te6enji-

ma u organizmu

o5tedenje

ilo

kojeg

organa),

oZi odi-

mapa se i

podaci

obavezno

nalaze

u sigurnosno-tehnid-

kom

listu, drugoj

pratedojdokumentaclji,na

pojedinad-

nom

pakiranju

opasne

kemikalije

ili

kao upozorenja

na

vidnim

mjestima

u

prostoriji

gdje

se

radi s

kemikalijom.

U

kasnijem

tekstu 6e

biti

govora o nqvaLnljim

Stetnim

Do sutra

6e

pro6i.

To

e

pak

takvo o5te6enje

oje sevi5e

ne da uklo-

niti

ili sene da

potpunoukloniti

ili ispraviti,bez

obzirana

poduzete

postupke.Ako se

posluZimo

primjerom iz

pret-

hodnog

odlomka,

ondabi

neprolazno 5te6enje

ogaobiti

vei

oZiljak

na koZi.

Iako on moLda

ne

predstavlja

veliki

problem ozlij edenoj

osobi, ollljak

moZ,e

redstavlj ti nep-

rolaznu

Stetu.

Naravno

da su

znatno ve6i

problem nepro-

lazna

oltecenja

koja oteZavaju

Zivot

(npr.

zakazali bubreg

ili uni5tena

etra)

li mu smanjuju

valitetu.

NajteZe

e

nep-

rolazno

o5te6enje

oje dovodi

do smrti

organizma.

Celavost

ao sporedni

dinak

od

trovanja alijem.

udincima, ali ve6 ovdje treba

naglasiti

kako

se uz

neke

ke-

mikalije

desto

eZu

zrazito specifidni

dinci,

koji ne

morajubiti dak

niti

jako

valniili

opasni

npr.

usputnapojava

sivih

pruga

na

noktima

kod otrovanja

karcinogenim

iizrazlto otrovnim

spojevima

arsena

li

privremena elavost

kod

inade e5kog

otrovanja

olima

alija).

Jedan

od

zanimljivih

udinaka,

koji

pokazuje

Sto

sveopasna

kemikalija

moZe diniti

organizmu,

est

pojava poremedaja idnog

polja. Zanimljivaje

pojava

zelenog

vidnog

polja zablljeLena

veli-

kog slikara

van Gogha.

Cinjenica

e

da

u njegovim

slikama

prevla-

davaju zeleni onovi sasvimsigurnoneodgovarajuc;'pejzaLima oje

je

slikao.

ZeIenaboja

se

pojavila zbog

kronidnog uZivanja

u

pi6u

ffi

6=@

A a

Neprolazni dinak.

Sve

e

zeleno.



absint,

zapravo

tavaricapopularna

aprijelazus

18.

na

19.

stolje6e

zbogdijeg

cestalog

Zi-

vanja

si

e

u rastrojstvu

drezao

edno

uho.

Danas

se

zna

koja

od

bilja[a

.

ir.ot

ouula

ovaj

udinak,

kao

sto

se zna

za

mnoge

ruge

biljke

i lijekove

npr.

digoksin).

Je

i

to

stetan,

od-

nosljiv

li

koristan

udinak

ovisi

o okolnostima.

ta

veHkog

an

Gogha

e

to

bezsumnje

io

Stetan

dinak

po

zdravlje.

li

kulturolo5ki

vrlo

koristan

udinak

er

su

njegove

like

u zelenim

tonovima

obogatile

assvijet postale emjerljiva rijednost umjetnosti.

1.1.5.

I4OLN

LI

KEMIKALIJA

DAVATI

KORISNE

UTTNTN

zapravo

ijetko

u

sludajevima

ad

se

kemikalija

koristi

skljudivo

kao

ijek

kod

oso-

be

kojoj

takav

ijek

treba

npr.

otrovni

eksplozivni

itroglicerin

kao

antianginalik).

o,

ima

sludajeva

ad

i kemikalija

koja

nije

lijek

daje

usput

neke-korisne

dinke

li

jvojbeno

korisne

udinke'

Primjera

ma

ako

puno,

posebno

od

tv;ri

koje

daju

neke

udinke

zanimgive

ovisnici-

ma

(npr.

amil-nitrit,

kori5ten

anije

kao

odoranvu

rr.iik

duo.un.

danas

ao

protuotrov

od

otrovanja

ianidima

e

halucinog

n

afrodizrjak), edna

od

tipidni

h zabluda

e

prida

o koris-

nostiudisanlaparamonijakaadioddepljenjaosa odhuniavice

'

I.I,6.

KAKO

RAZLIKOVATI

STETNE

OD

KORISNIH

U

TUII(A

Naveden

e

primjer

o djelovanju

nekih

kemikalija

na

vidno

polje,

ali

slidnih

primjera

ima puno

na

tom

svijetu.

Kao

drugi

primjer

neka

posluZi

jelovanie

tvari

pod

nazivomatropin.

Atropin

Siri

zjenice,

kada

ga

se

u odredenoj

koheini

nakapau

oko, pa

zbogtoga

omoguiuje

lijednidki

pregled

odnepozadine.

To

e

korisno

djelovanje,ler

omoguduje

ijagnostiku.

nade

su

ekstrakt

atropina

koristile

rimske

ljepotice

aa

ui lm

o;i

glps.

izgledale(velike

Siroke

zjeni-

ce

navodno

dine

Zenu

ajanstvenom).

Moglo

bi

se redi

tcako

e

to

bilo pozeljrno

jelovanje, akoje upitna korist otganizmuod njega.

S

druge

strane,

prosirenje

zjenica

otiLava"dovjeku

Zivot,

buduii

da

mu

smeta

svjetlost

ne

mol,e

normalno

raditi

ni-

Nema

Sarenice.

ve

su

samo

zjenice.

ti

se

moZe

orijentirati

u

prostoru.

Taj

isti

atropin

koristio

se

svojevremeno

kao

sredstvo

za

olaksanje

poteskoi

a

dira

na

Zelucu

bududi

da

e

smanjivao

zludivanje

Leludanih

robav_

nih

sokova,

ali

e

istovremeno

manjivao

zludivanje

srine

korisnici

sredstva

u patili

zbog

suhih

usta.

S

druge

strane,

to

svojstvo

smanjivanja

udenja

srine

bilo

je

izrazilo

korisno

kod

bilo

kakvih

operacija

gornjih

disnih

puteva

li

jednjaka

i

atropin

se

davaoprije

aneste

ije

radi

olatsanja

portu

t iru.-

gu. Dakle sve ovisi o okolnostima pojave

djelovanja.

pak

svatko

sam

moZe

zakljuditi

je

li

neko

djelovanje

u

n1"gu

korisno

li

nije,

pa

dak

kod

uzimanja

ijekova.

I.I.7.

RIJEDAK

STNTNT

UTINAT

I

NJEGOVO

ZNAdENJE,

ZAOSOBU

KOJA

RADI

S

KEMIKALIJAMA

Rijedak

uiinak

je

takav

koji

sepojavljuje

vrlo

rijetko.

Npr.

medu

10.000

li

vise

ljudi,

koji

dolaze

doticaj

s nekom

kemikalijirn,-ru-o

ie

sekod

edne

osobe

ojaviti

Stetan

udinak,

a kod

drugih

neie'

unatod

omeStosuna sti nadinbili iiloLeni kemikatiii.Hrvatskizakone

zbogtoga

dredio

rlo

asno

da

se zasvaki

ijetki

Stetni

dinak

neke

emikalije

mora

t2



javiti

Ministarstvu

zdravlla,

kako bi

se sprijedilo

po-

javu

Stetnog

dinka

kod drugih

ljudi,

koji bi

joj

ubu-

du6e

mogli brti

izloLeni.

Ono

Stovalja

posebnodob-

ro upamtiti

jest

to da kemikahlamole

imati i druga

neotkrivena Stetna

svojstva

osim

onih

koja

moraju

biti istaknuta uz nju (znakovi upozorenja).Fiazlozi

rijetkih Stetnih

udinaka

su

brojni,

a najde5ie

se

radi

o

preosjetljivimosobama

oje

su stekle

nasljedem

li

tijekom

Livota

neki nedostatak.

Tipidan

primjer su

rijetke osobe

koje

ne smiju

raditi s

nitratima,

nitriti-

ma

ili aromatskim

aminima

hidrazinima

zbog oSe

funkcije

jednog

enzima

(methemoglobin edukta-

za). Oni

pri

radu s

takvim

i slidnim

tvarima

imaiu

stalne

lavobolje, rtoglavice

sniZeni

rr

ni tlak

pa

im

je

posao

muka

u usporedbi

dru-eim

judima.

ko-

jima ove vari pri radnoj zloZenosti e smetaju.ma

naravnobrojnih

drugih

primjera kemikalija

s

rijetkim

diniti

korisnima.

Ja sam

vasupozorio

a rijetke

Stetne

cinke

ucincima.

d

kojihse

nekimogudak

1.2. OPASNA

KEMIKALIJA

I

VELIdINA

DOZN

Propisi

koji reguliraju

opasne

emikalije vrlo

pomno razvrstavaju

opasnosti

emi-

kallja,

kako 6e

biti

kasnije

pokazano

npr.

otrovi,

nagrizaju(,e

nadraLujuce

vari, mutagene,

karcinogene,

eproduktivno

otrovne

kemikalije,

ekotoksidne

emikalije itd.),

ali ovdje se

zbog

pojednostavljena

lijedi stare

definicije

z toksikologije

smatrajudi

a

e

otrov

sveSto

e

Stetno

za ljudsko

zdravlle

li okoli5.

Ovakvim

toksikolo5kim

pristupom ne kr5e se europski

niti hrvat-

ski

propisi,

a stvari

e jednostavnije

bjasniti

I.2,1,

STO.TT

ZAPRAVO

OTROV

ILI

KEMIKALIJA

OPASNA

ZA

LJUDSKO

ZDRAVLJE

Otrov

za nekiZivi

organi

zam

e

svaka tvar

ili smjesa

vari koja

kod

jednokratne

ili

vi5ekratne

primjene u odredenoj

dozi

rzazivaprolazne

li

neprolazneStetne

dinke

u organiz-

mu ili nekom

njegovom

dijelu.

I.2.2.

ZNAdENJE

RIJEdI

>>DOZA<

Rijed

>>DOZA<<

e

uobidajena

lijednid-

kim

krugovima

i oznalava

kolidinu

lijeka koju

bolesnik

uzima.

Medutim,

isti

pojam

se

koristi i u

toksikologiji

li op6enito

od svih

opasnih

emika-

lija te oznadava

oliiinu

primijenjene

kemikali-

je,bez

obziraje

li ta

kolidina

progutana,

polivena

po koZi ili udahnutakod plinovitih kemikalija, a

moguii

su

i

drugi

putevi

unosa.

t3



| .2.3.PRIMJERI|Zi'|voTAoRELATIVNOSTIDEFINICIJEOTROVAILI

OPASNE

TVARI

CakionoStonamjeneophodnozaLivolmoLeuodredenimokolnostimadjel

ti kaootrov. t-orr"iu ,urtuurj.rru"d

d;;g

krrlt

u

uitu

bi

smrtonosna'

kisik

nam

e

toliko

neophodan

u

ui

,r*riinakon

nekoliko

min

rrta

Livotauatmosferibez isika lis koncentraci-

jarnaniLimod

14

%o.

lidno

ako

moZemo

e6i

zadruge

vari

koje

npr'

uzimamo

u

prehrani'

Kuhinjska

sol

nam

nije

toliko."t:tn:liJk;;;t

nslititi

uoda'

alibez

soli

bi'

u

najmanju

,.,,.:.,,'zi,*biobrju;i:#;ffi1;"lh#ff:l*trul'."1

"J"1.

Ut"si

li

se

kuhinjska

sol

u

organizam

pove6a-

nim

kolidin

umuk'ondugo

vrijem"'yo7"

se

odekivati

neke

eske

Stetne

el'*t"ttuo

npr'

o5te6enje

ubrega

tr""if"i

porast

rvnog

laka'

Jedna

.druga

vrsta

otro-

vanja

kuhinjskom

soli

sa

smrtonosnim

shodom

abi-

ljeZeneudak u na5ojdrLavi'Ipakmi ni zakuhinjsku

sol

niti

za

kisik

ne

kazemo

da

su

otrovi'

nego

h

dak

srrrr,urru-o

tvari

neophodne

li

barem

vaLne

aLivol'

Jednako

atole

i

s

drugim

opasnostima'

ao

npr.

"upuiiiuo56u'

Svi

"nu^o

da

e

znatan

roj

kemi-

kalijaiztalegokolisazapaliil"p"py:t;^1:Y"?i?

mo

odje6u

"nur""JtJJ*

fiilr

o,rou"i*upedena

aja,

simkod

osoba

visokim

azitamakolesterola".;f;:";i5:1"i:13:?:iiiJffi:';il#;ff

n"innn::6:?ff,fl1H#:{t"

;;"d""\"

odrediti

ega

e

motamo

osebno

uva

bilo

na

radnom

t"r,rilito

u

doma6inut"

ifi

okoli.u'

Op6enitolledaju.i'

o

nije

sloZeno

ad

se

postave

u.rr.

grurri". f"O kemikalija lj; ;;;; guzipattiioZ" se

odno

utvrditi

plami*-

te

ili

tempe

atvrar"-"r"p"rrenja

kod

{.;k"

t"'iituti3u,postaje

opasna'

ao

.to

seprema

dozamaneke

trovn.-,-*ri."z.

oar"oititud

ona

postaje

9tiov,

naravno

z

gr3$uvjet

a

smo

preciznoutvrdili

.;;;;"

vrijednosti@;t.;@3tis111itt"nodavca

tvar

kojoj

e

smrtonosna

dozalltl-Dro

i5a

od2

glkg'uzero

a

usta'

vi3e

nije

otrov)'

I.2.4.

ODNOS

ZMEDU

DOZN

UdINKA

PokuSajmotopokazatinavrlojasnomprimjerualkohola.Kodnekevrlomal

ne

alkohola

npr.

mala

dasa iva) "ogirj"Oi

"opce

nece-osjetitiikakvodjelovanje

lkohola

nego

ek

ugodu

",

".p*

iri

Loouorj.ti;H;;ffi;

z'l'

z"t'ropi.le

i

se

e6a

olidina

iva' ao

npr.

cijela

ao"u,

rnutuH

roj

ljudi

6e

";;;il

prve

ueinke,

tuoiio

su

poboljdano

aspoloZenj

ali

i

nekritidnost

donosenju

druka.

.od

*rrogih

se

ve6

moLe

opiziti

usporavanje

okreta

ili

produljenje

remena

oirebnog

u

ao,tosenje

dluku'

pu

tutuu

osoba

ne

bi

smjela

vozitt

automobil.

opije

i

se

ve6a

olidina

p*",

a"ei

ie

do

pojadinja

Stetnih

dinaka'

ako

osoba

o-

ja

je

popila

pivo

o

ne

shva6a

ne

opal"a3toa

utt.,ot

sobe:t

"*

uvijek

normalan'

ona

moZda

govori

razgovtietltoimisli

daietrrJe;a,

ali

vi*e

oijt

'po'iU"

utu

ibuuyuttle

ekih

zahtjevni

poslova,

ao

sto

"

Ilpr.

"a

,u

tuo*ieti-

strojem'

z

jos

ve6u

kolidinu

piva'

djelovanja

lko-

hola

se

prvo

opa2aju

a

hodu,

gou*.rlul

iii",eo^"J

itd''

da

bi

uz

o5

ve6u

dozu

ve6

do5l

do

teZeg ijanstva oje,u najmanju,,t,,, ou-5i prola,ne

Stetne

o'l3.di."

na

pijanu

osobu

Stetni

udinci

mogu

biti

toliko

'nuZni"iu

"ahtrlevaju

p'l*u"1t

"u

Uotttifm

lijedenje'a svakod

nevno

se

biljeze

u

svijetu

smrtni

sura3evl

"uog

piju"'tuu'

Nu

slidan

nadin

moZemo

ovoriti

o

IA



bilo

kojoj kemikaliji

i njezinim

Stetnim

djelovanjima

na organizam

u ovisnosti

o velidini

primijenjene

doze.

To se

najbolje moic

vidjeti

iz

krivulje dozalu(inak,

gdje

se moZe

pra-

titi kako se povedanjem doze javlja i

raste nekakav

promatrani

udinak.

Kod

niskih doza

ne opaLa se

ba5

nikakvo

djelovanje

kemikalije,

a onda

se u

ne-

kom uZem

li Sirem

podrudju

doza

udinci

pojadavaju

o

maksimuma.

Kada se

ednom

pos-

tigne

maksimalni

udinak daljnje

poveianje

doze

ne6e mati

nikakvog utjecaja

na organizam.

Potpuno

e

svejedno

e

li netko

popio

itru

ili tri litre

Zestokog

iia, ako vei

jedna

itra

dovodi

do smrti.

No, valja

posebnonaglasiti

kako

postoje

zrazito niske

doze uz

koje

se

ne

avljaju

nikakvi udinci.

I.2,5.

KADA OTROV

DJELUJE

JACE,

A

KADA SLABIJE

Jasno

e

da djelovanje

ekog otrova

ne mora biti

jednako

za svako-e

ovjeka,

er

ie

udinkovita

dozaovisiti

o brojnim

dimbenicima,

ao Stosu dob.

spol. zdravlje,

jelesna

grada,

otpornost

prema

tom otrovu

itd. Ako opet

uzmerno

primjer

naprijed spomenutog

lkohola,

onda

e

lako dokazati

da

ie djeca

biti

na njega osjetljivija

nego odrasli,

kao Sto e bolesna

osobabiti

osjetljivrjaod

zdrave.

Na osjetljivost

rema

alkoholu

mat

ce

utjecaja elidina

ijela,

udestalost

onzumiranja

alkohola,

vrsta

hrane koja

e

uzeta

prije

isprjanja

alkoholnog

piia

i

puno

drugih dimbenika.

Razlidite

osobe6e

biti razliditoosjetljive

na

alkohol,

ali ie

takoder s-

ta osobau razliditim sludajevimabiti azllditoosjetljiva

na

tu

kemikaliju,

koja se nade

prema

europskim

propisima

ne

razvrstava

opasne

vari osim zbog svoje

zapaljivosti.lz

togajasno

proizlazi kako

e

te5ko

predvidjeti kakva 6e

biti osjetljivost organizma

na

opasnu

kemikaliju

u

ruzllditimokolnostima

i kod

razllditih

ljudi,

pa

proizlazi

da

e

najbolji

nadin zalttte od djelova-

nja otrova

izbjegavati

zloZenost

njima.

Dodatno reba spomenuti

dinjenicu

da nismo u svako

dobadana,

jedna,mjeseca

li

godine

ednako

osjetljivi

na opasne

emikalije. Covjek

e

dio

prirode

i

podlijeZebiolo5kim

ritmovima

(npr.

cirka dnevni,

cirka

mjesedni,

cirka

godi5nji

itd.). Nismo u

svako doba dana

jednako

osjetljivi

prema

opasnim

kemika-

lijama niti 6e

ih na5

organizam

na

jednak

nadin

primati

i izludivati.

Poseban

roblem

predstavlja emedenje ih ritmova, kao npr.

kad nekog

tko

je

dnevni

tip nauden danju

raditi

i noiu spavati

prebace

u no6nu smje-

nu.

Poznatajebolest

eta

preko

oceana,

ad

se

dobije

li izgubi 12

li

vi3e

sati,

pa

se

dov-

jek

danima

mudi da

bi se

priviknuo

na

no-

ve okolnostiLivota.

Ne samoSto

psiholoSki

nije sposoban

rilagoditi

se akvim streso-

vima

nego

se stvarno

fizidki dogadaju

ramatidne

romjene.

edanodrazloga

destih

nesre6a

s

kemikalijama

no6u

est

u

teikom

prilagodavanju nevnih

tipova na

povremenino6ni rad.

Primjerautjecajabiolo5kih itmovana apsorpciju emikalija,metabolizam,zludivanjebubre-

gom

ili na tntenzitet

djelovanja

e

izrazito

puno.

Bez namjere

objainjavanja

detalja

ek spomi-

l

f

l x i 2 x l y 2 y 3 y 4

I,2x

Dozt

Doza

lY

Ni dvijeseke

nisusasvim

ste.

t5



njemo

primjer

acetilsalicilne iseline

(glavni

sastojakAndola Aspirina),

koja sekod

dnevnog

trpa zna(,ajno

rZe

zluduje

u

jutarnjim

nego

u vedernjim

satima, 5to znadi

da

e

u vedernjim

satima

djelotvornija

nego

prije podne.

Zavr(avamo

s

primjerom

mu5koghormona

estostero-

na, koji ima

najvi5e azineu

esen

zimu,

pa

otpadaju ve

pride

o svibnjukao

mjesecu jubavi.

I.2.6.

STO

ZAPRAVO

ZNACE PODACI O

OTROVNOSTI NEKE TVARI?

Mi

govorimo

o otrovnostiza odredeni

organizam li neki njegov

dio, a ne mislimo

pri

tome

samo

jedino

na dovjeka.Ve6ina

podataka

o otrovnosti dobiveni

su

pokusima

na

laboratorijskim

Zivotinjama, kakve

su

npr.

StakoqmiS,kuni6, zamorac,pas,

vinja td. Kr an-

titativnih podataka

o otrovnostirazl l(,itlhtvari za

dovjeka zrazito

e

malo.

MoZemo zabllje2iti

da

e

neki

dovjek

primljen

u bolnicu zato,

jerje

popio

zabunom eku

kolidinu etilen-

glikola (sastavni

dio antifriza). MoZemo

mu

dak

izmjeriti

koncentracije

etilen-gli-

kola

u krvi te

pratiti

kako

se one

mijenja-

ju

primj

enom

odgovaraju6ihmedicinskih

zahvata

e na kraju usporediti njihov tijek

s

o5tedenjima astalimkod na5eg

olesni-

ka. Medutim,

nismo

sigurni u odnosdoze

i

Stetnih dinakazbognepouzdanlhpoda-

taka koje

dobivamo

od bolesnika.Zbog

toga

e

dogovorom

prihvaieno

i kasnije

ozakonjeno

oje e Zivotinje

biti

prikladne

za

spitivanja

Stetnih dinaka vari

odnosnoniih.,r..

otrovnosti.Dobiveni

podaci

o otrovnostidostadobro

semogu

primijeniti

na tu Zivotiniu.ulr Lr

njih vi5e nismo

sigurni kada reba

govoriti

o otrovnostikod neke

druge

vrste,

pa

takr) nr\ntrr

sigurni

niti

u djelovanjespitivane

vari u dovjeka.

StatistidkisemoZe

odekivatida c.- .f'rl.rnu

tvar imati

slidnadjelovanja od dovjeka,

Sto

e

najdeiie

todno,

ali

na

kraju

se

moZe

doct Jrrr l.r

dovjek

budevi5e li manje

osjetljiv

na ispitivanu

var nego

Sto

e

bila

osjetljiva

pokusna

zr\

\,.i-

nja. Te razlike

vjerojatnoneie

biti velike irezultati na

pokusnoj

Zivotinji

nam mo-qu rri

,

.i:i

pri

upozoravanjujudi na

s;r;1111.r11j

kojemogu

odekivati

d

neke r.r:r.

il i

podaci

isusigurni. radicionaln,'

.1

se rezultati spitivanja

otror ntr:ri r it,-

bivali

pokusima

na

glodarcirl.r

n:.'r

Stakor,miS,

zamorac, unic).u

ri.rir.i>

shvaiamo

da se e

vrste

znatnrr .il-

likuju

od dovjeka,

pogotovr)

nr.'nrir

gradi probavnog

ustava. aro:.. \o.i

ispitivanja

posebno

vaLnlh

kc-rl

k.r -

ja,kao

Sto u ijekovi, ao

poku.n.'

zi-

votinje koriste

svinje

(danas

po\cturl

uzgojena

rstamalih

svinja

li

,,rlrni

pigs<,

koje

su

ako

slidnedor

.'ku

pt'r

puno

demu) li

psi (npr.

vrsta

beaelc'r.

ali nesigurnostu rezultatepokusa i

dalje

postoji.

Nije

problem

ako sc za

)

a

\

Dat

6u vam

podatke

asnije.Sad me lijedite.

t6



neku

tvar

kasnije

utvrdi

da

e

manje

opasna

dovjeku

nego

npr'

svinji'

ali

jest

u

sludaju

kad

za

svinju

nlie

rztazito

opasna,

a

za

dovjeka

est'

Sigurniji

poau.i

se

pribavljajuipidemioloskim

istraZivanjima

ljudi

izloZenih

poje-

dinim

tvarima,

najde56e

ia

radnom

mjestu.

Iz

takvih

se

podataka

onda

moLe

zakliuditi

kada

i kako treba poboljsati mjere zartite

od

stetnih

udinaka

tvari.

Tipidan

primjer

je

vinil-klorid

monomer

(inade

sirovina

zaprrpravuop6e

poznatog

PVC,

koji

se

masovno

koristi zaptrptavt

razlrfttlhpredmeta

op6e

uporab

e)

zakojegr.

d,'go

lle

znalo

darzazivatumor

etara

kod

duge

izloZenosti

na

radnom

mjestu,

e

da

velidir

a doii

vii.leme

zlozenosti

maju

veze

s udestalos-

6u

pojave

umora.

Toksiiolozi

su

bili

silno

iznenadeni

kad

se

a

gotovo

bezopasna

emikalija

pokazalakarcinogenom.

avedeni

primjer

objasnjava

ajbolje

zbog(egazakonodavac

u

ve6i-

nizemaljasvijeta

nzistira

na

stalnom

praeettjo

zdtavljaosoba

zloLenrhdjelovanju

emikalija'

a

mudar

dovjek

ee

zhogtoga

pri radu

s

bilo

tojom

kemikalijom

biti

rzrazito

pozoran

stite6i

tako

svoje

zdtavlje.

1.2.6.1.

SluZbeno

azvrstavanje

Do

nedavno

smo

imali

relativno

ednostavno

stanje

rarvr'

stavanja

opasnih

vari

u

3

skupine

otrova

brojni

ljudi

su

se

u

tome

dobro

snaiazili.

Medutim

EU

je

davno

potraLlla

drugi

pristup

nas-

tojeii

ve6

znakovima

opasnosti,

a

u

novije

wijeme

piktogramima'

preciznije

(ne

jednostavmje)

definirati

opasnosti'

Detalje

molete

pogledati

u

Zakonu

o

temitall3

ama,

a.miovdje

dajemo

ek

saZetak

,u.gu

toga.

Opasne

vari

se

azvrstavaju

na

slijededi

nadin:

'

eksplozivne

vari

i

smjese,

' zaPaliiviPlinovi,

'

aerosoli,

'

oksidiraju6i

Plinovi,

'Plinovi

Pod

lakom,

'

zaPallive

eku6ine

krutine'

'

samozagtijavaju6e

vari

ili

smjese'

'

Piroformne

eku6ine

krutine'

'

samoreagirajude

vari

i smjese'

'tvari

i smjese

koje

u

dodiru

s

vodom

oslobadaju

zapaliive

Plinove,

' oksidiraju6e eku6ine krutine'

'

organski

Peroksidi,

'tvari

i

smjese

nagtrzqucezametal

'

akutno

toksidne

vari

i smjese

'

tvari

i smj

ese

nagt

rzajute

nadt

alujuce

za

koLu'

.

tvari

i

smjese

uiie

iiarivaju

teske

ozljede

oka

I

nadtaLi-

vanje

oka,

.tvariismjesekojeizazivajupreosjetljivostdi5nihputeva

I

kole,

'

tvari

i smjese

oksidne

za

crllani

organ

nakon

ednokratne

izloZenosti,

'

tvari

i smjese

oksidne

za

clljani

organ

nakon

ponavljane

izloZenosti,

t7

tu

$D

5rts



.

tvari i smjese

oje

predstadaju

opasnost d aspiracije,

.

mutagenevari i smjese.

.

karcinogene vari i smjese,

.

tvari i

smjese

oksidne a reprodukciju,

.

tvari i

smjese

pasne a okoli5,

. tvari i smjeseopasneza ozonskiomotad.

Zbrinjavanje

zbesta

e

na5amora.

ovaj

prirudnik

te u sigurnosno-tehnidkom

opasnosti emikalija

posj

eduj .

Treba upozoriti da

ovim

nisu iscrpljeni

svi ele-

menti oznalavanja te

poseb-

ni natpisi na kemikalijama.

Kao

primjer

dajemo tek azbe-

st, koji

je

zbog

svoje

karcino-

genosti

dobio

posebno

mjesto

kod razvrstavanja kemikalija

i ima

posebni

znak opasnosti.

On postaje problem na5ebu-

duinosti zbog silnih kolidina te

opasnekemikalije u razliditom

gradevinskom

materijalu, di-

jelovima

strojeva i na

drugim

mjestima. Postoje i

posebni

natpisi

utvrdeni

propisima

kao

npr. >>sadrLi izocianate<< td.

U

karticama

koje se nalaze uz

listu kemikalije mogu

se

prona6i

koje

sve

posebne

1,.2.7. AKUTNO I KRONICNO IZLAGANJE OPASNOJ KEMIKALIJI

Pod akutnomizloLeno5iu se smatrasvaka zloLenostkroz

edan

dan

li krade vrijeme,

a

pod

kronidnom zlol,enost roz

vrijeme dulje od 3

mjeseca.

apravoseakutnom zloZeno56u

smatra

ednokratni

unos kemikalije u organizam.a kronidna izloLenost

e

svaki

sludaj zlaga-

nja

unosu

kemikalije kroz

dulji

period

(npr.

na radnom mjestu,

u okoli5u, zboguzimanja nekog

sredstva Zivanja td).

Doze su namvaLne samou sludajevimakada se uznjlh javllaju Stetniudinci, pa tada

govorimo

o akutnom

i kroniinom

otrovanju

nekom

tvari. Kod akutnih otrovanja

udinci se

javljaju

brzo nakon unosa

edne

doze

kemikalije

primijenjene

u kratkom vremenu, a kod kro-

nidne zloZenosti

Stetne

dinke opaLamo ek nakon dugotrajnog

unosa

kemikalije.

Sto u

praksi

znadi

unos

edne

dozeu kratkom vremenu?

Kada

se

govori

o unosu

preko probavnog

sustava

onda se misli na

ednu

progutanu

dozu, dok se npr.

preko plu6a

unos

moZe

odvijati kroz cije-

li radni dan odnosno kroz vrijeme u kojem

je

netko

bio u atmosferi onedi5ienoj

plinovitim,

aerosolnim, apljidnim li

pra5kastim

emikalijama.

U svakomsludaju, o

je

period

kraii

od

jednog

dana. Kronidnim unosom smatra se

pak

sludajkada

e

organizambio izloLen otrovu

u

vi5e navrata li kontinuiranokroz neki

dulji

period.

Postojivrlo ra5irenazabludada se opasnostod kemikalija utvrduje samopremaLDro

(letalnoj

dozi za 50

o/o

izloLenih Zivotinja), Stonaravno nije

todno. Podatako LDrn

samo

e

po-

IB



lazllna

todka

pri

ocjeni

opasnos-

ti kemikalije.

U obzir

se

moraju

uzeti brojni

drugi

podaci.

Cinje-

nica

e

da se sve

Zivotinje

koje su

sudjelovale

u

pokusu

nakraju

Lr-

tvuju i obavljajuse brojna istraLi-

vanja

na

njihovim organima,

ka-

ko bi se utvrdilo

kakve

Stete

ke-

mikalije

njima

mogu

izazvati,

pa

bile one

rijetke

i minimalne.

Sto

ako se

nade da

e

u

0,01

o/o

Livoti-

nja nadena

katarakta

(siva

mrena)

nakon

kronidnog

izlaganj{?

To se

mora uzetirobzir

ipro5iriti

istralivanlautjecaja

kemikalije.

Osim

otrovnosti

za

pojedine organe

sustave

mora se

paZljivo

pratiti

Stetneudinke

na

repro-

dukciju,

moguinost

izazivanja

mutagenih

ili karcinogenih

promjena ili bilo

kakvih drugih

Stetnihudinaka (Stosu npr. endokrini disruptori?).Hrvatska kao i druge dri,aveEurope ima

strudno

povjerenstvo,koje

e

zadui,eno

proudavati

dokumentaciju

opasne

kemikalije

i odluditi

moZe i se

ona

i

pod

kojim

uvjetima

pojaviti na trZi5tu

Europske unije.

Odgovornost

e

vrlo

visoka,

alitakav sustav

provjere mora

postojati.

I.2.8,

UdESTALOST

ZLAGANJA

OPASNOJ

KEMIKALIJI

Uz

pojmove izloi,etosti

treba

joS

objasniti

Sto

e

to ved spomenuta

udestalost

zloZenosti

emikaliji. Udes-

talost

(ili

frekvencija

kao

medunarodni

izraz) izloZenosti

kemikaliji

povezuje

se

s

dugotrajnim

(kronidnim)

unosom

ke-

mikalije

u vi5e

navrata,

j. kada

tijekom

vremena

izloZenosti

postoje periodi

unosa

kemikalija

u organrzam

prekida-

ni

periodima

zostanka

zloZenosti

ad

se

napusti

radno mjesto.

Tipidan

prim-

jer

e

izloLenost

na radnom

mjestu,

kada

je

radnik

izloL,enunosu

kemikalije

kroz

vrijeme provedenona radu, a sve ostalo

vrijeme

dok

nije

na radnom

mjestu

zlo-

Zenostulasku

u organizam

zostaje.

To

znadi da

6e

radnik u

prvoj

smjeni

biti

izloLenkemikaliji

svakodnevno

od 7 do

15

h

sve

daneu

tjednu od

ponedjeljkado

petka, aizostat 6e unos

vikendom

te sve

radne dane

u vrijeme

dok

nije na

rad-

nom

mjestu.

Medutim,

izlol,enost

ulas-

ku kemikalije

u organizamnije

isto Sto

izloZenost jelovanju emikalije,koja e

u51a organizam

krvotokom

se

raspo-

t9

Ovo

e

besmisleno.

dinkovitije

e

kronidno

zlaganje.



C otroYa

u zr{ku

i 6

I

Uf estalost zloEenosti trovima

Ponodjeljak

Utorah

Srlj{da aetvrtak

Petak $rbot8

N€djeua

Krctdnj* kon*entracija

otroyn u krvi

->

Da l r i

Ponsdjetj{k

Utorak Srijedr Cetyrtak

Petrk

Subota

Nedjelja

dijelila kroz

njega. Takva

izlolenost ovisi

o duljini zadrLavanja emikalije

u organizmu

od-

nosno

o njezinoj

toksikokinetici.

I.2.9.

IZLOZENOST

ORGANIZMA

DJELOVANJU

KEMIKALIJE

Valja kod togaobjasniti pojam izloLenostiunosu izloZenostiorganizmakemikaliji.

IzloZenost

nosu

kemikalije,

kako

e

redeno

u

prethodnom

odlomku, traje

kroz sve

vrijeme

dok traje njezin

ulazak u organizam,

dok

izloZenost

organizmakemikaliji

traje sve

vrijeme

dok se

onanalazi u

organizmu u dozamadovoljno

visokim zapostizartje

nekog

Stetnogudin-

ka. Razlika

je

prilidno

velika,

jer

izlaganje

unosu kemikaliji ne znadi

otrovanje,

dok

je

ke-

mikalija

unijeta u organizam

opasnasve dok su kolidine na mjestu

djelovanja

oliko visoke

da

mogu izazvati

Stetneudinke. Tako npr., unos

preko

pluia prestaje

stim

dasomkada

radnik

napusti prostore gdje

je

zrak

onedi56en

kemikalijom ili

kada na radnom

mjestu

uporabi sredstvo

osobne zaltite za

di5ne

puteve,dok 6e unospreko probavnogsus-

tava

(npr.

progutanih

kemikalija)

trajati

sve dok se kemikallja nalazi

u dijelu

pro-

bavnog

sustava z kojeg

se odvija ulazak

u

krvotok

(apsorpcija).

edutim, kemika-

lija

ima

svoj

put

kroz organizam,

o demu

ie biti

vi5e

rijedi

u

poglavll'u

apsorpciji.

Ona se u krvotoku

ili u nekom

skladi5-

nom

prostoru vrlo

destona5e

masno ki-

vo, kosti, ko5tana

srZ td.) moLezadrLava-

ti

jako

dugo i Stetnodjelovati.Samokao

primjer

moZe

posluZiti

davno zabranjeni

insekticid

DDT

(zabranjen

1968.),

ojeg

jo5

uvijek moZemo

nadi u na5emmasnom

tkivu,

jer

se amo

uskladi5tio ne izluduje

se

z naSeg

rganrzma. asvimnepouzdani

odaci

pokazuju

datrebaviSeod 20

godina

da

bi

se njegove

oncentracije mastima

smanjilena

polovicu

podetne

rijednosti,

ali dini

se da

e

period

tzv.

polueliminacije

iz masti znatno

dulji. Kemikalije

koje

se dugo zadrLavaju

u orga-

nizmu predstavljaju

osebnu

opasnost, DDT

je

samo

edan

o

primjera.

1.3. ISTOVREMENODJELOVANJEVISE TVARI

Dvije

ili vi5e vari

koje se nadu

istovremeno

u organizmumogu

dati

sas-

vim

druge udinke naorganizam

nego

Sto

bi dale

svaka

za

sebe.Neke

od njih mogu

biti normalni

sastojci

organizma li

tva-

ri koje

se

pri

danim

dozamane

smatra-

ju

otrovima.

Yalja

priznati

da sigurnih

podataka

o

kombiniranim

djelovanjima

kemikalija

u ljudskom

organizmu ima

izrazito malo,pogotovokada segovori o

dugotrajnoj

zloZenosti

na radnom

mjes-

20

Sto

vi5e

to

gore



tu

lli iz okoliSa.

To

ne znadida

interakcija

nema

znatnoviSe,

ali ih

je

te5ko dokazati

li

otkri-

ti,

posebno ako osobe

izloLene

kemikalijamane

odlaze

na redovite

lijednidke

preglede.

Nas

naravno

zanimaju

sludajevi

pojadanja

Stetnih

udinaka,

kako bi se

od njih

mogli braniti. Neki

Stetni

udinak

kod

kombinacije

dvije

kemikalije

moZese

pove6ati

na slijedede

nadine:

obidnim

zbr ajanjem

(aditivna medudjelovanj

a),

povedanj m ve6im od zbrojaudinaka(sinergistidkamedudjelovanj ),

neproporcionalnim

pojadavanj m udinaka

(potencij

ska medudjelovanja).

1.3.1. ZBRAJANJEUdTNAKA(ADITIVNO

MEDUDJELOVANJE)

Najjednostavnije

e

tzv. zbrajanje

uiinaka

koje se

dogatla

u

sludaju

kada dvije

kemikalije

imaju istovrsno

djelovanje

na orga-

nizam,

npr. diZu

krvni

tlak, ali

svaka od

njih u drugom

opsegu.

Ako

se

akve dvije

kemikalije

nadu stovremeno

u organizmu,

onda 6e

m

se djelovarlja

ednostavno

zbrojiti,

npr.

ako

e

svaka

od njih pri danim

koncentracljamapodrzalatlakzapo

20

o/o,

onda

6e zajednilko

djelo-

vanje biti

40

%

povi5enjekrvnog

tlaka.

To

e

medudjelovanje

ednos-

tavno

za ruzumijevanje

ne dogada

se

zrazito desto.

Kadse bratske

uke

sloZe

1.3.2.

POVEEANJE

UdINAKA

VECE

OD ZBROJA

(SINERGISTICKO

MEDUDJELOVANJE)

Pove6anje

iinka

ve6e

od zbroja

pojedinainih

uiinaka

dogada e

akoder

zmetlu

dviju

tvari s

istovrsnim

Stetnim

udinkom

na

neki organizam,

ali 6e

pojadanje

udinka bltiznat-

no ve6enego m je zbroj djelovanja.Ako bi uzeli prethodni primjer, konadnobi sekrvni tlak

izloLenog

organizmapove6ao

a 100

%

ili viSe, ako

e

odekivani

zbroj djelovanja

manji. Opi-

sano

medudjelovanje

e

zbog oga

vrlo

neugodno,

kada se

radi o Stetnimudincima,

posebno

kada su to teski

i

neprolazni Stetni

udinci

dugotrajne

zloZenosti

npr.

rak).

1.3.3.

NEPROPORCIONALNO

POJAcAVANJE

UCrN,q.fA.

eOTENCIJSKO

MEDUDJELOVANJE)

Konadno,

pojadavanjedjelovanja

se

dogada

kada se u organizmu

nadu tvar s

nekim

Stetnim

udinkom

i

druga

koja sama

ne

pokazuje

takva Stetna

djelovanja

li

pri

danoj dozi

ne

pokazuje

nikakve

Stetne

udinke,

a ipak

dode do

zna(,ajnog

ojadanja

Stetnog

udinka

prve

od

tvari kada se

njih dvije

nadu

zajedno

u organizmu.

Ta

e

interakcija

posebnoneugodna

prob-

lematidna,budu6i

da se

obidno

ne odekuje

te5ko

e

predvidjeti Sto o sve

mole

pojadati

Stetni

udinak

nekog otrova,

pogotovokada se

zna da se

moZe aditi o

normalnom

konstituentu

orga-

nizma

ili

sastavnom

dijelu

hrane,

napitaka

td.

1 + 1

I

10

1 + 0 = 1 5

2l



1.3.4.

RAZLOZI

MEDUDJELOVANJA

Medudjelov

anjemoLenastupiti

narazliditimrazinamaod

olak5anja

laska

kemikalda

u

orgatizamlpoUorysanle

psorpcije)

do

medudjelovanja

narazirti

stanice

li

na

molekularnoj

raziii.

Bitno

je

naglasiii

da

mi

za vetinu

ovih

Stetnih

pojava danas

ne znamo.

pak

jednu

stvarznanroako dobro, j. da se rizlkodnjih smanjujeStosevi5e ogranilavaulazakruzhditlh

Stetnih

vari

u organizam.

Uzmimo

samo

primjer

interakcija

s

alkoholom.

One

mogu

nastu-

piti na

razliditimrazinamaod

ulaska

u

organizam

do

medudjelovanja

na

molekulatnoj

razini'

Tako

6e

npr.

alkoholuzet

na usta

pojadati

djelo-

vanle

razliditih

kemikalija

(prvenstveno

mnogih

insekticida),

er

6e

m

poboljSati

apsorpciju

zpro-

bavnog

sustava,

pa 6e

o biti

tipidni

sludaj

pojada-

vanja

udinka.

Alkohol

6e

davati

tazlldite

udinke

na molekularnq

razini,

od onih

poZeljnih

do

vrlo

opa

snih.

Najj

edno

stavnij

nad

n

izlli1e

av

anja

tak-

vih

brojnih

medudjelovanja

s alkoholom

jest

ne

unositi

istovremeno

alkohol

i kemikaliju

u

orga-

nizam,

Sto

znadi

da

se

na

radnom

mjestu

pri radu

s

kemikalijama

nikada

ne smije

uzimati

alkohol.

NaZalost,

u

sludaju

alkohola

avlja

se

o5

dodatni

problem

kronidnog

uzimanja

li

alkoholizma.

Alkoholizam

rzrazito

"U.t5u

metabolizam

u

ljudskom

organizmu

i moZemo

odekivati

razli-

dite

Btetne

udinke

takvog

stanja.

Tako

npr.

alkohol

tbrzava

metabolizam

mnogih

organizmu

stranih

tval

zbogpoveiane

sinteze

brojnih

metabolidkih

enzima.

Samo

kao

primjer dajemo

sludaj

tbrzanjanastajanja

slobodnih

radikala

kratkih

halogeniranih

ugljikovodika

(npr. kloro-

form,

tetraklororetilen

slidno),

koji

su

vrlo

otrovniza

jetra,pa

kronidni

alkoholidar

ne bi

smio

raditi

s

takvim

tvarima

zbog

opasnosti

od

nastajanja

oksidnog

hepatitisa'

I.4.

VRSTE

STTTNTTT

UdINAKA

Zakonodavac

e

izradio

odredenu

klasifikaciju

vrsta

otrovnosti.

Spominjemo

samo

neke

od

njih

kao Sto

su:

akutna

oPca

otrovnost,

kronidna

oP6a

otrovnost,

nagr

zalul

e dj

elovanj

e,

nadraLujute

dj

elovanj

e i

preosjetljivost,

mutagenodjelovanje,

izaziv

anje

umora

(karcinogenost),

Stetno

djelovanje

na

Plodnost,

Stetno

djelovanje

na

Plod,

Stetno

djelovanje

na

Potomstvo,

ekotoksidnost,

ostalo

(npr.

eSki

hormonalni

poremeiaji,

mogu6nost

promjene

vrste

itd).

I.4.I.

AKUTNAOTROVNOST

pojava znakovaakutne otrovnosti nekekemikalije odnosisena ednokratni unosvi-

soke

doze

organizami

na

posljedice

koje se

pri

tome

avljaju.

NajteZa

posljedica

e

smrt,

ali

22



ni drugi Stetniudinci

nisu zanemarivi.

Ti Stetniudinci ogle-

daju

se u o5teienjima

organu Sto

moZe dovesti

do invalidi-

tetaizloLeneosobe.

Sludajevi

akutnih otrovanja

povezani

su

obidno

s nesredama

a radnom

mjestu odnosnosa

sludajnim

ili namjernim uzimanjem

ve6ih

kolidina

otrovne tvari.

Pri

tome destonije samo vaLnokoliko je kemikalija otrovnane-

go

i kolika

jer4ezinakolidina

u5la

u organizam.

Npr. etilen-

glikol

(glavni

sastojak

antifriza)

jepo

razvrstavanjuopasnih

tvari tek Stetna var,

a

progutanau dovoljnoj

kolidini mole

izazvati smrt

ili te5ku

nvalidnost

kod dovjeka

zbog

o5te6e-

nja bubrega izazvanog

ednim

od

metabolita etilen-glikola

(oksalna

iselina).

Zato ne treba

misliti kako

e

opasno

a-

diti

tek s vrlo

jakim

otrovima

ili tvarima s

izrazito snaZnim

nagrizajucim

svojstvima

poput

sumporne

kiselina, a da se s

ostalima

moLe

ukovati bez straha.Yaljanaglasiti

kako dak

i tvar koja nije razvrstanau opasne emikalije moZe zazva-

ti teske Stete

na ljudskom organizmu.

Cak

i u sludaju

kada

ne ostanu

rajne e5ke

posljedice,akutno otrovanje

e

izrazito bolno

i neugodno skustvo.

Propisima se

akutna otrovnost

izraZava

dozom

kemikalije dovoljnom

za izazivanle

smrti

kod 50

%

pokusnih Zivotinja

(LDro,

Letalna

Dozz za 50

Yo

Livotinia koje

su bile izlo-

Zeneotrovu).

Posebno e

govori

o

LD.n kod unosa

kemikalija

preko

probavnog

sustava,

preko

koZeodnosno

utem

di5nih

puteva.

Kod

togavalja naglasiti

kako

razlike

u

otrovnosti

veiine

tvarina dovjeka

pokus-

nu Zivotinju

nisu

jako

velike.

Ali nuZno

e

znati kako 6e

znatno

nlL,e

doze

od

LDro

djelovati

na izloLeni organizam.

Pokusima na Livotinjamautvrduje sekako 6e kemikalija u

razllditim dozama

kod

jednokratnog

unosa djelovati

na

po-

jedine

organe

li

pojedine funkcije organizma.

Ti

su

podaci

dragocjeni

linidarima

pri

lijedenjuotrovanih

osoba

zako-

nodavcuu

predviclanju

mjera

zaitite od

pojedine

kemikalije.

Dobro

je

da barem

one

najvaLnijeStetne

udinke

kemikalija

(npr.

oSte6enj bubrega,

etar

a,

sredi5nj g

Liv dano sustava,

srca

td.) zna i radnlk,

kako bi

mogao

procijeniti

posljedice

svojegnemara

pri

radu s opasnom

kemikalijom.

lzrazito

je

vaLno

poznavati podatke

o

nagrizaju6em djelovanju

ili nadraZivanju

koje kemikalija

pokazuje

pri

kontaktu

s okom,

koZom

sluznicama

er

o tome ovise

mjere

zaltite

pri

radu, odnosno doznale

se

koje dijelove organizma

reba

posebno

za5tititi.

Svi

podaci

o akutnim

Stetnim

udincima

neke kemikalije dani su u sigurnosno-tehnid-

kom

listu ili

drugom

odgovaraju6em

okumentu,

koji

se

obvezno

mora

predati

svakom kupcu

kod

prve prodaje,kod svake

zmjene og dokumentainaposeban

zahtjev.

I.4.2. KRONIdNA

OTROVNOST

Kroniina

otrovnost

javlja

se

pri

duljem unosu

kemikalije u organizamuz vi5e

ili

manje

redovitu udestalost

unosa

te uz razlldite doze.Obidno

su doze

kemikalija

pri

kronid-

nom unosu znatnomanjenegopri akutnomunosu imoZrcse dogoditi da e svakapojedinadna

dozatako

mala da sama

po

sebi

ne biizazvalanikakve

udinke

narzloLeni organizam

kod

ed-

Tipidne zljede

akon

gutanja

jakih

kisel inal i uZina.

NajdeS6i

especifidandinak.

2)



nokratnog unosa.

O kronidnim Stetnim

udincima

na

pojedine

or-

gane

ili funkcije u organizmu

dobivaju se

podaci prvenstveno

na

Zivotinjskommodelu, ali takoder epidemiolo5kim

straZivanjima

na

skupinama

judi, koji

su

na radnom

mjestu ili

u okoli5u

dugotraj-

no

izloLeni nekoj kemikaliji.

Posebna

pozornost

u ovim istraZiva-

njima posveiuje se Stetnim djelovanjimana organekao sredi5nji

periferni Livdani sustav,srce

krvotvorne

organe,

plu6a, probavni

sustav,bubreg,

etra,

reproduktivne organe, Llijezde s unutra5njim

izludivanjem,

koZu sluznice,mi5idno kivo, odi

itd. Europska

unija

vrlo

detaljno

propisuje

metode spitivanja Stetnih udinaka

i rezul-

tati se

pomno proudavaju,kako na nacionalnim razinama tako u

Europskoj agenciji

zakemlkalije, kako bi se moglo uskladivanjem

na najvi5oj

razini razwstati

pojedine

tvari

prema

njihovoj otrov-

Tipidne

angrene

od

nostl.

kronidnogzlagarya

Takoder se velika

pozornost

dale

istraLivanju

posebnih

arsenu' udinakapoput izazivanjapreosjetljivosti li neosjetljivostina kemi-

kalije.

Preosjetljivost a kemikalije se svede56e

avlja

i kao

primjer

zabrinjavaju6e

ojave

moLese

navesti

podatak

o

I0

oh

europskih

Zena

preosjetljivih

na nikal,

kojeg ima u

jeftinom

nakitu,

nekim kovanicama eura

ili

u

nehrdaju6em

posudu

zakuhanje.

Neosjetljivost

e

ni5ta manji

problem

od

preosjetljivosti,

er

kod izloLenih judi izostaje signal

upozorenjao

previsokoj

rzloL,enosti ekoj opasnoj

kemikalijr.Bez namjere ulaLenjau

posebnu

problematiku

alergogenosti,

oja nije

predmet

ovog udZbenika,

mora

se

re6i da udestalost e

pojave

dramatidno

asteu EU, a vjerojatno

jepovezana

s

povedanomizloLeno5iu

svakojakim

kemikalijama.

r.4.3. MUTAGENOST r KARCTNOGENOST

(TZAZTVANJE

POJAVE TUMORA)

Radi

se

o vrlo sloZenim desto

nerazumljivim dogadajima. Mutagenost

e

pojava

Stetnih djelovanja

na

genetski

materijal

ili DNK

(Deoksiribonukleinska

kiselina), koji imaju

izrazito

vaLno djelovanje

u organizmu.

Kemikalije razh(itim mehanizmima

mogu rzazvati

mutaciju, bilo zbog toga Stosu

po prirodi reaktivne lli zato

Stosu

njihovi metaboliti reaktivni.

Tako se

dogatla

mutacija kemijskom

izmjenom na

genetskom

materijalu dime

pogodena

DNK

molekula mijenja

svoja svojstva

na tko

znakoji nadin. Medutim, kljudni

problem

e

Stoo5te6e-

njima na tom

genetskom

materijalu

pogodena

stanicavi5e

nije

ona

sta nego

e

promijenjena

ne zna

se

kako

6e se dalje

ponaSati. stina

e

da

postoje

razllditi mehanizmi ispravljanja akvih

o5tedenjamoi,e se dogoditi da

njihovim aktiviranjem

gre5ke

budu uklonjene, Stose

vrlo desto

dogada

onda

nemanikakvih

posljedica

Stetnog ogadaja.eovjek

mol,e ivjeti

s

izmijenjenim

genetskim

materijalom

ako

dugo,

ako ne dode do diobe

promijenjene

stanice

li

do

pojave

ma-

lignog tumora.

Ogroman

e

broj vanjskih

i unutarnjih dimbenika,

koji mogu

potaknuti

razvoj karci-

noma ilivbrzatitaj

proces,

ali time stvar

o5

uvijek nije oti5la

u

sasvimkrivom smjeru.Problem

nastupakad

dode

do diferenciranja umora

i njegovog

daljnjeg

razvitka

uz

pojavu

metastazr.

Tada mol,emo

govoriti

o karcinogenosti.Unatod brojnih

istraLivanja e5ko

e

pratiti proces

karcinogeneze a koji

je

karakteristidno da

e

dugotrajan

treba

vi5e od 20

godina

od

podetka

izlaganja

do

pojave

diferenciranog

umora),nepovratan

e

(kad

se

ednom avi

karcinom nema

povratka na staro),povezaneuz dugolrajno zlaganjevrlo malim dozamakemikalija (akutno

izlaganjedozi

ednakoj

zbroju onih

kod kronidnog izlaganja

gotovo

sigurno nete izazvati rak),

24



a broj

vanjskih

ili unutarnjih

dimbenika

koji

mogu

us-

poriti rliubrzati

proceskarcinogeneze

e

o(ito

izrazito

velik

i

u ve6ini

sludajeva

labo

poznat.

Karcinogenost

je

izrazito opasno

svojstvo

i

silno

je

vaLno utvrditi

koje kemikahje

ga

rzazivaju. U

pro5losti e bilo nekoliko sludajevakasnog otkrivanja

tog

svojstva

kod

razllditih

kemikalija,

a tipidan

primjer

su bile ved spomenute

osljedice edovoljne

a5tite od

rada

s vinil-klorid

monomerom.

U

pogonrma

zaproiz-

vodnju tog

polimera nisu se

poklanjale

narodite

mjere

zaltite, buduii

da vinil-klorid

monomer

nije

pokazivao

znadajna oksikolo5ka

svojstva

kod akutne

primjene.

Onda

su se u

radnika

podeli

avljati

tumori

jetara,

pogotovo

u onih

izloLenrhvi5im

koncentra-

cljama

kroz dulji

period

(npr.

na odrZavanju

eaktora

za

polimerizaclju) i

tek

tada su

poduzete

mj ere

poboll-

anj

zaltite

radnika.

Treba zapamtitida sekarcinogene vari dijele u tri skupine/kategorije remavjerojat-

nosti zazivanla

aka.U

prvu

skupinu/l.A

kategoriju

pripadaju

van

za koje

e

sasvimsigurno

dokazano

da

mogu izazvatirak

u

ljudi, kao

npr.

benzenkao

ipidan sastojak

benzina,vinil-klo-

rid, azbest,

romati, arsenovi

spojevi

itd. U drugu skupinu/l.B

kategoriju karcinogenih

tvari

spadaju

one tvari

zakoje

nema nikakvog

dokazada

mogu izazvatr umor u dovjeka,

ali

je

do-

kazanoda

ga

mogu

izazvatru barem

dvije

Zivotinjskevrste

i

da sumnjamo

kako bimogle

izaz-

vati

karcinom u dovjeka.

Te

dvije

skupine/kategorije

pasnih

kemikalija su

pod

stalnim

nadzo-

rom

i trebamo se duvati

dugotrajnogrzlaganjanjima.

One se

mogu koristiti samo

profesionalno

na mjestima

za

svrhe

koje su

dopu5tene.

onadno,u

treiu skupnu/2.

kategoriju karcinogenih

kemikalija spadaju

one

zakoje

postoje

dokazi

o

tome

da

su mutagene

na

barem

dva

propisana

laboratorijskamodela,ali nemanikakvog dokazao tome da bi mogle zazvati rak u Zivotinja

i

jo5

manje u dovjeka.

Medutim,

one su sumnjive

na

njih treba obradati

pozornostpri

radu,

jer

se

ve6 sutra

moZedogoditi

da se dokaZe

jihova

karcinogenost aremu

pokusimana Livo-

tinjama, Stose svakodnevno

ogadadetaljnijim

straZivanjima pasnihsvojstava

emikalija.

I.4.4.

REPRODUKTIVNAOTROVNOST

Spoznaje

tome da

vanjski

dimbenici

mogu mati utjecaja

na

reprodukciju davno

su

poznati, ali

njima nije

pridavanaznadajni-

ja

pozornost

sve do

>>Talidomidske

atastrofe<.

Podetkom

druge

po-

lovice dvadesetogtoljeda ojaviosena europskomrZiStuanalgetik

(sredstvoprotiv

bolova)

pod

imenom

Talidomid.

Bio

je

prihvatljiv

zbog malog broja

nuspojava,

a onda se

otkrilo da

ima antiemetidko

djelovanje

protiv

mudnine

povra6anja).

Vrlo

brzo nakon

toga

po-

delo

ga

se davati

rudnicamau

prvom trimestru rudnode

zbog des-

tih

pojava

mudninau tom

periodu.Rezultat

akvognadinaolak5anja

tegoba

pokazao

se

katastrofalnim,

er

su rodena brojna

djeca bez

udova

rli sa zakrLljalim

udovima.

Taj Sok

e

potaknuo

toksikologe

na detaljnije

iztdavanle

tog stra5nog

udinka,

a onda su se

straZiva-

nja

pro5irila na

druga

moguia

Stetna jelovanja

na reprodukcl'u.

Danassu europskimpropisimadetaljno propisanastraZivanjasli-

jede6ih

Stetnih

dinaka

na reprodukciju:

Rezultati

rimjene

e-

folijanta ijekom atau

Vijetnamu.

I ribemogudobiti

ak .

25



a. Stetni

udinci

na

plodnost,

b.

Stetniudinci na

plod,

c. Stetniudinci na

potomstvo,

d. drugi

Stetniudinci

(npr.

endokrinedisrupcije,

promjena

vrste td.).

Kao i kod

karcinogenih kemikalija

ove se moraju

posebno

oznaditiuz navodenje

ka-

tegorije reproduktivne otrovnosti. Tako se kemikalije sa sigurnim dokazom reproduktivne

otrovnosti

oznadavaju >repro.kat.I/Repr.1A<<,

ne

kod

kojih

je

dokazano

da Stetno

djeluju

samokod Zivotinja

s >repro.kat IlRepr. 18< i

konadnos )repro.kat.Ill/Repr.

2<<

ne kod kojih

tek laboratorij

ska istraLivanja

upu6uju

na reproduktivnu

otrovnost.

1.4.4.1.

Utjecaji na funkciju

spolnih Llijezda

Najde56e

e radi o utjecajuna sintezu

spolnih hormona razlltitim

mehanizmima,

a

posljedice

najubiti

vrlo razll(,ite ao npr.:

izazivanje

privremene

li

stalnesterilno ti,

promjenepotencije li libida (smanjenjeli pove6anje),

utjecajina

biolo5ke ikluse njihovi

poremedaji,

drugi udinci

(npr.

endokrini disruptori,hirsutizam

td.).

Najvi5e

e

izulavanudinak

smanjivanja

plodnosti

danas

se o tome

prilidno pvno

zna,

ali

jo5

uvijek

je

to

podrudje

elativno

slabo

proudeno.

Razliditim mehanizmima

smanjujese

plodnost

muSkaraca

npr.

smanjivanjem

pokretljivosti

spermatozoida) liLena

(npr.

Stetniudin-

ci na

ajnu

stanicu).Udinci mogu

bitiprolazni ili neprolazni,

ali kljudno

e

to

Stose odraZavaju

na bradni

par.

Kemikalija

s

takvim

svojstvom ma relativno

puno

i one

sa sigurno dokazanim

udincima stavljaju se

pod

reLime

ogranidenja

npr.

spojevi olova).Novim

pristupom

registraci-

je

kemikalija poveiava

sebroj tvari kod kojih

je

spomenuti

udinak dokazani to

6e dalekoseZno

utjecati na radneprocese metode zaltite osobau reproduktivnoj dobi.

1.4.4.2.

Stetanutjecaj na

plod

eemu e izloZenamajka, zloZene i

plod.

Drugi

Stetanudinak na

reprodukciju naz-

van

oi

i

teratogenost ajopasniji

e

prema

sadaSnjim

saznanjima.

Plod

je

posebno

u

prva

tri mjeseca

z-

razito

osjetljiv na

sve mogu6e vanjske

utjecaje

er

podlij

eZenevj

erojatnim transformacljama.

z

je

dne

oplodene

ajne

stanicekroz taj

period

nastaje

ved

prepoznatllivmali dovjek.Prvo se diobom ajne sta-

nice

u

milijune

novih

stanicastvarakritidna

masa

iz

koje

(e

namanepoznatim

mehanizmima

one

pre-

poznati

Sto

m

je

uloga.

Neke 6e se

pretvoriti

u srce,

druge

u udove, tre6e

u

mozak

itd. Nakon

toga sta-

nice

podinju

:ormirati

organe,a

ovi

pomalo

preuzi-

maju

svojuulogu.

Svi ti dogadaji

su

zrazito

sloZeni

i stanice li

organi

su u

toj

fazi izrazito

osjetljivi na

bilo

koji

vanjski

podralaj.

Kemikalije

koje

preko

kr-

votoka majke

prelaze

u

plod

u tim trenucima mogu

imati ubojitodjelovanje zbog ogabi majkamorala

biti zafti&na

u

potpunosti

od bilo kakvih

kemika-

26



lija, lijekova

li

sredstava

visnosti.

Ako to

nije tako onda

astevjerojatnost 5te6enja

loda

r adar4a efektnog

djeteta.

1.4.4.3.Stetni

utjecaji

na

potomke

Novi mali dovjek prima kemikalije rz majdinrh rezervi

(npr.

znjezinogmasnog

kiva

tvari

poput

dioksina)

li kemikalije

kojima

e

majka

izlol,enatijekom

trudno6e

(npr.

ijekovi,

sredstva

ovisnosti,

kemikalije s

radnog

mjesta td.).

Preuzimanje

emika-

lija od majke se

nastavlja

ijekom dojenja,

er

sebrojne

kemikalije

nakupljaju

u masnom

mlijeku.

Te kemikalije

se mogu skladi5titi

u organizmu

novog dovjeka

ili

mogu napraviti Stete

odmah

po

unosu

u

njegov organizam.

Koje su

posljedice?

Posljedice

mogu biti

razllfite.

Dokazani su

rani udinci

opasnih

kemikalija

poput

onih

koje usporavaju

ast djeteta,dje-

luju na njegovopamienje ili sposobnost denjado takvih koje

mogu

imati

utjecaja

na njegovu

reprodukciju

(npr.

sterilnost)

li

karcinogenost.

Tako se moZe

dogoditi da

kderka

rzlaganeosobe

u dvadesetoj

odini

dobije

karcinom

dojke, ali se

slidnanesre6a

moZedogoditi

unudadi.

Danas se

raspravlja

o tome da se

>>generacijskatrovnost<<

roudava

na

pripadnicima reie

generacije,

akle

praunucima.Ovo

podrudje

oksikologe

osebno ab-

rinjava uzadnle

vrijeme se

znanstvenici

vevi5e

njime bave.

1.4.4.4.

Drugi reproduktivno

Stetni

utjecaji

Brojni su drugi

reproduktivno

Stetni

udinci

kemikalija, a

vjerojatno znatandio

njih i

ne znamo

prepoznati

li

predvidjeti.

Ne5to

viSe saznanja

mamo o tzv. endokrinim disruptori-

ma.

Za

sada

su akvi udinci

nadeni

ek kod Labai slidnih

vodozemac

.

Zb

o

gutj

ecaja kemikalij

a nestaju

L,ap

i,

koji

se

pretvaraju

u

hermafrodite

(dvospolce)

nataj

nadin se

zatstavlja

reprodukcija

i,aba.Nije dokazano

da su takvi

Stetni

udinci

mogu6iu ljudi, ali

ih ne treba

skljuditi

Dokazani su

i udinci

kemikalija na

hormonal-

ne statuse

judi ili Livotinja.

Jedna od

takvih

pojava

e

hirzttizam, uglavnom

proudavan

kod Zena.Nije

to

jako

vaLanudinak

za kvalitetu

Livota,jer se sastoji

u

pove6a-

nju dlakavosti u osobaZenskog oda. Hirzutizam je sa-

mo dvojbeni

estetski

problem za

osjetljive

Lene,ali njima

te1ak.

Jedan

od najspornijih

Stetnih dinaka

e

promje-

na vrste.

Toksikolozi

seboje da bi

utjecajem

ekih kemi-

kalija

moglanastatinovavrsta,

koja

e

bliska

dovjeku,

ali

Je li to Vai

moguci

poto-

mak?

Nema

iSeZabaca, Zabe

same

ne

mogu

produl j i t ivrstu.

je

ipak razlldita od

njega. Konj

i magarac

su bliske vrste,

ali nisu

iste. Oni se dak

mogu

pariti,

ali

produkt

teveze 6e biti

bastard

mula

llimazga). Nema

nikakvih dokaza

da

e

utjecajem

ke-

mikahja

nastalanova vrsta,

ali teoretski

akva

mogu6nost

ije iskljudena.

Na sreiu,

nemamo

dokaze

a bi se akva

promjena

dogodila

kod bilo

koje vrste sisavaca

ego samo

kod

ednos-

tavnijih organizamapoput bakterija ili vinskih mu5ica.Taj nedostatak dokazanqe razlog da

ne

bdijemo

ne

pazimo

na ovakve

utjecaje

emikalije

na ljudsku

vrstu.

27



I.4.5.

EKOTOKSIENOST

Ekotoksiinost

je

svaka

pojava Stetnihudinaka

kemikalija

u bilo

kojem

Zivom orga-

nizmuiz

okoli5a

u

kojega

e

kemikalija

unijeta.

Valja

posebno

naglasiti

kako

kemikalija u

oko-

1i5u

predstavljaopasnost

za dovjeka,

bududi

damoLe

biti

kronidno

uno5ena

organizam.

Ve6

to je dovoljan razlogza zaltitu okoli5aod unosakemikalija u bilo koji njegov dio, budu6i da

se onedilfenjem

okoli5augroLavai

dovjek

kojije skrivio

taj dogadaj

li se dugorodno

groZa-

vaju

nj e

gov

najbliL|

uklj uduj

u6i

p

otomke.

Osim

toga,

kemikalija

u okoli3u

podlijeZe

razliditim

procesima. Tipidan

primjer ke-

mijske

reakcije

e

izgaranje

PCB-a

(polilc

lorirani

bifenili)

i drugih

halogeniranih

organskih

molekula,

pri

demu

nastajt

raz'

liditi

produkti

od

kojih su

najopasniji

diok-

sini

ili benzofurani

(todnije polihalogeni-

rani dibenzodioksini

i

dibenzofurani).

Va-

lja

posebnonaglasiti

kako su

neki dioksini

po

sada5njim

znanjima

najotrovnije

male

molekule

koje

je

dovjek

do

sada

proizveo.

Problem

dioksina

e

to Stooni

nastaju

pri

kemijskim

reakcijama

npr.prilikom sinte-

ze

nekih

pesticida),

pa

tako

mogu ugroziti

dovjeka,

ako

radi s

nedovoljno

distim

kemikalijama.

Dioksini

nastaju

mikrobnom

tazgrad-

njom

komunalnog

otpada

i drugih

vrsta

otpada,

pa

odito

predstavljaju

prilidnu opasnost

za

ljude.

Primjer

biolo5ke

promjene kemikalije

moLe se

pak

objasniti

najbolje

na

primjeru Zive.

Ziva ispu$tena

more

ulazi u

ribe,

gdje

se

metaboli

zira u

znatno

opasniju

var

kakva

e

metil-

Ziva. Metil

Liva

e

vrlo

otrovn

a zallude

i izazivakod

dugotrajnog

unosaneprolazne e5keStetne

udinke,

a ulazi

u

organizam

prehranom

ribom koja

je

onediSdena

metilZivom.

NajteZi

sludaj

otrovanja

metilZivom

zbio se

e

u

malom

apanskom

gradu

smje5tenom

zaljevu

Minamata,

patal

sludaj

danas

judinazivaju

Minamata

katastrofa.

Zafito

eva?nopozrtavatiotrovnost

kemikalija

zarazlidite

organizme

z

okoli5a?Raz-

log

e

u

tome Sto

svaki

poreme6aju

malom

dijelu

okoli5a

rmaodraz

na druge

njegovedijelove,

a

dovjek

e

kao

i druga

Livabrtadio

tog okoli5a.

Covjek

i

sam

ovisi

o cijeloj

toj sloZenoj

av-

noteLiu

prirodi, kao Stoovisi

cijelo

njegovo

gospodarstvo.Navodimo

primjer iznetako

davne

prollosti izrazito

Siroke

primjene

insekticida

poznatog

pod

nazivom

DDT.

Njegova

primjena

poslije II. Svjetsko

rata bila

je

izrazito

Siroka

ako da se

kontaminirao

ukupan

okoli5,

pa

se

npr. u

masnom

kivu

Eskima,

koji

DDT

nisu nikada koristili, moglo naii veie koncentracije

tog

insekticida

nego t

gradana ada5nje

ZapadneNjemadke.

DDT

je

iskorijenio

neke

bolesti,

budu6i

da su

masovnouni5teni

kukci

prenosioci ih bolesti,

ali su

posljedicebile

nesagledive

i vjerojatno

samo

malim dijelom

uodene.

Primjerice,

negdjeSezdesetih

odina

uodena

e

po-

javaiz;glmiranja

ekih

ptica,jer

je

na njih

DDT djelovao

ako

da

e

ljuska

naizley',enim

ajima

brlaizrazito

mekana

pti6i se nisu

mogli

izleliu

gnijezdu,

er

su se

aja

razbljala

pod

teZinom

ptica. Pad

populacije

ptica

uzrokovao

jerazmnaLanje

kukaca

koji su

bili hrana

tim

pticama, a

nisu bili

zahvatenitretiranjem

nsekticidima

ili su

na DDT bili

otporni. Stete

u

poljoprivredi

i

Sumarstvu

ile

su

nemjerljive.

No, to

e

samo

edna

od

posljedica

uporabe

DDT-a Sirom

svijeta,

a broj

izumrlih

vrsta vjerojatno

nikada

ne6emo saznati.

Poseban

roblem

e

naravno

neugod-

na dinjenicada dovjek nekekemikalije koristi upravo za neselektivnouni5tavanjeodredenih

vrsta

iz okoli5a

(npr.

kukaca,

biljki,

toplokrvnih

Livotinja, bakterija,

pljesni itd),

pa pri

tome

Tipidna lika

pomora

iba.

2a



stradavaju

vrste

koje uop6e

nisu bile ciljane

primjenom kemikalija. Zato su ti otrovi

podvr-

gnuti posebnoj

pozornosti i stalnom

nadzoru. Valja

naglasiti kako

nerazumno kori5tenje ih

kemikalija

gotovo

uvijek

neizravno

Skodionome

ko ih

je

primjenjivao,

a mogu6esu

izravne

Stete

bog njihovog

unosa u

ljudski organizam

preko

hrane. Zbogtoga uvijek

i svagdje reba

nagla5avati

potrebu

uporabe

svih sredstavazaltite

dovjeka okoli5a

prigodom

rada s ekotok-

sidnim tvarima.

r.4.6. OSTALT

rnrNr

UdtnCr

Kemikalije

mogu Stetno

djelovati

na brojne

nadine na brojne dijelove

naSeg vijeta.

Ne

moZe

se

sasvim

zanemanti Stetne

utjecaje

kemikalija na

materljalna kulturna dobra,

er

to

je

dio

na5egsvijeta.

Suhi depozit

z

energetskih

postrojenja

uniStavana5adjela

izradena

z

kamena, a

tipidan

e

primjer

zagrebadkakatedrala.

esre6es

kemikalijama, osim uni5tavanja

Livota,

mogu uzrokovati

teske

materijalne

Stetena naSim

gospodarskim

objektima

itd. Neke

pak

kemikalije

uni5tavaju

ozonski omotad

time

uzrokuju

bolji

prodor

opasnih UY

zradenja

na

pojedina

podrudja

na5e

planete.

Ugljikov

dioksid

prema

miSljenjubrojnih

znanstvenikaiza-

zivatzv. udinak

staklenika

dovodi

do

promjeneklime uz nepredvidljive

posljedice td. Dakle,

dosegStetnih

dinaka

kemikalija

e izrazi to velik

i mi

jo5

uvijek

nismo svjesniSto6e

nas

dos-

ti6i nj hovi

m nerazrLmnim

ori5tenjem.

r.4.7. 5ro ivroZEMo

AKLJUd,rrrrzrzLoZENoc

O

mnogim Stetnim

udincima

uopde se

ne

govori

i

ne istraZuje ih se,

iako

se

mo-

Ze

pretpostaviti njihova

pojavnost, kakva

je

dokazana

kod lijekova

pod

nazivom

nuspojava.

Nuspojavesu rijetki Stetniudinci kod dugotrajneuporabe ijekova. Zdravstveni djelatnici su u

veiini

zemaljasvijeta duLniprijavljivati

nuspojaveodgovarajuiim

nacionalnim

tijelima, odak-

le se onda

podaci

SaljusrediSnjoj

svjetskoj bazi

podataka

u Svedsku.

Temeljem

ih

podataka

onda

se

lijekovi stal-

no

ponovo procjenjuju i nekada se donose

odluke o

njiho-

vom

povladenju

s

trLllta i

zabrani uporabe upravo

zbog

teZih

nuspojava.Na

kraju

krajeva, Stetniudinak

moZebiti

i

psiholoike

prirode, kao npr. kod bezopasnih

kemikalija

s izrazito

neugodnim

mirisom. Vrlo

destose

panika

medu

ljudima razvlje

zbog slabog

mirisa

po

trulim

jajima

iako

nitko

ozbiljno

nije ugroi.en,

ali

sene

znada se od mirisa

ne

stradava. opet,makar to bilo izrazito dosadno,valja re6i

da sesvi

ti rijetki

ili

posebni

Stetni

dinci

kemikalijamogu

ukloniti

ili

sprijediti

pridrLavanjemmjera

zaitite od ulaska

kemikalij a u

or

ganizam.

Valja

re6i da

nikada

nije dovoljno

pozornosti

od

djelovanja

kemikalija,

posebno

kod

kronidne

izloZenosti.

Ono

Sto

e

kljudno

kod toga

est

da

kemikalqa

nete djelo-

Treba

pobolj5ati

adzorkemikali ja.

vati dok

ne dode

na mjesto svojeg

djelovanja

npr.

na koZi). Zbogtoga

e

posebno

vaLno drLati

se

svih

propisa

o za5titi

i

sprjedavanju

laska

kemikalija u organizam,bez

obzira

radi li se o

opasnim,vrlo

jakim

otrovima

ili

tek o Stetnim

kemikalijama.

Moglo bi se dak

re6i da najveta

opasnost reba kod rada s tvarima zakoje semisli da i nisu narodito opasne,a onda senak-

nadno otkriju

njihovi

posebni

udinci,

kao npr. izazivanje

aka ili Stetniutjecaji

na

potomstvo.

29



1.4.8.

VIZNO

JE PROCIJENITI

RIZIK

I

NASTOJATI

GA

SMANJITI

U dosadainjem

ekstu

bilo

e

rijedi

samo

o

opasnostima

emikalija,

ali

e

posve

asno

da opasnost

nije

jedini

kriterij

za predvidanje

posljedica

izlaganja.

U dobro

osiguianom

sefu

moZe

se

dtLati najotrovnija

var poput

botulina,

a

da

se ime

nitko

ne

izlaLenikakvoj

opasnosti

za Livot

zdravlle.

Kljudni pojmovi

u ovom podrudju

su rizik

i

sigurnost.

Rizik

predstavlja

vjerojatnost

da

6e netko

stradati

vi5e ili

manje

zbog

rada

s nekom

kemikalijom,

a

sigurnostpredstavlja

vjerojatnost

da tijekom

vremena

izlaganjaieie

osjetiti

ni-

kakve

Stetne osljedice.

Rizik

i

sigurnost

ovise

o

brojnim

dimbenicimu,

utl tri.;.

ih

uvijek

lako

prepoznati.

Kao

ekstremni

primjer

neka

posluZi

prida

o meteoru.

Sasvim

e

sigurno

da

bi udar

meteora

u tijelo

izazvao

sigurnu

smrt,

a opis posljedica

ostavlja

se ma5ti

ditatelja.

Medutim,

nitko

se ne

boji

udara

meteora,

er

meteori

rijetko padalu.

Rizik

od

smrti

zbogudarameteora

je

praktidkiravannuli,

unatod

ome

Sto

pesimistikaLuda e

udar

meteora.t

"-1,1.,

bar

ednom

uzrokovao

e5ka

uni5t

avanja

Livota

na

zemlji.

1.4.8.1.

GVI

i MDK

YaLne velidine

u

prepoznavanju

rizlka

su

GVI

(granidna

vrijednost

izloZenosti)

i

MDK (Maksimalno

dopustiva

koncentracija)

opasne

vari

u razlllitimdijelovima

na5eg

oko-

liSa.

Kada

govorimo

o radnom

mjestu

onda

mislimo

najde5ie

a koncentracije

linovite,

pra5-

kaste

ili

aerosolne

opasne

vari

u zraku.

Uvijek

se

postavlja

osnovno pitanje

o znadenju

e

propisima

utvrdene

velidine

zarazlldite

vari.

Postavlja

se

pitanje

da i

CVt

preastavlja

granicu

sigurnosti

ili

pak

granicu

rizika.

Drugim

rijedima,

e

li

prekoradenje

GVf

neke

tvari

na

rad-

nom

mjestu

razlogpanici

ili ne-

koj

drugoj

reakciji?

GVI

je

sigurnosna

eli-

dina

ona

daje

garancije

da

seuz

koncentracqe

nlie

od nje

mole

cijeli

radni

vijek

kroz

osam

sati

na

dan

biti

izlolnn

kemikaliji

za

koju

e

postavljena

a

velidina.

To

je

isto

kao

kad

dodete

pred

mo-

st sa

znakom

zabrane

od

5 t,

koji

znali

da

je

zabranjeno

prelaziti

most

vozilu

ukupne

mase

veie

od naznal

ene

velidine.

Medutim.

mostu

se

neie

ni3ta

doeoditi

ako

sepoku5aprijeii s ukupnim

te-

retom

od

50

t,

jer

se nosivost

izradunava

na

temelju

faktora

sigurnosti.

Medutim,

garancije

vrijede

samo

ako

se

dovjek pridrLava

zajamlenlhvelidina.

Ni5ta

se ne6e

dogoditi

ako

koncen-

tracija

kemikalije

u zraku

radnog

mjesta

prekoradi

GVI,

ali

to

se

u

pravilu

ne

smije

dopuStati

zbog

sigurnosnih

razloga.

Postoje

situacije

kada

se

dopu5taprekoradenje

GVI, ali

onda

se

as-

no

propisuje

koliko

to

prekoradenje

mije

biti i

koliko

smije

trajati.

Opet

edna

nova

velidina

KGVI (Kratkotrajna

granidna

vrijednost

zloZenosti).

U

pravilu

je

KGVI

za

zrak,ako

e

uop6e

dopu5tena,

ila za

50

% do 100

%

od

GVI i

smije

trajatikroz

maksimalno

15

min

i smije

se

ponoviti

dnevno

4

puta

tijekom

radnog

vremena

uz

razmake

medu

incidentima

od najmanje

jednog

sata.

Iz svegaptoizlazi da bi sena svakom adnommjestugdje e mogudapojava para,pta-

Sine

li

aerosola

neke

kemikalije

u zrakunuLno

i obvezno

morale

mjeritinjezine

koncentraciie

Ovo

e

iznad

maksimalno

opu5tenog

)o



nekakvim

detektorom.

To

e

todno

bit 6e u

bududnosti

sve viSekontrola

obavljanjemovakvih

valnihmjerenja.

MDK

(Maksimalno

dopustiva

koncentracija)

ma isto znadenje

ao

GVI

(dakle

sigu-

ne koncentracije

opasnih

vari),

ali u drugadijim

medijima s kojima dovjek

dolaziu doticaj,

kao

Stosu vode,

ljudska

i Zivotinjska

hrana

sl.

1.4.8.2.

Procjenjivanje

rizika

Postojebrojne

matematidke

metode

za

procjenu rizika kod

radnika

potencijalno z-

loZenih

nekoj kemikaliji

i o

njima trebaju

brinuti

odgovorne osobeu

tvrtkama

gdje

se

radi

s

kemikalijama.

Za

potrebe ovog

razmatranja

dovoljna

e

pokazna formula iz

koje

se

zapravo

ni5ta

preciznog

ne

daizra(unati:

R - Q x D x T

gdje

su:R-rizik,

O-opasnost,

D

-ukupnoprimljena

dozakemikalije

T-vrijeme

izlaganjatojkemikaliji.

Potpuno e jasnoda seO (opasnost) eke kemikalije naprostone moZesmanjiti ako se

s

njome

namjeravadalje

obavljati

odredeni

posao

npr.

ako

e

za

posaopotrebnakoncentrirana

sumporna

kiselina ondarazrljedena

sumporna

ne moLebiti upotrijebljena).

Jednako

ako

nije

mogu6eskratiti

radno vrijeme

na

poslu

s kemikalijom

nego se

mora odraditi

cijelih 8

h

dnev-

no. Jedino Sto

se moLe

smanjiti

est

unijeta

dozau organizam,

er

za to

postoje

brojne

mogu6-

nosti.

To

e

temeljna

velidina

na

koju se

moZeutjecati

i

sve

Stoslijedi

iza ovog

poglavlja

bavi

su upravo

time

kako smanjiti

unos opasnih

kemikalija u organizam,

a

razlogeza smanjivanje

doze

obradilo se

u ovom

poglavlju.

)l



2. APSORPCIJAKEMIKALIJA

Kemikalije mogu

djelovati

lokalno,

tj. na mjestu

gdje

su

primijenjene (npr. polivene

na koZu) li sistemski nakon Stoudu s mjesta

primjene

u

krvotok i

onda se raspodjele

po

ci-

jelom

organizmu. Procesulaska kemikalija s mjesta

primjene

u

krvotok zove

se apsorpcija.

Vrlo rijetki

su sludajevi

na radnom mjestu, kada kemikalija

dospijeva zravno

u

krvotok

bez

da

e

postoja-la

psorpcrja

npr.

ntravenska

primjena

Spricom liugrtz zmrle),pa

u ve6ini

sluda-

jeva

otrovanje nastupanakon Sto

e

kemikalija apsorpcijom

prodrla

u

krvotok.

Zato 6e ovom

procesu

biti

posve6ena osebnapozornost.

2.I.

OPCT TVTNNNICI PSORPCIJE

Koliko ie neke kemikalije u6i u krvotok s mjesta

primjene

i kojom

6e se o brzinom

odvijati ovisi

o:

organizmu,

otrovu,

drugim dimbenicima.

No,

prije

svegavalja objasniti

zaSto

e

valnabrzina apsorpcijekemikalija,

dok

o vaZ-

nosti kolidine

apsorbiranekemikalije

gotovo

da ne treba

govoriti.

O brzini apsorpcije kemi-

kalija

ovise brzina nastu-

pa

udinka te raspoloZivo

vrijeme za

sprjedavanje

apsorpcije. Ako

se

neka

kemikalija

jako

brzo ap-

sorbira u or

ganizam.

onda

ie

vjerojatno brzo nastu-

piti

i njen

udinak, a vrije-

me raspoloLivo

za

sprje-

davanjeapsorpcije

bit 6e

kratko.

Time

je

pove6a-

na i opasnostza izlohenu

osobu. Brzinu

apsorpcije

jako

dobro oznalava

wi-

jeme

do vr5ne koncentra-

cije. To e vrijemepotreb-

no da se

dosegne

ajvi5a

koncentracija vari u krvotoku.

Sto3e o vrijeme kra6e o

e

apsorpcija

brLa udinci

se

mogu ranije

odekivati.

Postoji

o5

jedan

vaLan termin, a to

je

vrijeme odgode apsorpcije

kroz koje

opasna

kemikalija

joS

nije zapo(,ela

voj ulazak u krvotok. Naime,

potrebni

su neki

procesi prevode-

nja kemikalije

u

prikladno

stanje

(npr.

otapanjeu

probavnim

sokovima) ono moie

biti dulje

ili kra6e.

To

e

vrijemekroz koje

se,

ako

e

to dopu5teno,moZe

cagiratiprekidanjemprocesa.

Treti

vaLni

podatak

je

o opsegu apsorpcije, a zapravo

se misli

o

kolidini

koja

se

stvarno apsorbirala.

Praktidno se nikad cijela

primijenjena

kolidina

opasnekemikalije

(npr.

progutane)

ne6eapsorbiratinego ek

vedi

ili manji

dio

(npr.

soli se apsorbiraju zLeluca

s udin-

kovito5iu ili biolo5kom aspoloZivo5du d oko 10% kod odrasleosobe).O tome treba misliti i

na to radunati

kod otrovanjanekom kemikalijom.

Koncenlrsrga

pl€zn'|i

32



2.r.r. opel

irvrnnNrcr

oD

STRANE

RGANIZMA

Organtzam

e

zaStilen od

utjecaja

vanjskog svijeta

koZom

sluznicama

koje vi5e

ili

manje selektivno

propu5taju

vari u organizam

li iz njega. Sluznice

(npr.

duZ

probavnog li

di$nog

sustava)

koLa

su

za kemikalije

brane

(barijere)

koje sprjedavaju

li dopu5taju

prolazak

kemikalija do krvnih kapllaru, odakle one

odlaze u sustavnu

cirkulaciju.

Kod toga valja

re6i

ved u ovom

uvodnom

tekstu,

kako barijere

zapravonikada u

potpunosti ne sprjedavajutlazak

kemikalija u

organizam

da

se

na

svakom

moguiem

zamislivom

mjestu na organizmu

moZe

odvijati apsorpcija

kemikalija,

samo

e

pitanje koliki

je

njezin opseg.

Svaka

od barijera

ima

svoje

posebnosti,

kojima 6e

biti

govora

u

kasnijem ekstu,

ali

postoje

neke op6e

znadajke

odnosnoopii

dimbenici

s

utjecajem

na apsorpciju

ao:

debljina

kvaliteta

barijere,

povr5ina barijere

izloLena

otrovu,

vrijeme

kroz

koje

e

barijera

izloLenaotrovu,

prokrvljenost

i

protok krvi ispod

barijere,

sastav

jelesnih

zludevina

na mjestu

apsorpcije,

drugi

dimbenici

(npr.

emperatttra,

nazodnostdrugih tvari itd.)'

2.1.1.1. Debljina

i kvaliteta

barijere

Ako

pogledamobilo

koju od barljera

(npr.

koZu,

sluznicu

nosa li usta,

sluznicu

Zeluca, lveolarne

arije-

re

u

pludima td.), onda

e se

asno

vidjeti

da ona

nije

na

svim svojim

drjelovima

ednake

debljine

li kvalitete.

Uz-

memo li samo

koZu,

moZemo

uoditi

kako su

nepokriveni

dijelovi

deblji

nego

pokriveni

(usporedimo

koZu dlana

s

koZom

rbuha),

a

asno e

da

6e kemikalija

bolje

prodira-

ti kroz koZu trbuha nego kroz koLu dlana,pa je znatno

opasnije

ako

se

polijemo kemikalijom

po

trbuhu nego

po

dlanu.

Kvaliteta barijere

se

pak mijerl'a

razlliitrm utjecajima

kakvi su bolest,

rzlaganje

azli-

ditim

kemikalijama

(npr.

o3te6enje

oZe renjem

ili

grebanjem,

gastritis

u

sludaju

probavnog

sustava

td.).

Kemikalija

ce sasvim

sigurno

lak5e

prodrijeti kroz o5tedenu

oZu

nego kroz onu

koja

e

zdrava.

Takoder

e

jasno

da 6e

kemikalija

lak5e

prodiratikroz

sluznicu

usne

Supljine

nego kroz

koLuna

ledima.

To zna(i da

tanje

i manje

kvalitetne

ili

o5te6ene

arijere

valja bolje

Stititi

nego one

deblje

kvalitetnije.

2.1.1.2.

Povr5ina

barijere

Povr5inabarijere zloL,ena emikaliji izravno e po-

vezana

opsegom

psorpcije.

Sto

e

ve6a

povr5inabarljere z-

loLenakemikaliji,

to 6e

e

se vi5e

apsorbirati

u6i u

krvotok.

Zato se u

probavnom sustavu

apsorpcija

kemikalija

najve6im

dijelom

odvija u

crijevu,

koje

ima

ogromnu

povr5inu, a tek

neznatnim

dijelom u

Zelucu.

To

e

izrazito val'no

u sludaju

ka-

da

treba odluditi

o uklanjanju

kemikalij a

iz

probavnog

sustava

povraianjem, j. da

treba skoristiti

vrijeme

t izazvati

povra-

6anje

prije nego kemikalija

stigne u

crijevo.

Kod koZe

e

to

takoder

potpuno

asno

i

jednostavno,

s time

Stose stanje

mol'e

promijeniti zbogutjecajanekog dodatnogdimbenikakao Stoe

npr. odjeda.Ukoliko

se

dovjek

polije

na

radnom

mjestu nekom

Krozslonovu

oZu

emaapsorp-

cije.

))



kemikalijom,

odjeia

sluZi kao stalno

skladi5tekemikalija,

pogotovo

zbogprianjanjauz tijelo.

Zato

e

vaLno Sto

prije

skinuti

odjedus

polivene

osobe.

2.1.1.3. Vrijeme

izloienosti

barijere

Vrijeme

izloZenosti arijere

e

od

iste vaZnosti ao

povr5inaizloLene

arijere.

Stoie

kemikalija dulje u kontaktu s barijerom to ie se e vi5e apsorbirati. Taj odnos ne mora uop6e

biti

linearan,

tj. dvostrukim

pove6anjem

vremena

izloZenosti

ne mora kolidina

apsorbirane

kemikalije

porasti

dvostruko.

Taj

porast

moic biti znatno ve6i,

npr. kod

oitedenjabarijere,

ari-

jetko

6e biti manji.

Zaklju(:ak

e

vrlo

jasan.

Kemikaliju treba Sto

prije

odstraniti sbarljere. Zato

se

npr. kod

polijevanja

nekom

kemikalijom treba odmah skinuti odjeia

i kemikaliju odstraniti

s koZe,

erje

svaki

trenutak

dragocjen.

2.1.1.4. Prokrvljenost

ispod

barijere

Prokrvljenost s druge strane

barijere

e

razlldita na raz-

nim dijelovimaorganizmazbogfiziolo5kih

drugih

razloga.

Sto

je prokrvljenost bolja i protok krvi ispod barijere brli to 6e biti

apsorpcijabrLa

t

u ve6em

opsegu.To moZemo sami

lako

utvr-

drti

iz iskustva,

er

nije krvarenje

jednako

ako se

poreZemopo

jagodicama

prstiju

i koZi

potkoljenice.

Jednako ako

e

i

sa sluz-

nicama,

koje su npr. znatno bolje

prokrvljene

u crijevu

nego

u

Zelucu.Bazidno

gledaju6i

moZemozakljuditi kako ne treba Stititi

jednako

sve

dijelove barijere, npr.

koZe,

buduii da

e

prokrvlje-

nost na

raznim

dijelovima

razlilita. Medutim,

postoje

i dodat-

ni

dimbenici

koji mogu

promijeniti

brzinu

protoka

krvi

s druge

strane

barijere.

Mogu

to biti

fiziolo5ki dimbenici, kao npr.

pove-

6anjeprotokakrvi kroz crijevo nakon uzimanjahrane(Zato smoposlije obilna obrokapospani

budu6i da

>>svarv ode u trbuh<<,

ako kaZena5 narod), ali isto tako moZe se

protok

mijenjati

zbog bolesti

(posebno

srca,

promjene

emperature ijela

kod

viroze

itd),

djelovanja

kemikalija

ili zbog

promjene

meteoroloikih uvjeta

na mjestu rada.

2.1.1.5. Koliiina

i

sastav

jelesnih izluievina

Kolidina i sastav jelesnih

zludevina na barijeri

(npr.

znoj

na

koZi,

slina u ustima,

probavni

sokovi u

probavnom

sustavu

td) imat

6e velik utjecaj na apsorpciju

nekih kemikalija kroz barijeru.

To

je

prilidno

sloZeno

podrudje

i

udinci

su razliditi

na razlidile kemikalije,

ali npr. nekepraikaste kemikalije 6e se bolje apsorbiratipreko ozno-

jene

koZenego

preko

suhe.

2.1.1.6.Drugi

iimbenici

Drugi dimbenici su

izrazito nepredvidljivi, ali mogu imati

znatnog

utjecaja

nabrzi-

nu i

opseg

apsorpcije.Tako 6e npr.

nazolnost neke

druge

tvari

pove6ati

li smanjiti apsorpciju

kemikalije. Ako

je

npr.

pra5kasta

emikalija otopljenau

nekom

organskomotapalu,upravo

to

otapalo

oj

moZe

poveiati

brzinu

i opsegapsorpcije

na nekoliko nadina. Kod

primjene preko

koZe o moLebiti zbog

pove6ane

opljivosti i zbog

o5te6enja arijere

djelovanjemotapala.Po-

vetana vanjska

emperatura

6e

kod ve6ine

kemikalija zbograzll(itlhrazloga

djelovati tako da

se opsegapsorpcijepove6a,osim ako zbogtoga ne dodekod lako hlapljivih teku6ina do ukla-

njanja

s

mjbsta

primjene

(npr.

koZa) sparavanjem.

Znoj nijedobarka d

radite kemikalijama.

3A



2.I.2. CIMBENICI

OD STRANE

KEMIKALIJE

Op6i dimbenici

od

strane

kemikalije s utjecajem

nabrzinu i opsegapsorpcijeve6

su

spominjani

ranije

i

ovdje

6e biti

zbog sloZenosti

samo ukratko opisani. Glavni

dimbenici od

strane emikalije

esu:

fi zikalno-kemijskasvojstva,

kolidina

primijenjene emikalije,

drugi

dimbenici

(npr.

okalno djelovanje

kemikalije).

2.1.2.1. Fizikalno-kemijska

svojstva

kemikalije

O

fi zikalno-kemijskim

svojstvima

kemikalije ovi-

si

kako 6e seona otapatiu

tjelesnim

zludevinama li nekim

otapalima,

kako ie lako

prodi

krozbarrjere,

ho6e i

potra-

Ziti neke

paralelne

puteve

apsorpcije

td. Uop6e

ne zna(i da

6e neka

kemikalija koja

je

dobro

topljiva

u znoju

jednako

lako

prodiratikroz koZu u organizam.

Tako 6e npr. arse-

nov trioksid vrlo

slabo

li nikako

prodirati

kroz

neo5te6enu

koZu u organizam,

ako 6e se u dasu

otopiti u

znoju nakup-

ljenom na

koLi,

dok

6e nitrobenzen

prodirati

izvanredno

dobro

premda

nije

topljiv u znoju,

ali

je

sam

eku6ina.

2.1.2.2. Koliiina

primijenjene kemikalije

Kolidina

primijenjene

kemikalije

je

izrazito

vaLna

valja za-

pamtiti

da

e apsorpcija

iti to vedegopsega

Sto

e

vi5e

kemikalije

pri-

mijenjeno.

Konadno,

emikalijamoZeutjecatina

vlastitu apsorpciju

vo-

jim lokalnim ili sredi5njim djelovanjima na organizam. Najjednos-

tavniji

primjer

lokalnog djelovanja

est

o5te6enje arijere,

Stose desto

susre6e

od nagrizaju6ih

kemikalija, koje

naprostouni5tavajubarijeru

i ogoljuju

kapilare.

To

se

dogada

ednako

u

sludaju

polijevanja

preko

koZekao

i kod

gutanja

akve

kemikalija. Obidnosu to

ake

kiseline

li

baze, alipostoji

c1eliniz

organskih otapala

oje 6e akoder

promijeniti

svojstva

barijere

(npr.

odma56ivanjem).

Kemikalija

moZe djelovati na

vlastitu

apsorpciju

indirektno

(npr.promjenom

protoka

krvi ispod ba-

rijere, izazivanjem

nekih udinaka

kakvi su

povraianje

ili

proljev

itd.).

duvajte

se

plinova

aerosola

Pazi na dozul

2.1.3. DRUGI CIMBENICI

Druge kemikalije

mogu

znadajno

romijeniti

velidinu

ibrzinu

apsorpcije

neke kemi-

kalije, kao Sto

oj

mogu

promijeniti

djelovanje.

Kemikalije dolaze

rlo desto

zqedno uvijek se

moZeodekivati

neko

medudjelovanje.O

nekima od

njih

je

vei bilo

govora,

azapravo se

moZe

govoriti

o dvije vrste

medudjelovanja,

j.:

izravno

medudjelovanje

viju ili vi5e

kemikalija,

neizravno

medudjelovanje

od udinka

na organizam.

2.1.3.1.

lzravno metludjelovanje

dviju

ili vi5e

kemikalija

Prvo medudjelovanjese sastoj i u promjeni svojstavakemikalije. Ona moZe djelova-

njem

drugih

kemikalija

postati opljivija

i lak5e

dostupna

aprolaz

kroz barijeru,

moLejoj se

)5



promijeniti

agregatno

stanje

li

je

druga

kemikalija mo1e

mobilizirati.

Promjena

topljivosti

kemikalije ve6

e

ranije

opisivana

tumadena,

a

zaprimjer

promjene

agregatnog

stanja

moLe

se spomenuti

sludaj

prevodenjacijankalija

(kalijev

cianid)

u cianovodik

reakcijom s

nekom

mineralnom

kiselinom,

dime se

omogu6ava

apsorpcija

kemikalije

preko

plu6a.

Imobilizacija

kemikalije drugom

tvai

izrazito

e

vaLna

bit 6e detaljno

razmatrana

kod raspraveo dekon-

taminaciji. To je npr. sludajkada sedaje na usta aktivni ugljen osobi koja je progutala neku

kemikaliju.

2.1.3.2. Neizravno

metludjelovanje

Neizravna

mecludjelovanja

u takoder

opisivanau

ranijem tekstu

iizrazito

su brojna,

a vrlo desto

su

zapravonepredvidiva.

Neka

kemikalija

moi,epromijeniti

svojstva

barijere

(npr.

nagrizajuie

kemikalije

ili organska

otapala)

time

pobolj5ati

apsorpciju.

Smanjenje

rotoka

krviizazvano

tok-

,

sidnim

djelovanjem

na srce smanjit

6e apsorpciju

kemikalije

svim

putevi-

ma i obratno.

Primjera bi se

moglo dati

jako

puno,

ali

kljudno

je

naglasiti

kako ni strudnjaci

za ovopodrudje nisu u stanju predvidjeti svemogu6e

interakcije

kemikalija

u fazi

apsorpcije

li u drugim

fazama

puta

opasne

tvari

kroz organizam

li

pak

njegovog djelovanja

na organizam,

kako

je

obja5njeno

prvom

poglavlju.

To samo

znadi dajedini

nadin

rzbjegavanja

interakcija

kemikalija

na radnom mjestu

est

kori5tenje

svih sredstava

teh-

nika za sprjedavanje

ontakta organizma

s

kemikalijom.

Mlijeko

omaZe

apsorpciju

ipo-

filnih vari

2.2. POSEBNO

VAZNA

MJESTA

APSORPCIJE

KEMIKALIJA

Glavnamjestaapsorpcije aLnana adnommjestu esu slijede6a:

probavni

sustav,

di5ni

sustav,

koLa.

Ne treba

ipak zaboraviti

kako se

apsorpcija

kemikalija

moZeodvijati

i

s

bilo kojeg

drugog

mjesta da u odredenim

okol-

nostima takva apsorpcija

moZe dovesti

do otrovanja.

Kao

primjer

treba spomenuti

sludaj

ednog

pilota

iz Julne

Amerike

koji se ba-

vio

prskanjem nsekticida

na nekoj velikoj

farmi.

Prigodom

prrpra-

ve otopine organofosfornognsekticidaprsnulamu je kap koncen-

tratauoko

i odatle

se kemikalija

apsorbirala

u krvotokizazivqull

simptome otrovanja.

Takvih

primjera

bi se

moglo na6i

oS,

a daju

se samo

zbogtoga

kako bi upozorili

na

potrebu

zaltite

svih dijelo-

vaorganizma

od kemikalija.

Trebavoditi

raduna o apsorpciji

pre-

ko

u5nog

kanala

li

preko

spolnih

organa

npr. penalna

apsorpcija).

Apsorpcija

e moZe

odvijati

preko

ha

u5ni

kanal).

2.2.I. PROBAVNI

SUSTAV

Apsorpcija

kemikalija

se najve6im

dijelom odvija

u tankom crijevu,

ali su opisani

i

sludajeviotrovanjapreko sluznicausneSupljine li preko leluca, pogotovokod kemikallja rzra-

zito snalnog djelovanj

.

Zbogtogavalja

izbjegavatiunos

kemikalija u

probavni

sustav

na bilo

)6



koji

nadin.

Osim

sludajnog

li

namjernog

gutanja odredene

kolidine

kemikalije,

ona

moZe

udi

u organizampreko

usta

i u slijededim

sludajevima:

nepridraavanjem

mjera

zaltite

disnih

puteva kod

aerosola

prasine,

nepr

dr

Lavanj

m

zabr

ana

pu

5

enja

i I uzimanj

a ela

p

6a tij ekom

rada,

uno5enjem

emikalija

preko

prljavih

ruku,

drugim nadinima.

2.2.1.1.

Uno5enje

kemikalija

iz aerosola

pra5ine

Iako

ie

o

tome

biti

rijedi

u

odlomku

o apsorpciji

kemikalija

preko di5nog

sustava,

valja

ovdje

re6i da

6e

se u

sludaju

kemikalija

u obliku

aerosola

li

pra5ine

dio

njih

zaustaviti

u

nosu

li na

grlu, ako

se

ne

koristi

za\titnaoprema

za di5ne

puteve.

Tako kemikalija

dospijeva

gutanjemu

probavni sustav

tu se

apsorbira.

obidno

je

to

problem

kronidnog

unosa

kemikalija

i

orginitu^pa

radnik

ne opai.ana

vrijeme

Sto

mu se

dogada

dok

se

ne

pojave znakovi

kronid-

nog

unosa

emikalije

u organizam.

2.2.1.2,

Uno$enje

kemikalija

pu5enjem,

uzimanjem

jela

i

pi6a tijekom

rada

ili

prljavim

rukama

Uno5enje

kemikalije

zbog

pu5enjana

radnom

mjestu

kontaminiranom

kemikalijom

ili kod

uzimanja

hrane

li

pi6a vr-

1o dobro

e

poznati

nadin,

ednako

kao

i uno5enje

zbog

prljavih

ruku

ili zastitne

odje6e.

Zbogtoga

je

rzrazito

vaLno

pridrl,avati

se

mjera

zaltite

na

radu

(skidanje

zastitne

odjeie

r

pranje izlo-

Lenlh

dijelova

tijela

prije

odlaska

na odmor

ili

nakon

prestanka

radnog

vremena).

MoZe

se

diniti

da

su

kolidine

kemikalije

uni-

jete u organizamnaovaj nadin izrazito male u jednom danu' ali

kroz

period od

nekoliko

godina

kronidnog

unosa

ukupne

kolidi-

ne mogu

biti

zamjetno

velike.

Nerijetko

se

moZe

vidjeti

radnike

koji

rukuju

s

kemikalijama

kako

odlaze

u blagovaonu

li restorane

a da

nisu

sa

sebe skinuli

onedi56enu

dje6u,

pa

dak

da

nisu oprali

ruke.

Oni

ne samo

da

tako

ugrolavaju

sebe

nego

sve

koji se

nalaze

u

njihovoj

blizini.

2.2.1.3.

Mehanizmi

apsorpcije

kemikalija

u

probavnom

sustavu

Kako

je

vei

ranije

redeno,

apsorpcija

kemi-

kalija

u

probavnom

sustavu

najveiim

dijelom

se

od-

vija

u

crijevu.

Medutim,

u

nekim

okolnostima

6e se

apsorpcija

li djelovanje

odvijati

preteZno

u drugim

dijelovima.

Kao

primjer daje

se

gutanje

nagtizaluclh

kemikalija

kakve

su

jake

kiseline

ili

luZine.

U

tak-

vom

sludaju

6e

djelovanje

kemikahla

zapodeti

ve6

u

usnoj

Supljini,

kao

Sto

6e

apsorpcija

nastupati

u svim

dijelovima

probavnog

sustava,

pa

6e

dak

biti

zna(aj-

na u

Zelucu

Mehanizamizazivanja

o5te6enja

luznica

jednak

e

za

sye

nagrizajute

kemikalije,

tj. dolazi

do

uklanjanja

barijere

ogoljivanj

akapllara,

u t u.ni.;"

su

mehanizmi

daljnjih

o5te6enja

azlltiti

kod

kiselina

i luLina.

Ono

Sto

e

zato

naj-

vaZnijekod gutanja ovakvih kemikalija jest uzimanje manjih kolidina vode hitno otpremanje

otrovnog

u

bolnicu,

o

demu

e

biti

vi5e

govora

kasnije.

Peri ukeprijeodlaska a

WC i isto

ako

prije

ela.

UBta

{u3ne

$upl.line}

UsnE

Oesni

iu$0

neFce

Bradavice

€zika

Meko nepc€

}{rajnik

Kulnjaci

Pfelkulniaci

Ofniak

Siek*i'ii

I usta

su

mjesto

apsorpcije.

37



Apsorpcija

se u

pravilu

u najvedem znosu

odvija u

tan-

kom

crijevu, ali moguia

je

teoretski

u svim dijelovima

probavnog

sustavakroz

koji

prolazi.

Posebnozanimljivo mjesto

apsorpcije

jest

usnaSupljina a svim

svojim dijelovima.Usna Supljina

e

izu-

zetno

dobro

prokrvljena,

barijera

e

tanka i ima

dovoljno teku6i-

ne (slina)za otapar4e emikalije. Jedini dimbenik ogranidenjaest

kratko

zadrtavanjeu ustima. Medutim, ako

se

kemikalija

namjer-

no zadrLava,

npr. spod

jezika

kod nekih lijekova

(npr.

nitroglice-

rin

kao antianginalik),

bit 6e apsorpcija im

putem

izrazito

brza

i udinkovita.

Apsorpcija

e

moguda

preko

usnica,

er

imaju

sve

znalajke

kao i usna

Supljina,

a na njima

se u onedi5ienojatmosfe-

ri

praiinom

ili

aerosolimakemikalija moLe taloLiti na

usnicama.

Isto

tako se dodirom

prljavih

ruku, npr. kod

pu5enja,

kemikalija

nanosina

usnice.

To

nije apsorpcija aLna

po

kolidinamakoje

se

apsorbirajunego

po

dugotrajnomulasku u organizam, Sto

e

po-

sebnovaLno kod kemikalija s CMR (karcinogenost,mutagenost

reproduktivna

toksidnost)udincima.

Kemikalija

koja

e

progutana

dolazi

prvo

u

Leludac,

gdje

se zadrZ,ava

dredeno

vri-

jeme

i onda

biva

prenijeta

kroz dvanaestnik tanko

crijevo. To

e

proces

koji

traje odredeno

vrijeme i ovisi o brojnim dimbenicima,kako

od stranekemikalija tako

i od strane

organizma.

Zapotrebe

radnika koji rukuju kemikalijamavaLno

e

znati

slijedeie znadajke psorpcijepre-

ko

probavnog

sustava:

apsorpcija ve6emopsegunastupa ek

dolaskom emikalije

u crijevo,

kemikalija

mora biti raspoloZiva a apsorpciju,

opsegapsorpcije

se

moZe

smanjiti li

pove6ati

utjecajemdimbenikakoji

se dijelom

mogu nadzirati.

2.2.1.4.

Odgoda apsorpcijekemikalije

iinjenica da apsorpcija najve6em

psegunastupa tankom

crijevu

da

trebapro6i

odredeno

vrijeme dok

progutana

kemikalija

dode do tog mjesta zrazito

je

vaLna. To znadi

da

kod

vedine kemikalija

(iznimke

smo spomenuli, npr. nagrizajuce

kemikalije kao

jake

kiseli-

ne

i baze)

postoji

vrijeme odgodedjelovanja kojem

pravilnim

postupcima

moZemo

barem

smanjiti

kolidinu ukupno apsorbirane emikalije.

O tim mjerama

e biti

govora

u odlomku

o

dekontaminaciji,ali

je

vaLnoved sadaznati kako ne treba

panidariti

i kako

se stvari daju

barem

donekle

popraviti pametnim

postupcima,

osim kod

vrlo

jakih

kemikallja, gdje

obidno nema

puno

vrem erra a

djelovanj .

2.2.1.5.

RaspoloZivost

kemikalije za apsorpciju

Kemikalija

mora biti raspoloZivaza

apsorpcijuda

bi

mogla proii

kroz

barijere

pro-

bavnog sustava

stiii u krvotok. To zna(,i

da semora

otopiti

u

probavnim

sokovima i

biti u takvom fizikalnom

obliku

koji ie omogu6iti

prolazak

kr oz

barrleru. Nj ezinu toplj

vost

ili

prevodenje

prikladan

oblik

mogu pomodi

drugekemi-

kalije ili npr.

hrana

poput

mlijeka.

O

svojstvima kemikali-

ja

i

povoljnim

odnosno

nepovoljnim

uvjetima apsorpcije

z

probavnog

ustavaakoder

se

moZe

naii

viSeu sigurnosno-

tehnidkom istu, pa e to dodatni razlogda ga svaki radnik

detaljno

proudi.

Probavni

ustav.

)a



l

2.2.1.6.

Nadzor

apsorpcije

Konadno,

postoje dimbenici

koji se

mogu

nadzfuat|

a

imaju

znatnog

utjecaja

na ap-

sorpciju

kemikalija

iz

probavnog

sustava.

MoZe

se

re6i da

6e se

apsorpcija

smanjiti

ako

se:

izridito

preporudeno).

imobilizira

kemikaliju

tako

da se

ne

moZe

otopiti

i apsorbirati,

kad e to izrllito pre-

poruceno,

ibr"u

prolazak

kemikalije

kroz

crijevo,

kada

e

ona

tamo

ve6

dospjela,

ali se

takav

postupak

smije

obavljati

skljudivo

od

strane

medicinskog

osoblja.

2.2.1,.7.

Sprjeiavanje

ulaska

kemikalije

izi,eluca

u crijevo

Najlak5i

nadin sprjedavanja

prelaska

kemikalije

iz

Lelucau

crijevo

jest

izazivanje

povradanja,ako

to za odredenu

kemikaliju

nije strogo

zabranjeno,

o

demu

reba

pogledati

vi5e

u odlomku

o dekontaminaciji.

Kod

toga

trebaznatida

ovim

putem ne6emo

nikada

uspjeti

iscr-

psti

svu

kemikaliju

iz

probavnog

sustava,

ali

kao

mjera smanjenja

progutane

kolidine

sigurno

Ze smanjiti opsegapsorpcije time velidimr Stete a organizam.Daljnje ispiranje i'eluca moLe

obaviti

educirana

ijednidka

ekipa

u

bolnidkim

uvjetima,

ali

ni time

se

ne

postiZe

garancljada

je

sva

kemikalija

uklonjena

tz organizma.

NajvaZnije

e

uklanjanje

kemikalije

obaviti

Sto

e

brZe

mogude

nakon

Sto

e

progutana,

ako

to nije

za

n1u ztlilto

zabranjeno.

2.2.1.8.

Ubrzavanje

prolaska

kemikalije

i

njezina

imobilizacija

u

crijevu

Crijevo

ima

rzrazito

veliku

povr5inu

(poput teniskog

igrali5ta)

i

progutani

sadrLaj

sporo

kroznjegaprolazi.

Opseg

apsorpcije

6e

ovisiti,

uzranrje

opisane

opde

dimbenike

(prok-

rvljenost

i

protok krvi

kroz stjenke

crijeva,

nazodnost

vari

koje

mogu s

kemikalijom

reagirati,

kiselost

eku6ina

u

crijevu,

zdravlle

starost

sluznice

td.),

os

o

sadri.ajtu crijevu (npr.mogu6nostzaklanjanjahranom),btzinr

i

nadinu

mijesanja

sadrLaja

td.

zbog

izrazito

velike

povrsine

crijeva

Sanse

a apsorpciju

su velike.

S

druge

strane,

o

zna(i

da

e

jako

te5ko

obaviti

dekontaminaciju,

kada

e

kemikalija

ve6

jednom

stigla

u

crijevo.

Apsorpcija

se

moZesmanjiti

edino

po-

veianjem

brzine

prolaska

kroz crijevo

(npr.

davanjem

aksativa)

ili

imobilizacijom

(npr.

adsorpcija

na

neki sorbens

li

kemijsko

vezanle

zaneku

inertnu

tvar).

2.2.2. APSORPCIJA PREKO KOT'[.

kroz

roL,nari

sloj

(lipidna barijera),

5to

praktidki onemoguiava

apsorpciju

tvari

koje su

dobro

topljive

u

vodi.

Medutim,

koZa

omogudava

ulazaktakvih

tvari

u otganizam

preko

pora, Lhjez-

dairzkorijen

dlake.

Neka

su

straZivanja

pokazalakako se

npr.

uz

korijen

dlake

mnoge

u vodi

dobro

topljive

tvari

apsorbiraju

do

200

putabrZenego

prolaskom

kroz

toLnati

sloj.

z

togaproiz'

lazi da 6e

se

u odredenim

uvjetima

apsorbirati

takve

tvatt

za

koje

bi se

mislilo

da

ne mogu

pro6i kroz

barijere

na

koZi

(npr'

soli metala),pa v allabiti uvij ek pozoran pri izlaganjukoZeke-

mikalijama.

Laksative

zbjegavajte.

Kako

je

ve6

ranije

redeno,

najvaLnrji

put

apsorpcije

kemikalije

kroz

koZu

e

prodor

)

\

Normalna

oZa.

39



Yallanaglasiti

kako

e

najbolje ne

dopustiti

nikakav

kontakt kemikalije

s

koZom

bez

obzka na

podatke

o

tome da se ona

preko

koZene apsorbira.

Kemikalije

desto

maju

svojstvo

djelovanja nakoLu, od

obidne

ritacije

do

izazivanja te5kih ozlleda,Sto

e

ve6 dovoljan

razlog

izbjegavanla

ontakta. Medutim, u

takvim sludajevimase vrlo desto

probijabarljera

i kemika-

lljamole uii ogoljelim

kapilaramarzravno u

krvotok.

Iako je u op6em dijelu bilo o tome raspravevalja naglasiti kako sekemikalije ne ap-

sorbiraju

ednako

lako i

u

jednako

visokom

iznosu na svim dijelovima koZe,

er

se

koZa

na

raznimdijelovima razlikuje

prema

kvaliteti,

prokrvljenosti

ispod barijere drugim svojstvima.

Najudinkovitije se apsorpcijaodvija

(gotovo

I00

yo)

nakoLi

prepona

li ispod

pazuh4

prilidno

dobro na tjemenu,

icu ili trbuhu, a vrlo

lo5e na

dlanovima

li stopalima.O tome se

mora raz-

mi5ljati kako kod

izbora

osobne

za5titneopreme

ako i

prilikom

postupaka

dekontaminacijeu

sludaju el,eg zlaganj

kemikalij .

Ne treba

zaboruvitiniti agregatno tanje

kemikalije. Plinovi se u

pravilu

slabo apsor-

biraju

preko

koZe uglavnom

mogu

izazvatinjezine

ozljede

npr.

nagrizaju6e

emikalije

poput

klora ili amonijaka).evrste

kemikalije se

ne mogu

apsorbirati

dok se ne otope

posipanje

ak-

vom kemikalijom ne(e izazvati velike Steteosim StomoZedo6i do nagrizar4a li nadralivanja

koZe

npr.

kontakt koZes obidnim cementom

li

ga5enim

vapnom).

To ne zna(ida do apsorpci-

je

ne moZe doii, npr.

zbog

otapanja

dvrste kemikalije u

znoju. Najve6u

vjerojatnost

za apsor-

pciju

odekujemo

kod otopina

i tekudina. Lipofilne otopine izrazito dobro

prodiru

kroz koZnu

barijeru destouz odma56ivanje

oZe, a nagrrzaju6eoto-

pine

olakSavajusvoju apsorpciju

uni5tavanjem barijere

(npr.

brojne luZine

kiseline).

YaLno

e

naglasiti kako odje6a

moLebiti rezer-

voar rz kojeg se stalno

kroz koLu apsorbirajunove

koli-

dine upijene ekudine.

Zbog toga se kod dekontaminacije

uvijek posebnonagla5ava aZnosthitnog uklanjanja sve

odjeie

prije postupka

dekontaminacije.

o se odnosi na

druga agregatna tanjakemikalija.

Plinovi se rado adsor-

biraju

na

odjeiu

i u sludajunagrizaluclh

kemikalija mogu

nastaviti

svojedjelovanjedugo

nakon izlaska

z kontami-

niranog

podrudja.

2.2.3. APSORPCIJA PREKO

DISNIH PUTEVA

Di5ni ustavpodinje nosom

zavr5ava

alveolama.

Prekoo5te6ene o2eapsorpcija

e

snaZna.

Kao

prvo

valja naglasiti

kako

diSni

puter-i

zapodinju

s nosom,a zavrlavajus alveolama, j. obuhvaiaju sve dijelo-

ve kroz

koje

prolazi

udahnuti

ili izdahnuti zrak. Apsorpcija

se moZe odvijati cijelim tirn

putem,

ali ie

mjesto apsorpcije

ovisiti znalajno o agregatnomstanju

kemikalija i

o

njihovim

svojstvima,

pa

6e ovdje biti

posebno

azmatranaapsorpcija

plinova

odnosno

para,

a

posebno ra5ine

aerosola.

2.2.3.1. Apsorpcija

plinova para

Plinovi ili

pare prolaze

di5nim

putevima

do alveola

tamo seodvija apsorpcija psegom brzinomkoje suovisneo

nekoliko liudnihdimbenika ao Stosu :

Ao



koncentracija

kemikalije

u

zraku

(radije kaLemo

par-

cijalni

tlak

u zraku),

vrijeme

boravka

u onedi56enom

rostoru,

fizikalno-kemij

ska

svojstva

kemikalije,

itrtenzitet

disanja,

drugi posebnidimbenici.

Koncentracija

kemikalije

u zraku

Radi kao

vol i

oS e

izloZen

emika-

lijama.

Odnos

izmedu kon-

centracije

plinovite kemika-

lije u

zraku i kolidine

koja

e

se apsorbirati

ne

mora biti

linearan, ali 6e

u svakom

sludaju

povedane

oncentracije

kemikalije

u zraku

voditi

povedanju

kolidine

koja 6e seu

plu6ima apsorbirati.

Na svakom

adnom

mjestu

gdje se avljaju plinovi ili pare kemikalija u radnoj

atmosferi

moralo

bi se

mjeriti

njihove koncentracije,

ako ne

bi

prema5ili

granidnu vrijednost

izloZenosti

(GVD

za osam

satni

boravak. Utvrdene

su koncentracije

kod kojih

posto-

ji

garancijada vi5egodi5nje

zlaganje

ijekom cijelog

radnog

vremena

neie kod

izlolene osobe

zazvati Stete organizmu.

2.2.3.1.4.

Intenzitet

disanja

Ne

smije se

zaboraviti

na

dimbenik

intenziteta

disanja

odnosno

ntenziteta

ada. Sto

e

posao

naporniji,

to

e

zanjegovo

bavljanje

otrebno

i5e

kisika,

pa

seon-

datfrrzavadisanje

i

kolidine udahnutog

zraka se

poveda-

vaju.

Logidno

e

da

6eonda

do6i do

obimnije

apsorpcije

kemikalije izzraka. Mnoge plinovite kemikalije izaziva-

ju

nadraZivanje

sluznica

na cijelom

putu kemikalija

od

Alveola

e

idealno

radena

za apsorpciju

iskori5tenje

procesa

e

skoro

100

%.

Mudri

e razmiSljaju

koncen-

tracijama trova

zraku.

Onise

5tite.

2.2.3.1.2.

Vrijeme

boravka

u oneiii1enom

prostoru

Vrijeme

izlaganjaje

takoder

u

izravnoj vezi

s kolidinama

apsorbirane

kemikalije.

Koncentracijakemikalije moZeu zraktbiti niska, ali

zbog duge

zloLenosti

apsorbirane.koli-

dine

na kraju

postanu

velike.

Zbogtoga

se uvijek

govori

istovremeno

o

koncentraciji

u

ztakui

vremenu

izlaganja.

Sto.le

koncentracrlauzrakuviSa

o izlaganje

smije

biti

kra6e. Zakonodavac

je

temeljem

opseZnih

podataka z epidemiolo5kih

drugih

istraZivanja

utvrdio

i takve koncen-

tracije

koje se dopu5taju

samo

kratko

vrijeme

odnosno

KGVI.

Ove su

odrednice

vrlo ozbiljne

radnik

mora

zbog vlastitog

zdravljaustrajati

na mjerenju

koncentracija

otrovnog

plina ili

pare

uzrakt.

2.2.3. . 3.

Fizikalno-kemijska

svojstva

kemikalije

Fizikalno-kemijska

svojstva

kemikalija

znadajno

tjedu

na opseg

brzinu

njihove

ap-

sorpcije,ali za njihovo razumijevanje otrebno e znarqe emije. Zbogtogaje najjednostavnije

pogledati sigurnosno-tehnidki

ist

i/ili obvezne

pisane

obavijesti

o

kemikaliji,

koje moraju

biti

raspoloZive

a svakom

adnom

mjestu

gdje

postoji

rzlaganje

li mogu6nostizlaganjakemikaliji.

4t



nosa

do alveola,a

kod

povi5enih

koncentracijaznajuizazvati

o5teienjasluznica.

O5tedenja e

biti to ve6a,Sto

e

radnik izlolsn ve6em

naporu

posljedice

e ne moraju

aviti

odmahnakon

izlaganla

nego dak do

48

h

nakon

Sto

e

izlaganje

prestalo.

Stete se mogu kretati

od

grda

do

gu5enja tzv.

edem

pluda)

kada

se

radi

o brojnim

nadraLujutim ili

nagrizajlutim kemikalijama

(npr.

amonijak, klor, nitrozni

plinovi,

sumporov dioksid, formaldehid td.).

2.2.3.1.5.

Drugi

posebni

imbenici

Brojni su drugi dimbenici

koji mogu

u

posebnim

sludajevimautjecati na

opseg br-

zinu

apsorpcije

neke kemikalije kao

Sto su

meteorolodki

uvjeti

ili

posebna

svojstvanekih

ke-

mikalija. Tako

6e

npr.

povi5ena

emperatura radnog

prostora pridonositi poveianju

opsega

apsorpcije a

vi5e

nadina.

S

edne

strane, od lako hlapljivih teku6ina

poveiavat

e se opseg

isparavanja

time

koncentraclja

u

zraku.

S druge strane,

pove6ana

6e temperatura zravno

pridonositi prolasku

kemikalije kroz alveolarnu

barijeru.

Primjer

specifidnih svojstavakemi-

kalija

jest

tako desti ugljikov

monoksid koji se

posebnim

mehanizmima

nakuplja u organizmu

i te5ko

se odatle uklanja. Organizamima

za

ugljikov

monoksid

do 200

puta

ve6i afinitet nego

za kisik,

aveLu se

na istim mjestima

u

stanicama

u crvenim

krvnim

tjele5cima,

a

zbog

og

mehanizma zlol,ena

osoba

praktidki

samo

apsorbirakemikalija

i ne izluduje

e

iz

organizma.

2.2.3.2.

Apsorpcija aerosola

pra5ine

Kao

prvo,

valja

podsjetiti

da aerosoli

mogu

biti

pra5kasti

kapljidni. Razlika

medu

njima

je

u

tome

Sto

e

kod kapljidnogaerosola emikalija

destootopljena

u

nekoj

teku6ini,

najde56e

odi,

i time

e

raspoloZivija a apsorpciju ego

dvrsti aerosol.

Osim

toga razlika

z-

medu

pra5ine

aerosola

e

i

u velidini destica,

j.

destice

pra5ini

su znadajno

e6enegoone

u

aerosola.

matrase da su destice

aerosolamanjeg

promjera

od 50

pm.

Osim

velidine

destica

pra5ineodnosnoaerosola aspr5enih zrakt, na opseg brzinu apsorpcijedi5nim putevima

utjedu

sti

dimbenicikoji su navedeni

ri raspravi

o

plinovima

ili

parama.

Zbog toga

e ovdje

posebna

ozornost

iti

posveiena

velidini destica.

2.2.3.2.1.

Putovanjeaerosola

praiine

Udahnuti

zraku

kojemu se nalazi aerosol

prolazi

dugim

putem

od nosa do

alveola

nallaze(,ina

brojne

prepreke

desto

mijenjajuii

smjer brzinu. To

e

obranaorganizma

od

pra5i-

na i aerosola z zraka.Prve

brane

nalaze

seu nosu. To su

dlake sluznicakoja ludi sluz.

Oboje

zaustavljaprilidno

udinkovito

praikaste

neke

aerosolne emikalije

sprjedavajuiinjihov

prola-

zak t

plu6a.

Slij ede6i

mehanizam

zaustavljar4a

pra5ine

aerosola

nosu

est

promjena

smjera

strujanja raka,pri demu

se

na

sluznicamaalo-

Ze

pra5ina

krupniji

aerosoli.Promjena

mjera

se dogada

oS

nekoliko puta

tijekom

prolaska

zraka

do alveola i u svakom

sludaju se taloZe

aerosoli

ono malo

pra5ine

koja

se

nije

zaus-

tavila u nosu. Tako

do alveola dolaze

samo oni

najsitniji

aerosoli

ispod

5

pm),

gdje

se

mogu

apsorbirati

prolaskom

kroz vrlo tanku

barijeru

do kapilara. z

svega

roizlazi

da 6e se destice

pra5ine aerosola dloZiti duZ di5nihputevau

ovisnostio svojoj

velidini. Najkrupnije

destice

os

e

dobro mjestoapsorpcije.

42



6e

ostatiu

nosudok

6e

najsitnije

sti6i

u alveole.

Naravno

da se sada

ostavlja itanjeapsorpcije

i djelovanja

akvih

destica

a sluznicama

dje

su se

zaustavile.

2.2.3.2.2.

Sluznica

i barijera

i

mjesto

apsorpciie

U uvodu

poglavlja

o

apsorpciji

edeno

e

ka-

ko svaka sluznica

moZebiti

ujedno

barijera i mjesto

apsorpcije

emikalija,

pa

isto vrijedi

za

di5ne

puteve.

Kemikalija

istaloZena

nosu

nallazi

na

vrlo

slabuba-

rijeru,

koja

e joS

dobro

prokrvljenazbogpotrebe

a

ludenjem sluzi.

Sluz

ie otopiti

mnoge

kemikalije

u

ovisnosti

o

njihovim

fizikalno-kemij

skim

svojstvima

i

apsorpcija

moZebiti

visokog

opsega.

ipidan

prim-

jer

razumljiv svakome

est

apsorpcija

kokaina

preko

sluznice

nosa.Smatra

se

kako

e

to

edan

od

najboljih

puteva

primjene

ovog

sredstva

ovisnosti,

a

u

pro5lom

stoljeiu se uZivao duhanu5mrkavanjem nos. Bio

je

to

manje udinkovit

put

apsorpcije

nikotina,

nego

su alveole

u

pu5ada,

li

ipak sluznica

nosa

moZebiti

mjesto

apsorpcije

elikog

brojaotrovnih

vari. Otrovi

istaloZeni

na

korijenu

jezlkanajde5de

e biti

proguta-

ni i onda

apsorbirani

preko probavnog sustava,

dok

6e se

na cijelom

daljnjem

putu

kroz diSni

sustavotro-

vi

apsorbiratitamjestu

gdje

su se

staloZili,

s time da

6e

najve6i opseg

apsorpcije

biti

u alveolama.

Naravno

da

e se

apsorpcija

najvedem p-

seguodvijati u alveolamaako e onamogudairanije,

kao

npr. u bronhijima.

Ono Stodospije

u alveole

s ve-

likom vjerojatno56u

ese

apsorbirati

visokom

znosu,

pa

se

zbog

oga

posebno ojimo

plino-

va

i

sitnih

aerosola.

Nema

nikakvog

nadina

dekonta-

minacije

li usporavanja

psorpcije

alveolama,

ao

Sto

e

to bio sludaj

kod koZe

li

probavnog sustava'

Ono

Sto

e

uSlo

sigurno

6e se

apsorbirati

ve6em

li

manjem

opsegu

visno

o op6im

dirnbenicima

rolas-

ka kroz barijere.

Zbog togaje

pludni

sustav

poseb-

no znadajan

nema druge

mogu6nosti

sprjedavanja

apsorpcije simuporabesredstava sobne a5tite li

prodi56avanja

rakau

radnim

prostorima.

Apsorpcija

e

znatnomanja

er

radnikne

radi eSki

posao.

Bronhiole

maju gromnu

ovrSinu

a

apsorpciju.

tuma

4t



3. SPRJECAVANJE

AP

SORPC

JE

Sprijediti apsorpciju

kemikalija znadi

sprijediti otro-

vanje.

Dva

su osnovna

adinasprjedavanja psorpcije:

1. ne

dozvoliti

da kemikalija dode

na ili

u organizam

(koi.a,di5ni sustav,probavni sustav),

2.

Sto

prije

ukloniti kemikaliju s ili

iz

organizma.

Svakako

e

prvi

nadin bolji, a

pogotovo

ako se

radi

o

posebno

opasnim

kemikalijama.

U

ovom

poglavlju

6e upravo

i biti

govora

o tom nadinu

za(tite,

a dekontaminacqa,odnos-

no

uklanjanje

kemikalija

s

ili iz organizmabit 6e

poja5njena

poglavlju

o

pruZanjuprve

pomo6i.

3.1. GDJE PRONACIUPUTB O UPORABI

ZASTITNIH

SREDSTAVA?

U

prostorima

u

kojima

se

adi

s opasnimkemikalija-

ma mogu se

na

zidu ili na nekom

drugom vidnom

mjestu

pri-

mijetiti razlldite upute. zmedu

ostalog u su i detaljneupute

o

kori5tenju

sredstava

a5tite.

Naravno radi se o sredstvima zal-

tite koja slute zazallitu od kemikahja koje

se

koriste

u

radnom

procesu.

A taj radni

proces

moZebiti

proizvodnja,

skladi5te-

nje, uporaba li neki

drugi oblik

poslova

kod kojih

se dolazi

u

dodir s opasnim

kemikalijama.

Na Zalostdesto

se dogadada

radnici, zakoje su i napisane e upute, uopie ne znaju Stopi5e

na njima. To

e

sludaj kod radnika koji 20-tak

pa

i vi5e

godina

rade na

tom

mjestu

i

prolaze

kraj

uputane

primje6uju6i

h. Protitajte upute koje su izradene za Vas.

3.2. ZASTITA PROBAVNO

G SUSTAVA

MoZe

se

redi

dazazaltitu

probavnog

sustava nema neke specifidneza5titne

opreme.

Zapravo

e

to djelomidno todno, ali zato

e

za

zaltitu

probavnog

sustava

potrebno provoditi

mjere

predostroZnosti

oje

su

karakteristidneupravo zaprobavni

sustav,a te mjere

proizlaze

iz

osnovnih tzroka otrovanja

preko

probavnog

sustava,a to

su:

nekori5tenjepropisaneza(titneopreme,

uzimanje hrane napitaka li

puSenje

a mjestu

gdje

se

radi

s

kemikalijama

opasnim

za ljudsko zdravlje,

uzimanje hrane napitaka li

puienje

na izoliranom mjestu

ako se nisu

prethodno

s-

punile

osnovne

higijenske mjere,

uzimanjesredstava oja

pospje5uju

psorpciju

opasnihkemikalija,

sludajno li namjerno

gutanje

opasnih

kemikalija.

3.2.I. NEKORISTENJE PROPISANE ZASTITNE

OPREME

Mjere zaStite oje seprovodeu zaltiti probavnogsustavau principu su vi5e vezane

za zaititu

drugih sustava. obar se

dio

zraka

udi5e kroz usta,a

pogotovu

ukoliko

e

nos

pos-

Jeste i negdje azidu

primije-

tiliupute a rad?

Onesu napisanea Vas

44



tao

neprohodan,

npr. u sludaju

prehlade.Zato se

moLe dogoditi

da se

edan

dio Stetnih

vari

koje se

nalaze

u udahnutom

ztaku

nataloLina sluznicu

usta

i tu

zapodne

apsorpcija.

S obzirom

da

usta

pripadaju

probavnom sustavu,

ovdje

se zapravo

govori

o

apsorpciji

preko

probavnog

sustava.

No tu cijela

prida nlje zav-

r5ena.LudenjemslinenataloZena ekemikalijamoZe sprati sa

sluznice,

a kako

se slina

guta,

onda

6e

s njom

biti

progutana

i

isprana kemikalija.

Na

taj se

nadin

kemikalija

unosi duboko

u

probavni

sustav

gdje

e

apsorpcija

puno

brZa

i

puno

veieg

opsega.

Da bi

se o

sprjedilo

koriste se

sredstva

oja

imaju

pr-

venstvenu

namjenu

za zaltitu

di5nog

sustava.

Dakle, sredstva

zaltite di5nog

sustava

ujedno

Stite

probavni sustav.

JoJ

edno

sredstvo

zaitite, kojem

nije

prvenstvenanam-

jena

zaltita

probavnog sustava,

esu

za5titne

rukavice.

Iako one

slul.e

zazaltitukoZe

ruku, one

maju itekako

vaLnuulogu

i

u

za3-

titi probavnogsustava.Naime skemikalijama seprvenstvenodo-

laziu dodir

preko

ruku,

a rukama

se obavlja

ve6ina

fiziolo5kih

radnji

(od

brisanja

znoja

pa nadalje).Na

taj se

nadin kemikalija

s

prljavih ruku

moZe

nanijeti

na

usnice

pa

dak

u usta

e samim

tim

dospjeti

duboko

u

probavni sustav.

Osim

toga

pojedine

e

vrste

kemikalija

vrlo tesko

ukloniti

s

koZe.Jedanod

primjera

e

dodir

sazamallenim

dijelovima

motora automobila

li

pak

di56enje

a-

ma56enih

pe6nica. Kako

ruke

nakon toga

izgledaju

i koliko

je

vremena

i truda

potrebno

da

ih se dovede

u

prvobitno stanje?

Uvrjek

ne5to

aostane

poramakol,e

li

pod noktima.

A

s

obzirom

da se

ukamahvalahrana,

pi6e,cigarete,onda 6e sezaostalenedisto6epak unijeti u probavni sustav.

Zato su,

zmedu

ostalog,

ukavice

obavezno

sredstvo

zaltite kad se

radi s opasnim

kemikalijama.

S obzirom

da

zaltitna

oprema

koja se

koristi

za sprjedavanje

apsorpcije

preko

pro-

bavnog

sustava

svoju

osnovnu

primjenu ima u

zaltitr drugih

mjesta apsorpcije,

onda

ie o

toj

opremi biti

govora kod njene

osnovne

namjene.

3.2.2.

UZIMANJE

HRANE

I NAPITAKA

ILI

PUSENJE

NA

MJESTU GDJE

SE

RADI

S

KEMIKALIJAMA

OPASNIM

ZALJADSKO

ZDRAVLJE

Jedno

od

de56ih

otrovanja

nastaje

upravo konzumacijom hrane i pi6a na mjestu

gdje

se

radi s

opasnim

kemikalijama.

Ve6

sa-

mim uno5enjem

rane li

pi6a

u

kontaminira-

ni

prostor

dodi

6e

do

njihova

zagadenja.

Osim

togahvataju

se

prljavim

rukama

ili Sto

e jo5

gore

rukavicama.

Sto

se tide

cigarete,

osim

Sto

e

se

hvata

prljavim rukama

i unosi

u

usta,

ovdje

ima

jo5 jedan

dodatni,

(,ak

moi'da

i vaLntjl

razlog.

Naime,

kemikahje

moraju

biti

u

po-

godnomobliku da bi semogle apsorbiratipreko probavnogsustava.U najmanjuruku moraju

biti

topljive u

tjelesnim

eku6inama.Moidapojedine

vari nisu

topljive

u naSim

jelesnim

e-

Za5titnamaska

e

sasvim

ne5to

drugo.

Ovakva

ukavica

as ne

5titi

od kemikalija.

45



ku6inama,

ali ako

takva

destica

dospije

na vrh cigarete

gdje

e

temperatura

poprilidno visoka,

onda

ona

moZe

prije6i

u

teku6e

pa

dak

i

plinovito

stanje,

dime

oj

se

pospje5uje opljivost,

a

samim

time

i omoguiuje

lak5e

prodiranje u krvotok.

dak

se

ne

preporuduje

ni

Lvakanle

Lvakate

gume

na

mjestu

gdje

se

radi s opasnim

kemikalijama.

Razlog

e

vrlo

jednostavan.

Zvakanjem

Lvakate

gume pojadavase

ludenje sli-

ne. Kako seslina guta, znadida e i gutanjeudestalijepa postoji i veia mogu6nostda se usput

progutaju Stetne

vari

koje su dospjele

u slinu'

3.2.3.

UZIMANJE

HRANE

I NAPITAKA

ILI

PUSENJE

NA

IZOLIRANOM

MJESTU

AKO SE

NISU

PRETHODNO

ISPUNILE

OSNOVNE

HIGIJENSKE

MJERE

Gotovo

e

identidna situacija

ako se

sve

prije

spomenute

radnje

obavljaju

u

prostoru koji

je

zarylh

predviden,

kao Stosu

re-

storani

prehrane,mjesta

za odmor,

pu5enje

slidno,

a da

prije

toga

nisu obavljene

snovne

igijenske

mjere.

To znadi

da se

u te

pros-

tore

ne smije

ulaziti

u

kontaminiranoj

za5titnoj

odjeii

i da se

prije

ulaska

u

taj

prostor

moraju

oprati

oni dijelovi

tijela

koji su bili

izlo-

Zeni

kemik

aIljama.U

Iazak

kontaminirane

osobe

I unoSenj

kon-

taminiranih

predmetau te

prostorene

predstavljaopasnost amo

za osobu

kojaje

takvau5la

u taj

prostornego

za sve

druge

koji

se

nalaze

u tom

prostoru

ili 6e

kasnije

udi u

taj

prostor.

er

kontami-

nirani

prostor

predstavlja trajnu

opasnost

za ljudsko

zdravlje.

3.2.4. UZIMANJE SREDSTAVA OJA POSPJESUJU PSORPCIJUOPAS:{IH

KEMIKALIJA

Posebno

e

opasno

na

mjestu

gdje

se

rukuje

ke-

mikalijama opasnim

za

ljudsko

zdravljejesti

ili

piti

sred-

stva

koja mogu

pospje5iti

apsorpciju

ih

tvari

iz

probavnog

sustava.

Posebno

e to

odnosi

na

alkoholna

pi6a.

Osim

alkohola

na apsorpciju

preko

probavnogsustava

mogu dje-

lovati

i

drugi

dimbenici,

posebnokod akutnih

otrovanja,

kao Sto

e

masna

hrana,

mlijeko

i slidno.

3.2.5.

SLUeAJNE

ILI

NAMJERNE

INGESTIJE

OPASNIH

KEIIIK.{LIJA

Namjerni

unos

kemikalija

koje mogu

zazvati

eskeStetne

dinke

ric'dije

na radnom

mjestu

negou drugim

okruZenjima.

Ce56isu

sludajevi

enamjernog,

dnosno

sluiajnoguno-

sa

u

probavni

sustav.

Donedavno

se

o uglavnom

dogadalo

zbognedostatne

preme,

krivih

postupaka

pri

pretakanju ili nekom

drugom

rukovanju

kemikalijama.

Danas

tc

ce5ii tazlog

neznanje.

Posebnu

opasnost

predstavlja

pretakanjekemikalija

u spremnike

koii su

identidni li

nalikuju spremnicimazaluvanje

prehrambenih

roizvoda.Osnovni

podatak

o

tomeStose

na-

laziunekom

spremniku

i kakve su

karakteristike

sadrLaja

premnika

est

nl'egor deklaracija

(naljepnica li etiketa).Kako se treba Stititi od kemikalije, potanko e ob-laSnlc'no uputi za

postupanje oja se

akoder

moranalaziti

na svakom

edinidnom

pakiranjukemikah"ie. koliko

46



ta dokumentacija

edostaje

li

je

pogre5na,

olazi

do

krivog

postupanja

kemikalijom,

a

neri-

jetko

u

se

retira

kao neku

sasvim

bezopasnu

var. Osnovno

e

pravilo

da,

ako

je

to

mogu6e,

kemikalije

se

moraju

iuvati

u originalnoj

ambalaZi.

Ako seved

moraju

pretresati

li

preta-

kati u neke druge

spremnike,

npr.

radi obrade,

pripreme

i sl.,

onda ti spremnici

moraju

biti

dobro obiljeZeni

ne smiju

nalikovati

na spremnike

a

(uvanje

prehrambenih rtikala.

3.3.

ZASTITA

KOZEI

Danas

na trZi5tu

postoji vrlo Sirok

spektar

opreme

za zaltitukoLe

pa

i

sluznrca.

Za

ruzlldite

kemikalije

postoji specifidna

za\titna oprema.

Svi djelatnici

moraju biti svjesni

da

nakon

rzlaska

z kontaminiranog

prostora

moraju

svu6i

tu odje6u, oprati

je,

oprati

sve even-

tualno

kontaminirane

dijelove

koZe

tek onda

udi u

prostor

za odmor,

za

pu5enje li restoran.

Nekori5tenje

li nepravilno

kori5tenje

zaStitne

odjedeusko

e

povezano

s otrovanjima

ili

joj

de56e

profesionalnim

oboljenjima

oja su

posljedicadugotrajne

zloZenosti

pasnim

ke-

mikalijama.

Bilo

bi

najbolje Stititi

se opremom

za

ednokratnu

uporabu.

Obaviti

posao zakoji

je

ta

oprema

predvidena, vu6i

e,

odloZiti

u

za to

predviden

spremnik

ne

dirati

e

viSe,

odnosno

ne dolaziti

u

kontakt s

njenim

vanjskim

dijelovima.

Svaka

kemikalija

ili bar skupina

kemikalija

zahtljevaposebnu

a5titnuodjeiu.

I to ne

samo

vrstu

i

oblik

nego materijale

od

kojih

je

ta odje6a

zradena.

Kakvu za5titnu

opremu

re-

ba

koristiti,

prvenstveno

visi o

vrsti

kemikalija s

kojima se

dolazi u doticaj,

njihovoj kolidini,

odnosno

koncentraciji,

izikalno-kemijskim

svojstvima,

kao Sto

su agresivnost,

eaktivnost,

agregatno

tanje

sl. Odabir

za5titne

odjedeobavlja

odgovorna

osoba,

a duZnost

e

svakog

radnika

po5tivati

obvezu

kori5tenja

te opreme.

Sasvim

e

sigurno

da

se moraju

za5tititi

svi vanjski

dijelovi

tijela

preko

kojih bi

mog-

1odoii do apsorpcrje,pa 6e ovdjebiti potanko obja5njeno oja su to sredstvazaltite ovisno o

karakteristikama

emikalije

s kojom

se dolazi

u doticaj.

3.3.1.

RUKE

Zaltiti

ruku treba

posvetiti

posebnupaLnjtt'.To

e

dio

koZe

preko koje se obavezno

dolazi

u dodir s

kemikalijama,

spremnicima,

alatkama

za rukovanje

tim kemikalijama,

a sve

to moZebiti

kontaminirano.

Vrlo

je

bitno da

te rukavice

budu

otporne

na kemikalije,

ali

i dovoljno

dvrste

kako

ne bi doSlo

do

njihovog o5te6enja. osebnoe vaLno a to vrijedi i za drugu

za5titnu

opremu)

da su

rukavice

ditave.

Ved

i mala o5teienja

(pukotine,

poderotine sl)

predstavljaju eliku

opasnost

er

kemikalija

lako

moZedo6i

u dodir

s

koZom.Kad

se

primi-

jeti

bilo

kakvo

oStedenje

li nepravilnost

odmah

rukavice

zamijeniti

novima.

3.3.2.

OCr

I na

za5titu odiju

treba

dobro

paziti

zbog

njihove osjetljivosti ,

ali

i iznimne

vaZnostiza dobarnadzornad situacijom.Ukoliko prijeti

opasnost

d

prskanjakemikalije

u odi,

obveznaje

uporaba

za5titnih

4Z



naodala

ili

pak

za5titnog

vizira koji

uz

zaltitu

odiju ujedno

sprjedava

kontakt

kemikalije

s

koZom

ica.

Ukoliko

je

rijed

o

kemikalijama

koje lebde

u radnoj atmosferi,

kao

Sto

su

plinovi

i

parc,

aerosoli

pa

dak i

destice

pra5ine,

zaltitne naodale

moraju

dobro

prianjati

uz koLu

lica

kako kemikalija

ne

bi mogla

dospjeti do odiju

sa strane.

3.3.3.

GLAVA

KoLa

glave

moZe

se Stititi kapama,

kapuljaiama

i

svim

drugim

oblicima

pokrivala

za

glavu

koja

su

dostatna

u

pojedinim

sludajevima.

No

svakako treba

voditi raduna i

o kvaliteti

barijere

koja

e

jedan

od osnovnih

dimbenika apsorpcijepreko

koZe.

Ko-

La

glave

e

vrlo

osjetljiva.

Ve6

malo

adim

potezom

nokta po

koZi

lubanje

dodi e do njena

o5te6enja.

a

taj

se nadin

uklanja

barijera

koja

sprjedavaapsorpciju

opasnih

kemikalija.

Zato, ne

samo

ondje

gdje prijeti

pad

s visine li

pad

teskih

predmeta,

e6 ondje

gdje

prijeti

opasnost

d

stvaranja

i najmanjih

ogrebotina

dobro

e

koristiti

kacigu.

To

e

posebno

zraL,eno ri

radu

u terenskim

uvjetima,

ali i

u skudenim

prostorima,

odnosno

svagdje

gdje

se moL,e

apeti

glar.om

oStetiti

koZu.

Na kacigu

se mogu montirati

i

dodatna sredstva

zaitite

kao

Stosu antifoni

(sredstva

za

zaltitu

od buke) lliviziri.

3.3.4. TTJELO

(TRUP)

Oprema za zaltitu

trupa

ovisi

prvenstveno

o karakteristikama

kemikalije,

njenojkoncentraciji,

li

i smjeru z

kojeg nam

kernikalijapri-

jeti. Uobidajeno ekoristi radno odijelo od pamuka li nekogdrugogpri-

rodnog

materijala.

Ali

vrlo desto

se koristi

i tzv.

vi5eslojnazaStitna

od-

je6a,

odnosno

oprema oja

sevrlo lako

moZe

navuii

preko

osno\.ne

tako

pruLiti

dodatnu zaltitu.

Tako

npr.

ako se radi

na mjestu

gdje

kemikalija

moZ,e

a radnika prsnuti

samo

sprije

da, moLe

se koristiti zastitnaprega-

ia. Ali ako

opasnost

d

polijevanjaprijeti

zbilo

kojeg

smjera.

onda

e

bo-

lje

koristiti zaititno

odijelo

s

kapuljadom

li

kabanicu.

Kapuljaia

ujedno

sprjedava alljevanje

emikalije

zavrat.

Ako

sekemikalije

koje

kontami-

niraju

atmosferu e

kreiu

pravocrtno

ako

e

njihova

koncc-ntracijaovi-

Sena, nda reba,

u najmanju

uku,

koristiti

kombinezon.

Pri vrlo

visokim

koncentracijama

opasnih

kemikalija

u atmosferi

u kojoj s..

boravi

mora

se za

potpunu

za5titu koristiti

hermetidki

zatvoreno

odlielo

-

izolacijsko

odijelo. To

e najdesie

biti

potrebno

ada

sene zrakakve

su koncentraci-

je

tih

kemikalija,

a

odekujese

da su visoke

(npr.

kod

nesreia).

To

odijelo

u

porpunosti

Stiti

od

okolne

atmosfere.

Zagadeni zrak

ne

moZe

doprijeti niti

do koZe

niti

do

probar

nog

ili

di5nog

sustava.

U

takvim

situacijama zrak

za

disanje

potrebno

e

dovesti

z nekog

drugog

izvora,

ali

o tim sustavima

6e biti

govora

kasnije.

3.3.5.

NOGE

Za(titanogu ziskujeobu6ukoja e najjednostavnija, ajlaganija. li ipak dostatna,

koja

se ako

navladi

svladi.Nikako

ne koristiti

otvorenu

obuiu kao

Stosu klompe.

sandale

li

lzolacijsko

dijelo

48



sl. Najprikladnije

e

koristiti iizme.

Nemakomplikacija

ri

odvezivanju

ili

ponovnomvezanjuvezica,

osebice ad

e

to

vrlo

te5kodiniti, npr.ako

su na

rukama

glomazne

zaltitne

rukavice.

Ako obuda

ne

pruZa

do-

voljnu

zaltitu, mogude

e

koristiti

i posebne navlake. Materijale od

kojih

je

izradenaobu6a reba

prila-

goditi kemikalijama s kojima se

ra-

di, a

posebice

ko su u

pitanju

agresivne

emikalije,bilo

da

je

teren

kojim se kre6emo

kontaminiran

ili

svakog

dasa

prijeti

opasnost

od zagadenja.

3.3.6. DEKONTAMINACIJA

YaLno e da zaltitna odjedabude dista, odnosnoda senakonuporabe,ako e to pot-

rebno,

dekontaminira.

Vrlo

su destaotrovanja

kontaminiranom

za5titnom opremom. Dekon-

taminacija odjede

moile se obaviti

ili na tijelu,

pogotovo

ako

su u

pitanju posebno

opasne

kemikalije,

ili

se

o mote uiiniti

nakon skidanja. Uno5enje

kontaminirane

zaltitne

opremeu

garderobu

nije dozvoljeno

er

moZekontaminirati taj

prostor,

ali i

odje6u

u kojoj se odlazi ku6i.

Ne smije se

zanemariti ni dekontaminacljakoZ,e

er

usprkos efikasnim sredstvima

zaltite

ponekad

semoZedogoditi

da odredena

olidina nedistodapak

prodre

do

koZe,

posebice

prilikom

svladenja.

ato

e

itekako bitno oprati

one dijelove

ijela koji

su bilitzloleni

kemikali-

jama.

Ukoliko

se sumnja

na nedostatnost preme

zazaititttkoZe ili ako se

primijeti

da

e

do5lo

do

kontaminacije cijelog

tijela, svladi se

kompletna zaltitna odje6a obavlja dekontaminacija.

Sredstvaza dekontaminacijuovise o karakteristikama kemikalija s kojima se doSlou dodir.

Ne smiju se

koristiti sredstva

za neutralizaclju

(kiseline

za ne:utralizaciju

uLina lli luLine za

neutralizaciju kiselina)

er

na taj

nadin moZe do6i do burne

reakci-

je

koja 6e samo

pogor5ati

stanje,

zazvati o5tedenja akoLiinataj

nadin olak5atiapsorpciju

prisutnih

kemikalija. Najde56e

e koristi

samo

obidna voda, a ukoliko

se

kemikalije ne mije5aju s vodom

(npr.

nepolarne

eku6ine

kao

Sto

su organskaotapala),

oristi se sa-

pun.

Ovdje

se dakako

govori

o

tekudem sapunu li sapunici.Nakon

pranja potrebno

e

i tu sapunicu

dobro

isprati

s

koZe.Ne smiju se

koristiti nikakve

kreme, osioni

li neSto lidnoStobi

moglo

pospje-

Siti apsorpcijueventualnozaostalih opasnih

kemikalija na

koZi.

Svi

daljnji

postupci ijedenja

repu5taju

e ijedniku.

3.4.

ZASTITA

DISNOG SUSTAVA

Apsorpcija kemikalija

preko

diSnogsustava

ovisi o vrsti kemikalljai

koncentraciji,ali

moLdanajvi5e

o njihovom

agregatnom tanju.

Nije

svejedno

e

li rijed o desticama

ra5ine

li o

sitnim molekulama

plina. Tek

6e

plinovite

tvari dospijevati

u

ve6oj

mjeri do alveola

plu6a.

No

kod

pojedinih

kemikalija

ve6 su

i

vrlo

male kolidine

pra5kastih

estica

oje uspiju

prodrijeti

u plu6a opasneza zdravlle.Takav e sludaj s azbestnim vlaknima (azbestoza)li finom pra5i-

nom kvarca, odnosno

silicijevog dioksida

(silikoza).

Zato

je

itekako vaLno

znati

s

kakvim

se

t

Ag



kemikalijama

radi i koje

mjere zaltite

di5nog sustava reba

provoditi, posebice

ako

e

prostor

u

kojem

se radi

jako

kontaminiran.

Najbolji

je

naiin

za5tite di5nih

puteva

raditi

u iistom okoli5u. Zato

e

vrlo vaZno

voditi radunakako

se s

kemikalijama

postupa,

odnosnokako ne

dozvoliti da kemikalija

napus-

ti onaj

prostor

koji

joj

pripada

u kojem neie

biti opasnaza dovjeka

okoliS.

Postojedva osnovnanadrnazaltite di5nogsustava:

1.

prodi5iavanje

okolnog zraka,

odnosno zrakaizradne

atmosfere

2.

dovodenje rakazadisanje znekog

drugog zvora.

3.4.I. PROdISCAVANJE

OKOLNOGZRAKA

Ovaj

nadin zaltite

obuhvaia dvije tehnike:

1. tehniku filtracije,

2.

tehniku adsorpcije.

Odabirprvenstveno visi o velidini

destica pasnih vari. Zato

e

vrlo

vaZnopoznava-

ti fizikalno-kemijska

svojstvakemikalija

s kojima se radi.

3.4.1.1.Filtracija

Opdenitokada

se

govori

o metodi

prodi5cavanja

kolnog

zraka,dini se da

e

najlak5e

Stititi

se od

pra5kastih

vari i krupnijih

desticaaerosola.Zaltita

se

moZe

obaviti

ednostavnoni

ehnikom

filtracije.To

e

tehnika

koja se

danas

najde5de rimjenjuje.

ali to

e

i

zaStitakoja

sevrlo desto zanemaruje.

e5ko

da ie se

na

gradili5tima

ili postrojenjima djesepripremaLbuka,a pogoto\.o skladi5tima

ga5enog

apnanai(,ina

djelatnike oji koriste

iltarsku

polumasku

za zaStitu

od iestica. A to

e

upravo

edno

od sredstava aStite

o-

je

djelujena

principu

filtracije.

JoSve6i

problemi

nastupaju

ko se

takva li slidna ehnika

iltracije ne

koristi kada sedolazi

u doticaj

s

finom

praSinom

kvarca

ili

vlaknima azbesta.

Filtarskapolumaska

a

zaltitn od destica

ekoristi

uglavnom

ednokratno.

a moZe

se

koristiti

sve

dok se

kroz

nju moZe

disati bez napon Filtarskapolumaska

mora

se cvrsto

pri-

ljubiti zakoLu

ica kako ne

bi doilo do strujanja

ra5ine

a strane.Prilikorl

skidanja.

iltarsku

polumasku

rebalagano

odvajatiod lica kako

sc

ne

bi dogodilo

da

nedistode

njene

vanjskestrane

dospiju

na lice.

ruke

ili

u

di5ni

sustav.

Filtracija

e

udinkovitija ako

se

koristc

polumaske

s

filtrima za

iestice.

Udinkovitost

polumaske

glar.nom

e

veza-

nazafiltar.

Filtri za

destice

u bijele boje na sebinose

oznake

PI,P2 ili P3. Filtri

se

ne

smiju

prati. propr.rhirati

li

distiti na

bilo

koji

nadin

er

bi im se natq nadin

poboliSala

ropusnost

ne

bi bili udinkoviti.

3.4.1.2.Adsorpcija

Kada

se u radnoj

atmosferinadu aerosoli

velidinadestica spod

5

,um.

pogotovo

ako

suupitanju pare li plinovi, ondasemoraprimjenjivati ehnikaadsorpcije.Cestodjelatnicikoji

nemaju

dovoljno

predznanja

radu

s opasnimkemikalijama

brkaju zraze

apsorpcija

adsor-

50



pclja.

Za razllku

od apsorpcije

koja

podrazumij eva ulazak

opasnih

vari u krvotok,

adsorpcija

evezanje

vari

na neku

povrSinu.U tu svrhu

koriste se

plinski filtri.

To su najde56e

metalne

posude

u

koje se

mogu staviti

razll('iti adsorben-

si. Svaki

e

adsorbens

biljeZen

ednom

bojom

i slovnom

oznakom.Kada je rijed o univerzalnom filtru, filtru koji u

sebi

sadrZi

vi5e

razliditih

adsorbensa,

nda

e

on obiljeZen

trakama

u boji.

Kada

se

na filtru

nade bijela

traka

s oznakom

P to

zna(i da

se

na

podetku tog

filtra

nalazi i

filtar za destice.

Naime

neki od ovih

plinova

avljaju

se

zajedno aerosolima

koje

e

najjednostavnije

austaviti

na tom filtru

i na taj

nadin

produljiti

vijek

trajanja

adsorbensa.

ada

se u

nekom filtru

istovremeno

rimjenjuju tehnika

lltracije

tehnika adsor-

pcije,

ondase

aj

filtar zove

kombinirani

filtar.

Ovakvi filtri montiraju se na polumasku ili masku za cijelo lice. Razlika izmedu

maske

polumaske

e

u

tome Sto

maska

dodatno

ima obrazinu

koja Stiti

koZu

lica i

naodale,

odnosno

vizir.

Zajednidko

m

je

remenje

za udvr5divanje

na

glavu te sustavventila

-

ventil

za

udah

ventil

zaizdah.

Ventili su

propusni

samo

u

jednom

smjeru

-

ventil

zaudah samo

prema

unutra,

a ventil

za rzdah

samo

prema

van.

Kod

maske

e

to regulirano

polumaskom oja se

nalaziunutar

maske.

Prije ulaska

u

kontaminirani

prostor,

prostor

gdje

su koncentracije

linova,

para

il i

aerosola

sitnih

destica

znad

granidne

vrijednosti

izlagar4a,

reba staviti za5titnu

masku.

I tu

nastupaju

roblemi.Cest

e

sludaj

da djelatnik

ne zna uporabiti

masku,odnosno

ne zna kako

je

namjestiti

posebice ako

provjeriti

e

li ispravna.

Zatoje

na mjestima

gdje

se

mora

raditi

saza5titnomopremom

potrebno

potraZiti upute

kako bi

radnici u5li

u kontaminirani

prostor

dobro

za5tideni.

Ovdje

e

naveden

kratki

prrkaz

upute

za kori5tenje

za5titne

maske s

filtrom.

Uputa

za uporabu

a5titne

maske

Odmaknuti

ukama

emenjeSto

dalje

od ti jela

maske.

Stavitibradu

u donji

dio

maske

remenje

revu6i rekoglave.

Zategnutidonj i

gornj i

ar

bodnog

emenja, zat im

gornj i

l i6eoni

emen.

Pokri t i

lanom

enti lza

udah,

udahnutizrak

spod

maske

pridekati

a se

vidi

popuSta

i

na taj

na6in spod

maske

tvoreni

odtlak.

Ako da, daljnjim

ritezanjem

ospjeSiti

rianjanje

brazine

z lice.

Ako i nakon

oga

prodire

rak

pod

masku,

zna1idaje

maska

neispravna

potrebno

u je

zamijeniti

spravnom

koristiti

amo

spravne

maske.

Ako

e

maska

spravna,

a nju reba

staviti dvrsto

pritegnuti

eljeni

i l tar.

Dlanom

pokriti

tvor

na ulazu

u

fi l tar

ponoviti

rovjeru

ropusnosti.

Tek

ako

e

cijeli

sustav

spravan,

moZe

se u6i u

kontaminirani

rostor.

Po zavr5etku

osla

za1iiz

kontaminiranog

rostora

tek u distojatmosfe riskinuti

asku

i

odvojitifiltar.

Maskudekontaminirati

strujom

raka,

odom

li

uz

uporabu

apuna,deterdZenta

li ne-

kim drugim

sredstvom).

Ako

e

fi l tar

o5

uvijek

dobar

za uporabu,

ratit ina

njegaza5titne

apice

takoder

a

de-

kontaminirati.

Opremu

osu5iti

pohraniti

za lo

predviden

premnik

torbica,

rmari6

sl.)

dalekood

kontaminiranog

rostora.

5l



Vrlo

je

bitno odrZavati

zaltitnu opremu kako bi

se mogla

koristiti

Sto

dulje i kako bi

prilikom

idude uporabe

bila spremna

za

primjenu.

Posebno

e

valno voditi

raduna

o

filtrima,

a naposeo

njihovoj

ispravnosti. Svaki

filtar ima rok

trajanja koji

garantira proizvoda(,,

Proiz-

voclad6e

navesti odan

period

u

kojem se

iltar moZekoristiti,bez

obzira stajaoon

na

polici

ili

se

koristio. Onog

dasa

kad

se

s filtra skinu

zaFrtitni

oklopci

(pokida

sigurnosna

zaltitna traka)

rok trajanja og filtra znatnosesmanjuje.Ako se aj filtar koristi pri visokim koncentracijama

opasnih

kemikalija,

onda se

moy',eoristiti

vrlo

kratko vrijeme.

Zato se moraju

pratiti

koncen-

tracije kemikalija

u radnoj

atmosferi

prema

tome uskladiti

vrijeme

koriStenja

iltra.

Todno

e

odredeno

do

kojih se

koncentracijaopasnih

kemikalija

filtar moZekoristiti.

Ako su

koncentracije

kemikalga

iznad

propisanih

ili ako se

koncentracija

kisika

u

radnoj at-

mosferi

spusti

ispod 17

o

,

onda

ni ovaj

nadin

zaitite nema udinka

i ne moZe

ga

se

koristiti.

Potrebno

e

dovesti

zrakza disanje

z nekogdrugog

zvora.

3.4.2.

DOVODENJE

ZRAK

A

ZA DISANJE

IZ DRUGIH

IZVORA

Dva su osnovna

sustava

za dovodenj

zraka

z

drugih

izvora:

1. cijevni

uretlaj,

2. samostalni

uredaj

za disanje.

I

jedan

drugi sustav

maju svoje

prednosti nedostatke.

3.4.2.1.Cijevni

uredaji

za disanje

Postoji

nekoliko

razlifitihizvedbi

cijevnih uredaja

za disanje ovisno

o tome kako se

dobavlja

zrak,

e

li to

prirodno

strujanje,

upuhivanje

ventilatorom,

e

e

lito zrakkoji se dovodi

iz distog

prostora li nekog

vedegspremnika.

Ovi uredaji imaju Sirokuuporabu koriste se u laboratorijima, ndustriji, ali i u teren-

skim uvjetima.

Uredaj

se sastoji od

cjevovodas

prikljudnim

ventilima

u koji se upuhuje

zrak

pri

gotovo

normalnom atmosferskom

laku, tek

ne5to

povi5e-

nom.

Djelatnik u izolacijskom

odijelu

prikljuduje

se crijevom,

koje

e

sastavnidio odijela,

na ventile

t zrak mu struji

ispod

skafandera

on

ga

normalno udiSe.U terenskim uvjetima

ne-

ma cjevovoda,

ved se korisnik

izravno crijevom

prikljuduje

na

spremnik

sa

zrakom.

Cijevni

uredaj

ima tu

prednost

da se

mo-

Le neogranideno

ugo boraviti u

kontaminiranom

prostoru,

er

postoji

stalni dotok svjeZeg

zraka. Nedostatak

uredaja

e

slaba

pokretljivost. Djelatnikovo kretanje ogranidenoe duljinom cri-

jeva.

Zato ovaj uredaj

nije

prikladan kad

se

reba

puno

kretati,

pogotovona vedeudaljenosti

li ako sekoristi u skudenom

pros-

toru

ili

prostoru

poput

labirinta

gdje

moZe

do6i

do

preplitanja

zapinjanjacrijeva.

Takoderse

ne moZe

koristiti

u

opoZarenim

prostorima

li

prostorima konta-

miniranim agresivnim

kemikalijama

er

bi moglo do6i do oSte6enja

rijeva

za

dovod

zraka,U

takvim situacijama

olje

e

koristiti samostalni

redajza disanje.

3.4.2.2.Samostalni

uredaji

za

disanje

I ovdje

postoji

nekoliko

zvedbi ih uredaja.Osnovna

podjela

e

na uredajes otvore-

nim krugom i uredajesa zatvorenimkrugom. Druga podjela e s obziromna nadin opskrbe

zr akom. odnosno

kisikom.

52



Samostalni

uredaj

za disanje

s otvore-

nim krugom sa

stladenim

zrakom

sastoji se

od

boce

sa

zrakom, manometra,

edukcijskog

ventila,

zvudnog alarma,

visokotladnog

niskotladnogcri-

jeva,

usnika

za5titne

maske.

Kako

je

zrak u boci

pod tlakom od 200 do 300 bara,ovisnoo izvedbi,

potrebno

e

taj

tlak smanjiti

na

normalni atmosfer-

ski

tlak. Na

redukcijskom

ventilunalazi

se

zvuini

alarm

koji reagira

na tlak u

boci.

Kad tlak

padne

ispod

neke

odredene

rijednosti

(obidno

e

namje5-

ten

na nekih 50 bara),

ogla5ava

e

alarm, dajudi

do

znanla da

je

zrak

pri

kraju

i

da

se mora

napusti-

ti

kontaminirani

prostor. Na distom

mjestu boca

se

zamijeni

novom,

punom

bocom

i tada

se moZe

nastaviti

s radom.

Zvnk alarma

poprilidno

je

gla-

san, ritantne frekvencije pa naprosto jera ljude iz

kontaminiranog

prostora

da

Sto

prije

izadu

van i

zatvore dovod

zraka,

a samim

tim i

pi5tanje.

Na-

kon

redukcrjskogventila

niskotladno

crijevo

vodi

do

pluinog

automata.

To

e

zapravo

sustav

ventila,

ventil

zaudahi ventil

zaizdahkoji

reagiraju

na

di-

sanje,

ad

plu6a, pa

se

zato

zove

plu6ni automat.Naime,

kad se

Zeli udahnuti

zrak, u

jednom

se renutku

ispod

za5titne

maskestvara

podtlak Stoautomatski

otvara ventil

zaudah,

a blokira

ventil

za izdah i dolazi

do strujanja

zraka z niskotladnog

crijeva.

Kad treba

izdahnuti

zrak,

pod maskom se stvara

blagi

nadtlak Sto

blokira ventil

zaudah,

a otvara ventil

za

izdah i zrak

izlazi van. Kao i kod za5titnemaske, a uostalom sve

druge

za1titneopreme,

posebice

ovdje

moraju

postojati

vidno

istaknute

upute

za kori5tenje.

U njima

potanko

mora biti

opisano

stav-

ljanje,

provjera, kori5tenje,

skidanje,

dekontaminacrla

odrZavanje

e

pohranjivanje zaltitne

opreme.

Ovaj

nadin

zaltite di5nih

puteva omogu6ujebolju

pokretljivost

od cijevnog

uredaja,

ali mu

e

nedostatak

ratko6aboravka

u

kontaminiranom

prostoru.

Jednaboca

moZe

rajati od

30 do

maksimalno

40 minuta, a

nekada

kraie. To

prvenstveno

ovisi

o telini

posla. PriteLim

poslovima

di5e

seudestalije

dublje

pa

se ro5i vi5e

zraka.

Postoji

sustav

koji moZe

produljiti trajaryeboravka

u

zagadenom

rostoru. To

e

rege-

neracijski

uredaj,

odnosno

samostalni

uretlaj

za disanje

sa zatvorenim

krugom. Zarazllku

od

uredajas otvorenim

krugom

izdahnuti

zrakne

izlazivan. Osnovni

razlog za

postojanje

og

uredaja

kolidina

e

zaostalogkisikau

zdahnutom

zraku.Jedino

Stosrneta

izdahnutom

zraku

e

ugljikov

dioksid.

Zato umjesto

da

se

zrakrzdahnevan,

kroz jednu cijev koja e vezanana ventil

zaizdahzrakstruji

u

komoru u

kojoj senalazi

alkalni

granulat.Tu dolazi do

neutralizacije

uglji-

kov dioksid se

aloZi

na tom

granulatu

u obliku

karbonata,a sav

preostali zraknepromijenjen

6e

prostrujati krozturegeneracijsku

komoru

i

udi

u drugu

komoru

gdje

6e se obogaiivati

kisikom.

Na

ovaj se

nadin vrijeme

boravka

u kontaminiranom

prostorumoZeutrostruditi.

3.4.2.3.

Samostalni

urettaji

za disanje

pri

spa5avanju

samospasilac)

Ovi

se uredaji

koriste

prvenstvenokad se ulazi u

prostor

u

kojem

prijeti

nagla

konta-

minacija atmosfere

opasnim

kemikalijama

koje

bi

se mogle

apsorbirati

preko

diSnog

sustava

na taj nadin znatnougroziti zdravlje li Zivote judi. Izvedba samospasiocavisi prvenstvenoo

okolnostima

u kojima

se a

naprava

koristi, duljini

boravka

u kontaminiranom

prostoru, vrsti

5)



i koncentraciji opasnih

vari u radnoj atmosferi.

Takva

napravamoZe aditi na

principu prodi-

Siavanja kolnog

zraka li na

principu

dovodenja

raka

z

drugog

zvora.

3.5.

HERMETIZIRANE

PROSTORIJE

Odabir

sustava

oji 6e se

koristiti ovis i o uvjetima u

radnom

prostoru.

Metoda

do-

vodenja zraka z drugog

rzvora

koristi se uglavnom kad su

koncentracije

opasnih

kemikalija

vrlo

visoke,ali i

kad

se

ne zna kakve su

koncentraclje, odekuje e da suvisoke.

Toje najde5ie

sludaj

ad

se dogodi

ne5to

nepredvideno,

ekakvanesre6a, dnosno ad kemikalija nekontro-

lirano napusti svoj

prostor,

bilo da

e

do5lo

do

prosipanja, rolijevanja

li isparavanja emi-

kalije. Medutim, kad dodedo

takvih situacija,obidno

e

broj za5titnihsredstava graniden,

djelatnika

e

gotovo

uvijek ve6i broj.

Zato

na

svim onim

mjestima

gdje

prijeti

opasnost

d naglog splinjavanja e6ih

kolidina opasnih

vari moraju

postojati

her-

metizirane

prostorije.

To su

prostorije

koje

sluLe

za

privremenu

za5titu

judi.

One mo-

raju biti smje5tene

ako

da sedo

njih lako

do-

lazi s

posebno

pasnih

mjesta.

U objektu

mo-

ra

postojati

barem

edan

predprostor

akoder

dobro

hermetiziran. Taj

predprostor

sluLi za

siguran ulazak u

glavnu prostoriju

ako

e

to

potrebno,

za odlaganje kontaminirane zal-

titne opreme i obavljanje dekontaminacije.

U

hermetizkanim

prostorijama

radnicima

trebaju

biti

na raspolaganjusredstva zaitite,

ureclajza komunikaciju s vanjskim svijetom

(npr.

mobilni telefon ili

barem

radioaparat).

Komunikacijskimaparatima

prvenstveno

e

stupa

u vezu sa strudnim ekipamakako bi se

dogovorio

nadin dostave

odgovarajute

zaltit-

ne opreme,koja ie omoguditi sigurno

napu5-

tanje tog

prostora

li

se

koriste za

dojavu

o

padukoncentracljaopasnihkemikalija u vanjskomprostoru spodkritidnih vrijednosti i samim

tim

o sigurnom

zlasku van.

Dolaskomu hermetiziranu

prostoriju

radnici trebajuograniditi svo-

je

kretanje na najmanju

moguiu mjeru i

pozorno pratiti

upute dane

preko

sredstava

omunika-

cije.

Kad netko novi dolazi u hermetizirano

skloni5te,

pu5taga

se

prvo

u

predprostor,

u

glavnu

prostoriju

ek nakon Stosu

vrata

predprostora

obro

zatvorena

osigurana

prema

van. U sludaju

prodora

onedi5ienog

zrakakoriste se

zaititna

sredstva

npr.

maske).

Ukoliko

ne

postoje

ermetizirane

rostorije,

ermetizacijasemoZeobaviti

provizor-

nim

sredstvima

u

prostorijama oje

su

na raspolaganju. ajvaZnije

e

na najmanjumogu6u

mjeru smanjiti razrnlenu

zraka rzhermetizirane

prostorije

s vanjskim zrakom. Zato

e

dobro da

takva

prostorija

ma Stomanje otvora

(npr.

prozora

li vrata).Pukotine

se

najlak5e

popunjavanju

razliiltim kitovima, a otvori na okvirimavratalliprozora mogu sezatvoriti npr. ljepljivom tra-

kom.

54



4.

Sto su

nesrede

kemikalijama,

a Sto

pak

katastrofe?

azlika

e

vrlo

jed-

nostavna, j.

kod kemijske

nesrede

os-

toji opasnostda se nekakemikalija os-

lobodi

iz svojih

spremnika

ili reaktora

ili se

dak moLe

osloboditi

rzazivaluci

s

time

potencijalnu

pasnost

a jude,

oko-

liS i materijalna

odnosno

kulturna

dob-

ra. Katastrofa

e

kada

pri

tome smrtno

stradaju

judi

ili nastanu

velike

Stete

za

njihovo

zdravIle,odnosno

u

sludajevima

velikih

Stetau

okoliSu

li na

materijal-

nim odnosno

kulturnim

dobrima.

Te su

definicijeprilidno nejasne obzirom dane obuhva6aju veposljedicekoje kemikallje izazivaju,

Tako se

moZeu

prvi

dasudiniti

da

e

ishlapljivanjem

nekekemikalije

doSlo

ek do

manjih Steta,

a

kronidne

posljedice zlagarya

judi

mogu

postati

katastrofalne.

4.1. GDJE

ILI KAKO

SE

MOGU

DOGODITI

KEMIJSKA

NESRECA

ILI

KATASTROFA

NESRECE

KEMIJSKE

KATASTROFE

PoZar

na

postrojenju

PUTO.

Nesre6a

li katastrofa?

Nitko

ne zna.

Jedno drugo

se

moZe

dogoditi

tijekom

bilo kojeg

pos-

tupka

s kemikalijom,

tj. tijekom

proizvodnje,

prijevoza, skladi5-

tenja,prodaje,uporabe li zbrinjavarya,pa zato svatko ko rukuje

kemikalijama

mora

biti spreman

na nesre6u

li

katastrofu.

Znatno

je

vaLnlje

pitanje

kada

se dogadaju

nesreie s

kemikalijama.

Su-

dionici

zbrinjavar4a

kemijskih

nesre6a

obidno

kaLu da

se takvi

dogadaji

zbivajuvikendom

i nodu,

Sto

nije daleko od

istine,

kako

6e se

das

kasnije

pokazati.

Glavni

:uzrocinesrede

u u:

ljudskoj

pogre5ci,

tehnoloSkim

r azlozima,

drusim

razlozima,

4.I.I.

LJUDSKAPOGRESKA

Na

Zalost,dovjek

e

najde56e am

prouzroko-

vao

kemijsku

nesre6u,

a

ranije spomenuta

vrdnja

o

vezanosti

nesreda

z vikend

i no6 stoji.

Obidno

e

vi-

kendom

no6u manje

radnika

na

radu s

kemikalijama,

desto

su o

ljudi slabije

Skolovani

arad s opasnim

ke-

mikalijama,

a

i

umor

ima svoju

ulogu. Ovim

je

ve6

po-

kazan dro

razloga

zbog kojih

dolazi

do

kemijskih

nes-

re6a

ili katastrofa,

a

nlkada

ih i nije

jednostavno

sve

nabrojati. Smatraseda su sa stranedovjekanalvaLnlji

slijedeii

razlozi kemij

skih

nesre6a:

Spomenik

rtv ma

Bopha-

la .

Nisammogaoni5ta aknuti.Viditeda

sam

pijan.

55



neznanje)

nepridrZavanje

ropisanih

mjera rada

s kemikalijom,

nepridrLavanje

plana

djelovanja

za sludajnesre6e,

drugi dimbenici.

4.1.1.1.Neznanje

Svuda u svijetu,

pa

i kod na, neznanje

e

glavni

razlog zbog kojeg

dolazi do

nesre6e.

Svi

rad-

nici koji rukuju kemikali jama moraju

dobro

poznavati

kako

kemikaliju tako i

proces

u kojem sudjeluju,

er

u

suprotnomne1eznatikako

postupiti

kada stvari krenu

nepredvidenim

putem

li

pak

ne6eznati koliko i na ko-

ji

nadin

e

neka kemikalija

opasna

za njlh. Zbog

toga

je

osim op6eedukacijeza rad s kemikalljama izrazito

vaLno nauditi

sva

kemijska, fizlkaIna i toksikolo5ka

svojstvakemikalije s kojom se radi te svepotrebno o

specifidnom

procesu

unutar

kojeg

se

rukuje kemikali-

jom.

O svojstvima emikalije dani su scrpni

podaci

u

dokumentaciji koja

prati

kemikaliju i oni moraju biti

na raspolaganju

adnicima u svakom renutku. To znadi

da bi sigurnosno-tehnidki ist i/ili

dru-

gi

ekvivalentni

dokument

trebalo

prevesti

na hrvatski,

ako

e

pisan

nekim

stranim

ezikom,

i

drLati

ga

na radnom mjestu. O samom

procesu

u kojem kemikalija

sudjeluje, adnicima iscrpne

podatke

mora

dati

odgovorna

osoba.

Medutim, znanjeje

samo dio vje5tina koje radnik mora

posjedovati,

kljudna

e

njegovauvjeZbanost a

postupke

oje

se

poduzima

u sludaju esre6e.

4.1.1.2. NepridrZavanje propisanih mjera u radu s kemikalijama

Sve mjere

propisane

za

rad s nekom kemi-

kalijom moraju

biti na radnom mjestu

asno

istaknute

i njih se mora

pridrL,avati.

U

uputama

pi5e

kako se

radnik za5tiduje

od djelovanjakemikalije, ali takoder

mora

pisati

i to koje

op6e ehnolo5kemjere

valja

pri-

mijeniti

pri

radu da ne

dode do

nesreie

(npr.

odrLava-

nje radne emperature ekog

kemijskog

procesa,

rzi-

na

dodavanja

emikalija

u reakcijsku

posudu,

zabrana

mije5anja ekih kemikalija

s vodom, zabranavoZnje

neprikladnim meteoroloSkimuvj etima itd.). Zanimlji-

vo

je

da

e

nepridrZavanjemjera

za rad s kemikalija-

ma nakon

neznanja ajdeSdi

zrok

kemijskoj

nesre6i

zbog oga

se

na

tom

podrudju

moLenapraviti

najvi5e

na

sprjedavanju esre6e.

Na

nepropisan ad

ednog

radnika mora

upozoriti svaki

drugi

rad-

nik,

jer

inade

odgovaraza eventualnunesre6u

s

kemikalijama

izazvanu neprofesionalnim

radom

drugoga.

4.1.1.3.

NepridrZavanje

plana

djelovanja za sluiaj nesre6e

Kada vednastupiprijetnjada 6e sestvari odvijati premakemijskojnesredi li katas-

trofi, izrazito

je

vaZno ne

praviti pogre5ke.

No,

dovjek u takvoj

situaciji nema

puno

vremena

Najgorisu

oni koji

pojma

nemaju.

Pu5enje

e

opasno

za zdravlje

56



razmilllati, a

javlja

se takoder

panika,

pa

onda

lako

dode

do

pogre5nih odluka.

Zato

je

rzrazTto

aLno

slijediti

plan inter-

vencija

za slud,aj

esre6e

on

mora biti

na raspolaganju

adni-

ku.

Isto takoje vaLno

da

radnik

dobro

poznaje

plan

i dazna

koja

e

njegova

uloga u

planu, o demu

6e biti

jo5

rijedi kasni-

je. Naravno da planom nije mogu6epredvidjeti sve mogu6e

scenarije

rczvqa

dogad,aja

oji mogu

krenuti

posve nepred-

videnim

tijekom,

ali se

raduna

da 6e

se u

takvim sludajevi-

ma boije snaii

osoba

Skolovana

a rad s

kemikalijama,

koja

poznaje

dobro

radni

proces te koja

je

trenirana

za

ptrmjenu

plana intervencije

za sludaj

nesre6e.

Opet

e,

dakle,

edukacija

izrazito vaLna.

Uz

naprijed spomenuto

vaLnoje

stalno

vjeLbanje,jer

se

ek na taj

nadin otkri-

vaju

mogu6e

pogreskeu

intervenciji

i

popravlja

osnovni

dokument.

BeztvjeLbavanjamoZemo

odekivati

pogreSke ad se

nesre6a ogodi

pove6anje jezinih

e5kih

posljedica.

4.1.1.4.Drugi dimbenici

Konadno,

drugi

dimbenici

mogu onesposobiti

adnika

za dono5enje

spravne

odlu-

ke,

kao

npr.

privremenafizl(ka

ili

psihidka nesposobnost

zrokovana

bilo

kojim dimbenikom

(npr. pijanstvo na

poslu,

umor

i

sl).

O

tome

gotovo

da

ne

bi

trebalo

govoriti,

jer je

regulirano

brojnim

zakonima.

Medutim,

molda

bi

koju rijed

ipak trebalo

progovoriti o strahu

i

panici.

Strah

od kemikalije

kojom

radnik

rukuje moZe

biti dobar

motiv

za korektno

pona5anje

glede

T;;.

t

i, i.

Nama

nitkoni5ta

ne

moZe.

po5tivanja

ropisa

o

radu s kemikalijom,

ali

e

lo5e

kada

to

prijede

u

paniku.

To se

koji

puta

dogada

pri

normal-

nom

radu,

kada upravo

zbograzvljene

panike

radnik

ni-

je

u stanju

obaviti

svenuZne

poslove

sprjedavanja

esrer

6e.

U dasu

kada

prijeti

oslobaclanje

emikalije odnosno

kada

u

procesu

ada dode

do

pogre5ke zrazito

e

vaLno

saduvati

prisebnost

duha

slijediti

plan intervencije

kod

kemijske

nesreie.

To e biti

toliko

lakSe diniti

koliko

e

radnik

bolje Skolovan

o

kemikaliji

i koliko

je

bolje

utre-

niran

izvr5avati

plan.

4.r.2.

TEHNOLOSK.q.

pOCnnSra

Tehnolo(ka

pogreBka

e

po

udestalosti

drugi

uzrok pojavnostikemijskih nesre6a ka-

tastrofa,

iako

bi se

moglo

reci

da

je

i tu

vaZan

ludski

Limbenik.

Zakonom

i uputama

o

radu

za svaku

kemikaliju

i svaki

proces

predvida

se

uporaba

spravnih

alata

li

strojeva

e

njihov

neprestani

nadzor.Nesre6a

e

najde56e

ogada

zbog

ehnidke

neispravnosti,

oja

nije

opaZena

'.udi

ugkurro

gnadzora,pa

e

i

op.t

u

pitanju

ljudski

dimbenik.

Iznenadne

nesrede

bog

nepred-

vidivog

tehnidkog

kvaia

porro ,o

rjede,

ali

predstavljaju

problem

upravo

zato

Sto

su

neodeki-

vane

desto

dak

nisu

predvidene

planom

intervenclja

za sludaj

kemijske

nesre6e.

TVrtka

mora

poBtivati

pravi\a

o

seivisiraniu

i

nadzoru,

ier

time

smaniule

ubestalost

nesre6a'

Pdie

desetak

godina

biljeZene

su

udestale

nesre6e

na

kiornim

stanicama

zbog

otkazivanie

ventila

ili

otpa-

danja

dna

spremnika,

a

od

kada

su

uvedene

stroge

mjere

nadzora

od

kad

se

ne

prima

na

pu-

njenjespremnikkod kojeg sesumnjanabilo kakvo ostedenje, emavisenesre6a spustanjem

klora.

Jednostavno

Pa se

ti

sad

snadi

57



4.1.3. DRUGI

F.AZLOZI NESREEA

Naravnoda

kemijsku

nesredumogu

izazvatirazll(,iti

predvidivi i nepredvidivi

vanj-

ski dimbenici li

mogu

uzrokovati

pogor5anje

jezinih

posljedica.

Najde56i akvi dimbenici

su

prirodne pojave

kao

potresi,

poplave,

snaZno

nevrijeme itd. i na njih naprosto

nije mogude

djelovati, ali sepri projektiranju i

gradnji

objekatanjih svakako

mora

uzeti u obzir.

Koliko

je

teSko

predvidjeti

djelovanje

razllditlh neodekivanih dimbenika,

neka

pokaLe

sludaj

potpu-

nog zakazivanja sustavakomunikacije

s

potrebnim

sluZbama

od

jedne

nesredeu Engleskoj,

kada

e

zbog

gustog

dima iz

jednog

postrojenja

uspanideno

udanstvo

oliko nazivalo svemogu-

6e

gradske pokrajinske

sluZbe da

je

doSlo do

sloma elefonskog

sustavacijelog

podrudja.

Kod

nas

e

najvi5e nesreda

kemikalijamabllo

uz-

rokovano

ratnim

djelovanjima

neprijatelja,

po-

sebno

1991.

odine.

U takvim okolnostima

malo

se moglo napraviti

na

sprjedavanju

nesre6a,a ni

bududnost

nam nije sigurna

zbog mogu6ih tero-

ristidkih napadanaosjetljive objekte,

pa

se ome

treba

prilagoditi.

4.2. KLJUCNA PODRUCJA

RADA

KOD KBMIJSKIH

NESRECA

Tri

su

kljudna

podrudja

adavezana a kemijske

nesre6e,j.:

sprjedavanje,

djelovanje od pojavenesre6e,

uklanjanj

e

poslj

edica.

U daljnjem

ekstu bit 6e ijedi o

tome kakva

e

uloga

radnika i na 5tomora misliti kako

bi sprijedio

kemijsku nesre6u,djelovaou

sludajunjezine

pojave

e obavio korektno uklanjanje

njezinih

posljedica.

4.2.I.

SPRJEEAVANJE

NESREEA

Kroz cijeli ovaj udZbenik,

ukljudujudi

i

uvod

pog-

lavlja

o

nesreiama,

provladi

se

sta misao, j. da

e

najvaLnlje

sprijeditinesre6u da uspjehne6e zostatiukoliko seprim-

jenjuju

sva

znanjastedena

a tedajevimaSkolovanja arad s

kemikalijama te se

po3tuju

svi

propisi

o

rukovanju

s

njima.

Radnik

u

tom ima slijedeieobveze:

redovito

pohadati

edajeve arad s

kemikalijamate

posebne

edajeveo sprjedavanju

esre6e

u vlastitoj

tvrtki,

trenirati

postupke

za sludaj nesre6e

prema

lokal-

nom

planu intervencija za

slu(,aj

kemijske nesre6e

(dakle

uvjeZbavanje),

pridrLavati se svih pisanih uputao radu s kemikali-

jama,

W-

*.

*"

+.

NeovlaSteni

a ulazzabranien

5a



pridr/avati se svih

pisanih uputa

o

procesu

kojeg obavlja

ukljudujuii

nadzor

nad op-

remom

koju

koristi

u radu,

odrLavati

upotrebljavati

sva

propisana

zaltitna sredstva,

nadzirati

da

li su

mu

pri ruci

na radnom

mjestu

ispravna

sredstva

za

prulanje

pwe

pomoii,

redovito obavljati svepropisanezdravstvenepreglede.

O

svemu

prije spomenutom

bilo

je

puno

govora, pa

gotovo

da

ne bi

trebalo detaljnije

obja5njavati

anije

navedene

obveze

adnika.

Neke od

tih obveza

su

propisanehrvatskim

za-

konima

i moraju

se

po5tivati

pod prijetnjom

kazne.

Kada se

govori

o

Skolovanju,

nda

posebno

valja

istaknuti vaZnost

poznavar4a emikalije

s kojom

se

radi i

procesa

u

kojem se ona

upot-

rebljava.

Onda

6e biti

znatno

ak5e shvatiti

vaZnost

stalnog

uvjeZbavanja

ostupaka

za slutq

kemijske

nesreie.

Plan

za hitne

intervencije

mora

obuhvatiti

jednostavnim

jezikom

hitne

mjere

ko-

je

se

mora

poduzeti

ukljudujuii

i njihov

redoslijed.

Bez obzira

na

postupke i njihov

redoslijed

uvijek

sena prvo mjesto stavljaprimjena zaltitne opreme,

jerbez

zaltite

dovjek

nije

u stanju

moguinosti

po-

duzeti

druge

nuLne

korake.

Kakve

6e

mjere

trebati

poduzetiu

pojedinadnom ludaju

ovisi

o kemikaliji

i

procesuu kojem

se ona

koristi.

Nekada

e to

bi-

ti iskljudivanje

svih

izvoraenergije

sustavu,

gdje

uvjezbavanje

lavu

pasava

prijeti

opasnost

od oslobadanja

emikalije

ili

zatvaranje

odredenih

ventila,

dok

6e u

drugim

sludajevimabitinuLno

udiniti

neku drugu

stvar

koja 6e ovisiti

o

pisanim

uputama.

Npr.,

kod

prljevozaopasnih

eretau

vedini

sludajeva

e

rebati

zaustaviti

prijevozno sredstvo

uzpoduzi-

manje

zakonom

predvidenih

mjera

zaltite

drugih

sudionika

u

prometu,

pudanstva,okoli5a

li

materijalnih i kulturnih dobara.

Medutim,

moZe

se

ako dogodrti

da

zaustavljanje

trenutku

opaLanja

a

prijeti

nesreda

nije mudro,

jer

ugroza

postaje manja ako

se

prijevozno sredstvo

udalji

barem

malo iz

jako

rizrlnogpodrudja.

4.2.2.

DJELOVANJE

U

SLUEAJU

POJAVE

NESRECE

Kao Sto

e

ved

vi5e

puta nagla5avano,

ijek

dogadaja

u

kemijskoj

nesredi

ne mora

slijediti

prer

postavke dane u

planu intervencije

kod kemijske

nesre6e.

Uvijek

ie se

u

praksi stvari

odvijati

dru-

gadije zbog brojnlh

razloga,a posebno zato jer se

sve

dimbenike

s utjecajem

na nesre6u

naprosto

ne

moZe

predvidjeti.Medutim,

dobarplan

6e

dati okvi-

re djelovanj

,

a najvalnije

je

upravo

djelovanje

ad-

nika

u

prvim

trenucima

nakon

Sto

nesreia

nastupi.

U

prvim

minutama

nakon

nesrede

obidno

se

moZe

najvi5e

napraviti

na sprjedavanju

ove6anja psega

njezinih

posljedica,

pa

e

zato

najvaLnrle

ako 6e

postupati

radnici

na

mjestu

gdje

se ona

dogo-

dila.

Specijalne

ekipe

zarntervencije

kod kemijskih

nesre6a

tiZuu

trenutku

kada

e

ili sve

ije-

Seno

li su

potrebna

golema zalaganja

upotreba

specijalnih

naprava

sredstava

a se

dogadaj

loka\zira. Zato e toliko vaLnostalno uvjeLbavati adnike na sprjedavanju emijskih nesreda

ili Zurnom

djelovanju

prvim trenucima

nakon

pojavenesre6e

dnosno

ealne

opasnosti

a

6e



se ona dogoditi.

I

opet valjanaglasiti

kako

e

vaLno saduvati

hladnu

glavu

i ne

dopustiti

panici

da

nadvlada.To

ie biti

lak5e

udiniti

ako radnik

prvenstveno

misli na svoju vlastitu za5titu,

er

neza5ti6enadnik kod kemijske

nesrede

rvi

stradava onda vi5e

nema koga

da obavi neop-

hodno

potrebne

mjere

predvideneplanom.

4.2.2.1. Primjer zaplan djelovanja u sluiaju

kemijske nesrede

Plan intervencije mol,e

predvidati

razlldite

scenarije sve

ih treba

uvjeZbavati,

er

se na terenu

moZedogoditi sva5ta.Neka kao

primjer posluZi

stvar-

ni

dogadaj

prevrtanja

cisterne

napunjene

ednom

ke-

mikalijom tako da se zvrnula na stranu

pokrila

sve

ventile

za

pretakanje

kemikalije.

Vatrogasci,

koji

su

do5li

pretoditi

kemikaliju, nisu imali iskustva

z

uv-

jeLbavanla

a

takav sludaj, s obzirom da

e

njihov

plan predvidao pretakanje

z

cisterne koja

stoji na cesti gori ili iznje curi kemikalija, pa semoralo improvizirati. Plan ntervencije mora

predvidjeti

nekoliko izrazito

vaLnlh

stvari kao 5to su:

nadin zaltite radnika koji su senaSlina mjes-

tu nesredeukljudujudi vrste sredst va

zaltrte,

lokalizaciju nesreie ili barem usporavanje

i

ublalavanje

njezinih mogudih

posljedica

(npr.

zatvaranj ventila,

iskljudivanj

e struje,

hladenje ekog

pregrijanog

premnika,

a5e-

nje

poLara

kad

e

dopu5teno

td.),

iskljudivanje

svih

rizldnrh dimbenika

sa stra-

ne koji bi mogli utjecatina

poveianje

opsega

nesre6e

(npr.

uklanjanje drugih

kemikalija

koje

bi

mogle

poveiati

opseg

nesre6e,

a5e-

njepoLarakoji

bi

mogao

dohvatiti spremnike

s

potencija

no opasnomkemikalij om),

nadin izvje56ivanja

odgovornih osoba

z

poduzeta

te

sluZbi i tijela zadtLenih za intervenciju kod

pojave

ke-

mijske nesre6e

npr.

redoslijed

pozivanja,

sredstva oja

se koriste za ostvarenje

omunikacije,

popis podataka

koje treba

proslijediti

akvim

osobama dnosno ijelima

i

sluZbama td.),

nadin pruZanjaLurnepomodi otrovnima ili ozlijedenima

te

nadin njihove

evakuacije

na

sigurno

mjesto

te upute o

tome

Sto od

podataka

illli lijekova odnosno

protuotrov

trebadostaviti ijednicima,

nadin

obavje5divanja

udanstva

nesredi

njezinim mo-

guiim

Stetnim

posljedicama

e uputa o

pona5anju npr.

upozorenjeo

potrebi

evakuacije li

pak

odlaskau

herme-

trzirane

prostorije),

p

ostupci lokal zacije nesre6e uklj uduju6i

popis

sredstava

i opremekoje treba

primijeniti,

svi drugi podaci zakoje se smatrada su vaZniu pojedi-

nadnomsludaju.

Lopate

pijesak

mogu

rije5iti elikbroj

problema.

Nisamni

jazadulen

za

lopatu.

4

,___-\_/--_\__-,

p/ffiat"//'

Ne vjeZbajte iz

vjetarl

I

6o



Izrazito

su vaZni

odnosi

s

avno56u

njih

se

mora detaljno

pripremiti. S

edne

strane,

ljudi vrlo

rado

gledaju nesreie

na takvim

mjestima

se

hrpimice

okupljaju

dovode6i

dak

malu

djecu

da Sto

bolje

vide dogadaje.

O

razini opasnosti

ne znalu

niSta,a

ipak se

izlaLtkemikali-

jama.

Drugi

problem

e

komunikacija

s

gradanima

putem

sredstava

avnog

priop6avanja.Gta-

dani

nestrpljivo

odekuju

podatke, a oni

sporo

stiZu do

onih

koji trebaju

izvjeltavati

o

njoj,

pa

senerijetko judima govoreneprovjerene,pazato esto rive informacije.

/ur/ffiq'tuL

Gledaj

ine

kako

se l i jepo

dimi

Ni5ta

e ne

pla5ite

ragi

gledatelji.

ve

je

pod

kontrolom.

4.2.3,

UKLANJANJE

POSLJEDICA

KEMIJSKE

NESRECE

Posljedice

emijske

nes-

re6e ovise

o tome

koliko se

us-

pje5nodjelovalo

pri

njezinoj

poja-

vi,

pogotovo

u

prvim trenucima.

Te

posljedice

se

prvenstvenoog-

ledajuna zdravlju judi, Stetama

okoli5u

te

na materijalnim

i kul-

turnim

dobrima.

Obidno

e

ukla-

njanje

posljedicanesre6e

zrazito

skupo

i

dugotrajno

ako

da cijena

prelazi naveliko vrijednost

kemi-

kalija

i imovine

poduzeta

koja su

uzrokovala

nesre6u.

Poslovi

koje

obvezno

valja

obaviti

nakon

ke-

mijske

nesre6e u:

lijedenjeotrovnih li ozlijedenih,

analizadogailaja,

dugotrajno

pradenje zdravlja

svih

koji su

bili

izloLeni

kemikaliji,

utvrdivanje

Steta

u okoli5u

te na

materijalnim

i kulturnim

dobrima,

uklanjanje

posljedica okoli5u

e na materijalnim

kulturnim

dobrima,

dugotrajno

pracenje

emikalije

u okoli5u.

4.2.3.1.

Analizz

dogatlaj

a

Radnici

koji su

sudjelovali

u

zbrinjavanju

kemijske

nesre6e

ne6ebiti

ukljudeni

u

sve

spomenute

poslove,ali kod

nekih

je

njihova

pomoi ili

sudjelovanje

zrazito vaLno.

To se sva-

kako odnosi na analizu dogadaja,gdje e svaki podatak dobiven od neposrednogsvjedoka

izrazito

dragocjen

za budu6nost.

Nema

kemijske

li

druge

nesreie u

kojoj se

ne rade

pogre5ke

6r

Vodeni

prej

jeSava

mnoge

probleme.



ili vude

poteze

koje

e

kasnije

teS-

ko objasniti nekome

ko

uop6e

nije

bio

na

terenu.

Zbogtoga

e

izrazito

vaLno

prikupiti

sve

podatke

o raz-

voju dogadaja,

o mjerama koje su

poduzete i njihovim rezultatima.

Tako

se st jedu dragocjena

sazna-

nja, koja

ie

jednom

u budu6nosti

nekomedobro doii kada se

nade u

slidnoj situaciji.

Nemojte

amo

pretjerati

analizi

4.2.3.2. Pradenje dravlja

ljudi

Praienje ljudskog zdravlla rntenzivfta se nakon nesrede obavlja kroz dugi niz godi-

na. Stetne

osll-edice

a judski organizamne

moraju

se

aviti

neposredno

oslije

nesrede ego

godinama

nakon toga. Iako

e

pra6enje

zdravlja zlol,enih

osoba

dugotrajno

skupo

te naporno

zalljednlka i izloLenog adnika, ono daje

garancije

da 6e se rijetki i/ili kasni Stetniudinak na

vrijeme opazitr onda

ijediti. Danasnajde5ie ro5kovi

pracenjazdravljaizlol,enlh

osoba

pada-

ju

na teret drLave,jer

rivac naprosto ije u stanju

pokriti

tro5kove iti su osiguravajuiadru5-

tva spremna

preuzeti

takve

rizlke na

sebe.

Zbogtoga

opet valja

naglasiti kako

je

najjeftiniji

nadin

sprijediti

kemijskunesreiu.

4.2.3.3.Pradenje

kemikalije u okoli5u

Sto se idepraienjakretanjakemikalije kroz okoli5,ono e vaLno opet radizaltite

pudanstva prebivanjembl izupodrudja esre6e. emikalija koja

e

tijekom nesre6e

ospjela

okoli5

asporeduje

e

kroz njeganekomzakonito5iuovis-

nom

o

njezinim

svojstvima

svojstvima

okalnog

okoli5a,

ali uvijek na kraju dospijevado ljudskog organizma

preko

onedi5denih

amirnica li vode.Tako semoZedogoditi da

i

godinama

nakonnesreie okoliSostajeopasan

potenci-

jalni

izvor

otrovanja

pudanstva.

oslovi

pracenja

emika-

lije kroz okoli5 rzrazito su skupi,

joS e

skupljeuklanjati

kemikaliju iz

okoli5a,

a troSkovisu obidnodalekoskuplji

nego

e

cijena poduzeta koje

je

prouzrokovalonesreiu.

Onda odista

zgledanajjeftinije najsigurnijesprjedavati

nesreiu

svim onim

postupcima

koje

predvida

hrvatsko

europsko

akonodavstvo.

Dobar nadzor

e

od sveg najvaZniji.

6z



5.

DEKONTAMINACIJA

I PRVA

POMOC

KOD

TZL,

G

ANJA

KE

MI

KALIJA

MA

Postupak

uklanjanja

opasnih

kemikalija

s

mjestaap-

sorpcije (dekontaminacija)nuZno je primijeniti kada mjere

za5tite

nisu bile

udinkovite.

Treba

posebno naglasiti

kako se

uklanjanjem

opasnih

kemikalija

s

mjesta

apsorpcije

ikada

ne

moZe

posve

sprijediti

njen ulazak

u

organizam,

pa

e

onda bo-

lje

primijeniti

prije

spomenuti

nadin,

odnosno

koristiti sredstva

zaltite. U ovom

odlomku

6e biti

rijedi

o nadinima

uklanjanja

opasnih

kemikalija

s

tri

potencijalna

mjesta

apsorpcije:

zpto-

bavnog

sustava,

s

koZe

kod ulaska

u

organizam

preko

diS-

nih

puteva.

jo5

ne5to.

Uklanjanje

opasnih

emikalija

s mjesta

apsorpcije

ne

obavlja

se samo

radi sprjedavanja

psorpcije

nego

zbog sprjedavanja

okalnog

djelovanja

kemikalija,

posebnokod

agresivnih

kemikalija

i

op6enito

nadraLuju6ih

kemikalija.

5.1.

OPEE

UPUTE

KOD SVIH

IZLAGANJA

KEMIKALIJAMA

Svaki

dodir

s

koZom

li unos

kemikalija

u

probavni

ili di5ni

sustav

moLe dovesti

do

neZeljenih

posljedica.Zato

e

vrlo

bitno

pravovremeno

na

pravilan nadin

poduzeti

mjere

kako

se oj

kemikaliji

ne bi dozvolilo

Stetno

djelovanje.

Ukoliko

se osoba

nalazi u

prostoru

u

kojem

je

dollo

do

nesre6e

li tek

treba u6i

u taj

prostor

potrebno

e

precizno slijediti upute.

Nisu

rijetki

sludajevi

otrovanja

zbog nepo3livanjauputa

o kori5tenju

za5titne

opreme

prije

ulaska

u konta-

minirane

prostore.To

e

ponekad eSko

kontrolirati

kada su nastradale

bliske

ili drage

osobe.

Onda se ba i ne razmi5lja. Zatoje itekako vaLnopoznavatiosnovnepostupkepri nesreiama,

a

posebicepostupkedekontaminacije

ptuLanjaprve

pomo6i.

5.1.1.

KAKO SE

TREBA

PONASATI

PRI NESREEI?

1. Prvo

uporabiti

sva

sredstva

osobne

zaitite.

2. Ne ulaziti

u onedi5deno

odrudjebez sredstava

altite'

3. Sto

pnje

obaviti

dekontaminaciju.

4. Pomodi

drugim

ozlijedenima.

5.1.2.

KAKO

POMOdI

OSOBI

KOJA JF|BFZ

SVIJESTI?

1. Nakon

zno5enja

z onedi56enog

rostorastaviti ozlijedenog

stabilni

bodni

poloZaj

odistiti

mu usnu

Supljinu

od dvrstih

predmeta.

2. Provjeriti

vitalne

funkcije

i nakon

toga

postupiti

prema

posebnim uputama

za

raz-

lidite vrste

izloLeno

ti

opasnim

kemikalij

ama.

5.1.3.

KAKO

poMOeI

OSOBI

KoJOJ JE

OTKAzALANEKA

VITALNA

FUNKCIJA?

1. Nakon

zno5enja

z onedi5denog

rostora

provjeriti vitalne

funkcije.

6t



Ako ozlijedena

osoba

ne

di5e

odistiti

oj

usnu Supljinu

primijeniti

umjetno disanje

svedok ona

ne

podne

disati.

U

sludaju

zastojasrca ako osoba

ne diSe,obavljati

masi-

ranje

srca

primjenjivati

umjetno disanje

narzmjence.

5.I.4. 5TO

TNNNA STROGO

POSTIVATI KOD

PREBACIVANJA

U ZDRAVSTVENU

USTANOVU?

1. Ni

jedna

kontaminirana

osoba li

kontaminirani

predmet

ne smije se unijeti

u vozilo

hitne

pomo6i

niti

smije

u6i u

zdravstvenuustanovu.

2.

Uvijek

se

prvo prebacuje

u

zdravstvenu ustanovu

teLe

ozlijedene,

j. osobe

diji su zdravlle

li Zivot teleugroLe-

ni,

pa

se

ek

onda

prebacujeak5eozlijedene.

3. Nedopustivoe doii u zdravstvenu stanovubez poda-

taka

propisanih

op6om

uputom o obveznim

podacima

stvarima

koje treba

predati

ijedniku.

2.

J .

, '"?fW'',

"+a"'j

l l t\

(

I

l i ; t r \

j . ^ r i

" \

" . . - *

f ii:-

{

-*ir

*

l \ t . -<r - ' :n ;

- ' \ r .

iq\}

,-<;

-.': ,;

'--r.

P-

c;*

'i,"

*

._.. . ,

^-

_\ , (

") 's-

-*- -

t"

t"-

f

5.1.5. STO SE

MORA DOSTAVITI

U

ZDRAVSTVENU USTANOVU?

Izrazito

je

vaLnoklinidaru u

zdravstvenojustanovi omoguiiti

jednostavnu

brzu di-

jagnostiku

epruLanjepomo6i

olesniku.Glavni

problem

e

u tome Sto

linidar obidno

nepoz-

na veliki broj trgovadkih

naziva

kemikalija, a ne moLe

poznavatr

niti svekemikalije njihovasvojstva e nadine ijedenjaotrovanog

svim

mogu6im

otrovima.

Zbog toga

e

nuLnodostaviti:

prate6u

dokumentaciju

opasne

kemikalije

(sigurnosno-

tehnidki

ist, deklaraciju,upute

o

pruZanjuprve pomo6i

itd.),

gdje

e

dan sastav

proizvoda,

amb laLu

edinidnog

p

akiranj

a kemikalij e, Stouklj uduj

e

simbole oznake

za opasne

emikalije,

podatak

o nadinu kako

e

kemikalija dospjelau organi-

zam,

podatak

o

pribliZnojkolidini kemikalije

kojoj

e

radnik bio izloi,en

kolidinaproguta-

ne kemikalije,velidinapovr5inekoLe zloLene emikaliji, koncentraclja emikalije u

udisanom

zraku vrijeme

provedeno

u

takvoj atmosferi td.),

podatke

o

postupcima

koji su bili

primijenjeni

pri pruZanjuprve pomodi

na

radnom

mjestu,

druge

podatkekoje ijednik zatraLi,

specifidna redstva

z kutije

prve pomoii

koji su

predvidena

a

sludaj

otrovanjaod-

redenom

emikalijom, a nisu uobidajena

medicinskoj

praksi.

Korisno

e

ako se

s otrovanom

osobomu zdravstvenu stanovuuputi

radnik koji

je

bro

nazodan

dogadaju

li barem

prtLanjuprve

pomo6i,

er

desto

puta podaci

dobiveni od

njega

mogubiti dragocjeni. opet

valja

ponoviti

e

posebno

aglasitida svi koji dolazeu

zdravstvenu

ustanovu,ukljudujuii bolnidare zvozila hitnepomoii, moraju misliti na nuZnostdekontami-

nacije

svih

ljudi i

predmeta oji su boravili

na mjestu

dogadaja

er

se

na to

predesto

aboravlja.

64



5.2.

UKLANJANJE

OPASNIH

KEMIKALIJA

S

KOZE

ILI

SLUZNICA

U

pravilu

e

uklanjanje

kemikalija

s koZe

sluznica

oka

krajnje

ednostavno

lako

provedivo,

pa u svakoj

ustanovi,

gdje

se

radi

s opasnim

kemikalijamavalja

osigurati

uvjete

za

iaj

postupak.

Vrlo

su rijetki specifidnisludajevikada sekoriste neuobidajeninadini uklanjanja

opasnih

emikalija

(dekontaminaclja),

li onda

oni

moraju

biti opisani

u

pratedoj dokumenta-

ciji

kemikalija.

s.2.1.

5ro

udrNITr

PRVO?

Prva

i

osnovna

stvar

koju

valja

napraviti

kada

e

rad-

nik

poprskan

ili

poliven

kemikalijom

jest

skidanje

zaltitne

odje6e

obu6e.

To 6e

se

naravno

udiniti

izvan kontaminirane

zone,ali na najbhLemmogudemmjestu. Nakon toga Stoprije

pristupiti

pranju ekudom

vodom.

Zate

svrhe

seuz

prostorije

s

opasnim

teku6inama

li

prascima

obvezno

mora

montirati

tus

s

ednostavnim

nadinom

ukljudivanja

protokavode

s dobrim

odvodom

prljave vode.

Ispiranje

se

obavlja

uz

obilne

kolidine

tekudine

Sto

e

mogu6e

dulje.

Smatra

se da

e

potrebno barem

15

min

intenzivnog

tu5iranja

prije nego

se

polivena osoba

uputi

lijedniku.

U

nekim

sludajevima

dobro

e

koristiti

kod

pranja

posebnasredstva,

ao

npr.

alkalne

,up,rn.

u sludajevima

emikalija

koji

se

pri takvim

uvjetima

raspadaju

npr.

neki

organofosfor-

ni spojevi).

Kod

dekontaminacije

u5iranjem

odnosno

pod

mlazom

vode

valja

obvezno

obaviti

i ispiranje kemikalija iz otlju,

gdje

Stete

zbog osjetljivih

sluznica

mogu

biti

izrazito

velike.

Nakon

obavljene

dekontaminacije

valja

s

polivene osobe

ukloniti

vi5ak

vode

upijanjem

distim

gazamaili slidnim

materijalom.

Ne

primjenjivati

apsolutno

nikakva

sredstva

li

lijekove

preko

koZe

(npr.

kreme

ili

pudere)

li

trljati

koZu

pri

brisanju.

Dekontaminiranu

osobu

se

reba

prek-

riti sterilnim

gazama

u

poluleZe6em

oloZaju

hitno

prebaciti

u

prvu zdravstvenu

ustanovu,

gdje

6e

se obaviti

sve

daljnje

pretrage

terapijski

zahvati.

5,2.2.

PRIRUdNA

SREDSTVA

ZA

DEKONTAMINACIJU

U

terenskim

uvjetima

pri

planiranju

rada s

kemika-

lljama pravna osoba e dtLna prirediti dovoljnekolidine vo-

de

i sva

sredstva

zaprtLanje

prve

pomoii.

Dekontaminacija

se

moZe

obavljati

polijevanjem

vodom

uzetom

izbadve

rli

tz

povr5inske

ode.

Male

kolidine

kemikalija

koje

su

poprska-

le izloLenu

osobu

po

koZi

mogu

se

ukloniti

takvim

tzv.

prr-

rudnim

sredstvima

Za

tpljanje

kaplj

c

a kemikalij

a s

koZe

mo

-

gu

posluZiti obidne

papirnate

maramice

lli

gaze.Kod

toga se

koZa

nikako

ne

smije

brisati

ili

trljati

takvim

sredstvima

nego

se

kemikalija

skida

s

koZe

upijanjem.

Nakon

toga se

papirna-

ta maramica

rh

gaza

baca

u

plastidnu

li drugu

vreticu

r za

daljnjeuprjanjeuzimanovi i disti materijal. Takvadekontaminacijee nedovoljna Stoprije se

mora

obaviti

pranje vodom.

6D



5.2.3. PRVA POMOC

To

e

samo

privremena

dekontaminacijai

sasvimnedostatna,

a

seu

kutijama zaprvu

pomo6

destonalaze

oS

pra5kasti

materijali

(tzv.

sorbensi)

oji mogu biti i kemijski obradeni

za

specifidnuskupinu

kemikalija

(kao

npr. alkalinizirani

materijali za razgradnju

organofos-

fata).Pra5akse

pospepo

koZi na mjestu odakle

e

upijanjem

uklonjenakemikalija

onda se

nakon nekoliko

minuta

ukloni

puhanjem

s

koZe.Postupak reba

ponoviti

i nakon oga

poprska-

nu

osobu

s

koje

e

naravnouklonjena

kontaminirana odjeia) valja

hitno

prebaciti

do

najbliZeg

mjesta za

obavljanje

dekontaminacije

pranjem

vodom, da bi se

nakon toga

obavio

prijevoz

do

bolnice.

5.2,4.

ISPIRANJESLUZNICE

Odi sluznice

rebauvijek isprati

pa

makar

postojala

amo

sumnjao tome da

e

kemi-

kahja

dospjela

oko.Najbolje

e

dekontaminaciju

diju obavljati aganimmlazom ekude ode.

Kod toga valja distim

prstima

razmaknuti

kapke i izravno na oko

usmjeriti

lagani mlaz

vode

ispiruii onoliko dugo koliko je propisanoposebnomuputom za odredenukemikaliju ili sku-

pinu

kemikalija. Tako

e,

npr. kod nekih ke-

mikalija dovoljno

par

minuta. Kod ve6ine

kemikalija

e

to 15-takminuta.Ali konkret-

no kod kiselina

e

to 20 do 30 minuta, a kod

luLina

dak sat vremena.Ukoliko

poprskana

osobanije u stanju sama obavljati dekonta-

minaciju

odiju,

o 6eudiniti njegovsuradnik

pazeli

na nekoliko vaLnrhkoraka. Onaj koji

obavlja dekontaminaciju

ne smije

sam biti

kontaminiran,a

posebno

e

vaZnoda su mu

diste

ruke

s

kojima

dolazi u dodir s odima

ozlijedeneosobe.

Ako

je

ozhjedenaosobau

takvom stanju da ne moLe stajati,

postavlja

ju

seu lei,etipoloZajna leda

paZljivo

mla-

zom ispire

odipazeci

pri

tome da voda curiiz okaniz obraz, a

ne

da se

spircima kontaminira

drugo oko. Na slidan

nadin

se

postupa

kada u bhzini nema eku6evode. Tada6e se odi ispirati

malim kolidinama vode koju se ukapava

li ulijeva u oko

pazeti

da voda curi iz

oka

na

obraz

a

ne

u drugo oko. Na slidan

nadin se

postupa

u sludaju

kada

e

oko bilo

iziritirano

odnosno

izloLeno

plinovitoj

ili

pra5kastoj

kemikaliji

(npr.

kod izlaganjasuzavcima).Bez obzka na bo-

love

u odima

li nekakav

drugi

oblik tegoba,

ne

smije se

na

oko

primjenjivati

nikakve lijekove

ili druga sredstva,a pogotovo e to opasnoprije obavljenedekontaminacije.Nakon obavljene

dekontaminacije

odiju, treba ozhjedenog

itno transportirati

u bolnicu.

Preko zatvorenih

odiju

moZemu se

staviti

sterilnu

gazutekda

sene napreZe id.

No da bi bilo

lak5e obavljati dekontaminaci judobro

e

poznavati

opie upute koje

go-

vore o

pruLanjuprve pomo6i kod izlaganjakemikalijama

preko

koLe

sluznica.

5.2.5. KRATKE UPUTE

ZA DEKONTAMINACIJU KOZE I

OdUU

5.2.5.1.

Kako

sam sebi

pomodi

kod

polijevanja

kemikalijom?

1.

Odmah otici

z

onediS6enog

odrudja.

66



2.

3 .

Skinuti

Sto

brZe

na distom

mjestu odje6u

obuiu.

Stati

pod

tu5

i

prati se

najmanje

onoliko

dugo

koliko

je

propisano

posebnomuputom

za tu

kemikaliju

ili skupinu

kemikalija.

Ispirati

i odi

(vidjeti

posebnuuputu), dak

ako

nisu

poprskane,ali

dobro

oprati

ruke

prije nego se dira

odi.

Po zavr5etku

pranja ne brisati

se

rljanjem

nego

upijanjem

rudnikom,

stanidevinom

ili

gazom. Bolje ostati

mokar

nego

uklanjati

vodu

trljanjem.

Ne

koristiti

nikakve

kreme

ili

tekudine

za mazanle

ozli-

jedenih

mjesta.

6.

TJzpomot

neozlijedenih

soba

obu6i

distu

odjeiu

ili,

ako

to

nije

mogude,

samo

se

ogrnuti

distim

platnenim

odjev-

nim

predmetima,

npr'

plahtomlli

gazama'

-

8.

9.

pripremiti i ponijeti sasobomsveSto

e

propisanonositi

lijedniku.

potraLililijednidku

pomo6.

Pri

prijevozu

netko

mora

biti

u

pratnji za

svaki

sludaj.

predati

lijedniku

svu

raspoloZivu

dokumentaciju

o

kemikaliji

te mu

dati

sve

podatke

o dogadaju

ozlijedenoj

osobi.

Kako

si

pomodi

u

terenskim

uvjetima

kada

ste

poliveni

kemikalijom,

a

nema

tekude

vode?

4.

5.

5.2.5.2.

1 .

2.

a

J .

Brzo

se

udaljiti

iz

onedi56enog

odrudja'

Sto

prije skinuti

sa

sebe

odje6u,

a

prvenstveno

onu

koja

e

jako

kontaminirana.

Ne

obazirati

se

na kvalitetu

vode

pripremljene

u

spremni-

cimazasludaj

nesre6e

li

bilo

koje

vode

stajadice

dnosno

tekudice

nego

e

koristiti

za

dekontaminaciju'

lJzetibilo

kakvom

kemijski

distom

posudom

vodu

i

poli-

jevati

se

ne

Stede6i

odu.

Neka

polijevanje

raje

najmanje

tnotko

dugo

koliko

je

propisano

posebnom

uputom

za

tu

kemikalijulli

skupinu

kemikalija.

Ukoliko

se

radi

o vodi

stajadici

li

ri3eci,

u6i

u

vodu

i ispirati

sa

sebe

kemikaliju

prid.-r, trebabiti pozoran

s

mjestima

teZih

opeklina'

A

T .

5 .

n

Samo

u

sludaju

kada

nema

u

blizini

vode

ili

ne

postoje

dovoljne

koliSine,

koristiti

prirudna

sredstva

za

uklanja'

;.

ffi-;itj",^r.""

*"

su

papirnate

maramice,

aze

slidni

kemijski

disti

materijali

prit

UArri

ziupljanje.

Pri

tome

ne

trljati

nego

ekudinu

upijati'

Ako

postoje

kutiji

s

iruo-

pomo6ipraSt<asti

orbensi

amijenjeni

ekontaminaciji

oristiti

h

nakon

upi-

janja

prije

spomenutim

aterijalima.

ropisnu

dekontaminaciju

alja

otraviti

sto

e

prije

mogude.

Ne

obladiti

nakon

privremene

li

propisne

dokumentacije

ni

jedan

kontaminirani

od-

jevni

predm

et,

pamakar

nemali

Sto

obu6i

na sebe'

Hitno potraLitrpomo6 zaprebacivanje bolnicu, anastojatiponijeti sa

sobom

sve

sto

je

pripisano

nositi

lijedniku

prema

op6im

uputama'

6Z



5.2.5.3.

1 .

5.2.5.4.

2 .

a

J .

2.

J .

Brzo napustiti

onedi56eni

rostor

i oti6i

do

prve

slavine li

do

fontane zapiti

vodu.

Na slavinama reba biti

nataknuta

gume-

na ili

plastidna

ijev

koju

se

moZe

saviti

mlaz uperit i u oko. Ako niste u stanju to

udiniti

sami,traLiti

pomo6

svojih bliZnjih.

Oprati

prvo

ruke.

Ra5iriti

palcem

i kaZiprstomkapke

upe-

riti

mlaz vode u oko. Ako su

poprskana

oba oka

prati

ih naizmjence,

u

podetku

de5ie usmjeruvatimlaz rz

jednog

oka

u

drugo, a kasnije

po

minutu

svakood

njih,

a ukupno svako oko treba ispirati najmanje

onoliko dugo koliko

je

propisano

poseb-

nom uputomzatu kemikaliju ili

skupinukemikalija. Ako na

slavinunije nataknuto

savitljivo crijevo za usmjeravanjemlaza,le(,i ispod slavine ili kleknuti r zabacujuci

glavu

tako da iz slavine voda curi ravno

u odi.

4. Po zavr5etku

spiranjane smije semazati

oko nikakvim kremama

li dokapavati

u oko

bilo kakve lijekove.

5. ZatraLiIi

od drugih osobahitno

prebacivanje

kulisti

odnosno

zatraLititelefonski

o-

lazakhitne pomo6i.

6. Pripremiti

sve 5to

e

posebnom

putomodredeno

a trebanositi ijedniku.

7.

Tijekom

prijevoza

prebaciti

distu

gazu

ili

stanidevinu

preko

odiju i zaLmiriti

kako bi

Stomanje naprezali

o(,i.

8. Lijedniku

predati

svu raspoloZivu

dokumentacijuo kemikaliji

te mu dati sve

podatke

o dogadaju ozlijedenojosobi.

Sto uiiniti kad vam

je

kemikalija

prsnula

u oii?

Sto uiiniti

kod

prskanja

opasnih kemikalija

u oko kod terenskih

uvjeta?

Maknuti se Sto

e

prije

mogude

s onediS6enog jesta.

Ako

steu stanju sami sebi

pomoii

ili ako

vam nema ko drugi

pomoii

potraLiteposu-

du s veiom kolidinom vode ili

povr5insku

vodu te zaronite

glavu

tako

da su vam

odi

u vodi a nos

usta

zvan nje. Intenzivno

rep6itekapcima

otvarajuii

ih Sirom

opet

sti5du6i, moLete

Siriti kapke distim

prstima.

Kada

e

posuda

premala,promijenite

vodu i opet

uronite

glavu ponavljajuii

postupak

reptanja. Perite

odi na taj nadin

ba-

rem onoliko dugo koliko je propisanoposebnomuputom za tu kemikaliju ili skupinu

kemikalija.

Ne

primjenjivati

nikakve kreme

li masti niti

bilo kakve druge ijekove.

ZatraLiti

hitno

pomoi pri prijevozu

na okulistiku,

ali

ponijeti

sa sobom sve

pred-

videno

uputomo

podacima

stvarimakoje

trebaodnijeti ijedniku.

Kako

pomodi

drugoj osobi kod

polijevanja

opasnom kernikalijom?

Hitro iznijeti

ozlijectenu sobu z

onedi5ienog

rostora.

Skinuti svu odje6u

obudu.

Ako je ozlijedena sobabez svijesti li su ugroZene italne funkcijepostupitiprema

trputi za

takve sludajeve.

4.

5.

1

I .

,)

J .



4.

Tu5irati

ili

mlazom prati

ozlijedenu

osobu

barem

onoliko

dugo koliko

je

propisano

posebnom

uputom

za tu

kemikaliju

ili

sku-

pinu

kemikalija

smiruju6i

e

i

pazeti

da

se

grubim

postupcima

e

pove6aju

ovrede

li

da voda neudeu pluia.

Za

svaki

sludaj

prati

i

odi,

ali

prije

toga

op-

rati

dobro

vlastite

ruke.

Ne

brisati mokru

koZu

nego

uklanjati

vodu

upijanjem

rudnikom,

stanidevinom

li

ga-

zom.

7.

Ne koristiti

nikakve

kreme

ili

masti,

nego

ozlijedenog

samo

zaogrnuti

distom

plah-

tom ili

stanidevinom.

8. Pripremiti

sve

kako

e

predvideno

uputom

o tome

Sto

valja

odnijeti

lijedniku.

9' Hitno prevestiozlijedenogu zdravstvenuustanovuna dermatologijuuz stalnu pozor-

nost

e

li

osoba

pri

svijesti.

Ukoliko

je

osoba

bez svijesti

li

tijekom

ransporta

zgubi

svijest

odmah

e

treba

postaviti

u stabilni

bodni

poloiaj.

10.Predati

lijedniku

svu

dokumentaciju

te

mu

dati

sve podatke

o

dogadaju

i

o

ozli-

iedenom.

5.

6.

4.

5.2.5.6.

L

2.

3.

5.

6.

7.

8.

9.

Kako pomodi

polivenoj

osobi

ako

e

onabez

svijesti?

rznryeti

hitno

ozlijedenu

osobu

z

onediidenog

prostora

skinuti

joj

odje6u,

Ako

osobane

di5e li

je

doSlo

do zastoja

rca,prvo

uspostaviti

italne

funkcije.

Ptati

ozhledenu

osobu

baremonoliko dugokoliko je propisanoposebnomuputom za

tu kemikaliju

ili

skupinu

kemikalija

pod

tekudom

vodom

pazeti

pri

tom

na

njezine

vitalne

funkcije

i

sprjedavaju6i

a

oj

voda

ude

u di5ne

puteve.

Obaviti

dekontaminaciju

odiju

distim

rukama,

ako

je

moguie

istovremeno

dok

se

obavlj

a

dekontamin

aclja

ljela.

Stalno

pazeci

na

odrLavanje

italnih

funkcija

upijanjem

ukloniti

vi5ak

vode

s koZe

ozlijedenog

e

ga

ogrnuti

ditom

plahtom

lli

gazama.

Ne koristiti

nikakve

masti

ili kreme

zamazanje

koZe

li

odiju.

Pripremiti

sve

Sto

e

posebnom

putom

odredeno

a

senosi

ijedniku.

Transportirati

ozlijedenog

u zdravstvenu

ustanovu

u

stabilnom

bodnom poloLaju

uz

stalnu

skrb

o vitalnim

funkcijama.

Predati ijedniku

sve Sto

e

odredenoposebnom

uputom

dati

mu

podatke

o

dogadaju

i

ozlijedenoj

osobi.

5.2.5.7.

Kako pomodi

osobi

polivenoj

opasnom

kemikatijom

u terenskim

uvjetimabez

tekude

vode?

1.

Izvesti polivenu

osobu

z

onedi5ienog odrudja

li

je

iznqeti.

2.

Skinuti

svu

odjeiu,

a kod

osoba

bez

svijesti

odnosno

bez

vitalnih

funkcija

postupiti

prema

uputi

o

pruLanjuprve

pomoii.

3. Polijevati

vodom

(iz

spremnika,

rijeke,

jezera

li mora)

ozlijedenu

osobu,

a

ako

je

propisano zatukemikaliju, primijeniti blagi sapunza ispiranje.Ne obazirati se na

kvalitetu

vode.

Prati

barem

onoliko

dugo koliko

je

propisano

posebnom

uputom

za

6g



tu kemikaliju ili skupinu kemikalija. Osobau

pratnji

ozlijedene osobe reba obaviti i

vlastitu

dekontaminaciju.

4.

Poku5ati

pronaii

distu odje6u

ili

neku drugu

tkaninu te obu6i ili

prekriti

unesre6enog, li ni

u kojem sludajune koristiti odje6uonedi56enu

kemikalijom.

5. Prebaciti hitro

ozlijedenu

osobu

do

prvog

li-

jednika

ili

bolnice, bez obzira

ma li ili nema

na sebiodjedu.Ponijetisa sobomsve5to

e

pro-

pisano.

6. Dati lijedniku

sve

podatke

o kemikaliji,

do-

gadaju

ozlijedenojosobi.

5.2.5.8. Kako pomo6i osobipolivenoj opasnom kemikalijom u terenskim uvjetimabez

vode

zz

dekontaminaciju?

1. Izvuti unesre6enog mjestanesre6e a

disto

podrudje

skinuti mu hitno

odje6u.

2.

Ukoliko

je

osobabez svijesti

li

su ugroZene italne funkcije

postupitiprema

opdim

uputama

za takve

sludajeve.

Kemikaliju

s

koZe

ukloniti upijanjem

koriste6i

disteceluloznematerryale

pr.

papirna-

te

maramicq

gazv

i

sl. Navu6i diste rukavice

prije

dekontaminacije

kako

kemikalija

ne bi kroz sredstvo zaupganje dospjelana ruke

osobe

koja

obavlja dekontaminaciju.

Ako

postoje

u kutiji

prve pomoii

specifidna

sredstva

a

adsorpcijukemikalije

treba h

uporabiti.

Prona6i

makar minimalne kolidine vode za ispiranje

odiju i

polivenih

dijelova ijela

(npr.

pitka

voda, voini sokovi i

sl.).Nastojati distim materijalima

(celulozne

marami-

ce,

gaza

li

dista kanina) upiti vodu s koZe.

Hitno izvijestiti medicinske ektpe za hitnu

pomo6

o nesre6i li

prevesti

ozlijedenu

osobudo najbliZegmjestaza

obavljanjedetaljnije dekontaminacije.

Ponijeti lijedniku

podatke

materijale nazna(,ene

opiim

uputama.

5.2.5.9. spiranjeoiiju drugoj osobi ekudom

odom

Sto

prije

rznijeti ili izvesti

poprskanu

osobu z onedi5ienog

podrudja.

Ako

je

osoba

ri

svijesti

postupiti

kako pi5e

u

posebnim

uputama.Ako

je

istovremeno

ozlijedenaosoba

polivena

agresivnom ekudinom

skinuti

oj

odjedu

obavljati dekon-

taminacij

u

tu5iranj

em.

Istovremeno

obavljati dekontaminaciju

odiju.

Ako

je

ozlijedena

osoba sposobna tajati, obaviti

dekontaminaciju periv5i agani

mlaz vode izravno

u oko

i

pri

tome dobro opranim rukama

Siriti kapke

ozlijedene

osobe. spirati naizn'tlence

edno

pa

drugo

oko,

tako

da

ispiranje

traje minimalno

onoliko dugo

koliko

je

propisanoposebnom

uputom

za

tu kemikaliju ili

skupinu ke-

mikalija za

svako oko.

4. U sludajuda se radi o dekontaminacijiosobebez svijesti paziti pri ispiranju da voda

ne

ude ozlijedenojosobiu di5ne

puteve.

Staviti ozlijeilenu

osobuna eda

pod

blagim

J .

4.

L

2.

a

J .

7o



mlazom

teku6e vode

ispirati

naizmjence

odi

tako da se

tekudina

iz odiju

slijeva

niz

obraze,

ane

iz

jednog

u drugo

oko.

5.

Po zavr5etku

spiranja

ne

primjenjivati

na oko

nikakve

masti

ili

otopine

nego ozli-

jedenom

stavi

preko

odiju

distu

gazu

transportiraj

ga

u bolnicu

slijededi

op6e

upute.

5.2.S.l0.Ispiranje oiiju drugoj osobiu terenskim uvjetima

1. Iznljeti

ili izvu6i

ozlijedenu

osobu

z onedi5denog

rostora'

2. U sludaju

osobe

bez

svijesti

rlibez vitalnih

Zivotnih

unkcija

postupiti

prema

poseb-

nim uputama.

3.

Ako

je

ozlijedena

osoba

stovremeno

polivena kemikalijom

postupiti kako

e

opisano

zatakav

sludaj.

4. Kada

je

ozlijedena

osoba

u stanju

hodati

i razumlje

upute,

natoditi u

vedu

posudu

vode

objasniti

oj

kako treba

uroniti

gornji

dio

glave

u vodu

i

intenzivno

treptati

kap-

cima

radi

ispiranja

odiju

od

kemikalija.

5. U

sludaju

da

poprskana soba

nije u stanju

samasebi

pomo6i,

a

pri

svijesti

e,

izves-

ti je s mjestanesre6edo izvora vode i polegnuti na leda.Nakon paLljivapranja ruku

:uizetiuneku

posudu vode

i

paZljivo

lijevati u oko

koje

e

rastvoreno

palcem ikaLipr-

stom.

Pri tome

pazitida sevoda

z oka

slijeva

niz obraz,

a ne u drugo

oko.

Ako su

oba

oka

poprskanaprati

ih naizmjencekroz

barem

15 minuta svako.

Uzimati

posudom

vodu

ne Stede6i

e.

5.2.5.11.

Posebna

dekontaminacija

kod kemikalija

reaktivnih

s vodom

Kod

pojedinih kemikalija

nije

mogude

koristiti vodu

niti sredstva

nabazi

vode.

Takve

kemikalije

su

npr.

fosforov

pentoksid

koji u dodiru

s vodom

reagrraburno

zazivajuli

vrlo

teS-

ka o5teienj

akole.

Slidno

e

i

s

fostoksinom

koji u

dodiru s

vodom

razvrla vrlo

otrovni

fosfin.

Kod takvih kemikalija vrijede posebnapravila dekontaminacije potrebno

e

dobro prouditi

dokumentaclju

za takve

kemikalije

prije

poduzimanja bilo

kakvih

mjera dekontaminacije

pruy',anjaprve

omo6i.

5.3.

DISNI SUSTAV

Osoba

koja

e

udisala

plinove,

pare,

pra5inu li aerosolnu

kemikaliju

mora hitno

na-

pustiti

onedi56enu

tmosferu

rzadi

na disti

zrak.Pri tome

odmah staviti

za5titnu

masku

li

primijeniti neko drugo

prirudno

sredstvo

gazaili

maramica,

o5

ako su

natopljeni

vodom

spri-

jedit

ie

prodor

dobrog

dijela

kemikalija

u di5ni

sustav).

Iz kontaminiranog

podrudja

se

izlazi

laganim

hodom,

a nikako trdanjem. Trdanjekao te5ki fizldki rad vbrza-

va

disanje

dini

ga puno

dubljim

pa

kemikalije

prodiru

duboko

u di5ni

sustav

dak

do alveola

pluda

gdje

je

ap-

sorpcija

najopseZnija.

Ukoliko

nije

mogu6e ako

napustiti

kontaminirani

prostor

zbog

velike

onedi5iene

povr5ine,

treba

samo

staviti

za5titnu

masku

dekati

evakuaciju.

Sa-

ma dekontaminacqanakon

zno5enja

nesre6ene

sobe

z onedi56ene

tmosfere

vodi

se ek

na di$ienje

sadrLajanosne

Supljine,

anajveci

problem

predstavljajuo5teienja

sluznica

di5nih

puteva

pluda

izazvana

nadraLujucom

emikalijom,

kada

moZe doii

do

grdenja

pa

i oticanja

dujnika

i

plu6a.

Vrlo desto

se

zapravo

nema

Stodrugo

udiniti

osim

transportirati

ozlijedenog

u

najbllluzdravstvenu ustanovuu poluleZe6em oloZajuuz stalnosmirivanje kako ne bi do5lo

do

panike.

Uvijek

treba

pratiti

upute

o

postupcimanakon

izlaganja

kemikalijama.

7l



5.3.1.

STO CINITI NAKON

IZLAGANJE KEMIKALIJAMA PREKO

DISNIH

PUTEVA

t . Primijeniti

sredstvo

zaltite di5nih

puteva

(zaS-

titna

polumaska,

maska

li

prirudno

sredstvo).

Sto

prije

oti6i

na

dist

zrak,

alibez

panike

i

pre-

velike

potro5nje

isika.

Ako su uga5ene italne

funkcije

postupiti pre-

ma

pravilima

o oZivljavanju.

Kod osobabez svijesti

postupiprema

uputama

za osobebez svijesti.

Osobe

koje

su blle

rzlol,ene nadraLuju6imke-

mikalijama smiriti i

postaviti

u

poluleZe6i o-

loLajbezobzira imaju

liizraLene

simptome o5-

teienja sluznicadi5nih

puteva

li ne.

Pozvati hitnu

pomo6

li

organiziratiprljevoz, aprijeprijevozaprikupiti

sve Stose

pre-

ma posebnoj puti trebaodnijeti ijedniku.

Predati ozlijedenu

osobu

naintenzivnu

skrb, a

lijedniku

dati svu

dokumentacijuo ke-

mikaliji te sve

podatke

o dogadaju o ozlijetlenom.

5.4. PROBAVNI

SUSTAV

Upravo zaprobavnisustav r ijedi dinjenica

da

e

iznjega

ako

te5ko

ukloniti

kemika-

liju, kada

on u

probavni

sustav tigne

gutanjem,

a

posebno

e5ko

e

ukloniti kemikaliju koja

e

ved stigla u crijevo. Organizam se sam brani od apsorpcijekemikalija

s dva mehanizma, 1.

povra6anjem proljevom,

koji su

ako

desti simptomi kod

otrovanja.No, kod nekih kemikali-

ja

uop6enije tako nego kemikallja izaziva npr. zatvor

(konstipaciju)

time zna(,ajno

sporava

praLnjenje

crijeva, Sto

pak

vodi

povedanju

opsega

apsorpcije.Medicina

primjenjuj

e razhdite

tehnike

uklanjanja

kemikalija iz

organizma,ali uvijek

ostaje

pitanje

tko smije

uporabiti

koju

od tih tehnika, odnosno ada

e

smijeuporabiti.

Neke od tehnika e

sigurno

moii

primijeniti

sam adnik koji

e

progutao

kemikaliju

li 6e h modi odnosnomorati

primijeniti

njegovkolega

s

posla

odnosnoodgovorna soba,dok ie druge smjeti

primijeniti

samoklinidar ili

odgovara-

ju6e

Skolovan dravstveni ehnidar.

Najbolje

e

da se za svaku

pojedinadnu

emikaliju ili

ba-

rem

skupinu kemikalija s istim svojstvima akvi

podacinalaze

u obveznoj

uputu o

postupcima

prve pomo6i.

2.

a

J .

4.

5.

6.

7.

5.4.1. UKLANJANJE KEMIKALIJA IZ PROBAVNOG

SUSTAVA

Na

koje

se sve

nadinemoZe

ukloniti kemikahja iz

organiz-

ma?To

su slijede6e ehnike:

-

izazivanje

ovradanja,

ispiranje

Lehtca

prepu5ta

se

ijedniku),

primj

ena

aksativa

(prepustiti

lij edniku),

primjena tvari koje 6e imobilizirati kemikaliju u probav-

nom

sustavu

li

promijeniti

neka njegova

svojstva.

72



Prvo

valja reii

kada

sene

smijepovraianjem

uklanjati

kemikalija

s

mjesta

apsorpcije

u

probavnom

sustavu.

To

e

zabranjeno

slijededim

ludajevima:

kod gutanja

akih

kiseli

na lli

baza

odnosno

vih

korozivnih

kemikalija,

u

sludaju

ako

hlapljivih

tekuiina,

a

posebice

onih

niskog

viskoziteta,

kod

sredstava

oja

se

pjene,

u nekim

drugim

posebnim

sludajevima.

5.4.1.1.

Opde

upute

kod gutanja

opasnih

kemikalija

1'

Ne

izazivati

povraianje

u sludaju

gutanja

agresivnih

kemikalija

(npr.

kiseline,

luZine

ili

soli

teskih

metala),

ako

hlapljivih

organskih

otapala

1npr.

^tiledivada,

derivata

nafte

td.)

deterdZenata

posebno

ko

se

ako

pjene).

2'

Ne

izazivati

povraianje

niti primjenjivati

bilo

iakva

sredstva

od

osobe

koja

e

bez

svijesti

libez

neke

od

vitalnih

funkcija.

Postupiti

kako

e

utvrdeno

posebnim

uputa-

ma

za

takva

sta4ja.

3'

Pogledati

pi5e

li

u uputamao postupanjunakon izlaganjaopasnojkemikaliji Stopo-

sebnog

o

gutanju

kemikalije,

narodito

ako

se adi

o

otrovima

s

vrlo

brzimdjelovanjem

nakon

gutanla

rli

izrazjto

otrovnim

tvarima.

U

ve6ini

sludajeva

e

nastupa

trovanje

odmah

nakon

Sto

e

kemikalija

progutana,

a

valja

saduvati

risebnost

ne

postupiti

brzopleto.

Bez

obzita

na namjeravane

ostupke

prve

pomoii,

treba

odmahpozvatinadleZnu

zdravstvenu

sluZbu/ustanovu.

Ne

ostavljati

unesreienu

osobu

samu

nego

oj

pruLitipomod

pri

obavljanju

postupaka

opisanih

u

obveznoj

uputi.

5.4.2. AGRESIVNEKEMIKALIJE

Gutanje

nagtizajullh

kemikalija

povezanoje

s te5kim

osteienjima

svih

sluznica

s

kojima

e

kemikalija

do5la

u dodir.

Kiseline

i luZine

(npr.

edena

octena

kiselina,

koncentri-

rana

sumporna

li

du5idna

kiselina,

koncentrirane

otopine

luLinaukljudujuii

i

koncentriranu

otopinu

amonijaka

td.)

zazvat

6e elke

rane

na

svim

sluznicama

oo

uriilu

preko

jednjaka

do zeluca

dalje

kuda

dospiju.

Mehanizmi

dallnjih

ostedenja

apsorpcije

ih

kemikalija

su

razll('iti,

ali

u svim

sludajevima

u

lako

moguie

perforacije

oa

jeOn;ka

do

crilev

a.

rzazj-

vanje povracanla

moglo

bi

povedati

oS-

teienja

zbog

naprezanja,

ako

u takvim

sludajevima

otrovani spontanopovraia

vrlo

desto.

zrazito

e

te5ko

savjetovati

Sto

udiniti

u dasu

kada

e

netko

progu-

tao

navedene

emikalije.

Najmudrije

e

dati

ne5to

ode

kako

bi

se sprale

poseb-

no

osjetljive

sluznice

ustiju

i

jednjaka

i

rczr j

e

dlla

kemikal

j a

u Zelucu.

zuzetno

je

opasno

davati

bilo

kakvo

sredstvo

za

neutralizaciju

popijene

kemikalij

e zbog

burne

reakcije

koja

moZe

dovesti

do

oS-

teienja

barijere,

ali

i

ruzvijanja

opline

tijekom neutralizacije.

Otrovanu

osobu

treba

hitno

odvesti

na

bolnidko

ijedenje.

4.

5 .

6.

73



5.4.2.1.

Kako

postupiti nakon

gutanja

agresivnih

kemikalija

1. Dati ozlijedenom

opiti da5udo dvlje

Q,5

do

3 dl) obidne

ode,

postaviti

ga

u

polule-

LetipoloLaj

i smirivati

rijedima.

2. Odmah

zvati medicinsku

ekipu

zapruLanje

hitne

pomodi

i

prebacivanje

ozlijedenog

u bolnicu.

Ne izazivati

povra6anje,ali

ga

i ne sprjedavatikada

nastupi spontano.

Nakon

pov-

racanjadati ozlijedenom

o5

da5u

obidnevode.

Ne

davati ozlijedenom

nikakve

druge

tekudine,

pogotovo

ne sredstva

zanetilralizaci-

Ju.

5.

Ponijetiu

bolnicusve

Sto

e

predvideno

osebnom putom.

a

J .

4.

5.4.3.

ORGANSKAOTAPALA

Kod organskih

otapala

li opienito

lako hlap-

ljivih tekudina povraianjem moZe dio takve tekuiine

dospjeti

u

plu6a

ondje

zazvati akSe

li teZe

Stete,

ak

i edem

plu6a

(gu5enje)

smrt.

Ispiranje

LeIuca e najbo-

lje obaviti dobro

Skolovani

zdravstvenidjelatnik

podu-

zev5i sve

potrebne

mjere

zazaltitu di5nog sustava.

Kao

i kod agresivnih

kemikalija,

potrebno

e

otrovanogSto

prije

odvesti u

bolnicu uz

smirivanje

i

drLanje

u

polule-

Lstem

poloZaju.

5.4.3.1.

Kako

postupiti nakon

gutanja organskih otapala

1.

Smiriti

ozlijedenu

osobu

staviti

e

u

poluleZedpoloL'a1

2. Odmah

nazvati

medicinsku

ekipu

zahitnupomod.

3. Ne davati

ozlijedenom

nl1ta zapiti.

4. Ponijeti u

zdravstvenu

ustanovu

sve Sto

e

predvideno

posebnom

uputom.

5.4.4.

TVARI

KOJE SE

PJENE

TVari

koje se

pjene

(npr.

razh(iti deterdZenti)

opasni

su

zbog

pjenjenja

koje bi

se

povedalo

kod

izazivanjapovratanja.

Dos-

pijevanjepjeneu plu6amoglo bi izazvatigu5enje a dak smrt ot-

rovanog.Kod

pjenila

postoje

sredstva

rotiv

pjenjenja,

ali se ona

moraju

progutati u

propisanim kolidinama

i najbolje uz

nadzor

zdravstvenog

djelatnika.

5.4.4.1.

1 .

2 .

3 .

4.

Kako

postupiti nakon

gutanja

deterdZenata

Hitno dati ozlijedenom

sredstvo

protiv pjenjenja

z ormarica

s ijekovima

prema

uputi

koja se

tamo nalazi,

a ako toga

nema bolje

e

ne

davati

niSta.

Ne izazivati

ovraianje.

Odmah pozvati medicinsku ekrpu zapruLar4ehitne pomo6i.

Ponijeti u

zdravstvenuustanovu

sve

predvicleno

posebnom

uputom.

74



5.4.5. STANJE

BEZ

SVIJESTI

Drugi

sludajevi

kada se

ne

smije

izazivati

povra6anje

vrlo su

rijetki i o tome mora

postojati

obavijest

na spremniku

s kemikalijom

ililina izvjeienoj uputi o

postupcima

kod

gu-

tanja takve

kemikalije.

Posebnose

ne

smije

izazivati

povra6anje

kod osobe koja

je

bez svi-

jesti. U takvom sludajumora sepostupiti premaop6im uputamao spaSavanjuitalnih funkcija

ozlijedenog,

j.

postaviti

ga

u stabilni

bodni

poloi,aj,

odistiti di5ne

puteve primijeniti potrebne

mjere

(npr.

umjetno

disanje

li masaZu

srca),kada

e

to

potrebno.

Ponekadse moZe dogoditi

da unesre6eniu

besvjesnom

stanju

podne

spontano

povra6ati.

Takvoj osobi reba Sto

prije

gor-

nji dio tijela usmjeriti

da visi

prema

dolje. U

tom se

poloZaju

sadrl,aj

koji

je

krenuo

iz Leludca

puno

brZe cijedi

iz

gornjeg

dijela

probavnog sustava.Na taj se

nadin

brZe

otklanja opasnost

od blokade

di5nih

putevanegoako osoba

eZi.

Kao i

u svim

drugim te5kim sludajevimavalja

otrovanog

Sto

prije

otpremiti

u bolnicu.

5.4.6. KAKO SE TZAZIVA POVR,IE,q.NTNT

Najbolje

e

povra6anj izazvati

mehanidki

guranjem

prsta

u

grlo

odnosnodo

korijena

jezlka,

tj.

podraZivanjemstraLnjeg

mekog nepca.

Postoje azlldita

sredstva

zarzazivanle

pov-

ratanja,

ali njih

ne bi trebala

primijeniti ne5kolova-

na osoba.

Radnik

ili njegov

kolegamogu

pobolj5ati

iscrpak

povra6anjem zbadene

emikalije

tek

guta-

njem vode,

najbole

tople

i

onda

opet

mehanidki

pr-

stomizazivati

povradanje. oS

ednom

treba nag-

lasiti

kako se

povra6anje ne smije

izazivati

ako

je

osoba

bez svijesti

ili

nakon

gutanja

nagrizaju6ih

kemikalija, hlapljivih otapalaodeterdZenata ne-

kih drugih

tvariza

koje

je

izridito

nagla5eno

a

se

ne smije

izazivatipovradanje.

5.4.6.L.

1 .

2 .

a

J .

4.

5.

Opde upute

za

izaziv anje

povradanj a

Prouditi kada

e

dopu5teno

zazivanje

povratanja.

a

pogledati

u uputu

ili druge

podat-

ke

o

kemikaliji,

kako bi

potvrdili

da

se smije obavljati

povra6anje.

Dobro

e

prije

izazivanja

povratar4a

uzeti da5u

li dvije

mlake vode.

Mehanidki se

povradanj izaziva

guranjem

prsta

do korijena

ezika.

Postupak

e

dob-

ro ponavljati uzimajuii

mlaku

vodu

poslije

svakog

povraianja.

Zapamtiti dapovradanje

ije

garancija izbacivanjuukupne

kolidine

kemikalije

rz Ze-

luca,

pa

valjanazvati

medicinsku

eklpu

zahitnupomo6

traLeciprebacivanje

bolnicu.

Ponijeti sa

sobomu

bolnicu

sve Sto

se navodi u

posebnoj

uputi

o

podacima stvarima

koje valja

nositi ijedniku.

5.4.7.

ADSORPCIJA

NA

INERTNI

MATERIJAL

Najprikladnija

tehnikazaimobllizacljukemikalija

svakako

e

adsorpcija

na

prikladni

inertni materijal.

Najde56e e

kao

inertni materijal

uzima aktivni

ugljen, s

obzirom da

se on

nete rz probavnog sustavaapsorbirati niti 6e udiniti neku Stetuorganizmu, a vrlo dvrsto na

sebe

adsorbirabrojne

kemikalije.

Vrlo

ga

e jednostavno

primijeniti

pa

bi svakako

rebao biti

Samo

ne ovako.

75



Aktivniugljen.

sastavni

dio

kutije

prve

pomo6i.

Obidno

dolazi u obliku

praha

li lako raspadljivih

tableta.Treba

akvu tabletu li

Zlicu ugljena

razmutiti u da5i vode

i

popiti,

ako

e

pot-

rebno vi5e

puta

ponavljajuii

postupak,

npr.

ako osoba

povrata

nakon uzimanja

suspenzije

aktivnog ugljena.

Osim aktivnog ugljena primjenjuju se i drugi sorben-

si. Jedanod

poznatih

sorbensa

zakvarterne amonijeve

baze

(npr.

herbicidi

parakvat

i dikvat)

jest

diatomejska

zemlla,odnosno

Fulerova

zemlja.

Specifidni

sorbensisu

naznadeniuz

pojedine

kemikalije u

prate6oj

dokumen-

taciji

i takoder trebaju biti sastavni

dio kutije

za

prvu

pomo6.

Ukoliko

se takav sorbens

primjenjuje

samo u bolnidkim

uvjetima,

treba

ga

u sludaju

otrovanja

otpremiti

zajednos otrovanom

osobomu

klinidku ustanovu.

5.4.7.1,

Kada se

nakon

gutanja kemikalije uzimaju

sredstva

zavezanje kemikalija?

1. Pogledati upute o postupanju nakon gutanja

specifidne

opasne

emikalije o

tome koje sred-

stvo

se uzima

za adsorpcrju

(npr.

aktivni ug-

ljen).

2.

Uzeti

iz ormarila

s lijekovima

prikladno

sred-

stvo

i

pripremiti zauporabu.

3. Pozvati

medicinsku ekrpu

za

pruLanle

hitne

pomo6i.

4. Pripremiti sve

Sto

je

predvideno

posebnom

uputom

o

podacima te

predmetima koje valja

odnijeti ijedniku.

Documents

Rad Opasnim Kemikalijama