RADIONICA NIŠTETNOST I POBOJNOST ODLUKA SKUPŠTINA

RADIONICARADIONICANIŠTETNOST I POBOJNOST NIŠTETNOST I POBOJNOST

ODLUKA SKUPŠTINAODLUKA SKUPŠTINA

VRSTE NEDOSTATAKAVRSTE NEDOSTATAKA

• Prividne odluke• Odluke bez pravnog učinka• Ništetne odluke • Pobojne odluke

PRIVIDNE ODLUKEPRIVIDNE ODLUKE

• Odluke koje su proglašene ali nisu donesene

Tužbom se može zahtijevati:-pobijanje proglašene odluke- utvrđivanje donesene odluke

• Moguće odluke suda :-proglašenu odluku proglasiti ništetnom i utvrditi donesenu odluku-odbiti oba zahtjeva

(npr.utvrđeno da je učinjena pogreška u brojenju glasova, ali to nije utjecalo na pravilnost odluke)

ODLUKE BEZ PRAVNOG UČINKAODLUKE BEZ PRAVNOG UČINKA

• Ako su donesene bez suglasnosti nekih dioničara ili pojedinih rodova dionica

(čl.302,301/3,304/2,314/1,323/2,342/2,349/3,516/3,533/481/2 ZTD)

• Ako nije proveden upis u sudski registar:- Odluka o izmjeni statuta ili društvenog ugovora- Odluka o prijenosu dionica manjinskih dioničara- Odluke o povećanju i smanjenju temeljnog kapitala i dr.

ODLUKE BEZ PRAVNOG UČINKAODLUKE BEZ PRAVNOG UČINKA

Primjeri ostalih odluka bez pravnog učinka:

• Ako su izdane nove dionice bez suglasnosti upravnog odnosno nadzornog odbora a radi se o odluci o povećanju odobrenog kapitala

• Ako su izdani novi poslovni udjeli uz uplatu uloga u stvarima i pravima a to nije predviđeno u danoj ovlasti upravi kada se radi o odluci o povećanju odobrenog kapitala.

• Ako je odlučeno o upotrebi dobiti za poslovnu godinu prije donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala (čl.338 ZTD).

• Ako je odlučeno o povećanju temeljnog kapitala iz sredstava društva prije utvrđenja računa dobiti i gubitka.

• Ako skupština izmijeni godišnja financijska izvješća sastavljena od uprave i ispitana od revizora, njena odluka o o utvrđivanju tih izvješća ima pravni učinak tek nakon što je ispita revizor i podnese izvješće bez rezerve

• Ako odluka vezana za dobivanje suglasnost .

NIŠTETNOST ODLUKA – osnovno određenjeNIŠTETNOST ODLUKA – osnovno određenje

• Ništetnost danog glasa ne znači da je ništetna i odluka

• Ništetnost nastaje na temelju zakona časom donošenja

• Razlozi za ništetnost propisani su zakonom kao numerus clausus u odredbama čl. 355 do čl. 359 ZTD za glavnu skupštinu d.d. izričita odredba čl.448 ZTD-a Izričita odredba čl.448 ZTD-a upućuje na odgovarajuću primjenu tih odredaba na ništetnost odluke skupštine d.o.o.

• Krug osoba koje se mogu pozivati na ništetnost odluka nije ograničen.

NIŠTETNOST ODLUKA – osnovno određenjeNIŠTETNOST ODLUKA – osnovno određenje

• Ništetnost se može isticati tužbom ili na bilo koji drugi način(npr.prigovorom)

• Ništetne mogu biti samo odluke glavne skupštine d.d. odnosno odluke skupštine d.o.o. a ne skupštine tih društava

• Tužbom radi utvrđenja ništetnosti odluka skupština može ustati svatko tko ima pravni interes i bez vremenskog ograničenja (napomena:ima iznimaka npr.čl.529-utvrđivanje ništavnosti odluke o pripajanju-rok za tužbu je 30 dana)

• Ništetnost odluke je iznimka a pobojnost pravilo.Kao crta razgraničenja između ništetnosti i pobojnosti odluka ističe se pravozaštitni interes.

Razlozi ništetnosti odlukaRazlozi ništetnosti odluka• Razlozi po ZTD:

– Propusti učinjeni u sazivanju glavne skupštine odnosno skupštine d.o.o.-osim ako su nazočni svi dioničari odnosno članovi društva(čl.277 st.2.,3.,6.,čl.448)

– Formalni propusti učinjeni u samoj skupštini (propuštanje unošenja odluke u zapisnik-samo kod d.d.)

– Odluke protivne biti društva (sadržaj odluka odstupa od zakonskih rješenja)

– Odluke kojima su povrijeđeni propisi kojima se isključivo ili pretežito štete interesi vjerovnika društva (isplata dividende koja ne potječe iz dobiti,isplata prije isteka roka po smanjenom temeljnom kapitalu,vračanje onoga što je dioničar uplatio u društvo i sl.)

Razlozi ništetnosti odlukaRazlozi ništetnosti odluka• Razlozi po ZTD:

– Odluke kojima su povrijeđeni propisi doneseni radi zaštite

javnih interesa (npr.odbijanje prijedloga izmjene statuta da se u NO predvidi predstavnik radnika, kršenje propisa o zaštiti okoliša i sl.)

– Odluke protivne moralu društva

– Pravomoćne presude kojima se odluka proglašava ništetnom(u postupku povodom tužbe za pobijanje.)

Razlozi ništetnost propisani zakonom: Čl.358.359,313/4,338/2,348/2,300.e/3,409/3,459/5,465.e/3,465.d/2)

– Odluke koje su donesene bez savjetovanja s radničkim vijećem (čl.149/1,151/3 ZR)

Neke razlike ništetnosti odluka odluka glavne Neke razlike ništetnosti odluka odluka glavne skupštine i skupštine društva s ograničenom skupštine i skupštine društva s ograničenom

odgovornošćuodgovornošću

• Ništetnost odluka zbog propusta učinjenih u vođenju skupštine

-odluka glavne skupštine je ništetna ako nije unesena u zapisnik koji sastavlja javni bilježnik,

-primjena ovog pravila isključena je u skupštini d.o.o.



• Ništetnost odluka zbog nedostatka u sazivanju skupština

-glavnu skupštinu društva saziva uprava ili izvršni direktori odlukom koja mora sadržavati:tvrtku i sjedište društva,vrijeme i mjesto održavanja i dnevni red.Poziv se javno objavljuje i mora sadržavati odluku o sazivanju skupštine i dr.

-skupštinu d.o.o. saziva uprava-nije propisano da o tome donosi odluku

-u pozivu se mora odrediti dnevni red(nije propisano da se mora se javno objaviti)



Ostalo:

Ne primjenjuju se pravila o ništetnosti odluka vezano za smanjenje temeljnog kapitala ispod najniže svote nužne za nastanak društva i istodobno povećanje temeljnog kapitala, ako odluke nisu upisane u registar u roku od 6 mjeseci od donošenja, kao ni pravila o ništetnosti kod uvjetnog povećanja temeljnog kapitala( u d.o.o.nema uvjetnog povećanja temeljnog kapitala.

Ovo pravila primjenjuje se na odluke d.o.o. u slučaju redovnog smanjenja temeljnog kapitala (čl.362/2 u vezi s čl.348/2 ZTD)

Pravne posljedice ništetnosti Pravne posljedice ništetnosti

• Ništetna odluka nema pravni učinak, osim ako nije konvalidirana

• Ništetnost odluke djeluje prema svima

• Ako je ništetna odluka o izboru nadzornog ili upravnog odbora (čl.358.ZTD) sve odluke tih organa su ništetne

• Posljedice ništetnosti jedne odluke u pravilu ne utječu na pravilnost drugih odluka

• Društvu se mora vratiti ono što je stečeno na temelju ništetne odluke

Uklanjanje ništetnosti - konvalidacijaUklanjanje ništetnosti - konvalidacija

• Ništetnost odluka zbog nedostataka zapisnika – uklanja se upisom u sudski registar.

• Ništetne odluke iz razloga što glavna skupština nije bila sazvana na način propisan u čl.277.st.2.,3. i 6 ZTD ili nije bila u skladu s biti društva, suprotna moralu ili se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežito štite vjerovnici,odnosno javni interesi konvalidiraju po proteku roka od tri godine od upisa u sudski registar-rok se produžuje ako je u vrijeme isticanja toga roka spor povodom tužbe za utvrđenje odluke ništetnom sve dok se o tužbi pravomoćno ne odluči ili dok se spor konačno ne riješi na neki drugi način.


• Ništetne odluke zbog nedostataka u pozivanju dioničara preporučenim pismima konvalidiraju suglasnošću dioničara koji nisu bili uredno pozvani, što se može odgovarajuće primijeniti i na članove društva.

• Upisom u sudski registar konvalidiraju se i odluke o povećanju temeljnog kapitala (čl.338)i smanjenja temeljnog kapitala ispod najniže svote (čl.348) koje nisu bile pravodobno podnesene registru na upis


• Odluke koje ne mogu konvalidirati

– Odluka koja je suprotna odluci o uvjetnom povećanju temeljnog kapitala

– Odluka čija je ništetnost utvrđena pravomoćnom presudom

POBOJNE ODLUKEPOBOJNE ODLUKE

• Odluke koje su protivne zakonu ,statutu ili društvenom ugovoru (izjavi o osnivanju)

• Postojanje razloga za pobijanje nema neposredan učinak na valjanost odluka

• Odluka proizvodi pravne učinke sve dok se uspješno ne pobije.

POBOJNE ODLUKEPOBOJNE ODLUKE

• ZTD propisuje :-razloge pobijanja-krug osoba koje mogu pobijati odluke-pravno sredstvo kojim se ostvaruje pobijanje (tužba) -pravne učinke pobijanja

RAZLOZI ZA POBIJANJE ODLUKARAZLOZI ZA POBIJANJE ODLUKA

• Pobojne su odluke glavne skupštine d.d. odnosno skupštine d.o.o.koje su protivne zakonu ,statutu ili društvenom ugovoru iz nekog drugog razloga-a ne iz razloga koje odluke čine ništetnim

• Pobojne su odluke glavne skupštine odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću vezane za sazivanje pripremu i vođenju glavne skupštine-ako je glavna skupština održana u mjestu gdje to nije dopušteno,ako nisu poštovani rokovi za sazivanje, ako je sazvana od organa koji nije bio propisno sastavljen, ako nije bio objavljen prijedlog odluka i dr.-ako je skupština d.o.o. odlučivala bez propisanog kvoruma i dr


• Pobojne su odluke kojima je sadržaj suprotan zakonu ili statutu -ako je kod povećanja temeljnog kapitala ulozima u cjelini ili djelomično isključeno pravo prvenstva za stjecanje novih dionica ili udjela, a iznos za koji se izdaju dionice ili ulozi je neprimjereno nizak(čl.366).(ove odluke nisu pobojne ako dionice odnosno udjele preuzima treći koji ih treba ponuditi na stjecanje dioničarima ili članovima)

• Odluke donesene uz prethodno davanje dioničarima ili članovima netočnih ili nepotpunih informacija ili uz uskraćivanje obavijesti , ako dioničar ili član društva drže da su obavijesti bitna pretpostavka za očuvanje prava sudjelovanja na skupštini ili drugih članskih prava


• Odluke kojima je jedan dioničar ili član društva postigao korist za sebe ili drugoga na štetu društva ,drugih dioničara ili članova

• Odluke o upotrebi dobiti(čl.365)

• Odluke se ne mogu pobijati iz razloga navedenih u čl.360 st. 3.ZTD i ako glavna skupština potvrdi odluku koja se može pobijati novom odlukom

KONVALIDACIJA POBOJNIH ODLUKAKONVALIDACIJA POBOJNIH ODLUKA

Pobojne odluke mogu se konvalidirati na dva načina:

1.Potvrdom pobojne odluke novom odlukom

2.Propuštanjem podizanja tužbe radi pobijanja nove(potvrdne)odluke ili pravomoćnim odbijanjem tužbe

KONVALIDACIJA POBOJNIH ODLUKA KONVALIDACIJA POBOJNIH ODLUKA DONOŠENJEM NOVE ODLUKE (POTVRDA)DONOŠENJEM NOVE ODLUKE (POTVRDA)

• Nakon donošenja nove odluke ne može se voditi spor za pobijanje potvrđene (prvotne)odluke

• Potvrda pobojne odluke odluke djeluje ex nunc (učinkom nove odluke uklanja se nedostatak pobijane odluke)

• Ako tužitelj ima pravni interes da se pobijana odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke kojom je pobijana odluka bila potvrđena može tražiti da se pobijena odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke.

UČINAK POBIJANJAUČINAK POBIJANJA

• Uspješno pobijena odluka suda je ništetna od početka (ex tunc)

• Pravomoćna presuda kojom je utvrđeno da je odluka ništetna ima konstitutivni učinak i djeluje prema svim dioničarima, članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora, neovisno o tome jesu li bile stranke , te prema trećima u odnosu prema društvu.

UČINAK POBIJANJAUČINAK POBIJANJA

• Djelovanje presude na poduzete radnje

– Radnje poduzete na temelju odluke koja je proglašena ništavom gube učinak

– Obveza vraćanja primljenog– Savjestan dioničar nije dužan vratiti dividendu– Pravni poslovi poduzeti s trećima temeljem pobojne

odluke ostaju valjani-iznimke su pravni poslovi čija valjanost ovisi o odluci skupštine

– Ako je odlukom mijenjan statut , nakon utvrđenja da je odluka ništetne, potrebno je od registarskog sudu zatražiti upis izmjena statuta , s time da uz prijavu pored propisanih priloga treba dostaviti presudu i potvrdu javnog bilježnika da su u potpunom tekstu statuta uzeti u obzir presuda i sve dotadašnje izmjene statuta.

Dužnosti uprave i registarskog sudaDužnosti uprave i registarskog suda

• Uprava mora bez odgađanja u glasilu društva objaviti da je tužba podignuta i za kada je po tužbi zakazano ročište

• Ako je presudom utvrđeno da je odluka ništetna uprava mora presudu dostaviti registarskom sudu

• Presuda se mora upisati u sudski registar, ako je bila upisana i odluka te objaviti na isti način kako se objavljuje odluka

Dužnosti uprave i registarskog sudaDužnosti uprave i registarskog suda

• Društvo dionicama koje se trguju na uređenom tržištu vrijednosnicama mora bez odgađanja objaviti presudu u glasilu društva

• Presuda se neće upisati, ako je u tijeku parnice pravomoćnim rješenjem utvrđeno da nedostatak odluke ne utječe na valjanost upisa

• Ako je odlukom mijenjan statut društva sudskom registru se uz presudu dostavlja prijava za upis izmjena statuta uz potpun tekst statuta te ovjeru i potvrdu javnog bilježnika da je kod izmjena statuta uzeta u obzir presuda i sve dotadašnje izmjene

Tužba za utvrđenje Tužba za utvrđenje ništetnosti i pobojna tužbaništetnosti i pobojna tužba

• Tužbeni zahtjev tužbe za utvrđivanje ništetnosti odluka i tužbe za njihovo pobijanje je isti: utvrđuje se da je odluka (mora se točno navesti) ništetna

• Tužbom za utvrđivanje ništetnosti odluka može ustati svatko tko ima pravni interes i bez vremenskog ograničenja (napomena: iznimaka je npr.čl.529-utvrđivanje ništavnosti odluke o pripajanju)

• Krug osoba za pobijanje odluka je ograničen te je propisan rok u kojem se mora podići tužba

Tužba za utvrđenje Tužba za utvrđenje ništetnosti i pobojna tužbaništetnosti i pobojna tužba

• Preinaka tužbe je dopuštena samo ako je tužbeni zahtjev utemeljen na drugom razlogu – drugim činjenicama

• Odluka glavne skupštine ne može se pobijati tužbom :-zbog toga što su dioničaru dane netočne,nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade,otpremnine,dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se ovakvi prigovori ostvaruju u izvanparničnom postupku

• Tužba se mora podići kod suda u roku od 30 dana od donošenja odluke, s time da taj rok započinje teći prvog narednog dana od zaključenja skupštine na kojoj je odluka donesena, odnosno od narednog dana kada je tužitelj koji nije prisustvovao skupštini mogao saznati za odluku.

Aktivna legitimacija na tužbu za Aktivna legitimacija na tužbu za utvrđenje ništetnosti odlukautvrđenje ništetnosti odluka

• Aktivno legitimirani su :– Dioničar– Član društva– Uprava– Pojedini član uprave ili nadzornog,

odnosno upravnog odbora)– Svaka osoba koje ima pravni interes

Aktivno legitimirani na Aktivno legitimirani na tužbu za pobijanjetužbu za pobijanje

• Dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine ako je stekao dionice prije nego što je objavljen dnevni red, a protivljenje odluci izjavio u zapisnik

• Član društva koji je sudjelovao u radu skupštine, koji je bio član društva prije nego je u pozivu naveden dnevni red, a kod donošenja odluke je izrazio svoje protivljenje u zapisnik (ako je vođen zapisnik)

• Dioničar odnosno član d.o.o. koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine ili skupštine d.o.o. ako mu to nije bilo dopušteno, ako glavna skupština ili skupština d.o.o.nije bila uredno sazvana ili predmet odlučivanja nije valjano objavljen odnosno priopćen u pozivu za skupštinu d.o.o.

Aktivno legitimirani na Aktivno legitimirani na tužbu za pobijanjetužbu za pobijanje

• Svaki dioničar odnosno član društva-u slučaju kada se radi o pobojnosti odluke zbog toga što je odlukom jedan član postigao korist za sebe ili drugoga na štetu društva ili drugih članova

• Uprava društva (likvidatori, stečajni upravitelj) izvršni direktori

• Svaki član uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako bi provođenjem odluke učinio radnju

koja je kažnjiva,nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu

• Rok od 30 dana je prekluzivan

Učinak gubitka svojstva dioničara ili člana Učinak gubitka svojstva dioničara ili člana društva nakon podizanja tužbedruštva nakon podizanja tužbe

• Odgovarajuća primjena odredbi čl. 195. ZPP– Nastavak parnice između tužitelja i

tuženika– Nastavak parnice između stjecatelja

dionice ili poslovnih udjela tuženika

Pasivna legitimacija Pasivna legitimacija

• Tuženik u parnici uvijek je društvo

*napomena - nakon provedene statusne promjene pasivno je legitimirano društvo preuzimatelja

zastupanje tuženikazastupanje tuženika

• Općenito: -društvo zastupa uprava odnosno izvršni direktori i nadzorni, odnosno upravni odbor i izvršni direktori

• Posebni slučajevi:

-ako je tužitelj uprava ili neki njezin član, društvo zastupa nadzorni, odnosno ako su tužitelji izvršni direktori društvo zastupa upravni odbor

-ako je tužitelj član nadzornog, odnosno upravnog odbora, društvo zastupa uprava(izvršni direktori)

-ako u d.o.o.ne mogu zastupati članovi uprave ili nadzornog odbora (nije ustrojen)zastupnika imenuje skupština društva (čl.441.st.1.t.9)

Neka procesna pravilaNeka procesna pravila

• Više tužitelja – jedinstveni su suparničari u smislu čl.201 ZPP

• Spajanje parnica-više postupaka koji se vode po čl.363 st.3.ZTD treba spojiti (pretpostavke za spajanje parnica propisane u čl.313 st. 1. i 2. ZPP)

• Postupak po tužbi je hitan


• Društvo po isteku roka od 30 dana ima pravo uvida u podignutu tužbu i prije nego što ona bude dostavljena na odgovor i zatražiti njezinu presliku.

• Dioničar se kao umješač tužitelju može pridružiti najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave u glasilu društva da je tužba podignuta (prekluzivan rok) .U smislu čl.206 st. 2 ZPP-a može dati izjavu o stupanju u parnicu do pravomoćne odluke o tužbenom zahtjevu te u tijeku postupka nastavljenog podnošenjem izvanrednog pravnog lijeka


• Privremena mjera zaustavljanje odluka može se odrediti ako se tužbom traži utvrđivanje ništetnosti odluke te ako je vjerojatno da bi se provođenjem odluka društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta.Specifičnost tih mjera je u tome što nema tražbine pa nema mjesta odgovarajućoj primjeni odredaba OZ

• Utvrđivanje vrijednosti predmeta spora-određivanje vrijednosti predmeta spora uređeno je u čl. 363.a.ZTD

Upis u sudski registar odluke za koju se Upis u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništavostitužbom traži utvrđenje ništavosti

• Sud može rješenjem dopustiti da se odluka upiše u sudski registar i da njezin nedostatak ne utječe na učinak upisa.

• Tužba mora biti upravljena na utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine o:

-povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala,-izdavanju obveznica,-poduzetničkom ugovoru, -priključenju društva budućem glavnom društvu, -prijenosu dionica manjinskih dioničara i u slučaju kada tužba za utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine nije dopuštena.


• Prijedlog podnosi tuženik (društvo) do pravomoćnosti odluke.U

prijedlogu mora učiniti vjerojatnim činjenice na temelju kojih se može donijeti rješenje

• O prijedlogu odlučuje parnični sud najkasnije u roku od tri mjeseca od kada je prijedlog postavljen poseban incidentalni postupak unutar parničnog postupka

• U hitnim slučajevima rješenje se može donijeti bez održavanja rasprave


Sud smije donijeti rješenje iz st. 1 čl. 366.a ZTD

1. ako tužba po zakonu nije dopuštena ili očigledno nije osnovana

2. ako tužitelj u roku od tjedan dana od kada mu je dostavljen prijedlog društva ispravama ne dokaže da je bio dioničar na koje se odnosi najmanje 1.000 kn temeljnog kapitala društva u vrijeme objave poziva za glavnu skupštinu i da ih još ima

3. ako po slobodnoj ocjeni suda treba odmah dati prednost učinku odluke


• Pravomoćno rješenje parničnog suda obavezuje registarski sud

• Izreka rješenja mora sadržavati;1.da se dopušta se upis u sudski registar točno određene odluke2.da nedostatak odluke ne utječe na učinak upisa

• Rok za žalbu protiv rješenja iznosi tri dana, a sud drugog stupnja dužan je o žalbi odlučiti u roku od trideset dana

• Učinak upisa – konačan bez obzira na ishod spora(tužitelj može tražiti naknadu štete

NADAMO SE DA JE BILO NADAMO SE DA JE BILO KORISNO KORISNO

Documents

RADIONICA NIŠTETNOST I POBOJNOST ODLUKA SKUPŠTINA