- - ------- - - - --M.PETRINEC,Ranosrednjovjekovno groblje
RANOSREDNJOVJEKOVNOGROBLJENAPOLOAJU LIVADEUKONJSKOMPOLJU Mr. sc.
MajaPetrinec,viikustos Muzej hrvatskiharheolokih spomenika
HR-21000Split,S.b.b. maja. [email protected] UDK: 904:726.8
(497.5Konjsko)904:739.8(497.5 Konjsko)izvorni 2nanSlVeni
Jadprimljeno: l.12.2005. 15.
12.2005.DonosesereZUllaliistraivanjaranosrednjovjekovnogagrobljanapoloajuLivadeuKonjskompolju,
lekataloggrobovaigrobnihnalaza.Opirnijeserazmatraproblemukapanjapod
zemljanimhumcima,a delOljnom arheolokom analizom svakog pojedinog
predmela nastoji se utvrditi precivlO dalacija groblja.
Konjsko,lumul,rani srednji vijek, groblje na redove, IlOkit.
Prigodom istraivanja prapovijesnog tumula na poloaju Livade u
Konjskom polju otkriveno je 27ranosrednjovjekovnih grobova s ukupno
32 sahranjenapokojnika. IGrobovi su bili ukopani u dno
tumulaiposlagani upravilnimredovima, a samo ih jenekoliko smjeteno
izvan tumula u pravcujugozapada. potonjimatri
(grobovi28,29,30)imajugrubukamenuarhitekturu od
kameniliblokovasnepravilnim kamenim kao pokrovom.Ostalisu ukopani u
zemJju isamorijetkoobrubljenimanjimkamenjem.
Svisubiliorijentiraniupravcu zapad-istok. se sahranjivao po jedan
pokojnik, a u zabiljeeni su istovremeni ukopi dva ili tri
pokojJtika,ito djecesodraslomosobom (grobovi 1-3,8,12-13,
15-16).Svi pokojnici zakojejetobiloutvrditi,imalisurukeisprueneniz
tijelo.Jedanaest grobova sadravalo je nalaze, preteito nakit, a u
dvaregistrirani su eljezni
Premdanaizgledskromno,grobljenaLivadamauKonjskompoljupokazujeseiznimno
pripokuajupreciznijega vremenskog opredjeljivanja ne samo pojedinih
grobnih nalaza nego isrodnih groblja na naem Katalog GROB
1-3Grobjeukopao u zemJjanoj
raci.Sadravaojekosturneostatkeodrasleosobe(1)
idvojedjece(2-3).Kosturi I i2imalisurukeisprueneniz tijelo,
aodkostura3jesamolubanja.NalazanijebiJo.GROB4Grob je ukopan
uzemJjanoj raci. Sadravaoje kostur jedne odrasle osobe s rukama
ispruenimniz tijelo.Ispodlubanjeotkrivenesu dvijenaunice (T. I,
4a-b), a na lijevoj ruci pokojnikatri prstena (T. I,4c-e).I
ArheolokoiskopavanjeobavljenojeII sklopuzatitnihistraivanja,kojasu
proveli Upravazazatitu.kuill1me
batine(KonzervatorskiodjelSplit)iMuzej
hrvatskiharheolokihspomenikanasplitskojdioniciautocesteSplit-Zagreb.IskopavanjemjerukovodioD.
Peri
a,akasnijemusepridruilaautoricaovogteksta.UistraivanjimasusudjelovaliM.
i M. Lozo,te studenticearheologijeA.Oda, l. Tadjnac iV.
21Starohrvatska prosvjeta 11I!32(2005.) 4a-b.Par
posrebrenihnaunicaslijevanimgrozdolikimukrasomprilernJjenimnakariku.Na
stranamakarika,kojesuse i S-petlje,nalazesekoljencaodovijene fi
Iigranske ice. Dim. a.1,5x 3 cm, grozdolikiukras 2,5 cm; b.1,9x 3,4
cm,grozdoliki ukras2,5cm. 4c.prsten preklopljenih i zakovicom
spojenih krajeva s prednjim proirenjem u obliku dvostrukog romba i
urezanimukrasom krunica. Pr.2 cm.
4d.prstenpreklopljenihizakovicomspojenihkrajevasprednjim proirenjem
ukraenimkrunicama s u sredini, povezanim tremoliranimlinijama.
Pr.2.2 cm. 4e. uzduno kaneliraniprsten preklopljenihi
zakovicomspojenih krajeva.Pr. 1,8cm. GROB5 Grob je ukopanuzemljanoj
raci.Od pokojnika je lubanja i dio kostiju prsnog koa. Nalaza nije
bilo. GROB6 Grobjeukopaou
zemljanojraci.Sadravaojekosturjednogodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo. Nalaza nije bilo. GROB 7 Grob je
ukopanuzemljanoj raci.Kostur sahranjenog djetetaveoma je slabo Na
predjelu vrata i prsnog koa otkrivene perle staklene paste. koje su
bile dio ogrlice (T.I.7a). 7a.Ogrlica sastavljenaod27 perliodkojih
je 21sitna i 6 sitnim perlama15ihje bijele. 3 2 zelene i1 uteboje.4
su perle ute.1 zelene iIplave boje. GROB8 Grob je ukopan uzemljanoj
rac i.Uz desnu bedrenu kost dobro kostura odraslog pokojnika s
rukama ispruenim niz tijelo otkriveni suostaci kostura. Nalazanije
bilo. GROB9 Grobjeukopanu zemljanojraci.Sadravaojeostatke
kosturasrukama ispruenim niz tijelo. Nalaza nijebilo. GRaBIO Grob
je ukopan uzemljanoj raci. Sadravao je kosturne ostatke jednog
odraslog pokojnika s rukama ispruenim niz tijelo.Uz desnubedrenu
kost pokojnika otkriven je eljezni (T.I.lOa). lOa.eljezni
povijenogi ravnog hrpta s ostatkom iljka za nasad drvenog
drka.Du.10 cm. ir.0,4-1,2 cm. GROBII Grob je ukopan uzemljanoj
raci. Sadravao je kosturne ostatke jednog odraslogpokojnika s
rukama
ispruenimniztijelo.Napredjelukostijulijevenogeotkrivenisuostaciveoma
eljeznog noa (T.l.Ila). 11 a.eljezninoblagopovijenogi ravnog
hrpta.Znatno Du.oko 20 cm, ir.0.8-1 .9 cm. GROB12-13 Grob je
ukopanuzemljanoj raci. Na predjelu desne strane prsnog koa kostura
odraslog pokojnika otkriven je
kosturdjeteta.Obasuimalarukeisprueneni
ztijelo.Ispodlubanjeinapredjeluvrataodraslog
kosturaotkrivenasuzrnastaklenepaste.kojasuvjeroj
atnobiladioogrliceCT.II.13a).Zrnastaklene paste otkrivena su i na
predjelu vrata i prsnog koakostura. koji je imao ogrlicu (T.II,
12a). Okolnosti pojedinihperliin situuz oba kostura jasno ukazuju
dase radi o dvije zasebne ogrlice. 22
M.PETRINEC,Rarwsrednjovjekovllo groblje ... 12a. Ogrlica
sastavljena od 45nanizanih perli staklene paste, od kojih su24
sitne i 21 perla. sitnim perlama13ihje zelene, 3 modre s bijelim
paralelnim linijama, 2 ute, 2 bijele,lcrne,lplave tel boje,a jedna
je odprozirnog stakla. perlamaIIih je ute, 5 2 su zelene i jedna je
modreboje, dok su 2 od prozirnog stakla.
l3b.Ogrlicasastavljenaod41nanizaneperlestaklenepasteodkojihsu22sitnei19perli.
si tnimperlama13ihje zelene,3plave,2
lcrneiIuteboje,doksu2perlesedefasteboje srebrnom folijom.perlama
7ihje ute, 2zelenei1 plaveboje.8 je perlisedefastebojebilo
srebrnomfolijom,kojasenanjimautragovima,a2subile od prozirnog
stakla. GROB14 Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo. Nalaza nije bilo. GROB15-16 Grob je
ukopanuzemljanojraci.Sadravao je veoma ostatkedvaju kostura.Uz
neznatne ostatkelubanje kostura15otkriven je par naunica
(T.ll,15a-b). 15a-b. Par naunica s lijevanim grozdolikim ukrasom
nataknutim na kariku. su se i prema vanizvijene petlje. Dim.a.2,2 x
4,9 cm, grozdolikiukras 2,6 cm; b.2,2 x 4 cm, grozdolikiukras2,4
cm. GROBJ7 Grob je ukopanuzemljanoj raci.Sadravao je kostur
odraslog pokojnika s rukama isprueni m ni z tijelo.Uz
lubanjupokojnika otkriven je par naunica(T.III,17a-b), a na prstima
lijeve ruke2 prstena (T.Ill, 17c-d). J7a-b.Par naunica
slijevanimgrozdolikim ukrasomnataknutim nakariku.Na stranamakarika
sukoljenca odovijeneice.Naunicesuse
ipremavanizvijenepetlje.Dim.a.1,6x2,3
cm,grozdolikiukras1,9cm;b.2x3,5cm, grozdoliki ukras1,8cm. 17c.
prstentrokutastapresjeka prekJopljenih i
zakovicomspojenihkrajeva.Pr.2 cm. 17d.prsten presjeka
preklopljenihi zakovicom spojenih krajeva.Pr.1,9 cm. GROB18
Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenimniz.tijelo. Nalaza nijebilo. GROB19 Grobje ukopanu
zemljanojraci .Sadravao je ostatke kosturasrukamaispruenimniz.
tijelo. Na1azanije bilo. GROB 20 Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo. Nalazanije bilo. GROB21 Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo. Nalaza nijebilo. 23 Starohrvatska prosvjeta
IIJf 32(2005.) GROB22 Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo. Nalaza nijebilo. GROB23 Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo. Nalaza nijebilo. GROB 24 Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaoje veomaloe kosturodraslogpokojnika. Desna
ruka ispruena je niz tijelo. Nalaza nije bilo. GROB25 Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo. Nalaza nije bilo. GROB26 Grob je ukopanu
zemljanoj raci.Sadravao je ostatke slabo kostura. Ispodlubanje je
otkrivena naunica (T.m, 26a). 26a.Srebrna naunica s okomito
postavljenom ovalnom jagodom ukraenom uzdunim dvostrukim nitima od
nabrane filigranskeice i krupnim granulama u dnu i na vrhu.Na
strani karike je koljence
odovijenefiligranskeice,asredinjiukrasfiksiranje
ovijenomicom.Naunicase koja se udijevala u Dim. 2 x 4,9 cm. GROB27
Grobjeukopanu
zemljanojraci.Sadravaojeostatkekosturaodraslogpokojnikasrukama
ispruenim niz tijelo.Uz lubanju su otkrivene dvijenaunice (T.III,
27a-b), a napredjelu ake pokojnika jedan prsten (T.III,27c). 27a.
Srebrna s oval ne jagode Jagoda s donje strane karike je dimenzija
od ostalih triju.Obje jagode posredini karike navrhu suukraene
krupnom granulom. se uticanjem karike u jednu odjagoda.Dim.3,5x 6,1
cm. 27b.Srebrna
skuglastejagodejednakihdimenzija,kojesusastavljeneoddviju
spojenihupljih polutki.Obje jagode posredini
karikenavrhusuukraenekrupnom granulom. se uticanjem karike u jednu
odjagoda.Dim. 3,2 x 6,1cm. 27c. prsten trokutasta presjeka
preklopljenihi zakovicomspojenih krajeva.Pr.1,9 cm. GROB28
Grobnarakaobloenaje
nepravilnimkamenimblokovima.Grobjebiopoklopljenvelikom
nepravilnomkamenom Sadravaoje
ostatkekosturaodraslogpokojnikasrukamaispruenimniz tijelo.Unutar
rake otkriven je ulomak karikenaunice. 28a.Ulomak karike
naunice.Pr.oko 3,6 cm. GROB 29 je samo dio kamenih oblonica junog
dijela grobne rake,a kosturnih ostataka nije bilo. Nalaza nije
bilo. 24 M.PETRINEC,ROlwsrednjovjekovno groblje ... GROB30 Grobna
raka bila je ukopana uzemlji i pokrivena nepravilnom kamenomje tek
nekolikokostij ukostura. Nalaza nije bilo. GROB31 Grob je ukopan
uzemljanojraci.Sadravao je loekosturne ostatke odraslog pokojnika.
N alaza nije bilo. groblja
Ukapanjesrednjovjekovnihgrobovauprapovijesnetumulenijerijetkapojavanaranosrednjovjekovne
Hrvatske. dosad su takviregistrirani u horizontu grobova s
poganskim pokapanja kaoiu kasnom srednjem vijeku,dokgrobljeu
Konjskompolju,kaoto vidjeti, ne pripada ni jednom od tih razdoblja.
Ukapanje u tumulima opirnije je razmatrao J.odgovoriti na pitanje
moe li se ta pojava na naem povezati sa iroko rasprostranjenim podi
zanja zemljanih humaka nad grobovima, registriranim kod
mnogihslavenskih naroda tijekom srednjega vijeka.' Premda dosadanji
rezultati istraivanja nepruajudovoljnopodatakaza je
ustvrdiodaScprapovijesniturnulikao lokacije za groblja vjerojatno
odabiru zbog potivanja starijega kultnog mjesta, to je rairena
pojava ne samo kad je o prapovijesnim nalazitima i o onima
razdoblja. To,dakako,moe vrijediti samo zahorizont grobalja s
poganskim pokapanja.Najpoznatije nalazite ovog tipa,koje je uz to i
sustavno istraeno, jest groblje uz prapovijesni humaknapoloaju
Materi za kodNina. J Pretpostavljena srednjovjekovna grobljau
prapovijesnimhumcima.alibez podataka o nalazima i bez ue
datacijeregistrirana su jo uzhumak Straau Ninskim Stanovima,
naprostorusela iKmeze, teu povljanskom poljuna otokuPagu.
tosegroblja Materizavaljazapazitida suranosrednjovjekovni grobovi
ukopanioko tumula u koji nezadiru, dok sugrobovi kasnijeg srednjeg
vijeka ukopaniu sam tumulu njegovuvrhu.To je za grobove kasnijega
srednjeg vijeka otkrivene uprapovijesnim turnulima,poput nagrebijuu
Smrdeljima,' gdjesubiliukopaniu povrinskisloj.Isto je zabiljeeno i
na Bosne, osobito na Glasincu'. su nalazi registrirani i na
prostoru Cetinske krajine na Milaevoj gomili uz put koji iz Cetine
vodi prema Kijevu,'nagomili u seoskom groblju
uGljevu,'Orlovcu(Bisko)iznadkanjonarijekeCetine,'tenapoloajimaPisakiPitetuBudirnirimauz
dananjucestu Trilj-Imotski 10kaoi na Vrandolcunedaleko od zaseoka
na Tijarici" nalazi srednjovjekovnog nakita,kojimoe pripadati neto
starijemrazdobljuodpotonjih. aJi je teko opredjeljiv bez drugih
popratnih nalaza,iz prapovijesnih tumula na u Uzdolju kod Knina,"
kod Livna" i s Rudina sjevernood Milaeva vrela na rijeci Cetini."
Posebno zanimljiv registriran je na u gdje je prapovijesni tumulbio
velikim,naalostuglavnomunitenimgrobljem naredove s vie od 200
grobova. lSNo i ovdje suranosrednjovjekovni grobovi smjeteni juno
odhumka, a dio ihse protezaosamom njegovompovrinom,gdjesu
preslojiliu !Umulranijeukopane grobove 1980, str.70-71 1973,str.221
-242 1989, str.393-395 1959, str.217-2 19 1998, str. 74-75 1998,
str.172 1998,str.179 1998,str.271 1998. str.274-275 " 1998, str.299
"Marun 1900. str.40-41, sl.1112 1999. str.34,91 1998, str.80-81
str.221-246 25 Starohrvatska prosvjetafll/32 (2005.) i oneizvremena
seobenaroda.Srednjovjekovnigrobovi,kojiponalazimapripadajupriblinoistom
vremenu kaoi groboviu Konjskom polju, leali suplitko naperifieriji
humka. tose,pak,nalazanapoloajuLivadeuKonjskompolju
miljenjasmodajeprapovijesnitumul kaomjestoza grobljeodabranzbog
toje o veoma krevitomterenu,koji je uzto dijelom godine poplavljen,
pa je stogatekopogodno mjestoza ukapanje mrtvih.' oblikovanja
groblja s ukopima u relativno pravilnim redovima, s glavom
pokojnika na zapadu i zamjetljivim odstupanjima u
orijentaciji,ovisnom o poloaju izlaska sunca u doba godine,
doputajuda ovogroblje
kaogrobljenaredove.Sobziromnamalibrojgrobovapretpostavitije
daseradionaseobinskomgroblju. Takvase groblja naZapadu pojavljuju u
kasnomerovinkom razdoblju izamjenjujuvelika groblja na redove
zarazdobljevelikeseobenaroda,anaprostoru
Karpatskekotlinepojavaimdatirauprijelaz iz kasnoavarskogu
ranokarolinkovrijeme17 Pretpostavlja se da im je nastanak uvjetovan
razvojem feudalne organizacije i naturalne privrede, te da se na
njima ukapajuzajednice povezane ili slabijim obiteljskim vezama.
imaju 20-30,a najvie 150-200 grobova. S obzirom daniu jednome
grobunijebilopriloga kojibiukazivalinapoganskepokapanja, moe seda
se uKonj skog radi o naseobinskom groblju na redove s
kristijaniziranim pokojnicima. Tavrst grobalja na ranosrednjovj
ekovneHrvatske je za razdoblje od otprilike druge 9.do prve
polovinell. .. Analiza grobnih nalaza Naunice grozdolikog lipa Tri
para naunica grozdolikog tipaiz trigroba (4, 15i 17).Naunice iz
groba 4 (T.T,4a-b), su odposrebrene bronce, a suim strane karike
ukraene koljencima od ovijene ice.Sredinji
grozdolikiukrasprilemUenje sunutarnjestranekarike,kojazavrava
petljomu oblikuslovaS.Ostala dva para su suse petlje i a lijevani
grozdoliki ukrasnataknut je na kariku.Par izgroba17(T.III,17a-b),za
razliku od naunica iz grobaIS(T.II,ISa-b), je na stranama karike
ukraenkoljencima od ovijene ice. Svimtrimaparovimanaih
naunicanajblieanalogijepronalazimonaranosrednjovjekovnomgrobljuu
Glavicama
krajSinja,uzaseokuPoljacinapoloajimaJojinih(grob23)iGluvinihII(grobovi6,IIi
21)." Srodne suim i nauniceiz groba 4 na PutaIju iznad KatelKao
dalje paralele moguse navesti neto kvalitetnije par od srebra iz
groba 15na drijcu u Ninu,20 te par naunica sa Crkvine u Biskupiji,
koje su grobni nalaz,alisu okolnosti njihovanepoznate." naunicama
nemaprimjeraka skarikama ukraenim koljencima, alise takavukras
javlja nanaunicamasadrijcaiizBiskupije.U grobuIIzastupljenaje
naunicakojasobijustrana sredinjega grozdolikog ukrasa ima kariku
povijenu u petlje, to je i kod dvaju primjeraka iz putaljskoga
groba 4. Zavretak karike u obliku slova S poput naunica iz naeg
groba 4 ima samo par iz groba 15dok susesvi ostali
navedeniprimjerci petlje izvijene prema van iS
ranosrednjovjekovneHrvatskepoznatjejoiznatanbrojkvalitetnije
naunica
grozdolikogtipa,odplemenitihkovina,itoukupnonjih25na8nalazita(Biskupija-Crkvina,
Ivoevci,Trilj,Nin-drijac,
brdo,GrborezikrajLivna,DubraviceiSkradin)." navedenima 9 ih je i 8
parova.15 ihje zlatnih, 3 odsrebra i 7 je srebrnih. Sve te naunice
otkrivene su u horizontu grobova S poganskim pokapanja, vidljivima
u prilaganju glinenih posuda, orujai
Istomhorizontupripadajuigrob15sadrijca,tenajvjerojatnijegrobsCrkvineu
Biskupiji )6J'oje ujednoi tumuls najvi e zemlje(70posto)naovom
1992, str.44-45 "Petrinec 2002. str. 216-2l7. T.VII, 5, T.VIII.1-2
2001. str.154-155. T. l,5-6 1980, T.XLIII,13-14 1980, str.15-16
1983-1984. str.41-51; 1986, vit. 2,1-2 26
M.PETRINEC,Ranosrednjovjekovlw groblje ... sa srebrnim naunicama,
kojeoblikomsredinjega grozdolikogukrasa nanauniceiz Konjskog.Ova je
skupina grozdolikih naunica u arheolokojliteraturi uglavnom
datirana u rasponu od zadnjih 8.do sredine 9.st.na temelju dvaju
nalaza s novcem, i to zlatnim solidom Konstantina V Kopronima
(Trilj) isrebrnim denarom Lotara l. (drijac).Primjerci tehnikom
filigrana i granulacije smatrajusebizantskim
ajednostavnijelijevanenaunicelokalnimproizvodimanastalima
pouzorunateluksuznijeprimjerke.Iz
togaproizlazidajevrijemepojavljivanjaovihnaunicarazdoblje
odkraja8.dosredine9.
uokvirugrobaljanekristijaniziranogstanovnitva,nakon
setavrstnakitavienenosi
,daganepronalazimougrobovimakasnijihrazdoblja.Ovadatacija, dovedena
je u pitanje ponajprije zbog pretpostavke da novac Konstantina
V.otkriven u broju ranosrednjovjekovnihgrobovana
Hrvatskenemadatacijskuvrijednost,tj.dasemoeuzetisamo
kaoterminisantequemrwn.Polazitenavedenommiljenjunijebiotriljskienskigrob
mukigrobovi juno od bazilike na Crkvini u Biskupiji s nalazima
karolinkog oruja i opreme, nato sena ovome mjestu opirnije
osvrnuti, jer bitnoi na vremensko opredjeljivanje
grozdoli.kihnaunica. Datacija biskupijskih grobova s novcem
Konstantina V.u drugu polovinu 8. kojuje davno predloio
Lj.Karaman,"aposlije,uvie navrata, detaljnijerazradio Z.Vinski,bila
je kako u tako iu stranoj arheolokojliteraturi donedavnouglavnom Za
toje pitanjesvakako bitan i radU.Giesler,koja je
natemeljunalazaspomenutognovcaubiskupijskimgrobovimanastojalapobliedatiratiranokarolinke
sazoomorfnimzavretkom.25 Spomenutigrobovi
,naime,sadravajuistitipnovca,tj .zlatnisolid sirakUkoga kova, koji
odgovara konstantinopoljskom kovu (tip 2b po C.Morrison) s prikazom
Konstantina V. i sina mui suvladara Lava IV.kao Na osnovi toga
Gieslerova je da subiskupijski grobovi stimnovcem
moralibitiukopaniunutar vremenskograzdoblja, u doba emisijenovca
tipa2b, odnosno u zadnjih 15godina vladavine Konstantina V.(760.
-775.) ilikratko nakon toga, pa ih vremenski treba opredijelitiu
zadnju8. U tom smislu ovi grobovi imaju istaknuto pri
opredjeljivanju sa zoomorfnim zavretkom u apsolutnomkronolokom
smislu, pa spomenuta autorica horizont srodnih nalaza upravo imenom
Biskupija-Crkvina. Osim biskupijskih grobova 1,6 i 7 tu jo
pripadaju grobs mosta uKoljanimakrajVrlike,dva grobasa
CrkvineuKoljanima,grobizOstrovice,grob
izPodsusedakrajZagreba,tegrob269s nalazitaZalavar.26Odnalazatusutri
zoomorfna izBiskupije i dvaiz Nina, temanji sa zavretkom u obliku
puceta,gdje seuz broj zapadnoeuropskih primjeraka mogu navesti i
oniizu Moravskoj , u Sloveniji i Poekog Brestovca.
PosvesuprotnomiljenjeizniojeJ.Werner,dabizantskisolid
iubiskupijskimgrobovima nemajuonudatacijskuvrijednostkojuim
jepridavaladotadanjaliteratura."Pretpostaviojedaseradio
tezauriranomnovcuuvlasnitvukneevskeobitelji,kojisetijekom
9.prigodno,kaoobol, pojavljuje ugrobovima, te se stoga moe uzeti u
obzir kao grubi terminus post quem.UbrzopotomiZ.Vinskikorigiraoje
svojeranijemiljenje,tesvebiskupijskegrobovepomaknuou razdOblje
nakon 800. godine.28 Doje dola i V.Delonga.29 Naposljetku i
najnovija je literatura
prihvatilastavpokojemsenovacmoesmatratiteksredstvom
priopredjeljivanjubiskupijskih grobova, pa suu skladus time oni
vremenski smjeteni nakon800. gOdine.30
Notrebaukazatinadosadnezapaenpodatak onalazuostruga s
szoomorfnimzavretkomiz groba 217u Schortensu, datiranorn s vie
srebrnihdenara u rasponu od 768.do 790.godine,na to je upozorila
M.Scbulze-Dorrlarnm upravo uvezis
datacijombiskupijskihgrobova,neopravdano povrnim Wernerovo
opredjeljivanje potonjih u prvu polovinu 9. J I "Kru:aman1940,
str.24-25 " Vinski1970A, str. 146-158 "Giesler 1974, str.521-543
"Giesler1974, str.539-541 "Werner 1978-1979, str.227-237
"VinskiJ981, str. 9-53 "Delonga 1981, str.201-227
2000,str.106-139.UpOSljednjevrijemeznatnujepozornostnalazimanovcaKonstatninaV.i
LavaIVposvetio T. (vidi:
2003),gdjesunavedenaisvaranijamiljenja,terelevantnaliteraturakojasebaviovom
problematikom. "Schulze-D6rrlam 1993, str.564 27 Starohrvatska
prosvjeta //l/32(2005.) Zanae jerazmatranjeuvezisiznesenimbitnodaje
ujednomodgrobovaspomenutogabiskupijskog slojaisrebrna naunica
grozdolikog tipa," kaoi toda je grob iz Trilja,stri para zlatnih
grozdolikihnaunica, sadravao solid Kopronima Vi Lava IVStoga
biinterpretacije U.Gieslerbilonaisti
datiratiigrozdolikenaunice,odnosnokaodonjugranicuzapojavu
tevrstinakitauokvirugrobaljanaredovena Hrvatskeodreditizadnju
8.st.Toposredno i spomenuti nalaz iz Schortensa.
ViestrukupotvrdutojdatacijipronalazimouskupinigrobovauDubravicamakodSkradina.Tamonji
grob34 sadravao je novac Konstantina Vi Lava IV.,a u grobu37u
neposrednoj blizini otkrivena je srebrna
grozdolikanaunica:"Odosobitogje,pak,
podatakdarezultatidendrokronolokeanalizeuzorka drveta oplate grobne
rake susjednog groba 33 ukazujuna drugu polovinu 8.st.34
NanalazegrozdolikihnaunicaizTriljaiBiskupijeprvijeupozorioKaraman,upravonakit
trilj
skogtipaenskimpandanommukimgrobovimaopremljenimskupocjenimkarolinkimorujemi
opremom.35 upregledunakitazastarohrvatskagrobljana Zrmanje iCetine
D.Jelovina ne spominjetajtipnaunice."U literaturinajpotpunije
ihJ.datacijuodkraja8.dosrecline9. Onopravdanoopovrgava nastojanja
pojedinih arheologa da naunice skao proizvod velikomoravskih
radionica, premda suone na te slavenske kneevine najbrojnije, a dio
ih je doista tipolokisrodan s naima. No velikomoravska kultura
poznaje i znatan brojs donjom polovinom karike bogato ukraenom
filigranomigranulacijom,kakvenisuzabiljeenenalazimaS
naihgrobalja.Tajsenakitponajprije pronalazi na grobljima velikih
moravski h kneevskih sredita (Stare Mesto, Breclav-Pohansko), gdje
dolazizajedno sraznim drugim tipovima naunica za to u
dobaprosperitetavelikomoravskekulturezavladavine Rastislavai
Svatopluka." Tipovisrodni naimprimjercima vremenski se
opredjeljujuu drugupolovinu 9.i prvupolovinulO. Kada bi se u
naihnalaza doista radilo ovelikomoravskom
importu,tobibitnoutjecalone samonakronolokoopredjeljivanje tevrste
naunica nacjelokupnukronologijugrobaljana
hrvatskekneevine.Starijaliteratura,osobitoB.Dostal,pravdala je
takvo prijesvegadasugrozdolikenaunice na tom najbrojnije,dok
sunalaziizvan prostora velikomoravske kultureveoma rijetki, pa su,
uskladustim, naunice otkrivene juno od spomenutog (Zalavar, Ptuj,
Trilj)interpretirane kao roba du jamarskog puta. "Na triljski je
nalaz unovije vrijeme nastojala opredijeliti P. Koroec, ga
urazdobljenakon850.godine.'" Pritomseautorica oslonila ponajprijena
analogijezaprsten,pucetainaunices Moravskeizapadne Istaknuto dala
je grozdolikim naunicama, kojima su tri karikeukraene pletenim
filigranom,poputkod dvaju trilj skihparova.No takve sunaunice veoma
rijetke. Na moravskom se pojavljuju samo na grobljima Stare
Mesto-Na Valach,i Sady-Uherske Hradite.U Starem Mestudolaze u
groba. Paru grozdoli.kihnaunica izgroba193/51karika nijeukraena
pletenim filigranomnego nizovima granula" Grozdolike, pak, naunice
iz groba 200/51s ukrasom istovjetnim onima iz prethodnoga groba
in1aju jo na vrbu karikeumetnutostaklenozmo'2Isti je i s
primjercimaizgrobova103/50i51/50koji,dodue,imaju
karikuukraenupletenimfiligranom,aliim jegrozd oblikovanodgranulasa
izdancima, te imaju grozdastiukras pri vrhu karike s umetnutim
zrnom." Dva para naunica s karikom ukraenom pletenom
icomizspomenutogagroba200/51pripadajutipukojemgrozdolikiukraszavravaupljimjagodamai
32 Hrv.tii Karol inzi(katalog) 2000, str.2 I 9 1987, str.148-150;
1995, str.159-168; Hrvatii Karolinzi(katalog) 2000, str.256257 34
Napodatkuzahvaljujemkolegi mr. eljkuiz Muzejagradaibenika. "Karaman
194D,str.25-26 361elovina1976. 1983-1984. "Hruby 1955: Dostal1966;
Kalousek1971. 39 Dostiil1965, str.376-384 "' Koroec 1995-1996, str.
87-95 "Hruby 1955, T.84,2-3 "Hruby 1955, T.82,1-2 "Hruby1955.
T.67,6: T.73,15-16 28 -------- ----
------------------------------------------------M.PETRINEC,
Ral1osrednjovjekovno groblje ... kakav nijepoznat
nakitomstarohrvatskoga kulturnog kruga."NauniceizUherskegHraditas
"bodljikavim"grozdom formiranimodkrupnih i sitnihgranula zaznatan
broj grozdolikih naunica s velikomoravskih grobalja u potpunostise
razlikuju od grozdolikihnaunica naeg Ovdje svakako trebaspomenutida
jeIIgrobu71IIZalavaru(Mosaburg),sreditukratkotrajne
panonskekneevinePribine iKocelja,
pargrozdolikihnaunicasa3/4karikeukraenepletenimfiligranom(potonje
su triljskimnaunicama),kojesu
proglaenemoravskimimportom."Iznavedenihje
primjera,posverazvidnodasunaovaj
ukraenegrozdolikenaunicepodjednakorijedak
nalazusvetrislavenskekneevine.Njihova
srodnost,sobziromnaukraavanje3/4karike, prije je rezultat
danakitslavenskihkneevinaima podloguu odnosno
bizantskomzlatarstvu."Stogajepojavu nakitananavedni mslavenskim
uvjerljivije povijesno dokazanimvezamai odnosima svakog odnjih s
Bizantskim Carstvom negoli utjecajima. Kadaje
onalazimagrozdolikihnaunica junood Moravsketrebaukazatiinatodase,
novijim arheolokim istraivanjima, situacija bitno promijenila te da
je broj otkrivenih primjeraka danasznatno
Toseponajprijeodnosinaprostorzapadne Uzranijepoznatenalazeiz
Sopronkohide,"grozdolike naunice otkrivene su i na grobljima
Letenyei Als6rajk-hatantabla," a osobito su brojnenairem
spominjanog Zala varananalazitimaZalavar-ReceskUt,
Zalaszabar-Borjuallas
sziget,Eszterga!yhorvati-Als6barandpusztaiGarabonc-6falu.50 U
radiseojednostavnim grobljima na redoveonima u Hrvatskoj, koja jo
sadravajupriloge i svakako dijelom pripadaju prvoj polovini 9.st.
Ne moe seni skupina nalaza,dodue nepoznatih okolnosti iz Poekog
Brestovca, gdje uz pojasne okove i tipa Blatnica pronalazimo
grozdoliku naunicu i ranokarolinki sazavretkom u oblikupuceta to
jasnoukrazujena razdoblje prijelaza8.u 9.st."
Naposljetku,uMoravskoji paijunijeodtogaprostora kodPtuja,Kottlach)
registriranje i znatan brojkatkad grozdolikih naunica
slabijeizrade, koje se II okviru kronologije za prostor
smatrajustarijima odspominjanihluksuznihprimjeraka."
Datirajuseuprijelaz8.u 9.iu prvupolovicu9. Takve
naunicenepojavljujusenanaem
apripadajuhorizontugrobovakojivremenskiodgovaraupravonaimgrobljimas
nalazimagore navedenihluksuznih grozdolikihnaunica,odnosno
horizontugrobovaspoganskim pokapanja. sama ta dodatno dataciju od
kraja 8.dosredine 9. nakon kao posljedica irenja
naireslojevestanovnitva,poslupno prilaganja.Uhorizontugrobalja
naredove s pokapanja,kojisena Hrvatske neposredno nastavlja na
prethodni, nakitomvienepronalazimonaunicegrozdolikogtipasiznimkom
naunicas Putaljai iz Glavica, kaoi naihnalaza iz Konjskog.
Spomenimo nakrajudasugrozdolike naunice registriranenairem
slavenskom prostoru od onog koji hrvatska i moravskakneevina.
PojavljujusenateritorijudananjeRumunj
ske,itoosobitoujunojVlakoj,gdjesuregistriranena
nalazitimaIzvorul,Sultana,Chirnogii ObrisiaNouau
okvirugrobaljaspoganskim pokapanja datiranihsukladnonaima."
primjercizabiljeeniuBugarskoj(Topola,I Pelrinec 2002, Sir.213-215
1999, sir.90 J37 Petrinec 2002, TIV,1-2 ". Pelrinec 2002, TV,5
1980, TXXXVI,13; TXXXVIII,13; TXLIlI, 36; 1983- 1984. TIV, 5 1980,
TXLIII,32-33, 38 141 1977, T. I-IV '" 1980, T.XL111.30; 1983-1984,
TIV,4 1980, TXLllI, 39. 41 , T.XXXVII, 8 '" Hrvati i Karolinzi
(katalog) 2000, Sir.257 '" 1998, str.18,sl.23 14' P.lrinec 2002,
TVII, 4 1998, T19,5 '" 1980, TXLJII,31,34, 37 35 Starohrvatska
prosvjeta Ill/32 (2005.)_---Istom tipuprstena pripadaju i primjerci
s izrazito velikim ovalno-krinim proirenjem ukraenim umetnutim
zrnimaraznobojnestaklenepasteizgroba549nauBiljanimaDonjim'"iOstrovice,''''tejedan
istovjetan primjerak s nepoznatoga nalazita,kojise u Muzeju
hrvatskih arheolokih spomenika.15 ' Miljenje o podrijetlu prstenja
s ovalnim iliproirenjem smoiznijeli na drugome mjestu , pa ga
ponavljamo u crtama.' "Predloke za ovajtip prstena pronalazimo u
oblikovanom prstenju s simbolikom, poput primjeraka iz kripa na
otoku Vrlike'" i groba 41uzcrkvu sv.Asela u Ninu,'" kojise
mogudatirati u 8.st. , kao i IIjednostavnijem prstenjuregisoiranom
u okviru grobalja 7.i 8. st.UIstri.' "Tuse
pojavljujuukraenikriem,kriem s vrhovima krakova ili Kristogramom
(Mejica kodBuzeta, VrhkodKolutiovoga prstenja ponekad su dekorirani
motivom riblje kosti .' s. prstenjeod raskovanog lima registrirano
je iu okvirugrobalja Komani-Kruje (Kalaja-Dalmaces) kultureu
sjevernoj Albaniji, a je ukraeno urezanim jednostavnim
geometrijskim omamentom, ponekad kriem oblikovanim od krunica s u
sredini . 157
prstenjeodraskovanoglimaukraenolaievirnafonmiranimodkrunicasu
sredinipojavljujeseinagrobljima7.najuguItalije,uKalabriji(Cropani,Botricello.TreChiese,
Silipeto),'l8aluksuznisrebrniprimjerciukraeniufi
Iigranuigranulaciji slangobardskogagroblja Castel Trosino. 159
prstenjeregistriranojeiuokvirukarantansko-ketlakekulture,itoosobitounjeZinojstarijoj,
karantanskojfazispojavljivanjem
jotijekomtzv.prijelaznefaze,premakronologiji kojuje za te kulture
predloila P. Koroec.'60 Ta okolnost na podrijetlo prstenja s
proirenjem.Uuporabi je i kasnijetijekom 9. a je tipprstenau stupnju
KbttJachlpo J. Giesleru' ' Prstenje sili titastim proirenjem u
velikom je broju zastupljeno i Slavenima u Podunavlju i Panoniji.
Pronalazimo gau Gornjoji Donjoj Austriji,''zapadnoj Moravskoj'64i
OndjesepojaVljujeudvije manjiprimjercisizrazito
prednjimdijelomilipakveliko prstenjesa titastirnproirenjem.Obje
upravilusuukraeneiskucanirnbuklirna, a punciranim ornamentom.
Naspomenutim
najstarijiprimjerciregistriranisunagrobljimadrugepolovine8.
(Alattyan)inapojedinimavarsko-slavenskimgrobljimaskraja8.i
9.(npr.Nove Zamky) . U irokojsu uporabitijekom cijelog 9.i jo 10. O
njihovojgenezi ivremenskom opredjeljivanju na tom
iznesenasumiljenja,kojima je daovajprstensmatraju zaPodunavlje
utipolokomsmislu. Najuvjerljivije objanjenje ponudila je
r.Kovrig.'" Ona predlokezanastanaktakvogprstenjavidiunajranijim
primjercima prstenjaukraenogfiligranomi uloenim dragim kamenom s
groblja Castel Trosino, gdje suzajedno s koarastim naunican1a. Dri
da ihse moeusporeditis prstenomizgroba
5nalazitaKeszthely-Fenekpuszta,koji je ukraen
ornamentom,aotkrivenzajednosiglamaBonosa.Otud.premami
ljenjuKovrigove, ,oo 1981, TXXXVII. 549 ' ''' 1998,, tr. 20,
sJ.27(des no) '"MHAS, Inv. br. 3986. "' Petrinec 2002. str.212. 214
,>3Gjurain1990, str. 255 sl.1. str.257 sl.2-4
HrvatijKarolinzi(ras pravei vrela)2000,str.62-63 ,,, 1979, str.133
1967, str.338; 1979, str.133 1976, Tl!, 10-11 '"Corrado2002,
str.362 '"I Loogobardi1990, Str. 203,IV,86 '"' KoroecI979, str.21
9-220 161 Giesler1980, str. 87, sj.2,9 ,'2Friesinger1971-1974,
T.15.35;Friesmger1975-1977,str.41.T.17 ,
20/3;124.T.13,XV/3;128,T17.XXXII/4;129. T. 18,XXXIUl5:132,T.21.
XXXVT/5,str. 134, T.23,XLUl4I XLlll/2, str.139, T28. LlV/5,
str.)44, T33, LX1XJ5; Tovornik 1985. T. X. 98/3 ;
Tovornik1986,T.IV, 4612, T.VI.58/5, T.XIX,I t4/3, T.XX.) 1712
163VidiSzoke1992,str.85-88 gdjesunavedeni svitamonjinalazi.
"..Poulfk1948, T.XLV, 7, TXLIX,lO,12,14, T.LXllI,12-14, T.LXVII,
6-8. , B. Dostal1965, str. 394-395 " ' Chropovsky1962, str.
196,sl.17, 12-13, TXI , 14,T.Xl1I , 7-8 . '
66Kovrig1960,str.161-162 36 M.PETRfNEC, Ra1losI"ednjovjekovno
groblje.. neposrednimrazvojemnastajeprstenjeukraeno
ornamentomiliivotinjskimstilomIIod kraja 6.dosredine7.teiznimnodo
8.st.,poput primjeraka snalazitaKeszthely-Dobogo. Pokaszepetk,
ZaJakomar iKehida. Kovrigovasmatradasetajtipprstenatijekom9.
st.spanonskog irinaona slavenska na sjeverozapadui jugozapadu na
kojimamunisupredloci.
ZnatanbrojnalazatipolokisrodnogprstenjapojavljujeseiuDonjemPOdunavlju,odnosnona
junorumunjskimibugarskimnalazitimaOdercy,Obirsia,Styrmen,
NikolovoiDolni Lukovit-l , i tou okviru slavensko-bugarskih
grobalja 8.-9. ali i na istodobnim grobljima s izraenom romanskom
komponentom. '.7 Osim u Podunavlju je prstenje veoma zastupljeno i
na Bugarske, gdje je na grobljima Tuhovite, Zlatograd iKribul otkri
ven znatan broj srebrnih i primjeraka sili ovalnim proirenjem
ukraenimurezanimpentagramomilikrunicama.'68 Iz iznesenog je
razvidno da se ovajtip prstena pojavljuje na koja batine tradiciju,
a osobito u izoliranim enklavama u kojima tijekom 6.i 7.,ponegdjei
u 8.st.kontinuirano nastavljaivjeti
autohtonoromanskoiliromaniziranostanovnitvo,bez
utjecajapridolihnaroda,aliinaonim prostorima kojibivajunaseljeni
germanskim,slavenskimi drugimplemenima, a pod su utjecajem
Bizanta.Preuzetiz nakitnogrepertoara,prstenodraskovanoglimas
iliovalnim proirenjemiurezanim
simbolima,krajem8.i9.postajedijelomslavenske enskenonje nairokom
prostoruodAlpa i srednjegi donjegPodunavlja do Balkana. Srodnost,
premda ne i istovjetnost pojedinih primjeraka na veoma udaljenim
nemoe
se,kakosetoponekadnastoji,irenjemovogtipaprstenaizsamojednogsredita,
je rezultat samostalnog razvitkana istome predloku. Bez obzira na
brojnost nalaza uPodunavlju, nenamseda je podrijetlo tog nakita
vezanoza tajprostor. smo ukazali na predloke za prstenje na
naemOnaj iz kripa na otokuotkriven je u sklopugroblja manje
zajednice stanovnitva, koja se naotoku, kao izoliranom uspjela
vatijonekovrijeme.KaotopokazujunalaziizN
inaiZduakrajVrlike,istovjetnoprstenje pronalazimou'
Slavenskojupor.abiu8.st.,adaljnjinjegovrazvojmoesepratitisvedosredine9.st.Ovu
dataciju podupire idajebroj primjeraka registriran u horizontu
grobova s poganskim pokapanja, a u grobovima gotovo u pravilu
dolaze s posudama. Pojedini primjerci doseu horizont grobovas
pokapanja,aiujednonajraZVijenijioblikreprezentirajuprimjerci
krino-oval ne formeukraeni umetnutim staklom (Ostrovica, koji se
vremenskimoguopredijeliti u sredinuili drugepolovine
9.st.Nasimbolikuukrasa kripskoga i prstenja se opirnije osvrnuo
H.Gjurain' 69 daljnjiirazvojtoga prstenja od kraja 8.i
tijekomprvepolovine 9.st.,moe se zamijetiti da se ukras sredi njeg
proirenja sve vie pojednostavnjuje, pauz primjerke ukraene
osmerokrakim kriem, tj.Kristovim monogramom i T- krievima (grobovi
40 i 41 brdo),koji se jo snano oslanjajunaspomenute predloke,
pronalazimoi onenakojima je zastupljen kriformiraniod krunica s u
sredini, poput primjerkaiz Konjskog ili Andrijin kriizveden
tremoliranom linijom. Drugiprstenizgroba4uKonj skom(T.I,
4d),predstavljazasadjedinitakavprimjerak
prstenjemstarohrvatskogakulturnogkruga,anismomunidrugdjeuspjeli
analogije.Sredinje proirenje ovoga prstena dva spojena romba, oba
ukraena sa po kruni ce, uoblikukria.
imapreklopljeneizakovicomspojenekrajeve.Miljenjasmodaga
netrebaizdvajatiizskupineprstenjaokojojje ovdje
tezanjegavrijediistotoizaostaloprstenjes iliovalnim proirenjem.
Prstenje preklop/jenihi zakovicom spojenih krajeva U grobovima u
Konjskom otkrivena su prstena ovoga tipa. Primjerak iz groba 4 ima
uzduno kanelirani (T.l, 4e), dok onaj iz groba 17 ima i neukraen
(T.IV,17d).Drugi prsten izistoga grobaima
trokutastapresjeka(T.III,17c),apotpunoistovjetanprsten je i u grobu
27(T.III,27c). oo,Kurnatowska1980, str.158; Fiedler 1992,
str.181-182 16.Stojanova-Seraomov.1979,str. 800. sl.9,l
169Gjurain1990,str.254-258 37 Starohrvatska prosvjeta 1lI/32(2005
.)___-
-----Spomenutojeprstenje,zbogjednostavnostioblikaiizrade,prisutnou
kulturamai vremenskim razdobljima, pa je zbog toga teko
opredjeljivo izvan grobnih cjelina. Uzduno kaneliraniprsteniz groba
4 gotovo da i nema analogija prstenjem grobalja starohrvatskoga
kulturnogkruga.170
seprstenjepojavljujeuokvirukarantansko-ketlakekulture,itounjezinoj
karantanskoji prijelaznojfazipremaperiodizacijiP.Koroec,
l7!odnosnoustupnjuKott1achI prema podjeli J.Gieslera. 172 Osobito
je brojnona nalazitimau Bledugdje dolazi zajedno s okruglom
fibulomukraenom filigranom(Bled-brdo,grob89)ifibulomjednakih
krakova(Bled-pristava,grob69).1" Ugrobu192naistomenalazitutakavje
prstenudruensprstenomS proirenjemukraenim iskucanim buklima.!74U
okviru grobalja starohrvatskoga kulturnog kruga zanimljiv
registriran je u grobu 17 na gdje uz naunicu s provjeenimi
perlicama pronalazimo uzduno kanelirani prsten istovjetanprimjerku
iz naegagroba 4.175Na karantansko-ketlakom ovo je prstenjeu broju
napose nabledskim grobljima, zajednosnaunicamas jednom okomito
postavljenom jagodom s petljom u dnu kroz koju su provjeenis
perlicama. 176 Navedene analogijena dataciju dosredine 9. m Na
prstenje tankogakolutai torkutasta presjeka poput
primjerakaizgrobova17i 27 smoseopirnije osvrnuliu svezinalazaiz
Glavica krajSinja. m Primjerciiz Konjskogi nadopunjujunaetadanje
Ovo je prstenje registrirano u tamonjim grobovima 23(Jojine te 8
iII(Gluvine li),179 odtogaudva s grozdolikimnaunicama,a
jednomisprstenoms proirenim prednjim dijelom.Pojavljuje se u grobu
4 naPutalju iznadKatel ponovno s grozdolikim naunicama, ali i s
naunicom s karikom povijenom u tripetlje.! SOGotovou pravilu
toprstenje dolazi zajedno snaunicama Sdva nasuprotno postavljena
srcolika ukrasa, koje su uliteraturi kao naunice
minjskogatipa;ugrobu18uOstrovicikrajBribira,!8!grobu367naDanilukrajibenika,!82grobuIIu
DubravicamakrajSkradina,! 83teu grobovima241i549nauBiljanima
Donjima1S4 U grobu4 na Gredamau prstenovog tipa je zajedno sparom
naunica s okomito postavljenom jagodom ikoljenicma. !8SUvie
natakvojeprstenjeudruenosa sjednom jagodom.!86 Na osnoviiznesenih
analogija je da se ovajtipprstena pojavljuje u najstarijim
grobovima u okviruhorizontas pokapanja, pa ga treba datiratiiza
sredine 9. s timeda mutrajanje vjerojatno ne prelazi okvire 9.st.
Ogrlice Grobovi7(T.l , 7a)i12-13(T.II,12a; T.Il,13a) kao jedine
nalazesadravalisuogrlice.Sve tri ogrlice suveomaSastoje se od
sitnih staklenih perli oblika zrna prosa zelene,ute,bijelei
boje,tekrupnijihperliute,modre,zelene, i utObijele boje.Pojedine
odnjihsu srebrnom folijom.Ogrlica iz groba 12 sadrava i tri zrnate
modre perle ukraene bijelim usporednim linijama, a ogrlica izgroba
13 jednu modrurenjastu perlu. Najblie i jedine praveanalogije
pronalazimo ponovno u Glavicama krajSinja, u grobu 23(Jojine i
grobovima 6 i 8 (Gluvine Il).187
Nalaziogrlicanagrobljimastarohrvatskogakulturnogkrugabilisu,naime,donedavnopoznatigotovo
u horizontus poganskim pokapanja.Iznimka sudvije ogrlice s
uBiljanima Donjim! 88ijedna s Mastirina u te luksuzniji primjerci s
metalnim bademastirn privjescima s Majdana u Solinu,!90 iz
krajSkradina, krajBenkovca iBribira.!"
170Navedenitipprstenatrebarazlikovatiod
uzdunokaneliranogprstenjazatvorenogkoluta,koje je
veomabrojnoIIkasnom srednjem vijeku.Vidi: 1996,passim m Koroec1979,
str. 305-306 onGies1er1980, str.87, sl.2,12-13 ln Koroec1979,
T.5.3d;T.12, 4e tH Koroec1979.T.ll, 5d 1998, T.23, 2 "'Koroec 1979.
T.5,3; T.6.3; T.12,4 "'Na karantansko-ket1ake kulture uzduno
kane1iranoprstenje preklopljenih i zakovicom spojenih krajeva
pojavit se i u kasnijoj, ketlakojfazi , alitada je o primjercima
ireg ukraenog s pet-est uzdunih kanelura. 38
MPETRINEC,Ranosrednjovjekovno grob/je ...
Uposljednjevrijemearheolokimjeiskopavanjimaotkrivenovieogrlicaugrobovimas
pokapanja, i to u spomenuta trigroba u Glavicama kao i u grobuII u
Dubravicama kod Skradina, teu grobu 162 uz crkvuSv.Kria u Ninu.'
"Na sve teogriice,za razliku od u Konjskom,bili suu znatnom
brojunanizani ipredmeti rimske provenijencije. pak, perlekoje suu
brojuzastupljeneu naimogrlicama,irokosu rasprostranjene, javljaju
se od kraj a 8.st.nadalje kod svih slavenskih naroda srednje i
Evrope i nemaju u datacijskom smislu. "3 Na slavenskim grobljima
Gornje Austrije i zapadne prisutne su u grobovima s poganskim
pokapanja i vremenski su opredijeljene odprijelaza 8.19.do sredi ne
ilikraja druge 9.st.U okviru velikomoravskoga kulturnog kruga,s
obzirom naostale nalaze, datiraju seu drugupolovinu 9. i u 10.st.Na
Moravske izapadne veoma su dioinventara enskih grobova kojisadravaj
u i grozdolike naunice. to se nalaza s Hrvatske treba zamijetiti da
dolaze uz lijevane grozdolike naunice (Glavice), prstenS
proirenimprednjemdijelom(Glavice),prstenjetrokutastapresjekasprekJopIjenim
izakov
icamaspojenimkrajevima(Glavice,Dubravice),odnosnouztipovenakitakojisuzastupljeniu
grobovima u Konjskom.U Dubravicama se ogrlica pojavljujeuz "minj
ske"naunice, a nagrobljuuz crkvu sv.Kriau Ninuuznaunicukojojje
karikapovijenaupetljeinaunicusastoastimukrasomod spiralno
uvijeneice. 194 Onoto se naosnovinavedenih moe jest da je o
najstarijojskupinigrobova u
okvirukristijaniziranihgrobalja,kojaseneposrednonastavljajunaprethodni
,poganskiObiljeenhorizont, avremenski
jetrebaopredijelitiokosredine9. Stoga seinalaziogrlicana
LivadamauKonjskom uldapajuu slikudobivenuanalizom ostali h tipova
nakita na ovom nalazitu. eljezni noevi U grobovima10iIIotkriven je
po jedan eljeznino(T.IlOa-lla).Oba suznatno korozijom
takodaihnijebiloupotpunostirekonstruirati.Jednoreznisu,imajuravanhrbatiblagopovijeno
te trn zanasad drvenog drka.
Uokvirugrobaljastarohrvatskogakulturnogkrugapredstavljaju
ibrojnozastupljenenalazeu horizontuspoganskim
pokapanja,'"ajavljajuseinakontogvremenaUsldopukristijaniziranih
grobalja na redove, kao i na grobljima iz kasnijega srednjeg
vijeka.'" je o predmetima iz dnevne uporabe kojima duina ne prelazi
20cm 8-12 cm).Sluili su kao pribor enama i mukarcima, pa se
pronalaze u grobovima obaju spolova. Zbog tipoloke srodnosti
tijekom dugog vremenskog razdoblja nemaju u datacijskom smislu. ns
Petrinec 2002, str.218 "'Petrinec 2002, T. VU,1-2, T.VID, 3 '80
2001, str.307, T.I , 3 '"Hrvatii Karolinzi (katalog) 2000, str.316
'82Hrvatii Karolinzi(katalog)2000, str.255 '83 Hrvatii
Karolinzi(katalog) 2000, str.256 IS. 1981 , T.XIII, 24 1; T.
lCXXVn, 549 IS' 1968,T.I,4 1981, T.XVID, 265; T.XXI,314;
T.XXIV,340i dr. "'Petrinec 2002, T.VIJ,6;T.VIll, 4 1981, T.XXI,
318; T. XXXI,437 lO'Jelovina1982, T.V,80 'ooKaramanI930-1 934, str.
74-75, T.XV 191Sva tri privjeska kIivQsupripisana CrkviniIIBiskupij
i.(Jelovina1976, TXXTV,14,16) lO' 1998, str.131-132, T. XX, 12 lO'
Tovornik 1986, str.442-444 lO' 1998, T.XX,17 '95 1980, T.XXXIX
1996, str.21,125 39 - ------Starohrvatska prosvjeta /JI/32(2005.)
Kronologija i ZbogposrebrenihgrozdolokihnaunicasaS-petljom,kojese
josnanooslanjajunastarijepredloke poput primjeraka iz groba15na
drijcui s Crkvine u Biskupiji, kao i zbog dva prstena s proirenim
prednjim dijelom te uzduno kaneliranog prstena preklopljenih
krajeva s paralelama u karan tansko--ketlakoj kulturi, grob 4 u
Konjskom svakako pripada najstarijim ukopima na tom groblju. Svi
tipovinakita u tom grobu suza horizont s poganskim pokapanjai
uglavnom ih ne pronalazimo u grobovima nakon sredine 9.Netosu
grobovi15i17,kojisadreistitipnaunicakaoigrob4,alis
petljeizvijeneprema vani NajblieanalogijeizGlavica krajSinja,gdje
je ovajtipnaunicereprezentiran spara,preciznijevremensko
opredjeljivanje naih grobova. Zbog para naunica iz groba II na
Gluvinim II u Glavicama, kojima je karika s obiju strana
grozdolikog ukrasa povijena u petlje, kao i zbog istovjetnih
naunica iz groba 4 na Putalj u iznad Katel koje su jo udruenei
snaunicom skarikom povijenomu 3 petlje,moe se ovajtip
dovestiuvezuStzv.karantanskim naunicamazastupljenim
brojemprimjerakanagrobljimastarohrvatskogakulturnogkruga.Tese
"karantanske"naunicepojavljujuugrobovimabezpriloga,no
jedasuveomazastupljenenagrobljimanaredovesjopreteitopoganskim
pokapanjagdjedolazeupraviluu grobovima. su u vieregistrirane na
grobljima na redove s pokapanja,itounajstarijimgrobovi
ma.Taokolnostdaje otipu zaprijelaznorazdoblje,ukojem,irenju
stanovnitvom,postupno poganski prilaganja.19'Naosnovi
pokazateljamoesedaje o srediniili drugepolovine9.
Dodatnupotvrdupronalazimoiu dasugrobovis
grozdolikimnaunicamauGlavicamakodSinjaobiljeenikrievima,natosmose
opirnijeosvrnuli otimnalazima. Da sunaarazmiljanja bila ispravno
usmjerena, dokazujei najnovijiprimjer iz Otoka kodSinja,gdje
suugrobu,kojije bio obiljeenkriem, naunice Skarikom povijenom u pet
petlji i provjeenim odnosno tzv.karantanske naunice.'" Uz
grozdolikenauniceu grobu17uKonjskom bio je otkriveni prstentankog
koluta trokutasta presjeka,
preklopljenihizakovicomspojenihkrajeva.TakvojeprstenjeuGlavicama
dvaputaudrue nos naunicama grozdolikog tipa (grob 23na Jojinimi
grobIIna Gluvinim ll). smo ustvrdilida ovaj tipprstena
gotovoupraviludolazi uznaunice sdva nasuprotno postavljena srcolika
ukrasatzv.minjskoga tipa.Takve su, pak, naunice u Buzetu u
Istridatirane novcem Lotara 1.,'99a se zanjih moeutvrditi da
senoseu istomvremenu kadi tzv.karantanske naunice, stime da
vjerojatno neto due ostajuu uporabi. U grobu7,koji se
kaoigrob4nalaziuperifernom dijelutumula,teudvojnomgrobu
12-13ukopanom uskupinigrobova smjetenojusredi niturnula,naprostoru
grobova 7i4i15i17, otkrivene sutriogrlice.Premda smo
ustvrdilidatipoviperli utimogrlicamanisuvremenskiopredjeljivibez
drugihnalaza,valjazamijetitida
ogrliceuGlavicamadolazeupravouzgrozdolikenaunice(grob
23naJojinimigrob6naGluvinimII)iprstenjetrokutastapresjekaipreklopljenihkrajeva(grob
23naJojinimigrobovi6i8naGluvinimll). jezanimljivnalazogrliceugrobu
162uzcrkvusv.KriauNinu,gdje je
onaudruenas"karantanskom"naunicomskarikompovijenomu
petljeinaunicomsukrasomuoblikustocaodspiralnouvijeneice.Osimtoovajnalaz,sobziromna
ogrlicu s izravnim paralelama u ogrlicama iz Glavica, na
istovremenost lijevanih grozdolikih i "karantanskih" naunica, u
datacijskom smislu ima i naunica s ukrasom u obliku stoca od
spiralno
uvijeneice.TakvesunauniceosimuNinu,gdjesenaistomenalazitupojavljujuiugrobu89,200dosad
registrirane jou grobu5 na te u Plavno m kod Knina."2 se nanalaz
nauniceiz 1117 Opirnijevidi
:Petrinec2002,str.220-221.Tamonavedenimnalazima"karamansk.ih"naunicajosemoepribrojiti
neobjaVljenanaunicaskarikompovijenomIIpetpetljiisprovjeenim
sBribirskeglavice,kaoiistovjetanpar naunicanedavno otkrivenna
poloaju u Otoku krajSinja.Pojavaistog tipa nau.nice na nedavno
otkrivenom grobljuna VelitakuII Velimu i na njihoveranije pojave.
19& Napodatkuzahvaljujemkolegici A.Librenjakiz MuzejaCetinske
krajineIISinju. 1960, str.461-463 1989- 1990, T.XXI, 2 ,.,
1998,T.18, 6 ,., Jelovina1976, T.LXXI,13 40
M.PETRINEC,Rallosredlljovjek.ovno groblje .. jednog od razorenih
grobova uz katedralu, Vinskiih je opredijelio u skupinu
tzv.prijelaznih oblika
nakita,avarsko-slavenskograzdobljaibjelobrdskekulture.oo) suza
grobneinventare Panonijei Podunavlja (Austrija, Moravska,
Dunavskisjeverozapadna Bugarska) gdje su veoma brojno
zastupljene.Najstariji primjerci pripadaju prijelazu 8.19. na
Zapadu se smatraju predstavnicima pretketlakog horizonta doprve
polovine 9.st.,nonisu uskokronolokivezane s tim horizontom, se u
poneto izmijenjenu obliku, od deblje ice i s stocem, javljaju i
tijekom drugepolovine9.iprvepojovine10. NaPtujskomesegradute
pojavljujunakon formiranja ketlakih elemenata, pa sustoga datirane
na prijelaz 9.110.st. 204 Najkasnija imje pojava zabiljeena u
okviru grobalja bjelobrdske kulture."" Zanimljivo je da se isti tip
naunice pojavljuje u Makedoniji (Debrete i
PresilkrajPrilepa,Dulica-BegovDab kraj KrivolakkrajNegotina)i
Albaniji(KalajaDalmaces, Kruje,Bukel, Mati, Sarda, Lje) gdje
suvremenski opredjeljene u prijelaz 8.19.i u 9. su primjerci
zbogizrazitostoastogukrasa naimnaunicamaizNinaiPlavnoga. treba
ukazatinanalazizgrobaJ 2uPetoevcimakodLaktaa,gdjeje jedna
takvanaunicaotkrivena ugrobu12 zajednosuzdunokaneliranim prstenom
preklopljenihi zakovicomspojenihkrajevapoput onoga ugrobu4 u Konj
skom.'O)S obzirom na pojavu "karantanskih" naunica i onih s
ukrasomodspiralno uvijene ice u istom grobu,navodimo grob1184nalazi
ta Nitra-Chrenova u i osobito grob 75s nalazita Auhof-Perg u
Gornjoj Austriji, kojisadrii ogrlicu, tedruge kronolokirelevantne
predmete."'" Prstentraku
tastapresjeka,preklopljeoihizakovicomspojenihkrajeva,osimuzgrozdolikenaunice
ugrobu17otkrivenjeiuznauniceugrobu27,toje dosadjedinitakav uokviru
grobalj astarohrvatskoga kulturnog krugatejei zbogtoga
ukronolokomsmislu.Grob27ukopan je
uzapadnomperifernomdijelutumula,teuz
onesgrubomarhitekturom,smjeteneizvanrumula,pripada
skupinigrobovauKonjskom.U grobu26,ukopanomtikdogroba27,otkrivenaje
naunicasokomitopostavljenomjagodom.Potpunoistovjetnenauniceugrobu4naGredamau
otkrivenesu,pak,sprstenomistogtipakaounaimgrobovima17i27.Zatosmoprstenje,sobziromna
pojavesnaunicama"minj
skoga"tipa,kaoizbogpojavljivanjazajednosrazvijenimtipom prstenas
proirenimprednjimdijelom,predloilidatacijuudrugupOlovinu9.st.Oba,pak,tipa
iz grobova 26i 27, u uporabisui tijekom10. smoustvrdilidasu
kaoveomarasprostranjentip,registrirankod slavenskih naroda, u 10.
kojemu svakako pripada i dio nal aza s naega No ovdje nas
ponajprije zanima njihova najranija pojava u okviru grobalja
starohrvatskoga kulturnog kruga, pri seprimjerci iz groba
27uKonjskom pokazujukao veomaMi ljenje o genezi sobziromnapars
uMravincima, smoiznijelj210 smonastojali
argumentiratizbogdrimodanauniceizgroba27uKonjskompripadajunajstarijimprimjercimate
vrstenakitatekaotakveprethodestandardnomtipuvelikih Zavremensko
opredjeljivanjenaunicaizgroba27svakakojebitnoutvrditikadasenajranijemoespojavom
poslije tipa U tom smislu kronoloki je relevantan inventar groba
112sKoseuVrpoljukrajibenika.Osim
jednogpucetaidvaprstena,ovajgrobsadrai
ieljezninoskotanomoplatomdrkeukraenomtokarenimornamentom
krunica.'"Na nalazeanalognih kotanihoplataiz Sopronkohide
jeukazaoZ. U tamonjimgrobovimaIIi 103 su uz grozdolike naunice, a u
grobovima 25i 59 uz ogrlice sastavljene preteito od aliiod perli. '
1JUgrobu25otkrivena jei naunicasukrasomodspiralnouvijeneiceteprsten
s proirenjem.Sveto na daje ogrobovimaprvepolovine9.st.Veoma
20'Vinski1952,str.51 .,. Koroec1999, str.73 "" O genezi ovihnaunica
S obzirom nanalaze panonsko-podunavskog vidiS6s1963, str. 302-329;
Szoke1992, str. 117-121 lO6 Maneva1992,str.44-45. T17, 1612, 6711
a-b,36/ 1,7211 ""eravica1985-1986, T. If, 12119 ""'
Cluopovsky/Fusek1988, str.145,sl.2 ""Tovomik1986, TX, 6, 9 lIO
Vidibilj . 102 1980. str.125, sl.6,6-7 1980, str.129-131
"'Torok1973,str.61,37111, T22, 10, T8,J, T.13,5 41 Starohrvatska
prosvjeta 1II/32 (2005.)_ _ kotana oplata je u grobu 4 u
Sopron-Preshaztelepu, gdje je udruena s ogrlicom od
perli.214Istovjetne oplatesu jo na austrij ski m grobljima Pitten,
Windegg i Auhof-Perg. e grobulu Windeggu uz no s oplatomje i
ogrlica odperli s Ogrlica od iperliuz dva prstena s proirenim
prednjim dijelom, dio je inventara groba
58snoemskotanomoplatomuAuhofu,aponeto
ukraenekotaneoplatenoevanaovom
sugrobljuotkriveneugrobovima117(sprstenomsovalnoproirenimprednjimdijel
om)i81(svelikom ogrlicomodi
perliinaunicomsukrasomodspiralnouvijeneice) .Kotaneoplate
ukraenetokarenimkruni cama
snalazitaGroBweikersdorf,SzobiHoliare.Poznat je joi znatanbroj
ukraenihkotanihoplatanoeva. udruenes ogrlicamaod perli su
uPottenbrunu, Oberroherendorfu,StaremMestutenagrobljima
Keszthely-Fenekpuszta, Michaelnad itaou i elovce.Neukraene kotane
oplatesgrobalja Miihling-Hart, Wimm,Breclav-Pohansko, Vel '
kyGrobiZalakomar. Svanavedenagroblj
a,naposegrobovisnalazimakotanihoplata,mogusevremenskiopredijelitijou
prvupolovinu 9. Nonekoliko nalazakotanihoplatanoeva datira iz
kasnijeg vremena, tj . s kraja 9. poput nanalazitu
TrnovecnadVabom,kaoinaburguu Premda sukotane
oplatenoevauregistrirane u predvelikomoravskomhorizontu,u
razdobljuprijelaza8.19. st., na tom se nalazitupojavljujui II
slojevima druge polovine, od nosno kraja 9. SI."5Istom vremenu
vjerojamo pripadai grob112s Koseu Vrpoljusa standardnim tipom Stoga
izgroba27uKonj skomtrebadatiratinetoranije,a uviduostale nalazena
ovom groblju, smatramo da ihtreba opredijeliti u zadnju 9. Iz
iznesenog proizlazi da groblje na Livadama u Konjskom u cijelosti
pripada 9.st. S obzirom na nedostatak priloga
kojibiukazivalinapoganski pokapanja,aline dagroboviu dijelu tumula
sadre predmete dosadpreteito registri rane upravo u poganskom
horizontugrobalja na redove, sukapanjemsevjerojatno jo
prijesredine9.st.Mali,pak, brojgrobova kaoi okolnostdasusvi
ukopaninaistojraziniidanemapreslojavanjaokratkomvremenuuporabeovoga
groblja.Stoga ga treba datirati u drugu 9.st. , a trajanjemu
senajdulje moeprotegnutitijekom druge polovine 9.st., kada se ovdje
pokapa stanovnitvo nekog oblinjeg, zasad naselja. Da je ovo bilood
ustarohrvatskadoba, i daseKonj skoprviput spomi nje godine 1083.,
kao zemlja Konjutina (Conustina)u upaniji Smina, koju kralj
Zvonimir poklanja splitskom nadbiskupuLovri.2l6 214Sve nalaze
kotanih oplataokojima je ovdje zajednos navedenom literaturom
donosi B. M.Szoke.Vidi:Szoke1982, str.23-39 ' ''Kavanova[995, SIr.
214-215, sl. XL,1-8,10-11 1967.str.180 42 M.PETRINEC,
Ranasrednjovjekovnogroblje ... POPIS MH
ActaArchaeologicaAcademiaeScientarumHungaricae(Budapest)Antaeus
AntaeusCommunicationes exInstitutaArchaeol ogico Academiae
Scientarum Hungaricae(Budapest)AFArheoloki pregled
(Ljubljana)AVArheoloki vestnik(Ljubljana)GZMGl
asnikZemaljskogmuzeja(Sarajevo)Hist.Anliq.Hi
striaAntigua(Pula)Opvsc.Arc/weol.Opvseul.Arch.eologiea(Zagreb)RFFZDRadoviFilozofskogfakulteta
uZadruSHPStarohrvatska
prosvjeta(Zagreb,Split)VAHDVjesnikzaarheologiju ihi
storijudalmatinsku(Split)VAMZVjesnikArheolokogmuzeja(Zagreb)POPIS
LITERATURE 1968J. Ranosrednjovjekovno Ilekropolau selu kraj
Zadra,Diadora4,Zadar 1968,221246 1973J. Starohrvatskanekropola uz
humak"Materiza" kod Nina,Diadora6, Zadar 1973,221242 1980J.
Materijalna kultura Hrvata od 79. Zagreb 1980. 19831984J.
Bizantskenaunicegrozdolikatipaizstarohrvatskihnekropolarmwghorizontana
Dalmacije, RFFZd 23 (10),Zadar 19831984,41 60 1987J. Nekoliko
neobjelodanjenih ranosrednjovjekavnih arheolokih nalaza s sjeverne
Dalmacije, RFFZd26(13,19861987,Zadar1987, 141-163 198919901.
OsvrtnarezuLtateistraivanja lokalileta"Crkvina" u seluGalovac kod
Zadrau 1989.godini,RFFZd29 ( 16) 198911990,Zadar 1990,231-239
1998J. Srednjovjekavnogroblje "okaliu crkve sv. Kriau Ninu,RFFZd 37
(24)/ 1998, Zadar 1999, 105-154 200IT. Sv.Juraj od PU/alja,
Split200!. 1986F. BukarioUJ. NQkit 812.u srednj oj Dalmaciji,
(katalogizlobe),Split 1986. 1998 , starohrvatska groblje,Rijeka
1998. Chropovsky 1962B. Chropovsky, Slavonski pohreb isko v
Nitl'ena L"pke, SlovenskaArcheol6gia X/I, Bratisalva 1962,
175-240ChropovskyiFusek1988B. Chropovsky/G. Fusek, Vysledkyvyskumov
nastavenisku portovehuareti/uv Nirre,tudijne zvesti, 24, Nitra
1988,145-164Corrado2002M.Corrado,CimiteridellaCalabriaaltomedievale(Compiementidell'abbigliamentoeoggettidiaccompagnonei
sepoLcreti dellQcosta ionica cenrroseltenrriollale,Hist.Antiq.,
812002,359-376 1951I.
Nalazinakitausrednjevjekovnojzbirci7,emaljskagmuzejauSarajevu,GZM,
N.S. VI, Sarajevo 1951 ,241-270Dek6wna
1980M.Dek6wna,RemarquesSurlagenesedecertaintypesdebijoux
d'argentIrOuveSdansles tresars polonais duMayen 43Starohrvatska
prosvjeta 1/1/32 (2005.) Age.RapportsduIlJeCongresInternational
d'ArcheologieSlave,Tome l , 1975,Brati slava 1980, 145-164Delonga
1981V Delonga, Bizantski novac" zbirci Muzejahrvatskih arheolokih
spomenika, SHP,s, Ill, 11 ,Split 1981,201-228 1998 V DelongaIT,
Ostrovica kod Bribira (katalogizlobe), Split 1998, Dosta! 1966B.
Dostal,Slovanska pohrebifte z st"edny doby hraditni na Morave,Praha
1966, 1967S. Grozda likevi zantijske naunice
uSrbiji,StarinarXvllI,Beograd 1967,84-89Fiedler 1992e. FiedJer,
Studien zuGrdberfeldern des 6. bis 9.lahrhundens an der
unlerenDonau, Teil l i 2, Universitatsforschungenzurprahi stori
schenarch'ologie.Band II , Bonn
1992.Friesinger1971-1974H.Friesinger,Studien zur Archiiologie der
Slawen in Niederi.Jsterreich,Mitteilungen der prahi stori schen
KonunissionderosterreichischenAkademiederWissenschaften,XV-XVI,Wien
1971-1974.Giesler 1974U. Giesler,Datierung und Herleitung der
vogelj6rmigen Riemenzungen, Studienzurvo[- und
friigesichtlicheArchaologie(FestschriftfUr J, Werner).II, Munchen
1974,521-542Giesler 1980J. Giesler,
ZurArchiiologiedesOstalpenraumesvom8,bisJJ.Jahrhundert,Archaologisches
Korrespondenzblatt, lO, Mainz 1980, 85-98Gjura in 1990H. Gjurain,
nalaziizkripa naOtoku isrebrni prstenilVrlike,SHP, s, Ul,20 (1990).
Split 1992.251-264Gjurain 1999H.Gjurain,Arheolnfka istraivalIja kod
crkve Sv. Marteod 1902, do1905. godine.SHP.s. m. 29,Split
1999.7-96Grigorov 1999y. Grigorov, Obecite v starobulgarskata
kultura na sever od Dunav, Arheologia40, 3-4,Sofia 1999.21-42
1980Z. Grob jedne hrvatske plemenske iz IX u: zbornik, Zagreb 1980.
121- 13I 1987Z. Dubravice kod Skradina-ranosrednjovjekovno
groblje,Arh,Preg!. 28 (1987),Ljubljana 1989, 148-150 1989z.
Osrednjovjekovnim arheolokim nalazima i nalazitima II Smrdeljima
kod Kistanja, Diadora ll,Zadar1989,363-406 1995Z.
GrobljeuDubravicamakodSkradillaidrugagroblja8-9,uDalmaciji,u:
Etnogeneza Hrvata,Zagreb 1995, 159-168,280-287Hampel 1905J.
Hampel,Alterthiimer des /rukenMittelaltersinUngarn,2-3,Braunschweig
1905.Henmann 1985J. Herrmann, Die Slawen inDeutschland,Berlin
1985.Hruby1955,Y.HrubY. Stare Mesto - velkamoravske po!zfebile "Na
Valdch".Praha 1955.Hrvati iKarolinzi 2000Hrvati
iKarolinzi(raspraveivrela), Split2000.Hrvati iKarolinzi (katalog
izlobe),Split2000,ILangobardi 1990 I Langobardi
(katalogizlobe).Milano 1990. 1989N. Crkve na i problem
starohrvatskih nekropola,Diadora 11,Zadar1989.407-43344M.PETRlNEC,
Ranosrednjovjekovno groblje .. 1996:-
