VELEUČILIŠTE U RIJECI

Raspored elementa sučelja na zaslonu,prednosti i

nedostaci grafičkog korisničkog sučelja

GRAFIKA, TEKST,MULTIMEDIJA

Rijeka, 2013.

VELEUČILIŠTE U RIJECI

Stručni studij Informatike

Godina: 2012/2013.

Fresl Marko, redovni

Jelečević Mario, redovni

Raspored elementa sučelja na zaslonu,prednosti i

nedostaci grafičkog korisničkog sučelja

GRAFIKA, TEKST, MULTIMEDIJA

Seminarski rad

Rijeka, travanj, 2013.

SADRŽAJ

1.UVOD ................................................................................................................1

2.POVIJEST RAZVOJA KORISNIČKIH SUČELJA....................................................2

2.1. KOMANDNO KORISNIČKO SUČELJE......................................................4

2.2.TEKSTUALNO KORISnIČKO SUČELJE.....................................................4

2.3.GRAFIČKO KORISNIČKO SUČELJE.........................................................5

3.GRAFIČKO KORISNIČKO SUČELJE......................................................................6

4.ELEMENTI GRAFIČKO KORISNIČKOG SUČELJA................................................6

4.1.GUI ELEMENTI OPERACIJSKOG SUSTAVA WINDOWS 7....................7

4.2.OBJAŠNJENJE ELEMENATA...................................................................8

5.PREDNOSTI I NEDOSTATCI GRAFIČKO KORISNIČKOGA SUČENJA.................9

6.BUDUĆNOST RAZVOJA KORISNIČKIH SUĆELJA...............................................10

7.ZAKLJUČAK ..........................................................................................................11

1

1.UVOD

U nadolazećem seminarskome radu objasniti ćemo razvoj GUI-a(graphical user

interface) ili kako je nama poznatije; grafičko korisničko sučelje. Objasniti ćemo čemu

služi, zašto je bio velikim napredak u razvoju tehnologije te prikazati njegov rad kroz

slike na operacijskim sustavima Windows 7. Također će biti objašnjene mnogobrojne

prednosti nad starijim operacijskim sustavima koji ga nisu imali te nabrojiti neke

mane koje bi se budućim razvojem tehnologije trebale u potpunosti ukloniti. Biti će

objašnjen kao i prikazan raspored elemenata sučelja na zaslonu Windowsa 7. Kao

što je poznato GUI ili grafičko korisničko sučelje je način interakcije (komunikacije)

čovjeka s računalom kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć

tekstualnih poruka i obavijesti. GUI služi za prikazivanje ikona na radnoj površini,

prozora (windowsa), gumbova s tekstom i/ili slikama, okvira za unos teksta, slike

pozadine, kvadratići za odabir i tipa (moguće je odabrati više kvadratića - eng. check

box) i kružići za odabir ili tipa (moguće je odabrati samo jedan kružić - eng. radio

button), a sve će biti u nadolazećem tekstu detaljno objašnjeno. Isto tako navesti

ćemo i vrste korisničkih sučelja. Cilj ovoga seminarskog rada je upoznati slušatelja s

grafičko korisničkih sučeljem, objasniti mu način njegovoga rada, uputiti ga kako je to

prije bez njega izgledalo pomoću primjera MS DOS-a, te mu pojednostaviti njegov

rad kroz slike te objašnjenja. Također ćemo pokušati predvidjeti budući razvoj

korisničkoga sučelja te pomoću detaljnoga istraživanja zaključiti da li će se u

budućnosti javiti potreba za naprednijih GUI-om ili će sadašnja tehnologija udovoljiti

korisnicima u budućnosti.

2

2.POVIJEST RAZVOJA KORISNIČKIH SUČELJA

Prva korisnička sučelja su se za razliku od sadašnjih unosila komandama

(naredbama). Korisnik bi naredbe za željenu operaciju unosio na tipkovnicu, a tijek i

rezultati su se mogli pratiti na ekranu. Korisnička sučelja preko naredbi su nastala

oko 1950. godine kada se za ispis rezultata koristio takozvani teleprinteri (telegrafski

aparat koji se sastoji od tipkovnice odašiljača, te koji pretvara upisanu poruku u

kodirani kod koji se prenosi žicom ili kabelom, i tiskarskog odašiljača koji prevodi

poslane poruke te ih ispisuje)1 sve dok nije došlo do pojave katodnog tj. CRT

monitora koji je bio veliko tehnološko dostignuće te podloga razvoju sadašnjih

monitora. Kako radi CRT?2 CRT ili katodni monitor radi na principu katodne cijevi. U

njemu su milijuni malih crvenih, zelenih i plavih fosfornih točkica koje svijetle kada ih

„udari“ elektron što potom stvara sliku na ekranu. Prednosti ovoga monitora su

promjenjiva rezolucija (1280x1024, 1366x768), njegova veličina (22'', tj. dijagonala

55.88cm), brzina osvježavanja ili refresh rate (koliko se puta slika na monitoru iscrta

svake sekunde), dubina boje (što je veća dubina boje to monitor može prikazati veći

broj boja i nijansi. Nakon toga dolazi do izuma danas jednog od osnovnih dijela

svakoga računala, miša koji je bio jedan od najvažnijih izuma za nadolazeće grafičko

korisničko sučelje. On je bio bitan izum jer je upravo radi njega došlo do mogućnosti

upravljanja pokazivača na ekranu te je time naveliko pojednostavljena interakcija

korisnika s računalom. Douglas Engelbart, sa Stanfordskog Sveučilišta, 1964.

godine smislio je ideju za miš, a prvi prototip je testiran 1968. godine. Prototip se

zvao X-Y Position Indicator, a bio je smješten u povelikoj drvenoj kutiji čiji su okretaji

upravljali pomakom kursora na ekranu.

1 http://www.thefreedictionary.com/teleprinter 2 http://www.tehnomagazin.com/Tehno-magazin-br1/CRT-monitor.htm

3

Slika 1. X-Y Position Indicator

http://gajitz.com/on-the-origin-of-mouse-first-mouse-nearly-lost-to-history/

Nakon komandnih sučelja dolazi do izuma tekstualnih korisničkih sučelja koja su kao

i komanda ispisivala poruke na monitoru sa razlikom što se kod tekstualnih naredbe

nisu morale unositi pisanjem na tipkovnici već su se mogle odabrati unutar sučelja.

Kako se s godinama razvijala tehnologija tako se i razvijao hardver računala a

paralelno s njim i grafičke sposobnosti računala te su se tako počeli koristiti vizualni

efekti u korisničkom sučelju koje i danas koristimo (ikone, pozadinske slike, prozori i

slično). Ideju za time je dobio Xerox Star 1974. godine kada je napravio Alto računalo

koje je bilo nasljednik komercijalnog računala Alta no radi vrlo visoke cijene računalo

nije moglo biti proizvedeno u komercijalne svrhe te Xerox nije uspio u potpunosti u

svojoj namjeri. Prvo komercijalno računalo koje je imalo grafičko korisničko sučelje je

bilo Apple Macintosh koje je proizvedeno 1984. godine te nije bilo toliko skupo pa ga

je svatko mogao kupiti za svoje kućanstvo.

Slika 2. Prvo računalo s GUI-om; Apple Macintosh

http://www.mac-history.net/

4

Nakon razvoja Apple Macintosh te njegovog očekivano velikoga uspjeha grafičko

korisničko sučelje je postalo standard za izradu nadolazećih računala. Microsoft je

već s Windows 1.0 pratio razvoje trendova, a prva inačica koja je podržavala grafičko

korisničko sučelje je bio Windows 3.1. Temeljno grafičko korisničko sučelje se nije

promijenilo do danas jedino su dodani neki novi elementi međutim u osnovi to je isto

grafičko sučelje koje je predvidio Xerox.3

2.1.Komandno korisničko sučelje

Komandno korisničko sučelje ili CLI (engl. Command Line Interface) je bilo sučelje u

kojemu su se naredbe unosile pisanjem po tipkovnici u za to određeni okvir a rezultati

te njihov tijek se ispisivao na monitoru. Rad tih sučelja je bio linearan što znači da se

samo jedna radnja mogla izvoditi u određeno vrijeme te je za pokretanje sljedeće

trebalo prvo prijašnju dovršiti. Primjer ovakvoga korisničkoga sučelja su MS-DOS.

Slika 3. MS-DOS

http://www.eos.ncsu.edu/e115/text.php?ch=7&p=ui

2.2. Tekstualno korisničko sučelje

Tekstualno korisničko sučelje ili TUI (engl. Text User Interface) ne odlikuje se

grafičkim prikazom već svugdje koristi tekstualna predstavljanja naredbi koje korisnik

želi odabrati. Više je sličan grafičko korisničkim sučeljima nego komandnim jer se

3 http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Korisni%C4%8Dko_su%C4%8Delje

5

naredbe biraju među postojećim elementima u sučelju. Primjer tekstualnoga

korisničkoga sučelja je BIOS.

Slika 4. BIOS

http://www.washington.edu/lst/help/computing_fundamentals/troubleshootingxp/bios

2.3.Grafičko korisničko sučelje

Grafičko korisničko sučelje ili GUI (engl. Graphical User Interface) pojednostavljuje

korištenje računala i njegovih programa korisniku prikazujući sve elemente za rad

unutar vizualnoga sučelja. Tipična grafičko korisnička sučelja raspolažu prozorima,

ikonama, običnim i padajućim izbornicima, dijaloškim okvirima i sličnim elementima.

Za obavljanje određene radnje u grafičkom korisničkom sučelju, upravljamo vizualnim

elementima. Primjer su Windows 7, 8, Vista, XP, Linux i slično.

Slika 5.Grafičko korisničko sučelje u Windows 7

http://dopeysneezy.deviantart.com/art/Windows-7-System-Tray-for-XP-115205461

6

3.GRAFIČKO KORISNIČKO SUČELJE-GUI

Grafičko korisničko sučelje ili GUI (eng.graphical user interface) je korisničko sučelje

čija je prvobitna ideja bila olakšati korisniku rad na računalu na način da on pomoću

periferne jedinice miša odabire naredbe koje želi izvesti. Grafičko korisničko sučelje

također omogućuje korisniku jednostavniju upotrebu elektroničkih uređaja koje

koriste umjesto tekstualnih naredbi vizualne. Grafičko korisničko sučelje se osim u

računalima može koristiti u raznim drugim uređajima kao što su MP4 uređaj ,

mobiteli, prijenosni mediji uređaji, DVD čitači ili različiti uređaji za igranje igrica kao

npr. Nitendo ili PSP. GUI predstavlja informacije ili naredbe koje korisnik želi koristiti

u obliku grafičkih ikona ili vizualnih indikatora dok je kod tekstualnih korisničkih

sučelja to bila kutija s tekstom. Akcije se obično izvode kroz izravnu manipulaciju

(klikanjem miša) na grafičke elemente. Pojam grafičko korisničkoga sučelja je

ograničen na dvodimenzionalni prikaz slike, međutim kako se tehnologija razvijala

tako su se i razvijala grafičko korisnička sučelja te se dodavali novi elementi i danas

vidimo veliki razvoj te tehnologije kroz igranje igrica gdje je grafika skoro realna kao u

stvarnome svijetu te dostiže nevjerojatne 3D efekte4.5

4.ELEMENTI GRAFIČKO KORISNIČKIH SUČELJA

Elementi grafičko korisničkoga sučelja koje omogućavaju korisniku jednostavan rad

na računalu kao i lijepi izgled su ikone na koje klikanjem miša na njih otvaramo

datoteke kojima želimo pristupiti, radna površina na kojom možemo odabrati

raspored ikona te staviti vlastitu sliku, menii pomoću kojih pristupamo željenim

programima, slikama te raznim datotekama, prozori u kojima se nalaze datoteke te

gumbovi kao i imena prozora i pokazivač (pointer). Te elemente ćemo detaljno

objasniti u nadolazećem tekstu uz pomoć Windows 7 operacijskog sustava te ih

slikovno prikazati prvo kao jednu cjelinu a zatim svakoga posebno.

4 http://www.webopedia.com/TERM/G/Graphical_User_Interface_GUI.html 5 http://en.wikipedia.org/wiki/Graphical_user_interface

7

4.1. GUI elementi operacijskog sustava Windows

Slika 6. GUI elementi operacijskoga sustava Windows 7

http://en.wikipedia.org/wiki/Windows_7

Elementi Windows 7:

1. Desktop ikona

2. Radna površina

3. Start tipka

4. Start izbornik

5. Ikone obavijesti

6. Tipka za desktop

7. Kratice programa na programskoj traci

8

4.2.Objašnjenja elemenata

1. Desktop ikona: ikone su sličice koje predstavljaju datoteke, mape, programe i

ostale stavke. Kada prvi put pokrenete Windows, na radnoj površini vidjet ćete

najmanje jednu ikonu koš za smeće (Recycle Bin). Proizvođač računala

možda je dodao i druge ikone na radnu površinu.. Dvoklikom na ikonu radne

površine pokrećete ili otvarate stavku koju ikona predstavlja.

2. Radna površina: Radna površina glavno je područje zaslona koje vidite nakon

uključivanja računala i prijave u sustav Windows. Slično površini pravog stola,

ona vam služi kao površina za rad. Kada otvarate programe ili mape, oni se

pojavljuju na radnoj površini. Isto tako na nju možete stavljati različite stvari,

kao što su datoteke i mape, te ih rasporediti prema vlastitoj želji.6

3. Start tipka: nakon klika na Start tipku otvara se Start izbornik na kojemu se

nalaze određene stavke. Start tipka se nalazi i na tipkovnici pa se i putem

tipke window (prozor; ) može pristupiti Start izborniku,

4. izbornik Start glavno je sučelje za pristup svim programima, mapama i

postavkama na računalu. Nazvan je izbornik (engl. menu) jer je to popis izbora

baš kao i jelovnik u restoranu. Kao što govori i sam naziv "Start", s toga ćete

mjesta najčešće započinjati rad i otvarati stvari. Izbornik Start omogućuje

obavljanje sljedećih uobičajenih aktivnosti:

➢ pokretanje programa

➢ otvaranje često korištenih mapa

➢ traženje datoteke, mapa ili programa

➢ podešavanje postavki računala

➢ pomoć vezanu uz Windows operacijski sustav

➢ isključivanje računala

➢ odjavu sa Windows-a ili pristupanje nekom drugom korisničkom računu7

6 http://windows.microsoft.com/hr-hr/windows7/the-desktop-overview 7 http://windows.microsoft.com/hr-hr/windows7/the-start-menu-overview

9

5. Ikone obavijesti: ikone obavijesti služe kao prečaci koji se nalaze u desnom

donjem kutu radne površine i najčešće pokazuju ikonu zvuka (brzi pristup

pojačavanju ili stišavanju zvuka), ikonu internetske konekcije koja nam nakon

klikanja na nju pokazuje sve detalje o mreži na koju smo spojeni, ikona „Solve

PC issues“ koja izgleda kao mala zastavica i javlja korisniku jeli njegov sustav

uredu te ima li ikakvih poteškoća, također se nalaze i ostale ikone poput

antivirusnog programa, raznih programa, te baterije ako se radi o prijenosnom

računalu.

6. Tipka za desktop: nalazi se skroz u desnom donjem kutu radne površine i služi

za automatsko prebacivanje na radnu površinu što je veoma korisno ako se na

računalu radi više programa odjednom te je otvoreno vise prozora pa pomoću

te tipke se automatski vrati na samu radnu površinu.

7. Kratice programa na programskoj traci: nova programska traka koja se nalazi

u Windows 7 rješava problem sa gužvom otvorenih aplikacija tako što

prikazuje otvorene programe samo sa ikonama. Te ikone ne predstavljaju

pojedinačne pokrenute zadatke u nekom programu, nego sve zadatke jednog

programa grupira pod samo jednu ikonu. Programska traka pretvorena je u

stablo, a svaki program predstavlja granu tog stabla.

5. PREDNOSTI I NEDOSTATCI GRAFIČKO KORISNIČKIH

SUČELJA

Osnovne prednosti nad komandnim i tekstualnim korisničkim sučeljima je lijepi

vizualni dizajn koji osim što lijepo izgleda je vrlo jednostavan za korištenje. Uz pomoć

GUI-a lako ce se snalaziti korisnici starijih generacija kao i novi te mlađi korisnici. Za

razliku od prije nije potrebno pisati naredbe da se obavlja određeni zadatak već se

jednostavnim pomicanjem miša dođe na željenu operaciju ili zadatak te se

jednostavnim dvoklikom pokreće. Kao što je spomenuto GUI pruža jako lijep i ugodan

dizajn sa mnogobrojnim prednostima, a vjerojatno najveća od njih s čime bi se 90%

mlađe generacije složilo je izum igrica koje su s godinama dosegle vrlo visoki nivo te

postavile uvjete za razvoj jačih i bolji grafičkih uređaja kao i grafičkih sučelja. Također

prednost je ta da kada se naviknete na jednom GUI-u jednog operacijskog sustava

bez problema će te moći koristiti drugi operacijski sustav jer izgledaju vrlo slično što

10

uvjetuje lagani prijelaz sa jednog operacijskog sustava na drugi. Također aplikacijski

programi na novim GUI-ma rade isto kao i na starima pa ih je lako naučiti ili se

priviknut8i. Programerima omogućava da lako pišu programe koji izgledaju pogodno.

Grafičko korisničko sučelje je odličan izum koji koristi mnogima te nema nekih

značajnih nedostataka osim što koliko god slika izgledala dobro ona je i dalje 2D ne

3D.

6. BUDUĆNOST RAZVOJA KORISNIČKIH SUĆELJA

Iako danas možemo govoriti o relativnom maksimumu tehnologije ona će se i dalje

razvijati kako hardver bude napredovao tako će se i softver zajedno sa operacijskim

sustavima paralelno razvijati s njime. U budućnosti se očekuje veća primjena

korisničkih sučelja pomoću kojih se upravlja jednostavnim izgovorom željenih

naredbi, glasovno korisničko sučelje (eng.Voice user interface), veća primjena

sučelja koja su upravljana dodirom (eng. Touch user interface) te internetska

korisnička sučelja (Web-based user interfaces).9 Pomno istraživajući korisnička

sučelja te planove velikih tvrtki za njihov razvoj naišao sam na zanimljivi članak

kojega je uputio Microsoft, a koji se čini kao odlična ideja. „Računala su postala

popularna onda kad ih je postalo lako upotrebljavati i to svakako možemo zahvaliti

grafičkom korisničkom sučelju (upravljanje mišem, prozori, touchscreen…). Već sada

se za novo doba računarstva grafičko sučelje pokazalo nedostatnim, pa je slijedeći

korak NUI (Natural user interface – prirodno korisničko sučelje), u kojem su računala

podobnija ljudima – ona vide, slušaju, govore“.10 Nakon ovoga sa sigurnošću

možemo tvrditi kako će se u budućnosti javiti potreba za većim razvojem korisničkih

sučelja te kako već sada postoje odlične ideje.

8 http://skriptaizinformatike.blogspot.com/2012/11/gui-graficko-korisnicko-sucelje.html 9 http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Korisni%C4%8Dko_su%C4%8Delje 10 http://www.futurologija.com/2011/03/01/microsoftov-pogled-unaprijed-prirodno-korisnicko-sucelje/

11

7. ZAKLJUČAK

Nakon proučavanja povijesti korisničkih sučelja te uvida u njegovu osnovnu namjenu

koja će olakšati korisniku korištenje računala vidimo da je razvoj grafičko

korisničkoga sučelja bio jedan od najznačajnijih izuma u tehnološkome svijetu te da

ga svi uređaji koriste počevši od mobitela pa preko igraćih konzola sve do stolnih i

prijenosnih računala. Vidjeli smo GUI na Windowsu 7 i također smo vidjeli MS-DOS u

kojemu su se pisale naredbe na tipkovnicu pa možemo zaključiti kako je lakše

upoznati korisnika i objasniti mu rad uz pomoć GUI-a nego uz pomoć CUI-a ili TUI-a.

Međutim kako se tehnologija bude razvijala u budućnosti tako će se razvijati i hardver

računala kao i softver, a i korisnik će imati veće zahtjeve od računala i pokušati

pojednostaviti svoj rad što je više to moguće. Iz gore navedenoga članka kojega je

objavio Microsoft vidimo da su planovi za budućnost već u izradi i poznavajući

Microsoft znamo da su pouzdani i da je njihov osnovni cilj olakšati korisniku

korištenje sa sigurnošću možemo očekivati kvalitetno korisničko sučelje kao i možda

realnu 3D grafiku koja će se očitavati pomoću holograma i naredba koje će se

provoditi jednostavnim glasovnim uputama korisnika. Cilj seminara je bio upoznati

slušatelje s korisničkim sučeljima te im objasniti njihov nastanak te budući razvoj.

Zaključujemo da je GUI najveći izum današnje grafike te da će biti temelj svim

budućim korisničkim sučeljima.

12

LITERATURA

1.http://www.thefreedictionary.com/teleprinter

2.http://www.tehnomagazin.com/Tehno-magazin-br1/CRT-monitor.htm

3.http://gajitz.com/on-the-origin-of-mouse-first-mouse-nearly-lost-to-history/

4.http://www.mac-history.net/

5.http://www.eos.ncsu.edu/e115/text.php?ch=7&p=ui

6.http://dopeysneezy.deviantart.com/art/Windows-7-System-Tray-for-XP-115205461

7.http://www.webopedia.com/TERM/G/Graphical_User_Interface_GUI.html

8.http://windows.microsoft.com/hr-hr/windows7/the-start-menu-overview

9.http://windows.microsoft.com/hr-hr/windows7/the-desktop-overview

10.http://www.pcinstall.info/windows-7/48-windows-7-programska-traka-taskbar-

11.http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Korisni%C4%8Dko_su%C4%

8Delje