Ratne trublje i poratni bubnjevi

SadrajU V O D N I KIvan Vukoja: Politike igre bez granica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

M I S L I O C ISvetislav Basara: Virtualna kabala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Svetislav Basara: Pononi autointervju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25

T E M A B R O J A : O D N O S N A C I O N A L N O G I G R A A N S K O G U B I H- U m j e s t o u v o d a . . .Will Kymlicka: Politika na narodnom jeziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47Jacqueline Stevens: Drave bez nacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60Interview Jacqueline Stevens u razgovoru s Edinom Hajdarpaiem: Reproduciranje drave bez nacija . . . . . . . .65- U o k v i r u t e m e . . .Esad Bajtal: Nacionalizam: apologija podanitva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69Dragoslav Dedovi: Graani na paljevinama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76eljko Ivankovi: Kulturni identitet mitsko stanje svijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79Duan Kecmanovi: Nacionalni karakter i stereotip o nacionalnom karakteru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83Mitar Miljanovi: Konstitutivnost i samoopredjeljenje naroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90Draen Pehar: Logos grada, isonomija, i prazni krug moi Tri reeksije o pojmu graanskog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93Ivan ijakovi: Graansko drutvo u kandama etnokratije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106Ugo Vlaisavljevi: Demokratska konsocijacija i nepodnoljivi pluralizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112Boo epi: Graansko i nacionalno u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

A K T U A L I J EBoidar Jaki: Etinost angamana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138Ivo Lui: Etika ili Kangrga? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142

A N T I A M E R I K A N I Z A MEldar Sarajli: Razmiljanja o (anti)amerikanizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150

R E L I G I J A I D R U T V OEsad imi: Religijska i personalistika etika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160

P O E Z I J Aeljko Ivankovi: Devedest godina Antologije Spoon Rivera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .168Ivo Lui: Antologija Spoon Rivera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171

S U P E R C Y B E R S T O R YMarko Toma: Otac i ja u vinogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .176Damir Karaka: Party . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177Ivan unjar: Pria o nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179Nino Raspudi: Zato Otac i ja u vinogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181Perina Mei: Pregled povijesti hrvatske kratke prie u dvadesetom stoljeu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .183

P R I K A Z IEsad Bajtal: Fantom nacionalnog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188Radoslav Dodig: Ratne trublje i poratni bubnjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191

Pr i k a z i

Status, Broj , sijeanj/veljaa . | 191

U Zagrebu je u razdoblju 1993. 1998. izlazio asopis ERASMUS, u ijem je impre-sumu pisalo: asopis za kulturu de-mokracije, nakladnik Erasmus Gilda, glavni urednik Slavko Goldstein, Za-greb, urednitvo: Slavko Goldstein, Ivan Lovrenovi, Vesna Pusi, Ivo a-ni i Ozren unec. Zanimljivo je za-viriti u korice Erasmusa, njegovih 25 brojeva, i s dananje perspektive osvr-nuti se na radove, u prvom redu znan-stvene, strune i urnalistike, u koji-ma se pisalo o Bosni i Hercegovini.

Statistiki gledano, pregledali smo ra-dove 37 auktora, dok su dva rada, za-pravo dva intervjua, radili lanovi ure-dnitva. Najplodniji su auktori Ivo a-ni, Ozren Kebo, Ivan Lovrenovi i Mile Stoji. Najvie radova posveeno je politikim zbivanjima, ima vie pri-kaza knjiga s bosanskohercegovakom tematikom, nekoliko razgovora, dok kao toposi predvladavaju apsolutno Sarajevo i Mostar.

U uvodniku prvoga broja Erasmu-sa urednik Slavko Goldstein turobno je zapoeo da u proljee 1993. Hr-vatskoj predstoje mnoge teke godi-ne, moda i tee od ovih koje su ne-

Istraivanja / Erasmus o Bosni i Hercegovini

Ratne trublje iporatni bubnjeviStatistiki gledano, pregledali smo radove 37 auktora, dok su dva rada, zapravo dva intervjua, radili lanovi urednitva. Najplodniji su auktori Ivo ani, Ozren Kebo, Ivan Lovrenovi i Mile Stoji. Najvie radova posveeno je politikim zbivanjima, ima vie prikaza knjiga s bosanskohercegovakom tematikom, nekoliko razgovora, dok kao toposi predvladavaju apsolutno Sarajevo i Mostar

Radoslav Dodig

Pr i k a z i

192 | Magazin za (politiku) kulturu i drutvena pitanja

posredno iza nas. Ne znamo kakva e nakon toga biti Hrvatska, hoe li uo-pe opstati kao drava i kako e biti i-vjeti u njoj. Sljedee godine nisu dale za pravo zlogukoj Goldsteinovoj pro-gnozi, jer je Hrvatska opstala i razvija-la se, nalazei se pred pragom europ-ske unije u proljee 2005. Erasmus e, kako nadalje urednik istie, njegova-ti demokratsku i liberalnu misao i kul-turu, nastojei se suprostavljati ludo-stima i iskuenjima. Prvi lanak u ko-jemu se pojavljuju bh teme bio je ra-zgovor D. Hudelista s Ivanom Lovre-noviem (br. 2., lipanj 1993.).. Lovre-novi je opsjednut Bosnom (u kojoj on samo egzotino dodaje Hercegovinu), pa istie beogradsko prozivanje Sara-jeva jo tamo daleke 1984. Naime, u vrijeme priprema za Zimske olimpij-ske igre beogradski tisak Sarajevo je proglasio sreditem mranoga totali-tarizma. Naveo je ideje Nikole Kolje-via, koji je, kao ekspirolog i profe-sor na Filozofskom fakultetu u Saraje-vu, zagovarao skriveki apartheid, da se Srbi na javnim mjestima u Sarajevu ne mijeaju s Muslimanima.1 Spome-nuo je i Milorada Ekmeia, tog gurua itavoga srpskog pokreta u BiH, koji je nonolantno izjavljivao da je rat 1991.-1992. u BiH nastavak zbivanja iz 1804., dakle oslobaanja od Turaka. Lovre-novi objanjava da, zbog jake srpske promidbe jo od 1918., srbovanje u BiH nije bilo tako zazorno kao hrva-tovanje.2 Zanimljivo je Lovrenovievo deniranje zapadne Hercegovine, ko-joj on daje regionalni znaaj, pa kae: Zapadna Hercegovina je zemlja vina i duhana, ali i emigracije. U toj muci i patnji, u kojoj se generacije skrbe oko svakodnevne egzistencije pod budnim okom neprijateljski raspoloene vla-sti oliene u andaru i nancu, a pod crkvenim zvonikom kao svojom jedi-nom duhovnom utjehom, oblikovao se mentalitet i nain doivljavanja dr-

ave i politike vlasti koji svaku vlast, osim one koju osjea izravno kao svo-ju, osjea neprijateljskom. Tako se for-mirao mentalitet koji je s jedne strane razvio izuzetnu sposobnost preivlja-vanja, i to u svim aspektima toga poj-ma, a s druge izrazito negativistiki re-eks prema dravi s istoka i njezinim institucijama.3 Malo kasnije, u ruj-nu 1993., Lovrenovi je pesimist gle-de BiH, jer sarajevsku vlast A. Izetbe-govia ocjenjuje kao diletantsku, neo-dgovornu i fatalistiku, koja je sve sta-vila na kartu rtve, a hrvatsku kom-ponentu u BiH ocjenjuje kao oligarhi-ju iz Gruda (nota bene, u samoj jezgri sastavljena od pouzdanih policijskih i inovnikih kadrova staroga reima, tako rigidno antihrvatskoga).4 Lovre-novi e malo nakon toga zazvoniti na uzbunu tekstom Je li kasno za Bosnu-?.5 Uvod mu je pesimistian jer opisu-je muke opkoljenih Biana i Srebre-niana, koje u okruenju dre srpske snage. Srpska oklopna mainerija po-klopila je Sarajevo, to se iitava u potresnim odlomcima dnevnika Vale-rije Skrinjar Tvrz.6 M. Jergovi pojavio se prvi put u Erasmusu br. 4. s tekstom Sarajevski marketing. Stil mu je po-malo dokumentaristiki, znatno vie pjesniki, pripovijedalaki.

Erasmus br. 6. iz travnja 1994. donosi jedan dokument zvan Sarajevska ini-cijativa, praen sa zemljovidom BiH i prijedlogom njezina ustroja, te obja-njenjima Ive Komia, Ivana Lovre-novia i fra Luke Markeia. Inicijati-vu je poetkom 1994. pokrenulo Hr-vatsko narodno vijee u Sarajevu. U pojedinim medijima esto se znade istaknuti kako je Washingtonski spo-razum od 18. oujka 1994. de facto prijedlog HNV-a iz 1994. Na zemljovi-du uz lanak vidljivo je da postoje zna-tne razlike izmeu Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma, te prijedlo-

ga HNV-a. Primjerice, HNV je predlo-io meunarodni protektorat nad Sa-rajevom, Mostarom i Banja Lukom, hrvatski kanton u Hercegovini uklju-ivao je podruje od Livna do Neu-ma, bez Mostara i s polovicom aplji-ne, Posavski kanton sadravao je Mo-driu, Derventu i Bosanski Brod, Sr-bima na istoku plan HNV-a dodijelji-vao je tri nepovezana kantona, presje-ena jednim kantonom na potezu od Srebrenice do Zvornika, na zapadu sa-danji dio Republike Srpske prekrivao je mjeoviti Sanski kanton, itd., itd.7 Erasmus br. 7. iz lipnja 1994. donosi nekoliko lanaka s okrugloga stola na temu Federacija BiH: drava i civil-no drutvo, koji je odran u Sarajevu 3. do 5. lipnja 1994. Ivo Banac govorio je o multikulturalnom identitetu BiH. Zanimljivo je kako je Banac izrekao je-dnu misao, dodue ne elaborirajui je ekstenzivno, da u ovom trenutku bo-njatvo se nudi kao mogue rjeenje za novi identitet BiH.8 Ivo ani uka-zao je na presmionu uporabu epskoga leksika u politikom diskursu, navo-dei rijei ime odana, koji je 1990., na jednom skupu u Peenici, poru-io da e se hrvatski barjak vijoriti na-vrh gore Romanije.9 eljko Ivankovi pojavio se u Erasmusu br. 8. lankom Sarajevski pojmovnik: Tko je upalio mrak. U njemu opisuje pojmove iz ra-tnoga dnevnika u Sarajevu 1992.-1993.

lanak Bosna i Bonjaci u hrvatskom politikom diskursu Sreka M. Da-je u Erasmusu br. 9. razlae vrtloge hr-vatske politike u njezinu odnosu pre-ma Bosni i Hercegovini. Pisac vrlo tu-ro spominje injenicu da su Muslima-ni na Bonjakom saboru u Sarajevu 27. rujna 1993. sebe plebiscitarno pre-imenovali u Bonjake. Naime, isti au-ktor tvrdio je koju godinu prije u pole-mici s A. Zulkarpaiem da je ske-ptian prema unoenju pojma Bonjak

1 Erasmus 2, 1993, 20.2 Erasmus, 2, 1993, 21.3 Erasmus, 2, 1993, 28.4 Erasmus, 3, 1993, 3.5 Erasmus, 9, 1994, 2-4.6 Erasmus, 3, 1993, 28-38.7 Erasmus, 6, 1994, zemljovid, str. 6.8 Erasmus, 7, 1994, 6.9 Erasmus, 7, 1994, 8.

Pr i k a z i


u moderni politiki vokabular, te da je najprimjreniji naziv bosanski Musli-mani.10 Daja tvrdi da su Hrvati u BiH posegnuli za pankroatistikim recepti-ma Ante Starevia u historiografskoj razradi fra Dominika Mandia.11 Mi-slim da je politika, tada Hrvatske de-mokratske zajednice, bila prozaini-je opsjednuta konceptom Banovine Hrvatske iz 1939., a Starevieve ide-je nale su svoje pobornike u pukoj reminiscenciji kroz djelovanje Hrvat-ske stranke prava. Vrijedna je pomnje Dajina prosudba da je 1992., nakon velikosrpske agresije na BiH, dolo do spontanog vojnog saveza izmeu Hr-vata i Bonjaka, ali njemu nije pret-hodio politiki savez.12 Knjiga Noe-la Malcolma Povijest Bosne kra-tki pregled (Bosnia a short history) bila je u vie navrata prikazana u Era-smusu. Tako Warren Zimmerman, za-dnji veleposlanik SAD-a u Jugoslaviji (1989. 1992.) pie da se Miloevi u Beogradu pravio da ga Bosna ne zani-ma. Dapae, stvarao je dojam da se on i Karadi jedva poznavaju.13 Sreko M. Daja, u ocjeni Malcolmove knji-ge, nije bio blag prema auktoru. On tvrdi da je Malcolm prije svega publi-cist negoli povjesniar. Izmeu osta-loga, netona je Malcolmova tvrdnja o etabliranju hrvatske i srpske naci-je kao produkta nacionalistike pro-midbe iz Hrvatske i Srbije, ve je hr-vatstvo i srpstvo u strukturalnom smi-slu postojalo ve u osmanskom razdo-blju.14 S druge strane, Krsto Cvii po-zitivno ocjenjuje Knjigu Povijest Bo-sne kratki pregled, jer rezimira da e hrvatski itatelj iitavanjem do-

biti jednu potpuno novu perspekti-vu na Bosnu.15 N. Malcolm odgovorio je S. M. Daji da u jednoj kratkoj sin-tezi tako iroke teme nema potrebe ii u iitavanje primarnih izvora, ve je bolje napraviti sinteze i analize ra-dova drugih povjesniara.16 Daja se jo jednom replicirao Mlacolmu, po-novivi da njegovu knjigu smatra pu-blicistikim prikazom, a ne kritinom historiografskom sintezom. Govore-i o ulozi Srpske pravoslavne crkve u BiH Daja podvlai da je SPC zadra-la politiku inicijativu i projicirala sr-psku nacionalnu ekleziologiju u puke rituale i mitove.17 Nakon Daytonsko-ga sporazuma svoja vienja bh perspe-ktive dali su I. Komi i I. Lovrenovi. Komi pie da razbijai BiH vide da je Daytonski sporazum privid, ali je po-stao realan i svi su uhvaeni u njego-vu mreu.18 Lovrenovi se pita nakon Daytona, moe li Bosna i Hercegovi-na postati zemlja ljudi.19 Zanimljivu procjenu Crkve bosanske daje Marian Wenzel, koja tvrdi da je pokret Crkve bosanske imao prilino slabo uspje-ha i jedva da se mogao u svako vrijeme smatrati organiziranom crkvom. Iako se ini da neki dijelovi obreda vode porijeklo iz pravoslavnih normi, stru-ktura Crkve bosanske, ako to nije pre-jaka rije, poneto slii zapadnjakom redovnikom obrascu.20 U Erasmu-su br. 16. pojavio se i Mile Stoji lan-kom Smrt na Neretvi. Najvie pie o barbarskom ruenju Staroga mosta u Mostaru, to su ga poinile postrojbe HVO-a, ali navodi pomalo bizarne de-talje. Kae, naime, da su u ruevinama mostarske Gimnazije pronali dosta

zadanica bivih aka. Najbolje ocjene iz hrvatskoga (tada srpskohrvatskoga) imali su Bobia i Mudronja (Slobodan Praljak i Goran Babi).21

D. Lovrenovi iroko se pozabavio bo-sanskim mitovima i njihovom demito-logizacijom. Meu tim mitovima isti-u se onaj o BiH kao srpskoj zemlji, bogumilski mit, mit o kontinuiranoj bosanskoj dravnosti i drugi.22 Mu-stafa Imamovi, u lanku Integracio-ne ideologije i Bosna pie kako je ge-opolitiko sredite Bosne uvijek bila i ostala sarajevsko-visoko-zenika ko-tlina.23 Oigledno Imamoviu je Her-cegovina, prije toga Humska zemlja, izvan vidokruga kao corpus separa-tum. On pie i o terminu bosanski je-zik kao iskljuivom nazivu, ne spome-nuvi da je bio u uporabi i bonjaki jezik, o emu govore i bonjaki jezi-koslovci.24 U tekstu Pisac na osami Ivo ani pie o zloporabi Andrie-va knjievna opusa u ratnim zbivanji-ma u BiH, posebice u Viegradu.25 Du-ko Topalovi rijeju i slikom prikazao je Neum i njegovo zalee, u geostra-tekom kontekstu i u aspiracijama bo-njake politike.26 Njegov zakljuak je kako bosanskohercegovaki izlaz na more u zaljevu Klek-Neum nema fun-kcionalno prometno znaenje i kako se radi o geoprometno zatvorenu pro-storu (mare clausum). Ralanjujui ratne tete u BiH, ljudske, materijalne i socijalne, Ozren unec, u ocjeni re-zultata izbora od 14. rujna 1996. kae kako je strah i ovisnost stanovnitva od lokalnih vlasti prisilio rtve rata da podupru nepostojanje stvarnog i legi-

10 S. M. Daja, Bonjani Bonjaci bosanski Muslimani?, Juki 19-20, Sarajevo, 1989-1990, 211.11 Erasmus, 9, 1994, 33.12 Erasmus, 9, 1994, 34.13 Erasmus, 9, 1994, 101.14 Erasmus, 14, 1995, 98.15 Erasmus, 13, 1995, 94.16 Erasmus, 15, 1996, 97.17 Erasmus, 19, 1997, 95.18 Erasmus, 15, 1995, 36.19 Erasmus, 15, 1995, 37.20 Erasmus, 15, 1995, 65.21 Erasmus, 16, 1996, 39.22 Erasmus, 18, 1996, 28-36.23 Erasmus, 18, 1996, 38.24 D. Jahi, Jezik bosanskih Muslimana, Biblioteka Kljuanin, Sarajevo, 1991, 38.25 Erasmus, 18, 1996, 56-57.26 Erasmus, 18, 1996, 68-70.

Pr i k a z i

194 | Magazin za (politiku) kulturu i drutvena pitanja

timnog pravnog poretka. Iz toga pro-istjee stanje u kojemu je nacionalna zajednica jedini jamac faktinoga pre-ivljavanja pojedinca.27

Ivo ani, auktor knjige Prevarena po-vijest guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 1998, opisuje sociokulturnu pozadinu rata 1990. 1995. On pie kako je u BiH snaan i dalje kult gusa-la tog simbola slobode i nacionalno-ga identiteta, kako ga neki politiari zovu, i da se njime proliraju odree-ne politike poruke. Jo je 1942. Jovan Dui pisao da su Srbi narod guslar-ski, a Hrvati narod tamburaki. I dok su Srbi izgraivali svoje slavne epose, Hrvati su izgraivali poskoice.28 Ines Prica prikazala je knjigu T. Bringa Be-ing Muslim the Bosnian Way: Iden-tity and Community in a Central Bo-snian Village, Princeton, 1995. Brin-ga, norveka antropolginja, u kontekst je postavila lokalnu etnograju, s na-glaskom na susjedskoj, neidelizira-noj i tolerantnoj bosanskoj sredini.29 Knjigu M. Baxa Medjugorje Religi-on, Politics and Violence in Rural Bo-snia recenzirao je Ivo ani. Premda je u naslovu oznaeno Bosnia knjiga se bavi socioistraivanjem u Meugorju u Hercegovini. Bax istrauje posljedi-ce vjerskoga kulta, postupnu preobra-zbu vidjelaca u slubenike s vrstim obvezama prema hodoasnicima, ak u svojevrsne vjerske poduzetnike, nji-hov slojevit odnos prema franjevcima, te utjecaj mnotva hodoasnika na so-cijalni i psiholoki ivot ljudi.30 Nijaz Musabegovi prikazuje materijalnu i duhovnu devastaciju ruralnih sredina nakona agresije jugo-armije u BiH, ali i ruralizaciju urbanoga naina ivota nakon stradalnikoga egzodusa rural-

ne populacije.31 Knjigu Mirjane Mioi-novi Nemo oiglednoga, Beograd, 1997. ocijenio je Mile Stoji. Autorica, inae profesorica na Fakultetu dram-skih umetnosti u Beogradu, demon-startivno je napustila znanstvenu kari-jeru na fakultetu nakon bestijalna ru-enja Vukovara u jesen 1991., koje su poinile jedinice JNA. Njezin hrabar in nije naao odjeka, jer je ratni stroj beogradske soldateske poeo svoj kr-vavi ples.32

asopis Erasmus nancijski je podu-pirao Institut Otvoreno drutvo Hr-vatska i Swedish Helsinki Committee sve do br. 21., a od br. 21. 25. Natio-nal Endowment for Democrasy, Wa-shington i Westminster Foundation London. U godinama kada je izlazio njegova cijena bila je 20 kuna, proda-vao se i na veim novinskim kioscima, ali u svakom sluaju prodajom se nije ni izbliza mogao nancirati. Kada se promatraju auktori tekstova o BiH u njemu, moe se zamijetiti da se izbor sveo na krug novinara i pisaca koji su uglavnom prebivali u Sarajevu, ili u egzilu u Zagrebu. Njihov politiki ha-bitus moe se denirati kao oporbe-ni tadanjim vladajuim strankama u BiH (SDA, HDZ i SDS), blizak socijal-demokratskim krugovima. Treba ima-ti na umu da je fondacija Otvoreno drutvo tih godina u Hrvatskoj i BiH uglavnom podravala oporbene nakla-dnike i novinske projekte. Erasmus je, unato manjkavoj prolaciji i nedo-statku auktora iz Hercegovine, u vre-menu kada su se sluale ratne trublje, a nakon toga nacionalni bubnjevi, dao vrijedan niz politolokih, sociolokih, povijesnih i etnografskih radova s te-mama iz Bosne i Hercegovine, u za-dnjem desetljeu 20. stoljea.

Bibliograja radova o Bosni i Hercegovini,

Erasmus, 1.- 25. (1993.-1998.):

Ivo Banac: Pokvarena ura bosanske politike 2/1993, 31-34; Multikultural-ni identitet Bosne i Hercegovine, 7/1-994, 4-7;

Bogi Bogievi, Pesimizam je gra-anska dunost, 18/1996, 21-25;

Cvii Krsto, Knjiga o Bosni, prikaz knjige N. Malcolma, Bosnia: A Short History, 13/1995, 92-94;

Cvijanovi Milan, Bosanskohercego-vaka kinematograja u ratu, 12/19-95, 89-92;

Durakovi Enes, Modeli izuavanja bonjake knjievnosti, 18/1996, 58-61;

Daja M. Sreko, Bosna i Bonjaci u hrvatskom politikom diskursu, 9/1-994, 33-41; Zemlja u vrtlogu, Prikaz knjige N. Malcolma, Povijest Bosne kratki pregled, 14/1995, 96-99; Jo jednom o Malcolmovoj Povijesti Bo-sne, 19/1997, 93-96;

Hudelist Darko, interview: Ivan Lo-vrenovi, 2/1993, 19-30;

Imamovi Mustafa, Integracione ide-ologije i Bosna, 18/1996, 38-47;

Ivankovi eljko, Sarajevski pojmo-vnik, 8/1994, 67-71;

27 Erasmus, 20, 1997, 35.28 Erasmus, 22, 1997, 66.29 Erasmus, 23, 1998, 83.30 Erasmus, 23, 1998. 84-85.31 Erasmus, 24, 1998, 78.32 Erasmus, 25, 1998, 86-87.

Pr i k a z i


Jergovi Miljenko, Sarajevski marke-ting, 4/1993, 39-41; Odlasci i utnje, 20/1997, 69-71;

Kasapovi Mirjana, Izbori kontekst i rezultati (Bosna i Hercegovina), 18/1996, 14-20;

Kebo Ozren, Sarajevo za poetni-ke, 9/1994, 75-76; Horde zla i Manija-ci, 19/1995, 56-58; Pisma iz Sarajeva, 11/1995, 48-51; Sarajevo Zagreb, via Igman, 12/1995, 37-42; Smrt u Saraje-vu, 13/1995, 87-91; Pria o dva grada, 15/1996, 73-78; Interview: Bogi Bogi-evi, 18/1996, 21-25; Komi Ivo, Sa-rajevska inicijativa, 6/1994, 5-9; Privid i realnost Daytonskog sporazuma, 15/1996, 33-36;

Lovrenovi Dubravko, Bosanski mi-tovi, 18/1996, 26-37;

Lovrenovi Ivan, Bosanski memento, 3/1993, 3-4; Sarajevska inicijativa, 6/1-994, 10-11; Je li kasno za Bosnu? 9/19-94, 2-4; Bosna u ljudima, 15/1996, 37-41; Bosna, 18/1996, 2-13;

Malcolm Noel, Odgovor Sreku M. Daji, 15/1996, 97-99;

Markei Luka, Sarajevska inicijativa, 6/1994, 11-13;

Martinovi Dinka, Alija Izetbegovi, 2/1993, 78-82;

Matvejevi Predrag, Zapis o ruenju moga rodnog grada, 16/1996, 45-48;

Meli Dunja, Hans Koschnick u Mo-staru, prikaz knjige, 14/1995, 93-95;

Mikovi Milanka, Sarajevsko iskustvo tajna neizrecivog, 17/1996, 46-50;

Musabegovi Nijaz, Sumrak grada, 24/1998, 71-78;

Oruevi Safet, Opasan model, 16/1-996, 5-13;

Osborne Nigel, Pet mostarskih zapi-sa, 12/1995, 33-36;

Prao Murat, Demografske posljedice rata 1992-1995, 16/1996, 49-53;

Prica Ines, Bosanski krugovi domina, prikaz knjige T. Bringa, Being Muslim in the Bosnian Way, Princeton, 1995, 23/1998, 76-84;

Primorac Igor, Genocid u Bosni, pri-kaz knjige Normana Cigara, Genocide in Bosnia, 14/1995, 91-92,

Primorac Strahimir, Hrvatsko-bo-sanski knjievni razvod, prikaz anto-logije V. Koromana, Hrvatska proza BiH, 13/1995, 94-98; igovi ratne zbi-lje, prikaz knjige Ilije Ladina, . Ivan-kovia M. Jergovia, S. Mehmedinovi-a, 15/1996, 90-95;

Pusi Vesna, Federacija Bosna i Her-cegovina, 6/1994, 2-3; Mostar, 16/19-96, 2-4;

Samerin Catherine, Daytonsko-pari-ki sporazum, 17/1996, 43-45;

Stoji Mile, Smrt na Neretvi,16/19-96, 35-42; Pjesnici nakon rata, pjesni-ci u egzilu, 17/1996, 92-94; Mrtvi, 18/1996, 62-67; Gozba u vremenu kuge, prikaz knjige M. Mioinovi, Nemo

oiglednoga, Beograd, 1997, 25/19-98, 85-87;

Topalovi Duko, Bosansko-hercego-vaki izlaz na more, 18/1996, 68-74;

Tvrz Skrinjar Valerija, Sarajevski denvnik, 3/1993, 28-38;

Urednitvo Erasmusa, Mostar: Ra-zgovori na dvije obale, 16/1996, 28-34; Razgovor: Hans Koschnick 16/19-96, 14-22;

Veovi Marko, Je li islam ita pora-stao? 9/1994, 78-79;

Wenzel Marian, Bosanska povijest i au-stro-ugarska politika, 15/1996, 63-72;

Zimmerman Warren, Pavana za Bo-snu (Prikaz knjige N. Malcolma, Bo-snia: A Short History, 9/1994, 99-102;

ani Ivo, Navrh gore Romanije. Stvarna i imaginarna geograja rata, 7/1994, 8-20; Novinarstvo na tamnoj strani Tennesseeja, 9/1994, 65-73; Majstor Marko (Prikaz knjige M. Ve-ovia, Smrt je majstor iz Srbije, 11/1-995, 84-87; Pisac na osami. Upotreba Andrieve knjievnosti u ratu u BiH, 18/1996, 48-57; Sluanje rata, prikaz knjige O. Kebe, Sarajevo za poetni-ke, 29/1997, 80-84; Guslarska estra-da i vojno-politike elite, 22/1997, 63-79; Hercegovaki rat i mir, prikaz knji-ge M. Baxa, Medjugorje Religion, Politics, and Violence in Rural Bosnia, Amsterdam, 1995, 23/1998, 84-92;

unec Ozren, Socijetalne ratne tete u BiH: zato je narod ponovo izabrao patnju, 20/1997, 19-36.

Documents

Ratne trublje i poratni bubnjevi