Te5anj, po ko zna koji put, i jude upopoonevntm sattma, bombardovala ieaqiesorska aviiaciia. Na svoiim. ve6 u6-talienim, vazdl5nim koridorima. siiadismrti i zla, u strahu od vlastite oroodsti.koja nije daleko, podmuklo i iznehada,babaiu pakete kasetnih avio-bombi iraketa "Vazduh-zemlia".

TeSniaci ih nazva5e " londonskimpaketinia", ier i onda kada ciieli sviietbroqovori brotiv aqresiie. K'aradZi6uoiafaiu kri la i Zelia dii 'neo'die. daleko odLbndona, razveseli svoi[ biianu brati iuvatrometom sa velike visin'e'i Sto ve6imbroiem muslimanskih i hrvatskih olava idorirova, a on, opiien i umazan'krvliuneduZnih l iudi, svoiu bezvriiednu olavL,poput noja, zabi ja Oubcjko u -Han-Pi i6sak.

Avioni su v isoko - n i n i ih ne vidi , a oni ,tako mali, zaKarad2ita he predstavliaiute5ko naoruZanie i ne letd iznad Lbn-dona!

Za l i j .edenje teSkog bolesnika -Karadlila kasho ie.

Sviiet mora primiieniti Sok - teraoiiu.Svi' iet mora znali da on teskom'arti l-

ieri iom i iob te2om arri iaciiom bombar-duieirazAraorad civila. brab koii se braniod qenocida i u koTem. t iez kon-centfacionih loqora. / ive 'svi n ieoovistanovnic i i ios uvi iek sa podte'nimSrbima dijele ialogaje kruha.

Gradu Te5nju agresor nanosi najteZerane.

Kao da Zel i da dirne u nieqovslobodarski ponos i razori sve Std ieostalo od zaibdni6koo 2ivota.

Na pitanid o brizi2a porodice. koiesvakobnevno sluSamo'outem ialadasrpskog radio-Teslida i iadio-Doboja,oooovaramo:

dvdie nema koncentracionih looora.OV$jg sU svi po5teni gradani podjehakoza5tlCeni.

Oni, za koie se vi brinete. ne Zele savama, jer dobro znaju Sta ih tamo deka.

Londonski paketiBornbardovan Te5ani, London daleko od ovih brda...

Samo im vi, bradati sa brda izraka. ru5itedomove i pri ietite smrdu.

l_vama,' sh okolnih te5anjskih brda,nasa poruKa:

Misl i te l i na va5u bududnost. v i -doma6i?

Prepoznaiete li ulieze, uvozne detnike.koii vdm pomaZu - da umrete navlastitinioqhiiStima?

Ildste tl vi na redu za pliadku i ubiianie.ier oni, koii u vaSe ime'ratuiu. ndmdiriViSe ni5ta bpliadkati u muslimanskinf ihrvatskim 'domcvima, jer su sveopll iadkali?

Osviiestite se - uskoro Cete ostatisami, d na sudu oravde vi Cete zauzeliniihova miesta.-Branitell i Bosne Donosne nede vamoorostiti.

Mi, sve dvr56e, zbiiamo na5e redove uiedinstven bedem.' Zaiedno smo isve smo iadi: braniteli iMaqlaia, Doboia, Zavidoitifa. Zeotd.TesTi6d, Te5nia, bez obzira na oribad-nost oru2anih lastavima, jer cilj hain jeisti i kona6an - Sloboda.

Ovdie nema nesuqlasica izmeduoruZan'ih snaoa i HVO.-

Na5a slobo?a ie blizu.. Za nju demo'se borit i do zadnjegoorca.

A vi. ostavlieni od svih Milo5evi6a iKaradZi6a, pitAte li se?

Mi vas oSloboditi ne mozemo. ivi ste2rtve aqresiie. Mi smo vas smatrali na5imsusiedima i' priiateliima.

Mi nedemb VaSu zemlju i p5enicu.Oslobodite se sami.Sud deka samo one ogrezle u krvi.

Ferid MUSTAFI0

<'T

- l ' l rr \ r

Dobi iamo pi tanie i kr i i iks i to smo obiavi l i neka mi i l ienie i l i i lanke.Odoovor nr i ie drse Rirdalc ' i ja uvi , ie l t ne s la ic sa nel i i rn od iznsceni l n i i i l lenla - s lavo.-ve, i l i Ee'k sekompletnim lekslovina, al i ih i fakve ot javl ju jc poi tu juf i jddnu od osnovni I o l l ikrdemolral i je: neko svi iu ju svc pa i suprolna mi i l jonje i " is l ins.ni fa i laaoima ie, z ae ne Redakci j i , da prosrtuju ko je u pravu. Za lekslovo, pal ,ponr jpr i je odgovarr ju autor i .Kakt rat n i je vr i jeme demokrat i je, ovaj na! pokoiaj Eini se pomalo paradokson. Bercnposl i jo rote ncdeno gubi t i vr i jema ne uvoi tenju domokref i jc . Ve6 fedr 6e to bi l i vel i l lkapi t a l .l ' ledetc nam, nadam se, upisal i ovaj poku!aj lao pokulej ratn0g prof i tsrstve - ia lo 6smoss t tudi f i da zgrnemo l to vc6i kapi ta l .

Redakoi jo

TESANJSKE NATNE NOVINE 2I. cepterrbar/rulan t'992.

SRTVARANJE , RAST I ZNACAJ PATRIOTSKE LIGE BIH

U posljednje vrijeme sve de56e su mise, ponukani Zeljom za saznanjem is-tine ili iz nekih drugih razloga, obra6alipojedinci sa zaht jevima da utesaniskim TV novostima ili RatnimnovinAma dam izjavu ili u najkra6imcrtama napi5em ne5to o formiranju idjelovanju jedinica Patriotske lige naopstiniTesanj.

U 2eljida udovoljim tim zahtjevima, apotpuno svjestan dinjenice da opis bilokog dogadjaja ili dogadjanja obaveznonosi obilje2ja subjektivnog gledanjaonog tko taj opis obavlja, saglasansam, pa dak i molim Uredni5wo TRN-ada sve aktere (organe i pojedince) kojibudu spomenuti u ovom tekstu, prijeobjavljivanja upozna bar sa dijelom kojise na njih odnosi, da bitekst, tek nakoneventualnog usagla5avanja, bio ob-javljen. Takoder smatram za potrebnonapomenuti. da se ne smatram ni za

' cetnikom ni pravnimnosiocem aktiv-nosti oko formiranja Patriotske lige, jersu prije mog aktivnog uklju0ivanja naovom zadalku, zahvaljujudi djelovanjurahmetl i Senada Hod2i6a. l r fanaLjevakovi6a, Semsudina' Meh-medovida i drugi odredjeni rezultativedbilipostignuti.

Na zavr5etku proljetne sjetve, 2. maja1991. godine, zasijavao sam grah uBobarama kad su me posjetili OsmanBrka i lrfan Ljevakovid i nakon kradeguvoda zatraZili su od mene da preuz-mem organizovanje otpora i spa5avan-ja ljudi, na podrudju op5tine idobojskeregije od sasvim izvjesnog, ko znakojeg po redu, detnidkog pokolja nadmuslimanskim narodom, koji i poredsvih nedada koje su ga u posljednjih1(E godina snalazile nije bio spremanni na kakav otpor vrijedan pomena.ls-tina za tih 100 godina se moglo 6uti ogenocidu nad srpskim, pa i hrvatskimnarodom, ali sve do pojave Dedijeroveknlige o genocidu nad Muslimanimaizvori takvih informacija za nas su bilirijetko pre2ivjeli sa stratista i muhad2iriiz lstodne Bosne, pa je razumljivo da seve6ina stanovni5tva osjedala bezbjed-nom iZivjela u uvjerenju da se rat i ratnipokolji mogu desavatitamo negdje, ada Ce Te5anj ostati po5teden, kako jeprognozirao nekadaSnj i stanovnikTe5nja zvani HadZi Arap.

Dodamo li tom da su i komandantgarnizona u Doboju, komandantzonskog StabaTO u Doboju, te koman-danti Stabova u TO u Doboju, Te5nju iMaglaju bili po imenu pripadnici mus-limanskog naroda, onda je motda ishvatljivo da se dobar dio Muslimanaosiedao bezbiednim i da oa nisuzabrinjavale izjave: "Svi Srbi i jednojdrZavi", "Nestade naroda koji to nije",

"Nikakav narod" isl.Uzored ivriieme u kome su me oos-

jetili d. Brka i LLjevakovi6 karakteriiiralesu "balvan revolucije", javno naoruZan-vanje srpskgg naroda, okupaci jaraf iner i je i Ziv inica, spredavanjeulazaka Muslimanima i Hrvatima usrpska sela i l i prostore koje oniproglaSavaju svojim po samo njimapoznatom pravu isl.

Obzirom da moji preci vode porijekloiz Ulica, odakle su protjerani samozato Sto su Muslimani, te da sam imaosrecu da sam bio licni prijatelj sa rah-metli Hamzalijom Hundurom (radi 6ijihnavodnih grijeha sam i sam privoden imaltretiran), koji je kao srednjoskolacosuden na dugogodiSnju robiju, anakon odleZavanja te robije destoprivoden i maltretiran, ja nisam basmnogo 2alio radi propasti drugeJugoslavi je i njenog navodnogbogatstva, kada se poredi sa Al-banijom, Rumunijom isl., alii bijedomu poredjenju sa Austrijom ili ltalijom.

Sviti argumenti su doprinijelitomu dase ja u poznim godinama i naruSenogzdravlja svojski prihvatim ovog posla,pa sam nakon par dana ot i5ao uSarajevo po instrukcije. Tamo me jeoduSevio tadaSni i komandantPatriotske lige sa stv'arnim imenom ilipseudonimom Kemo, koji je izloZiopresjek vojno- politicke situacije ubivSoj Jugoslavi j i i BiH, zat im ovjerovatnim previranjima i kretanjima uBosni i i Herceoovini.

Od sveg njegi'ovog izlaganja naroditosu mise urezali u sjedanje neki principina kojima podiva Patriotska liga, pa kadte principe do kraja uprostim, oni sesvode na slijede6e:

Senja tehnoloske dokumentcije i nai-savremenijih ma5ina iz proizvodnihkapaciteta namjenske industrije, tepraktidno preseljavanje vojnih Skola iakademija iz BiH u Srbiju,

Pored ovih pr incipa, strogo jenaredeno da se ne vr5e nikakveprovokacije srpskog naroda ni vojske,da se ne nasjeda i ne reaguje na even-tualne njihovg provokacije, te da se uslucaju ekscesa izazvanih od straneekstremista iz redova sroskoo narodaili vojske, zavisno oO teline Ekscesa,obavje5tavaju nadleZni organi odopstinskog sekretarijata unutrasnjihposlova do RSUP BiH PredsjednikaKriznoq Staba oredsiedni5tva dr EiuoaGani6d. Poslije sah doznao d'a'jekomandant Kemo bio aktivni oficir ubivsoj JNA i da je trebao oti6i naduZnost vojnog ataSea u Rim, ali da jeumjesto u Rim dosao u Sarajevo istavio se na raspolaganje PL, odnosnou sluZbu odbrane Republike Bosne iHercegovine.

(nastavak sli|edl)HaIid HAFIZOVIC

- pripadnik PL mo2e biti svak (bezobzira na vjersku, nacionalnu ili drugupripadnost, ako prihvata:

- jedinstvenu, suverenu i nedjeljivuBiH

- demokratiiu u naiSirem smislu terijedi, dakle u evrop'skom shvatanjudemokratije, te

- tko je spreman Stititi sve ugrolenegradane, Sto znadi bez obzira nato dali su to Muslimani, Srbi, Hrvati iligradanikoje druge nacionalnosti.

Posebno interssantno je bilo detaljnoupoznavanje sa sludajevima odno-

Stiiu ildobrovoliciilRat le, mora se ovaj nam ledlnl 2vol-

ni prostol odbraniti i eaCuvatl. Utollkole potrebnije da svl sposobnl sudleluluu odbrani. Naime popril l6an brolsposobnlh za odbranu napusllo lerodnl krai i sklonio se u RepubllkuHrvatsku i diljem drugih za njih ooobnosigurnli lh miesta. Takve razlldltonazivaju: dezerleri, pobjegllce ili kaoSivadani "Zec divizija".

Dugo su bili gluhi na podve da sevrale. A onda ie Stozer 110. brlgadeHVO USORA zapovldlo nadelnlkumobilizaciJskih poslova gospodlnuAdemu Bedaku da sprovede potpunumobilizaciju na podruClu USORE. Sauredenim spiskovlma posletio lepolicijske,postaje u Zagrebu, Splitu,RiJeci I Sibeniku. Pr iml jen le nanajviSem nivou. Suradnld namobilizacijsklm poslovlma leosigurana. Prema i{avama dulnos-nlka posie6enih pollcflsklh postala,ovo le prvi puta da neko ananidno I saovla5tenlem traii pomo6 ovaloe vtsleiz Bosne I Hercegovlne.

Rezultati se ve6 mogu zamljetlti.froradila je l inija: Zagreb, Rijeka,Sibenlk, Split, Llubu6ki.Stl lu prvl"dobrovoljci". Blt 6e lh sve vlSe ler5u5ka se da su uspostavuene veze I sagospodinom Kinkelom, ministrom SRNlemaCke.

15. rulna 1992.

U proteklih 14 dana (od 05. do 18.09,'92) zbog ratnih dejstavaneprijatelja na podrudju op5tine Te5anj i slobodnih teritorijaQoloja iTesliia, ranjeno je, uz dosada5nje, jo5 55 branitelja i i2civila. Veiina ihje lakie ranjena, pasu nakon ukazane adekvatneljekarske pomoCi mogli otiii kuii, poneki od njih i u jedinicu.

Nekolicina ranjenih je morala ostati u bolnici na lijedenju i

Na branlku domovine Bosne I Hercegovlne polotlla tu llvot,rn dotadainle domofiube,5 prlpadnlka Armlje Republlke BIHt 11 clvlla.

R9d!!ni poglnullh bra-nitelia izraiavamo najtckrenlteeau6ed6e I zavjet da 6,e eiefanje na nfih bitl dovijeka" a amaietnjthov InrSitl: Slobodnu Bosnu i Hercegoylnu oolguratl! a

21. septernbar/rulan 1992.

IZJAVA GRADANSKOG FORUMA SRBA

Dabogda bioposliednii

Rat ie, a on sobom nosi sveliudske nevolie. Gine se, Pati ituguje, ali kad sretnete mdjkukoia zna kako se tuguje, onda nemo2ete a da to ne isPridate idruoima.

Piedvederie, 02.rujna godine,zarudili kraiolici Novog Sela, Pasve dobilo zlatasto-Zutu boju.Pogledam na rukavu saputnikaamblem sa liilianima, a Hasanu,slikaru, nije tidbalo napominjati -ima tu neke simbolike ....

ldemo prema ku6i Zalost ioooinuloo- nam borca Skrozoivedzioa. -da iziavimo saudeS6emaici i ostal im oZalo56enim.tedka pomisao na susret sa maj-kom koia samohrana podiZedevetoro diece, a duSmanin joj iztog buketa istrgnu NedZiba,samo zato 5to je Zelio slobodusebi i drugima. Poginuo je oddetni6ke granate na branikuDomovine od jadovana za kojene zna6i niSta; ni ljepota Zivlienja,ni l iepota predvederja, nit iradahje novoga dana. Da li, BoZe,oniznaiu-iza5ta lijepoga na ovomsviietu? Sta 6e kada se jednomotfiiezne? Ho6e li im to ikadazatioraviti niihovi sunarodnici ikomSije? Oiri, izgleda, nemajuvrem6na o tome razmiSljat izaokuplieni Zeliom da Sto vi5eubiju,'siu5e, optjadt<aju. Sve temisli roje mi se u glavi, dok senadoh u avliii punoi saboraca,kom5ija,a svei d nekoj posebnojti5ini koja mnogo kazuje.

USli smo u sobu gdje je upro6elju sjedila majka okruZenaostalcim t l iecom i rodbinom.PriSao sam ioj rijedima sau6e56a,ali ioi nisu trebale riiedi utiehe.Ona,'majka NedZiboria, tjesila jeprisutne:

- Draoa dieco. rat ie i u borbi semora i dinufi. Danas sam ja tuZna,a sutra neka druga majka, Svakojmaici ie Zao svoqa dieteta iDAbOGDA MOJ NEDZIB BIOPOSLJEDNJI KOJI JE POGI-NUO!! !

Divim se ovoj idrugim majkamakoie dar iva5e SLOBODI IDOMOVINI naidraZe svoie.Napust io sam' ku6u Zalost ihrabriji ija6i. Uvjereniji da se borciza slobodu ne mogu pobijediti.

Karadni0bez mandata"Ovai forum ne pretenduje da bude novi

preqov'arad u ime srpskog naroda ali stojiiza-interesa gradana Sarajeva srpskenacionalnosti kbii zaiedno sa Muslimanimai Hrvatima dijel6 subbinu stradanja ovoggtifi:'or"auni

saraieva i Bosne i Her-ceqoviie, obraiamo 3e iavnosti, zvanidnimdriavnim organima i svim gradanima - Mus-l imanima; Srbima i Hrvat ima i drugimnarodima sa ieljom i namjerom da joS jed-nom osudimo boresi iu na Bosnu i Her-ceoovinu, z lodi-nadl iu pol i t iku SDS-a,ubi ianje neduinih gra'dana, bombar 'dovanje i razaranje gradova i nasel-ia.Naoiosto ie neshvatliivo i nezamislivo daie to deiava na pralu 21. vijeka. Zatopozivamo sve gradane da se tomebdupremo svim siedstuima i zahtijevamoda 3e silom iseljeni iitelji vrate na svojaooniiSta.

-Mi, kao gradani, nikad nismo u prvi planisticali svoiu nacionalnu pripadnost, alije senismo ni ddricali ni ranije, ni sada i nikakone moiemo da se da se pomirimo sadivlianiem nacionalno - Sovinistidkih hordiiz Srbiie i Crne Gore te kvinslin5kih for-maci id SDS. Mi ne le l imo da sepojavljujemo u ulozi predstavnika srpskognarocla, ali sKrecemo paznlu oomacol Istranojjavnosti dato nije bila ni SDS poslijeizbora, a poslije agresije na Bosnu i Her'cegovinu ona je potpuno izgubila legitimiteti u tomE. Srpski narod nije dao mandatRadovanu Karadii6u da povede ovaj rat.

Takode nemamo namieru ni da se izvin'iavamo za zlodine SDS-a, Ta odgovornost-pr ipada samom SDS-u i n jegovimpartnerima i podrlavaocima.'

Jugoslov'enska Narodna Armi ja jeodigrala najsramniju i najprliaviju ulogu uratu na poclruc. lu blvse Jugoslavl,e.Tragidno ieto 5to njeni ostaci od toga i daljene bduslalu i 5to se stavl jaju u rukeKaradiiiu i niegovim pomagadima. JNA,izrasla iz pravedne NOB-e, govorila je omiru. a nboruiavaiui i srpske Sovinisteuticala ie tako na'srpsko stanovni5tvo,posebn6 na selu, da sir opredijeli za rat sakomSiiama.

Velii<osrpska politika na ovim prostorimadoiivjela je potpuni krah. Ali .i pored togaKaradii6eva klika i dalie pola2e nade u njune biraiu6i sledstva i metode, razara sveono 5t5 su na ovim prostorima zajednostvarali Muslimani. Srbi i Hrvati i ostalinarodi, nasumice ubijajuii ijedne i druge itre6e...

Ogromna ve6ina gradana srPskenacionalnosti i srpskog porijekla ostali su,recimo u Saraievu, nisu krenul i zaKaradiidem, niti tb namjeravaju udiniti; nasvoiim su radnim mjestima, u civilnoj za5titii, niravno, jedinicama Oruianih snaga BiH

koju smatraiu jedinom legalnom iviSenacionalnom oruianom vojskom uRepublici. Znaju da im je tu mjesto, zajednosa svim drugim gradanima Sarajeva iBosne i Herceqovine.

NaS citj je p'otpuna izolacija ekstremnihoruoa medu Srbima, ali isto tako meduFluilimanima i Hrvatima. NaS cilj je red ivladavina pravne driave.

Mi zahtiievamo bezuslovnu obustavuorulanih d6istava i u tom pogledu odludnoanoalovanie medunarodne zaiednice. Mirse-ne mole uspostaviti samb oruljem.Zalaiemo se za dijalog i pregovore koiivode MIRU. lstovremeno izr idito zah-tiievamo da se Karadli6u oduzme mandatz'a predstavljanje srpskog naroda u timpregovorima. Ovaj forum ne pretenduje dabude novi pregovarad u ime srpskognaroda. Ali ovai forum stoji iza interesaoradana Saraieva srpske nacionalnosti koiiiajedno sa Muslimahima i Hrvatima, dijelbsudbinu stradanja ovog grada.

U izoradivaniu nacionalne ravnoprav-nosti p6zdravljaho ved udinjene kordke upopuni driavnog Predsjedni5tva i Vladedime se ide ka uspostavljanju nacionalneravnotele u organima vlasti. To je jedan odpreduslova za uspostavljanje gradanskedemokratske driave.

Takode podsje6amo da se slidan forum,istim povodom - agresijom na Sarajevo iBiH - iasno oolasio ioS 11. apri la, a potomio5 u'nekolik-o naviata. Mi '6emo ie jo5bglaSavati , ali u forumu svih gradana BiH,

Glasno i iasno istidemo da je ktajnjevrijeme da svi koji nisu okrvavili ruke, kojisu se prevarom pod pr i t iskom i l isopstvenom zabludom naSli na pogreSnojstrani da nam se pridruie ivrate medu na8koii se zalalemo ia samostalnu, suverenu iteritorijalno nedjeljivu drlavu koja 6e sekonstituisati na osnovima parlamentarne ioradanske demokratiie i nacionalne rav-iooravnosti sva tri konstitutivna naroda.

Zaiednidki c i l j sv ih naroda BiH jeSLOBODNO SARAJEVO. SLOBODNA,oJELOVTTA I SUVERENA REPUFLIKABOSNA IHERCEGOVINA U KOJOJ CE BITIZAGARANTOVANE GRADANSKE SLOBGDE I NACIONALNA RAVNOPRAVNOSTMUSLIMANA. SRBA, HRVATA I DRUGIHNARODA.

Pozivamo sve gradane, patriote BiH, dauvedaiu svoi l idni doprinos odbrani tegradehju mira i zajednidkog l ivota unezavisnoi suverenoi Republici.

Takvih jb bilo i ost6lo riajvise. Natakvimapodiva budu6nost naSih pokoljenja i naSedriave i nai ih susieda na ci je lombalkanskom prostoru'.

(lzjava je usvojena na Skupltini Forumaodrtanoj 26.7.1992.)

smo ma sa puta za sloVederas, malko, kad zailulei plotun tamo u darlini negdle, sJetl se slna cvog ffo

ostada braniti ognji*te naiC. Pomoli se za mladost niegovu, ier on ie *Uup zaelobodu tvoiu i ivdiu, i svlh druglh n]emu dragih. Kukavlca niie, kao 6to eu poledlniSto se tatiid umiesto puSke za svitniake iena svoflh I dadole ae u blieg ka plavomJadranu tamo tiatiil iuo|u neku slobodu. Neka lm le, malko, q3 Cast ,.nek ae onl,maiko, sami zamlste 6t6 Ce re6i Potomstttu svom gdle 8u btli t. sudnle godlne.Ve&eraa se, maiko, ne boi grmliavllne kolu eei eudil, to iile grom a neba futl[eg, vacptotunl rudno rbd jenth cljevl drugova molih Eto dudmana tleralu. Veeerac le noG ' bftlsvol na svome ili izgublll ave, grudu svolu, ogniiite avole, a ftf;ome I Cact roda avog.Ak6 ti se ne vratim, malko, iz ove noel-ne plafli, ne lfi suze za slnom svoilm. Dlgnlolavu ponosito, soido,-ier-sina evog zi stobodi ti ei dala. Ako mu za mezar budedinala,'na niegi fiu liiliahe zlatne noli, jer on ie za nlih svoiu mladott dao. Nto lI pak1iv t idrav ieiratt, sbiemal svate za jedinca evog. Za mladence ruho ne tral/' ler ruhosu mladenaiko vee- obukli prvi dan u borbi za clobodu. Miesto nnmarina, maramlcebijele, zauzet 6e amblem Bosne I Hercegovine sa zlatnim liilianima. Do _konaenmes[obode i povratka domu aYome, moll aa, malko' Bogu za ]edtnca cvog I cvc drugep a t I i o t e o v e n a m n a I m I a d i e z e m I i e. P u n o p o z d r ar?"",i,,jt0t.l,lr'

ifi ^"it&i8*

Ne dano sorPuten oslobodeniane daimo se! Neka se svi njihovi putevi zovu putevi oslobodenja

Put rata 5to nam odredise oni sa stranDuticetraZi l i su, neminovno, puteve oslobodenja,outeve Zivota...

Agresor je sveukupnom blokadom htio zatrtisve puteve, ali put Zivota nije mogao. Vei odprvog trenutka agresi je, pogotovo danomokupaciie Doboja, radnici dd "Dobojputevi" sushvatili namieru okupatora, a radi veie vlastitesigurnosti i sigurnosti ma5inskog parka (pun krugove tirme) sklonili su se na siournu teritoriiuTesnia. Ni ih radnika v ise od 5OO i nekot i (odesetina raznih sredstava rada (veiih i maniihkamiona, te iskopno-utovarnih i iirugih maiiria)zaizradu i odrZavanje puteva.

Odlukom lzvr6nog odbora OpStine Teiani(4.5.92.) privremeno su izuzeta ova sredstva istavljena u puni pogon. Uz 41 radnika "Doboj-puteva" i po potrebi anqaZovanih i druoih radnikapo6eli su ra<iovi na od#avanju i pro5i6niu putnemre2e u op5tini, izmie5tanju materijala i drugihdobara pojedinih prelduzeia, prevoz i ugradiiamateriiala (gradevinskih) za li6nu i kolektivnuza5titu ljudi i objekata, kopanje rovova, prevoznaoruZania. hrane i liiekova i druoi slidni ubslovi.Danonoino su ove'maiine bil6 u pogonu, ama5inama rukuiu l iudi .Putevi su bi l i i ostal ikrvotok Zivota. pl sJ zbog toga, u svemu, imaliprioritet. Ovi hrabri "Dobojputevi" znali su to i nisuZalili znoja i neprospavanih noii da proSire iurede put kroz Crni Vrh (izgrade nov most,poprave sve druge mostove i propuste na tomputu) u rekordnom vremenu i da omoouieiaob'raiai svim vrstama vozila; nezamisliio iebilo, do sada, da se kroz Stupu, prode sa velikoincisternom, prikolicom, ial'Sleperom i druoim van-gabaritnim teretima. Pieko 100 kilometara raznihputeva, uglavnom na opstini Teiani, odrZava se,vec v i5e od 4 mjeseca, prohodnim, arekonstruisano ie vi5b od 6OOb metara outa.Preko 1 700 metdra sasvim novog puta (na ieSkopristupadnom terenu) izgradeno je ovih dana ipostalo novom magistralom - magistralom os-

lzaSao sam pred Osnovnu Skolu uTeSnju, u odekivanju, te lefonomnajavl jenih, neplaniranih gost i ju izDoboia.

Dol'aze kamioni, traktori, zalrelnavozi la. Puna izbjegl ica. Najv iSe iznaselja Ora5je i n4itlXbvac.

Uglavnom Musl imani. lz laze izvozila. Plad. Neizviesnost i zabrinutostse dita sa svakoq lica. Za5to smomoral i ot i6 i? GdIe smo to do5l i?Gledam iednu 26nu kako udararukama i glavom o stranice prikolice."Zar onakvo svoie dobro da ostavim?Kome? Nisam siigla ni vredu bra5nada ubacim, azamrzivat pun - ostade".

lmao sam utisak da su mnooi misli l ida je to, Sto su se pokrenuli od svolihku6a, samo neka gre5ka, te da 6e sevratlti za dva - tri dana.

A onda su na scenu stupil i TeSnjaci.Organizovano, po5to su ved imali is-kustva sa primanjem izbjeglica iz Der-vente iBosanskog Broda, i l isamoinicijativno, l judi su preuzimalipoiedine porodice i vodil i ih svoiimku6ama, Da 2ive zaiedno i diiele dnoSto imaju. Te5anj i 'bl i2a na3elja suutro$rueila broj 2itelja. Tako se Zivjeloneko vri jeme, ali je bilo jasno da nemoZe dugo. Prodavnice su opustjele.Prijeti la je glad. Nakon mjesec - dva,trebalo je razmisljati sta dalje? Velikibroj izbjeglica, skupa sa Zenama idjecom iz Te5nja i granidnih selaop6ine, krede na jug. Jedan vedi diobratski pr ihvata, veC rani jeosiromaSena, Zenica. Od meneZeniCanima za ovo velika hvala, kao iza mnogo drugog, Sto su udinil i zaTeSanj. Te5anj postaje avetinjski pustgrad. Granat i rania uzimaju vel ikerazmjere. ViSe puta razorno djeluje ineprijatelFka avijacija. Djeluje i "peta"kolona. Te5anj prebraja 2rtve, a l iTeSanj se i organizuje' u izuzetnoteskim uslovima.

Radio Tesanj, sa svojim entuzijas-tima, eini velike uslug'e na uspios-tavljanju pokidanih porodidnih veza.Proradila je iTV TeSanj.

I konadno, u zadnje vrijeme, podinjuda izlaze Te5anjske! ratrie noVine, Pomom mi5ljenju na zavidnom nivou.

Zastoja nemaju, saznali smo: 100o/o ispravnostsvih strojeva imaju za svo vr i jeme rada, astrue nosti im nikada niie manikalo.

OpStinski sekretarijdt za na'narodnu odbranudaie naloqe za posao ovoi vriiednoi brioadi.ob'ezbleduje im potrebne Oilbtovb i mirerilit zarad (gume, gorivo, mazivo, f iltere i dr.), lo5 kad bimoglo v isq da se l judima. o koj ima je r i ied,pomog.ne "Sto ;:rile, zasluZili su." Znajuci da nam,e svrma ral mnotgo odnto, uskrat to,onemoguiio. tiho, ali iz nuZde, rede nam ovorukovodilac ove radng iedinice i komandantgradevinske grupe OSTO.e, gospodin MesudSmailbeqovic - Braco dipl.inq.orad.

Erigu-o tome da pdtevi-o-slobodenia budubrojniji, vei i sigurnili, pokazade i zahtievom dase sve u6ini da se obezbijede materiiali i svedrugo potrebno i zahtievom da se i svi firopusti imostovi na putevima jos poboljiaju, rekonstruiSui nanovo izgrade (kiSe idu). A snijeg na naSeputeve nece pasta. oni se srcem griju, rekoSe namna Kra,u.

PUTEVIMA Do sLoBoDE.AE

TESANJSKE RATNE NOVINE t1. septe:rrbar/ruian tggz.

-RJ "Dobojputevi" - Te5anj

Neka ovo bude moj prilog. Nekihmedu nama vi5e nema. Naivedi dio iepoginuo na frontu, a jedan 'Oio na ulibiili pred ku6om iz nepaZnje.

JoS se ne smi jemb opustat i .Ubojice jos djeluju a tehnike i oru2jasmo im nabavi l i u ooromnimkolidinama, a u vriieme kad-a smo imvjeroval i . Ono 51o je najvaZni je,odbrana opStine ie sada mnooo siour-nija, nego prije 6etiri mjesecalbezbb-zira sto neprijatelj neprestano kidise.

Te5anj se ne da. Ne da se Bosna.

DIVLJI ' 'DJELJITELJI, ' PRAVDEStati imna prrt

Syafta druStuena situaciia i faza, pa iova ratna, ima svoje "slobodne strelce",koji. sve_iele okrenuti samo..u svojukorist, Tako se ye6 duie vrijeme napodrueiu opit ine pojavl juju neke"mahalske vlasli, carinici, poreznicl'i itajoi ne, a sve pod izgovorom potreba zaodbtanu. Sye to yrse po nekim, samonjima znanim, propisima i zakonima.

Jo5., gore je 5to se pojavl jujunaofuZa.ne grupe u uniformama, izgledapod niEijom komandom, koji zalaze usela i l i doma6instva i " izuzimaju"sredstva bez ikal$ih naloga i priznanica,a koja mogu sluil'fi samo za vlastitepotrebe otima6a.

Gore od toga je joi i to Sto se tomprilikom maltretiraju domadin i Elanoviporodica uz prijetnju oruiiem, pa iV etuku kao "nepodobnf|

Moie li se tome stati u kraj i zaitititidoma6instva boraca koji su na iinijamaodbrane i ofekuju da su im porodicebezbjedne?!

Srgurno da mo2e i mora, jer mi nismoietnic i , nego oslobodioci od iet-nikovanja'

sarih BRKrc

3. maj - 3. septembar

lobodenla.Seliani kazu, nismo ni u snu moqlipovjerovati. Sta dovlek moZe, aman iarabbi...

-l sada, u 6ud.u, i sa zadovoljswom, tuda 5etalu

(ko'po novom iilimu) - otvorilinovo kozo. A na5iiunaci u nove pobjede; na raspolaganju i uv:jeknornr. ua nam le, vete, mato vtse gonva I m€rztvapa da vidite 5ta moZemo. Vjerujemo im - hvalatm.

RATNA IMPRESIJA

U naibotiimgodinama

Mladiii u naiboliim qodinama. GeneraciiasnaZnih i odVaZri ih l ludi koi i stvaraiu 'usadaSniosti buduinost. Sa puSkbm o ramenuodlaze-i dolaze u svoia sela. braneii ih od6etnika. Svaki treii dah oni oblade voiniikoodiielo, 6izme. uzimaiu ratnu opremu i6dlazena poloZai zamijeniti one koli sutamo probdieli24 sata.

Tada ie svo selo na noqama i tada svi na outizlaze. Uz stasite momke-hode putem niihovemaike uplakana lica i sa riiedima - duvaiini se.sin6! Ako je negdie u s6lu ostalo-,os nekdoltete, ono sa Kucnoq praoa mase ocu. asdpruoe. ooet. drZe6i u-nzirufru manie. oledhiuza'sv-oi im muiem pune strepnid. 'O, ievi ' ipi,edovii skrivajuiipciglgd, ostaiu ha. avlijamar, Kao. ronoatu na zene sto su taKvt slabtcr.. Tada, ba5tada, cijelo selo bi u njihove vene,kad bi moglo,ubrizlalo svu svoiir snagu, jeisulra vec. mozda...

Tai dan i tu noi malo ko spava. Oslu5kuiese svhki pucani. rafal. svaki Sum. Tooa dadamaika u uolu sobe moli Allaha za svoie diiete.

A kada-prode vriieme boravka ml6diii napoloZaiu, cinda opet ciielo selo izlazi na Dut ipriie n6go kamiod dodl6. Sve odi, svakiie trep-tailamo-odakle trebaiu doii.-A onda oni stiZri. Smiiuii se. izlaze izkamiona. Grle maike. svoi[r diecu. Sale se iputem odlaze do sVoiih soKakal Na kapiii dekasupruqa rosnih odiirj. a babo u avliii d6k musiri se-lam naziva.'duboko iz ciodrete dimpovude i ronda na hanumu 5t6 ie takvakukavica.

Mati k'o mati, qledasvoie diiete iodima bi uutrobu di.mu zpiviri..Culd se'samo sapat sausana - Allahu- fala ti!

A voinik, dok se kahva na Sooretu sorema.skida rdtno iobladi radno odiielb. Valia poslovedo zime zavrSiti, priie toqa sle diedrl i babi natenane ispridati i o6et viiieme do odlaska napoloZaj d6kati.

F.HRVICSakib BRKI6

TRN: -Za kratko vrileme uradeno ienesumnlivo mnogo. Ukupno uzev, kakvoie stanie na planu odbrane ovog slobod-nog ierilorija koli 6e, jer ie qotovo u Pol-punom okruZenju, ne moze pohvallllsvojom pozicijom?

Te5anj, kao uostalom i cijelu RBiH, rat jezatekao hespremne. Poznatje bio na5 stavu pogledu nadina r jeSavanja kr ize isporova. Embargo je do5ao kao dodatnielement u prednosti agresora. Na naSojstrani, osim l judskog imoralnog, u momen-tu izbijanja rata nije bilo vi5e ni jednogelementa. Da li je vrijeme kratko i u kakvojsmo poziciji, druga je stuar. Smatram da jena5a odbrana dovoljno dvrsta i ne priz-najemo nikakvo okruienje. Hvaliti se ipakne6emo, a ni samozadovoljstvu nema mjes-ta. Mi se konadno ine smatramo slobodnim,jer u BB|H niko ine moie bit i slobodan, dokona cijela, kao suverena i od cijelog svijetapriznata drlava, ne bude slobodna.

TRN:.-U vezi sa prethodnim pitaniem Iovo: kolika je, po VaSoj procieni, slgur-nost civila na te*aniskoi opeini, druglmrijeiima -lreba li ih intenzivnile evakuiratiodavde?

. Nema, rekoh, nikog slobodnog paprema tome ni sigurnog u BB|H. Pa viditeda civili najvi5e i stradaju i to je temeljagresorova piana. Prema tome, civili nisupoStedeni, nisu sigurni, a evakuacije 5to setide, tu treba postupiti prema uputamadatim sa nivoa Republike. Postoje, doduie,neka podrudja sa kojih se zbog intenzivnihborbenih djejstava civili moraju skloniti, alise u nas ni jedan dio teritorije ne moiesmatrati izgubljenim.

TRN:.-Kol iko je Armija zadovolJnafunkcionisaniem op6inoke clvilne vlasti?

Ako je rat podeo onako kako je podeo,onda je to 5to se odnosi na Armiju imaloreperkusije i na civilnu vlast. Nove vlasti suuoravo u tom vremenu imale da orevazilazerdnije defekte u toj oblasti, a izbijanje ratasamo je joS vi5e iskomplikovalo ukupnusituaciju. Mogu re6i da su se ipak brzosnaSli i prestrojili - govore o tome mnogimomenti. Konadno, ni vojsku ni je bi lomogude formirati bez civilnih vlasti, a da negovorimo o daljem vodenju rata.

lma medutim, to se mora ista6i, jo5 jedanbroj ljudi koji nije shvaiio da je podeo rat iSta to oni lidno u sklopu civilnih strukturamogu i imaju uraditi kako bi doprinijeli os-lobodenju, a vojnik ste bili pa znate davojski nikad nije dovoljno ni municije nispavanJa.

TRN:.-Obzirom na to da na isloi,homogenoj, slobodnoi telitorill uz vasdjeluiu i Slabovi Armije za op6ine Teianli Doboj, te HVO Usora - kako sroji sakoordinacijom volnih akcila?

Znamo mi cia sc u naSe odnose nastojiuni jet i pometnja ida bi agresoruodgovaralo da to stanje bude onakvo kak-vim ga neki pokuiavaju predstavljati. Mi seosje6amo iponaSamo kao jedan organizami tako djelujemo, To Sto ponekad nismozadovol jn i kako je onaj drugi obaviodogovoreni zadatak rezuitat je ielje za 5tove6orn efikasnosti. Nemojte me pitati koji suoblici i nivoi koordinacije, to vam ne mogu,ovom prilikom re6i, aii ako nas malo pom-nije pratite na tewrenu sve 6e biti jasno.

TBN:.- OdekuJete li da 6e se uskoto, nesamo u nominalnom smislu, Predl 5ateri tori lalne na ist insku voinu or-ganizacilu Armiie BiH?- Da sam osjetljiviji morao bih se ljutitizbog takvog pitanja. Ako vam je poznato oddega smo podeli, ako znate kakvom teh-nikom raspolaie agresor, ako su vam poz-nati na5i dosada5nji rezultat i , onda oistinskoj vojnoj organizaciji u nas ne moietegovor i t i kao budu6oj . Ona je tu, onafunkcioni5e i ona je u cijeloj drZavi BiH. Miimamo, dodu5e, joS mnogo posla ineskromno bi bilo. bila bi zabluda misliti dasmo napravi l i armiju bez mana, al i miimamo armiju koja se nosi sa onom kojusmo pravili 50 godina, za koju smo vjerovalida ie ostati narodna i kojoj smo, odvajaju6iod zalogaja, nabavili gotovo sve. Ta istaarmija izgubila je ono najvainije, izgubila jekarakter narodne armije i to je na5a prednost. Jer pravu organizaciju i punu snaguarmija moie imati samo ako je narodna a mistvaramo upravo takvu armiju izato smosigurni da iemo uskoro prevazi6i i preostale te5ko6e.

TESANJSKE NAfNE NOVTNE 2r. septembar/rulan a992.

Nepriiateliz,vanll

dezinformaciiaBlagovremeno, potpuno i istinito biti in-

formiran o odredenoj pojavi, dogadaju isliinom proizvodi moguCnost da osobablagovremeno i na objekivan nadin moteimati svoj istrhski sud fe da se povodomtoga moie odnositi ovako ili onako, dazauzima svof stav i uturduje sopslyenomidlienje, koje poslije toga mole biti jedinopravilno ili iskrivljenb. Po osnovu toga proiz-lazi i Cinjenica da je veoma vaian i faktormjesta i struKure puCanstva mjesta gd;'e seplasira ili proizrodi dezinformacija, a onasvoje najvede etekte iskazuje gdie suprisutne teikode koie se manitestiraju upolitiikim, ekonomskim,socijalnim, aposebno u ratnim uvjetima, Eto je, gledanoiz naieg ugla, sve prisutno i na naiem ratomzahvadenom okruZju. Usporedbe radi, a ucilju jasnije prezentacije i efekta ove tem6,iitateljima ovog tiska citira6u komentinnjeautora ilanka iz tiska'Ratni muslimangkilist" gdje pod nazivom 'U SLUZBINEPRIJATELJA'piSe -Cesto se Cuje da jevainiji tromblon ili automat od novine, Neznaju i valja im reii i onima koji se bore i spuikom u ruci, koji lete u rovu, na pruojborbenoj liniji, ako se medu braniteljimalansiraju laZne vijesti, da je to opasnije odsto trenkova...'

Ova iznesena teza, svakako, molerazliiito dojmiti iitatelia, Sto ovisil o sublek-tivnim mogudnostima, te samoj ulozi imjes-tu gdje se sa odredenom pojavom,iznesenom u vidu dezinformacije, susreo,

Na kraju, valjalo bi zakljuditi slijede6ommiSlju: ito prije i toinije treba priopdavatistuarne istine, iime se, na naidirektnijinaiin, eliminira nastanak moguie dezinfor-macije, ali, uz sve ovo, treba imati wijek naumu i oravilo da dobro informirana osobaima jednu iko/u vr$e.

l, valja znati, da neprijateli zvani dezinfor-macija na naiim prostorima i medu nalimZiteljima, a posebno braniteljima sve manjemoie i ima utjecaja, jer je svima ved znanoda nijedan agrcsor nije narod pobijedio, akamoli dato mogu ekstremisti u formi SD$a, izdaino potpomognuti svojim bolesnimpsihopatskim srbocrnogorskim lidertma,ma ita koristio i Cime se aod u ovom ratustu2io.

lvo BABIC

Na 0uvnu oe vdeNa guvnu se nekad vrhlo Zito i djeca igrala

Danas ss na Guvnu ne vrSe Zito i ne igraludjeca. Sad se tamo vnii preobraiaj, preobralajsellaka, radnika u borca. I to borca za dast i goliZivot. Ma to ti je Omerovo guvno u Planjama.Muris tito moZe opisati, a moze i nacrtati. A znaon o lom guvnu joi Stoita. I meni ie jedanPlanjac pri6ao, a ja provjerio. Zaista se tamovodi borba Odatle ili tuda bi 6etnici da utlu uPlanje i, bezbeli, io5 dalje. Odatle oni, iz busiie,koristeii tehniku bivSe JA atakuiu na diecu,koristedi tehniku bivSe JA atakuju na djedu,lene, diamiie, groblia, obidnu ledinu, sve.Pucaju nasumice pilani i trijezni.. A trilg:ni suFUCaIU nasumrce puanr I uueznr. A rrueznr susamo kad nemaiu 6ime da se opilu. Opijeni sudoduSe neprekiiino, ali mrlnioiri. Onbm koluim ie usadio niihov ooremeieni vod, onai 5toim ie usadio niihov.poremeieni vod,im.ie usadio niihov poremeceni voit, onal Stomu se ime povladi po medilima kao imezloiinca, koli se ne moie viSe porediti ni sanajzloglasnijim zlodincima pro5losti.

Na Guvnu je Muio lo5 u maju '92. godinezaustavio detnike i odrZao im lekci iu -sadmarom. Bilisu to njegovijarani, sve Planiacdo Planjca. Te ljude sam r.rvijek volio i na svojnadin cijenio, ali su mi tada io5 iade prirasli zasrce. Pa to su do jude bili mirni, radini ljudi.Borili su se sa svoiom mukom i sirotiniom. NaGuvno iznosili oskudne snopove, piiuckalipotanku rakiju ili se gostili ogriscima sodnih!rq5.a$ i iabuka, igraliSurle. .U"novile vrileme6ei6e kretali put Zagreba sa tasnom masnomod maslanice, a vra6ali se sa pivusom u ruci,taksiiem. Djeci nosili Sededeme, Zenama far-culad i brinuli kako dograditi kudicu, iSkolovatidiedicu, poteferiditi i pocirkuziti.

Sad uzeli drugu brigu, rade nov posao. Daje Bog dao da nile takol Ali mora so i oni toprihvatili. Ma, i^/iestili se bolan pa razradulutaktiku. lide im, bas pravo. Postavili odbranu,uUrdili se i ne boje se. Sva se ona nlihovadobrota i naivnost u borbenost prevorile. Ni uSali vi5e nisu prija5nii. Sve im moieS re<ji, alidase boie ili povlade ni u Sali im ne govoril Nedeti oprostiti. Zato i ho<ju na Guvno, neka tamonema Zita. To je nase Guvno, a Stoie nekotamo"olizo kaSiku" sam ie kriv. Niie trebao dolaziti,nismo ga arali.

MOZemo iedino poruditi onima koji bitamoio$ do5li da promisle ako imaiu 6ime. I neka sene daju napujdovati na nas i na Guvno. Tu mivr5omo iito i nadi Ce vrapdi<ii tu dlivkati, amogu i njihovi kad budu hq6li pievati, a n€ dana nas krvolodno laju i pucaiu.

BAAN'IEU M.B.

TESANJSKE RATNE NOVINE

SNSA IOMANJSKA 1. BOJNA 110. BRIGADA HVO USORA

Neproboian bedem IetnicinaPolovinom rujna 1991. godine podinju

prolaziti prve kolone tzv. JNA dolinom Usorei kroz opiinu TeSanj. Raspoloienje je premanjima razl idi to. jedni jo5 aplaudiraju, Sal jupuse, dok se, opet, najveiem di jelu ledi lakrv u iilama.

lili su u rat na Republiku Hrvatsku. Veivideno?!

Znala se i sudbina sela Ravnog, a vlast jo5niSta ne poduzima ni ona opi inska, a ni onarepublidka na organiziranju obrane.

.Zi te l j i SivSe, Oman jske i SrednjeOmanjske samoinicijativno i pod vodstuomHrvatske demokratske zajednice osnivajuzajednidki kr izni 5tab. VrSe se prve pripremeza obranu, onako za sebe i bez znanja vlast i .Angaiirani su sposobni i opi koj i su ht jel ipomo6i.

Sastaju se Nedel jko M., (Pust in jskaLisica), Ante i Zoran vei podetkom studenog1991 . godine, jedini koj i su se razumjel i u tajposao i dali na raspolaganje Kriznom 5tabu.

Obilaze sela, crtaju po mapama. Podela jeorganizirana priprema za obranu. Domol-jubivi Sivdani i Omanjani nabavljaju prvuprijeko potrebnu opremu.

Polazak vojnih kampanjola po sel ima,nj ihovo nj ihovo zadriavanje, sve de56anazodnost, vraianje iitelja SivSe iOmanjskeiz Krnj ina, bio je pouzdan znak da se ve6videno sprema i nj ima.

Vidovito vodstuo iz Kriznog Staba, zajed-no sa l judima od struke i povjerenja,zauzima, za odbranu sela, najpovol jni jestrateike todke.

Jedan od posebnog povjerenja koji jemedu njima rijetkim znao za p.ve magacinematerijalno-tehnidkih sredstava bio je i Huj-dur Muhamed iz Pi l ju2i6,a, poginuo naBanderi 3. svibnja 1992. godine nesretnimsludajem. Bio je krasan i sposoban momak,ali naialost, Muhamed je i prva Zrtva rata naop6ini Te5anj.

Sve pripreme za obranu bile su ubzane.U nekoliko navrata sela nadlijeiu vojni

helikopteri, a podeli su jo5 u travnju, snimajusela. Nekima su bi l i ve6 i prekipjel i , te ot-varaju na njih vatru, makar i iz lovadkepuSke, kao Franjo Tunjin npr.

Uvezuju se l ini je obrane, stuara se 1.bojna danas u sastavu I t0. br igadeHrvatskog vi jeia obrane Usora. Siv5a iOmanjska prednjadi le su u pripremi obrane.Zato i nije dudo da su dolaz ili iz Medakova,Sija, Vrela, Potodana, Miljanovaca, NovogSela i drugih da razmijene iskustva.

U svrhu zaitite iitelja koji nisu sposobniza obranu (djeca, iene i starije osobe)Caritas iupe Siv5a, aktivisti: Polje, Mato5,l l i ja, Franjo, Ante i drugi organiz i ra juevakuaciju.

Odlaze tijekom svibnja mladost i starostSiv5e i Omanjske, a s njima i znatan brojMuslimana op6ine Te5anj. Plad i suze, ras-taju se najrodeniji. Roditelji od djece, ljubaviod ljubavi. Oti5li su na5i, opet na5ima uRepubliku Hrvatsku, i na sigurno.

lako je informativna blokada, opet stiiuvi jest i i za branitel je SivSe i Omanjske.sre6om, i one Sto glase: 'dobio si sina,produiena loza', Osigurana je mladost ibududi iivot SivSe i Omanjske. Daleko u

izbjegliStvu rodeni su Marin K., lvan K., Kris-t ina P. i drugi.

Pr ipadnic i 1. bojne I10 br igadeHrvatskog vijeda obrane "Usora" imali suprvo vatreno krStenje 3. svibnja 1992.godine.

Toni,"Badel, Kosa, Pike, Plavi, Crni, Robi,Zmija, Snajper, Zol ja, Kobac i drugi sud-jeloval i su na odbijanju proboja detnika naMakljenovac iUlarice. Ubzo podinju napadina Siviu i Omanjsku.

Puca se na sela iz svih oruija. U podetkusamo po rubnim podrudj ima, a kasni je i .poci jeloj l ini j i obrane sela.

Branitel j i su dvrsto i nepokolebl j ivo nasvoj im poloZajima. Cetnicima nema prolaza.U svojoj nemoi i agresor gada selaminobacadima razl id i t ih kal ibara,dalekometnim topniStvom, a vrhunacnj ihovog bi jesa bi lo je i bombardiranjezrakoplova 15. l ipnja 1992. godine u 12,45sati.

Bombardirana je Siv ia, bacao jenepri jatel j kazetne bombe, a i one zvane"krmade'. Bombardiranje se ponavl ja ve6nekoliko outa.

Udinjena je znatna mater i ja lna 5teta,tazorene su ku6e u zaseoku Beji i i i Baru6i6i-Jeri6i, vidno je o5teiena iupna crkva Sv.Ante u Sivi i i obitel jski domovi u bl i iojokol ic i .

Telefoni ne rade, struje viSe nema nego5to ima. No na ialost, pale su i prve irtve naoltar SLOBODE. poginul i su Jozo (Ante)Diido iz Omanjske (1955) zvani "Zuber" naVinogradima - Bandera, Mari jan (Mart ina)Kraj ina iz Sivie (1951) kod kuie, lvo (Franje)Mari i (1953) Omanjska-Beji i i iZoran ( lvana)Beji6 (1975), viSe branitel ja je ranjeno.

Sivadani iOmanjani ne brane samo svojasela, iako ne mogu zaboravit i da su im nal ini ju obrane dolazi l i branitel j i iz Lepenice,Kra5eva, Zabljaka, Rosulja, kao i grupamomaka iz jednog okupiranog hrvatskogsela. Tu, u Omanjskoj, iz ist ih razloga bi l i suim djedovi od 1943. do 1945. godine.

Popri l idan broj Sivadana i Omanjanauposlen je u inozemsfuu.

Na upi t zapovjedni5iva 1. bojne 110.brigade Hrvatskog vijeia obrane Usora da listiie potpora braniteljima od zemljaka iz in-ozemsfua, odgovoreno je da stiie, no nedovoljna,

Obveza vam je to, zemljaci, vaia potporaodmah i sada pri jeko je potrebna. Samozajedno moie se saduvati SLOBODA, a snjome opet de se spojiti obitelji, dodekivatib lagdani , p jerovi i babine, i SivSom iOmanjskom opet duti Sargija i pjesma.

Svi vi llije, Mate, lvice i Mije i drugi kojiniste u 1. bojni, koji ste ostavili rodni kraj namilost i nemilobt detnicima, znajte tamo gdjeste se sklonili ne trebaju vas, a ovdje nedos-tajete (u slijede6em broju bi6ete navedeniimenom i prezimenom). Svoj im odnosomprema obrani povrijedili ste i kosti prad-jedova u sivadkom groblju.

No, i bez vas Siv5a i Omanjska suSLOBODNE!

tuan r(ATIc

21. septel'tbat / ruian Agg2.

v-ojhika

:uiltij:.:.liZdVdml:iieiv.r.:oetoiie.:.:i:j:Mosfat:

,:reliF,,,nanifi,,on,9rfl' . r " . . ; : . j : : : : : r : i r . : : : . : ; ; : : t : : : : i

, 1,,,|9s,:o:qt q,,9rlPle :irCd goVine,,,,i,,,,fi qga,O..I9it,.,,,:,,,,,,,,,,,i.l:i;l:lB0so0r!:tarCesplinaj:,:,1Mosrar.;i;leli,,,ne,,c

i:.rn91a.

'.i':,ffioj.i.:zlg-xoi,!iiia-j.daj,;d$:.:namr:

FJari,od,,,,s'Ida

smoibasp'otV.are:rOnoiu,,,krvi,,,5$eiaIiil,'P

5!o:.ib.l

TESANJSKE NATNE NOVINE

RAZGOVOR SA SEMSUDINOM MEHMEDOVIcEM

2l'. septerrbar /ruian aggz.

NACELNIKoM sJB oPSTINE TESANJ

Od prvog dana agresije na suverenu inezavisnu Republ iku BiH, Sluiba iavnebezbjednosti uz oru2ane snage imi vrloodgovoran iteiak zadatak. Osim Sto sevodeborbe na rubnim podrudj ima te5anjskeopStine, vodi se joS ledan r i t unutar giadaprotiv "pete kolone", terorista, 5pi juna ikr iminalaca. To je " f ront u pozadini" ,tajanstven i opasan, pun iznenadjenja ukojem speci ja lne jedinice SJB i Vojnepol ic i je oruZanih snaga BiH pokazujunajv i iu razinu patr iot i ima, odiudnost i ihrabrosti, te onu, za ovakve zadatke, nuinukol idinu znanja i vje5tine..Nate s.peci jalce sepuca, izlozeni su gelerima i ko zna svedemu, al i oni za to ne mare. Brinu se oporodicama. svoj ih po.ginul ih drugo.v9,posjecuju ranjene je u bolnicama, svjesni daje ci jena slobode visoka, da je pitanje bit i i l ine bit i ,

Komandovati ovakvom jedinicom u ratu jeveoma odgovoran i n imalo lak posao.Posebno z.a mladog starje5inu kao Sto jegospodin Semsudin Mehmedovi6. Pripad-nici SJB se trude da pomognu svom nadel-niku marl j iv im radom i d iscipl inovanimodnosom prema obavezama.

U ovom ratnom vihoru prekrSajne ikr ividna djela su u porastu.

. Poitovani gospodine Mehmedovi6u,moiete li nam redi fta ie vaia Sluibapreduzela u vezi prekrEajnog i kriviinoggonienja tica koja iu se olrijeSila o Zakoni

- Kao ito vam je poznato SJB TeSanj je uratu sa agresorom na mladu RepublikuBosnu i Hercegovinu jo5 od 20.9.1991.godine i to kada su detnidke horde prolazi lekroz teianjsku op5tinu za Hrvatsku. Od togadatuma do danas mobil isan je cjelokupnirezervni sastav milicije SJB Te5anj.

Od samog podetka provokacija od stranedetnika, radnici SJB Tedanj su pruiili aktivanotpor neprijatelju, a prva djejstva su bila kaoSto znate ubistvom jednog i ranjavanjemdvojice detnika u autobusu koj i su se kretal; ikroz Ljetini6. Od tog dana pa do danas rad-nici SJB TeSanj su izloieni neprijateljskimdjejstuima u kojima je do sada ranjeno 6pripadnika mil ici je, dvoj ica su zadobila teie,a detuorica lakSe ozljede. Pripadnici SJBTeSanj bili su na gotovo svim dijelovimafronta od Mraviia, Ularice, Omanjske, Milia-novaca, Kalo5evi6a, Planja, 'Pute5i6a,Radu5e, pa sve do di56enja terena na CrnomVrhu i Brezovim Danama. I pored ovih aktiv-nosti koje je imala SJB u domenu oruianogotpora bi lo je potrebno i obezbi jedi t i idubinu teri tori je op5tine od raznih ubadenihgrupa i pojedinaca, kao i neprijatelja u vlas-titim redovima.

SJB je otkri la grupu koja je bi la izuzetnodobro naoruZana i koju je naoruiavala biv5aJNA, na di jem delu j9 bio pyedsjednik SDSza op5tinu Tedanj Zarko Sakoti6, koji senalazi u pritvoru. kao i sekretar lzvrinooodbora Skupitine opdtine TeSanj MiroslaVJanjic, koj i je trenutno u bjekstvu. Grupa jerazoru2ana, a protiv njih podnesene sukrividne prijave Okru2nom vojnom tu2ilaStvu(postupak je u toku), zbog osnovane sumnjedapu podini l i kr ividno djelo iz dlana 136.lQ'

Sto se tide broja prekr5aja iz domenajavne bezbjednosti on je u naglom porastu,a otkr ivanje podini laca i podnoSenjeprekr5ajnih prijava je svakodnevni posaoradnika SJB TeSanj.

o Da li je bilo teroristi6kih akcija, uniEteniavainih objekata privrede, neprijateljskep ro pag a nd e, 5 p ij u n aie, pod rivan ja odbram-Dene moct I dr-/

- Teroristidkih akcija unutar opitine Te5anjdo sada nije bilo, ako zanemarimo rusenienekol iko porodidnih ku6a na podrudju

Omanjske i SivSe od strane NN ivrSilaca zakojim se traga. Napominjem da smo sprem-ni u svakom momentu oduprijeti se bilo kak-voj teroristidkoj grupi koja bi imala nakanuugroiavanja bezbjednosti ljudi i njihove im-ovine, kao. i o5te6enja privrednih i l i drugihobiekata.

zadatak kako radnika SJB Te5anj tako isvakog patr iotski opredi jel jenog dovjekanase oDsIrne.

Medjutim, dosta je ljudi koji nesavjesnimodnosom, i l i iz neznanja daju podatke,neprijatelju veoma interesantne.

Vojni pr ipadnic i i ostal i koj i kor istesredstva veze (nepravi lnim koriStenjemist ih) , daju nepr i jatel ju veoma kor isnepodatke, jer je jasno da se svaki razgovorradio-vezom moie orisluSkivati.

o Da Ii je bilo ratnih profitera sa hranom,oruiiem i inozemom valutom i mo1ete li namreii'njhova imena?

- Ratni profiteri se stvaraju u ratu, stoga niovaj rat nije podeo, niti ie se zavr5iti bez njih.O nj ihovim imenima iz razumlj ivih razlogane bih govorio, al i ukol iko bude drastidni j ihsludajeva ratnog profiterstva javno iu ih, pai u ovom l istu, prozvat i imenom iprezimenom uz sve zakonske sankcije kojeih sl jeduju.

. Kakva ie saradnja sa drugim organimagonjenja i pravosudnim organima?

- Saradnja sa Osnovnim javnim tuiila5tumi sudstvom je slaba, Nezadovoljan sambzinom obrade pojedinih predmeta. Pos-tupak desto traje veoma dugo, kao da sumirnodooski uslovi.

Medjutim, Vojno tuiilaitvo i sudstuo se uovom ratu pokazalo dosta ekspeditivnije, jer

dosta bzo reaguju na sve prijave koje sepodnose od strane ove institucije.

. Kakav je odnos prema zafuorenicimakoji su privremeno |iieni slobode i da li im jeomoguCeno da uzmu branioca?

- Zafuorenici koji se nalaze kod nas imajupravo na branioce, Sto im je iomoguieno, ao odnosu prema njimanajbolje mogu kazationi sami. Napomenut 6u samo jedan detal j ,svi oni jedu istu hranu koju dobivaju svizaposleni u SJB Te5anj . Napominjem,takodje, da nit i prema jednom zatvorenikuni je pr imi jenjena upotreba f iz idke si le,kamoli neSto teie.

o lma prituibi da se zafuorenicima neomoguCuje uloiiti pravni lijek na rje$enje opritvoru i duiinu trajanja?

- Morate razlikovati gradane koji imajustatus zafuorenika od onih koi i su kod nas upritvoru. Duiinu kajanja prituora poslije 3dana odredjuje iskaini sudija i na rjeienjukoje zatuorenik dobije doslovce stoji: poukao pravnom l i jekul

Prema tome ne stoje pritu:be koje stenaveli.

o Sta bi trebalo preduzeti da SJB bude ioiefikasnije i uspjeinija, kako u gradu, tako ina terenu?

- Dg bi SJB Te5anj b i la ef ikasni ja iuspje5nija potrebno je jo5 mnogo rada svihradnika, a najvi5e ulaganja u opremanjespeci jalne grupe pri SJB Te5anj. Naravno,to iziskuje znatnija materijalna sredstva, alinadam se da 6e i to biti osigurano.

Ja bih na kraju ovoga razgovora iskoristiopri l iku da se zahvalim svim donatorima (kloj isu nam ne5to od kval i tetne savremeneopreme ve6 nabavi l i , a koju mi, u sludajupotrebe, efikasno koristimo.

Na efikasnost rada radnika SJB svakakoutide i materi jalna opskrbl jenost nj ihovihporodica, kao i nj ih samih, i u tom pogleduopStina Te5anj ulaie znatne napore.

Inade, napomenuo bih, na kraju, dagradani opSiine Te5anj zniju da nd 6vimprostorima funkcioniSe pravna drZava i da6e radnici SJB uloi i t i maksimalne napore dasaduvaju imovinu i Zivote ljudi ove opStine,ali, pri tome, odekujemo pomo6 i gradjanja.Odgovorno tvrdim da nedemo Stedjeti nisebe, a nitivrijeme, dabismo utomg istrajali.

- rekao je na kraju razgovora SemsudinMehmedovi6, nadelnik SJB Opitine Te5anj.

Hasan BRKIC

), koj i iznutraiz jedaju '

brambenihanizam

a5e op5t i -e, i borbe

protiv istih jestalan

Razrnfena izDolrof a g.g.t9gr.. god.Diunbegovid Ljubica i Amela iz Maglaja,

Be5lagi6 Hanka, Osmanovi6 Edin '1974.,Kubak Zarfija 1960., Hasidid Albin 1953. izZenice,Zuki6 Alma 1974. Dika 1971 ., Safetaiz Modride, NiSkovii lbro, Azema 1947., Ad-mira 1977., BeSii Mirheta 1958., KunalidLar isa 1971 . , Sabr ina 1990 iz Doboia,Hodii6 Zineta 1958. iz Gradanice. Serii Aah-ri ja, Kunali6 Huso 1932., Sabri ja 1937.,Besim 1959., iz Doboja, Mehmedagi6 Adem1927., Mejra 1933., Boii6 Ljubica iz Dopoja,UzunoviC Mujo 1964 iz Sarajeva, Covi6Hamza 1939., Bradari6 Mustafa 1939.,Dubravac Mehmed 1929., Stopii Rulica1970., Husi6 Nerminka1959., Merima 1985.,Kenan 1987 iz Doboja, Maridi6 Anica 1965.Kakanj, Cali6 Ruia 1953., lvana 1965. lvaniz Dervente, Porobi6 Emina 1948, Mersed1948., Almira 1975. Safija 1984. iz Doboja,Bekri i Naza 1958., Alma 1981 ., Almir 1986.,

Haris 1991 ., Hajadar 1953., Efendii Edina1958., Stela 1982., Badinovi i Jasmin 1962.,Senad 1960., Vernes 1984., l rma 1988. iTabakovi6 Adila 1929 iz Doboja, lsii AjiSa1959., Zavidovi6i , Oki6 Tahira 1922.,BeSlagi6 Mufeta 1955., Merima, Merim1976., Erna 1989., Mirela 1962. Doboj, AvdiiEdina l954., Haris 1977., Anita 1972. Doboj,Mehmedagid Muhamed, DZenana, Indira1980., Armin 1982. Zenica, lbrakovii Jas-minka 1952., Kenan 1983, Zenica, Sl ipidKadrija 1954., Rabija 1956., Mersiha 1987.,Alen 1987. Zavidovidi Uzunovi i Habiba1988., Admir 1988, Sarajevo, deio Mustafa1949, Adnan 1976., Travnik., Hasanovi iZlatan, Zenica, Karahmet Esad, Velida,Armin, Ahmi6 Samir. Krdrr l i i Dievad.Sefika, Edin, Edina, Sarajli6 Nermin, Mersija,Jasenko, i Adnan, Begi6 Kadira, Nesib,Diani6 Behija, Pl idani6 Eldar i Emsar,Porobid Fadila, Salim, Zakira, Amar, Elma,Mehmed, Sanela, Ceki6 Smajo, Bo5njakMarko, Huremovi6 Emina

TESANJSKE RATNE NOVINE

RAZMISLJANJA O JEDNOJ VIJESTI

Ne volim kletve,af pomislih..o

Prije desetak dana duo sam da supredstavnic i UNPROFOR-a posjet i l iTesli6. l5li su da se l idno uvjere o uklan-janju koncentracionih logora, da videkako u Teslidu 2ive "maniine". a kakoSrbi, da razgovaraju sa mj'e5tanima itd.Ne Zelim ovdje da pretpostavljam kakvasu bila ta "Potemkinova sela" koia sustranci vidjeli, ali me jedna informbcija,istrgnuta iz 6i tavog konteksta,zaprepasti la i takla u Zicu onog naj-humanijeg u meni. Rijed je o sljededem:izmedu ostalih mje5tana emisari su in-terv ju isal i i jednog vojnika od 14(ponavljam detrnaest) godina. Djedak jeiskreno rekao da je mobil isan silom,zbog 'viSih srpskih cil jeva". Dubokovjerujem da je rekao istinu, jer u timgodinama jo5 se ne laZe i ne umije'pol i t idki da misl i . " Tek tada mi seprikazala sva strahota ovog rata u punojsvojoj surovosti i bestijalnosti. StraSnaje ve6 sama dinjenica da djedak od 14godina nosi uniformu i oruZje, a poseb-no je tragidno da je to morao prihvatit isi lom.

Protekle Skolske godine predavaosam u dva prva razreda na5egsrednjoSkolskog centra. U njima je bilotridesetak djedaka (otpri l ike vrsnjacimladog Teslidanina). Mnogi od njih "nistasom ni glasom" nisu djelovali kaosrednjo5kolci. Prije bi se mogli zamislit ina nekoj ledini uz "krpenjadu", i l i unedijoj ba5ti "na jabuci". Tek su izaSli izdjeda5tva, a mnoge mladidko doba nijeni taklo. Ne nasluduju se kod njih nitragovi nausnica, a o bradi da i negovor imo. Vedina ni je podela ni damutira. Rijedju - to su jos prava djeca. A

njihov vr5njak, mali Teslidanin, nosipuSku.. .

Ne volim klevete, jer me podsjedajuna babije vrad2bine, ali tog trenutkapomislih: ko mu dade pu5ku - dabogdaod nje i poginuo! On, jadnik, ne zna nizakoga ni protiv koga se bori. Ne znani da je Ziv, zapravo. Kakvi to mogu biti(ne)ljudi koji od takvih djedaka pravema5ine - ublce? Ko sebi smiie uzetipravo da djecu Salje u rat, i t6 protivdojudera5njih kom5ija? MoZda taj maliima ovdje u Te5nju svoje prijatelje, rod-binu. MoZda bi on, sticajem okolnosti,nastupajude Skolske godine bio ovdje imoj udenik nekog novog prvog raz-reda. A danas ga ude da puca na sveto, da uniStava ono Sto su njegovi stari,i s ove i s one strane, vjekovima zajednogradi l i . Jer, MISMO JEDAN NAROD, avjere su samo izrazi sludajnog opredjel-jenja na5ih pradjedova, nikako neoresudni dinioci na5e bududnosti.

Zato molim u ime hil iade detrnaes-togodi5njaka: neka se prestane saratom, jer njima trebaju Skolske klupe, ane pu5ke; neka stane ubijanje, jer njiheekaju jednoga dana djevojke, a nebombe igrobovi .

Ove redove vjerovatno nede5 ditati,maliTeslidanine, ko zna da l i si i preZiviosvoju slobodnu izjavu pred strancima,al i tvoja sudbina me je potakla dazastrepim nad 2ivot ima hi l ladaeetrnaestogodiSnjaka, hi l jada rnoj ihprvadida Sirom na5e BiH. ier rat ne Stedinikog, a najviSe umiru oni koji su naj-manje krivi.

D. VLAJKOV\'

2I. neptembar,/ruian l.-gg?.

Pitam te,kako si rnogla?

Noiu nemam sna, okreiem se irazmi5ljam, dode mi u pamet i pitam se -kako si moola?

Rodena i i u majci Bosni, tu si odnj ihana,krozT otanziva narasla si tako da si se moolaodupri jet i si l i koja nas je trala. Sel jaikato6ate je hrani la iod svoj ih usta otkidala i davalatebi , jer s i b i la njeno di jete, n jena krv.Radni 'dka klasa te haoruidla da i i postalanaj jada si la Balkana pa i Evrope. Bi la si dikanaroda Bosne i Hercegovine koj i te je neiz-merno vol io. Stvori l i su lvoi im vodamanajugodni j i Z ivot , dok je radnidka klasagtezala kai5, da bi t i bi la najel i tni ja vojska uEvropi. A Ml SMO Tl VJEROVALI. I zato tepitam kako si mogla da postane5 takva da te

.se st idim, jer i ja sam bi la jedan dic tebe.lmam 4 ordena, jedan od nj ih je i OrdenBratstva i Jedinsfua. Oh, kako sam bila sret-na kada sam ga dobila, jer sam se t imponosi la. a i osjeiala vel iku l jubav za svenade narode. A Sto t i udini, da sada r,!Senemam radosti . Ti si sve razori la. Kako da sedidim ordenjem kada me obuzima st id. A.l i t inisi viSe ona nada narodna, nit i si viSe Titovaarmija jer si ogrezla u krvi naroda, svognaroda. PucaS na svoju majku koja te jerodi la i odnj ihala, Bosna je tuoja kol i jevka,zar si zaboravila?

Pitam generale i admirale 5ta su to udini l i .Da l i se st ide pred narcdom? Prvo su izoal isvog glavnog komandanta, pa i ako je mrtavpokoj mu du5i, al i on nema pokoja, . jei 'stepl junul i na petokraku - simbol slobode imira. Njegovu ste sl iku skloni l i da on mrtavne gleda dto udiniste. l l i je to i vas obuzelamrZnja prema nama, ovoj Republici Bosnikoja vas je rodi la i odnj ihala.

Da l i ste se vi general i upital i kako je namapoStenim borcima Narodnooslobodilaikograta? Sru5i l i s te nam sve na5e ideale,mladost, a ugrozi l i nam i starost. Neka vasie sram, Kako moiete pucati na svoi narod.i l i moida misl i te da mi'nismo vai nirod-

Otrijeznite se, 5to je to, niste tako prijemisl i l i i l i vas je davo odnio.?

Nurka CEHAJIC

u sLrcil RrJEcl

{oju godinu poslije Drugog svjetskog ratau Te5nj-u je radio D'iediji dori, dom zd'onekojima' je'ratni vihoi odnio roditel je, spal ioku' ie, uhiStio.. .

U Te5niu. u AvdipaSinom kvartu.provodilo ib diet inisvo' i dieda5tvo prekcidviie stotirfe ratne Sirodadi. svakooa ilana.idu'6i u stroiu, prema Skoli i iz Skoleiobavez-no bi pieVali : 'KUD NARODNA VQJSMPHODE,-SRETNA CE SE, SRETNA CE SEZEMLJA ZVAT'...'

lmali su odlidne vasoitade (aJtor moienekoqa i zaboravit i . pa ih zato i ne oominie).al i kako ne rei i da st j u Mini Si l jak (prva kri6d

do Doma), pa u Vasvi Topdaqi6. OmeruKeri6u. Smbi lu Gal i iadevi iu.-Clmi Ab-duzaimovii , Nafi i Ahmetu Zeini lovi iu.. . .imali druqe roditel ie. Maikom su'zval i iJulkuSimii . . . ,?ruZil i se', bi l i k 'ao bra6a...

I onda. svako na svoiu siranu.Trbuh6m - za kruhorir.lma ih i profesora, i inZiniera, ma5inaca,

muzidara. inovatora. novinar'a.. . Mnooisu sepoieni l i (neki imaiu i unudad). -oonekibrona5li i iodake, miesto rodenia. l .

Kqho l i ie t i bi t i posl i je oVog suludograta?t.

Podsje6anja Sm. TERZICA

!! - Jutro podinje nadlijetanjem aviona,sirene , skloniSta (9,12), ponovo u 9,45, nedjejstvuju borbeno. 14,10 dojava polara izNovog sela, gori 5uma, Vrijedni vatrogascibzo i efikasno djeluju. Samo 2 sata poslijepoiar u Lepenici, izgorjelo preko 800 kgs.jena, namjerno izazvan. '18,35 artiljerijadjejstvuje po Jelahu, a onda i 6 i re:Kalo5evi6, Dtemilii, Planje, Pilju2idi, Siv5a.Posl i je 20 sati kanonada minobacadkihgranata po Sijama. Steta na objektima. Utoku no6i granate i po Visu - Cerovac iJevadii jama i po Jelahu. Od mnoStuagranata i mina u toku proteklih 24 sata trojepoginulih (od toga dvoje civila), a desetororanjeno (od toga dvoje civili).

!!- Dan dostadrugadiji od prethodnog.Avijacija ponovo nadlijede, ne djejstvujeborbeno. Utoku dana neuobidajeno mirno,a onda od ?2 sala pa do jutra najprije artil-jer i jom, potom i p jeSadi jom agresorpoku5ava ugroziti poloiaje naiih branilacau rejonima Piljuiirii i Miljanovci, te ObliKamen (Komin), Kalo5evi6 iSi je. Poginul ihi ranjonih nije bilo.. 7.9. - *Voz smrti" koji je izmedu Doboja iSevarlija vozedi povremeno, nalovaren sil-nim arsenalom cijevi koje siju strah i smrt,pale i ruie, zahvaljuju6i spretnim divezan-tima ABMIJE BiH i HVO vi5e ne vozi, Jakavatra iz tenkova (10",55) po OraS Planjama,ne5to kasnije po Sijama. U 15,3O avioni(nisu bombardovali), a onda u 16,38 kadaborbeno djeluju; 52 kasetne bombe porejonu Trepda i Tugovida, polar u Trepdu,6tete na objektima, ranienih i poginulihnema. Specijalci za uklanjanje NUS-a imajupune ruke posla, obavljaju ga bzo i samaksimalnim uspjehom. Cetiri branitelja ijedno civilno lice ranjeno je u proteklih 24sata.

8.9. - 9,16 avioni, nadlijedu, ne djejstvuju.U toku dana relativno mirno. 18,10 pijanivojnici nadinili te5ku saobra6ajnu nesredu(kod "Projekt-razvoja"). Dojavo o svjetlos-nim signalima (20,55) artiljerija tude poBaduSi, Kalo5evi6u, Omanjskoj, OraS iDiemi l i6 Planjama, Siv5i , Mit janovci-Londari, Lepenica, Matuzi6i, Mraviii, Sije,Alibegovci, Ularice, sve do jutarnjih sati.Poku$avaju detnici i pjeladijske proboje, alinema prolaza. Trpe konstantno samogubitke, na strani branitelja Sestorica pov-r i jedenih, poginul ih nema. Obavl jenarazmjena iz Teinja iTesli6a.

9.9. - Rat je danas ovdje u najgoremizdanju (nekad se ovo slavilo kao Dan os-lobodenja Te5nja od ko'mila majka' Svabai ostal ih)- s lavi6emo mi pobjedu nadfaSizmom opet - sigurno i bolje. Avioni unekoliko navrata, u toku dana, nadlije6u,nisu borbeno djelovali fiedan oboren iznadBos. Broda) gporadidna djejstua okupatoraiz artiljerije (Sije) iz Trbuka, i Jabudi6 Polja.U toku no6i obnovljena djejstva, snalnije,de$6e na desetine granata po Si jama,Mravi6ima, MatuziCima, KraSevu, Alibegov-cima, Lepenic i . Mnogo Steta (kor ist idu5manin zapal j ivu i rasprskavajudumuniciju) - Jedno civilno lice poginulo, 9branitelja ranjenih. Struje i dalje (ve6 drugimjesec dana nemamo, vode itelefona pov-remeno), ldemo dalje - cio slobode, potomi svega drugog.

1O.9. - Avioni (9,30) su dobro gadali -pogodili naselje Stanove (puno detnika injihove bratije), a naiu teritoriju nadlijeielo5 sedam puta ( sve to do detrnaest sati),Od 16 sati djeluju detnici - snajperisti (Sije,Mravi6i, Karu5e), padju ovuda i granate.PAM-ovi i PAT-ovi djeluju podetkom no6i, aod 21 ,45 pje5adi jskim naorulanjem

agresor djeluje po Di. Planjama i poku5avaproboj. Dvoje poginulih,4 ranjena na stranibranitelja. Srbo -detnici ne broje svojemrtve, a, vala ni mi,

1 1 .9. - Od jutra okupator gada po civilnimobjektima Sija, Mravi6a, Matuzida (valjdajo5 ne zadugo), minobacadima (preko 40granata), PAM, PAT, PRAGA, snajperi, na5idvrsto na pololajima. U 12,40;12,50; 13,12avioni, ne pucaju. Jabudii Polje, Lipac i

12.9. - Jutro neito mirnije, vazdulnaopasnost u 11.15 a onda ponovo u 11,50,'12,10, 12,40, 12,55 i 1 3.40 samo nadlijeCu,iaridaju borbeno ne djeluju. 18,315 NovoSelo dvije granate. Granate po Sijama iMravi6ima (18,45) - tenkovske. Do 22 satarelativno zati5je, a onda opet pakao iz PAM-ova, PAT-ova PRAGE. Poslije pono6i opetne5lo mirnije. Dvoje ranjenih u protekla 24sata. Danas je istekao rok srbo-detnicima ibivSoj JNA da zaustavi i preda svo te5konaorulanje, al' niSta od toga.

!!! - Najavavazdu5ne opasnosti (9,45),paonda jo5 u nekoliko navratasve do 11,30neprijateljska avijacija je nadlijetala naSepodrudje, nije borbeno-djelovala. U 11,35avi jaci ja mitral j i ra la po Medakovu,Lepenici, [ra5evu. Stete na objektima. Artil-jerija tude Sije (dojava u 18,45), zatim PAMi PAT, a onda se sve ovo proSiruje naMravi6e. 19,45 u Kra5evu, dojava da arti-ljerija tude po Ularicama i Miljanovcu, a uisto vrijeme VBR-om tude Mraviie. U 20,50u rejonu MekiSa (Cudkova voda) vatra izautomatskog naorulanja, a samo pola satakasni je opet dojava da se agresorpregrupiSe i iz Jabudi6 Polja i Sevarlijatudeart i l jer i jom Si je, MraviCe Ular ice,Al ibegovce, Pro5iruju se djejstva i naDlemil i i Planje. U toku no6i lestokaminobacadka vatra po MraviCima, nadEsetine granata. Zrtava nije bilo, Stete naobjektima. Pojedinadna djejstva neprijateljaartiljerijom ne ukazuje nidim da je na snaziobaveza obustave tih djejstava.

!!!- Proteklih 24 sata na podrudju na5eop5tine je izrazito ratno , neprijateljskaavijacija stalno nadlijeie, a artiljerija tude izviSe pravaca, ruSi i ubija. Mudki, iznenada ineselektivno. Zivi se ovdje u stanjuvazduSne i opste opasnosti. Do podne uz-bune a poslije podne i u toku noCi adiljerijagranatira i bombarduje kao da nije na snaziobaveza dogovora da se te5ko naorulanjesiacionira i "ohladi'. U 18,30 Sije snalniartiljeriski napad, padaju granate i poMravi6ima. U 19,20 iznenada, snalnaeksplozija I detonacija razdrmala Te5anj.Cetuoro civila izgubilo livot, detuoro ih ra-njeno , mnogi od njih teZe. Pregrupisavajusrbo-detnici snage u teritoriju okupiranihDoboja i Tesli6a, Dovukli nova orulja ioruda i pojadavaju djejstva prema naSojteri tori j i , gadaju, ruSe pale, ubi jaju.Ugrolavaju polofaje naSih branilaca alipripadnici brojnih jedinica armije BB|H ibojnika iz postrojbi 110 brigade HVO -

2r. septenbar/rulan rggr.

Usora ne uzmidu, niti daju priliku agreeoruda se priblili ovoj slobodnoj teritoriji, Svojunemod i bijes zbog neuspjeha i oditihgubitaka, okupator je samo kukavidki artil-jerijom gadao naselja: DlemiliC Planje,KaloSeviC, Si je, Lepenicu, Kra5evo,Alibegovce, Mraviie, Matuzide, Ularice.Zabiljelene i provokacije u rejonu Meki6a(Cudkova Voda) iz pje5adijskognaorulanja.

15.9. - Te5anjka (10,45) dojava jakog ar-tiljeriskog napada po Lepenici, MraviCima,ne5to kasnije po Sijama, a tuku srbo-detniciiz PAM-ova, PAT-ova, PRAGE i drugihte$kih oruda. U 13,00 i u 15,06 ogla5ena jevazdu5na opasnost. Snajperisti u zoni fron-ta opet podinju svoju prljavu rabotu. U tokuvederi agresor je pojadao art. djejstuaprema G.Sijama. Granate padaju bliZegradu (Dobro Polje). Ponovo dojave danepri jatel j tude Obli Kamen - Komin,Pilju2iCe i Miljanovce - pokuSava i probojpje5adijom, ali bez Sansi. lsto to dojavljujuiz Siv5e i Ularica. U toku noCi, snatnadjejstua agresorske artiljerije po Kalo5evi6uPiljutiiima, Lepenici, KraSevu, Mravidima,Sijama. Troje poginulih, od kojih dvojecivila, a troje je ranjeno fiedno civilno lice).

16.9. - 11,35 raketiranje Sija, snajperi iPAM-ovi , u popodnevnim dasovimaneprijatelj raketira sve linije odbrane, oko30 granata po Te5nju, ponovo vazduSnaopasnost u no6nim sat ima, ogromnematerijalne Steie ali sredom bez lrtava:Te5anjka, KraSevo, Kalo5evi6, RaduSa, Dl.Planje... Linija odbrane opet pomaknutanaprijed u sadjejstvu HVO i Ljiljana, ranjenosedam pripadnika OS

17.9. - Ponovo Sije na meti agresora. 100granata u toku dana, ogromne materijalne5tete, stradaju civilni objehi ali bez ljudskihZrtava. Vazdu5na opasnost tokom cijelogdana, a artiljerijski napadi se proSiruju pocijeloj liniji odbrane. Raketiraju se Mravi6i,Lepenica, Te5anjka, Omanjska, Kalo5eviC,Di. Planje, O Planje, Badu5a,., Dva borcaOS su poginula, a dva su ranjena. Linijeodbrane udvr56ene ,

!!i9:- Sedam puta, avioni Sest puta nad-lijetali sedmi put mitrauirali, Lepenicu iMedakovo, ali bez ljudskih lrtava, Arti-ljerijska vatra po Te5anjci, Zabljaku iTeSnju(Krndija). Manji polar na Hrvatinovidima, asnaina minobacadka vatra u popodnevnimdasovima u rejonu Crnog Vrha, pokuSajproboja detnika, nekoliko boraca ranjeno. Utoku nodi artiljerijska vatra po Kra5evuMatuzidima, Siv$i , Omanjskoj (borbepjeSadijskim naorulanjem Kalo5evi6,Bobare, Piljuti6i, Obli Kamen, Komin,.)

PRESS.CENTAR OPSTINE TESANJ

A.CouC

OPTUZUJENapustili roy

Neki novinar(didi) -pa joS profesionalci(6i) uzeli sebi voljno-dragovoljno; pa dokna5i hrabri branitel j i , danono6no srovova iuku neprijatelja, ovi '... 6i-6i....'lagano' oti$li 'sa rova' u hladovinu. Aakreditacije ratnih novinara na prsima ko'ordenje. ("Od busanja u prsa moie da seumrer)

OPTUZNTCA: Prazni novinski stupci,Suplji radio iW izvje5taji.

SUDUE' Branitelji Bosne.PFESUDA:...? (dekamo)

Trbuk opet Salju strah i smrt Sijama iMravi6ima (18,05), velike Stete, troje ra-njenih, 20,35 granate po Lepenici, 22j5 poKalo5evi6u i Di. Planjama.

TESAI|JSKE RATNE NOI'INE

Ziri, u sas3avu Alija lsakovi6, knjilevnik,predsjednik Zirija, prof. dr Enes Durakovi6 iAmir Brka, posl i je upoznavanja sapro5logodi5nj im bosanskomuslimanskimknjilevnim djelima, jednoglasno je odludioda se Nagrada za najbol je djelobosanskomusl imanske knj i2evnost idodi jel i dr Fehimu Nameiku za knj igu'Divanska poezija XVI i )(Vll stoljeda" koju suizdali lnstitut za knji2evnost u Sarajevu ilzdavadka ku6a'Svietlost".

.Ziri osjeia potiebu da pohvali djeladrugih auiora koja su uSla u najuii izbor. Tosu: roman 'Pleta6i kr letki ' MuhamedaKondliia izZenice. "Drame" Amira Bukvi6aiz Zagreba, te literarno-filozofski esejiFerida Muhida iz Skoplja "Stit od zlata'.

OBRAZLO,ENJE NAGNADE@njegovom

"Preporodu'. Ko zna pro5lost TeSnja,osobito kulturnu pro5lost, ne6e biti iz-nenaden Sto je upravo Te5anj pokrenuoprvu knjiZevnu nagradu u bosanskomus-limanskoj knjiievnosti. Tako je ovaj graddodao jo5 jednu historijsku dinjenicu i kul-turnohistorijski gest. Ovom Nagradom naSaknjiZevnost iskazuje svoju puno6u i zrelost;ovom Nagradom bit 6e potaknuto nadebudu6e stvaralaitvo koje 6e doii u rukenovim, mladim generacijama. Nadamo se ivjerujemo u to kao dar Boiije milosti i naSegukupnog duhovnog preporoda.

Spomenuli smo rijed 'preporod", jer jegna vezana upravo za TeSanj i ponovnoCati6evo oiivljavanje na 50-godiSnjicusmrt i , 1965. godine. Zahval ju ju6iteSanjski,m entuzijastima, u prvom reduMustafi Cemanu i tadaSnjem gradonadel-rliku Salihy Sari6u, novo oiivljavanje MuseCazima Cati6a i kupovanje bibl iotekeHamida Dizdara bi lo je glavna brazdanaSeg poslijeratnog kulturnog i druStvenogpreporoda. Od 1945. do 1965. nemapodataka o naiem duhovnom egzistiranjuna biv6em jugoslovenskom prostoru. Do tihdavnih, i l i nedavnih, teSanjskih dana ustaroj kino-sali na5 javni kulturni glas - nijese duo. Zatim je Teianj bio na$a kulturnaprijestonica od 1965. do 1973. godine, dojavnog prihva6anja'Biserja' i Bizvi6eve dis-ertacije o stvarala5tvu naSih pisaca uaustrougarskom periodu.

Sludaj ponekad ima rijed, te je za TeSanjgada vezano ime dr Fehima Nametka, zaCati6a - imo Fehimovog oca, na5eg velikogknj i ievnika Al i je Nametka, o demu de,mo2da, i Fehim, govoriti, a svjedoci ste bilida je Abdurahman Nametak najv iSepri{o1io ponovnom pjesnidkom imidiuM.C.CatiCa, doktoriraju6i joS 1956. godinena njemu.

Dr Fehim Nametak roden je 1943. godineu Sarajevu, diplomirao je 1966. na Odsjekuza orijentalnu filologiju Filozofskog fakul-teta u Beogradu, postdiplomske stud{€zavriio je u Beogradu 1973. i doktorirao1979. takoder u Beogradu. Pored brojnihobjavljenih knjiga, veoma je revnostansaradnik naSih i stranih strudnih dasopisa iinstitucija, aktivan je dlan i 'Preporodove"redakci je za 100 knj iga bosanskomus-limanske knjiievnosti, koja je u pripremi,REkli bismo da Fehim Nametak spada urelativno mladu generaciju naSih orijentalis-la, premda bibliografija njegovih radova

veC prema5uje 150 jedinica

" v6e- i"" j ' ; ' ; i rdi j ; ; "Fadit-pasa

Serifovi6 - pjesnik i epigraf idar Bosne"Fehim Nametak pokazao je naudnupredanost naSoj ba5tini i zrelost u njenomproudavanju i predstavljanju. Djelo je ob-javio Orijentalni institut u Sarjevu 1980.9:Prije tri godine Nametak nas je obradovaosvoj im sintetskim djelom 'Pregledknjilevnog stuaranja bh. Muslimana naturskom jeziku'. To je praktidno, udlbenikjednog naSeg ba5tinjenog knjiievnog seg-menta, knjiga koja nam otvara puteve uvremenski Siroku spoznaju o dosadaSnjemproudavanju na5e knjiievnosti na turskomjeziku, o vrstama i oblicima u naSoj knjiiev-nosti na orijentalnim jezicima, o poeziji iprozi od XV do )O( stoljeia.

Najnovije Fehimovo djelo, nagradenodjelo, namijenjeno je proudavanju divanskepoezije )fr'l i )0/ll st. u BiH, i rezullat jeviSegodiSnjih istraZivan-ja, strudnih prosudivanja,mu[otrpnih i5ditavanja itumadenja. Autor jevrstan poznavalac os-manskog jezika, znalacpoetske divanske struk-ture i znalac na5eg jezika

i paralelne knjiievnosti. Uxnlrzr su precrznoelaborirane druStvene uv-jetovanost i d ivanskeknjiievnosti u matidnompodrudju, i 5ire, objaS-njena je suStina, njenipoetski obl ic i , g lavnetemeimot iv i .Udrugompoglavl ju autof nampredstavlja najznadajnijepjesnike divanske poezi-je u BiH u X/l i )0/ll stoljedu. "Znatan diopjesnika bio je iz reda uleme (kadije, muder-risi, vizi), iz redova birokratske struhure(sandiak-begovi, begler-begovi), izmeduvlasnika timara, ali i dosta derviia, zanatlijaili vojnih starje5ina. Najzad, i nekoliko sul-tana s veiim ili manjim uspjehom ogledalose u poeziji, a najpoznatiji je kao pjesnikSulejman Zakonodavac (u Evropi poznatkao Velidansrtveni). Pjesnici iz BiH najve6imsu di jelom iz ulemanske organizaci je' .Fehim Nametak nam iscrpno predstavlja

2r. septenbar/rulan tgg?.

na5e najbol je predstavnike ovogzanimlj ivog knj i ievnog roda: MuhamedKaramusi6 Nihadija, Zijaija Mostarac, Vah-detija, Bajezidagi6, Mediazija, Lamekanija,Kaimija, Sabit Uiidanin i dr.

Divanska poezija nije mogla izbje6i dioiivotne svakodnevice: atmosferu gradova,i ivot na dvoru, prozaidne atmosfere,autobiogra{ije pjesnika i njihovo mjesto udruStvu.

Ovo nije prilika da iskaiemo sve pohvaleovoj knjizi i njenom vrijednom autoru, alimoramo re6i da smo sretni 5to imamo takavautori tet u oblasti koja ni je dovol jnoistraiena i koja dini veliku osnovicu naieukupne bosanskomuslimanske kuhure, sanekoliko stotina imena ve6 iz onog lek-sikona kojeg je uradio Hazim Sabanovii, adrugi istraiivadi pro5irili i popunili.

Na bosanskom islamskom duhovnomprostoru Srednji vijek nije bio mradan, nije

sve osvojeno sabljom, nije ovaj vilajet biotaman. Evropa danas zna Sta duguie orijen-talno-islamskoj civilizaciji i zna to cijeniti. UnaSinr balkanskim prostorima to se joSdoiivljava s nacionalnom i civilizacijskomiskljudivo5iu, s primitivnim podozrenjem inipoda5tavanjem. Ovo djelo FehimaNametka znadajan je korak u dizanju tihkoprena nerazumjevanja, i put ka upoz.navanju i uvalavanju, Zahvaljujemo mu natome i ielimo jo6 novih istraiivadkih naporai znadajnih pothvata.

Zapis o zemljiPilao jednom taho jednog vrli pitac nehi:ff hto je ta Sla jc ta da prosli56{je li je laOdahle jcI(uda jcTaDosna[ehfiI zapifani odgovor 4jernu hitan tad dade:losna da ppostiS jedna zemlja imadet posna i bosa da prosliStr hladna i gladnai h tomu joiDa prostii

r Op6inski odbor KDM "Preporod" iz TeSnia ustanovio ie Naqradu "Musa Cazim Cati6" za kniiougodin'e u bosanskomuslamanlikoj knjiZevnosti. Ove godirie Nalrada ie do4ijeliena prvi put, a dotio

ju je dr. Fehim Nametak. Nagrada mu ie urudena 12. mgrta '92, na Catidev rodendan.r Objavljujemo obrazlo2enie Ziriia.

Prhosna0d5na

6dI( DrEDnri

Ja mn Boiniah! ,,,(lzdajici Avdi S. Karabegovi6u )

Ja eam BoEnJak - diian Junak:Vleran svetorn domu svome,Vjenn slavl svoJth djedaI narodu BosanskomelNjegov ponos na mom srcuKo amanet sveti sto;i;Ponos, koli nigda ne da,Da se BoInlaR lava boJi!...Majka me ie BoinjakiniaZakllnJala svojim ml'Jekom,Zaeast ove iasne grude,Da prolijevam krucu r'Jehom:Da jol slutlm, k6ito sluttRob svolega gospodara.Da le bnnlm od du5mansklhBoJnih kopfia I handian! -NaTvoj pozlv, evo s'ma6emNa meldan tl stupam smlelo:U poganoJ TvoJoj krui,Da triumla vezem dlelo.S'Tvojom krui da sapiremCrnu llagu s' roda svoga,Crnu lagu - ito J' rodioIzdajicu prokletoga!Izdaficu uspomeniSvojih dJela slave starg$to se drzn'o blatnom nJkom,Da svetlnte nJine tare! -Af $rta rekoh o mejdanu?...Ne, nikada s' hrgJom takom:Boilnjak Junak bojnl mejdanD'jell samo sa junakom!ATI sakri mrsko llceIspred sv' Jeta cfieloga:U podzemlle mraino bJei|Izdaflco roda svoga!Jer nad Tobom rodnog nebaZlatnog sunca plaiu zrake.PIaEe Jasna mJese6lnaI treptanJe zvJezde svakgPlade evakl zemnl atom.Na kog TvoJa noga stane.'Svaka travka Tebi kll6e:lzdaflca, nek propane!Sakri llce izdaJico.Nek ne plluJu lJudi na Te.Aznal I to: IzdajlcuI pod zemlju klevete prate!-..,

(1s03.)

*) odgouo, na pjesmu'Sad poreci, Sto

si reko',koia ie izaSla u pro5lom t.i. 32. broiu'BrankovaKola", a mehi namijehjena, kdoSatira.

2r. septembar/rulan 1992.

IZ PFOSLOSTI MOGA KRAJA/4

nKryoVr, 2r .O7.tg7b,r ,Kritidna visina vode 23. jula 1976. godine

izmedu ovoga jedna linija, a sve to pisanocrvennom boiom na fasadama mnooihzgrada u TeSriju i naseljima nizvodno-odgradi6a smje5tenog u pi tomoj kot l in ite$anjskoj. Stoji kao opomena.

Ali ona, ta crvena l ini ja, podcrtava ipodsjedb....

Dan je bio sundan. Popodne oblaci prek-riSe sunce. Predvede pode tutnjava i nekidudan hladan vietar. Crni oblaci nisunagovjeStavali ni5ia dobro.

"Bi6e leda'. oovorio ie iedan stari debelimje5tanin ispie? kafanir ria gornjoj darliji.

Negdje predvede, izmedu dvije "svjetlice'igrmljavine podela je ki5a. Krupne nekakvekaoi. U oodetku laoano a onda olahovito.Bil'a je kiSa koja je p-adala u slapovima. KiSa

koja je padala kroz kiSobrane. A padala jejada kiSa i na brdima oko grada. Ulice,puteljci i nogostupi pretuorili su se u potoke,tj"l'iu";

." srivato u korito mirne Tedanjkekoja je ojadala, a onda opasana snagompodivljala. Negdje oko 21 i 30 pode njenoobjiesno, ludo, orgijanje..

Bazli se ona, ne gube6i ruSiladku snagu iu svoi obiiesni zaorliai uze sve 5to se nadena pulu. Ljudi su si 6drili sa stihijom. Sklan-jali su ono 5to se skloniti moie. posljednjomsnagom ulagali su u to da iz zagrljaja divljerijeke otmu pone5to. Vukli su oni na jednustranu - a voda na drugu. Gledali su kakovoda nosi stol ietna stabla. oradevinskimaterijai i maSine, prozivriik'e iz Skola,puteve i mostove, kuda se u ovoj drevnigradi6 stoljedima hodilo i dohodilo.

U Bukvi , industr i iskom nasel iuteianjskom, iadnici su virdili borbu pro{lvvode koja im se ru5iladki priblitila. Zatvaralisu vrata, pravili iznutra barikade, da im vodane ude u hale koie su livot niihov. Bila ie tobespoitedna bo'rba. U jednbm dijelu haletvornice "Pobjeda" grupa radnika je tijelimazatvorila otvor. I uspjeli su. Voda nije u5la uprostore koji iivol znade.

A kada su iza5l i napolje suze su impotekle. Voda je prema naselju Te5anikaponijela sve prilaze, parkiraliSta, cvjetnjake,depoe, sirovine, automobile.,,

Bijesna riieka, kupe6i sve 5to joj se naoutu nade. iskal i l sav svoi bi ies nateSanjku, pitomo mjesto k6je !e tekzakudavati poSlo, U prvom naletu u svoizagrljaj uze bsam ljudikih iivota i belivotnriiijela zakopa duboko u mulj.

Aonda. udarivSi svom silinom u betonskimost, vrati se da zavrSi zapodeto orgijanjeponilevii joS jedan iivot, nekoliko kuda,Stala i automobila...

Huka vode nadjadavala je jauke i vriskeprobudenih liudi. mukanie stoke. tutniavuku6a koje se iu5e, plad piestraSene djeice.

Mnogo je. l judskih drama bi lo u tojnezaoofqvnoj vgcen.

Salet Cehaii6 vra6ao se ku6i. U kolimaiena i detiri zlatne kCerkioe. Jedna drugojdo uha. Vozio je putem tako poznatim.

Najednom je osjet io da ne vladavolanom, Kola su plivala.

Uspio je otvoriti vrata, stati na dvrsto tlo.Voda ga je odbacila od auta kojeg je zavit-lala i odnijela u nepovrql.

U autu pet iivota. Cetiri nikada ne6edoigrati djedije igre zapodete... Hajrija!Hadii ia! Hano! Hanko! Zeki ia!. . .

Njelov odajnidki glas prolutala je voda itresak mosta koj i se sruSio. Ostao jesKamenJen.

U njemu se ne5to slomilo a srce je postalohladno i prazno.

Jedan prosvjetni radnik, koga je livotdonio sa granice Crne Gore i Albanije,spa5avao ie detverodlanu porodicu izsiandi6a u kbjem je voda orgijdla, Na dvrstoje i4nio ditavu porodicu.

.Zenu na ledima, dvoje djece u dvije ruke,a najmlade, joS u povojima, u zubima. Alipobijedio je, Bio je jadi od divlje vode, kojamu zauzvrai odnese sve 6to ie imao u stanu.

ljoS bezbroj drama. I ona-o Nisveti Salih-ba5i6 koja prstima iskbpa otvor na tavanukroz koji uvude majku iz zagrljaja smrti...

Cvokodu6i od vietra, koii ie su5io mokraodijela, Zitelji Te5injke d6e'eka5€ jutro nabrdima oko nasel ja, na tavanima,ogradama, drve6u... A kada se razdanilostravidani prizor zaustavio im je dah a suzesu same tekle.

Naselje je bilo skoro sravnjeno, u mulju ivodi.

Pribl i iaval i su se nasel ju ni jemi. Sasuzama u orlu.

Tu su io sino6 bi la savi jena srednaobiteljska gnijezda.

Mulj je prekrio svo bogatstvo i sreiu.Vadili su ljudi, bez glasa, iz mulja dijelove

namjeStaja, .doma6instua, uspomene kojese ne ponavuaju...

'Painia, Painia! Stab civi lne zait i temjesne iajedniceTeSanjka nareduje:

- Zabranjuje se upotreba vode iz bunarai pumpiza bilo koje svrhe obzirom da j6 istazagadena. Voda se moie koristiti samo izcisterni koje se kre6u prohodnim dijelovimanaselia.

- Z-abranjuje se priblilavanje objektimakoie ie vodena buiica o5tetila ier se moiedes-lti da isti svakoil trenutka pidnu ,

-Stab obavjeStava da raspolale sadovol jn im kol id inama kruha, konzervi ,debadi i odijela i poziva stanovni5tvo daorganizovano izuzme.ove stvari".....

Prvo saopStenje Staba civilne za5titemjesne zajednice Telanjka dulo se ujutarnjim satima toga dana. Smjestio se uleonom saroru I ograsavao se na tm-provizovanu razglasnu stranicu,

Osjetili su ljudi organizaciju.A podele su pristizati i prve pomodi,

ponude, ohrabrenja.Osjetili su da nisu sami. Grde6i mi$ice u

naporu da se oslobode mulja i nanosadobil i su olas i vieruiu da Ce traoediiuprevazi6i. l-lakSe su sv'e podnosili. l-velilienapore, i spavanje pod 5atorima i to 5to suostali preko no6i bez idega.

I ono najgore se prelivi kada bol imaSpodnijeti s kim.

Uviiek je tako bilo.I Dlce.K.v.v. - 23.07.1976.lzmedu ovog jedna crvena linija. Linija

koja podcrtava, podsjeda. Stoji kao podsjetnik iopomena...

(nattavlJa so)

RIIaI KANTIC

TESANJSKE RATNE NOVTNE

lz SluLbe IPD 110. Br igade HVO Usora

21. septembar/ruian 1992.

fRN, br.2, od 24.08J992.Clankopisac ident i f ic i ra Tudmana sa

sadaSnjom Republikom Hrvatskom, jer onizra2ava politidku volju hrvatskoga naroda /bar 213 - i da li samo hrvatskoqa?

Govoreii o njegovu odnos-u, a to znadiodnosu driave Hrvatske. Drema driavi BiH.postavl ja di lemu: "Tudman, pri jatel j , pravi i l ilaini?" Odgovarajuii na to pitanje, najprijeutvrduje da di lema postoj i , a odmah usljede6oj redenici, da ne postoji, jer je onsamo drZavnik, "koj i iznad svega izdi ienamjeru da ostvari svoju projektovanuVel iku Hrvatsku, pod svaku ci jenu, asvakako na Stetu Musl imana.. ." Znadiodgovor le jasan, nije prijatelj, ni pravi nilaZni, on je agresor, koji provodi agresiju naBiH preko HVO-a, dije djelovanje predstavlja"pandan pol i t ic i Karadi i6a, ovaj putaostvarene drugadijim, neSto blaZim, destojezu i tskim, a po potrebi brutalnimsredstvima. Ciljevi su isti: etnidko diS6enjeMusl imana.. . denacional izaci ia i kr is-t i janizaci ja".

Ovo je klasidan primjer do koje mjere jemoguie ignorirat i dinjenice i kako se olakomogu iznositi velike turdnje i optuZbe bezijednog valjanog razloga /argumenta/.Kaddovjek ovako neito prodita mora se dubokozamisl i t i na l judskom ist inol jubivoS6u idobronamiernoSiu. Sve te neosnovanetvrdnje su'sradunate samo na jedan ci l j :razbi janje pr i jatel jstva izmedu mus-limanskog i hrvatskog naroda, stvaranjemrin je medu nj ima, i pozivan je namedusobni oruiani sukob; dakako u koristtre6eg.

Zar je mogu6e u ocjenj ivanj ima odnosaizmedu driave Hrvatske i BiH previdjetisl jede6e dinjenice:

1. Hrvatska je medu prvim priznala samos-talnu, neovisnu, slobodnu i nedjel j ivu BiH upostojedim granicama. Dakle, iskljudila jesve teritorijalne pretenzije prema BiH.

2. Za vrijeme rata u Hrvatskoj stalno jeupozoravala BiH na istu opasnost, jervelikosrpski planovi ukljuduju BiH u svojteritorij.Bosna je imala vremena pripremiti seza odbranu. A zaSto nile?

3. Prva humanitarna pomo6 BiH pristigla jeiz Hrvatske.

4. Inicijativu.za pripremu odbrane, pomoiu organizaciji i oruZju preko hrvatskoganaroda BiH dala je Hruatska.

5. Prihvatla je i smjestila preko 400.000izbjeglica iz BiH, Hrvata i Muslimana, prem-da se isama nalazi u ratnom vihoru, a pritis-nuta je i svojim prognanicima.

6. PruZa BiH diplomacijsku i pol i t idkupodlSku na svim medunarodnim forumima.

7. Sto se tide hrvatskog naroda u BiH, prvise samoorganizirao i stao u obranu BiH,smiiemo tvrditi, i izdriao u obrani predmo6nim agresorom dok su se probudile iorganizirale ostale snage obrane. Sada se toobezvrjeduje i zaboravlja.

8, Cijelom svijetu je jasno da po srbo -detnidkim logorima u BiH, Srbi j i iCrnoj Gori,zajedno trunu, pate i umiru Muslimani i

IstinaDa li je istina da postoji istinaDa li je istinada stotine naoruianihnapadoSe i ubi5e jednog golorukog?Jel istina da pored hljebaumrije stotine gladnihAko jeste, zaito to biva?Da l i je ist ina da jedovjek dovjeku dovjek?

Osrnan SIIAIDZIC

Hrvati . Di l jem ci jele BiH svakodnevno seuni5tavaju sela i gradovi, pl jadka imovina,l judi izgone iz domova i mjesta i progonegoloruki u bespu6a, t i l judi su Muslimani iHrvati , koj i di jele zajednidku sudbu.

Na ratiStima, kao pravi susjedi, prijatelji ibrada. rame uz rame bore za slobodu svoiedomovine.

Nakon svih ovih dinienica o. Smai lGali jaievi6 izjednadava Tudmana - HDZ BIHHVO i KaradZi6a /Milo5evi6a/. Ako g. Smailne zna, napominjemo, hrvatski narod u BiHje na posl jednj im demokratskim izborimadao svoje povjerenje HDZ-u.

Neshvatl j ivo je da se moie izjednadit ispasioca i ubojicu. UporiSte za svoje tvrdnjedlankopisacje na5ao u nekim ekscesima. Teekscese podmeie kao da su sfuarni stavHrvatske i HVO-a soram BiH i Musl imana.Ekscesa uvi jek ima, ratno vri jeme im poseb-no pogoduje, al i nisu pravi lo, ve6 iznimka.Gradit i odnose na nj ima je negaci ja Iazuma.l l i zar ist ih, sl idnih i ve6ih ekscesa nema nasvim stranama? Zar upravo jedan drugogane produciraju? Predmetni napis ja smatramnaiveiim ekscesom. - Sve zlouootrebe vlas-ti, i:kscese, ratna profiterstva, Siiardiije svihoblika i boja, bez obzira ko ih dinio, najstroieosuduiemol

Mno!i daleko viSe razmiSljaju o sutraSnjojBiH, a zanemaruju svoj dopr inos usada5niem trenutku. O onome Sto sadadin-imo 6visi ono 5to ie biti sutra.

.Zel imo slobodnu, samostalnu, demok-ratsku Republiku BiH, sa tri konstitutivna,suverena i ravnopravna naroda, sa zagaran-t i ranim nacionalnim, v jerskim i l judskimDravtma.

Put do toga ci l ja je dugadak i teiak, To jepovi jesni proces. Mnogo togatrebajo6 saz-r i t i u nai im glavama. Odito je da gorenabrojani termini nemaju isto znadenje usvim glavama. To je i razlog tedkogsporazumijevanja. Radi objektivnosti i 5topravedni jeg r je5enja svih pi tanja uustrojstuu drZave BiH, Hrvati prihvataju ar-bi t ra iu Eurooe. Takode. drZe da trebauspostaviti i bstvariti europske standardeznadenia ovih termina. Konadno svima iebgdu6riost u zajedniStvu sa Europom.

Sto se tide sadaSnjeg trenutka potrebno jeusredodit i sve snage na obranu domovine.

Lijepo zvudi rijed ravnopravnost. Samotreba je ovog dasa pretoditi u stvarnost. Akose borimo za ravnopravnost u pravima,treba je prihvati t i iu duZnostima. Trebasvakipojedinac dati svoj dio u obrani. Trebamosvi BiH na isti nadin doiivljavati kao svojudomovinu, a na isti je nadin posjedovati,svima jednako pripada, svi prema njojimamo iednake obaveze i u ratu i u miru.Nikome'ne pripada ni vi5e ni manle.

Dri im, da su ovo stanovi5ta najvedegdijela hrvatskoga imusl imanskoga naroda uBiH. U tom smieru treba usredoditi borbuovog dasa.

NEK'SE ZNA

Davno nekad, o najbrojnijojteianiskoj porodici.Zuhre i lbre Kah-rimanovica pisano je i u saraievskim,i u zagrebaikim, i u beo.gr.adski.mnovinama, govoreno u emisiji Radio- Sarajeva PETKOM S VAMA.

Evo,sada, iuTRN-u.Teianjskim ratnim novinama.Sepfembarskih dana ratne 1992.

godine.Nekad davno, dvanaestoro Kah-

rimanovi6a, deseforo djece, jednodrugom od uha do uha (samo otacIbro radi), sirotinja, al' nikad gladni,nikad zakukali, iivjeli: OD DANAS DOSUIRA.

Onda, jedan po jedan otisnuri su seu sviiet.

Svih devet muikih i jedno iensko.

godina Zivi i radi uNjemaCko j .U Bideshaj-mu. I za tovr i iemeuradio tolikoda je, pr i jenekol ikodana, pred-loZen zapoCasnogg ra Cl ani naovog nie-maikog gra-

Bosni. Erine se o svem4 i pita zasvakoga.

Svaka mu dast I 6estlvidi se: TESNJACI SU - TESNJA?I

Sm.TERZIC

U TREPCU

,klfi|nt! A da.A koliko je ovih ratnih dana

doprinio (prikupio hrane, odjete,odje6e, lijekova, opreme za Ratnubolnicu u Tefnju), to ie neproc-jenljivo. I stalno Salje- Kamionima, iko god krene prema Teinju, i prema

Velitra pomoc gastarbaiteraNa radu u inostransfuu nalazi se velik broi

mjeStana iz Trepda. Do sada su bili sloini ijedinstveni. Agresija na njihovu BiH jo5 viieill je ujedinila. U zemljama Zapadne Evrope(Svajcarska, Njemadka, Austrija, Holandija,Italija...) gdje su zaposleni Trepdaci, for-mirali odbore preko kojih daju svoj doprinosborbi protiv agresora. U prvom konvojupomodi koji je stigao kao dar ovih destitihljudi, bilo je 12,5 tona hrane. Svo naoruianjeu Trepdu kupi l i su ovi donatori . Vel ikupomo6 su pruZil i i opStinskoj TO. Neki dan,

rekoSe nam Sead Mehidi i , Samir Sai irovi6 iSuad HasanbaSii, aktivisti iz Trepda, stiglapoSiljka vrijedna 20.000 DEM. Novac 6e bitiutro5en za nabavku hrane. Svi Trepdaci kojisu zaposleni u inostransfuu su zasluini, a uprvom redu organizalori i aktivisti u od-borima: Fehim, Hamzali ja, Muhargm i AsimHasanbaii6, lsmet Kotori6, Adem Sadiroviti,Fadi l Mujkanovid, Husein i Senad Mehiu\ i6,Adem Deduki6 i drugi. Aferim Trepdaci.

H.PIANJAC

2I'. cctrtcmbar/rulan tggr.

!-IRONOLOGIJA TASISNCKE AGRESIJE CETNIKA NATESLIC

101. brioada Armiie BiH vr5i stalno oooun-iavanie i ialanie i bliii se dan kad ie na5'volieniTesli<i i ciiela t6sli<lka oprSina biti slobodni.

lz PRESS centra op6ine Tesli6Pripremili:' ""'ii6i.'

nuniain 5i5ie i Nor. Hasan oK6

ISorn5ifena dieluSrijeda je drugi septembar '92., 13 sati i

pedeset minuta. Dan, koji se unekoliko raz-likuje od drugih. Ti5ina od jutra, ne duje seni pjeSadijsko naoruianje, ut ihnul i 'su izvukovi aviona koi i su ci iel i orethodnimjesec nadlijetali t'eSanjskb pirdrudje uve6ini sludaieva i borbeno dielovali.

Svi jet izisao iz memlj ivih sklonista,doma6ice koie su ostale kod svoiih ku6a. uzpomo6 mu5ke djece gotovo da ih u JelihuviSe i nema, beru u ba5tama uvele paprike,Sljive i drugo voie i povrde da bi pripr'emileneSto zimnice, bar ono malo Sto je ostalo izaove su5e.

lvan savjetuje susjedu Marijanu da budeoprezan, jer pokazalo se da agresor kaohijena bira lrtvu, kada se ona najmanjenacla,

I, ba5 bi tako.Najednom, z lokobni huk, strahovi t

prasak, dim pomije5an sa pra5inom omotaku6e - grgnata pade pred ku6u l l i jePURKOVICA. stot in iak metara iznddjela5kog mosta.

Sludaino i sam se zatekoh na praou svoieku(e, nddoh se za trenutak na lemlji.

Cuiem, ali joS od dima ne vidim, da su ukudi bili llijina Iena lva, susjeda Marija i lvanna kafi, ali da ie sve u redu i da su iz ku6euspjeli.iza6i n-a balkonski prozor, na svusrecu. ztvt I zoravt.

Dim i pra5ina se slego5e, pridosmo svikojj smo se zatekli u neposrednoj blizini.

Strava i uias.Zaluzine prozorq razbacane po dvoriSlu,

jedan vanjski zid poruien, veianda ku6e,ulazna vrata izval jena, o5teden krov,popucala stakla, upropa5ten namjeStaj,..,, au qysjednih ku6a popucana stakla.

Steta golema.llija je na prvoj borbenoj liniji. Nije nislutio

Sta sE desilo.Po dolasku ku6i zatekao ie nekol iko

kom5i ia koi i ve6 uvel iko pbmalu or idi56enje ruSevina. Osmotrio je stanjd i,usput kao za sebe, rekao:

-Eto, pro5le godine, nekako u ovovrijemesam sa porodicom uselio u novoizgradenuku6u. Otkidao sam od usta da bi sebi iporodici obezbijedio topli dom'.

Gdje ima nesre6e ima i sre6e.Granata je pala neposredno uz ku6u i

nani jela ogromne 5tete, Da je pala nazgradu, nastavlja llija, ne bi od nje ni5taoslalo.

'Sve u svemu, valno ie da niko niiestradao, a ku6a 6e se nekako popraviti, Dase zna, veli u Sali llija, da je granatb potpuno'izvalila' polovinu vanjskog zida, upravo udijelu gdje su bile smje5tene iiveine namir-nice i da ne zaboravite i bure rakiie. Rakiiaje ostala netaknuta, pa 6emo mo6i mald i"poakiamluditi'.

Kom5ije se zagleda5e i, kao svaki za sebemisli: 'Treba pomo6i kako ko moZe'.

Tako je i bilo.Sutradan, na okupu se nado5e lvan,

Mari jan, Eso, Mlado, Senad, Ahmo,pomogo5e kako je ko znao, umio i mogao.

Prije na dan-dva'baba CURA', sedam-desetogodi5nja starica, koja zbog. silnoqgranarrranja moraoe napuslfl svol oom, prlodlasku rede: 'Kom5iie. Sto imam ia imate ivi', ako nekom neit6'ustreba, a'ja imamodnesitE'. Kao da je znala da 6e poneSto iod nje zatrebati.

l, tako, za samo sedam dana, komSiiedovedoSe lliiino zdanie u prvobitni poloirii.

Tako je io, kada'se 'komSi je 's la lu ' ipokazuju to i na djelu.

Anto A. MANDIIC

+++++"|".+", l"^ HIMNA lol .TESLICKE ̂

^h SUL'INE BRIGADE ",h' Oi Teslifiu brzo 6emo dodi

4^ r r{iT ^ " rv o i i m Prodetat" r{h

' iras ne plafe Subare ni

4^"#f smo borci suryine&. brioade.

& !:;:"borcisYenas reslii

^ ne bleiimo kad se obruEa?rsteie.'-r MI smo borcl, svi nas zovu

,lrji::ii"i 6e nae upamtitl1 Brate Suljo, ti Smajilin sine

ala_ Gonl Eetnlke, goni preko

.$"lF'+ +.$ +.f"

"$.$

+"|"

",tnPRICICA IZ ''ONOGA'' RATA

Drit tl niega na okuUz rat, onai. Druqi svietski, ianuara 1944.

oodine u Te6ani. u ratnu bcilnicu. iiioao ie doktorNikola Ljdhov. Rus. DoSao u Tel5arij pd naredbi18. hrva{ske NOU brioade.

Svi su l iekara t iqradu or imi l i kao svoonairoCleniiej (Ieinjaci.ine znaiu drugadije), ati siont "oogovorni" sumnlall u rusa, p€t su oonolaoredali "u nadleinosf ' oovierenikti za zdravstvokoii ie za dva-tri dana udini6 sve da o Flusu saznaitd j6 mogude viSe.i.posliie toga, s komandantomsraDa vooro oval ouatog:

uredno.azo,sviedodtbu od detvrtog raz-

UnSUP-a

i ie ifizi6ki napadi na radnike MUP-iSu potpisal i lo la lnost Srpskoj

a. lmamo ih sve.op6ineTeslid u sva

u posebno su seSO Teslir!. Kneiel

Sm.TERIZIC

2t. septenbar/rulan tggr,.

!@KAID TE UMJESTO GELERA GBANATE

UBODE NTRN'TSredinom avgusta bio sam nemalo iz- TeSanj,kakokaiecijenjeni doktorEkremA.,

nenaden kada mi je do ruku doSao prvi od ovog 'dobrotvor'a" ilobili neupotrebljiveprimjerak lista TRN. Otkud da na ovbko medika-mente za ranjenike, neg6 smo r mlmalom prostoru i uz to u okruienju na poloiaj ima dobil i po Saku slatkiSa,agresora, ljudi naprave takav podvig i da doduSe lijepo upakovanih, ali koiimaievEisvjetlo dana ugledaju ratne novine?! poodavno bio istekao rok trajania (Rirdi se

Ali, listaju6i TRN, svaka njegova bodlja o bombonama ukrasima za hovogodiSnjerezalamijeduSudubljenegogeleri granata jelke), pa smo istim podastili koko5ke ikojisupr5tali svakodnevno,takoblizudasu madke koje su nam pravile druitvo upo.stal i navika..Dakako, ima dosta dlanaka memlj ivom podrumu na poloiaju ukoji opravdavaju postojanje ovog lista, ali ni Jeledima.pretpostaviti nisam mogao da 6u proditati Gdje su samo Memo i Azem uspielilist najlokalnijeg karaktera. 'kupiti'200 kg. tih Sarenih dokoladnih kjom-

lzvieStaji sa prvih borbenih li.nija su samo bonica sa okusom "memle'?!iz-Bobara, Kalo5evida, Mrko-t idir idrugih Znademo, bolan Memo iAzeme, imimjesta koja gravitiraju rodnom mjestu proletersko-seoska dieca 5to su pravi slat-iryj9st9{a ljgjre e,. koji.do tih izvje6taia kiSi, pa dosta_ nas ve6 kuju detnici bojnimdode tako Sto mu komSiie po povratku iz okoVima na Kominu!rova ispridaju svoje dolivljaje - i eto ti Zagto nam IPD HVO-a obja5niava Sto ie'prave' ratne pri6e. "kurvinometa/, kada i mi zlatni liiliani, ka6 i

Da li se neko od ratnih izvjeitada sjetio da pravi borci HVO-a, znamo da ie'klrvinski use na domak zloglasnog Putnikovo! brda, ovoj situaciji mjeriti zonu odgovornosti ia na teritoriii opStine Te5ani, nalazi i selo dullnuborb'eneiiniiekadaietona5azaied-KraSevo na-koje je od podetka rata palo nidka zona odgovdrnosti i zaiednidka bor-tol iko granata da, kada bi sakupil i beno - odbrambena l ini ia.n-eeksplodirane i poredali po kgia_ma, u I prestanite ve6 jednom da svojomKra5evu ne bi ostala ni cigla na cigli? propagandom borce Armiie RB|H iz samos-

Da li su se novinari TRN-a, kada su se ialnogbdredaTe5anikamislimnavoinikeizutrkivali ko 6e ljep5u pridu napisati o Medi, Ka5eva i Lepenics svrstavate u iedovezapitali odakle jetaj Medo i da li ima jo5 neki HVO-a da bi s'e okitili tudim periem!Medo u KraSevu? A ima ih mnogo, i moj vr l i Nek' se t i ist i IPD-ovoi -pozabaveptijatelj Medo se sigurno.ne6e naljutiti ako politidarima u svojim redovima iroput mogga poravnam sa niima, a i kako bise naliutio ciienienoq kolede od priie ratd Draoekada ie sa vedlnom od nas priie rata B6Sniaka i inih k6ii vei miile na stolicu'unapraVio tol iko zi jana po vo6njacima nekoi novoi opdini inaznamdali uSiv5i i l ivra6aju6i se sa igran'ke iz <ibliinjih s-ela. omahiskoi'im'a dovolino boraca da posliie

Kalem: ima .ih m.nogo, ali najmanje rata pirpune delegatska mjesta u sklpdtihivremena provocle u Krasevu nego su na te iste op6ine. a da i ne qovorimo o siiaset'Trgu Pere Kosori6a', kako.u Sali ng3iyagg drugih €idminiskativno-kincelarijskih drjes-polotaj na Putnikovom brdu ili na'Kobiljoj ta. -glavi', lj. na Kominu, pa na VinogradimA i Neso, draqi moi koleqa Draoo. dodi maloJeleCim'a, ili p.ak za Medinom grupom "diste" u red5v6 bo6ca ii AliO6govci i Ularica, pateren na TeSliiko-iepadkom iati5tu. da vidi5 Sto oni misle o tofre koii su vecrnom

Kao i Medo, detnicima strah u kosti ut- ostali da _brane svoia oqnii5t'a. Doootovojeruju i Medin brat Guta_koji.im ne da. mira Perini i. Civini Alib6govEahi, ie' Ziretovikada prpradi niegova S3-oika,-pa Huska Ulariani.Cupo, Sicko, Da1'dio, Ne5b, Sbico, Zair - A ia lidno mislim da 6emo ia iti. Draoo. iSmajin, Bumbai, Dike, Smajo Bobec, Carl l iAntoVrana odiqrat i io$si iaiet oirt i iaMedka, Budo,. Kikira, Bajo, Avdo Himzanov rauba u pauzama izmidu'dvije autobusrieimnogi drugi koje Cu izostaviti zbog nedos- liniie.tatka papira, a koji se sigurno ne6e uv- JoS te molim, kao dobroo oriiatelia irijediti, jer pominjanje njihovih imena nije im kolegu, da nade5 nadina da ia n6 ko'ristibitno koliko cilj za koji se bore pod'zas- situabiia, pa se borcima i druqim putnicimatavo.msa.Sestzlatnihl j i ; l jana. za Hrlatbku naplaiuje u DM'valut i iz-

Ni civilno stanovni5tvo koje je mahom davanie propusnica. Tb ie za mene iedanoslalo u Kra5evu nije ostalo nb.'ijedilu', za vid-ucjgn'e, ei nikako nadin da se obezbijediSto su se pobrinuli dlanovi Kriznog Staba podetni kabital za osnivanie opiine.ovog sela, stupivSi u kontakt sa dvaiiesetak Ne znadr samo kako novinbri TRN-a nena5ih kom5ija koji rade u inostranstvu, te, uz Dadu za shodno da priupitaiu oodinasve te5ko6e koje ih susre6u na putu za cemana M. predsiednilia lzvrsnbo 6dboraHrvatsku, qdjg, ?a sredstva.koja prikupe op6ine TeIahj.zadlo se u priznat-oj drlavinasi gastarbajteri, nabave Zive2ne namir- BiH ne prizniie bh dinar.'koii ie usout inice i druge. potrepitine za stanovni5lryo legalna ftoneti bh. drlave, nejo'sve diugqKrasev-a koje nesvatljivom upornosiu valute koje, naialost, ni bdrci ii stanovnrcrprkosi detnidkim granatamasa kojim odlaze ne posieduiu. a kada udeS u neku od riietkihna kratki podinak i s njima se, isto tako, prodavaonica ili vojnidkih kantina kao'da siDude ranom zorom. !{. gospodi.Njem3dtoj, pa gjigne sve u DM

Za koliko-toliko snoSliiv iivot stanov- ili, u naiboliein sludaiii.'u HCD.ni5tva Kraleva u ovom b-elaju zasJuini su odsi,voi da ie ta'r6ba i nabavliena zaZuhdo, Avdo, Miralem, te ef.Fuad c. koji ie devizd - ne6e "Frfl VoDE' ier 6e riaiiiediti3vojim dosada5njim dobrodinstvima Vri6 pitanie: a odakle te devize'za nabavftu tEvizirao put za dZennetl, kao i na5e kom5iie iste rirbe?gastarbajteri Bekrid safet, Pezer Adem- i Eto, zasad toliko pa ako ciienieni novinariRamiz, Kikic Bamiz, spahid omer idrugi, a TRN-a iele napravlli pravi iividstai sa orvepogotovo vozadborac Kinez koji, izmedu borbene liniie,'neka moi dobir iarln Hairodva ratn_a okrraia na prvoj borb-enoj liniji, planjac poir#i kom, I voda iz Krase]vaooe svojim l(amionom u Hrvatsku i sve to SALKU D, negdie od putnikova brda, paooveze u Krasevo. lijevo do Kriia ili bilo koo komandira'iz

Prilidno me bocnula i rRN-ova bodlja obreda Teiinika na istim miestimi. i imaedpo-d.naslovo.m "Dobar-je Me-mg', Po gosir. pridu iz prve rit<e, oirertno tiroz puSt<arnicuH.UrKtCu,

'e rt to onaj Memo sto je pr|je rata, dobro ufurdenih rovova, aza niedovu siour-

p i,y Jofrt samog rata dok je bilo struje, nost ja garantujem, jei je evidintan Sroi-peueslo- taKovjetne- na pokeraparatrma ili naskadalih koji se skoro zanemarliiv, ako s6putem svo.jih 'dilera' na mostu kod D.oma yau.alo gbqvlia posao kojim se l'eli'postiiikunure koji su, zanjegov radun, ucjenjivali, krainii cili: slcibdda Bosnri i Herceeovrne.l(upujuci posljednjezalihedevizaodionako Napisrino u rijetkim trenucimaidmora,

i,:fl,""!,fi,"o' krizom iscrprjenos stanov- *i,T;13,1,{iilirp":oi1?;.o,miieBiH

Nisu samo radnici Medicinskog centra $atroDuorciactiill,{aio

SUSRETISA RANJENICIMA

Vrati6enro se mi!Sudbine ljudi s ruba iivota, doslovice sa

ratiSta, mogli bismo nazvati bizarnim kadase ne bi radilo o borbi za goli livot, a svakatakva borba zasluluje i uvalavaposrovanje.

No, za neke ie rat i mnooo vi5e odpreiivlivania, zavisi iz koieqa se-uola oleda.Prilikoin pbsjete Batnof Solnici -u fesniuobavili smo razgovor s dva ratnika koji su-uborbi sa nepri jatel jem zadobil i - lak$eozueoe.

Naime, rijed je o Edhemu Kru5ki, rodomiz Kgjove, qpgqng Maglaj, koji nam'rede dazaprsemo srueoece:

Ranjenicl Edhem I Bego uskoro ponovona ratiitu.

- Ja sam od podetka aqresi iesrbodetnidkih koljada i iljadkasa pris-tupiduorgla.ng snage TO OpStine.Maglaj. ljednevecen Kaoa sam se nalazio u Kosovi napoloiaju, srbodetnicin su zapoCeli napad igranatiranje sa Ozrena itom prilikom ranjensam u desnu potkoljenicu. Rana mi zarastai uskoro odekujem da se vratim medu svojesaborce.

Drugi borac sa kgjim smo vodili razgovorje Bego Durmii iz Sevarliia, op5tina Dbboi.

Ovaj robusni i neustraEivi mladii do5abje sa rati5ta na Kupresu, sredinom iula ovegodine_iodmah se prijavio u oruinb snageTO Opitine Doboi.

'

- Ranjen saq i2. avgusta 1992. godinena rati5tu u Ularicama i to u liievo rame.Neopreznost u osmairaniu i -geler mepronaSao, pa, ipak, sve se dobrolavrSilo._ Na kraju ra4govora oba ratnika porudiSe:Driite sesrbodete, potjerat6emo virs iprekoDrinel

TEKST I SNIMAK: Haean BRKI6

Geta nala, ali odabranaNlSta ee o niima ne mole ruino redi.Fade danono6no, rade po zapovljeetl.fo su oni koli, I pod otbianiin uitovima,

prlpremrlu I dopremaiu hranu za sve na5ebrani le l je, hrabre borce Bo3n€ I H€r.c€govln€,-na podru6lu teianleke opStlne.

Evo lh, bez nekog poaebnbg redosll€da:_ Hamlo Hadiiamijlovi6-Papl, Mu-htdinP-anlali6,- Senad Delid, Hamdo Ravazovi6,Mirsld Musirfie, pa kuhari: Muhamed Belti6,Serd Demlrovid, Hasan Selihba6l6. iriuidMuelila, ldrlz Rahman IHajrudin Halil6vl6, ieglrvni. mee_ar. Haean

-Skoljii-Grga I nlegovpomo6nik Saklb Ribl6.

Dlel ioci hrane $u dva Besima(Mulezinovl6 | Kotorl6), Ziad Ruittd,lshak.labandil6, Pero KrlSto, JueufVehab I SemeoGarl6. U avemu ovome, r kako bl moolo beznilh, doprlnos u prlpremanlu hrane-dalu IZjada Hatlbovi6, Ailfa Haiukld I Modin!Dlini6., Sm.7.

TESANJSKE RATNE NOVTNE-

4t"LamztMUSLIMANSKO DOBROTVORNO

onu5wo reiaru.r

Pomai,,e svirnaKo? - Musl imansko dobrotvorno

dru5tvo "MERHAMET". PododborTeSanj.

Gdje? - Gotovo na cijelom podrudjuopCine TeSanj i d i je lu oslobodenogpodrudja opdine Doboj.

Kada? -S pruZanjem pomodi podelose podetkom ove godine, a naroditopuno se radi od polovine svibnja(maja).

Kako? - Do svibnja se raspolagalo sa 'nekol iko tona hrane, ne5to maloli jekova i kori5dene odjede i obude. SveSto je bi lo pr ikupl jeno novdanihsredslava, to je uglavnom utroseno uakcijama koje su do tada vodene.

Za5to? -Zbog okupacije Doboja odstrane detnika iz SDS, te nenarodneJNA. Te5anjska opdina sa 50 tisudagradana, poveda se iznenada za230O0prognanih i izbjeglica. Potom, nakonmiesec, za ioS oko 7 t isuda izTrislida.Svima nam zaprijeti glad, jerrezerve su bile vrlo malene. A Sto ie biloza prodaju, rasprodano je za nei<olikooana.

Doprema humanitarne pomoCipodela je pr i je t r i i po mjeseca izZagreba, potom i iz Rijeke, Splita,[, l jemadke, arapskih i islamskih zemalja,Svicarske, Slovenije idrugih zemalja. U"MERHAMET-u" Te5ani sa oonosomistidu krupne rezultate koji su bstvareni.Bilo je to mogude, jer su prihvadeneponude brojnih dlanova i akt iv ista"MERHAMET-a" da po5al ju svojevozade i vozila sa gorivom i potrebnimnov6anim sredstvima da dovezuhumanitarnu pomod. Tako je za perioddo prije mjesec dana izdato ovla5denjaza 60 posada kamiona. Humanilarnupomoc je dovezlo 40 kamiona, po tomosnovu. U zadnjih mjesec dana "MER-HAMET" ne Salje kamione, nego svepotrebno, u vezi sa tim, eini opdinaTeSani.

Por6d znadajnih kol id ina l i jekova,vakcina, seruma, sanitetskog materijalai drugog Sto je potrebno bolesnim i ran-jenim i Sto je predato Humanitarnojapoteci i Ratnoj bolniciTe5anj, doSlo jei dosta hrane za izgnane i siroma5negradane. Radi se o 534 tone hrane zaodrasle i djecu. To je "MERHAMETU'omogu6i lo da bar po jedanput uper iodu, od kako je podeo rat ,pomogne gotovo sva domadinstva iprognane, na ovom podrudju. Desetinetisuda osoba hrane se iskliudivo zahval-ju juCi hrani pr iml jenoj od "MER-HAMETA".

Hrana i sredstva za higi lenu supodijeljena tako sto je 433 tone datokroz mjesne zajednice i/ili d2emate, 25tona u javne kuhinje i 76 tona su dijeli l iaktivisti i magacioneri ove humanitarneorganizaci je u magacinima "MER-HAM ETA", Pododbor Te5anj.

Svi koj i su pr imi l i huinani tarnupomod, istidu u Pododboru, iskazali suveliku zahvalnost, kako onim koii suposlali, tako i onim koji su pri lvelipotrebnu organizaciju da hrana dode.Jedan broj i siroma5nih i izgnanih je

kritizirao slabosti koie su pratile ove ak-tivnosti. KaZu da ih i j i jele u dvije grupe:krilieare - dobronamjerne i njihove prim-jedbe, miSl jenja i sugest i je sudobrodo5le i prihvadene su; i one kojisu uvijek i koji 6e vazda krit ikovati, jer suna to "pretpladeni ." lpak, sve nj ihpozivaju da sve nepravi lnost i kojeprimijete - pri jave polici j i i nadle2nimorganima krividnog gonjenja.

Na kraju istidu zahvalnost svima kojisu ovdje uput i l i , odnosno poslal ipomod. Gotovo da je nemogude svenabrojati, navode samo neke: MDD"MERHAMET . CRVENI POLUM-JESEC" Zaoreb. (20 kamiona il i 147rona), MDDiMEhHAMET" Spr i t - (102,5tona na 18 kamiona), pomod SaudijskeArabije (52 tone na 7 kamiona), IGASE- PredstavniStvo Zagreb, (29 tona na 6kamiona) , Kr izni Stab Musl imanaHrvatske za pomod narodu BiH u ratuZagreb i Visoki komesarijat Ujedinjenihnacija za izbjeglice Split po 4 kamionail i20 odnosng 22tone, po 2 kamiona odUNHCR Svicarska, Nlemadkehumanitarne pomodi Zagrebi i Privat-nog preduzeda "FENUTEX" Zagreb, pojedan kamion Crvenog kriZa Sinj, ZejraKeriCa (poslao iz Ri jeke, gradani

Jablanice kod TeSnja iz Zagreba, "MER-HAMET' Pula, gradani Tugavida izZagreba i dasne sestre iz jednogsamostana kod Zagreba, MustafaKruSko. na5 suoradanin itd.

U veii sa ditienicom da se dak 20vozada kamiona, kojisu od MDD "MER-HAMET", Pododbora Te5anj, uzel iovla5denja, a jo5 se nisu vratili, odnos-no javili da su dovezli humanitarnupomod i kome su je predali, u ovojhumanitarnoj organizaciji kratko ka2u: otome smo predali prijavu policiji. KaZuda znaju da je nadle2na slu2ba za suz-bi janje kr iminal i teta Stanice javnebezbjednosti Tesanj podela istragu, josprije vi5e od mjesec dana. Cim dobijuizvje5taj, o tome de obavijestiti i "TRN".

Tako itreba!

Hakija AHMETAGTC dipt.ing.

Dragi moji, neki otpadnici od zlatnih ljil-jana. Ovo je odajniiko pismo jednogabriinog zeta. Pored ovih ratnih problemakoje ivi osyeiate na svojoj ko1i (ukoliko i6taosjedate), moj problem je joi ivedi. Naime,evo o iemu se radi. Tragedijom selaMakljenovac u moj skromni dom uselila sepunica i punac, kao i ostala mnogobrojnafamilija. Ti iei sada reii: pa ita, nisi sam, tj.nisi sam u kuii i zbog sluiaja koji navodi!;, idrugima se to deiavalo u ovom ratu. Dadeiavalo se, ali nije to problem. Makljenov-ca kao sela liziiki 80o/"viie nema. 80% kuiaje izgorjelo u strainim naletima i izlivimabiiesa srboietniikih hordi zla. Sticaiem okol-nosti, a i prostornog smjeitaja, *iia mojihnajbliiih spada u onih malih 20% iitavih.(Tune brojim pokoju granatu u krovu ili zidu.)Reii ie{: dobro je, kada ovo prode modi iese vratiti. U pravu si, ukoliko neki od otpad-nika zlatnih ljiljana za mjesec-dva ne odnesui zidove kuda koje usprcvno stoje. Odnijeliste sve.' haljine, gaie, hlaie, kapute - ljetnei zimske, iar{afe i jastuke. (A mogli ste svedobiti u Crvenom kriLu, Karitasu i Mer-hametu.) Televizor ponijeli do pola puta i nanekih 100 - 150 metara bacili u kanal. Niiebio teiak, bio je mali portabl. Odvuktimotokultivatot. (odakle ti gorivo frajeru?)Svaki papirii briino proiitan i lijepo baienna pod sobe. Svaka krpica njeZnopregledana, 6iste odnijeli, prljave bacili.(lijenduge jedne!) A moLdg ja i grijei;im,moZda se'to samo igrate Serloka Holmsa,traZite motive zaito je taj napadeni narodmorao napustiti svoje kuie. Ja znam da bibilo dobro nadi negdje, sakriveno u dubiniormara, DM ili maramicu u kojoj je ostavljenozlato. Dragi moji zlatni liiljani, zlato ne traiite,jer ja sam ga davno uzeo. (Mislim na 1enu)Drugog zlata nije ni bilo. Ali zato sigurnoznam gdje ga ima. I DM i zlata, onogapravog, tu poviivas na200 - 300 m, na Griiuu maloj kapelici, i dalje do Prisoja, Milkovca,Doboja. Zlatni moji liiljani (otpadnici od ljil-jana), zlatni pozdrav od zabrinutog zeta!

ZABRINUTI ZET

ffi 21'sePtemba:r/rut

WVRIJEME RATA

Z,latni liilianirr potrazi za zlatom

Srneda divliadu istreblieniu

Pri ie miesec dana lrebalo ie po6etiodst fe l s indaia i l i srniaka. U hekimr.epublikama. lov poiinje -poietkom, a udruotm sredlnom mata.

IVledtutim . ratne p'rilike izmiienile su io lan oazdovania 'v isokom ' l n iskomtlivliadT. Od ooietka ovoo Drliavoo rata napodruiiu na'ie opitine i F'epirblik-e sve seirniStav-a. Da i rilemenita divlia6. Srna isrndadi su'tolik6 ororiiecleni di ih ie sadar ih ie sada

I nd rubneriietkost virdi ielove !u-Poznaio

Hasan Brki6

TESANJSKE NATNE NOVINE

Borcivelikog srca

Na5a ekipa je nedavno boravila medupripadnicima Armije Republike BiH uOdredu Kalo5eviC. tadni ie napoloZajima koje drZe hrabri 6orci, uPute5idu, na Brezi.

U jakom utvrdenju, mitral jeskomnijezdu, na5i doma6ini bil i su Nazifi2o iSamir Muratovid.

2I'. septembat / tuian rgg'.

Nazi f je komandir odjel jenja kojedrugima moZe posluZi t i za pr imjer.Svakodnevno se vrSi obuka.uvjeZbavanje i gadanje. UkopavanjepoloZaja je uradeno do maksimuma iovom linijom ne moZe niko prodi, istideNazif.

Njegov pomodnik Samir jo5 ni jepunoljetan, l jut je na svoje vr5njake kojisu se upisali na l istu pobjeglica.

- - Mogli su nam pomodi kol'ko, tolk'o.

Cak je i velik broj punoljetnih mladidaoti5ao u Hrvatsku iSloveniiu.

Posl i je svega, s nj im'a Cemo seposebno obradunati, rede na"rn ovajborac, dok smo sa Rifetom Suiidemnapu5tali poloZaje na prvoj od6ram-benoj l in i j i

hap

Tri sina i dva rrnukau afmiii BiH

lz uviiek uqledne oorodice Adema iFate BrkiC saVukova'(Adem ie ciielisvoiZivot, zidao kude, a ha poSao -nikaddniie dobio primiedbu) na tjranik slobodeze BiH stala s[ tri siha i dva unuka, Petzlatnih l i i l iana od oodetka aoresi iesrdano biahe svoiu ibdinu zemliU.

HUSEIN (roden 1949.) ie db5ao izAustri ie ostaVliaiuCi tamo'oosao zidara.za nieiqa kaZu da ie maistor nadrastacioca,' i-odmah sei ukliLdio u redovebranitelia.

HIDAJET (roden 1955.) uviiek nemir-na duha, a'kr5na deli ial nii6 ni dasadasio kao ni stariii brat. Dana's su obad-vojica u specijdlnoj jedinici jela5kogbalaliona.

MUJO (roden 1 957.) maistor-metalaczlatnih ruku kome se'ne moZe oteti niiedan posao. Danas ie arti l ierac. Temel-i it kao'i u Zivotu hode da'temeliito os-lobodi od Cetnika Bosnu i Herce6ovinu.

Troiicl sinova Adema i Fate Bikid odpruih'dana prikliudiSe se i dva unukaEDIN, EDO i EMIR, sinovi Huseina.

EDO (roden 1974.) na orvim bor-benim pblo2ajima plijeni sVojom kor-pulentnbS6u.' EMIR (roden 1976.) iako mlad niiehtio ostaviti oca i brata'pa mu ie dodiidl-jena uloga kurira u deti. On ria motorusa p.uskom o. ramenu prenosi sveobaViiesti potrebne deti.

Na'sve ovo Adem Brkid kaZe: "Draoomi ie da su shvatil i Sta ie naioredduZivotu. Sloboda u svoioi domoVini morabiti iznad sveqa a kada'ona dode ondaCe naSe ruke- sve da poorave Sto sudu5mani poru5i l i . I noVo bol je danaorave".

Kada bi se svi na niih uqledali ne bitrebalo dugo dekati ddn osTobodenip.

F.HRVIC

bore za domovinu i da joj ni je ni5tate6ko udinit i za nj ih. Kaie da joj je bol-nica postala druga kuda i da su joj utome mnogo pomogli zdravstveni rad-nici na5e bolnice, a posebno ist idedoktora Damira koj i joj je kako onakaZe, poklonio detkicu i pastu za zube.Kaie da nikad ne6e zaboravit i Teiani iTe5njake borce i ranjenike koje je iuupoznala i njegovala. Najve6a joj je2el ja da se vrat i u slobodni Tesl i6, jer je tamoostavi la mnogo drugova i drugarica i Mus-l iman i Hrvata i Srba i jedva deka da ih vidi.Adisa se nada da 6e se mir ubrzo vrat i t i i da6e nastaviti prekinuto djetinjstuo zajedno sasvoj im vrSnjacima. A da se njena iel ja ispunipotrudit ie se svi naSi hrabri borci i zbog nje

U narodu se kaie:"Na mladima svi jet ostaje"E pa, zapitajmo se stariji - kakav to svijet

u amanet ostavljamo svojoj djeci

AImina BRKIC

NRRODNR BIRI.IOT€I{RZ€NICR

Ji\t/rrliVIRIA lNi\

Vede TeSniaU organizaci j i Narodne bibl ioteke

u Zenic i je 17. septembra 1992. (u16,30h) organizovana javna tribina oTesnju, u serij i manifestacija Gradovi- gradine, vremena i l judi .

U punoj dvorani ditaonice Narodnebibl ioteke u Zenic i , o TeSnju,njegovoj pro5losti, l judima i l jepotigovor i l i su; prof . Rasema Terzi6,TeSanjka koja godinama Zivi u Zenici,zat im Smajo Terzi f , KemalMularifovi6, Ladislav Kosti jal-Kosta,Du5ko Simi6, Meho Ajanovid iJadranko Popovi6.

Prisutnima se obratio i Abdurah-man eol i6, g lavni i odgovorni ured-nik TRN-a, upoznav5i pr isutne otrenutnoj ratnoj situacij i u Te5nju.

Ovoj manifestacij i , organizovanojvrlo uspjeSno, posebaLl pedat dali sustihovi Muse Cazima CatiCa, koje jenadahnuto govor io glumac SalkoAvdi-i uz kompozicije SaSe Domuza,

Morala ieda odraste

Ovo je prida o djevojdici sa nepunih desetgodina, Adis i Halk i6, koja je pr i je det i r imjeseca izbjegla iz Tesl i ia u TeSanj. Topl inui sigurnost svog4 doma morala je zamjenit iza udionicu u O.S. "Huso HodZii" u kojoj jesmjeStena zajedno sa roditeljima i bralom.

O tome kol iko je Adisa posebnadjevojdica najbolje- znaju rarijenici sakoj ima je Adisa provodi la zadnj ihmjeseci svo svoje slobodno vri jeme.DoSla je sa namjerom da ranjenicimadonosi svjeiu vodu, pored toga na5ihrabri momci 6e Adisu pamtit i po tomeSto je za svakoga naSla malo slobod-nog vremena, popridala bi s nj ima it je5i la ih, a vel ika je stvar. kako kaiumomci, kad jednog zrelog dovjeka t jeSidjevojdica od deset godina. Na pitanjeda l i joj je naporno da provodi svosvoje slobodno vri jeme u bolnici , um-jesto da se igra sa vr5njacima, Adisa jeodgovori la da je to jedini nadin na koj imoZe pomo6i hrabrim l judima koj i se

a i zbog druge djece koja to zasluiuju, a iimaju pravo da to odekuju,

Adisa za ovaj rat kaZe jednostavno da gane.razumije i da ga vjerovatno razumiju oniKOI ga Zapocese.

Da l i ga razumiju?

0i ietnici vrece buvaOj ietnici urede buvas/abo vas Seielj i Karad1ii iuvaVreba vas tugaVreba vas kugavreba vas zoljavreba vas osaa na glavi dihe vam se kosa

Krvavih ruku ielite iiial'vi{e nikud neiete stiii

Ozren i Pale posljednje su vam kotetu 6e vam branioci odsvirati note

Biie vriske i cikei plaianje raiunaza naie neprilike

Karadiic i Mladi1redi ie vam pa-paa vama ostajeda se trese kapa

Ramiz Silajdiija

Floden u Pruscu kraj Donjeg Vakufa1938.godine. Radio je kao medicinskitehnidar u bolnici u Doboju. AmAterski sebavi vajarstuom viSe godina. lzlagaosamostalno i kolekt ivno viSe puta uTesl i6u, Banji Vrui ici , Maglaju i Doboju.

zeni6kog kompozitora. H.P.

TESANJSKE RATNE NOVINE

"Granate koje su pale te no6i, uznemiri lesu mje5tane, mog do tada mirnogKotorskog. Rat je pokucao i na na5a vrata.Na samo prisje6anje 5ta su detnici radi l irnladim osamnaestogodi6njakinjama, sva bizadrhtala. Naravno, i roditel j i su se brinul i za: 'nene i moju tr i godine mladu sestru. Nanjihovo insist iranje krenula sam iz rodnogmjesta za Te5anj. Srce mi se kidalo kadasam posl jednj i put iz autobusa vidjela rodniciom i roditel je, kako mi maSu sa odimapunim suza i ispra6aju me na izbjegl idki put,prsala mi je djevojka Enisa Bekri6, ditatel jkaTRN-a koja je izbjegl idki smjestai na5la uSkoli "Manojlo Popi6" u Zenici. Te nodi nisamoka sklopi la. Stalno sam razmiSl ja la orociiteljima. Taj kiSoviti prvomajski pfaznikpanrti6u dok sam Ziva.

Ljude kod koj ih sam se smjesti la u NovomSelu kod TeSnja dobro sam poznavala.iJgadali su svakoj mojoj 2el j i , al i u mom srcui u mojim misl ima bi l i su samo roditel j i . lakosam imala nepunih 18 godina do tada nisambila odvojena od roditel ja, lz dana u dansludala sam vi jest i kako se Kotorskogranatira i kako se Kotorani hrabro bore,znaju6i dasu u Kotorskom ostali otac, majkai najmlada sestra. Nizal i su se dani. Vei jeclva i pol mjeseca, a o roditel j ima niSta nisamsaznaia. Konadno 1e i za mene zasi jalosunce. Saznala sam da su roditel j i i sestraevakuisani u Sloveniju i da su dobro. Opetsarn plakala, a l i ovaj put od sreie.PtrkuSavala sam sreCit i papire sebi i sestr i ii i i u Sloveni ju al i ne ide, kaiu.

Dani su prolazi l i ,Z ivot se nastavl jaosumorno, deznula sam za majdinimzagri jajem i topl im osmijehom svoga oca.

Nakon tr i nr jeseca saznala sam da uZenicu i Teianj prist i iu borci sa kotorskograti5ta. Podela sam da sanjam kako ie mojotac do6i, da 6emo opet bit i skupa. Od nj ihsam dula pride o stradanju na5ih branitel ja i

2I. septembar/rufan '-ggr.

Saniam roditeliski zagrtiai Zrvor DAMl4 Bilie2i Hajro PLANJAC

o ru5evinama. Najvi5e me je boljelo saz-nanje da je polovina Kotorana izginula avelik broj ranjen, O ocr.r, majci, i sestri niStami niko ni je mogao rei i pa sam podela dasumnjam u ono najgore.

Ubrzo su srbodetnidke granate podele naTe5anj padati. Slijede6a na5a stanica bila jeZenioa, gdje se i sada nalazim. Opet sve izpodetka, u tudem svijetu bez igdje ikoga, alisa iel jom da istrajemo i da opet budemo sa

urodi te l j ima. Od Kotorana koj i su nasposje6ivali, saznala sam da je otac zatvorenu Bosanskom Brodu. To je meni i sestr i biojod jedan jadi udarac. Sestra stalno plade. Jaje t jeSim. Sjedimo ovdje i dekamo.

Ovo ti sve pi5em iz razloga 5to mi je malolakde ako i tugu imam s kim da di jel im, akone sa svojim roCiteljima i prijateljima, ondas tobom i ditaocima TRN-a

SKICA ZA PORTRET:KASIM BASIC

BOSNU NE I'AMPodetkom agresije na BiH (od srpsko-

crnogorskih bandi i doma6ih izdajnika)tadnije od podetka mjeseca aprila ova ratn6godine Kasim Badi6 je radni mantil pos-lovode u KnjiZari MAK u Te5nju zamijeniomaskirnom uniformom na poloiaj ima naKriiu.

- U podetku mnogi nisu vjerovali da 6e seovo dogoditi, ali nas tridesetak smo vlastitimnovcem kupil i automatsko naoruianje imuniciju i zauzeli poloiaje na Kriiu.

Maskirnu uniformu ja i deta "Bobarskekobre" ne6emo skidati dok BiH u potpunostine bude slobodna driava.

- Niko nema para da plati nediju krv, kao5to pokuiavaju mnogi dezerteri 'koj i su seskloni l i podalje od rat i5ta pa s vremena navri jeme neki dinar koj i su zaradi l i na crnopoial ju u svoje selo. Misle se iskupit i i iopravdati na taj nadin

"Bobarske kobre" 6e im sudit i , rede ovaihrabri borac dok smo odlazi l i

Ferid ALIC

U PROSLOM BROJU LISTA NA STMNIsUTEKSTU "IZ PERA KBVTECE..." DESILESUNAM SE DVIJE POGOLEME GRESKE. ZBOGtSoJtH sE tzvtNJAVAMO AUTORU ICITATELJSWU:

1. Cit iramo (posl jednj i pasus)"Vama, dojiideri5ni'e toteje i prijatelji

obralio sam se sa nadom da vam io6 niiekasno da poinete misliti i raditi p65ten'o.Ne u kor is l vaie "s lpske" i l i moje"mudahedinske Republike" ve6 u korist iza iedinu nam suverenu Bosnu i Her-cegovinu, zaiednicu svih na5ih natoda.Razni Bo2ani6i, Guzine, Zori6iili Keni6ke -oti6li su predaleko da bi se mogli liveglave sa tog puta vraliii. Prida za niih zaloie uzaludna."

Ramiz BRKIC2. Potpis autora (novinara) je ostao

neoddtampan, 5to je umanjilo ukupan dojam.

Uz ove greSke i sami smo na5li joi dostaStamparskih i slovnih pogre5aka, koje bitnonisu uticale na tekstove u koiima se nalaze.Trudiiemo se, viSe, da ovola u narednimbrojevima ne bude (ili da ih bude 5to manje).

?4

OTVORENO PISMO KOREKTORU TRN-A

.Z"ao mi je ali ...

.Zao mi je zbog Zenice, Zeniiana iTeir: jaka koji u njoj iive, jer su ovom naierngradu, drevnom TeSnju, u ovih blizu dvijestotine ratnih dana, mnoqo pomogli.

llaroiito oni iz' Radi6-Zbnice."Svi. Odportira do diredorice. Njima, osim zahval-nosti, ni iz Radio Teinja, dugujerno i itcsta drugo. lma milion razloga za to.

Korektore Vukoti6u,avint teikim ooslom (ne bih ga mijenjao

ni za kakav drugi) bavim se tridesetakgodina i zato imam opravaanje da Vamukalem na dic Vaieg posla oko TRN-a.(Neka bude neskromno: mi u Radio-TeEniuoili sma inicijat.ori .njegovog iztaienia,t me na, Ko nce pctle,,.).

Vi to ne radite dobro.lli je samo u impresi|VaEe ime i prezime,

zerad !-D-a, a fo rade drugi, mladipriuieni..?

To me ne zanima, Vi ste u potpisu.Evo zaito Vam sve ovo pi56m: Ako u

jednom listu, na 20 stranal A-4 formata,6italac, ne zlonamjerno, nade 194 (itoStamparske. a vi ie pravopisnih) (po)greiki, onda se or1, la7 titalac, iiorhzapitati: DA Ll PRI STAMPANJU NOVINAEUDE I ONAJ KOJI STAVLJA SVOJ POTPIS

KAO KOREKTOR?Vi to radite godinama, ali...Teianj je kulturna sredina, to, valjda,

znate. Ovdje ima mno{tuo ljudi koje samovih dana sretao i koji se ljute, izmeduostalog, i na to da ste i u 2. i u 3. broju"maiili" i pustili da u'glavi" TRN-a, budeobjavljena negacija uz glagol (... A kamenaNEdarn?!).

I ovo: u rubrici, 6iji sam autor (jaran iz 8.dva), lma 7 (sedam) pravopisnih greEaka.To 6u Vam dokazati (od poietkanovinarskog rada, sve priloge piiem ukopiii, tako me nauiili stari novinarski"vukovi", zarad uienja: ito Ii mi jeto urednikizbacio, dodao, ispravio ...).

A, pogledajte na sljedeioj sfranl tekstRADIO SLOBODNI DOBOJ .. . , osimgre{aka u prezimenu autora, ima joi, u 44retka, taino (jedanaest)? I

Nemojte tako, korektore Vukoti6u!Radite posao savfesno i cko TRN-a,

Vade je to ogledalo. / ksie s kojom TRNsaraduie.

lnaie, predtaiem, kao i u naslovu...

Smail TERZIC,gl. i odgovorni

urednik Radio-Teinja

,.[ i , i ,r,td#lftlrlDtEr i| "nx

Mehmed se anao, Visok, mlad, snalan,dobrodudan , Sirokog osmijeha, nemirnihoo5tenih odiiu. bio ie rado viden svuda.Mislim da gdie svalio volio, a ja narodho.

Pa to ie bilo deljade puno vje5tine ivrlina. On niie znao za mrinju, nije voliopodvaljivati i nije bio radundlija. Znamga kao sebe. Ako si htio ozbilinog raz'oovora moqao si sa Mehmedom, ako teianimalo 5ta iz prirode (travka, drvo,kamen, Stogod) opet si mogao sa MeSomurediti, Sep-et oplesti niko nije mogao kaoon. a isto tako iSla mu elektrika. lmamsepu Sto mi ga je on napravio, a i elektrikumi' je razvodio,.Drago..mi je Sto imam teusjomene na njega, ali md za njega veiei mgrogo i mnogo drugih usPomena.

Saliivu oiesmu 'skititi' ili Salu - vicnapraviti n'iko u Radu5i tako nije znao.Ako njegov sin bude makar lidio na njegabit 6e to ljudina za ugled. A izgleda ho6e.VeC sad je u stanju podsjetiti na,oca,pokretom, izgledom, stasom. I kOerkainu je prelijepa. Curica raste i ve6 je svjes'na da nema oca. Jedva dokam da pos-tane sviesna za Sto ie niezin babo daoIivot pd da umije dase ponosi time. Daosjeti milotu u du5i Sto je k6i takvog ocakad ve6 ne moie da mu ovako malenaskade za vrati vuCe ga za one njegoveooromne. a ioak simpatidne uSi. I trebadi bude'ponbsna, a'Boga mi i mi. Zatonam je obaveza da uradimo sve kako biova i ovakva djeca i njihove majke bilizbrinuti najbolje 5to je mogu6e. Radi sedodu5e na tome i treba samo malo brIe.

I opet se vradam Me5inom liku. Nemogu i ne6u da zaboravim njegov glaskao pucanj, njegov dugi pravilni kotakkojim je srhda6a sti6i mogao, ali mi jenajugodnije sje6ati se njegove dobrote upo'gledu, u osmijehu, u 5ali i naroditonjegove nesebidnosti. Ona je valjda ve6nopobitno pokazana.

Meni, nama ostaje da duvamouspomenu natakav lik ipoku5amo raditii odgajati jo5 takvih kakvog je Mehmedarodi la njegova majka Ati fa. Bog mudiennet podario.

"'H8l,13lN'":

Baif Mulali6, Rojto, kako su ga prijatelji odmil ia zval i , izgubio je i ivot nesretnimslu8ajem. Kao vojnik od prvog dana staviose u slulbu branitelja slobode i rodne namgrude. Sve zadatke izvriavaoje pouzdanoi bio moralana podr5ka svojim saborcima.Posliie dolaska sa fronta , dobio je dopust ispremao se s velikim ushi6enjem i radoS6uda krene u suslet svojoj izbjegloj k6erkiciMelisi ileni Suadi u Split. Naialost, tadostsusreta sa najdraiim nije osjetio. Sprijedilaga je zla kob. Poginuo je u saobra6ainojnesiE6i, borivSi se jo5 deiiri dana za tivotposlije udesa kada je nesavjesni vozadoobieoao sa miesta nesre6e.' Zi ivoga Rojtu, uz tugu njeggve obiteljistadoSe svi njegovi saborci, Zabljadani,Kra5evliani, Lepenidani i Rosuljani, stado5esa svoj6m podrikom i su6uti.

l, eto, jo5 jedanput, koliko i mnogo putaranije, nd prostoru.Te5anjke potvrdi se onanarodna: "U muci se poznaju junaci, unevolji dobri ptijatelji'. (K.Li.)

2r.. septembar/rulan 199r.

Pero RADELJAKKUHINJI

odreda.

Ovako se voli i brani domovinatSest sinova, Sest$asnih mladih sokolova

Zvonke Penave iz Zabljaka: Nikola, Vinko,Bruno, l l inko, Mario iZoran.

Sva 6estorica bra6e su u sastavulabljadke satnije, na pruoj liniji fronta.Odraduju dasno, hrabro, na Kr i iu,Vinogradu, Banderi, Beiiima, Ularicama...

Mladi Mario se t renutno nalazi narehabil i taci i i u Sol i tu. ier ie ranien odoranate orf l ikom'oro5oia na Puthikovobrdo. Otab Zvonko,'iako d godinama, radi ipomaie Caritas, a sve svoje obaveze.u CZ

Hercegovinu moramo odbraniti, nema namdruge, Ako treba i iivote poloiiti u njenetemElie, ne ialimo.

Inade, boli nas dinjenica 5to je veli(brojzdravih i sposobnih boraca po strani. Zenesu mogle dati jo5 ve6i doprinos oruianomotporu agr€soru, da su ostale tu, da poma2uborcima ono Sto znaju i mogu: u logistidkojbazi, u kuhinjamausanitetima .,, a ne zdravii hrabri momci. Zene trebaju preuzeti tuobavezu, a mu5karci na front, rede namKata, uz lelju da ubzo budemo u os-lobodenoj Bosni i Hecegovini.

F, ALl6

Sakupi l i su drugovi , saborci Rai faMulal i6a njegovoj obitel j i kao skromnupomo6 u trenutku gubitka njegova iivota.

saznaleDa 6e naii branitelll. uskoro avl

redom dobit i nedostalu6u aodgovaralu6u opremu (obu6i, odioduI diugu opremu). Slabovl I komandepoekoiili su i poduzeli sve potlebno dage .ovaj posao 6to prile dovede doKtala,

Samo vl dobro driite poloiaje.

ide.a$yje uredno gdje g<id je angaZiranPraKUCnO. SVa SeOmOnCa SU U Ootandomovine. Sretna je domovina koja imaovakve sinove i branitelie! Neka se stide svioni koji su pobiegli, na *posao', u Hruatsku,inozemstvo, i l i se kr i ju na moru dokdomovina oati i krvari!

Nadam ie da 6evlasti ove dr2avnenice sve ove hrabre i poStenec.ijeniti, a prema. ovim drugimnoorozne zaKonsxe mtere. Kaxorigorozne 2akonske mjere, kako pc

h*#" civilnim zakonima jedne

dsrNrcr NnoRunLtGADAU KULU U GRADACCU:PRoBUDILI ZMAIA OD BOSNE...

aaaI BEZ STBUJE U MMKU VIOIMO DOBRO KUDA

IDEMO. CETNICI oSTAJU U MFAKU, DO POSUEDNJEG

SNA.aao

UMJESTO TESKOG NAORUZAI\UA (12. 9, '92)SRBoCETNICI oOLO2IU I POSUEDNJU MRlr'U SAV-JESTI UUOSKE I POSTENJA NA ZADATU RUE6

aaaPALE PALE zApAUrvE! (sTo JE vuEsr zA

MUSTULUKA. NUE OALEKO)aaa

DJEoI PEncE IZ LEKCUE FAT: IZ IIRABROSTI,STFPU|VOSTI, SV|H PJESMTCA O BOSNI I SUDBINI.oNA sU ovo. NMALOST, MOMLA APSOLVIRATI.

aaa

GADo 'cETo" rz AVToNA NASE srANovE,PFoMASo - PoGDo sTANovE.

aaaKOGA TRN NE UBODE OD PEr'E. NEK GA

PRod[A JoS JEDNoM.aaa

SKLoNIo Bt I(ARADZId TESKU ARTIUERUU CIMMU MLAoIC KAZE GqJE JU JE SAKFIO (OD UN.PROFOR-a)

aaaI SRNA sE BoJt TBN.a

aaaDAVNo BI oSVoJIU KOBTUU GLAVU AU NAS

BIUANA UVUEK oDVEOE NA POGRESAN TBAG.aaa

NAS Hvo-E JE MNoco Bour oD zENrCKocHVGa;

ovDJE porvRou tzvADtS zA JEDAN DAN, A uzENrcr CEKATE I TRr DANA.

aaa..PoPUEu SE STOGODERCE,? . UPITAH, A ON:

'uH, SuT|, stNod SAMJEDNU poLovKU oDSEDAMDECA"

aaa

"ctcANt, ctGANt '... suMA vAM MATIBRDA (DRINE) S'FATI, BJEATE NADAUETBAzE VAS UIUANI.I

aaaSuusre rRloE RaDE suMNJAct.oNr Br Mocu

ZAJEDNo sA CETN|CIMA - , svE tH tsro TREnFATI. aaa

2ooo.Ie GOOINE NA LJTUAN PLANINI:.SINE. oVA PLANINA sE NEKAD ZVALA VLAS|6..

aaaMA Ko KAZE DA su dErN|c| zAosrAU.ONI DROGU DOBUAJU U TABLETAMA A MI

MORAMO NATEZATI FLASE.aaa

SAVJETNIK ZA SAOBRCAJ OBJASNJAVAKAFAo2ICU:

,KADAPROOES KFOZ CEROVU SUMU DOdI dESOO HRASTOVE, TU TE CEKA HEUKOPTER. VOZITESTo DAUE oD PUTNIKovoG BRoA (ZNAS VE6zBoc CEGA). E KqD ucLEDAS oNAKe kulrunruos-o2eu sieeu lonvoneorl ru le Zeruwa.

aaaBIUANA SEVISE NE VozI AVIoNoM. CUI-A [(AKO

KRMACE BACAJU

NA LINIJI FRONTA

Na prvoj liniji odbrane, na Kriiu, na5aekipa ie nedavno boravila i posjetila btadnipai Dizdarevi6,Bahriju i Katu. Bahrija 6eubzo zakoraditi u Sestu deceniju iivota, aod prvih dana nalazi se na branikudomovine, sa pu5kom u ruci. Njegovasupruga Kata, radnica ENKER-a, je takodeod prvih ratnih dana na samoj liniji fronta.TaduZena j?..3r p.y pomo6 Zlatnim ljil-ZaduZena je za prvu pomo6 Zlatnim ljil-ianima- ne daj Boie ako ustreba, u sanitetu.Njihov sin ovih dana stiZe sa privremenograda iz Njemadke i prikljuduje im se.

Zajedno je lak5e, rekoSe nam. Bosnu i

tilima diste kazane i manierke. Na udodeka nas sa osmjehom Sef kuhinje tvMevi6, inade vk-kuhar (prije rata biokuhinie u Pobiedil. Prvi dio naSeo ooslakuhinje u P.oOigdi). Prvi dib naSeg postaspucamo duplr pasuu) ooavilr smo I uz l5ef kuhinje, inade i komandant za poza(zapoce razgovor:

Cesto mi jenjamo lokaci ju jeroranatiraiu. Ovdie smo od nedavno. Liii9* j9. l\4i":t"t, t13-,q*_-"r 9o!9:1yinam le. Mjestanl nas paze, donose voce,povr6e, diva.. Najve6'a mi je satisfakcijakada mi ie voinik sit i ooremlien. Jave seponekad'i pot'e5ko6e i n'edost'aci ali Zlatniljiljani to qhvgtaju. U poslu mi nesebidnopcimaiu: Rasim, Muhamed, Himzo, Mujo,Semsudin, Nazif, Naj la, lvanka, Mersa,Sanela, Jasna, i Mina sa svojom snahom.

smo spremni krenuti. U tom trenutku naidegrupa'od desetak vojnika; Kasim, Fahro,Samir, Bojko, Sejo, Refko, Mirvet. iiskoris-tim.o priliku.da ih. upitamo kakv_a.je hrana,timo priliku da ih upitamo kakva ie hrana,(mi smo bili pregladnjeli pa mo2dir nam sedobrorn udinila) ijesu li zadovoljni.

Odl idno ie. od MeSe ie. u qlaodgovori5e. ' H.PTAN,IAo

It. septernbar/rulan 1992.TESANJSKE NATNE NOVINE

NESRETAN 6ov.lex 6tnt 21,9. I Sro.leHesBeca CQvJEKoYA vEcA To JE IZLO STO GA CINI VECE.

(SVETE KNJ'GE).2vor.le agnBA, A NEKI su oD BoRBENAPRAVILIAVOT.

TDANA. KAD DooE ""

FgS'Sg'"+"BOJA,NeoZnneN srARoc oREoLA SJAJEM'.ll cu oanZvor, DoMovllto"MoJAZNAJUCI STA DAJEM I ZASTO GADAJEM!

MitanMKCI svAKt UZLET oPer svRSlvA NAZEML'I.

Ante STAR6Aj'6SLOBODA JE KORA HLIEBA.

Vesna PARUNSLOBODA JE DOFRO KOJE NAMoMocucuue DA uzlvAMo u DRUGIMDOBRIM.

MONTESQU,EU

"B|sef'lF rataSvenceRl NA Go

Ne, nisu na golom otoku, ved ie rijed oovome:- ZnaS li, dovjede, gdje 6u zamijeniti oveDEM-e?- Pred Domom kulture, tu je ona grupa'- Evo, tralim ih dva dana, nigdje nikoga!- Onda su na G.O.- Golom otoku?- Jok, na godi5njem. Eno ih u t3;".'i.

NAJMLADA DRzAVABosno drlavo najmladaBosno drlavo naidraia

Sva si u krvlju zalivenaSva si krvlju natoPliena

Granatama izrovanaTenkovima izgaiena

Nikad nisi osvoienaNikad nisi Pokorena

Ne klediS na koljenimaUviek stoji5 usPravljena .

Uspravljena i stasita. Prkosna i Ponosita.' 'namii slt-ruo2t.ll

aaaTEBI gdje rodena sam poklanjam ljubav

svoluEkstiemi neka idu odakle su doSliSuma ie za niih rai, al' tamo ne spadaju!Nlivama plodnim ne treba Pse6a krvtinjima siaa tliSani nidu; Pobjedi klidu!

Grade leljna sam i onog 5to gorko je biloRadosti je u tudini maloA, suze iu male da saperu bol Sto me mrviDa sam sanjala tebe u krvi - qenlog]6elUnekom novom danu Tl.BtT CES,VECI

RAgTUOI U SRECIEleta SEJDnt OYTCSinj,6'07.1992. god.

DOKLE CE OI TRAJEUmlesto piesme ptica bude mo glanal€'Skoisko iiono zimilenili rafall'zrake iivota sviietlede lakete'tuino ie 5to smo lo upoznali.6uperir plavl u enenbi glavlneit'o le b pwim nalelom avlona,Carobni en6vi u strahu nostall,nealala tadost, sre6a I Ona.Skobko dvori5te obraelo u ltavu,ne gad ga noga r-a4{r_agane raie'ne moqu sve lb sloiili u glavu'ne znain, zna ll iko, dokle de da lrale?l

Dienaid BRKI6, uEenik

aoaPLOVICETNIKPREKO SAVENOSIMETAK UqRED GI-AVEA NA NJFMU PISENE VRACAJ SE VISE.

AldaAHMI6

PJESMA O BOSNIOd Trebinia do Kladu5eOd Neum6 pa do BiieliineUviiek si mi draga bilaBosno moja zemljo mila

NePodjeljivaVolim tvoja polia igorebistre rijeke lijepe gradoveUviiek si mi draga bilaZatb 6u te btanit' Mila

Bosno iedinaTierat Cemo na5e du5manep'reko Drine hladne studenevedradelatobom hodii zato se Bosna bori

Mlada armija

Irattd SALKANOVIf6erR ueoRrovo

NA RATISTUlJ Bosni, na rati{tu, osfao 1'e moi ta,ta.

On je pipadnik 110-te- Usorske bigadelNOe.iesto se nalazi u rovovima, gdie se vodelestoke borbe. l(ad sam bio kod ku6e' ta,tami ie priCao kako ie stralno u rovovima.Po-ciieli dan inod fiiutu meci igranatekrai dlave. Mala nepahnia ibude5 nnieniti ib-iien. Meni ie ibo Stb tata n4'es nama, ali se hadam da ie se mt uskorozavrlhi i da Cu se vratiti svome tati.

ZoranJORGI6ll razred, Te$anj

u tzBJEGLlswUMoi livot u izbjegliStvu je dosadan.Po ciieti dan s'e dosaduiem, Najgore mi jeSto sVi nismo zajedno. Nemamo ono Stosmo imali. Dani su sve tulniii.Kad se sietim naiih boraca na ratiStu, po+'tanemtulna. Mzim agresora koji pali ku6e'ubiia nEduini narod i krade sve na5e. Ovdienishm dula ptidije cyrkutanje., nije na5bosanski zrak i klima. Cesto slusamo prlceo iuna5tvima na5ih boraca. NauCili smo inove piesme koie Pjevaju o njima'NE DAJ SE BOSNOI

SandaB/,JIICV Te5anjka

MOJ TATA!Moi lata le dobar I on le za mlr'a eica 26ti da preatanb oval ralnl vlr.Mol lata le na5 hranllellsamo se brlne za nas.a sad se s nllm doPlaulemo,lduiemo o nlemu glae'Ja iam poielio svog latu koilse sada nalazl u ratu.Ja se bez svog tate osle6am samal' 161 6u ku6l do6l 6e tal dan.

DeJanMATICll razred

IZBJEGLISWOJa nE volim da budem izbjeglica.U izbieqligvu ie mnogo dosadno itutno.Svaki d=an sam u sobi ili na plaii, uvijekdosada. Nekad tuguiem zatatom i za rod'binom. Navede mi5iam o povratku kudi.ZamiSliam kako 6e biti lijepo kad ponovobudenio zajedno mama, tata, sestra iia.Mzim izbjegli5vo!

Natallla Gi,AMATOVICVl Te5anjka

ZAGONETKEZelena mu beretka,on ie nikad ne detka;dini se na svijet iaviima je na glavi.

(:nuto!tlJa cijelog vijekako konj kad vr5eidem u kruga nisam konju brat, niti drug.Mjerim ti mladost,tugu i radost,mjerim l i san.,.Sve stalno takoi no6 i dan.

(rlBs Bu 3l!lez8til

ID

TESANJSKE NATNE NOVTNE

moiadivna mila

svak

2a. septembar/rulan rggz.

ytf.\':',t pjevaju. A oni iivi, smjeti i horni,

Patriotska lioa. HOS. Zelena leqiia.i svi drugi, ju-riiaju i tirane dom, iinie i

Iaii i "istine", diaba i sve("Saratoae" i ostala

ima ostajd u zada6u da

Moida nas ie manie kad se prebroiimo. ali kakosrafunamo sve smo- ia6i i si,qurniii da nas ni biosmaniiti ne6ete. niti fiiiki uniiliti, hbj, bre, ietnici - 4prokletnici.' Jesfe. da ste nas iznenadili i soremiti se /sorema,

podgrijati svoj rui,ak,

Siriti, a stanovati

Brod,l.ongc,

kula Zmaja od Bosne,

s vrela Bosne; Goraide, Zenica, Prijedor, Mos-k, Obli kamen-Komin...

Jesfe, da ste nas iznenadili i spremili se /spremali sY{se) godinama -foliranti (Momini) i'edni - i udaiili: vi naiboliesto ste.mogli, u kopaEkama, s-a.'kostobranimd, kacfgarha(ala Subara), a mi Eosi, goloruki, nespremni...

ffiflai. utebi ie... /sye naidraZel1. proslavljeria vjekovima'Bosnci ponosna.

Grad u broihamaUzei rbegovii iz-Maglaja.

1 893.U Cavki kod Teinja izbio Straik 5umskih radnika,

pa le Vlada u Sarajevu odredila da !m ge platepovecalu za2o o/o. Ovo ie PBVI RADNICKI STRAJKU BiH.

1 897.Fra tulirko Sestiri, s Plehana kod Dervente,

skupltao narodne pjesmg i u Te5nju zabitieiio l(ADJA PODOH NA BEMBASU. (Hukopis JAZU, MH -20). lste.god-ine otvoren hotel 'Angelus", koji ielmao celrn tezala.

1 897.Had2i-Fehimbeg Smailbegovi<! darova 6.000

forinti (tada veliko bogatstvoJ za izgradnlu mus-limanske djevojadke 5kole. Skola je iste godineotvorena i bila je jedina djevoiadka Skola u BiH.(lstidaia)

1899.Stanovnika u Te5nju bilo ie 6.734; Muslimana

5.558, Katolika 66 1, Pravoslavnih 453 i Jevreja 32.1 90s.Dvadesetog avgusta izbio veliki poZar. lzgorjelo

15 kuia, dvije trgovadke radnie i iedna dZamiia. Tole bio razlog da se osnuie Vatrogasano drustvo.

(lVastavlJa se)

:ffi:lzdavad: OpStina Te5gnj - lzvrini odbor (naredbabr. 02-012-2145-92 od 27.7.1992.1Za izdavala: Mirsad Ceman,predgjednik.REDAKCIJA: Abdurahman. dOLIC-- glayry i odgovorni uyednik, lvan lgTl6 - zamjenik

glavnog ig{SoygT.gq-{ednika, Ahmet HUNDUR, Boro JEL|C, Ramiz BFtKlC, Hasan BFiKIC,Bajruzin Hajro PLANJAC - tehnidki urednik, l lustraci ie: A.HUNDUR, Fotoqrafi ie: H.BRKIC

List izlazi petnaestodnevno, Tirai: 3000 primieraka. Rukopisi ifotoqraliie 6e ne vra6aiu.Adresa: SO - Te5anj - PHESS CEIITAR, tet.074ns0-740. Koiektor: Mii6nk6 MLADENOViC .Grafidki grednik: Rusmira TE!Z.IC, NIPP "Na5a rijed", Kompjuterska priprema: Studio BHM,Zenica. Stampa: Stamparija Zeljejzare Zenica

I NFORMATIVNO.POLITICKIDOKUMENTACIONI LIST

1 884.Mr. ph. Petar Misitas osnovao apoteku.Otvorena reformisana mektebi- ipt idai ja.

trogodiSnja Muslimanska vjerska 5kola.1 885.Otvorena ambulanta. Prvi liekar dr Jaroslav Ver-

thaimer. lzgradena zgrada kotara.lnZ. Lajtner iz Praga uveo katastar i osnovao

gruntovnicu. Uz prnjavorsku, druga u BiH.1 886.Otvorena Allqemeine Elementar Schule (Osnov-

na op6ta Skola). Prvi uditelj lvica Heiimovib.1886/87Tr5ianska firma "Marpurgo et Parente" izgradila

uskotradnu prugu Usora - Pribinid.1887.Probijen put Tesanjka - TeSanj; na toi relaciii

1952. poiela gradnja uskotra6ne pruge. Nikgdanrle zavrsena.

1890.lzgraclen gravitacioni vodovod u duZini od 2.505.

metara, s rezervoarom kapaciteta 0,3 l/sec. Ugradu tada podignute dvile javne 6es..ne.

1890.Posl jednj i sokolar i u Eyropi b i l i su 6lanovi

porodica Smailbegovii i Sirbegovii iz Te5nja i

.Ti morai opsfati, ti -morai ostatj Sto si bila. Tvojidani moraid posiati pametni. Stanie depresrur,Iigrylpeqp -stahjem prcigresivnim, ljudskim itostojacivilizaciiom.

Cetniii..? Ma. oni meni nema Bosne.I one 5to su natentali na TebeIisuza maike hrabrosti. i zvono Skolsko Stoi zatvoreia biblioteka i disko klub.i bazeni i klackaliita. Tvoia.i diamiie koiih viie nem'a i Sfo se dium'e

obaviti.i crl<ve bez redovnih misa.

. i igraliSta i sporfske dvorane i Skole koje suKasarne