STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE

RAVNA GORA

2015. – 2020.

Skrad, Rijeka, 2016.

Strategija razvoja Općine Ravna Gora

2015.-2020.

Koordinatori :

za PINS: Danijel Bertović, dipl. oec., ing. el.

za CLER: prof. dr. sc. Nada Denona Bogović

prof. dr. sc. Saša Drezgić

Autori:

PINS: Danijel Bertović, dipl. oec., ing. el.

Nataša Kozlica, ing. agr.

Nikolina Crnković Đorđević, str. spec. inf.

CLER: prof. dr. sc. Nada Denona Bogović

prof. dr. sc. Saša Drezgić

Saša Čegar, univ. spec. oec.

Sandro Božanić, mag. oec., mag. polit.

LOKALNA RAZVOJNA AGENCIJA

PINS d.o.o.

CENTAR ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ

EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U

RIJECI

CLER d.o.o.

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE RAVNA GORA

2015. – 2020.

SADRŽAJ

1. UVOD ......................................................................................................................................... 1

1.1. Ciljevi izrade Strategije razvoja ...................................................................................... 1

1.2. Metodologija ....................................................................................................................... 2

1.3. Struktura ............................................................................................................................. 2

2. PRIRODNI RESURSI, KULTURNA BAŠTINA I OKOLIŠ (autori: PINS d.o.o.) ........... 4

2.1. Prirodni resursi i zemljopisna obilježja općine Ravna Gora ......................................... 4

2.1.1. Reljefne karakteristike ................................................................................................ 5

2.1.2. Klimatske karakteristike ............................................................................................ 6

2.2. Povijesna, kulturna i prirodna baština ............................................................................ 6

2.2.1. Kulturna i povijesna baština ...................................................................................... 6

2.2.2. Prirodna baština ........................................................................................................ 11

2.3. Stanje okoliša .................................................................................................................... 12

2.3.1. Zaštita tla .................................................................................................................... 13

2.3.1.1. Zaštita poljoprivrednog tla ................................................................................ 14

2.3.2. Zaštita voda ................................................................................................................ 15

2.3.3. Zaštita zraka .............................................................................................................. 17

2.3.4. Zaštita od buke........................................................................................................... 17

2.4. Infrastruktura................................................................................................................... 18

2.4.1. Društvena infrastruktura.......................................................................................... 18

2.4.2. Sportska infrastruktura ............................................................................................ 20

2.4.3. Komunalna i energetska infrastruktura.................................................................. 21

2.4.4. Prometna infrastruktura .......................................................................................... 22

2.4.5. Poslovna infrastruktura ............................................................................................ 23

3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA (autori: CLER d.o.o.) .................................................. 24

3.1. Kretanje stanovništva ...................................................................................................... 24

3.2. Dobna i obrazovna struktura stanovništva .................................................................... 31

4. STANJE GOSPODARSTVA (autori: CLER d.o.o.) ........................................................... 37

4.1. Poduzetništvo .................................................................................................................... 37

4.1.1. Financijski rezultati poduzetnika............................................................................. 37

4.1.2. Poslovna demografija ................................................................................................ 42

4.1.3. Proizvodnost rada u poduzetništvu.......................................................................... 44

4.1.4. Analiza imovine, kapitala i investicijske aktivnosti poduzetnika.......................... 48

4.2. Obrtništvo ......................................................................................................................... 54

4.3. Zaposlenost i nezaposlenost ............................................................................................. 56

4.4. Ključne gospodarske djelatnosti Ravne Gore ............................................................... 57

5. ANALIZA FISKALNIH KRETANJA OPĆINE RAVNA GORA (autori: CLER d.o.o.) 61

5.1. Analiza proračunskih prihoda i rashoda ....................................................................... 61

5.2. Investicijski potencijal proračuna te fiskalni rizici ....................................................... 73

6. SWOT ANALIZA (autori: PINS d.o.o.) ............................................................................... 78

7. VIZIJA (autori: PINS d.o.o.) ................................................................................................. 81

8. RAZVOJNI CILJEVI I PRIORITETI (autori: PINS d.o.o.) ............................................. 82

9. MJERE I RAZVOJNI PROJEKTI (autori: PINS d.o.o.) ................................................... 91

10. IZVORI FINANCIRANJA (autori: PINS d.o.o.) .............................................................. 93

11. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 94

PRILOG 1. ANALIZA DIONIKA (autori: PINS d.o.o.) ........................................................ 95

1

1. UVOD

Dosadašnje analize gospodarskih i društvenih kretanja na području čitavog Gorskog kotara,

nedvojbeno ukazuju na dugoročne probleme ove ruralne mikroregije. Depopulacijski trendovi

prisutni su već od 1953. godine; obrazovana i mlađa populacija bilježi visoku stopu emigracije;

ekonomske aktivnosti lokalnog poduzetništva konstantno se smanjuju već nekoliko desetaka

godina; visoka je stopa nezaposlenosti. Sve JLS na području Gorskog kotara značajno razvojno

zaostaju za prosjekom Primorsko-Goranske županije, pa i Republike Hrvatske. Zbog toga je za

sve njih izrada razvojnih, strateških dokumenata od neprocjenjive važnosti. Naime, metodologija

izrade takvih dokumenata zahtijeva dubinsku analizu stanja ključnih gospodarskih činitelja,

gospodarstva i lokalnih proračuna. Nalazi predstavljaju temelj za prepoznavanje postojećih

potencijala, razvojnih prednosti, ali i ograničenja. Uvažavanjem svih njih moguće je realno

promišljati razvoj u smislu razvojne vizije i ciljeva, te odrediti prioritete, ali i konkretne projekte

i mjere za njihovu realizaciju.

S obzirom na navedeno polazište, Strategija razvoja općine Ravna Gora predstavlja ključni

razvojni dokument i relevantnu podlogu za planiranje budućeg razvoja, strateških projekata i

programa za razdoblje 2015. do 2020. godine. Dokument je izrađen od strane Lokalne razvojne

agencije PINS d.o.o. i Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u

Rijeci, CLER d.o.o.

1.1. Ciljevi izrade Strategije razvoja

Kako upravljati postojećim lokalnim resursima, kako prepoznati specifične komparativne i

konkurentske prednosti, te kojim mjerama poticati realizaciju strateških ciljeva i razvojnih

prioriteta, ključni su izazovi svake lokalne vlasti. Polazeći od koncepcije regionalnog razvoja

Republike Hrvatske i prihvaćene teritorijalne decentralizacije koja se temelji na modelu

upravljanja „odozdo“, upravljanje lokalnim razvojem zahtijeva sustavni, strateški okvir i

metodologiju provođenja.

Osnovni je cilj izrade i usvajanja Strategije razvoja kao strateškog dokumenta općine Ravna

Gora odgovorno i efikasno upravljanje ekonomskim razvojem temeljeno na stručnoj i

2

znanstveno utemeljenoj analizi i participativnoj viziji budućih ekonomskih kretanja. Također,

izrada ovog strateškog dokumenta posebno je značajna s aspekta mogućnosti apliciranja

projekata ruralnog razvoja Općine i dobivanja sredstava europskih fondova, ali i s aspekta

realizacije nekih drugih projekata koji također mogu doprinijeti kvaliteti upravljanja i

usmjeravanja razvoja općine Ravna Gora. Usvajanje i realizacija Strategije razvoja pretpostavka

je i značajnijih investicijskih aktivnosti na području Općine. Ovaj strateški dokument također je

u funkciji kontinuiranog praćenja usvojenih projekata i konkretnih mjera, analize postignutih

rezultata u odnosu na usvojene mjere i aktivnosti, te usmjeravanja i korekcije lokalne politike

prema zacrtanim razvojnim ciljevima.

1.2. Metodologija

Strategija razvoja općine Ravna Gora metodološki je usklađena s višom razinom razvojnih

dokumenata, odnosno važećom Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske i

Razvojnom strategijom Primorsko-Goranske županije. Kako su strateški dokumenti RH ulaskom

u EU usklađeni s europskim usmjerenjima, Strategija razvoja Općine Ravna Gora kompatibilna

je i s osnovnim načelima Strategije Europe 2020. godine. U izradi ovog strateškog dokumenta

primijenjen je tzv. partnerski pristup koji je jedno od temeljnih načela regionalnog i lokalnog

razvoja, a podrazumijeva suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora prilikom oblikovanja

polazišta budućeg razvoja i lokalne razvojne politike. U izradi Strategije razvoja korištene su i

ostale relevantne stručne i znanstvene metode istraživanja, kao što je metoda financijske analize i

modeliranja, metoda makroekonomske analize, SWOT analiza, analiza razvojnih čimbenika,

metoda deskriptivne statistike, komparativna metoda.

1.3. Struktura

Uz Uvod i Zaključak, dokument ima još devet povezanih poglavlja. Razvojni resursi, te

proizvodni činitelji Općine Ravna Gora posebno su obrađeni i detaljno analizirani u poglavljima

Prirodni resursi, kulturna baština i okoliš, te Demografska obilježja. U poglavlju Stanje

gospodarstva vrlo detaljno analizirano je stanje u poduzetništvu, te u ukupnom gospodarstvu. Za

3

razdoblje od 2008. do 2014. godine izvršena je analiza financijskih rezultata poduzetnika općine

Ravna Gora, kretanje zaposlenosti i proizvodnost rada. Također su prikazani osnovni pokazatelji

za sektor obrtništva. Na razini ukupnog gospodarstva prikazana su njegova strukturna obilježja,

te izvršena analiza kretanja imovine, kapitala i investicijskih aktivnosti. Posebnu vrijednost

analizi daje komparativni pregled ključnih pokazatelja, odnosno usporedba s Primorsko-

Goranskom županijom, područjem Gorskog kotara i Republikom Hrvatskom. Analiza stanja

obuhvatila je i proračun lokalne zajednice i to u poglavlju Analiza fiskalnih kretanja.

Odgovarajućom dinamičkom kvantitativno-kvalitativnom analizom istražene su najznačajnije

kategorije fiskalnih prihoda i rashoda i to prema ekonomskoj i funkcionalnoj klasifikaciji, te je

izračunat investicijski potencijal proračuna i fiskalni rizici. Dobiveni nalazi uspoređeni su za

mikroregiju Gorskog kotara i PGŽ. Radi cjelovitog uvida u aktivnosti javnog sektora, u analizu

proračunskih kretanja uključena su i komunalna te trgovačka poduzeća u vlasništvu općine

Ravna Gora.

Na temelju rezultata analitičkog dijela, provedenih radionica sa članovima Radne skupine te svih

predstavnika lokalne zajednice, u poglavlju SWOT analiza sustavno su prikazane prednosti i

nedostatci, te prilike i prijetnje budućeg razvoja općine Ravna Gora. Swot analiza predstavlja

podlogu za jasno definiranje vizije i određivanja strateških ciljeva i prioriteta, što je i učinjeno u

poglavlju Vizija i poglavlju Razvojni ciljevi i prioriteti. U poglavlju Mjere i razvojni projekti za

realizaciju strategije za svaki cilj i prioritet definirane su i obrazložene konkretne mjere te su

navedeni nositelji istih. S obzirom na postojeću bazu projekata, za svaku je mjeru navedeno koji

su konkretni projekti u funkciji realizacije pojedine mjere, a time i razvojnih prioriteta i ciljeva.

U poglavlju Izvori financiranja opisane su mogućnosti financiranja konkretnih projekata općine

Ravna Gora. U Prilogu Strategije prikazana je Analiza dionika koja identificira entitete koji će

biti uključeni u razvoj i ostvarivanje ciljeva Općine.

4

2. PRIRODNI RESURSI, KULTURNA BAŠTINA I OKOLIŠ

2.1. Prirodni resursi i zemljopisna obilježja općine Ravna Gora

Ravna Gora smještena je u samom srcu Gorskog kotara, svega 45 kilometara od mora, na

polovini puta od Rijeke do Karlovca s čvorištem na autocesti Rijeka – Zagreb. Prostire se na

sjeveroistočnom dijelu središnjeg prostora Gorskog kotara nadmorske visine između 690 m na

sjeveroistočnom dijelu (Jarak) i 1366 m (vrh Velika Višnjevica).

Ravna Gora dobila je ime po visoravni na kojoj je smještena. Čitavo ravnogorsko polje nekada je

bila gusta šuma, okružena bregovima – s jedne strane Bjelolasicom, Višnjevicom i Suhim

Vrhom, a s druge strane Javorovom Kosom i Kosicom. Sama Javorova Kosa (1016 m) je

neiscrpivo spremište vode za Ravnu Goru i ostala okolna mjesta jer iz njezinog podnožja izvire

šest potoka ponornica, a nešto podalje i rijeka Dobra.

Općina obuhvaća naselja: Kupjak, Leskova Draga, Ravna Gora, Stara Sušica, Stari Laz, Šije.

Područje Općine prostire se površinom od 82,06 km2 s duljinom općinske granice od 61,3 km.1

Općina graniči sa 4 susjedna grada i općina: Delnice, Vrbovsko, Skrad, Mrkopalj. Prostor općine

Ravna Gora čini svega 1,12% prostora Primorsko-Goranske županije.

Općina Ravna Gora razvila se uz cestovne prometnice (stara cesta Karolina, blizu Lujzijane) i

željezničke pruge Zagreb-Rijeka. To je tranzitno područje koje povezuje more s kontinentalnim

dijelom RH. Autocesta Rijeka-Zagreb također prolazi kroz Ravnu Goru i ima ulazno-izlazni

čvor. Na području Općine nalaze se i trase dalekovoda i naftovoda te trasa plinovoda, pa je ovo

područje značajno s gospodarskog, ali i sa geostrateškog stajališta. Njenim područjem prolaze

energetski i prometni koridori koji imaju prvenstveno nacionalni i regionalni karakter s daleko

manjim lokalnim interesima.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Ravna Gora je imala 2.430 stanovnika. Na području

općine Ravna Gora Leskova Draga je naselje sa manje od 10 stanovnika.

1 Izvor:ARKOD (stanje na dan 21.07.2015.).

5

2.1.1. Reljefne karakteristike

Prostore Ravne Gore moguće je podijeliti na niši pretplaninski (subalpski) pojas koji je

površinski malen, a obilježava ga klimatskozonsko područje pretplaninske bukove šume i

visokogorske (altimontanski) pojas kojem pripadaju svi ostali tereni, a obilježava ga klimatsko

područje bukovo-jelovih šuma. Na tim prostorima nalaze se brojni tipovi tla, i to crnica na

vapnencu, rezidna na dolomitu, smeđa tla na vapnencu i dolomitu, ilimerizirana (lesivirana) tla

na vapnencima, distrično (kisela) smeđa tla i smeđa podzolasta tla.

Stanovnicima Ravne Gore šuma je osnovno prirodno bogatstvo, oduvijek je bila osnova za

privređivanje sredstava za život, bilo radom u šumi ili u drvno industrijskim pogonima te za

upotpunjavanje vlastitih fondova sječom privatnih šuma ili za prodaju, odnosno korištenjem

sporednih šumskih proizvoda.

Devastirana drva industrija i nedovoljno organizirano korištenje sporednih šumskih proizvoda

predstavljaju vodeći gospodarstveni problem. Jedini stalni financijski efekt za lokalnu

samoupravu je šumski doprinos od 5% na prodanu vrijednost drvne mase koju Hrvatske šume

d.o.o. uplaćuju na račun lokalne samouprave koja ta sredstva koristi za izgradnju komunalne

infrastrukture što čini zanemarivu korist za razvoj lokalne zajednice za koju takav prirodni resurs

može biti veliki pokretač razvoja.

Primarni resurs cijelog područja Gorskog kotara kao i općine Ravna Gora predstavlja temeljna

djelatnost prerade drva koja je usko vezana za šumarstvo. Iako se raspolaže s veoma

kvalitetnim sirovinama industrijska prerada drva već duže vrijeme razvojno stagnira, a stagnacija

se javila i zbog nedostatka obrazovnog kadra. Drvnu industriju potrebno je tehnološki usavršiti i

restrukturirati kroz procese koji vode boljem korištenju resursa što bi povećalo mogućnost

zapošljavanja i podiglo gospodarski standard. Drvna industrija u Gorskom kotaru mogla bi

snažno participirati u proizvodnji energije iz biomase ukoliko se riješe vlasnički odnosi i pravo

služnosti sa HŠ. Nažalost, na području Gorskog kotara ne postoji obrazovanje za smjerove

šumarstva te su djeca koja to žele upisati prisiljena školovati se izvan područja Gorskog kotara,

gdje većinom i ostaju a samim time nedostaje i stručnjaka za tu bitnu granu djelatnosti za

Goransko područje.

6

2.1.2. Klimatske karakteristike

Prema osnovnim klimatskim obilježjima područje općine Ravna Gora pripada klimatskom tipu

snježno šumske klime (borealna), s temperaturama najhladnijeg mjeseca ispod –20C, a

najtoplijeg iznad 10C. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 22C, ali su barem 4

mjeseca s temperaturom manjom od 10C. Oborine su prilično jednoliko raspodijeljene na cijelu

godinu sa glavnim maksimumom oborina u jesen, a sporednim u proljeće.

Tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Samo u području Velike Višnjevice

pojavljuje se i subarktički D-tip klime i to u najvišim dijelovima ove planine. U prostornom

planiranju od osobite su važnosti ekstremne temperature zraka tj. granične vrijednosti najviših i

najnižih apsolutnih temperatura zraka. U Ravnoj Gori apsolutni maksimum zabilježen je dana

28.07.1983. i iznosio je 33C. Apsolutni minimum od –33,4C izmjeren je 28.01.1958. Prosječna

temperatura Općine u siječnju iznosi -1,2°C, a u srpnju 16,8°C.

2.2. Povijesna, kulturna i prirodna baština

2.2.1. Kulturna i povijesna baština

Početak nastanka Ravne Gore bio je mnogo ranije od izgradnje Karolinske ceste, i to najprije u

Vrhu (dio Ravne Gore), a kasnije na mjestu gdje se danas nalazi. Postoje pretpostavke da je kraj

u kojem se nalazi današnje naselje Ravna Gora jako stradao od Turaka.

Prema nekim izvorima Frankopani su u srednjem vijeku u Staroj Sušici imali grad koji Turci ni

prilikom najveće provale 1568. godine nisu zauzeli, iako su tada opustošili cijeli okolni kraj. To

je prvi podatak o postojanju frankopanskog grada i podanika u Staroj Sušici. Prije turskih

provala u ravnogorskom kraju živjeli su Hrvati čakavci, koji su bili pod frankopanskom

gospoštijom. Iza Turske provale, do početka 17. stoljeća Ravna Gora je neko vrijeme bila pusta i

nenaseljena.

Početkom 17. stoljeća počeli su se vraćati neki starosjedioci ili njihova djeca iz Slovenije i

Primorja, koji su izbjegli pred Turcima iz Stare Sušice. Njihovo naseljavanje pomogli su knezovi

Zrinski. Ogulinski kapetan Gašpar Frankopan doveo je oko 1632. godine u ove krajeve veliki

7

broj Srba iz Bosne i naselio ih u Ravnoj Gori, Starom Lazu, Mrkoplju i Tuku i iza Bjelolasice u

Drežnici i Jasenku. Ti su se Srbi stopili sa starosjediocima i prešli na katoličku vjeru.

Mjesto Ravna Gora i Sušica pripadali su Vojnoj krajini i u njima je Vojna krajina imala svoje

vojne karaule s malom vojničkom posadom. Vojna je vlast za vrijeme Krajine podigla u Ravnoj

Gori osim karaule još tri zgrade: poštu, kovačnicu i kolarnicu.

Za napredak Ravne Gore od osobite je važnosti gradnja Karolinske ceste. Gradnja je počela

1726. godine, a u Ravnoj Gori se gradila 1732. Karolinska cesta dobila je ime po caru Karlu, a

protezala se od Karlovca do Bakra. Njezina duljina iznosila je 105,6 km i njom se odvijala

trgovina. Tada su uz Karolinsku cestu u Ravnoj Gori, pored domaćih žitelja (od kojih je većina

došla iz Primorja i Istre), bili naseljeni još i Slovenci i Česi. Nakon tih doseljavanja žitelji Ravne

Gore su, uz nešto Nijemaca i Čeha, te Slovenaca i Primoraca, stvorili poseban govor, koji ima

osobine kajkavskog narječja jer je tim jezikom govorila većina doseljenika iz Slovenije.

Nasljednik Marije Terezije, Josip II izdao je 14. ožujka 1785. godine Ravnoj Gori povelju kojom

ju je ubrojio među privilegirane slobodne gradove svoje carevine. Tom poveljom u Ravnoj Gori

dozvoljavalo se održavanje dvaju godišnjih sajmova: na dan Sv. Terezije (15. kolovoza) i na dan

Sveta Tri Kralja (6. siječanj), kao i tjedni sajam svakog utorka. Ujedno je određeno da stanovnici

Ravne Gore imaju u svom magistratu jednog suca, jednog notara i četiri prisežnika. Cilj je

povlastice bio proširenje trgovine i prometa te poboljšanje životnih uvjeta žitelja, koji su imali

pravo otvarati mesnice, gostionice i loviti ribu. Žitelji Ravne Gore imali su pravo iz gospoštijskih

šuma na potrebnu količinu drva za izgradnju kuća i ogrjev. Ujedno su se žitelji mogli iskupiti

tlake i daća, koje je određivao urbar. Ovom je prilikom Josip II dao grb Ravnoj Gori.

Franjo I kao i njegov prethodnik Leopold II, potvrdio je povlastice dane Ravnoj Gori i naredio da

se povelja prevede na hrvatski jezik te da se takav prijevod, kao i original, trajno čuva u Općini.

U drugoj polovici 19. stoljeća, osobito između 1869. do 1874. godine, u Ravnoj Gori je harala

kolera, koja je vjerojatno stigla u mjesto inficiranim putnicima koji su putovali Karolinom ili

radnicima na željezničkoj pruzi otvorenoj u tom razdoblju. Najviše su stradala djeca i omladina.

Narod se branio od kolere na način da je djeci vješao o vrat nizove bijelog luka i po kućama

palio brinje.

8

Tokom Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) žitelji Ravne Gore toliko su osiromašili da se većina

obitelji hranila samo borovicama koje su obilno uspijevale po ravnogorskim brdima.

Nakon svršetka prvog svjetskog rata Ravna Gora je i nadalje imala Općinu, a u samom mjestu

bila je četvero-razredna osnovna škola, šumarija, pošta i župni ured. Nakon osnivanja Banovina

1929. bilo je vrijeme teške gospodarske krize, što je izazvalo nezaposlenost i emigraciju u

Ravnoj Gori. U to vrijeme u mjestu se širi komunistička štampa i stvara se veliko nezadovoljstvo

protiv diktatorskih režima. Okupaciju Ravne Gore preuzeli su Talijani nakon kapitulacije

Jugoslavije, a napuštaju je 15. ožujka 1942. nakon čega u Ravnu Goru ulazi dio bataljuna

"Matije Gupca".

Dana 15. travnja 1942. talijanska vojska ponovo ulazi u Ravnu Goru gdje više nije bilo

partizanskih snaga. Tu ostaje do 15. listopada 1942. kada je smjenjuje ustaška posada koja ostaje

u mjestu da 17. prosinca. Početkom 1946. povodom molbe žitelja Ravne Gore, Starog Laza i

Stare Sušice, bivša općina Ravna Gora izdvojena je iz kotara Vrbovsko i ulazi u sastav kotara

Delnice.

Ravna Gora ima vrijedne kulturne spomenike, a značajniji su: Frankopanski dvorac sa starim

sakralnim spomenikom crkvice Sv. Antuna Padovanskog, zatim crkva Sv. Terezije Avilske u

Ravnoj Gori. Osim toga značajan je sportsko-poslovni centar Goranka (SPC Goranka) izgrađen

2008. godine, koji se nalazi u centru Ravne Gore. U sklopu SPC-a nalazi se i moderno

opremljena četverostazna automatska kuglana, konferencijska dvorana te poslovni prostori i

ljetna pozornica. Također, u SPC-u se događaju različite izložbe, kulturne priredbe i drugi

kulturni sadržaji. Općina ima i Dom kulture u kojem se organiziraju glazbene manifestacije, sa

kapacitetom 500 mjesta.

9

U Ravnoj Gori danas djeluju organizacije koje su prikazane u sljedećoj tablici.2

Tablica 2.1. Popis udruga koje djeluju u općini Ravnoj Gori

2 Izvor: Registar udruga RH, (datum pristupanja 12.08.2015.)

R.

Br. Naziv organizacije

1. Trkački skijaški klub "RavnoGorac" Ravna Gora

2. Šahovski klub "Goranka" Ravna Gora

3. Udruga antifašističkih boraca i antifašista Općine Ravna Gora

4. Ansambl "Ausswinkl muzikanti" Ravna Gora

5. Udruga umirovljenika Općine Ravna Gora

6. Udruga mladih "Mataferčk" Ravna GorašDruštvo dijabetičara Ravna Gora

7. Dobrovoljno vatrogasno društvo Ravna Gora

8. Pustno društvo "Klepoc" Ravna Gora

9. Vatrogasna zajednica Općine Ravna Gora

10. Auto klub Ravna Gora

11. Kulturno-umjetničko društvo "Sloga" Ravna Gora

12. Nogometni klub "Goranka"

13. Planinarsko društvo "Višnjevica" Ravna Gora

14. Streljački klub "Ravna Gora"

15. Lovačka udruga "Vepar"- Ravna Gora

16. Šahovska škola "Goranka" Ravna Gora

17. Mješoviti pjevački zbor "Gimpl" Ravna Gora

18. Karate klub "Gorani"

19. Udruga za uzajamnu posmrtnu pripomoć Općine Ravna Gora

10

Navedene organizacije svojim djelovanjem upotpunjuju društveni život Općine. Sve djelatnosti

na području općine Ravna Gora nastoji potpomoći lokalna samouprava iz sredstva proračuna.

Temeljni razvojni zadaci su prvenstveno održavanje postojećih kulturnih i sakralnih objekata i

poticanje daljnjeg kulturnog stvaralaštva.

Što se tiče govora, povijesni razvoj Ravne Gore uvjetovao je poseban govor koji ima osobine

kajkavskog narječja. To "kajkavsko" narječje moglo bi se nazvati i "kejkavsko" jer se u mjestu

više upotrebljava riječ "kej" nego "kaj". Tim jedinstvenim dijalektom, koji vuče korijene iz

slovenskog narječja, govori se u većem dijelu mjesta. Naime, samo mjesto Ravna Gora dijeli se

na Stari Laz, Kosu, Novi Varoš, Stari Varoš, Vrh, Bajt i Sušicu. Sam ravnogorski govor je isto

tako podijeljen, pa se tako ne govori svugdje jednako. Na primjer, u Novom Varošu govor se

približava štokavskom s ikavskim izgovorom, a u Starom Lazu ima i danas čakavskog

izgovora. Ipak, većinski govor mjesta je na ravnogorskom dijalektu.

20. Crkveni zbor Svete Terezije Avilske

21. Kuglački klub "Goranka"

22. Udruga za promidžbu i očuvanje Gorskog kotara "Plodovi Gorja

Gorskogkotara" Ravna Gora

23. Udruga "Goranske vunarice"

24. Društvo "Naša Djeca" Ravna Gora

25. Bridge klub Ravna Gora

26. Hrvatsko kulturno društvo Gora

27. Dobrovoljno vatrogasno društvo Kupjak

28. Sportsko društvo "Kupjak"

29. Sportsko društvo Stara Sušica

30. Dobrovoljno vatrogasno društvo Stara Sušica

31. Dobrovoljno vatrogasno društvo Stari Laz

32. Sportsko društvo Stari Laz

11

Prof. dr. Nikola Majnarić, istaknuti filolog (akademik, rođeni RavnoGorac), argumentirano

elaborira i zaključuje da je ravnogorski govor jedno od rovtarskih (slovenskih) narječja.

Navedenu činjenicu svojim istraživanjem potvrđuje prof. Zvonimir Erjavec što je rezultiralo

stvaranjem vrijednog djela - „Ravnogorskog rječnika". "Ravnogorski rječnik" koji je Zvonimir

Erjavec zajedno sa suradnicima izrađivao 11 godina predstavljen je početkom listopada 2014.

Osnovna namjena rječnika je da služi kao priručnik za učenje u nastavi dijalekta, za očuvanje

baštine jedinstvenog govora. Također, rječnikom se utvrđuje i način pisanja ravnogorskog

dijalekta. Oko 530 stranica knjige je sam rječnik abecednim redom poredan na 18000 riječi i

izvedenica ravnogorskog dijalekta s istoznačnicama na hrvatskom jeziku uz gramatičko i logičko

objašnjenje uporabe. Na preostalih 70 stranica autor piše o porijeklu i osobinama dijalekta,

pojašnjava njegovu gramatiku, frazeologiju i druge neophodne informacije uz ovako kapitalno

djelo.

2.2.2. Prirodna baština

Gorski kotar, kao i Ravna Gora je područje relativno dobro očuvane prirode. Priroda se smatra i

najvećim resursom za razvoj turizma na tom području. Zbog iznimnog šumskog bogatstva

prostor Gorskog kotara dugo je vrednovan isključivo gospodarski - mjerenjem drvnih zaliha i

sječive mase stabla. Zahvaljujući znanstvenim istraživanjima Goranskog prostora provođenim

nakon II. Svjetskog rata, probuđena je svijest o potrebi zaštite prirodnih resursa. Zbog iznimnosti

geološke građe područja, određeni dijelovi prirode dobili su status zaštićenih područja kroz neku

od kategorija propisanih Zakonom o zaštiti prirode.

Ekološka mreža NATURA 2000 je ekološka međunarodna mreža očuvane prirodne baštine tj.

jedan od osnovnih mehanizama zaštite ugroženih vrsta i stanišnih tipova na području EU.

Zakonsko uporište za provedbu NATURA 2000 predstavljaju dvije direktive: Direktiva o zaštiti

ptica (Directive 2009/147/EC) i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore

(Council Directive 92/43/EEC).

Zbog svojih specifičnosti, područje Gorskog kotara je gotovo u potpunosti uvršteno u

prijedlog NATURA 2000 područja u Republici Hrvatskoj. Takav prijedlog NATURA-e za

područje Gorskog kotara, a tako i Ravne Gore, je posljedica činjenice da Gorski kotar predstavlja

12

jedno od rijetkih staništa na kojemu obitavaju sve tri velike zvijeri Republike Hrvatske: medvjed,

vuk i ris.

Ukupno su unutar NATURA 2000 predloženog područja na teritoriju Gorskog kotara zaštićene

62 vrste.

Na području Ravne Gore nalazi se i mikrolokacija spilje bitne kao staništa određenih vrsta: Špilja

kod Stare Sušice.

Uz to, Ravna Gora ulazi u područje Gorskog kotara sa sljedećim zaštićenim vrstama (prema

NATURA 2000 - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove)3: širokouhi mračnjak,

mali potkovnjak, vuk, medvjed, ris, cjelolatična žutilovka, istočna vodendjevojčica, gorski

potočar i (sub) mediteranske šume endemičnog crnog bora.

2.3. Stanje okoliša

Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti

uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Jedno od

prioritetnih pitanja za zaštitu okoliša je gospodarenje otpadom, a glavni problem Općine su

financijska sredstva potrebna za sanacije postojećih odlagališta koje treba urediti.

Prirodni krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelina

uvjetovanih prirodnim obilježjima, očuvanjem bioraznolikosti u njima, očuvanjem tipologije i

izgleda naselja te kulturno-povijesnog naslijeđa ukoliko ih krajobraz obuhvaća. Potrebno je

čuvati i obnavljati estetske vrijednosti prirodnog krajobraza i zabraniti izgradnju ili postavu

građevina koje bi ga izgledom mogle narušiti.

Usluge prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada na području općine Ravna Gora obavlja

Komunalac Delnice, dok ostale komunalne djelatnosti obavlja Turmin d.o.o.

3 Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode (http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000-129.html)

13

Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom na području općine Ravna Gora potrebno je

izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada, smanjivati opasna svojstva otpada čiji se nastanak ne

može spriječiti, iskorištavati vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe te skupljati

otpad odvojeno prema vrstama (po mjestu nastanka i svojstvima). Otpad čija se vrijedna svojstva

mogu iskoristiti mora se uporabiti ili zbrinuti u skladu sa Zakonom.

Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s otpadom na području Općine Ravna Gora potrebno

je uspostaviti propisanu evidenciju o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu, redovito

dostavljati podatke o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš,

otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu otpada koje je PP PGŽ određeno na području Grada

Delnica.

Provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru bitno je vršiti sukladno

odredbama Županijskog plana. Praćenjem bi se stoga trebao obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje

utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka i vode te

zaštitnim mjerama postići cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica,

racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni

uvjet zdravog i održivog razvitka.

U cilju maksimalnog očuvanja prirodnih resursa i postojećeg prostora te očuvanja i

osiguranja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada ljudi u njemu, Prostornim planom

uređenja Općine Ravna Gora utvrđuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka i vode,

zaštitu prostora od prekomjerne buke, te propisuju mjere posebne zaštite koje obuhvaćaju

sklanjanje ljudi u slučaju ratne opasnosti ili elementarnih nepogoda, zaštitu od rušenja, potresa i

poplava, te zaštitu od požara.

2.3.1. Zaštita tla

Planom prostornog uređenja općine Ravna Gora ustanovljene su sljedeće mjere i smjernice za

zaštitu šuma i šumskog tla:

14

- šume i šumsko zemljište koristiti treba tako da se održava njihova biološka raznolikost,

produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te da se ispune bitne gospodarske,

ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, bez štete drugim ekosustavima.

- gospodarenje šumama mora biti u cilju očuvanja i ozdravljenja šumskih vrsta i genofonda,a

također treba vršiti postupan porast drvne mase,

- poticati prirodne obnove šuma u cilju postizanja stabilnih, raznolikih i trajnih šuma,

- uzgojne mjere, planiranje pošumljavanja ogoljenih površina podložnih eroziji te prirodnu i

umjetnu obnovu prvenstveno podrediti zaštiti šuma i očuvanju šumskog tla,

- očuvanje šuma i šumskog zemljišta od utjecaja su gradnje infrastrukturnih i gospodarskih

objekata čija se gradnja na tom zemljištu ne može izbjeći, već treba osigurati usmjeravanjem

takvih zahvata u manje vrijedne zone.

2.3.1.1. Zaštita poljoprivrednog tla

Planom prostornog uređenja općine Ravna Gora poljoprivredno tlo osnovne namjene

razgraničeno je u dvije kategorije zaštite (I. i II. kategorija).

Zemljišta u I. kategoriji zaštite u cijelosti su namijenjena primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Na ovim zemljištima zabranjena je svaka gradnja izuzev gradnje privremenih građevina, kao što

su staklenici i plastenici, sustavi za navodnjavanje, spremišta za alat, oruđe i poljoprivrednu

mehanizaciju, spremišta za poljoprivredne proizvode i slične građevine koje su isključivo u

funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje.

Zemljišta u II. kategoriji zaštite također treba sačuvati za poljoprivrednu proizvodnju. Pored

građevina koje se mogu postavljati na zemljištima I. kategorije zaštite, na zemljištima II.

kategorije dopuštena je gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne

djelatnosti.

Obradom tla te izvođenjem građevinskih i drugih zahvata na poljoprivrednom zemljištu ne smije

se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti dodatne koncentracije površinskih voda.

15

2.3.2. Zaštita voda

Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna. Radi sprječavanje i smanjivanja nepovoljnih utjecaja

na vode potrebno je:

pridržavati se uspostavljenog režima zaštite u zonama zaštite izvorišta vode za piće,

izgraditi sustav odvodnje sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda te

sakupljati i transportirati otpad (komunalni i tehnološki) na propisani način.

Zone i mjere sanitarne zaštite izvorišta u području obuhvata određene su Odlukom o zonama

sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. PGŽ br. 23/04 i

Glasnik Karlovačke županije br. 38/04). Prema stupnju opasnosti od zagađivanja određena su

ograničenja u korištenju prostora obuhvaćenog zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće

(zabrana izgradnje objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari ili otpadne vode koje

sadrže opasne tvari, uskladištenje radioaktivnih i drugih opasnih tvari, zabrana odlaganja otpada

itd.). Istom Odlukom određeni su i uvjeti izgradnje objekta i obavljanja pojedinih djelatnosti te

način rješavanja odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda.

Potrebno je osigurati uređenje devastiranih i erozijom zahvaćenih područja. Svim površinama,

naročito šumskim i poljoprivrednim, treba gospodariti na način da se smanji, odnosno ne poveća

vodna erozija. Građenje posebno krupnih infrastrukturnih građevina (naftovod, plinovod,

autocesta) izvoditi na način da se ne poveća erozija, odnosno da se oštećene površine odmah

saniraju. Uređenjem vodotoka i drugim antierozijskim mjerama treba smanjiti eroziju korita

vodotoka te zaštititi ponore i ponorne zone od nanosa.

Obrana od bujičnih voda provodi se preventivno izgradnjom sustava uređenja vodotoka,

dogradnjom, rekonstrukcijom, sanacijom i održavanjem vodotoka – bujica i uređajnih građevina

te njihovim nadzorom.

16

Tablica 2.2. Emisije u vode s lokacije obveznika na području općine Ravna Gora za 2014.

godinu

R.br. Naziv

tvrtke ili

obrta

Naziv

organizacijske

jedinice na

lokaciji

Djelatnost uslijed

koje dolazi do

ispuštanja

(Djelatnost

prema Prilogu 1

- opis)

Prijemnik Onečišćujuća tvar Prag

tvari za

vode

(kg/god)

Količina

ispuštanja

(kg/god) -

ukupna

1. Dom

mladih

Dvorac Stara

Sušica

Postrojenja ≥ 0,1

MWt i < 50 MWt (mali i srednji

uređaji za loženje)

tlo Ukupna

suspendirana tvar

NO 60,72

2. Dom mladih

Dvorac Stara Sušica

Postrojenja ≥ 0,1 MWt i < 50 MWt

(mali i srednji

uređaji za loženje)

tlo Kemijska potrošnja kisika-dikromatom

(kao O2) (KPKCr)

NO 257,5931

3. Dom

mladih

Dvorac Stara

Sušica

Postrojenja ≥ 0,1

MWt i < 50 MWt

(mali i srednji

uređaji za loženje)

tlo Biokemijska

potrošnja kisika

nakon n dana

(BPKn)

NO 144,1856

4. Dom

mladih

Dvorac Stara

Sušica

Postrojenja ≥ 0,1

MWt i < 50 MWt

(mali i srednji uređaji za loženje)

tlo Detergenti, anionski NO 5,035405

5. Dom

mladih

Dvorac Stara

Sušica

Postrojenja ≥ 0,1

MWt i < 50 MWt (mali i srednji

uređaji za loženje)

tlo Ukupna ulja i masti NO 14,00264

6. INA-

Industrija nafte,

d.d.

BP Ravna Gora Benzinske pumpe

(uključujući opskrbu vozila

gorivom)

tlo Ukupna

suspendirana tvar

NO 115,7275

7. INA-Industrija

nafte,

d.d.

BP Ravna Gora Benzinske pumpe (uključujući

opskrbu vozila

gorivom)

tlo Kemijska potrošnja kisika-dikromatom

(kao O2) (KPKCr)

NO 214,8015

8. INA-Industrija

nafte,

d.d.

BP Ravna Gora Benzinske pumpe (uključujući

opskrbu vozila

gorivom)

tlo Biokemijska potrošnja kisika

nakon n dana

(BPKn)

NO 36,69409

9. INA-

Industrija

nafte, d.d.

BP Ravna Gora Benzinske pumpe

(uključujući

opskrbu vozila gorivom)

tlo Ukupna ulja i masti NO 7,282365

10. INA-

Industrija

nafte, d.d.

BP Ravna Gora Benzinske pumpe

(uključujući

opskrbu vozila gorivom)

tlo Mineralna ulja NO 2,455681

11. TIFON

d.o.o.

BP RAVNA

GORA

Benzinske pumpe

(uključujući opskrbu vozila

gorivom)

sustav javne odvodnje s

centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih

voda

Ukupna

suspendirana tvar

NO 1507,561

12. TIFON

d.o.o.

BP RAVNA

GORA

Benzinske pumpe

(uključujući

opskrbu vozila

gorivom)

sustav javne odvodnje s

centralnim uređajem za

pročišćavanje otpadnih

voda

Kemijska potrošnja

kisika-dikromatom

(kao O2) (KPKCr)

NO 7620,638

13. TIFON d.o.o.

BP RAVNA GORA

Benzinske pumpe (uključujući

opskrbu vozila

gorivom)

sustav javne odvodnje s centralnim uređajem za

pročišćavanje otpadnih

voda

Biokemijska potrošnja kisika

nakon n dana

(BPKn)

NO 2618,849

14. TIFON

d.o.o.

BP RAVNA

GORA

Benzinske pumpe

(uključujući

opskrbu vozila gorivom)

sustav javne odvodnje s

centralnim uređajem za

pročišćavanje otpadnih voda

Detergenti, anionski NO 34,45854

15. TIFON

d.o.o.

BP RAVNA

GORA

Benzinske pumpe

(uključujući

sustav javne odvodnje s

centralnim uređajem za

Ukupna ulja i masti NO 174,9433

17

opskrbu vozila

gorivom)

pročišćavanje otpadnih

voda

NO-nije određeno;

Izvor: http://roo-preglednik.azo.hr (pristupljeno dana 15.09.2015)

2.3.3. Zaštita zraka

U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka mjerama treba djelovati preventivno kako se zbog gradnje i

razvoja ne bi narušila postojeća prva kategorija kakvoće zraka (čist ili neznatno onečišćen zrak –

nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar).

Prema članku 24. Zakona o zaštiti zraka prva kategorija kvalitete zraka označava čist ili neznatno

onečišćen zrak što znači da nisu prekoračene granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i ciljne

vrijednosti za prizemni ozon.

Treba očuvati prvu kategoriju kakvoće zraka na području Općine. Temeljna mjera za očuvanje

postojeće kakvoće zraka jest sprečavanje prekomjerne emisije onečišćujućih tvari u zrak. U

slučaju da se pojavi osnovana sumnja da je došlo do onečišćenosti zraka, čija je kakvoća takva

da može narušiti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu

okoliša, treba organizirati mjerenja kakvoće zraka (mjerenja posebne namjene). U skladu sa

Zakonom o zaštiti zraka, pratećim uredbama i Pravilnikom o katastru emisija u okoliš, pravne i

fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su prijaviti izvor onečišćenja

zraka i svaku njegovu rekonstrukciju uredu državne uprave nadležnom za poslove zaštite

okoliša, osigurati redovito praćenje emisija iz izvora onečišćenja zraka te o tome voditi

očevidnike i redovito dostavljati podatke o emisijama u zrak za katastar emisija u okoliš.

Održavanjem i sadnjom visokog zelenila uz glavne prometnice treba spriječiti širenje

onečišćujućih tvari zraka u širi okoliš.

2.3.4. Zaštita od buke

Općina je, zajedno sa pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnosti i građanima, dužna

provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (Narodne novine br. 20/03).

Općina je dužna izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu.

18

Općinsko vijeće općine Ravna Gora mora donijeti odluku o ulicama, dijelovima ulica i naselja,

trgovima i drugim lokacijama namijenjenim održavanju javnih skupova i organizaciji razonode,

zabavnih i sportskih priredbi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste gdje

postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke. Buka pri takvim događajima ne smije u

prelaziti dopuštene granice.

Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti na način da se bukom ometa mir i

odmor ljudi u zatvorenim ili otvorenim boravišnim prostorima.

U naseljenim mjestima dopušta se zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičnim uređajima

od 7 do 19 sati, osim za vjerske obrede u dane vjerskih blagdana.

Izvori buke koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru na razini

zemlje, na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u

zraku moraju imati podatke o zvučnoj snazi.

Zbog očekivanog povećanja razine buke od cestovnih vozila u dijelovima naselja koji se nalaze u

neposrednoj blizini autoceste, planirano je formiranje zaštitnih šuma (Š3), na područjima koja su

u kartografskom prikazu br. 3. evidentirana kao područja ugrožena bukom.

Buka u vanjskom prostoru, ovisno o njegovoj namjeni, mora odgovarati vrijednostima

propisanima Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (N.N. br. 145/04). Građevine moraju biti projektirane i izgrađene na način da zvuk, što ga

zamjećuju osobe koje borave u građevini ili njezinoj blizini, bude na takvoj razini da ne ugrožava

zdravlje ljudi te da osigurava mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad. Građevine u kojima su

izvori buke radni i boravišni prostori moraju imati izvedenu odgovarajuću zvučnu izolaciju.

2.4. Infrastruktura

2.4.1. Društvena infrastruktura

Društvena infrastruktura je važna komponenta društvenog standarda kojom se ostvaruje

napredak i razvoj unutar svake zajednice. Ona podiže obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu,

19

zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog stanovništva, pridonosi povećanju socijalne skrbi,

osigurava nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima, pruža rekreaciju i odmor stanovništvu te

ostvaruje mnogobrojne dugoročne ciljeve.

Obrazovnu infrastrukturu Ravne Gore čine Osnovna škola Dr. Branimira Markovića i Dječji

vrtić Ravna Gora sa radnim vremenom od 06:00 do 16:00 sati što zadovoljava potrebe

zaposlenih roditelja.

Osnovna škola ima 9 (8 u Ravnoj Gori i 1 u Staroj Sušici) razrednih odjela sa 115 učenika u

Ravnoj Gori i 2 u područnoj školi Stara Sušica.

Predškolski odgoj organiziran je u dječjem vrtiću smještenom u prostorima osnovne škole.

Organiziran je cjelodnevni boravak. U vrtić je upisano 22 djece, a potreba za predškolskim

odgojem veća od je mogućnosti prihvata te treba povećati kapacitete. Prioritet prijema imaju

djeca čija su oba roditelja zaposlena.4

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb na području Ravne Gore organizirana je kroz Dom zdravlja

PGŽ kroz Ispostavu Ravna Gora u sklopu koje djeluje privatna ordinacija opće medicine i

privatna stomatološka ordinacija sa zubotehničkim laboratorijem. Također, u sklopu Doma

zdravlja djeluje i ljekarna kao i jedinica za kućnu njegu.

Socijalna skrb jedna je od bitnih djelatnosti zbog većine starog stanovništva koje živi na

području Općine te raštrkanosti naselja. Socijalna skrb je organizirana putem Centra za socijalnu

skrb Rijeka, no sa najbližim područnim uredima u Delnicama, Čabru i Vrbovskom.

Katolička crkva zastupljena je sa župnim uredom koji djeluje na području Općine i Crkvom Sv.

Terezije Avilske koja pripada Riječko-senjskoj nadbiskupiji sa sjedištem u Rijeci.

Župni stan i crkva nalaze se u naselju Ravna Gora, a ostale crkve su u naseljima Kupjak, Stari

Laz i Stara Sušica.

4 Izvor: web stranica OŠ dr. Branimira Markovića (http://os-bmarkovica-ravna-Gora.skole.hr/skola)

20

Iako su na području Gorskog kotara neki poštanski uredi zatvoreni zbog nerentabilnosti u Ravnoj

Gori je ipak aktivan poštanski ured, kao i banka te dva bankomata. Uz trgovine hranom i robom

te već navedenim domom zdravlja starija populacija nije prisiljena često odlaziti van Općine, u

veće centre.

2.4.2. Sportska infrastruktura

Ravna Gora, kao i ostatak Gorskog kotara, poznata je po skijaškom trkačkom klubu - TSK

RavnoGorac, gdje se djeca od najranije dobi bave ovim sportom.

Također, Općina ima 5 staza: sprint 1,3 km i 1,5 km te staze na 2,5 km, 3,3 km i 3,75 km, koje

zadovoljavaju visoke kriterije FIS – ove homologacije, te su u procesu dobivanja međunarodnog

certifikata od strane Međunarodne skijaške organizacije (FIS).

Na području općine Ravna Gora protežu se i biciklističke staze koje su obilježene jedinstvenim

sistemom označavanja i prilagođene su korištenju i korisnicima koji ne vladaju navigacijom

pomoću topografske karte. Tiskana je cjelovita karta Ravnogorskih zelenih staza u koju su

ucrtane glavne biciklističke staze, prirodne znamenitosti, kulturni spomenici, smještajni,

ugostiteljski te ostali uslužni objekti na području Ravne Gore.

U Općini se još nalaze nogometno igralište kojeg koristi nogometni klub „Goranka“ kao i

sportska dvorana izgrađena 2014. godine u sklopu Osnovne škole Dr. B. Markovića.

Između ostalih u Ravnoj Gori djeluju još Autoklub Ravna Gora, Planinarsko društvo

„Višnjevica“, Sportsko društvo „Kupjak“, Sportsko društvo „Stara Sušica“, Sportsko društvo

Stari Laz, kuglački klub „Goranka“, šah klub „Goranka“, te šahovska škola „Goranka“.

Mnogi nogometni klubovi i ostali sportaši često dolaze na ljetne i zimske pripreme u Ravnu

Goru, no to zbog nedovoljne infrastrukture, nije na onoj razini na kojoj bi moglo biti.

21

2.4.3. Komunalna i energetska infrastruktura

U širem području Ravne Gore između Kupjaka i Stare Sušice javlja se veći broj izvora i

površinskih vodotoka. Izvori se nalaze u klasičnim paleozojskim i trijaskim naslagama. To su

stijene slabe propusnosti zbog čega je mogućnost akumuliranja podzemne vode mala što rezultira

pojavom velikog broja izvora i pištalina neznatnih kapaciteta.

Izvorišta pitke vode s područja Ravne Gore (kapaciteta oko 15 l/sek) imaju u povoljnim uvjetima

dovoljnu količinu vode, ali u sušnom razdoblju presuše ili se u značajnoj mjeri smanji njihova

izdašnost. U tim slučajevima manjak vode nadoknađuje sa izvorišta općine Skrad, a iz njih se

zbog dislociranosti opskrbljuju i područja Kupjaka i Zalesine. Područje Ravne Gore pokriveno je

vodoopskrbnom mrežom.

Područje Ravne Gore pokriveno je sa dva vodosustava. Tako Staru Sušicu pokriva JKP

Vrbovsko, a ostala područja Općine JKP Delnice.

Naselja i infrastrukturni koridori nalaze se u vodozaštitnim zonama.

Područje Općine ima i benzinsku pumpu u kojoj je omogućena i nabava plina u bocama. Nema

izgrađene plinske mreže, kao niti centralnih toplifikacijskih sustava.

Elektroenergetskom mrežom pokriveno je cijelo područje Ravne Gore. Napajanje električnom

energijom obavlja se preko trafostanice Delnice TS 110/35 kV. Jedan od 35 kV izveden je

podzemno, a drugi nadzemno. Taj kapacitet kvalitetno zadovoljava sadašnje i buduće potrebe

prostora Ravne Gore. Niskonaponska mreža je nadzemna, a javna rasvjeta također s nadzemnim

instalacijama, s izuzetkom središta Ravne Gore, gdje je ona podzemna.

Područje općine Ravna Gora u potpunosti je pokriveno telekomunikacijskim mrežama.

Zbrinjavanje komunalnog otpada organizira „Komunalac“ Delnice, dok je industrijski otpad

prepušten zbrinjavanju samih poduzeća,a ostale komunalne djelatnosti obavlja Turmin d.o.o.

Zbrinjavanje otpada nije riješeno u cijelosti, naime još uvijek postoje divlji deponiji na koje se

odbacuje krupni otpad, a nije riješeno ni zbrinjavanje otpadaka od drva.

22

2.4.4. Prometna infrastruktura

Ozbiljna prometna valorizacija ovog prostora započela je početkom 18. stoljeća izgradnjom

“Karoline”, a nastavljena kroz 19. stoljeće izgradnjom “Lujzijane” i željezničke pruge, zbog

činjenice da je dinarski planinski sustav ovdje najuži, a spoj panonske Hrvatske i Jadrana

najkraći.

Kroz općinu Ravna Gora prolaze cestovne prometnice, i to „stara“ cesta, državna cesta D3

Rijeka-Zagreb i autocesta A6 (relacija Rijeka-Zagreb) sa ulazno-izlaznim čvorom Ravna Gora u

blizini kojeg se nalazi prateći uslužni objekt – odmorište Ravna Gora sa benzinskom postajom i

restoranom te motelom.

Općina Ravna Gora vodi brigu o održavanju lokalnih nerazvrstanih cesta u skladu sa svojim

proračunskim mogućnostima. Sredstva su uglavnom nedostatna pa se često obraćaju za pomoć

državi, odnosno nadležnim ministarstvima. Nažalost, veliki problem su i jake i duge Goranske

zime te veliki novac odlazi na zimsko održavanje cesta, a malo preostaje za nužne sanacije i

rekonstrukcije.

Javni prijevoz na području Ravne Gore obavlja se autobusima te ga najviše koriste djeca srednjih

škola iz smjera Vrbovskog, preko Ravne Gore do Delnica.

Jedan od značajnijih problema je funkcioniranje autobusnog međumjesnog prijevoza sa

premalim brojem polazaka u danu stoga je povezanost autobusnom mrežom linija do

administrativnih središta loša.

Kroz područje Općine Ravna Gora prolazi željeznička pruga Zagreb - Karlovac – Vrbovsko –

Moravice – Delnice – Fužine – Plase – Rijeka sa kolodvorom u Kupjaku, koja je

jednokolosiječna pruga, ukupne dužine 229 km. Povezuje Budimpeštu s Jadranskim morem i

svojim velikim dijelom prolazi kroz Gorski kotar. Pruga je trasirana prije više od 130 godina

(puštena u promet 1873. godine) te po svojim tehničkim karakteristikama ne zadovoljava potrebe

suvremenog tranzitnog prometa. Na relaciji od Moravica do Rijeke pruga ima karakteristike

teške brdske pruge te HŽ ulaže u obnovu i održavanje pruge, postavljanje novih naponskih

mreža i obnovu kolosijeka. No, usprkos tome, zbog nedostatka sredstava i smanjenja tranzitnog

željezničkog prometa, ti napori nisu dovoljni za obnovu gospodarskog potencijala željeznice.

23

2.4.5. Poslovna infrastruktura

Na području Ravne Gore nalazi se dvije poslovno-proizvodne zone s izraženom proizvodnom i

posredno poslovnom aktivnosti.

Na području naselja Ravna Gora djeluje poslovna zona Radin istok, te poslovna zona Kupjak.

Na lokaciji Mala Bukovica u istočnom dijelu teritorija nalazi se stalno aktivni kamenolom

građevinsko-tehničkog kamena, za koji postoji odgovarajuća tehnička dokumentacija u skladu s

Zakonom o rudarstvu.

Lokacije gdje se povremeno eksploatira građevinsko-tehnički kamen za potrebe održavanja

šumskih cesta nalaze na lokacijama Stari Laz, Strika, Bajta i Bunker. Za te lokacije nije izrađena

odgovarajuća tehnička dokumentacija.

24

3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Budući da se u okviru suvremene ekonomske znanosti i politike ističe kako je stanovništvo jedan

od najznačajnijih faktora gospodarskog razvoja, prilikom sagledavanja ukupnih razvojnih

potencijala određenog lokaliteta nužno je uzeti u obzir i prirodna, migracijska te strukturna

obilježja njegova stanovništva, kao temeljnih odrednica raspoloživosti i kvalitete demografskog

potencijala. Sukladno tome, u ovom dijelu rada analizirani su relevantni pokazatelji

demografskog razvoja općine Ravna Gora.

3.1. Kretanje stanovništva

U proteklih 150 godina na području općine Ravna Gora zastupljeni su negativni ukupni

populacijski trendovi, što je u skladu s depopulacijskim kretanjima na širem prostoru mikroregije

Gorskog kotara. Uzroke smanjenja broja stanovnika prvenstveno treba tražiti u nepovoljnim

prirodno-geografskim i društveno-gospodarskim okolnostima povezanim s prometnom

izoliranošću i progresivnim gubitkom konkurentnosti tradicionalnih gospodarskih grana u duljem

razdoblju. Presudnu ulogu u ranom razvoju Općine imala je izgradnja Karolinške ceste, što je

dovelo do pozitivnog dinamiziranja demografskih procesa, te razvoja nekih gospodarskih

djelatnosti poput zanatstva, šumarstva i prerade drva. Navedeni trend trajao je do posljednjih

desetljeća 19. stoljeća. Tako je u popisnom razdoblju 1857.-1869. zabilježen rast broja

stanovnika od 1,15%. Izgradnjom Lujzijanske ceste nastupa postepeni gubitak važnosti Općine

kao prometnog središta, a navedeni je proces doveo do prvog većeg osipanja stanovništva, što je

potvrđeno i službenom demografskom statistikom (cf. tablica 3.1.). U međupopisnom razdoblju

1869.-1880. broj stanovnika općine Ravna Gora smanjio se za značajnih 13,76%, što je ujedno i

drugi najveći zabilježeni pad broja stanovnika u posljednjih 150 godina. Period od 1880. do

1921. godine obilježen je oscilirajućim trendom u kretanju stanovništva i relativnom stagnacijom

u demografskom smislu. U navedenom razdoblju zabilježen je kumulativni uprosječeni pad broja

stanovnika na godišnjoj razini od 0,02%, te je stoga 1921. godine u odnosu na 1880. na području

Općine bilo 0,7% manje stanovnika.

Proces spontanog restrukturiranja lokalnog gospodarstva u smjeru jačanja uloge šumarstva i

drvne industrije u ukupnoj lokalnoj ekonomiji, što je i razumljivo s obzirom na velike

komparativne prednosti Ravne Gore za razvoj upravo tih djelatnosti, imao je određeni utjecaj na

25

lokalnu demografsku sliku. Revitalizaciju ravnogorskog gospodarstva popratio je i djelomičan

populacijski oporavak u međupopisnom razdoblju 1921.-1931. (povećanje od 8,6%) te 1948.-

1953. (povećanje od 7,03%), uz iznimku minimalnog smanjenja broja stanovnika u razdoblju

Drugog svjetskog rata (-0,7%). Navedena su kretanja privremeno stabilizirala ravnogorsku

populacijsku bazu (cf. tablica 3.1.).

Međutim, izostanak stvaranja osnovnih preduvjeta za bolje i intenzivnije korištenje raspoloživih

ljudskih i prirodnih razvojnih potencijala tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća5 rezultirao je

niskom razinom proizvodnosti i konkurentnosti lokalnog šumarskog i drvno-prerađivačkog

sektora te generiranjem negativne razvojne divergencije općine Ravna Gora u odnosu na ukupna

prosječna gospodarska i demografska kretanja na razini Hrvatske i Županije. Konzekventno

tome, uslijedile su ekonomske emigracije i osipanje ravnogorskog stanovništva koje se u

razdoblju od 1961. do 1991. godine smanjivalo po prosječnoj dekadnoj stopi od 5,5%.

Istovremeno, na razini Hrvatske i PGŽ-a prisutan je potpuno suprotan trend, tj. demografska

ekspanzija – u 1991. godini stanovništvo Republike Hrvatske se povećalo za 15% u odnosu na

1961. godinu, dok je istovremeno broj stanovnika PGŽ-a porastao za iznadprosječnih 34,3% (cf.

tablica 3.1.).

Uslijed daljnje gospodarske deprecijacije čitave mikroregije Gorskog kotara i nemogućnosti

pronalaska posla u široj okolici Općine6, kao i nerješavanja ključnih problema koji su oduvijek

ograničavali razvoj ravnogorskog kraja (reljefna i prometna izoliranost, teški uvjeti života,

nedovoljna infrastrukturna razvijenost i sl.), u posljednjih dvadeset godina nastavljen je trend

egzodusa i lokalne demografske degradacije što je u konačnici rezultiralo alarmantnom

činjenicom da je u posljednjoj popisnoj godini (2011.) na području Općine Ravna Gora

zabilježeno 33,6% manje stanovnika u odnosu na stanje 1857. godine (cf. tablica 3.1.).7

5To se posebno odnosi na rješavanje problema prometne izoliranosti, nedovoljne i neadekvatne infrastrukturne

opremljenosti te problema usitnjenosti proizvodnje i malih proizvodnih kapaciteta. 6 Ekonomski dispariteti Općine Ravna Gora u odnosu na prosjek RH i PGŽ detaljnije su elaborirani u 4. poglavlju

ove studije. 7 Ovdje je potrebno istaknuti da su na smanjenje stanovništva na području Općine u popisnom razdoblju 1991.-

2001., osim navedenih čimbenika, značajno utjecala i prisilna mehanička kretanja stanovništva za vrijeme

Domovinskog rata.

26

Tablica 3.1. Ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, Primorsko-Goranske županije, Gorskog kotara i općine Ravna Gora prema

popisima stanovništva 1857.-2011.

Izvor: Izračun autora na temelju popisa stanovništva RH koji su objavljeni na mrežnim stranicama DZS-a.

27

Iako su u zadnja dva popisna razdoblja evidentne negativne demografske tendencije na razini

čitave Hrvatske, podaci na sljedećem grafikonu pokazuju da se populacijska baza općine Ravna

Gora smanjuje znatno izraženijom dinamikom u odnosu na nacionalni, županijski, ali i regionalni

prosjek.

Grafikon 3.1. Međupopisna stopa promjene broja stanovnika (%) u Republici Hrvatskoj,

Primorsko-Goranskoj županiji, Gorskom kotaru i općini Ravna Gora 2001. i 2011. godine

Izvor: Obrada autora na temelju podataka preuzetih iz tablice 3.1.

U periodu 2001.-2011. broj stanovnika u Republici Hrvatskoj smanjio se za 3,44%, a u općini

Ravna Gora za 10,79%, odnosno za 7,35 postotnih bodova više od nacionalnog prosjeka i 7,75

postotnih bodova više od županijskog prosjeka. Osim iznadprosječnog smanjenja broja

stanovnika u općini Ravna Gora, promjena razine međupopisnih stopa smanjenja stanovništva u

promatranim godinama ukazuje i na relativno izraženije usporavanje depopulacije u predmetnim

teritorijalnim cjelinama (osim u slučaju mikroregije Gorskog kotara) u odnosu na samu Ravnu

Goru. Time je došlo do porasta negativne razlike u gustoći naseljenosti općine Ravna Gora u

usporedbi s Republikom Hrvatskom i PGŽ-om i blagog porasta pozitivne razlike u odnosu na

Goransku mikroregiju. Dakle, 2001. godine gustoća naseljenosti na području općine Ravna Gora

28

iznosila je 33,22 stanovnika na km², odnosno 57,6% manje od Republike Hrvatske i 60,99%

manje u odnosu na Županiju, a u 2011. godini 29,63 stanovnika na km² ili 61% manje od

prosjeka Republike Hrvatske i čak 64% razlike u odnosu na gustoću naseljenosti Primorsko-

Goranske županije (cf. Tablica 3.2.). U istom se desetljeću neznatno povećao udio stanovništva

Ravne Gore u ukupnom stanovništvu Gorskog kotara i to za cca 0,13 postotna boda.

Tablica 3.2. Gustoća naseljenosti (broj stanovnika na km²) u Republici Hrvatskoj, Primorsko-

Goranskoj županiji, Gorskom kotaru i općini Ravna Gora u popisnim godinama 1971. - 2011.

godine

Teritorijalna

cjelina 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Indeks

2011./1971.

Indeks

2011./2001.

RH 78,21 81,31 84,54 78,41 75,71 96,8 96,6

PGŽ 75,43 84,74 90,06 85,15 82,55 109,4 97,0

Gorski kotar 27,88 24,90 23,99 20,52 18,08 64,8 88,1

Ravna Gora 42,77 40,24 38,62 33,22 29,63 69,3 89,2

Izvor: Izračun autora na temelju popisa stanovništva RH koji su objavljeni na mrežnim stranicama DZS-a.

Zabrinjavajuće je to što prirodno i mehaničko kretanje stanovništva upućuje da se općina Ravna

Gora zadnjih desetljeća nalazi u fazi ekstremne depopulacije, u kojoj se smanjenje lokalnog

stanovništva odvija kroz istovremenu pojavu emigracijske i prirodne depopulacije, a to je ujedno

i kritično obilježje cijelog Gorskog kotara. Radi dugotrajnog iseljavanja uglavnom mladih osoba

reproduktivne dobi i dominantne zastupljenosti starijih dobnih skupina u ukupnoj populaciji (cf.

poglavlje 3.2.), narušena je inherentna sposobnost prirodne obnove lokalnog stanovništva, pa je

tako proces depopulacije Ravne Gore, pored već tradicionalno snažnog utjecaja negativnog

migracijskog salda, dodatno intenziviran pojavom denataliteta, a negativni prirodni prirast će u

sljedećim desetljećima, obzirom na uočenu dinamiku u posljednja dva međupopisna razdoblja,

postati dominantan ili isključivi faktor demografske regresije (cf. tablica 3.3.).

29

Tablica 3.3. Mehaničko i prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj, Primorsko-

Goranskoj županiji, Gorskom kotaru i općini Ravna Gora u međupopisnim razdobljima 1991.-

2001. i 2001.-2011.

Teritorijalna

cjelina

Promjena broja stanovnika u razdoblju

1991.-2001.

Promjena broja stanovnika u razdoblju

2001.-2011.

Ukupna

promjena

Prirodna

promjena

Migracijski

saldo

Ukupna

promjena

Prirodna

promjena

Migracijski

saldo

RH -346.805 -28.757 -318.048 -152.571 -96.310 -56.261

PGŽ -17.625 - - -9.310 -10.211 901

Gorski kotar -4.425 -2.190 -2.230 -3.109 -2.127 -982

Ravna Gora -443 -248 -195 -294 -180 -114

Izvor: Izračun autora na temelju službene vitalne statistike i popisa stanovništva RH koji su objavljeni na mrežnim

stranicama DZS-a.

Pogoršavanje biodinamike stanovništva Ravne Gore najbolje se može sagledati kroz promjenu

vrijednosti vitalnog indeksa Općine u posljednjem međupopisnom razdoblju (c.f. grafikon 3.2.).

Grafikon 3.2. Vitalni indeks Republike Hrvatske, Primorsko-Goranske županije, Gorskog kotara

i općine Ravna Gora u 2001. i 2011. godini

Izvor: Obrada autora na temelju podataka preuzetih iz Statističkih priopćenja Pr. 7.1.1. 2002. i 2014. koja su

objavljena na mrežnim stranicama DZS-a.

30

U samo 10 godina vitalni indeks općine Ravna Gora smanjio se za 20,8%, dosegnuvši u 2011.

godini ispodprosječnu vrijednosnu razinu od 44,19 što govori da na svega četiri živorođena

djeteta u Ravnoj Gori dolazi čak deset umrlih stanovnika. Takav omjer nataliteta i mortaliteta

predstavlja pozitivno odstupanje od regionalnog (za 7%) te izrazito visoko negativno odstupanje

od županijskog (za 38,06%) i državnog prosjeka (za 44,54%) te ukazuje na ubrzavanje procesa

prirodne depopulacije Ravne Gore. Temeljem toga, a uvažavajući specifičnosti dosadašnjeg

mehaničkog kretanja stanovništva na ravnogorskom prostoru, može se zaključiti da se

stanovništvo Općine zapravo nalazi u poodmaklom stadiju izumiranja.8 U tom smislu, ukoliko

nositelji razvoja Ravne Gore uskoro ne osiguraju pretpostavke za poticanje snažnijeg

naseljavanja i reprodukcije lokalnog stanovništva, postoji realna opasnost da bi lokalno

stanovništvo u doglednoj budućnosti moglo potpuno nestati.

Na ovakvu pretpostavku navodi i statistika kretanja broja kućanstava prema kojoj je u

posljednjem međupopisnom razdoblju utvrđen pad broja kućanstava na području općine Ravna

Gora za 7,4%, što je gotovo istovjetno stupnju smanjenja broja kućanstava na razini Gorskog

kotara (7%). Takva tendencija dodatno potvrđuje destimulirajući utjecaj ukupnih situacijskih

obilježja ovog dijela gorske Hrvatske zbog kojih mladi ljudi nisu sposobni formirati vlastito

kućanstvo. Također, iz promjene broja kućanstava na razini Republike Hrvatske i PGŽ-a

proizlazi da Ravna Gora i u ovom kontekstu sve više divergira od državnog i županijskog

prosjeka, iz kojeg je vidljivo da je, unatoč općem smanjenju stanovništva, Republika Hrvatska u

međupopisnom razdoblju 2001.-2011. zabilježila rast u broju kućanstava za 2,8%, a PGŽ za čak

5,3% (cf. tablica 3.4.).

8 Obilježja izumiruće populacije i drugih tipova općeg kretanja stanovništva detaljnije su objašnjena u Friganović,

M. (1990): Demogeografija: stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.

31

Tablica 3.4. Ukupan broj osoba i broj kućanstava u Republici Hrvatskoj, Primorsko-Goranskoj

županiji, Gorskom kotaru i općini Ravna Gora 2001. i 2011. godine.

Teritorijalna

cjelina

Broj osoba Broj kućanstava

2001. 2011. Indeks

2011./2001. 2001. 2011.

Indeks

2011./2001.

RH 4.437.460 4.246.313 95,7 1.477.377 1.519.038 102,8

PGŽ 305.505 293.927 96,2 111.162 117.009 105,3

Gorski kotar 26.120 22.862 87,5 9.705 9.019 92,9

Ravna Gora 2.724 2.430 89,2 990 917 92,6

Izvor: Izračun autora na temelju Popisa stanovništva RH 2001. i 2011. koji su objavljeni na mrežnim stranicama

DZS-a.

Osim izrazito negativnog prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva, regresivan demografski

razvoj općine Ravna Gora očituje se i u nepovoljnim strukturnim obilježjima stanovništva, a koja

su detaljnije elaborirana u sljedećoj tematskoj jedinici.

3.2. Dobna i obrazovna struktura stanovništva

Uz negativnu divergenciju trenda općeg populacijskog kretanja na području općine Ravna Gora

u odnosu na prosjeke viših teritorijalnih razina, omjeri između pojedinih dobnih kontingenata u

starosnoj strukturi stanovništva Ravne Gore ukazuju i na sve izraženiji proces starenja

stanovništva u ovoj Goranskoj Općini (cf. tablica 3.5.).

Tablica 3.5. Pokazatelji starosti stanovništva u 2001. i 2011. godini

Adm.

Jedinica

Koeficijent starosti* Indeks starenja** Prosječna starost

2001. 2011.

Indeks

2011./

2001.

2001. 2011.

Indeks

2011./

2001.

2001. 2011.

Indeks

2011./

2001.

RH 21,6 24,1 111,6 90,7 115,0 126,8 39,3 41,7 106,1

PGŽ 22,6 26,6 117,7 109,4 155,3 142,0 41,0 43,9 107,1

Ravna

Gora 28,2 30,7 108,9 150,3 208,1 138,5 43,6 46,8 107,3

*Indeks starenja je postotni udio koji se izračunava kao odnos broja osoba starih 60+ godina i broja osoba starih 0-

19 godina. Indeks veći od 40% ukazuje da je stanovništvo određenog područja u procesu demografskog starenja.

**Koeficijent starosti prikazuje udio osoba starih 60+godina u ukupnom stanovništvu. Pokazatelj je razine starenja,

a nakon što prijeđe vrijednost od 12% smatra se da je stanovništvo promatranog područja u procesu demografskog

starenja.

Izvor: Izračun autora na osnovi Popisa stanovništva 2001. i 2011. koji su objavljeni na mrežnim stranicama DZS-a.

32

Pokazatelji starosti ravnogorskog stanovništva ne samo da znatno prelaze granične vrijednosti,

već oni značajno odstupaju i od državnog/županijskog prosjeka u obje promatrane popisne

godine. Povrh toga, kretanja vrijednosti ovih pokazatelja pokazuju i brže pogoršavanje dobnih

obilježja lokalnog u odnosu na stanovništvo Republike Hrvatske i Primorsko-Goranske županije.

U zadnjem međupopisnom razdoblju prosječna starost na području Općine povećala se za 7,3%

(RH za 6,1%, PGŽ za 7,1%), indeks starenja za 38,5% (RH 26,8%, PGŽ za 42%), a koeficijent

starosti za 8,9% (RH za 11,6%, PGŽ za 17,7%). Dakle, s obzirom na to da dva od tri osnovna

pokazatelja starosti ravnogorskog stanovništva rastu dinamikom bržom od državnog ili

županijskog prosjeka, sasvim je jasno da općina Ravna Gora i u ovom aspektu sve više

demografski zaostaje za Republikom Hrvatskom i Primorsko-Goranskom županijom.

To se može vidjeti i kroz različitu zastupljenost pojedinih dobnih razreda u ukupnoj strukturi

stanovništva Ravne Gore u usporedbi s Republikom Hrvatskom i Primorsko-Goranskom

županijom (cf. tablica 3.6.).

Tablica 3.6. Dobna struktura stanovništva Republike Hrvatske, Primorsko-Goranske županije,

Gorskog kotara i općine Ravna Gora prema Popisu stanovništva 2011.

Dobni

razredi

RH PGŽ Gorski kotar Ravna Gora

Broj Udio Broj Udio (%) Broj Udio (%) Broj Udio (%)

0-4 212.709 4,96 12.518 4,23 820 3,56 85 3,50

5-9 204.317 4,77 11.761 3,97 819 3,56 86 3,54

10-14 235.402 5,49 12.688 4,28 946 4,11 88 3,62

Kontingent

mladih 652.428 15,22 36.967 12,48 2.585 11,23 259 10,66

15-19 244.177 5,70 13.792 4,66 1.022 4,44 99 4,07

20-24 261.658 6,11 16.780 5,67 1.221 5,31 113 4,65

25-29 289.066 6,75 20.121 6,79 1.444 6,28 177 7,28

30-34 294.619 6,88 21.370 7,21 1.328 5,77 162 6,67

35-39 284.754 6,65 19.565 6,61 1.191 5,18 101 4,16

40-44 286.933 6,70 19.268 6,51 1.385 6,02 126 5,19

45-49 307.561 7,18 21.121 7,13 1.796 7,80 187 7,70

50-54 320.502 7,48 23.607 7,97 2.078 9,03 231 9,51

33

55-59 311.818 7,28 24.773 8,36 2.088 9,07 230 9,47

60-64 272.740 6,37 22.827 7,71 1.692 7,35 184 7,57

Radni

kontingent 2.873.828 67,10 203.224 68,62 15.245 66,25 1.610 66,26

65-69 202.002 4,71 14.283 4,82 1.081 4,70 111 4,57

70-74 212.401 4,96 15.879 5,36 1.465 6,37 161 6,63

75-79 175.526 4,10 13.081 4,42 1.293 5,62 128 5,27

80-84 108.104 2,52 7.905 2,67 906 3,94 108 4,44

85-89 47.641 1,11 3.811 1,29 349 1,52 43 1,77

90-94 10.758 0,25 825 0,28 70 0,30 8 0,33

95 i više 2.201 0,05 220 0,07 17 0,07 2 0,08

Starački

kontingent 758.633 17,70 56.004 18,91 5.181 22,52 561 23,09

Ukupno 4.284.889 100,00 296.195 100,00 23.011 100,00 2.430 100,00

Izvor: Obrada autora na osnovi Popisa stanovništva 2011. objavljenog na mrežnim stranicama DZS-a.

U posljednjoj popisnoj godini u Ravnoj Gori je zabilježena relativno nepovoljnija dobna

struktura stanovništva u odnosu na hrvatske i županijske prosjeke prema kojoj je evidentno da

postojeće stanovništvo Općine ima veći udio staračkog kontingenta i slabiju zastupljenost

najmlađeg kontingenta stanovništva, a što je u skladu s prosječnim starosnim obilježjima

stanovništva na čitavom području mikroregije Gorskog kotara. Općina Ravna Gora, osim toga,

ima i nepovoljniji udjel radnog u ukupnom stanovništvu uz izraženiji udio dobne skupine 55 do

64 godina, a koja ujedno dominira i u ukupnoj strukturi stanovništva (18,9%), što znači da će

prema starosnom kriteriju relativno veći dio lokalnog stanovništva u sljedećih 10 godina izgubiti

radnu sposobnost. S obzirom da kontingent mladih predstavlja izvore nove radne snage i budućih

nositelja društveno-gospodarskog razvoja, udio ovog kontingenta u ukupnoj strukturi

stanovništva ukazuje da Ravna Gora u kontekstu navedenog ima relativno nepovoljnije uvjete za

bolju budućnost u usporedbi s referentnim demografskim stanjem na razini Goranske regije,

države i Županije.

Ravna Gora zaostaje i u obrazovnoj strukturi stanovništva u usporedbi s prosjekom Republike

Hrvatske i Primorsko-Goranske županije te samom mikroregijom Gorskog kotara. Prema

podacima za 2011. godinu najveće zaostajanje u obrazovanosti stanovništva Općina ima u

34

tercijarnom obrazovanju – 11,2 postotna boda manji udio visokoobrazovanog stanovništva u

odnosu na PGŽ, 7,5 postotnih bodova manji udio visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na

RH te 2,8 postotnih bodova manji udio visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na Gorski

kotar (cf. tablica 3.6.). S obzirom na to da se u uvjetima ubrzanog tehnološkog napretka

visokoobrazovana radna snaga nameće kao jedan od ključnih čimbenika društveno-ekonomskog

razvoja, relativno slaba zastupljenost i nepovoljna struktura visokoobrazovanog stanovništva u

Ravnoj Gori u odnosu na državni/županijski prosjek umanjuje pretpostavke za razvoj modernije

strukture lokalnog gospodarstva.

35

Tablica 3.6. Obrazovna struktura stanovništva Republike Hrvatske, Primorsko-Goranske županije, Gorskog kotara i općine Ravna

Gora starog 15 i više godina u 2011. godini

Administrativna

jedinica Ukupno

Bez

škole

1 - 3

razreda

osnovne

škole

4 - 7

razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato Svega

Stručni

studij

Sveučilišni

studij

Doktorat

znanosti

RH 3.632.461 62.092 34.786 249.081 773.489 1.911.815 595.233 212.059 371.472 11.702 5.965

% 100,00 1,71 0,96 6,86 21,29 52,63 16,39 5,84 10,23 0,32 0,16

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% 100,00 0,67 0,43 4,17 16,69 57,74 20,07 7,35 12,34 0,38 0,23

Gorski kotar 20.426 222 193 944 5.802 10.854 2.373 1.072 1.287 14 38

% 100,00 1,09 0,94 4,62 28,40 53,14 11,62 5,25 6,30 0,07 0,19

Ravna Gora 2.171 11 24 155 679 1.110 192 83 108 1 -

% 100,00 0,51 1,11 7,14 31,28 51,13 8,84 3,82 4,97 0,05 -

Izvor: Obrada autora na osnovi Popisa stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku.

36

Na temelju iznesenih rezultata analize dinamike i strukturnih promjena stanovništva, na kraju

ovog dijela studije može se zaključiti da su svi aspekti dosadašnjeg demografskog razvoja

Općine Ravna Gora poprimili kritična obilježja koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju i

ograničenje razvojnim mogućnostima te mogu postati bitan uzrok daljnjeg razvojnog

zaostajanja ove Goranske općine.

37

4. STANJE GOSPODARSTVA

U ovome poglavlju, temeljem dostupnih financijskih i makroekonomskih pokazatelja,

izvršena je analiza gospodarstva općine Ravna Gora. Analizom su obuhvaćeni pokazatelji

poslovanja poduzetnika Općine te kretanje ukupne zaposlenosti i nezaposlenosti u lokalnom

gospodarstvu u razdoblju od 2008. do 2014. godine. Također, sagledana su i strukturna

obilježja lokalnog sektora obrtništva.

4.1. Poduzetništvo

Poduzetništvo općine Ravna Gora analizirano je na osnovu podataka o strukturi i kretanju

financijskih rezultata, investicijske aktivnosti, prosječnih plaća, broja zaposlenih i broja

poslovnih subjekata te ostvarenoj vrijednosti imovine i kapitala poduzetnika u razdoblju od

2008. do 2014. godine, kako na razini cjelokupnog poduzetničkog sektora Općine, tako i na

razini pojedinih djelatnosti.

4.1.1. Financijski rezultati poduzetnika

Stanje i kretanja u lokalnom poduzetništvu ocijenjena su na osnovi financijskih rezultata

poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području općine Ravna Gora

(cf. Tablica 4.1.). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju

službenih podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema

važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.)9.

9 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i

motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J –

Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M

– Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna

uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti.

38

Tablica 4.1. Financijski rezultati poduzetnika općine Ravna Gora za 2008. i 2014. godinu po djelatnostima (iznosi u HRK)

Izvor: Izračun autora na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e za 2008. i 2014. godinu. Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa

sjedištem u općini Ravna Gora.

2008. % 2014. % Indeks 2008. % 2014. % Indeks 2008. % 2014. % Indeks 2008. % 2014. % Indeks

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B. Rudarstvo i vađenje

C. Prerađivačka industrija 107.709.361 70,38% 100.210.383 74,54% 93,04 108.085.431 70,84% 98.406.919 75,21% 91,05 1.135.147 33,02% 2.793.447 53,35% 246,09 1.511.217 50,76% 989.983 60,33% 65,51

D. Opskrba električnom energijom,plinom,

parom i klimatizacija

E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

1.206.043 0,79% 1.047.569 0,78% 86,86 1.195.887 0,78% 1.043.902 0,80% 87,29 10.156 0,30% 3.667 0,07% 36,11 0 0,00% 0 0,00%

F. Građevinarstvo 3.316.621 2,17% 1.139.362 0,85% 34,35 3.399.137 2,23% 1.164.305 0,89% 34,25 99.228 2,89% 164.870 3,15% 166,15 181.744 6,10% 189.813 11,57% 104,44

G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih

vozila i motocikala 27.560.567 18,01% 13.804.556 10,27% 50,09 28.447.364 18,64% 13.655.059 10,44% 48,00 328.660 9,56% 149.497 2,86% 45,49 1.215.457 40,83% 0 0,00%

H. Prijevoz i sklad. 5.163.853 3,37% 9.286.217 6,91% 179,83 4.927.773 3,23% 8.618.763 6,59% 174,90 236.833 6,89% 722.469 13,80% 305,05 753 0,03% 55.015 3,35% 7.306,11

I. Djelatnosti pr. smj, pripreme i usl. hrane 3.335.989 2,18% 6.148.050 4,57% 184,29 3.184.578 2,09% 4.988.780 3,81% 156,65 218.754 6,36% 1.357.772 25,93% 620,68 67.343 2,26% 198.502 12,10% 294,76

J. Informacije i kom.

K. Financijsko djel. i djel. osiguranja 2 0,00% 121 0,00% 0 0,00% 119 0,00%

L. Poslovanje nekretninama

M. Stručne, zn. i tehničke djelatnosti 3.257.474 2,13% 1.548.698 1,15% 47,54 1.910.404 1,25% 1.659.309 1,27% 86,86 1.347.070 39,18% 26.136 0,50% 1,94 0 0,00% 136.747 8,33%

N. Adm. i pomoćne uslužne djelatnosti 1.026.369 0,67% 737.918 0,55% 71,90 1.004.752 0,66% 725.285 0,55% 72,19 21.617 0,63% 12.633 0,24% 58,44 0 0,00% 0 0,00%

O. Javna uprava i obrana, obvezno soc. osiguranje

P. Obrazovanje

Q. Djelatnosti zdr. zaštite i soc. skrbi 54.921 0,04% 125.680 0,10% 0 0,00% 70.759 4,31%

R. Umjetnost, zabava i rekreacija 974 0,00% 1.364 0,00% 0 0,00% 390 0,01%

S. Ostale uslužne djelatnosti 463.775 0,30% 460.120 0,34% 99,21 423.230 0,28% 454.413 0,35% 107,37 40.545 1,18% 5.707 0,11% 14,08 0 0,00% 0 0,00%

Ukupno: 153.041.028 100,00% 134.437.794 100,00% 87,84 152.580.041 100,00% 130.842.415 100,00% 85,75 3.438.010 100,00% 5.236.198 100,00% 152,30 2.977.023 100,00% 1.640.819 100,00% 55,12

DjelatnostUkupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja

39

U promatranom razdoblju, od 2008. do 2014. godine, ukupni prihodi poduzetnika smanjivali

su se po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,14% što je dovelo do toga da je razina ostvarenih

prihoda lokalnih poduzetnika u 2014. godini bila manja za 12,16% u odnosu na 2008. godinu.

Na to je najviše utjecao drastičan pad prihoda u djelatnosti trgovina na veliko i malo te

popravak motornih vozila (G) od 13,8 milijuna kuna, odnosno 49,9%, što znači da su se

ukupni prihodi ove djelatnosti tijekom promatranog razdoblja smanjivali po prosječnoj

godišnjoj stopi od 10,9%. Također, smanjenju ukupnih prihoda u poduzetničkom sektoru

značajno je pridonijela i prerađivačka industrija (C) koja, kao ključna gospodarska djelatnost

Općine Ravna Gora, čini više od 2/3 ukupno ostvarenih prihoda lokalnog poduzetništva. U

2014. godini prerađivačka industrija imala je za 7,5 milijuna kuna manje prihode u usporedbi

s 2008. godinom što predstavlja pad od 9,7%. Osim u navedenim djelatnostima, značajniji pad

prihoda ostvaren je i u djelatnosti građevinarstvo (F) i to za 65,7%, odnosno u prosjeku

16,3% godišnje. Jedine propulzivne djelatnosti u promatranom razdoblju bile su prijevoz i

skladištenje (H), sa zabilježenim porastom prihoda od 79,8% i djelatnosti pružanja smještaja

te pripreme i usluživanja hrane (I), s ostvarenim porastom prihoda od čak 84,3%.

Grafikon 4.1. Struktura ukupnih prihoda po najznačajnijim djelatnostima (u mil. HRK)

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

40

Sukladno promjenama razine prihoda u pojedinim djelatnostima, u promatranom razdoblju

došlo je i do relativnih promjena u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u poduzetničkom

sektoru lokalnog gospodarstva (cf. Tablica 4.1. i Grafikon 4.1.). Kao što je već naglašeno,

prerađivačka industrija (C) je djelatnost koja je u 2014. godini generirala najviše prihoda u

poduzetništvu Općine (74,5%), pri čemu je u usporedbi s 2008. godinom povećala svoj udio u

strukturi ukupnih prihoda poduzetnika za 4,16 postotnih bodova. Razlog tome je relativno

manji pad prihoda ove djelatnosti u odnosu na trgovinu na veliko i malo te popravka motornih

vozila (G), a koja je po osnovi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini bila druga

najznačajnija djelatnost u lokalnom poduzetništvu, s udjelom od 10,27%. Međutim, uslijed

izrazito snažnog pada prihoda trgovine u promatranom razdoblju došlo je do smanjenja

njezinog relativnog značaja (udjela) u strukturi ukupnih prihoda poduzetnika za 7,74

postotnih bodova. Pored navedenih djelatnosti, relativno značajne udjele u ukupno ostvarenim

prihodima poduzetničkog sektora u 2014. godini imale su još i prijevoz i skladištenje (H)

(6,91%) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) (4,57%), s tim da

su obje djelatnosti u odnosu na 2008. godinu zabilježile povećanje svojih udjela u strukturi

ukupnih prihoda poduzetnika Ravne Gore za više od 100%.

Uslijed pada razine ukupne poduzetničke aktivnosti u lokalnom gospodarstvu, smanjenje

prihoda poduzetnika Ravne Gore popratilo je i smanjenje njihovih rashoda. U 2014. godini

ukupni rashodi lokalnih poduzetnika bili su za 14,25% manji nego 2008. godine (ili 21,74

milijuna kuna u apsolutnom iznosu). Tome je svakako najviše pridonio manji obujam

poslovanja u trgovini (G) i prerađivačkoj industriji (C), koje razmjerno svojim prihodima

dominiraju i u strukturi ukupnih rashoda, te u građevinarstvu (F), djelatnosti lokalnog

poduzetništva koja je u relativnom smislu najviše bila pogođena recesijskim kretanjima u

nacionalnom gospodarstvu. S druge strane, zbog ekspanzije poslovanja ugostitelja,

prijevoznika i skladištara u promatranom razdoblju, djelatnost prijevoz i skladištenje (H)

imala je u 2014. godini za 74,9% veće rashode nego 2008. godine, dok su istovremeno

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) imale za 56,65% veće

rashode poslovanja.

S obzirom na različiti intenzitet pada ukupnih prihoda i rashoda, gdje su se prihodi relativno

sporije smanjivali u odnosu na rashode, cjelokupni lokalni poslovni sektor je u 2014. godini

ostvario pozitivni konsolidirani financijski rezultat10 od 3,6 milijuna kuna, što predstavlja

10

Konsolidirani financijski rezultat dobije se kada se od vrijednosti kategorije Dobit prije oporezivanja oduzme

vrijednost kategorije Gubitak prije oprezivanja (cf. tablica 4.1.).

41

povećanje od 679,9%. u odnosu na 2008. godinu, kada je evidentiran pozitivni konsolidirani

financijski rezultat od 460,9 tisuća kuna.11 S obzirom na ostvarene razine prihoda i rashoda,

prethodno istaknute djelatnosti dominiraju i u strukturi konsolidirane dobiti poduzetničkog

sektora u 2014. godini:

prerađivačka industrija (C) 50,16%

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) 32,24%

prijevoz i skladištenje (H) 18,56%

trgovina na veliko i malo te popravka motornih vozila (G) 4,16%

Važno je naglasiti da su ukupna kretanja u prihodima i rashodima poduzetnika općine Ravna

Gora suprotna recesijskim kretanjima u poduzetničkom sektoru cijele mikroregije Gorskog

kotara kojoj Ravna Gora pripada. Naime, u navedenome je razdoblju evidentirano smanjenje

ukupnih prihoda poduzetnika Gorskog kotara od 21,82%, dok su im rashodi bili manji za

21,05%. Istovremeno, na razini Primorsko-Goranske županije prisutan je analogan trend,

odnosno relativno slabiji pad kumulativnih prihoda poduzetničkog sektora (za 16,93%) u

odnosu na rashode (za 18,11%), što je u razdoblju 2008. – 2014. doprinijelo povećanju

pozitivnog financijskog rezultata poduzetnika Županije za 183,1% (cf. Tablica 4.2.).

Tablica 4.2. Kretanje poduzetničkih prihoda i rashoda općine Ravna Gora, Gorskog kotara i

Primorsko-Goranske županije (u kunama)

Opis

Općina Ravna Gora Gorski kotar Primorsko-Goranska županija

2008. 2014. Indeks

2014./2008. 2008. 2014.

Indeks

2014./2008. 2008. 2014.

Indeks

2014./2008.

Ukupni prihodi 153.041.028 134.437.794 87,84 1.427.844.262 1.116.345.508 78,18 38.975.637.817 32.376.576.663 83,07

Ukupni rashodi 152.580.041 130.842.415 85,75 1.428.485.786 1.127.793.876 78,95 38.748.053.917 31.732.324.876 81,89

Izvor: Priredili autori temeljem agregiranih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

Osim sagledanih financijskih pokazatelja, na pad ukupne poduzetničke aktivnosti u

promatranom lokalnom gospodarstvu upućuju i podatci o kretanju broja zaposlenih i broja

11

Naravno, navedeni rast dobiti nikako se ne može interpretirati u kontekstu rasta poduzetničkog sektora Ravne

Gore u promatranom razdoblju, budući da je takdav trend, izuzev djelatnosti H i I, prvenstveno posljedica

rezanja troškova, a ne ekspanzije poslovanja.

42

aktivnih trgovačkih društava po pojedinim djelatnostima i kumulativno, a koji su detaljnije

obrađeni u sljedećem poglavlju.

4.1.2. Poslovna demografija

U 2014. godini u poslovnom sektoru općine Ravna Gora bilo je 444 zaposlenih, što

predstavlja smanjenje od 24,23% (4,52% godišnje) u odnosu na 2008. godinu. Tome je

najviše doprinijela prerađivačka industrija (C) koja je u promatranom razdoblju izgubila čak

110 radnih mjesta (23,71%) te trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila (G) u

kojoj se u istom razdoblju broj zaposlenih smanjio za 62,75%, odnosno apsolutno gledajući

imala je 32 zaposlena manje. Povećanje broja zaposlenih jedino su zabilježile djelatnosti

prijevoz i skladištenje (H) (26,7%) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane (I) (58,33%), što je i u skladu s njihovim financijskim rezultatima poslovanja. Dakle,

navedene djelatnosti su 2014. godine bile ujedno i najvažniji izvor zaposlenosti u lokalnom

poduzetništvu, s tim da je prerađivačka industrija s udjelom od 79,73% dominirala u ukupnom

broju zaposlenih, dok su djelatnosti G, H i I zajedno činile 12,84% zaposlenosti u sektoru

poduzetništva.

Pad broja zaposlenih bio je popraćen i padom broja poduzetnika koji se u razdoblju od 2008.

do 2014. godine smanjio za 13,73%. U kontekstu dodatnog obrazloženja rasta profitabilnosti

u sektoru poduzetništva, posebno je indikativna usporedba omjera broja zaposlenih i broja

poduzetnika po djelatnostima u obje promatrane godine. Naime, iz podataka u tablicama 4.1. i

4.3. sasvim je razvidno da je rast konsolidirane dobiti u djelatnostima u kojima se

istovremeno smanjuju prihodi prvenstveno rezultat optimizacije poslovanja, odnosno

smanjenja prosječne veličine poduzeća. To se u prvom redu odnosi na prerađivačku industriju

(C), okosnicu cjelokupnog poduzetništva Ravne Gore, u kojoj su 2008. godine poduzeća u

prosjeku imala 36 zaposlenika, da bi se 2014. godine prosječna veličina poduzeća prema broju

zaposlenih u prerađivačkom sektoru smanjila na 25 zaposlenika. Suprotno tome, u istom

razdoblju u djelatnostima prijevoz i skladištenje (H) i djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane (I) zabilježen je porast prosječne veličine poduzeća za 26,7%,

odnosno za 5,6%.

43

Tablica 4.3. Broj zaposlenih i broj trgovačkih društava u poslovnom sektoru općine Ravna

Gora

Djelatnost

Broj zaposlenih Broj poduzetnika

2008. % 2014

. %

Indeks

2014./200

8.

2008. % 2014. %

Indeks

2014./200

8.

A. Poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo

B. Rudarstvo i vađenje

C. Prerađivačka

industrija 464 79,18% 354 79,73% 76,29 13 25,49% 14 31,82% 107,69

D. Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacija

E. Opskrba vodom;

uklanjanje otpadnih

voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti

sanacije okoliša

5 0,85% 5 1,13% 100,00 1 1,96% 1 2,27% 100,00

F. Građevinarstvo 12 2,05% 4 0,90% 33,33 6 11,76% 4 9,09% 66,67

G. Trgovina na veliko

i malo; popravak

motornih vozila i motocikala

51 8,70% 19 4,28% 37,25 12 23,53% 6 13,64% 50,00

H. Prijevoz i

skladištenje 15 2,56% 19 4,28% 126,67 4 7,84% 4 9,09% 100,00

I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

12 2,05% 19 4,28% 158,33 4 7,84% 6 13,64% 150,00

J. Informacije i komunikacije

K. Financijske

djelatnosti i djelatnosti

osiguranja

1 1,96%

L. Poslovanje

nekretninama

M. Stručne,

znanstvene i tehničke

djelatnosti

16 2,73% 15 3,38% 93,75 6 11,76% 6 13,64% 100,00

N. Administrativne i

pomoćne uslužne djelatnosti

9 1,54% 6 1,35% 66,67 2 3,92% 1 2,27% 50,00

O. Javna uprava i

obrana, obvezno socijalno osiguranje

P. Obrazovanje

Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi

1 0,23% 1 2,27%

R. Umjetnost, zabava i

rekreacija 1 1,96%

S. Ostale uslužne

djelatnosti 2 0,34% 2 0,45% 100,00 1 1,96% 1 2,27% 100,00

Ukupno: 586 100,00% 444 100,00% 75,77 51

100,00

% 44

100,00

% 86,27

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

44

4.1.3. Proizvodnost rada u poduzetništvu

Prema podacima u tablici 4.4. proizvodnost rada12 cjelokupnog poduzetničkog sektora općine

Ravna Gora porasla je u 2014. godini za 15,94% u odnosu na 2008. godinu, što je

prvenstveno rezultat relativno izraženije stope pada ukupne zaposlenosti u odnosu na ukupne

prihode lokalnih poduzetnika (cf. tablica 4.1. i tablica 4.3.). U istom je razdoblju proizvodnost

rada poduzetništva na razini mikroregije Gorskog kotara smanjena za 0,63%, dok je

proizvodnost rada poduzetnika Primorsko-Goranske županije smanjena za 5,24%. Unatoč

tome, ostvareni prihodi po zaposlenom kod poduzetnika Ravne Gore još uvijek su značajno

ispod regionalnog i županijskog prosjeka, kako na razini ukupnog poduzetništva, tako i na

razini pojedinih djelatnosti. Primjerice, u 2014. godini proizvodnost rada ravnogorskih

poduzetnika bila je za 21,13% niža u odnosu na prosjek Gorskog kotara te 44,92% niža u

odnosu na prosjek Županije. Navedeno se može objasniti prosječno većom kapitalnom

opremljenošću rada poslovnih subjekata na višim teritorijalnim razinama, a samim time i

boljom tehnološkom i organizacijskom osnovom poslovnih i/ili proizvodnih procesa koja u

konačnici omogućava veće poslovne učinke po zaposlenom.

Promatrajući kretanje proizvodnosti rada po pojedinim djelatnostima koje su zastupljene na

području Općine, a uvažavajući promjene vrijednosti svih odabranih pokazatelja poslovanja

koji su prikazani i analizirani u ovoj studiji, može se zaključiti da su sve djelatnosti koje su

ostvarile porast proizvodnosti rada, izuzev djelatnosti H i I, isto postigle putem tzv. pasivnog

restrukturiranja poslovanja, a koje se zasniva na smanjivanju poslovnih kapaciteta (cf. tablica

4.7.) i broja zaposlenih (cf. tablica 4.3.). Drugim riječima, zbog recesijskih okolnosti u

nacionalnom gospodarstvu, dobar dio poduzetnika odlučio se za politiku štednje kako bi na taj

način smanjili količinu rada po poslovnom učinku i ''očuvali'' profitabilnost vlastitog

poslovanja. To se posebno odnosi na trgovinu na veliko i malo te popravak motornih vozila

(G) i prerađivačku industriju (C), a ista tendencija prisutna je i u djelatnosti građevinarstvo

(F) koja je 2014. godine poslovala s gubitkom. Suprotno tome, djelatnosti prijevoz i

skladištenje (H) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) pokazuju

izdašnost poslovanja u promatranom razdoblju što znači da su porast vlastitih prihoda, ali i

svih ostalih rezultata poslovne uspješnosti obuhvaćenih analizom, ostvarili kroz dodatno

zapošljavanje i širenje poduzetničkih kapaciteta.

12

Proizvodnost rada koristi se kao jedno od osnovnih mjerila uspješnosti poduzeća, gospodarske djelatnosti ili

gospodarstva, a pokazuje efikasnost ljudskog rada kao faktora proizvodnje koja se izražava odnosom između

ostvarenih učinaka poslovnog ili proizvodnog procesa i količine rada angažiranog za njihovo ostvarenje.

45

Tablica 4.4. Proizvodnost rada poduzetnika općine Ravna Gora, Gorskog kotara i Županije 2008. i 2014. godine (prihodi/broj zaposlenih, u

kunama)

Djelatnost

Općina Ravna Gora Gorski kotar PGŽ

2008. 2014. Indeks

2014./2008. 2008. 2014.

Indeks

2014./2008. 2008. 2014.

Indeks

2014./2008.

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 395.654,2 421.557,3 106,55 375.487,7 442.970,2 117,97

B. Rudarstvo i vađenje 1.880.208,0 1.771.536,9 94,22 985.087,6 877.555,2 89,08

C. Prerađivačka industrija 232.132,24 283.080,18 121,95 384.719,9 379.662,2 98,69 509.925,4 490.557,1 96,20

D. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 722.326,3 727.120,7 100,66

E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 241.208,60 209.513,80 86,86 315.724,7 333.723,4 105,70 384.837,6 406.946,9 105,75

F. Građevinarstvo 276.385.08 284.840,50 103,06 368.700,4 377.400,5 102,36 468.979,0 498.292,2 106,25

G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala 540.403,27 726.555,58 134,45 522.920,9 599.804,6 114,70 1.000.665,4 882.028,5 88,14

H. Prijevoz i skladištenje 344.256,87 488.748,26 141,97 505.308,6 589.933,0 116,75 529.215,7 507.586,5 95,91

I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 277.999,08 323.581,58 116,40 213.631,3 211.515,6 99,01 282.967,0 354.349,0 125,23

J. Informacije i komunikacije 249.507,8 176.817,1 70,87 416.866,3 334.907,6 80,34

K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2,00 27.427,0 233.822,1 852,53 234.456,1 316.293,9 134,91

L. Poslovanje nekretninama 170.474,4 276.435,8 162,16 849.487,2 686.569,7 80,82

M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 203.592,13 103.246,53 50,71 358.870,8 265.086,3 73,87 429.249,5 407.056,2 94,83

N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 114.041,00 122.986,33 107,84 496.899,6 316.701,3 63,74 235.881,6 385.253,6 163,32

O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 283.972,1 250.643,8 88,26

P. Obrazovanje 332.750,0 285.213,0 85,71 195.741,6 218.521,9 111,64

Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 54.921,00 82.815,1 182.591,1 220,48 268.673,5 375.989,8 139,94

R. Umjetnost, zabava i rekreacija 974,00 254.594,3 160.184,2 62,92 377.807,6 551.920,7 146,09

S. Ostale uslužne djelatnosti 231.887,50 230.060,00 99,21 400.641,3 369.079,0 92,12 277.293,1 198.507,1 71,59

Neklasificirano 3.950.531,0

Ukupno: 261.162,16 302.787,82 115,94 386.321,5 383.887,7 99,37 580.167,3 549.771,2 94,76

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

46

Porast proizvodnosti rada poduzetnika Ravne Gore popratilo je proporcionalno povećanje

prosječnih plaća u lokalnom poduzetničkom sektoru koje su u razdoblju od 2008. do 2014.

godine zabilježile nominalni rast od 14,97% (cf. Tablica 4.5.). U usporedbi s višim

teritorijalnim jedinicama, u 2014. godini prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u

poduzetničkom sektoru općine Ravna Gora bile su više u odnosu na prosječne vrijednosti istih

na regionalnoj razini (+4,3%) i niže od prosječnih vrijednosti na županijskoj (-13,31%) i

nacionalnoj (-17,75%) razini. Što je i razumljivo, budući da su odstupanja u prosječnoj cijeni

rada u pojedinim djelatnostima lokalnog poduzetništva u odnosu na županijske i nacionalne

prosjeke sukladna prethodno utvrđenim razlikama u proizvodnosti rada, a što bi prema

ekonomskoj teoriji i praksi trebao biti glavni kriterij za porast ili smanjivanje plaća.

Ipak, promatrajući visine plaća zaposlenih kod lokalnih poduzetnika u djelatnostima N

(5.521,82 kuna u 2014. godini) i S (4.279,38 kuna u 2014. godini), koje su u promatranom

razdoblju narasle za više od 30% i koje po svojoj visini značajno premašuju lokalni,

regionalni, pa čak i županijski te nacionalni prosjek, ne može se uočiti navedena pravilnost.

Isto se odnosi i na djelatnost E, koja u obje promatrane godine bilježi najveće prosječne neto

plaće u poduzetničkom sektoru Ravne Gore. Međutim, važno je naglasiti da se u sve tri

djelatnosti radi samo o jednom poslovnom subjektu s jednim zaposlenikom stoga one u

relativnom smislu imaju zanemariv značaj u generiranju ukupnih ekonomskih aktivnosti u

okviru poduzetništva Ravne Gore. U tom pogledu, navedene plaće samo su odraz rezultata

poslovanja pojedinih poduzeća i ne mogu se uzeti kao referentne vrijednosti za cjelokupne

djelatnosti niti kao indikator njihove ukupne uspješnosti.13

13

Ovdje je potrebno naglasiti da djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša (E) ima i značajan udio u strukturi vrijednosti ukupne imovine i ukupnog kapitala

poduzetnika Ravne Gore, a o čemu se detaljnije govori u nastavku studije. Naime, navedena djelatnost je u 2014.

godini imala udjel od 11,06% u ukupnoj imovini lokalnih poduzetnika i 10,41% u njihovom ukupnom kapitalu.

No, kao što je već objašnjeno, ovdje se radi o samo jednom poduzetniku/zaposleniku koji u relativnom smislu

ima zanemariv udio ukupnim financijskim rezultatima poduzetnika stoga je ovom slučaju ostvarena vrijednost

imovine i kapitala isključivo odraz efikasnosti poslovanja jednog poduzeća, a ne procesa diversifikacije i rasta

ove djelatnosti na razini cjelokupnog lokalnog gospodarstva. U tom kontekstu, djelatnost E nije posebno

razmatrana u nastavku analize poduzetničkog sektora Ravne Gore.

47

Tablica 4.5. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u općini Ravna Gora i odnos

prema prosječnim plaćama u usporednim teritorijalnim jedinicama (u kunama)

Područje djelatnosti

Prosječna mjesečna plaća u

HRK Odstupanje

od

prosjeka

Općine

Odstupanje

od

prosjeka

Gorskog

kotara

Odstupanje

od

prosjeka

Županije

Odstupanje

od

prosjeka

RH 2008. 2014.

Indeks

2008./2014.

A. Poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo

B. Rudarstvo i vađenje

C. Prerađivačka industrija 3.530,40 4.063,81 115,11 1,29% 3,87% -12,75% -15,65%

D. Opskrba električnom

energijom, plinom, parom

i klimatizacija

E. Opskrba vodom;

uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

5.714,08 5.187,72 90,79 29,30% 14,45% -7,74% -0,39%

F. Građevinarstvo 2.980,04 3.698,65 124,11 -7,82% -1,83% -8,20% -10,07%

G. Trgovina na veliko i

malo; popravak motornih

vozila i motocikala

3.148,40 3.611,82 114,72 -9,98% 2,86% -10,07% -19,93%

H. Prijevoz i skladištenje 3.250,45 3.420,88 105,24 -14,74% -19,59% -39,01% -39,38%

I. Djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

2.412,12 3.138,65 130,12 -21,77% 7,69% -33,47% -26,96%

J. Informacije i

komunikacije

K. Financijske djelatnosti i

djelatnosti osiguranja 0,00

L. Poslovanje

nekretninama

M. Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti 3.837,45 4.216,43 109,88 5,09% -3,80% -25,82% -23,24%

N. Administrativne i

pomoćne uslužne

djelatnosti

4.057,67 5.521,82 136,08 37,62% 39,86% 47,83% 49,08%

O. Javna uprava i obrana,

obvezno socijalno

osiguranje

P. Obrazovanje

Q. Djelatnosti zdravstvene

zaštite i socijalne skrbi 3.914,00 -2,45% 33,82% -25,79% -17,63%

R. Umjetnost, zabava i

rekreacija 0,00

S. Ostale uslužne

djelatnosti 3.221,04 4.279,38 132,86 6,66% 39,24% 44,75% 17,44%

n/ Nepoznato područje

djelatnosti

Ukupno: 3.489,88 4.012,22 114,97 4,30% -13,31% -17,75%

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e. Podaci se odnose na

zaposlene u poduzećima koja imaju sjedište u općini Ravna Gora.

48

4.1.4. Analiza imovine, kapitala i investicijske aktivnosti poduzetnika

Uvidom u agregirane godišnje financijske izvještaje poduzetnika općine Ravna Gora za

razdoblje od 2008. do 2014. godine vidljivo je da je u lokalnom poduzetničkom sektoru došlo

do značajnog smanjenja ukupne vrijednosti imovine uz istovremeno povećanje vrijednosti

kapitala. U 2014. godini se u odnosu na 2008. godinu vrijednost imovine ravnogorskih

poduzetnika smanjila za 28,58%, što predstavlja godišnji pad po prosječnoj stopi od 5,5%,

dok je vrijednost kapitala poduzetnika bila viša za 17,11%, odnosno povećavala se u

promatranom razdoblju po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,7% (cf. tablica 4.6.). U istom

razdoblju poduzetnički sektor na razini mikroregije Gorskog kotara bilježi relativno blaži pad

vrijednosti ukupne imovine (za 18,42%) te značajnije smanjenje vrijednosti kapitala (za

37,77%), dok je istovremeno u poduzetničkom sektoru na razini Županije došlo do povećanja

vrijednosti imovine za 1,34% te smanjenja vrijednosti kapitala za 23,23%14.

Smanjenju ukupne poduzetničke imovine u općini Ravna Gora najviše je pridonijela

likvidacija djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) čija je ukupna

vrijednost imovine u 2008. godini iznosila 48,8 milijuna kuna. Međutim, bitno je razumjeti da

je spomenuta izgubljena vrijednost imovine lokalnih poduzetnika zapravo računovodstvena

vrijednost ''neproduktivne'' imovine koja već duže vrijeme nije bila u funkciji privređivanja,

niti je doprinosila lokalnom gospodarstvu Ravne Gore, što potvrđuju svi prethodno izneseni

pokazatelji poslovanja ove djelatnosti. Pored toga, smanjenju imovine u poduzetničkom

sektoru Općine značajno je pridonijela i prilagodba imovine recesijskim okolnostima

poslovanja u djelatnosti trgovina na veliko i malo te popravka motornih vozila (G) u okviru

koje se u promatranom razdoblju vrijednost poduzetničke imovine smanjila za 7,1 milijun

kuna (41,9%) te optimizacija poslovnih subjekata u prerađivačkoj industriji (C), ključnoj

gospodarskoj djelatnosti Ravne Gore, koja je u 2014. godini imala za 6,2 milijuna kuna

(7,9%) manju vrijednost imovine nego 2008. godine. Prema podacima o strukturi imovine za

2014. godinu, gotovo 60% ukupne vrijednosti imovine lokalnih poduzetnika koncentrirano je

u prerađivačkoj industriji (C), što dodatno ukazuje na izuzetnu gospodarsku važnost

prerađivačkog sektora za Ravnu Goru. Također, promjene vrijednosti imovine po

djelatnostima u promatranim godinama potvrđuju propulzivnost i rast poduzetničkih resursa u

djelatnostima prijevoz i skladištenje (H) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane (I), a čija je zajednička vrijednost imovine u 2014. godini iznosila 25,8

milijuna kuna, odnosno 20,8% ukupne imovine poduzetničkog sektora Ravne Gore.

14

Izračun autora na temelju kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

49

Uslijed značajnog porasta ukupne profitabilnosti poslovanja poduzetnika Ravne Gore, došlo

je i do porasta njihove kapitalne akumulacije. Najznačajniji porast kapitala u promatranom

razdoblju zabilježile su djelatnosti prijevoz i skladištenje (H) i djelatnosti pružanja smještaja

te pripreme i usluživanja hrane (I), pri čemu je ukupna kapitalna osnovica ugostitelja Ravne

Gore porasla za 6 milijuna kuna (328%), dok su lokalni prijevoznici i skladištari u 2014.

godini imali za 3 milijuna kuna (204%) veći kapital nego 2008. godine. Time i ovaj aspekt

poslovanja poduzetnika ukazuje na sve veću ulogu ovih djelatnosti u lokalnom gospodarstvu,

a u kojima je u 2014. godini bilo koncentrirano 23,7% ukupnog poduzetničkog kapitala

Ravne Gore. Ipak, s daleko najvećom vrijednošću kapitala raspolaže prerađivačka industrija

(C), koja je u 2014. godini ostvarila kapitalnu vrijednost od 34,6 milijuna kuna (0,7% više

nego 2008. godine), što predstavlja čak 66,5% ukupnog kapitala poduzetnika Ravne Gore (cf.

tablica 4.6.). S druge strane, a uvažavajući prethodno analizirane promjene vrijednosti

imovine po djelatnostima, može se reći da je drastično smanjenje kapitala u djelatnosti

trgovina na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala (G) u promatranom

razdoblju (za 98,4%) indikacija urušavanja poslovnih kapaciteta i nepovoljne poslovne

perspektive trgovine, a koja je u predrecesijskoj 2008. godini po svim odabranim

pokazateljima bila druga najvažnija gospodarska djelatnost na području Ravne Gore.

Apsolutne i relativne promjene u vrijednosti kapitala navedenih i ostalih djelatnosti koje su

zastupljene u poduzetničkoj strukturi općine Ravna Gora, a koje su nastale tijekom

promatranog razdoblja, prikazane su u sljedećoj tablici.

50

Tablica 4.6. Struktura imovine i kapitala poduzetnika općine Ravna Gora (u HRK)

Djelatnost

Imovina Kapital Kapital/imovina

u 2008. (%)

Kapital/imovina

u 2014. (%) 2008. % 2014. % Indeks

2014./2008. 2008. % 2014. %

Indeks

2014./2008.

A. Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo

B. Rudarstvo i vađenje

C. Prerađivačka industrija 78.208.328 45,00% 72.038.320 58,04% 92,11 34.322.655 77,37% 34.563.356 66,53% 100,70 43,89 47,98

D. Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i

klimatizacija

E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

14.091.518 8,11% 13.722.407 11,06% 97,38 836.406 1,89% 5.408.657 10,41% 646,65 5,94 39,41

F. Građevinarstvo 1.876.754 1,08% 1.981.087 1,60% 105,56 498.387 1,12% -324.067 -0,62% -65,02 26,56 -16,36

G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala

16.831.737 9,69% 9.784.743 7,88% 58,13 2.071.075 4,67% 34.262 0,07% 1,65 12,30 0,35

H. Prijevoz i skladištenje 4.691.894 2,70% 8.698.521 7,01% 185,39 1.478.884 3,33% 4.494.364 8,65% 303,90 31,52 51,67

I. Djelatnosti pružanja smještaja

te pripreme i usluživanja hrane 5.285.957 3,04% 17.088.212 13,77% 323,28 1.829.053 4,12% 7.827.242 15,07% 427,94 34,60 45,80

J. Informacije i komunikacije

K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

48.792.438 28,08% 0 0 0,00% 0,00

L. Poslovanje nekretninama

M. Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti 3.612.510 2,08% 497.598 0,40% 13,77 3.209.719 7,24% -117.396 -0,23% -3,66 88,85 -23,59

N. Administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti 205.233 0,12% 154.749 0,12% 75,40 68.118 0,15% 68.145 0,13% 100,04 33,19 44,04

O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

P. Obrazovanje

Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

51.894 0,04% -67.282 -0,13%

R. Umjetnost, zabava i rekreacija 1.083 0,00% 737 0,00% 68,05

S. Ostale uslužne djelatnosti 188.857 0,11% 104.673 0,08% 55,42 43.890 0,10% 61.342 0,12% 139,76 23,24 58,60

Ukupno: 173.786.309 100,00% 124.122.204 100,00% 71,42 44.358,924 100,00% 51.948.623 100,00% 117,11 25,52 41,85

Izvor: Izračunali i priredili autori na osnovu kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

51

Pozitivno je što podaci u tablici 4.6. pokazuju poboljšanje omjera kapitala i imovine u

prerađivačkoj industriji (C) što implicira jačanje financijske stabilnosti ove ključne

gospodarske djelatnosti Ravne Gore. Naime, unatoč zabilježenom padu ukupne ekonomske

aktivnosti u prerađivačkom sektoru, kroz provedeno restrukturiranje troškova i optimizaciju

poslovanja povećao se financijski kapacitet poslovnih subjekata koji se bave prerađivačkom

djelatnošću i stvorili su se preduvjeti za razvoj njihovih poduzetničkih resursa, a posljedično

tome i za iniciranje rasta prerađivačkog kompleksa. S druge strane, rezanje troškova u

trgovini polučilo je sasvim suprotan efekt te ugrozilo poslovnu opstojnost ove djelatnosti u

lokalnom poduzetništvu. Zapravo, relativan doprinos pojedinih djelatnosti u generiranju

ukupnih rezultata poslovanja poduzetnika u promatranom razdoblju, kao i njihov udio u

raspoloživim poduzetničkim resursima (ljudski resursi, kapital i imovina) upućuju da

trenutno jedino kapaciteti prerađivačke industrije, uz određene mogućnosti rastućih djelatnosti

I i H, mogu u kratkom roku ozbiljnije potaknuti rast lokalnog poduzetništva i gospodarstva.

Navedeno potvrđuju i podaci o ukupnim investicijama u dugotrajnu imovinu ravnogorskih

poduzetnika, kao osnovne pretpostavke i generatora cjelokupnog poduzetništva u

gospodarstvu Ravne Gore, od kojih je u 2014. godine čak 85,7% realizirano u djelatnosti C.

Tablica 4.7. Investicije u novu dugotrajnu imovinu poduzetnika općine Ravna Gora (u HRK)

Djelatnost 2008. % 2014. % Indeks

2014./2008.

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B. Rudarstvo i vađenje

C. Prerađivačka industrija 3.457.030 53,30% 5.395.680 85,66% 156,08

D. Opskrba električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija

E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

0 0,00% 0 0,00%

F. Građevinarstvo 0 0,00% 0 0,00%

G. Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala 1.943.024 29,96% 0 0,00%

H. Prijevoz i skladištenje 808.054 12,46% 573.716 9,11% 71,00

I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane 150.215 2,32% 300.019 4,76% 199,73

J. Informacije i komunikacije

K. Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja 0 0,00%

L. Poslovanje nekretninama

M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 11.755 0,18% 29.887 0,47% 254,25

N. Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti 0 0,00% 0 0,00%

O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno

osiguranje

52

P. Obrazovanje

Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi 0 0,00%

R. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,00%

S. Ostale uslužne djelatnosti 115.469 1,78% 0 0,00% 0

Bez klasifikacije

Ukupno: 6.485.547 100,00% 6.299.302 100,00% 97,13

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

Dakle, iz tablice 4.7. vidljivo je da su u 2014. godini investicije u dugotrajnu imovinu

poduzetnika smanjene za 2,87% u odnosu na predrecesijsku 2008. godinu, pri čemu su

značajnije investicijske aktivnosti jedino zabilježene u prethodno spomenutim djelatnostima:

prerađivačka industrija (C) – 5,4 milijuna kuna (povećanje od 56,08% u odnosu na

2008. godinu),

prijevoz i skladištenje (H) – 573,7 tisuća kuna (smanjenje od 29% u odnosu na 2008.

godinu)15,

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) – 300,01 tisuća kuna

(rast od 99,7% u odnosu na 2008. godinu).

Osim do sada iznesenih i analiziranih pokazatelja, uspješnost poslovanja poduzetnika može se

sagledati i kroz relativiziranje njihovog ostvarenog financijskog rezultata po osnovi

vrijednosti kapitala i imovine kojom raspolažu. Izračuni prinosa na imovinu (ROA) i prinosa

na kapital (ROE), kao indikatora profitabilnosti ekonomskih aktivnosti poduzetnika općine

Ravna Gora, pokazuju da se uspješnost lokalnog poduzetničkog sektora u 2014. godini

povećala u odnosu na 2008. godinu. Dakle, u 2014. godini zabilježen je pozitivan prosječan

prinos na ukupnu poduzetničku imovinu od 2,9% (110,7% više nego 2008. godine) i pozitivan

prosječan prinos na ukupni poduzetnički kapital od 6,92% (106,7% više nego 2008. godine).

S obzirom na to da je više od polovice lokalnog poduzetničkog kapitala i imovine

koncentrirano u prerađivačkoj industriji (C), a koja je ujedno 2014. godine realizirala i

polovicu ukupne konsolidirane dobiti poduzetničkog sektora Ravne Gore, sasvim je jasno da

je porast profitabilnosti ukupnog poduzetništva Ravne Gore u najvećoj mjeri rezultat

poslovanja upravo ove djelatnosti (cf. grafikon 4.2. i grafikon 4.3.). Od značajnijih djelatnosti

15

Uvažavajući prosječnu veličinu i financijske rezultate poslovnih subjekata u okviru djelatnosti H, navedeno

smanjenje investicija u odnosu na 2008. godinu ne treba interpretirati u kontekstu budućeg opadanja ekonomske

aktivnosti ove djelatnosti iz razloga što porast vrijednosti imovine od čak 85,4% ukazuje na veću razinu

investicijskih aktivnosti u djelatnosti H u prethodnim godinama promatranog razdoblja.

53

tu je nužno istaknuti prijevoz i skladištenje (H) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane (I), koje su u 2014. godini jedine uspjele ostvariti iznadprosječne prinose

na imovinu i kapital uz istovremeni porast prihoda, imovine i kapitala. Gotovo sve ostale

djelatnosti, u usporedbi s 2008. godinom, ostvarile su 2014. godine ili manje ili negativne

stope povrata na vlastiti kapital i imovinu, što je zasigurno posljedica primjene poslovnog

pristupa koji se zasnivao na rezanju ukupnih troškova poslovanja i potpunom izostanku

investicija u poduzetničke kapacitete (cf. grafikon 4.2. i grafikon 4.3.).

Grafikon 4.2. ROA poduzetnika općine Ravna Gora 2008. i 2014. godine (po djelatnostima i

kumulativno, %)

* Podatak za 2014. godinu prikazan je u deseticama.

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

54

Grafikon 4.3. ROE poduzetnika općine Ravna Gora 2008. i 2014. godine (po djelatnostima i

kumulativno, %)

* Podatak za 2014. godinu prikazan je u deseticama.

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

Kretanja prikazanih pokazatelja suprotna su trendu na razini čitave mikroregije Gorskog

kotara. Za usporedbu, 2014. godine poduzetnički sektor čitave Goranske mikroregije ostvario

je negativan prosječni povrat na imovinu od -1,1% i na kapital od -3,2%, dok je primjerice

istovremeno na razini Županije prisutan sličan trend oporavka, uz pozitivan prosječni povrat

na imovinu od 0,75% i na kapital od 2,62%.16

4.2. Obrtništvo

Pored poduzetnika, važan segment svakog lokalnog gospodarstva čini i obrtnički sektor.

Prema podacima za 2015. godinu, na području općine Ravna Gora evidentirano je 58

registriranih obrta, odnosno 11,37% aktivnih obrtnika cijele mikroregije Gorskog kotara, što

ukazuje da obrtništvo predstavlja relativno značajan izvor zapošljavanja u Ravnoj Gori.

Prema strukturi aktivnih obrtnika po djelatnostima prikazanoj u tablici 4.7., 22,41%. obrtnika

u Ravnoj Gori bavi se poslovima vezanim uz prerađivačku industriju (C), dok njih 20,69%

obavlja određeni oblik djelatnosti prijevoz i skladištenje (H). Od značajnijih djelatnosti u

lokalnom obrtništvu ističe se još i poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A) za čije obavljanje

je registrirano 15,52% obrta Ravne Gore.

16

Izračun autora na osnovu kumulativnih godišnjih financijskih izvješća FINA-e

55

Tablica 4.8. Broj obrtnika općine Ravna Gora i Gorskog kotara 2015. godine prema NKD-u

2007.

Djelatnost

Općina Ravna Gora Gorski kotar

Broj obrta Udjel (%) Broj obrta Udjel (%)

A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9 15,52% 65 12,75

B. Rudarstvo i vađenje - -

C. Prerađivačka industrija 13 22,41% 85 16,67

D. Opskrba električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija 1 0,20

E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

3 0,59

F. Građevinarstvo 6 10,34% 66 12,94

G. Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala 7 12,07% 78 15,29

H. Prijevoz i skladištenje 12 20,69% 56 10,98

I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane 5 8,62% 67 13,14

J. Informacije i komunikacije 7 1,37

K. Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja 3 0,59

L. Poslovanje nekretninama 2 3,45% 2 0,39

M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 26 5,10

N. Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti 7 1,37

O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno

osiguranje - -

P. Obrazovanje 2 0,39

Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi 1 0,20

R. Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0,20

S. Ostale uslužne djelatnosti 4 6,90% 40 7,84

Ukupno: 58 100,00% 510 100,00

Izvor: Priredili autori na osnovi podataka iz Obrtnog registra Republike Hrvatske (stanje 15. 9. 2015. godine).

56

4.3. Zaposlenost i nezaposlenost

Razine (ne)zaposlenosti i proizvodnosti rada određuju proizvodne mogućnosti gospodarstva i

značajno utječu na kvalitetu života stanovništva. S obzirom na ključne probleme Gorskog

kotara a koji se odnose na rapidan gubitak stanovništva i radnog potencijala, ovo područje od

vitalnog je interesa za opstanak i revitalizaciju svih gradova i općina Goranske mikroregije,

pa tako i općine Ravna Gora. U nastavku daje se pregled kretanja osnovnih pokazatelja tržišta

rada općine Ravna Gora i usporednih teritorijalnih jedinica u razdoblju od 2009. do 2014.

godine.

Tablica 4.9. Broj zaposlenih17

, broj nezaposlenih18

, ekonomski aktivno stanovništvo19

, stopa

aktivnosti, stopa nezaposlenosti i udio zaposlenog u ukupnom stanovništvu u općini Ravna

Gora i ostalim usporednim teritorijalnim jedinicama 2009. i 2014. godine

Opis

Općina Ravna Gora Gorski kotar Primorsko-Goranska županija Republika Hrvatska

2009. 2014.

Indeks

2014./200

9.

2009. 2014.

Indeks

2014./200

9.

2009. 2014.

Indeks

2014./200

9.

2009. 2014.

Indeks

2014./200

9.

Broj zaposlenih 604* 573* 94,87 9.973* 5.443* 54,58 92.025 83.122 90,33 1.498.78

4

1.342.14

9 89,55

Broj nezaposlenih 154 123 79,87 1.595 1.926 120,75 14.910 18.469 123,87 263.174 328.187 124,70

Ekonomski aktivno

stanovništvo 758* 696* 91,82 11.568* 7.369* 63,70 106.935 101.591 95,00

1.761.95

8

1.670.33

6 94,80

Stopa aktivnosti 48,32%

*

44,78%

* 92,69

61,46%

*

35,70%

* 58,10

53,06%

*

49,99%

* 94,21 62,29% 58,12% 93,31

Stopa nezaposlenosti 18,51%

*

17,06%

* 92,17

15,99%

*

35,38%

* 221,25 10,80% 14,50% 134,26 14,90% 19,60% 131,54

Udio zaposlenog u

ukupnom

stanovništvu

27,27%

*

25,47%

* 93,38

38,18%

*

23,65%

* 61,95

30,25%

*

28,06%

* 92,78 34,83%* 31,32%* 89,92

* Procjena na temelju podataka o broju nezaposlenih osoba te broju zaposlenih u pravnim osobama, obrtima i

slobodnim djelatnostima.

Izvor: Priredili autori na osnovi podataka Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i

Porezne uprave.

Broj zaposlenih osoba u promatranom smanjio se u općini Ravna Gora za 5,13%. Iako je isti

trend prisutan i na ostalim teritorijalnim razinama, očito je Gorski kotar posebno „ugrožen“

ovakvim negativnim kretanjima (broj zaposlenih je smanjen za 45,42%), dok se na razini

PGŽ-a i RH smanjenje broja zaposlenih odvija po znatno blažoj dinamici. Iz podataka tablice

17

Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme,

neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe. U zaposlene se uključuju pripravnici (vježbenici),

osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla do prekida radnog

odnosa. U zaposlene se ubrajaju i osobe koje rade u vlastitom trgovačkom društvu, poduzeću, obrtu ili slobodnoj

profesiji. 18

Nezaposleni su osobe u dobi od 15 do 65 godina sposobne ili djelomično sposobne za rad koje nisu u radnom

odnosu, aktivno traže posao i raspoložive su za rad te zadovoljavaju sve kriterije iz odredbi Zakona o

posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje na kraju izvještajnog razdoblja. 19

Ekonomskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi

proizvodnji dobara i usluga u određenom (referentnom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život; Stopa

aktivnosti je postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.

57

4.10. proizlazi da je na području Ravne Gore, kao i u Županiji te Republici Hrvatskoj, 2014.

godine bio zaposlen približno svaki treći stanovnik dok je u mikroregiji Gorskog kotara bio

zaposlen približno svaki peti stanovnik.

Stopa nezaposlenosti, koja se izračunava kao omjer broja nezaposlenih osoba i ukupno

raspoložive radne snage, zbog svoje jasnoće i jednostavnosti najčešće je korištena mjera koja

zorno prikazuje stanje u gospodarstvu te predstavlja mjerilo težine socijalnih anomalija i

rizika raslojavanja u društvu. 2014. godine je u općini Ravna Gora stopa nezaposlenosti

iznosila 17,06%, što znači da je približno svaki peti radno sposobni stanovnik Ravne Gore bio

nezaposlen. Iako je stopa nezaposlenosti u Ravnoj Gori značajno manja u odnosu na Gorski

kotar, to još uvijek predstavlja negativno odstupanje u odnosu na prosjek Županije (za 2,56

postotnih bodova) te istovremeno pozitivno odstupanje u odnosu na prosjek Republike

Hrvatske (za 2,54 postotnih bodova).

4.4. Ključne gospodarske djelatnosti Ravne Gore

Analiza financijskih i drugih pokazatelja ukupnog poslovanja poduzetnika sa sjedištem na

području općine Ravna Gora u promatranom razdoblju te njihova usporedba s prosječnim

ukupnim kretanjima u poduzetničkom sektoru na razini mikroregije Gorskog kotara i

Primorsko-Goranske županije ukazuju na relativno povoljne tendencije u sljedećim aspektima

poslovanja poduzetnika Ravne Gore (cf. Tablica 4.10.):

Povećanje dobiti te smanjenje gubitka razdoblja;

Povećanje proizvodnosti rada;

Rast prihoda od izvoza;

Rast prosječne mjesečne neto plaće.

58

Tablica 4.10. Usporedba kretanja odabranih pokazatelja poslovanja općine Ravna Gora,

Gorskog kotara i Primorsko-Goranske županije za razdoblje 2008. – 2014. (postotne

promjene)

Opis Postotna promjena 2014./2008.

Općina Ravna Gora Gorski kotar PGŽ

Broj poduzetnika -13,73 3,17 11,32

Broj zaposlenih -24,23 -21,32 -12,34

Ukupni prihodi -12,16 -21,82 -16,93

Ukupni rashodi -14,25 -21,05 -18,11

Dobit prije oporezivanja 52,30 18,07 -4,49

Gubitak prije oporezivanja -44,88 42,61 -27,95

Konsolidirani financijski rezultat 679,93 1.684,56* 183,08

Uvoz (rashod) 3,53 -46,00 -34,61

Izvoz (prihod) 10,49 11,56 1,87

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 11,85 55,09 244,56

Proizvodnost rada 15,94 -0,63 -5,24

Investicije u novu dugotrajnu imovinu -2,87 -53,53 -24,33

Prosječne mjesečne neto plaće 14,97 7,08 8,63

* Povećanje gubitka prije oporezivanja.

Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.

Tome je u najvećoj mjeri doprinijela prerađivačka industrija (C) koja ima dominantnu ulogu

u svim sagledanim aspektima poduzetničke aktivnosti na području Ravne Gore te sukladno

tome predstavlja najznačajniju gospodarsku djelatnost ove Općine. Prema utvrđenom stanju u

sektoru poduzetništva u 2014. godini, na prerađivački sektor otpada 75% ukupnih prihoda i

rashoda poduzetnika, 50% ukupne konsolidirane dobiti poduzetnika, 58% ukupne imovine

poduzetnika, 66,5% ukupnog kapitala poduzetnika, 85,7% ukupnih investicija poduzetnika,

79,7% ukupne zaposlenosti u sektoru poduzetništva te čak 99,3% ukupno ostvarenog izvoza

lokalnih poduzetnika. Sve to ukazuje na izrazito monolitnu ekonomsku strukturu Općine zbog

čega se svaka promjena u razini poslovne aktivnosti u prerađivačkoj industriji izravno

odražava na kumulative rezultate cjelokupnog poduzetničkog sektora Općine.

Pozitivno je što rezultati poslovanja u 2014. godini, u usporedbi s predrecesijskom 2008.

godinom, pokazuju naznake oporavka prerađivačkog kompleksa Ravne Gore. Naime,

očigledno je da je kroz proces troškovnog restrukturiranja i optimizacije poslovanja

prerađivačke industrije u lokalnom poduzetništvu došlo do konsolidacije njezinih

proizvodnih, financijskih i investicijskih kapaciteta što otvara mogućnosti za ekspanziju

poslovanja ove djelatnosti. Na to upućuje i porast proizvodnosti rada prerađivačke industrije

59

za 21,95%, porast prosječne neto plaće po zaposlenom za 15,11%20 te porast investicija u

dugotrajnu imovinu ove djelatnosti za čak 56,1% (5,4 milijuna kuna u 2014. godini). Također,

tu je posebno važno istaknuti da u promatranom razdoblju značajno rastu izvozne aktivnosti i

smanjuje se uvozna ovisnost prerađivačke industrije Ravne Gore. Naime, u promatranom

razdoblju vrijednost izvoza povećala se za 11,01%, dok se istovremeno vrijednost uvoza

prerađivačkih djelatnosti zastupljenih u poduzetništvu Općine smanjila za 30,53%. To je u

konačnici rezultiralo pozitivnim trgovinskim saldom prerađivačke industrije u 2014. godini u

iznosu od 75,2 milijuna kuna (za 19,2% više nego 2008. godine).

U sljedećoj tablici prikazane su apsolutne i relativne promjene odabranih pokazatelja

poslovanja prerađivačke industrije (C) u promatranom razdoblju.

Tablica 4.11. Odabrani pokazatelji djelatnosti prerađivačke industrije (C)

Opis 2008. 2014. Indeks

2014./2008.

Broj poduzetnika 13 14 107,69

Broj zaposlenih 464 354 76,29

Udio djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti 79,18% 79,73% 100,69

Ukupni prihodi 107.709.361 100.210.383 93,04

Ukupni rashodi 108.085.431 98.406.919 91,05

Dobit prije oporezivanja 1.135.147 2.793.447 246,09

Gubitak prije oporezivanja 1.511.217 989.983 65,51

Konsolidirani financijski rezultat -376.070 1.803.464 -

Uvoz (rashod) 12.443.074 8.644.111 69,47

Udio u ukupnom uvozu 99,43% 66,72% 67,10

Izvoz (prihod) 75.486.630 83.794.100 111,01

Udio u ukupnom izvozu 98,85% 99,31% 100,47

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 63.043.556 75.149.989 119,20

Investicije u novu dugotrajnu imovinu (po

zaposlenom) 7.450 15.242 204,58

Prosječne mjesečne neto plaće 3.530 4.064 115,11

Izvor: Priredili autori na osnovi godišnjih kumulativnih financijskih izvještaja FINA-e.

Od drugih značajnih gospodarskih djelatnosti u Ravnoj Gori potrebno je posebno istaknuti

prijevoz i skladištenje (H) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I)

koje su, usprkos općim recesijskim kretanjima na regionalnoj, županijskoj i nacionalnoj

razini, uspjele ostvariti porast relativne uspješnosti svog poslovanja kroz istovremeno jačanje

20

U 2014. godini prosječna neto plaća po zaposlenom u djelatnosti prerađivačka industrija (C) iznosila je, u

odnosu na ukupno lokalno poduzetništvo, iznadprosječnih 4.063,81 kuna (cf. tablica 4.6).

60

vlastitih poduzetničkih resursa. S obzirom na to da je u ostatku poduzetničkog sektora u

promatranom razdoblju dominirala politika štednje, sasvim je razumljivo zašto je prema svim

analiziranim pokazateljima došlo do porasta relativnog značaja ovih djelatnosti u odnosu na

druge djelatnosti poduzetničkog sektora Općine. Pa tako djelatnosti H i I u 2014. godini

zajedno čine približno 11% ukupnih prihoda i rashoda poduzetnika, 51% ukupne

konsolidirane dobiti poduzetnika, 8,6% ukupne zaposlenosti poduzetničkog sektora, 20,8%

ukupne imovine i 23,7% ukupnog kapitala poduzetnika te 13,9% ukupno ostvarenih

investicija.

Iako je djelatnost trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (G) na

početku promatranog razdoblja bila drugi najvažniji nositelj poduzetništva Ravne Gore, te još

uvijek čini značajan udio u ukupnim prihodima poduzetnika Ravne Gore (10,3%), zbog

izrazito nepovoljne konjunkture u ovoj djelatnosti, uslijed koje je u sektoru trgovine došlo do

smanjenja broja zaposlenih za 63%, smanjenja razine investicija za 100%, smanjenja

poduzetničke imovine za 41,9% i smanjenja poduzetničkog kapitala trgovine za 98,4%, može

se zaključiti da sve više slabi poduzetnička snaga trgovine u lokalnom gospodarstvu što

dovodi u pitanje njezinu razvojnu perspektivu.

61

5. ANALIZA FISKALNIH KRETANJA OPĆINE RAVNA GORA

Fiskalna kretanja svake lokalne samouprave u najvećoj mjeri karakterizirana su trima

ključnim čimbenicima, a to su demografska kretanja, stanje gospodarstva te regulatorni okvir

koji definira mogućnosti prihodne i rashodne strane proračuna. U tom smislu općina Ravna

Gora ne izdvaja se značajno u odnosu na ostale lokalne samouprave Gorskog kotara. Kako je

već rečeno, demografska kretanja bilježe dugoročne negativne depopulacijske tendencije. Što

se tiče gospodarstva, može se tvrditi da je stanje nešto povoljnije. Međutim, općini Ravna

Gora svakako ne idu u prilog ni promjene regulatornog okvira koji stupaju na snagu početkom

2015. godine. Naime, Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) koji je

stupio na snagu početkom 2015. godine te izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima

(NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14) stavljaju izvan snage brojne

olakšice koje su bile predviđene pogotovo za lokalne samouprave sa statusom brdsko-

planinskog područja. Uvodi se jedinstvena kategorizaciju potpomognutih područja temeljem

kriterija indeksa razvijenosti, na temelju koje će se dodjeljivati zajednički porezni prihodi i

pomoći iz središnjeg državnog proračuna. S obzirom na navedeno, općina Ravna Gora

klasificira se čak u IV. kategoriji razvijenosti te se prema kriterijima razvrstavanja smatra

razvijenim područjem. Svakako da je kategorizacija lokalnih samouprava na temelju ovako

postavljenih kriterija vrlo problematična te upravo lokalne samouprave s kritičnim razinama

razvijenosti ostavlja bez nužne pomoći. U svakom slučaju, u okviru 2015. godine može se

očekivati dodatno smanjenje proračunskih prihoda, pogotovo s aspekta pomoći primljenih sa

razine središnje države. Takvo stanje posebno je važno za Ravnu Goru s obzirom da je do

sada općina uspjela ostvariti značajne državne potpore koje su iskorištene za kapitalna

ulaganja te su neizravno utjecale i na poboljšanje opće proračunske slike.

5.1. Analiza proračunskih prihoda i rashoda

Struktura prihoda je bitna kako bi se točno saznalo iz kojih se ekonomskih izvora financira

lokalni proračun, tj. da li je to dohodak stanovništva ili dobit poduzetnika. Važnu ulogu u

proračunu imaju i rashodi proračuna, budući da je njihova uloga da direktno i indirektno

podupiru poslovne aktivnosti lokalnog poduzetništva. Učinci se mogu očitovati neposredno u

smislu da se poduzetnički subjekti poslovno angažiraju od strane Općine, a posredno ukoliko

Općina ulaže u djelatnosti i svrhe koje su komplementarne aktivnostima poduzetništva i

povećavaju njihovu produktivnost (primjerice, ulaganja u infrastrukturu). Također je važno

62

uspoređivati proračune Općine i proračune ostalih jedinica lokalne samouprave na području

mikroregije Gorskog kotara kojoj općina Ravna Gora pripada te koji se po svojim

ekonomskim i fiskalnim značajkama mogu mjeriti sa općinom Ravna Gora. Takve usporedbe

daju odgovore o proračunskoj politici, ali i specifičnim ekonomskim značajkama pojedine

lokalne jedinice.

Iako je lokalni javni sektor u Republici Hrvatskoj izložen značajnoj razini centralizacije i u

pogledu odgovornosti za osiguranje javnih dobara i usluga kao i u pogledu njihova

financiranja, ipak lokalne samouprave mogu postići značajne rezultate koristeći vlastite

resurse i kapacitete. U tom smislu analiza fiskalnog stanja te kretanja proračunskih prihoda i

rashoda svake lokalne samouprave izuzetno je važna u pogledu ocjene realnosti izvršenja

postavljenih razvojnih ciljeva u okviru strategije ekonomskog razvoja. S obzirom na rastuće

potrebe lokalne zajednice u širem smislu, ali i stalnim promjenama strukture potražnje za

lokalnim javnim dobrima i uslugama, proračuni lokalnih samouprava gotovo uvijek su

ograničavajući čimbenik. Pogotovo kada je riječ o kapitalnim ulaganjima. Naime, financiranje

lokalnih javnih investicija kao temelja pružanja lokalnih javnih dobara i usluga ovisi u prvom

redu o mogućnosti korištenja dugoročnih izvora financiranja. Financiranje lokalnih kapitalnih

dobara ograničeno je prije svega regulatornim okvirom (Zakonom o proračunu (NN 87/08 i

136/12)) te godišnjim zakonima o izvršenju proračuna te drugim zakonskim te ostalim

propisima). Nadalje, dodatna ograničenja kriju se u gospodarskom stanju lokalne zajednice

koja determinira i proračunske mogućnosti kao i sama struktura lokalnih proračunskih

prihoda i rashoda.

U Republici Hrvatskoj prisutna je izražena centralizacija javne vlasti pa je za očekivati da će

se u proračunima lokalnih jedinica refleksirati negativna fiskalna kretanja središnje države,

kao i negativna gospodarska kretanja obilježena padom bruto domaćeg proizvoda te potrošnje

i rastom nezaposlenosti. Ipak, jedinice lokalne samouprave trebale bi nastojati ostvariti sve što

je u njihovoj moći da ti negativni trendovi u okruženju nemaju negativne posljedice na životni

standard lokalnog stanovništva koje živi na području određene jedinice lokalne samouprave.

U pogledu analize općinskog proračuna, prihodi i rashodi promatraju se u dužem

vremenskom razdoblju, od 2008. do 2014. godine u nastojanju da se ukaže na dugoročne

trendove u financiranju lokalnih javnih dobara i usluga.

Na grafikonu 5.1. može se uočiti kako cijelo promatrano razdoblje općina Ravna Gora

ostvaruje proračunski suficit, te da je on najveći u razdoblju od 2010. do 2011. godine.

63

Proračunski prihode i rashode ne obilježavaju nagle oscilacije, nego pad vrijednosti od 2008.

do 2009. godine, nakon toga im vrijednosti relativno stagniraju te nakon 2012. godine prihodi

i rashodi rastu do kraja promatranog razdoblja, te im vrijednosti u 2014. godini prelaze

vrijednosti koje su imali 2008. godine. Ipak, ukoliko se izuzmu potpore, može se uočiti da

proračunski prihodi ostaju u podjednakom iznosu u cijelom razdoblju što je pozitivno, imajući

u obzir negativna kretanja u ostalim lokalnim samoupravama Gorskog kotara.

Na temelju proučavanja ponašanja prihoda i rashoda u promatranom razdoblju općine Ravna

Gora, može se izvući zaključak kako Općina nastoji planski i odgovorno voditi proračunsku

politiku jer ne postoje nagle oscilacije proračuna, te da u slučaju proračunske neravnoteže

dolazi do stvaranja proračunskog suficita. Međutim, kao i u ostalim lokalnim jedinicama (ali i

državi u cjelini) može se uočiti da ne postoji stabilizacijsko djelovanje proračuna već se,

nažalost, proračun uvijek kreće ciklički, odnosno prati gospodarski ciklus. Tako postavljen

sustav produbljuje djelovanje gospodarske krize na svim razinama. Snažan pad prihoda na

početku promatranog razdoblja, zbog početka krize, uz zadržavanje iste razine potrošnje

prisilio je kreatore fiskalne politike da poduzmu procikličke mjere (poput smanjenja

proračunskih izdataka), kako bi na taj način pokrpali nastale proračunske manjkove. Kao što

je već navedeno, prihodi i rashodi značajno su određeni potporama središnje države.

Grafikon 5.1. Cikličko kretanje prihoda i rashoda (u mln. HRK)

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

64

U nastavku će se obrazložiti, kroz analizu kretanja i stanja strukture prihoda i rashoda,

kretanja proračunskih prihoda i rashoda.

Kada je riječ o najvažnijim kategorijama strukture prihoda (cf: tablica 5.1. i 5.2.) može se

uočiti da je općina Ravna Gora u kontekstu svoje fiskalne strukture identična, sve do 2014.

godine, u odnosu na ostale lokalne jedinice. Naime, u prosjeku je struktura financiranja

proračunske potrošnje lokalnih jedinica obilježena visokim udjelom poreza i prireza na

dohodak.

Tablica 5.1. Kretanje važnijih kategorija prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln.

HRK)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupni prihodi i primici 17,41 10,96 9,50 9,84 8,48 11,18 17,52

Ukupni prihodi 17,41 10,96 9,50 9,84 8,48 11,18 17,52

Prihodi od poreza 7,27 6,12 5,28 5,00 4,92 5,05 5,28

Zajednički porezi 6,96 5,87 5,00 4,74 4,66 4,78 4,98

Vlastiti porezi 0,31 0,25 0,28 0,26 0,26 0,28 0,30

Neporezni prihodi 10,14 4,84 4,22 4,84 3,55 6,13 12,24

Kapitalni prihodi 0,67 1,17 0,79 0,35 0,04 0,63 0,06

Potpore 3,77 0,86 1,06 1,52 0,99 3,13 9,09

Primici od financijske

imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Tablica 5.2. Struktura važnijih kategorija prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u

postotku, %)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupni prihodi 100 100 100 100 100 100 100

Prihodi od poreza 41,78 55,82 55,59 50,83 58,06 45,19 30,13

Zajednički porezi 40,00 53,55 52,66 48,16 55,01 42,71 28,43

Vlastiti porezi 1,78 2,27 2,94 2,67 3,05 2,48 1,70

Neporezni prihodi 58,22 44,18 44,41 49,17 41,94 54,81 69,87

Kapitalni prihodi 3,82 10,67 8,33 3,51 0,47 5,60 0,32

Potpore 21,65 7,81 11,12 15,42 11,74 27,95 51,87

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Na kretanje krivulje ukupnih prihoda sa grafikona 5.1. utječe kretanje vrijednosti neporeznih

prihoda, točnije kretanje potpora iz državnom proračuna u obliku kapitalnih pomoći. Od

2012. godine do 2014. godine vrijednost potpora se povećala osam puta te je 2014. godine

bila dvostruko veća nego 2008. godine. Kretanje prihoda od potpore iz središnjeg proračuna

65

određuje kretanje neporeznih prihoda i omogućuje njihov dominantna udio u ukupnim

prihodima, u odnosu na udio poreznih prihoda, posljednjih godina promatranog razdoblja. U

2014. godini potpore su činile 74,23% neporeznih prihoda i 51,87% ukupnih prihoda. Prihodi

od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima sastoje se najviše od prihoda na temelju

komunalnog doprinosa i naknada, ali i iz naknada za šume. Prihodi od komunalnih doprinosa

povećani su 4 puta, što je znak povećanja investicijskih aktivnosti na području Općine.

Prihodi od imovine su uravnoteženog kretanja i čine ih većinom prihodi od zakupa i

iznajmljivanja imovine. Grafikon 5.2 prikazuje odnose najvažnijih kategorija prihoda.

Grafikon 5.2. Kretanje važnijih kategorija proračunskih prihoda (u mln. HRK)

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Tablice 5.3. i 5.4. potvrđuju prethodno iznesene zaključke o strukturi proračuna te je vidljiv

ispodprosječan doprinos vlastitih poreza u strukturi poreznih prihoda. Najveći udio cijelo

promatrano razdoblje u poreznim prihodima zauzima prihod od poreza i prireza poreza na

dohodak.

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Porez i prirez na dohodak

Porez od imovine

Prihodi od administrativnihpristojbi i po posebnimpropisima

Komunalni doprinosi inaknade

Potpore

66

Tablica 5.3. Kretanje poreznih prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln. HRK)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Porezni prihodi 7,27 6,12 5,28 5,00 4,92 5,05 5,28

Zajednički porezi 6,96 5,87 5,00 4,74 4,66 4,78 4,98

Porez i prirez na dohodak 6,62 5,54 4,75 4,52 4,46 4,60 4,82

Porez na dobit 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Porez na promet nekretninama 0,35 0,34 0,25 0,22 0,21 0,18 0,16

Vlastiti porezi 0,31 0,25 0,28 0,26 0,26 0,28 0,30

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Tablica 5.4. Struktura poreznih prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u postotku, %)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Porezni prihodi 100 100 100 100 100 100 100

Zajednički porezi 95,75 95,94 94,72 94,75 94,74 94,52 94,35

Porez i prirez na dohodak 90,96 90,45 89,93 90,34 90,52 90,98 91,40

Porez na dobit 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Porez na promet nekretninama 4,78 5,49 4,79 4,42 4,22 3,54 2,95

Vlastiti porezi 4,25 4,06 5,28 5,25 5,26 5,48 5,65

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Od 2010. godine je vrijednost prihoda od poreza na promet nekretninama manja nego

vrijednost vlastitih poreza. Vrijednost vlastitih poreza raste te se povećava njihov udio u

poreznim prihodima. Prihod od poreza i prireza na dohodak je padao prvih 5 godina

promatranog razdoblja prosječnog godišnjoj stopi od 9,41%, a posljednje dvije godine se

povećava, iako se posljednje godine vrijednost mu relativno smanjuje.

Mali udio vlastitih prihoda u ukupnim prihodima ukazuje na lošu stanje lokalne gospodarske

zajednice općine Ravne Gore, te da se lokalni proračun financira iz dohotka lokalnog

stanovništva te na temelju pomoći iz središnjeg proračuna, a ne na temelju aktivnosti lokalnih

poduzetnika. Zanemariv udio vlastitih poreznih prihoda dovodi u pitanje fiskalni kapacitet

općine koji je pokazatelj sposobnosti lokalnih jedinica u prikupljanju vlastitih (autonomnih)

prihoda. Važno je istaknuti da općina Ravna Gora može uložiti dodatni napor kako bi

prikupila vlastite prihode, npr. kroz povećanje prireza poreza na dohodak (trenutna stopa

prireza je 7,5%). Može se pretpostaviti da će općina gubitkom povlaštenog položaja dobiti

manji iznos pomoći iz proračuna središnje države, a pomoći trenutno imaju značajnu ulogu u

67

ostvarivanju ciljeva regionalne politike i lokalne gospodarske aktivnosti. Stoga je povećana

stopa prireza jedan od ključnih modaliteta održavanja ravnoteže i prikupljanje proračunskih

sredstava od 2015. godine s obzirom na nedostatak ostalih izvora prihoda proračuna.

Tablica 5.5. Kretanje važnijih kategorija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji javnih rashoda

u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln. HRK)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Rashodi za zaposlene 0,98 0,93 1,05 1,06 1,03 1,26 1,21

Materijalni rashodi 3,88 3,40 2,74 2,81 2,65 3,07 2,68

Financijski rashodi 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02

Subvencije 0,10 0,09 0,10 0,09 0,08 0,05 0,05

Pomoći 0,08 0,42 0,41 0,42 0,42 0,42 0,41

Naknade građanima i

kućanstvima na temelju

osiguranja i druge

naknade

0,25 0,27 0,26 0,24 0,27 0,26 0,26

Ostali rashodi 2,45 4,15 2,67 1,76 1,68 1,94 2,90

Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 9,42 1,05 0,39 1,75 1,44 4,09 9,71

Ukupni rashodi 17,19 10,32 7,64 8,14 7,58 11,11 17,24

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Tablica 5.6. Struktura važnijih kategorija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji javnih rashoda

u razdoblju 2008.-2014. godine (u postotku, %)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Rashodi za zaposlene 5,73 9,04 13,79 12,98 13,59 11,35 7,03

Materijalni rashodi 22,57 32,95 35,90 34,52 35,01 27,67 15,55

Financijski rashodi 0,09 0,14 0,19 0,18 0,18 0,13 0,10

Subvencije 0,59 0,89 1,28 1,14 1,02 0,48 0,28

Pomoći 0,48 4,03 5,39 5,20 5,53 3,79 2,39

Naknade građanima i

kućanstvima na temelju

osiguranja i druge

naknade

1,47 2,60 3,35 2,95 3,52 2,35 1,50

Ostali rashodi 14,28 40,17 34,95 21,58 22,10 17,42 16,84

Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 54,80 10,18 5,15 21,46 19,05 36,82 56,32

Ukupni rashodi 100 100 100 100 100 100 100

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

68

Rashodi proračuna analizirani su u okviru ekonomske i funkcionalne klasifikacije proračuna.

Ekonomska klasifikacija daje odgovor da li se općinski proračun usmjerio na potrošnju ili

investiranje, a također daje odgovore i na efikasnost raspolaganja javnim novcem.

Funkcionalna klasifikacija prikazuje koje javne funkcije je općinska vlast smatrala

prioritetnima kako bi se postiglo što veće zadovoljstvo građana. Tablica 5.5. i 5.6. prikazuju

najvažnije stavke ekonomske klasifikacije proračuna. U promatranom razdoblju uočava se

nekoliko zanimljivih tendencija. Najveći udio 2014. godine u ukupnim rashodima pripada

rashodima za nabavu nefinancijske imovine (56,31%). Cijelo promatrano razdoblje najvažniji

rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji su rashodi za nabavu nefinancijske imovine (ulaganja

u građevinske i poslovne objekte), materijalni rashodi i ostali rashodi (tekuće i kapitalne

donacije). U 2014. godini te tri kategorije rashoda čine 88,7% ukupnih rashoda. Rashodi za

zaposlene se povećavaju kroz promatrano razdoblje, iako je broj zaposlenih jednak, pa je

upitna opravdanost povećanja ove kategorije rashoda. Uglavnom, može se zaključiti kako

Općina od 2012. do 2014. godine usmjerava svoj proračun na investiranje, a manje na

potrošnju.

Dodatno će se analizirati kretanje rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Mogu se vidjeti

velike fluktuacija investicijskih aktivnosti. Značajne oscilacije u investiranju mogu ugroziti

održivost proračuna, ali i kontinuirani investicijski ciklus. Pogotovo značajan investicijski

ciklus primjetan je 2014. godine. Međutim, ovakva kretanja sa oscilacijama ove kategorije

rashoda upućuju na preispitivanja proračunske politike u dužem i srednjem roku, pogotovo u

kontekstu plana razvojnih programa. Stabilnost investicijskog ciklusa u vremenu je izrazito

važna i s aspekta proračunskog procesa te upravljanja (donošenje kvalitetnih odluka,

likvidnost), ali i lokalnog gospodarstva (stabilnost poslovanja).

Tablica 5.7. Kretanje investicijskih aktivnosti u razdoblju 2008.-2014. godine (u mil HRK)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ostali rashodi- kapitalne

pomoći 0,85 2,62 1,29 0,55 0,40 0,35 0,55

Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 9,42 1,05 0,39 1,75 1,44 4,09 9,71

Ukupni rashodi za investicije 10,27 3,67 1,69 2,30 1,85 4,44 10,26

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

69

Investicijskih aktivnosti u 2009. i 2010. godini odvijala se putem trgovačkih društava u

vlasništvu Općine i to putem kapitalnih pomoći namijenjenih izgradnji komunalne

infrastrukture (tablica 5.7.). Ovakav način financiranja bio je značajan sve do 2011. godine

kada su se započele značajnije osjećati posljedice ekonomske krize, te su se investicije počele

financirati direktno iz rashoda za nabavu nefinancijske imovine. U 2010. i 2012. godini je

najmanje proračunskih sredstava uloženo u kapitalne projekte što se sigurno negativno

odrazilo i na lokalno gospodarstvo i zaposlenost (grafikon 5.3.). U idućim godinama dolazi do

rasta kapitalnih rashoda zbog rasta rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini, tj. u

poslovne objekte.

Grafikon 5.3. Kretanja kapitalnih ulaganja Općine od 2008. do 2014.godine godine (mil. hrk)

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Kada je riječ o funkcionalnoj klasifikaciji rashoda i ovdje se uočavaju podudarne tendencije

kao i u slučaju ekonomske klasifikacije. Naime, može se zamijetiti porast „troška“ lokalne

vlasti u okviru rashoda za rekreaciju, kulturu i religiju. Također se može uočiti nestalnost

proračunske potrošnje u okviru pojedinih kategorija – rekreacija, kultura i religija, usluga

unapređenja stanovanja i zajednice, opće javne usluge te ekonomski poslovi. Međutim, treba

reći da je takva nestabilnost u određenoj mjeri i očekivana jer se radi o manjoj lokalnoj

jedinici gdje kapitalna ulaganja u pojedinom sektoru imaju velik značaj na strukturu rashoda u

trenutku njihova financiranja.

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Rashodi za nabavu nefinancijskeimovine

Ostali rashodi- kapitalne pomoći

70

Tablica 5.8. Kretanje važnijih kategorija rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji javnih

rashoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln. HRK)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Opće javne usluge 6,51 4,40 1,90 2,02 1,91 2,31 2,12

Javni red i sigurnost 0,38 0,38 0,37 0,35 0,33 0,51 1,26

Ekonomski poslovi 4,63 1,61 1,09 0,97 0,88 1,35 0,81

Zaštita okoliša 0,93 0,77 0,66 0,58 0,64 0,71 0,73

Usluge unapređenja

stanovanja i zajednice 1,57 1,25 1,67 1,97 1,59 1,43 2,59

Zdravstvo 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

Rekreacija, kultura i

religija 2,47 1,21 1,28 1,59 1,54 3,99 8,92

Obrazovanje 0,40 0,40 0,40 0,40 0,41 0,41 0,46

Socijalna zaštita 0,30 0,31 0,27 0,25 0,28 0,39 0,35

UKUPNO RASHODI 17,19 10,32 7,64 8,14 7,58 11,11 17,24 Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Tablica 5.9. Kretanje važnijih kategorija rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji javnih

rashoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u postotku, %)

OPIS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Opće javne usluge 37,87 42,63 24,88 24,78 25,23 20,83 12,29

Javni red i sigurnost 2,21 3,66 4,78 4,35 4,34 4,57 7,32

Ekonomski poslovi 26,93 15,60 14,26 11,88 11,55 12,13 4,69

Zaštita okoliša 5,40 7,50 8,66 7,11 8,44 6,42 4,21

Usluge unapređenja

stanovanja i zajednice 9,12 12,06 21,87 24,18 20,97 12,89 15,04

Zdravstvo 0,01 0,02 0,07 0,06 0,03 0,02 0,00

Rekreacija, kultura i

religija 14,36 11,67 16,80 19,60 20,29 35,95 51,73

Obrazovanje 2,34 3,83 5,18 4,95 5,42 3,73 2,68

Socijalna zaštita 1,76 3,03 3,51 3,09 3,73 3,47 2,04

UKUPNO RASHODI 100 100 100 100 100 100 100 Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

Tablicom 5.10. obuhvaćena je usporedba svih prije navedenih analiza struktura prihoda i

rashoda općine Ravne Gore sa mikroregijom Gorski kotar (kojoj Općina pripada), te sa

71

sumom općina, sumom gradova i sumom općina i gradova u Primorsko-Goranskoj županiji u

relativnim iznosima.

Usporedbom strukture važnijih kategorija prihoda Općina mora se istaknuti ispodprosječan

udio poreznih prihoda i iznadprosječan udio potpora u ukupnim prihodima, bez obzira sa

kojoj skupinom jedinica lokalne samouprave se radile usporedbe.

Udio zajedničkih poreza u ukupnim prihodima je na razini Gorskog kotara, što znači da je taj

udio veći nego kod ostalih jedinica lokalne samouprave u Primorsko-Goranskoj županiji.

Udio poreza na promet nekretninama Općine je ispodprosječan što je posljedično dovelo da

udio od poreza i prireza na dohodak bude veći nego kod svih ostalih jedinica lokalne

samouprave na području Primorsko-Goranske županije i Gorskog kotara. Udio vlastitih

poreza je malo iznad prosjeka Gorskog kotara, ali zato zaostaje za prosjekom svih ostalih

općina, gradovima te prosjeku njihove sume.

Rashodi po ekonomskoj klasifikaciji pokazuju da je općina Ravna Gora usmjerena na

investicije te ima značajno veće rashode za nabavu nefinancijske imovine nego ostale skupine

jedinica lokalne samouprave. S druge strane, bilježi ispodprosječne rashode za potrošnju kao

što su materijalni rashodi i rashodi za zaposlene.

Rashodi po funkcijskoj klasifikaciji ukazuju na izrazito visoke rashode za rekreaciju, kulturu i

religiju i to iznad prosjeka bilo koje skupine JLS-e. Svi ostali rashodi su ispodprosječni,

jedino rashodi za javni red i sigurnost iskaču kao iznadprosječni. S obzirom da navedene

kategorije rashoda nemaju multiplikacijsku vrijednost te obično zahtijevaju značajna ulaganja

u održavanje, postavlja se pitanje održivosti proračuna u budućnosti.

Na kraju svega navedenoga može se izvesti zaključak kako općina Ravna Gora posjeduje

specifičnu strukturu prihoda, kao i rashoda, bilo po ekonomskoj, bilo po funkcionalnoj

klasifikaciji.

72

Tablica 5.10. Usporedba fiskalnog stanja općine Ravne Gore sa mikororegijom Gorski kotar,

te sumom gradova općina, sumom gradova te sumom općina u 2014. godini

2014. godina Ravna

Gora

Gorski

kotar

Suma

gradova i

općina

Suma

gradova

Suma

općina

Struktura važnijih kategorija prihoda u 2014. godini (u postotku, %)

Ukupni prihodi 100 100 100 100 100

Prihodi od poreza 30,13 45,90 48,96 49,69 46,94

Zajednički porezi 28,43 43,22 45,05 45,96 42,53

Vlastiti porezi 1,70 2,48 3,88 3,71 4,36

Neporezni prihodi 69,87 54,10 51,04 50,31 53,06

Kapitalni prihodi 0,32 0,71 4,28 4,57 3,46

Potpore 51,87 25,74 7,79 6,49 11,39

Struktura poreznih prihoda u 2014. godini (u postotku, %)

Ukupni prihodi 100 100 100 100 100

Zajednički porezi 94,35 94,16 92,02 92,50 90,62

Porez i prirez na dohodak 91,40 89,02 83,98 85,50 79,53

Porez na dobit 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Porez na promet nekretninama 2,95 5,14 8,04 7,00 11,09

Vlastiti porezi 5,65 5,39 7,93 7,47 9,28

Struktura važnijih kategorija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji javnih rashoda u

2014. godini (u postotku, %)

Rashodi za zaposlene 7,03 16,76 22,78 26,94 11,60

Materijalni rashodi 15,55 30,61 33,04 33,71 31,23

Financijski rashodi 0,10 1,24 2,70 2,79 2,47

Subvencije 0,28 1,53 3,31 3,37 3,17

Pomoći 2,39 1,72 1,55 0,57 4,19

Naknade građanima i

kućanstvima na temelju

osiguranja i druge naknade

1,50 2,86 5,39 4,66 7,37

Ostali rashodi 16,84 20,26 14,85 15,69 12,59

Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 56,32 25,02 16,37 12,27 27,37

Ukupni rashodi 100 100 100 100 100

Kretanje investicijskih aktivnosti u 2014. godini

Ostali rashodi- kapitalne

pomoći 553.106 6.538.995 91.627.996 74.321.199 17.306.797

Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 9.710.517 26.456.410 264.994.160

144.820.95

1 120.173.209

Ukupni rashodi za investicije 10.263.623 32.995.405 356.622.156 219.142.15

0 137.480.006

Kretanje važnijih kategorija rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji javnih rashoda u

2014. godini (u postotku, %)

Opće javne usluge 12,29 24,08 19,74 20,42 17,91

Javni red i sigurnost 7,32 5,19 4,13 4,64 2,78

Ekonomski poslovi 4,69 19,30 14,58 14,11 15,86

73

Zaštita okoliša 4,21 5,24 6,75 6,04 8,66

Usluge unapređenja stanovanja

i zajednice 15,04 20,06 19,47 16,56 27,29

Zdravstvo 0,00 0,29 1,02 0,98 1,14

Rekreacija, kultura i religija 51,73 15,21 16,43 19,19 9,02

Obrazovanje 2,68 6,03 12,97 12,58 14,03

Socijalna zaštita 2,04 3,97 4,85 5,42 3,31

UKUPNO RASHODI 100 100 100 100 100

Izvor: Obrada autora prema podacima Ministarstva financija.

5.2. Investicijski potencijal proračuna te fiskalni rizici

Zaduživanje lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj definirano je Zakonom o proračunu) te

zakonima o izvršavanju državnog proračuna gdje se određuju pojedinosti vezane za

zaduživanje lokalnih jedinica koje mogu biti specifične za svaku pojedinu proračunsku

godinu.

Prema Zakonu o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se

dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi

njezino predstavničko tijelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Kako bi se

zadužila, lokalna jedinica mora tražiti suglasnost za zaduživanje od Vlade istu odobrava (ili

ne) u roku od 40 dana nakon podnošenja potpunog zahtjeva. Također, jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar

proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o

otplati zajma za koji je dobila suglasnost Vlade.

Prema članku 88. istog Zakona ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja

prethodi godini u kojoj se zadužuje. Pod ostvarenim proračunskim prihodima

podrazumijevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave iz članka 18. točke 1. ovoga Zakona, umanjeni za prihode:

1. od domaćih i stranih pomoći i donacija,

2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu i

3. ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za

financiranje decentraliziranih funkcija.

Također, do sada godišnjim zakonima o izvršavanu državnog proračuna propisivana

suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do

74

2,3 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. Bitno je istaknuti da takvo ograničenje ne vrijedi za jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa

Europske unije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske

učinkovitosti (ESCO projekte). Stoga je značajan izvor sredstava koji se do sada nije koristio

u okviru gradskog proračuna zaduživanje u okviru sufinanciranja projekata EU te projekata u

domeni povećanja energetske učinkovitosti.

Prema članku 88. Zakona o proračunu ukupna godišnja obveza po osnovi zaduživanja

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20% ostvarenih

prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. Pored toga, jedinice lokalne

samouprave mogu sklopiti i ugovor o javno-privatnom partnerstvu ako ukupan godišnji iznos

svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća

privatnim partnerima ne prelazi 25% ostvarenog proračunskog prihoda prethodne godine

umanjenog za kapitalne prihode (prihodi od prodaje nefinancijske imovine, primici od prodaje

vrijednosnih papira i primici od prodaje dionica i udjela u glavnici).

Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za svaku pojedinu godinu ovlašćuje se Vlada da

može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uobičajena praksa je bila da se lokalne samouprave mogu zadužiti najviše do 2,3 posto

ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. U Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu (148/14) taj iznos

je povećan na 3%.

Regulatorni okvir određuje financijske mogućnosti pojedine lokalne samouprave za

financiranje kapitalnih ulaganja. Takav okvir za općinu Ravna Gora pokazuje tablica u kojoj

anuitet ukupnih obaveza na godišnjoj razini može iznositi oko 1,6 milijuna kuna, ukoliko

Općina koristi tradicionalne dugoročne izvore financiranja (kredit, lizing i sl.). Ukoliko se za

financiranje kapitalnih objekata koristi javno privatno partnerstvo tada je mogući iznos

godišnjih obveza još veći te iznosi oko 2,1 milijun kuna. U tom smislu može se zaključiti da

je ustvari investicijski potencijal općine značajno manji od trenutnih investicijskih rashoda

budući da se isti zasnivaju isključivo na potporama središnje države.

Uvidom u kretanja proračuna općine od 2010-2014. godine može se utvrditi da prosječna

kapitalna ulaganja u promatranom razdoblju iznose oko 3,5 milijuna kuna. Hipotetičkim

primjerom izračunat je anuitet duga te naknada po osnovi javno-privatnog partnerstva ukoliko

75

se projekti nastave realizirati takvom dinamikom u narednim godinama (ili, na primjer, u

okviru jedne godine u cjelokupnom iznosu) te financiraju jednim ili drugim modelom

financiranja. Pretpostavljeno je da se investicije u deset godina sufinanciraju sredstvima EU u

relativnom udjelu od 50%. Dakle, riječ je o ukupnom iznosu od 35 milijuna kuna sa

sufinanciranjem polovice iznosa. Naravno, treba imati na umu da je ovako visoka

investicijska razina općine temeljena na izuzetno visokim potporama, međutim, primjer je

ilustrativne prirode te daje uvid na dodatne mogućnosti općine s obzirom na vjerojatnost da će

se potpore u daljnjem razdoblju značajno smanjiti te će se financiranje investicija temeljiti na

kombinaciji zaduživanja, javno-privatnog partnerstva te korištenju bespovratnih sredstava EU

fondova.

Primjer je ilustrativne prirode te nisu uzete u obzir trenutne obveze te anuiteti po toj osnovi.

Također, treba napomenuti da je ročnost zaduživanja za kapitalne projekte lokalnih

samouprava obično 7 godina, dok je za projekte javno-privatnog partnerstva obično deset do

trideset godina. Međutim, u primjeru se nastoji prikazati mogućnosti u zakonskom okviru te

su ročnosti oba modela izjednačene.

Tablica 5.11. Sposobnost podmirenja dugoročnih obveza općine Ravna Gora

1 Ostvareni proračunski prihodi 17.518.963,00

2 Ostvareni prihodi poslovanja 17.463.314,00

3 Ostvareni prihodi od prodaje nefinancijske imovine 55.649,00

4 Umanjenje za ostvarene prihode 9.086.675,00

5 Domaće i strane pomoći i donacije 9.086.675,00

6 Posebni ugovori 0,00

7 Dodatni udjeli u porezu na dohodak te pomoći izravnanja za

financiranje decentraliziranih funkcija 0,00

8 Ostvareni proračunski prihodi nakon umanjenja 8.432.288,00

9 Mogući kapacitet zaduživanja (20%): (8)*20% 1.686.457,60

10 Iskorištenost kapaciteta zaduživanja (20%):anuitet po

zaduženjima/(9) 103,77%

11 Mogući kapacitet naknade po ugovoru o JPPu (25%): ((8)-

(3))*25% 2.094.159,75

12 Visina naknade po ugovoru o JPPu 1.750.000

13 Udio naknade po ugovoru o JPPu u maksimalnom kapacitetu:

11/10*100% 83,57%

14 Udio naknade po ugovoru o JPPu u ostvarenim prihodima:

11/8*100% 20,75%

Izvor: Izračun autora, podaci Ministarstva financija

76

Uvidom u podatke tablice može se zaključiti da se kapitalni projekti u iznosima predviđenim

planom razvojnih programa mogu financirati samo uz odgovarajuću kombinaciju upotrebe

zaduženja te javno-privatnog partnerstva. Svakako, Općina bi korištenjem dugoročnih izvora

financiranja mogla realizirati višestruko veći volumen kapitalnih ulaganja (projekata) ali

postoje realni rizici da se ugrozi proračunska likvidnost i solventnost. S obzirom na relativnu

stagnaciju prihoda proračuna (ako se izuzmu potpore) ipak zakonska ograničenja treba

uzimati s oprezom, međutim, povećana investicijska ulaganja trebala bi doprinijeti i podizanju

prihoda proračuna. Također ne treba zaboraviti da visoka investicijska aktivnost Općine u

proteklom razdoblju zahtjeva i znatno više troškove održavanja u budućem razdoblju što

može ugroziti poslovanje općine ili dovesti do preranog propadanja kapitalnih objekata

ukoliko sredstva za upravljanje i održavanje nisu dostatna. U tom smislu javno-privatno

partnerstvo ima prednost jer su sredstva održavanja uračunata u iznos naknade (cijeli životni

vijek kapitalnog objekta).

U svakom slučaju može se ustvrditi da je od 2008. godine Općina značajno povećala

investicijska ulaganja iako takvo povećanje nije linearno već je vezano za podršku središnje

države putem izdašnih kapitalnih potpora. U tom smislu općina Ravna Gora bilježi bitno

drugačije trendove u odnosu na ostale općine Gorskog kotara gdje su se državne potpore

uglavnom smanjile. U svakom slučaju, može se reći da izostaju potencijali investicijskog

ciklusa koji se mogu postići korištenjem dugoročnih izvora financiranja te koji mogu imati

blagotvorne učinke na lokalni ekonomski razvoj pod uvjetom da se realiziraju kvalitetni

investicijski projekti koji su bazirani na procjeni troškova u vijeku trajanja investicije.

U tom smislu svakako se mogu predložiti sljedeće preporuke:

Poboljšati planiranje proračuna putem uravnoteženja strukture dugoročnih i kratkoročnih

obaveza (kapitalnim planiranjem) – usmjeriti pažnju na cjeloživotni vijek investicije (zbog

povećanih kapitalnih ulaganja – često se zanemaruju troškovi održavanja);

Potreban je dodatan oprez u smislu strukture proračunske te pogotovo kapitalne potrošnje

s obzirom na nizak fiskalni kapacitet općine. Naime, ukoliko su kapitalna ulaganja

usmjerena na društvene djelatnost koje nemaju multiplikativnu vrijednost te ih

karakteriziraju visoki troškovi održavanja, otežana je održivost proračuna u budućim

razdobljima;

Poseban problem predstavlja ovisnost o državnim potporama te varijabilnost istih;

77

Ukoliko se izuzmu potpore središnje države općina ima nizak investicijski kapacitet (čak i

uz sufinanciranje fondovima EU);

Potrebno je razmotriti kvalitetnije korištenje dugoročnih izvora financiranja – produžiti

rok financiranja (javno-privatno partnerstvo i koncesije);

Razmotriti administrativnu reorganizaciju lokalne samouprave kako bi se smanjili

troškovi te unaprijedila efikasnost (pogotovo u smjeru iskorištenja fondova EU);

Negativni demografski i gospodarski tijekovi zahtijevaju pojačanu aktivnost u smjeru

privlačenja privatnog kapitala (iskorištenje lokalnih resursa) te usporedno jačanje lokalnih

kapaciteta (obrazovanje - sredstva EU – ESF, međugranična suradnja).

78

6. SWOT ANALIZA

Na temelju izvršene analize razvojnih čimbenika te analize gospodarstva definirane su

osnovne snage i slabosti, te prilike i prijetnje općine Ravna Gora. Za prepoznavanje

navedenih elemenata korištena je SWOT analiza, kao relevantna analitička metoda.

SWOT analiza općine Ravna Gora predstavlja poveznicu između dobivenih nalaza iz analize

stanja te željenih razvojnih tendencija, ciljeva i prioriteta.

SWOT analiza općine Ravna Gora rezultat je partnerskog pristupa izrade ovog strateškog

dokumenta. To znači da osim nalaza autora Strategije, uvažava zaključke i mišljenja Radne

skupine sastavljene od predstavnika svih dionika lokalnog razvoja. Izrađena SWOT analiza

temelji se i na provedenim anketama među dionicima – poduzetnici, javna uprava, udruge.

Tablica 6.1. SWOT analiza Općine Ravna Gora

SNAGE SLABOSTI

Nezagađeno tlo

Depopulacija, niska stopa nataliteta, visoka

stopa mortaliteta

Očuvan okoliš Odlazak mladog i obrazovanog stanovništva

Planinska klima

Dugoročna nezaposlenost i nedostatak radnih

mjesta, posebice za mlade i obrazovane ljude

Visoka kvaliteta zraka Nezainteresiranost i inertnost stanovništva

Znanje mladih i obrazovanih ljudi Nedostatak zajedništva i suradnje

Lokalna cestovna povezanost Nedostatak poduzetničkog duha

Dobar geoprometni položaj na nacionalnoj

razini Nedostatak podrške poduzetničkim idejama

Čvorište autoceste Rijeka - Zagreb na

području Općine

Nedovoljna iskorištenost poticajnih mjera

(fondova, natječaja…)

Šumske sirovine kao gospodarski resurs Nedostatak razvojnih planova i inicijativa

Tradicija bavljenja poljoprivredom,

obradom drva, lovom i šumarstvom Nedovoljno izgrađena turistička infrastruktura

Postojeća socijalna infrastruktura

(zdravstvo, obrazovanje, sport) Nedostatna sportska infrastruktura

Postojeća komunalna infrastruktura Nerazvijena kulturna infrastruktura

79

(vodovod, struja, odvoz smeća…)

Kulturna baština, raznolikost kulture (jezika

i običaja) Nedostatak kapaciteta dječjeg vrtića

Uređen katastar i zemljišne knjige Nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa

Veliki sportski potencijal (skijaško trčanje)

Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih i

šumskih površina

Nedovoljna iskorištenost prirodne i kulturne

baštine

Nedovoljno iskorištena dobra prometna

povezanost

Neadekvatna i nedovoljna promidžba

postojeće turističke ponude

Nizak bruto društveni proizvod po glavi

stanovnika

PRILIKE PRIJETNJE

EU fondovi Česte izmjene zakona, sporost birokracije

Lokalna razvojna agencija PINS, LAG

Gorski kotar

Nerazumijevanje problematike brdsko –

planinskih područja od strane države

Regionalni i nacionalni fondovi Daljnja centralizacija

Financiranje Malog i srednjeg

poduzetništva

Recesijska kretanja u nacionalnom

gospodarstvu

Obnovljivi izvori energije

Povezivanje s drugim područjima unutar

EU sa sličnim razvojnim problemima

Javno privatno partnerstvo za financiranje

infrastrukturnih projekata

Temeljne snage općine Ravna Gora nalaze se u visokoj razini očuvanosti okoliša, kulturnoj

baštini, planinskoj klimi sa visokom kvalitetom zraka te u području tradicijskih znanja i

vještina u obradi drva, šumarstvu i poljoprivredi ali i u sportskom potencijalu, posebice u

okviru skijaškog trčanja. Općina Ravna Gora treba iskoristiti znanje mladih i obrazovanih

80

ljudi i dobar geoprometni položaj sa čvorištem autoceste Rijeka – Zagreb na području Općine.

Navedene snage u budućnosti treba staviti u funkciju ostvarivanja strateških ciljeva i

prioriteta.

Slabosti, odnosno problemi i ograničenja koja u budućnosti treba rješavati odnose se

prvenstveno na ljudske resurse (depopulaciju, nisku stopu nataliteta, visoku stopu mortaliteta,

odlazak mladog stanovništva), postojeće ekonomske probleme (dugoročna nezaposlenost,

nedostatak financijskih sredstava i institucija, niska razina BDP-a po stanovniku, nedovoljna

iskorištenost poticajnih mjera te nedostatak poduzetničkog duha). Općini Ravna Gora

problem predstavljaju i nedostatak turističke, sportske i kulturne infrastrukture, a stanovnici

posebice ističu problem nedovoljnog kapaciteta dječjeg vrtića.

Razmišljajući o budućnosti općine Ravna Gora treba voditi računa o postojećim prilikama

koje Općina može iskoristit da dođe do željenih rezultata, a to su prvenstveno EU fondovi i

drugi dugoročni izvori financiranja, obnovljivi izvori energije, potencijal autoceste Rijeka -

Zagreb te mogućnost povezivanja sa drugim područjima unutar EU koja imaju slične razvojne

probleme. Navedene prilike temelj su definiranja projekata i mjera kojima će se one iskoristiti

te na taj način pomoći u rješavanju razvojnih problema, odnosno slabosti općine Ravna Gora.

81

7. VIZIJA

Ravna Gora je gospodarski razvijena Općina sa visokom razinom zaposlenosti, posebice u

drvnoj industriji i sa pozitivnom poduzetničkom klimom.

Turizam, trgovina i poljoprivreda su potporne djelatnosti koje doprinose razvoju pozitivne

poduzetničke klime te ukupnom razvitku Općine. Kroz različite oblike poticaja stanovnici

imaju priliku razviti svoje potencijale samozapošljavanjem.

Općina, kroz zaštitu okoliša, poticanje društvenog standarda i jačanje zdravstvene i socijalne

dimenzije kvalitete života, stvara uvjete za ugodan i zdrav život cjelokupnog lokalnog

stanovništva.

82

8. RAZVOJNI CILJEVI I PRIORITETI

Za dostizanje željenog budućeg stanja i ostvarenje vizije općine Ravna Gora potrebno je

definirati strateške ciljeve. Strateški ciljevi predstavljaju postignuća koja općina Ravna Gora

želi realizirati u vremenskom razdoblju od 5 godina.

Strateški ciljevi definirani u ovoj Strategiji rezultat su prethodnih ispitivanja, analize i obrade

podataka proizašlih iz istraživanja provedenih sa relevantnim dionicima, provedbe i obrade

anketnih upitnika, partnerskog pristupa (zajednički rad autora Strategije i Radne skupine), a

određeni su temeljem analize stanja i vizije razvoja općine Ravna Gora. Strateški prioriteti

proizlaze iz strateških ciljeva koje ta Općina želi ostvariti u budućem vremenskom razdoblju,

konkretnije ih definiraju i usko se fokusiraju na realizaciju postavljenih ciljeva, te na temelju

vizije razvoja općine Ravna Gora. Strateški ciljevi usklađeni su sa strateškim opredjeljenjima

i usmjereni rješavanju ključnih slabosti, odnosno razvojnih ograničenja općine Ravna Gora.

Na temelju analize stanja strateški ciljevi općine Ravna Gora su:

Strateški cilj 1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Strateški cilj 2. Poticanje društvenog standarda, jačanje zdravstvene i socijalne

dimenzije kvalitete života.

U nastavku su prikazani strateški ciljevi razvoja općine Ravna Gora. Uz svaki strateški cilj

definirani su strateški razvojni prioriteti. Uz svaki razvojni prioritet definirane su mjere koje

su određene ciljem i aktivnostima te su definirani nositelji pojedine mjere.

83

Tablica 8.1. Strateški cilj 1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

STRATEŠKI CILJ 1.

RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

STRATEŠKI PRIORITET 1.1. POBOLJŠANJE I POTICANJE PODUZETNIČKE

KLIME

MJERA 1.1.1. Pružanje podrške za realizaciju poduzetničkih ideja

CILJ MJERE Poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te

jačanje poduzetničke konkurentnosti.

AKTIVNOSTI - Umrežavanje poduzetnika putem sufinanciranja rada

potpornih institucija, nastupa na sajmovima, sufinanciranja

rada novoosnovanih klastera

- Subvencioniranje programa obrazovanja i stručnih

usavršavanja poduzetnika

- Edukacije na temu zaštite okoliša i očuvanja prirode te

korištenja obnovljivih izvora energije

- Subvencioniranje konzultantskih usluga za poduzetnike

početnike, žene poduzetnice i mlade, osobe s invaliditetom

te ostalih ranjivih skupina

- Subvencioniranje troškova kreditnih zaduženja

- Osmišljavanje zajedničkih projekata za razvoj

poduzetništva s ostalim Općinama/Gradovima Gorskog

kotara

NOSITELJI Općina Ravna Gora, PINS d.o.o, Poduzetnici, Udruženje

obrtnika

MJERA 1.1.2. Unapređenje poduzetničke zone i poslovne

infrastrukture

CILJ MJERE Poticanje investitora na ulaganje na područje Općine Ravna

Gora te povećanje zaposlenosti čime smanjujemo

iseljavanje/depopulaciju stanovništva. Potaknuti poduzetnike na

umrežavanje u cilju otvaranja novog tržišta

84

AKTIVNOSTI - Umrežavanje poduzetnika u cilju jačanja konkurentnosti,

uspostavljanja suradnje i osmišljavanja zajedničkih

projekata

- Smanjenje komunalnog doprinosa i naknada

- Sufinanciranje mjera zaštite okoliša u suradnji sa drugim

izvorima financiranja (FZOEU)

- Aktivnosti uređenja infrastrukture postojećih poslovnih

zona u Kupjaku i Ravnoj Gori

NOSITELJI Općina Ravna Gora, Poduzetnici

STRATEŠKI PRIORITET 1.2. RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI

MJERA 1.2.1. Razvoj proizvodnje i ponude u poljoprivredi

CILJ MJERE Potaknuti lokalno stanovništvo da se bave poljoprivrednom

proizvodnjom (stočarstvom i ratarstvom te uzgojem i preradom

bobičastog voća) u cilju dobivanja finalnih proizvoda za razvoj

turizma i turističke ponude

AKTIVNOSTI - Revitalizacija poljoprivrednog zemljišta i okrupnjavanje

zemljišta

- Izrada projektne dokumentacije za komunalnu

infrastrukturu i potrebe poljoprivredne proizvodnje

bobičastog voća na području Stare Sušice, te izvođenje

radova

- Davanje na korištenje poljoprivredna zemljišta u vlasništvu

Općine i države

- Sufinanciranje dokumentacije za OPG-ove i korisnike pri

prijavi na natječaje iz PRR 2014. – 2020. te na nacionalne i

regionalne fondove

- Edukacija poljoprivrednika o korištenju EU fondova

- Izrada akcijskog plana razvoja poljoprivrede

- Poticaji za razvoj ekološke proizvodnje

- Razvoj malih prodajnih točaka/punktova na

gospodarstvima

85

- Subvencioniranje za ulaganja u diversifikaciju djelatnosti

na poljoprivrednom gospodarstvu – ruralni turizam kao

poveznica poljoprivrede i turizma i druge usluge

NOSITELJI Općina Ravna Gora, Udruge, OPG, LAG Gorski kotar,

Poljoprivredna savjetodavna služba,Turistička zajednica Općine

Ravna Gora, PINS d.o.o

MJERA 1.2.2. Razvoj šumarstva i drvne industrije

CILJ MJERE Podržati djelatnosti drvne proizvodnje sa finalnim proizvodom.

Poticanje tradicionalnog pristupa gospodarenja šumama i

prerade drva u finalni proizvod

AKTIVNOSTI - Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

- Sufinanciranje prijave razvojnih projekata drvne industrije i

šumarstva na natječaje programa Ruralnog razvoja i druge

EU natječaje

- Educirati privatne šumovlasnike o mogućnostima

sufinanciranja i plana gospodarenja privatnim šumama

- Poticanje i sufinanciranje osnivanja lokalnog drvnog

klastera u suradnji s postojećim velikim tvrtkama

NOSITELJI Općina Ravna Gora, Hrvatske šume – Šumarije, Šumarska

savjetodavna služba, Poduzetnici, Udruženje obrtnika, Udruge

privatnih šumoposjednika

STRATEŠKI PRIORITET 1.3. RAZVOJ TURIZMA

MJERA 1.3.1. Unapređenje razine turističke kvalitete

CILJ MJERE Postići visoku razinu turističke kvalitete u svim segmentima i

privući veći broj gostiju

AKTIVNOSTI

- Izrada akcijskog plana razvoja turizma

- Umrežavanje sa ostalim jedinicama lokalne samouprave i

turističkim zajednicama radi zajedničke realizacije

86

projekata

- Poticanje poduzetnika u turizmu na korištenje oznaka

Kvarner family i sl.

- Umrežavanje poduzetnika u turizmu - turistički klaster

- Sufinanciranje projekata Turističke zajednice općine

(manifestacije, gastronomski turizam)

NOSITELJI

Općina Ravna Gora, TZ Primorsko - Goranske županije, TZ

Kvarner, TZO Ravna Gora, poduzetnici, udruge, OPG, LRA

Pins d.o.o., LAG Gorski kotar

MJERA 1.3.2. Stvaranje dodatnih turističkih sadržaja i izgradnja

turističke infrastrukture

CILJ MJERE Unaprijediti i iskoristiti sve postojeće resurse za razvoj i rast

turizma te stvoriti sadržaje u svrhu diversifikacije turističke

ponude za razvoj specifičnih oblika turizma (kulturni, sportsko -

rekreacijski, zdravstveni, gastronomski, eko - turizam…) i

privući veći broj gostiju

AKTIVNOSTI - Poticanje razvoja tematskih putova i kulturnih ruta

(Lujzijana, Karolina)

- Građenje i opremanje staza za nordijsko skijanje

- Razrada i opremanje sportsko rekreativnih sadržaja

- Razvoj kulturnih i edukacijskih centara

- Održavanje i razvoj biciklističkih, pješačkih i jahačkih staza

- Poticanje razvoja autohtonih proizvoda

- Uređenje poučnih i energetskih staza

- Izgradnja zabavno - rekreacijskih sadržaja

- Razvoj etno muzeja (Zavod u Staroj Sušici)

- Razvoj eko muzeja (centar Plodovi gorja)

- Izrada projektne dokumentacije za sportski centar „Suhi

vrh“

- Izgradnja sadržaja (sportsko - rekreacijskih, sanjkališta,

skijališta, adrenalinskog parka, biciklističkih i pješačkih

staza i uslužnih servisa) u sportskom centru „Suhi vrh“

NOSITELJI Općina Ravna Gora,TZ Primorsko - Goranske županije, TZ

87

Kvarner, TZO Ravna Gora

MJERA 1.3.3. Promocija turističkih sadržaja i destinacije

CILJ MJERE Oblikovati turističku ponudu prema marketinškim načelima i

približiti turističke sadržaje potencijalnih potrošačima te ih

privući na destinaciju

AKTIVNOSTI - Sudjelovanje na sajmovima

- Razvoj programa turističke promocije

- Objavljivanje ponude i sadržaja na medijskim kanalima

- Izrada višejezičnih promidžbenih materijala

- Organiziranje sajmova i manifestacija s ciljem stvaranja

identiteta i povećanja prepoznatljivosti destinacije

- Postavljanje info tabli o ponudi i sadržajima destinacije na

frekventnim lokacijama

- Poticati zajedničku promociju Gorskog kotara kao jedinstvene

mikroregije unutar destinacije Kvarner

NOSITELJI TZ Primorsko - Goranske županije, TZ Kvarner, Općina Ravna

Gora, TZO Ravna Gora

88

Tablica 8.2. Strateški cilj 2. Poticanje društvenog standarda, jačanje zdravstvene i

socijalne dimenzije kvalitete života

STRATEŠKI CILJ 2. POTICANJE DRUŠTVENOG STANDARDA, JAČANJE

ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE DIMENZIJE KVALITETE ŽIVOTA

STRATEŠKI PRIORITET 2.1. RAVNOMJERAN RAZVOJ I UNAPREĐENJE

DRUŠTVENOG STANDARDA OPĆINE

MJERA 2.1.1. Unapređenje društvene i sportske kvalitete života

CILJ MJERE Povećati kvalitetu života lokalnog stanovništva, poboljšati

društvenu infrastrukturu te razviti i unaprijediti kulturni život

AKTIVNOSTI - Uređenje, izgradnja ili rekonstrukcija te opremanje

društvenih, kulturnih, planinarskih, vatrogasnih, lovačkih

domova te sportskih građevina i dječjeg vrtića, igrališta

- Jačanje civilnog sektora sufinanciranjem projekata udruga

- Organiziranje edukativnih seminara i radionica u cilju

osamostaljenja rada i prijava na natječaje civilnog sektora

- Valorizacija trenutnih sportskih-rekreacijskih sadržaja (na

korištenje udrugama i potencijalnim zainteresiranim)

NOSITELJI Općina Ravna Gora, Udruge

MJERA 2.1.2. Razvoj kulturne infrastrukture i usluga

CILJ MJERE Razvoj i unapređenje kulturnog života doprinijet će

ujedinjavanju područja Općine te zadovoljstvu, kvaliteti i

ostanku stanovništva

AKTIVNOSTI - Rekonstrukcija, opremanje i stavljanje u funkciju knjižnice

- Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za

rekonstrukciju i kulturnih objekata

- Promicanje nematerijalne i materijalne kulturne baštine

- Edukacije stanovništva o potrebi zaštite kulturno-povijesne

baštine

89

- Stavljanje kulturno-povijesnih resursa u gospodarsku i

turističku funkciju

- Izrada vodiča, info punktova i kulturnih središta u Općini

- Sufinanciranje rada Bibliobusa

MJERA 2.1.3. Unapređenje socijalne kvalitete života

CILJ MJERE Smanjiti socijalne razlike i unaprijediti kvalitetu života

lokalnog stanovništva provodeći socijalni program. Brinuti o

starijim i nemoćnim osobama te mladima i ostalim

marginalnim skupinama. Poticati obrazovanje i natalitet u

svrhu sprečavanja daljnjih migracija i depopulacije.

AKTIVNOSTI - Ojačati programe pomoći u kući

- Jednokratna novčana pomoć i pomoć za podmirenje

troškova stanovanja za potrebite

- Ojačati pomoć invalidima i hendikepiranim te starijim

osobama

- Socijalne stipendije za učenike i studente

- Sufinanciranje troškova prijevoza od mjesta stanovanja do

sjedišta škole i natrag za djecu iz obitelji s troje i više djece

i za djecu s poteškoćama u razvoju

- Sufinanciranje troškova prehrane učenika osnovnih škola

- Sufinanciranje troškova nabave udžbenika učenicima

osnovnih i srednjih škola

- Sufinanciranje troškova smještaja djece u dječji vrtić

- Jednokratna novčana pomoć svakom novorođenom djetetu

sa prebivalištem na području općine Ravna Gora

- Uspostavljanje mobilnih ambulantnih timova za pomoć

potrebitim osobama

- Osmišljavati i sufinancirati projekte kroz Europski socijalni

fond

NOSITELJI Općina Ravna Gora

90

STRATEŠKI PRIORITET 2.2 UNAPREĐENJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

MJERA 2.2.1 Poboljšanje komunalnih usluga i razvoj

infrastrukture

CILJ MJERE Unaprijediti komunalnu infrastrukturu, povećati kvalitetu života

lokalnog stanovništva te omogućiti pristup e-uslugama

AKTIVNOSTI - Rekonstrukcija i/ili izgradnja postojeće i izgradnja nove

vodoopskrbne mreže, komunalne infrastrukture,

kanalizacijske mreže

- Razvoj prometne infrastrukture i izrada projektne

dokumentacije za prometnice u vikend naselju „Suhi vrh“

- Izrada projektne dokumentacije za prometnicu prema

željezničkoj stanici Kupjak

- Izrada projektne dokumentacije za kružni tok na raskrižju

ulice Ivana Gorana Kovačića, Riječke ulice i Ulice Kosa

- Održavanje i čišćenje javnih površina

- Priprema prijava na natječaje vezane uz komunalne

djelatnosti te vodoopskrbu i njihova provedba

- Razvoj i postavljanje optičke infrastrukture (projekt: e-

županija)

NOSITELJI Općina Ravna Gora, Komunalac Delnice, Komunalno

poduzeće, Hrvatske vode, HEP, PGŽ

91

9. MJERE I RAZVOJNI PROJEKTI

Po izrađenoj strategiji općine Ravna Gora potrebno je izraditi listu razvojnih projekata koji će se moći financirati iz raznih izvora dostupnosti.

U tablici su prikazane mogućnosti financiranja nekih projektnih ideja na području općine.

Tablica 9.1. Mogućnosti financiranja aktualnih projekata općine Ravna Gora

Projekti

općine Ravna Gora

Općinski

proračun

Državni

proračun

Županijski

proračun

EU

fondovi

Krediti

banaka

Privatni

kapital

1. Izgradnja dječjeg vrtića + + + +

2. Izgradnja projektne dokumentacije za prometnice u

vikend naselju „Suhi vrh“ te izvođenje radova

+ + + +

3. Izrada projektne dokumentacije za komunalnu

infrastrukturu za potrebe poljoprivredne proizvodnje

bobičastog voća na području Stare Sušice te izvođenje

radova

+ + + + +

4. Izrada projektne dokumentacije za prometnicu prema

željezničkoj stanici u Kupjaku te izvođenje radova

+ + + +

5. Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova za

kružni tok na raskrižju ulice Ivana Gorana Kovačića,

Riječke ulice i Ulica Kosa

+ + + + +

6. Razvoj povijesnih putova i cesta Gorskog kotara - + + + +

92

kulturnih i turističkih putova

7. Projekt „Plodovi gorja“ + + +

8. Projekt „Iz bakine škrinjice“ + + +

9. Sportski centar „Suhi vrh“ + + + + + +

U prethodnoj tablici prikazani su idejni projekti koje je potrebno doraditi i pripremiti za financiranje iz predloženih izvora. Kako bi to mogla

učiniti, općina Ravna Gora mora napraviti bazu projekata s kompletno pripremljenom dokumentacijom iz koje će se projekti prijavljivati na

razne fondove tijekom narednih godina.

93

10. IZVORI FINANCIRANJA

Općina Ravna Gora u okviru planiranja kapitalnih investicija i liste projekata identificirati će

izvore financiranja koji su dostupni u osiguranju realizacije željenih investicija. Za

bespovratna sredstva, potreban je određeni volumen sufinanciranja koji zahtijeva da lokalna

samouprava zadovoljava formalne regulativne kriterije definirane Zakonom o proračunu, ali i

realne kriterije koji proizlaze iz činjenice da lokalna samouprava mora voditi računa o

kretanju proračunskih prihoda i rashoda kako ne bi ugrozila likvidnost proračuna. Takva

opasnost posebno je izražena upravo kod financiranja kapitalnih ulaganja, pogotovo kada se

sredstva za sufinanciranje predviđaju iz tekućeg dijela proračuna. Važno je da općina bude

stabilna i da nema značajnih oscilacija u proračunskim prihodima.

Općini Ravna Gora na raspolaganju su osim vlastitog proračuna i brojni izvori financiranja

kao što su: Ministarstava, Primorsko-Goranska županija, EU fondovi, razne koncesije, javno

privatno partnerstvo (vidi str. 75), zajmovi (HBOR, ESCO i poslovne banke) ali i potencijal

trgovačkih društava u kojima općina ima vlasničke udjele.

94

11. ZAKLJUČAK

Prethodnih godina razvoj općine Ravna Gora temeljio se uglavnom na dugogodišnjoj tradiciji

prerade drva. Tijekom devedesetih uspješno je napravljena pretvorba i privatizacija bivše

tvornice namještaja RADIN te je zadržana većina radnih mjesta.

Izgradnjom autoceste Rijeka – Zagreb dogodila se prekretnica u razvoju gospodarstva općine

Ravna Gora što je iziskivalo definiranje ciljeva i prioriteta usklađenih sa novonastalom

situacijom. Uz taj infrastrukturni projekt te kvalitetni prirodni činitelji poput ugodne planinske

klime, nezagađenosti zraka i vode, prirodnih ljepota i očuvanog okoliša omogućavaju i razvoj

ostalih poduzetničkih djelatnosti prvenstveno turizma.

Danas se općina Ravna Gora susreće sa problemima koji su prisutni i u drugim općinama na

području Gorskog kotara. Najizraženiji problemi su negativna demografska tendencija

(posebice odlazak mladog i obrazovanog stanovništva), nedostatak radnih mjesta i visoka

stopa nezaposlenosti te nedostatna turistička i sportsko rekreacijska ponuda. U skladu s tim, a

u svrhu poticanja gospodarskog razvoja i sprečavanja daljnje depopulacije, redefiniran je

dosadašnji razvojni model i na osnovu vizije definirani su strateški ciljevi i mjere za razvoj

općine.

Općina Ravna Gora kroz definirane strateške ciljeve ima ulogu da postane središte razvojnih

aktivnosti te da inicira, pokreće i usmjerava sustavne razvojne aktivnosti na području jedinice

lokalne samouprave. Kako bi općina iz sadašnjeg stanja stigla do željenog potrebno je

realizirati brojne projekte i mjere te time ostvariti ključne razvojne prioritete i strateške

ciljeve.

Stoga će općina Ravna Gora i dalje raditi na tome da osigura temeljne infrastrukturne i

institucionalne uvjete za razvoj, razvije poticajno okruženje, stvori pozitivnu poduzetničku

klimu, koordinira lokalne razvojne aktivnosti i resurse te da kao jedinica lokalne samouprave

ostvari cjelokupan i učinkovit razvoj i napredak.

95

PRILOG 1. ANALIZA DIONIKA

Analiza dionika važan je korak u planiranju projekata za ostvarivanje razvojnih ciljeva i prioriteta. Cilj analize je identificirati entitete, odnosno

osobe i organizacije (stanovništvo, jedinice lokalne samouprave, udruge, tvrtke i slično) koje će na neki način, bilo direktno ili indirektno, biti

uključene u razvoj i ostvarivanje ciljeva, odnosno one entitete kojih se tiču razvojni problemi Općine i kojima je od interesa da oni budu

uklonjeni.

Tablica 6.2. Analiza dionika na području Općine Ravna Gora

DIONIK ZADAĆE I

ODGOVORNOST OČEKIVANJA STRAH

POTENCIJALNA

PODRŠKA

OPĆINA RAVNA GORA

- dobro gospodarenje

Općinom

- ojačati komunalne

djelatnosti

- ojačati kapacitete

zaposlenika u JLS te drugim

poslovnim subjektima u

vlasništvu JLS

- ojačati komunikaciju i

suradnju sa lokalnim

stanovništvom, posebice sa

civilnim i poslovnim sektorom

- razvoj poljoprivrede i

turizma

- briga za ranjive (socijalne)

skupine stanovništva i mlade

- razvijanje komunalne,

društvene i socijalne

infrastrukture

- razvijanje zajedničkih

projekata na području

Gorskog kotara

- briga za okoliš, prirodne i kulturne

resurse, i povećanje energetske

učinkovitosti, te korištenje

obnovljivih izvora energije

- povezivanje sa lokalnim

stanovništvom

- korištenje nacionalnih i EU

fondova

- povratak zakona o brdsko-

planinskom području

- riješeni imovinsko pravni odnosi

- pružanje podrške mikro i malim

poduzećima

- ostanak stanovništva na području

Općine te dolazak novih stanovnika

- povećanje prihoda

- umrežavanje i provedba zajedničkih

projekata na području Gorskog kotara

- održivo korištenje šumskog

potencijala

- smanjenje proračuna Općine

- nekorištenje fondova

- nedostatno znanje vezano za

korištenje EU fondova

- depopulacija stanovništva

- sporost državne administracije

u ishođenju potrebnih dozvola

- gubitak identiteta

- nedostatno razvijena

komunalna, društvena i

socijalna infrastruktura

- odlazak mladog stanovništva

- neprepoznavanje specifičnosti

područja Općine od strane

države

- Primorsko Goranska županija

- LRA PINS d.o.o.

- LAG Gorski kotar

- lokalno stanovništvo

- partneri (na projektima)

- lokalni poduzetnici

- lokalni gospodarstvenici

- lokalne udruge

- ostale JLS s područja Gorskog

kotara

- TZO Ravna Gora

96

- povećanje kvalitete života za

stanovnike s područja Općine

- zaštita okoliša, prirodnih i

kulturnih resursa, te povećanje

energetske učinkovitosti

- integrirani razvoj područja

Općine

- omogućiti stručno-tehničku i

pravnu pomoć privatnim

poduzetnicima i

domaćinstvima

- privlačenje investitora

- unaprjeđenje kvalitete društvenog,

kulturnog i socijalnog života

TZO RAVNA GORA

- promocija Općine Ravna

Gora i turizma

- kreiranje turističkih ponuda

- animacija i edukacija

- upoznavanje lokalnih

djelatnika sa mogućnostima u

turizmu i razvoju turizma

Općine Ravna Gora

- revitalizacija postojećih

turističkih objekata

- osmišljavanje dodatne

turističke ponude (pješačke

staze, planinarski putevi,

biciklističke staze)

- bolji odaziv turista zbog bolje

promocije

- veći broj pružatelja usluga

(turističkih) s obogaćenim sadržajem

- povezivanje lokalnih proizvođača s

turističkom ponudom

- razvoj lovnog turizma

- izletnički vikendi

- razvoj agroturizma i drugih

alternativnih oblika turizma

- veća valorizacija blizine Autoceste

Rijeka-Zagreb

- zajednička promocija područja

Općine

- uništavanje prirode i prirodnih

resursa što smanjuje kvalitetniju

turističku ponudu na otvorenom

- nerazumijevanje lokalnog

stanovništva

- nezainteresiranost lokalnog

stanovništva

- nedovoljno osposobljeni kadar

- administrativne prepreke pri

bavljenju turizmom

- TZ Kvarnera

- Ministarstvo turizma

- Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode

- LRA PINS d.o.o.

- LAG Gorski kotar

- turisti

- lokalno stanovništvo

HRVATSKE ŠUME –

ŠUMARIJA RAVNA

GORA

- gospodarenje šumom

- krčenje šumskih putova

- briga o „čistoći“ šume

- preventivno djelovanje na

loš utjecaj ljudi i njihovo

iskorištavanje šume

- dobra raspodjela šumskih dobara

- uređene šumske ceste i putovi

- veća valorizacija šume

- nezainteresiranost

- nerazumijevanje (središte –

Zagreb)

- klima

- klimatski uvjeti

- klimatske promjene

- Općina Ravna Gora

- LRA PINS d.o.o.

- LAG Gorski kotar

- Udruga privatnih

šumoposjednika

- lokalno stanovništvo

- lokalni poduzetnici i

gospodarstvenici

PODUZETNICI/ - osnivanje poduzeća - povećati broj zaposlenih - nemogućnost plasiranja - Općina Ravna Gora

97

GOSPODARSTVENICI - razvoj i ulaganje u lokalno

gospodarstvo

- razvoj i ulaganje u ljudske

kapacitete

- osiguranje tržišta

- razvijanje poduzetničkog

duha

- očuvanje i zaštita okoliša i

prirode u skladu sa zakonskim

normama

- uvođenje novih IT

tehnologija

- povećanje konkurentnosti

- promovirati Općinu

- privući mlade ljude na život na

području Općine

- zaustaviti iseljavanje mladog

stanovništva

- ojačati gospodarstvo na području

Općine Ravna Gora

- korištenje nacionalnih i EU fondova

za razvoj i poboljšanje poslovanja

proizvoda na tržište

- nemogućnost osiguravanja

stalnih primanja za zaposlenike

- nedovoljan broj zainteresiranih

za usluge i proizvode

- nedovoljno znanja za slanje

proizvoda na tržište

- osiguranje sirovine za rad

- nedovoljno kvalitetne radne

snage

- LRA PINS d.o.o.

- LAG Gorski kotar

- EU i dr. fondovi

- Ministarstvo poduzetništva i

obrta

- TZO Ravna Gora

- lokalna zajednica/stanovništvo

POLJOPRIVREDNICI

- proizvodnja i prerada

poljoprivrednih proizvoda

- plasman na tržište

- praćenje natječaja i javljanje

na natječaje

- promocija vlastite

poljoprivredne proizvodnje te

promocija Općine

- usvajanje novih i

nadogradnja postojećih znanja

i vještina

- poboljšanje uvjeta u

poljoprivrednoj proizvodnji

- poštivanje normi i zakona

- usklađenost sa standardima o

zaštiti okoliša, a koji

pridonose energetskoj

učinkovitosti

- proizvoditi

- prerađivati

- plasirati proizvode na tržište

- odlaziti na sajmove

- promovirati Općinu

- dati doprinos gospodarskom razvoju

Općine

- jačati vlastite kapacitete

- jačati međusobnu i međusektorsku

suradnju

- modernizacija

- umrežavanje i suradnja

- razvoj zadruga ili proizvođačkih

organizacija

- ulaganja u inovacije

- povećanje konkurentnosti

- klima

- klimatski uvjeti

- elementarne nepogode

- nedovoljno znanja

- nedovoljno kapaciteta u

financijskom smislu

- rascjepkanost zemljišta

- nesređene zemljišne knjige i

vlasništva

- nedovoljna financijska podrška

- neriješeni imovinsko-pravni

odnosi

- neuspješnost plasiranja

proizvoda na tržište

- Savjetodavna služba

- Općina Ravna Gora

- LRA PINS d.o.o.

- LAG Gorski kotar

- EU i drugi fondovi

- Ministarstvo poljoprivrede

- Agencija za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju

- Primorsko-Goranska županija

- Centar za poljoprivredu i ruralni

razvoj

UDRUGE NA - jačanje i razvijanje lokalne

zajednice

- umrežavanje različitih

- povezivanje sa lokalnim

stanovništvom i ciljanim skupinama

za rad u udrugama

- nezainteresiranost lokalnog

stanovništva za rad sa udrugama

- nemogućnost

- LRA PINS d.o.o.

- LAG Gorski kotar

98

PODRUČJU OPĆINE sektora

- poboljšanje kvalitete života

- aktivno sudjelovanje u

lokalnoj zajednici

- prijave na natječaje

- jačanje vlastitih kapaciteta

(ljudskih i financijskih)

- jačanje udruga za mlade

- provedba projekata u zajednici

- umrežavanje s različitim dionicima

područja

- korištenje nacionalnih i EU fondova

- korištenje mogućnosti zapošljavanje

u udruzi

- jačanje volonterstva

(samo)financiranja

- nedovoljno znanja za pisanje

projekata

- neobrazovanost

- nedovoljna spremnost i

obrazovanje

- partneri

- lokalno stanovništvo

- ciljane skupine

- Ured za udruge

- SMART

- volonteri

- Nacionalna zaklada za razvoj

civilnog društva

LOKALNO

STANOVNIŠTVO

- suradnja sa JLS i lokalnom

zajednicom

- odvajanje vlastitog vremena

za zajednicu

- poštivanje normi i zakona

- očuvanje i briga o okolišu,

prirodnim i kulturnim

resursima

- poštivanje tradicionalnih

vrijednosti i ostalog kulturnog

nasljeđa

- aktivno uključivanje u lokalnu

zajednicu

- doprinos Općini

- poticanje promjena

- udruživanje, zadrugarstvo

- uključivanje u procese donošenja

odluka za razvoj Općine

- nezainteresiranost

- nerazumijevanje

- strah od birokracije i sustava

- staro stanovništvo

- odlazak mladih

- Općina Ravna Gora

- LRA PINS d.o.o.

- LAG Gorski kotar

- udruge