1
PONEDJELJAK 10. PROSINCA 2007. e-government - Ljudima je jako važno da lokalna vlast podupire ekonom- ski razvoj i zato mislimo da je presudno pomoæi u jaèanju lokalnih vlasti, uèiniti ih još djelotvornijima. Pomagali smo u konceptu dostupnosti podataka na internetu, tzv. e-gover- nmentu, tako da lokalne vlasti ne budu na usluzi graðanima samo do 9 do 17 sati nego da ljudi imaju pristup podacima u svako doba dana. Pomoæ u obrazovanju - Razmjena u obrazovanju jedan je od najvažnijih oblika jaè- anja veza izmeðu Sjedinjenih Država i Hrvatske. Vlada moje i vaše zemlje aktivne su veæ dugo na tom planu. Imamo vrlo uspješan Fulbrightov program u kojem godišnje šaljemo 10 studenata u SAD. No moramo uèiniti više i u to ukljuèiti i pri- vatni sektor, koji æe od toga imati koristi. RAZGOVOR: ROBERT A. BRADTKE, VELEPOSLANIK SAD-a U HRVATSKOJ Najveæi posao ostvarili smo na razvoju lokalne demokracije OSIJEK Ve le po sla nik Sjedinjenih Amerièkih Država u Hrvatskoj, Ro- bert A. Bradtke, u sklopu svog boravka u Osijeku prošle subote posjetio je i redakciju Slavonskog do- ma. Tom prilikom dao je i kraæi intervju za naš list. l Sjedinjene Države vrlo su aktivne u Slavoniji još iz razdoblja mirne integra- cije hrvatskog Podunav- lja. Kako biste opisali ulogu SAD-a u to vrije- me? - Erdutski sporazum bio je velik uspjeh meðunarodne zajednice, uspjeh UN-a i omoguæio je mirnu reinte- graciju hrvatskog Podunav- lja. Reintegracija je završe- na bez sukoba, a taj mirni proces nastavlja se i danas. Mnogo je postignuto, mno- go ostvareno i zato mislimo da je važna naša prisutnost. Aktivni smo i pružamo po- moæ jer ovo podruèje može biti primjer drugima u regi- ji zato što se pokazalo da su mirna reintegracija i zaštita manjinskih prava moguæe. Financirano 200 projekata l SAD je i poslije, što preko USAID-a, što preko dugih agencija, sudjelovao u mnogim aktivnostima na podruèju istoène Hrvat- ske… - Da, bili smo vrlo aktivni na ovom podruèju. Samo u Osjeèko-baranjskoj župa- niji financirali smo više od 200 projekata; od onih ve- zanih uz infrastrukturu preko uklanjanja ratnih po- sljedica do projekata koji su pomagali farmerima u poveæanju kvalitete proiz- voda. No najveæi posao ostvarili smo na razvoju de- mokracije, na podruèju jaè- anja lokalnih vlasti. Sma- tramo da su ta pitanja iz- nimno znaèajna za Hrvat- sku. l SAD je mnogo uložio u razvoj lokalne demokra- cije i transparentnost ra- da držav nih i jav nih službi. Zašto je to važno? - Putovao sam do sta po Hrvatskoj, ne samo po Sla- voniji, i vidio koliko je lju- dima važna lokalna vlast, njene službe, njena potpo- ra ekonomskom razvoju. Vrlo smo aktivno podupi- rali zakon o neposrednom izboru gradonaèelnika. To je jedna od kljuènih stvari u raz vo ju de mok ra ci je u Hrvatskoj, da ljudi znaju da su svog gradonaèelnika iz- ravno izabrali i da im je on izravno odgovoran. Važnost haaškog suda l Nedavno ste u Rijeci održali predavanje Lea- dership chalenges for a new generation i na ta- mošnjem sveuèilištu raz- govarali i o moguænostima veæe su- radnje u razmjeni stude- nata i profesora izmeðu SAD-a i Hrvatske. Imate li dobrih vijesti i kad je ri- jeè o ovdašnjim studenti- ma? - Ljudi koji završe školo- vanje u SAD-u vratit æe se u Hrvatsku, u biznis, ili æe otiæi u vladine ustanove, ili novinarstvo, ili neke druge profesije u kojima æe stva- rati uvjete za poduzetniš- tvo. Prošle godine, kao svo- jevrsni test, pokušao sam od ame ri è kih kom pa ni ja dobiti novac kako bismo poslali dvoje studenata u SAD. Uspjeli smo i poku- šat æemo to nastaviti, da to bude zamašnjak razmjene u obrazovanju. l Sjedinjene Države bile su vrlo angažirane u osnut- ku haaškoga suda. Ovo po dru è je po seb no je osjetljivo na zloèine poè- injene u Vukovaru. Bili ste meðu prvima koji je reagirao na presudu "vu- kovarsku trojci"… - Kad sam èuo presudu, bio sam iznenaðen i razoèaran jer izreèena kazna ne odgo- vara težini poèinjenoga djela. Ono što se dogodilo u Vukovaru, što se dogodi- lo na Ovèari, jedan je od najgorih ratnih zloèina u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Taj je zloèin na neki naèin ohrabrio one koji su poslije na ovim pro- storima èinili druge ratne zloèine, poput onog u Sre- brenici. I kad netko tko je odgovoran za ubojstvo 194 osobe dobije pet godina zatvora, to je apsolutno ne- odgovarajuæe. No, haaški je sud usposta vio neka važna naèela: primjerice naèelo da æe poèinitelji rat- nih zloèina odgovarati ili naèelo individualne odgo- vornosti. Zato je važno da Hrvatska nastavi suraðivati s tim sudom, bez obzira na to što se nije moguæe složiti sa svakom njegovomn pre- sudom. Jednak tretman za Glavaša l Kako gledate na èinjenicu da æe ovaj dio Slavonije u Hrvatskom saboru pred- stavljati osoba kojoj se trenutaèno sudi za ratne zloèine? - Govorimo, dakako, o slu- èaju Branimira Glavaša. Taj sluèaj treba prepustiti sudu, no važno je da gospo- din Glavaš, kao i svi drugi hrvatski graðani optuženi za teška kaznena djela, mo- ra pred sudom odgovoriti na optužbe. Važno je da pred sudom bude jednak kao i svi osta li gra ða ni. Pred sudom je nevažno je li rijeè o zastupniku u saboru ili nekome koga zovemo obiènim graðaninom. Su- ðenje mora biti otvoreno, transparentno, da osobe svjedoèe slobodno, bez straha, bez osjeæaja da æe ih zbog toga netko uznemira- vati. Važno je da se sudski postupak vodi bez pritisaka i da se pokaže da hrvatsko pravosuðe može djelovati i kad je rijeè o vrlo osjetlji- vim sluèajevima. n Drago Hedl u Uspjeh Slavonskog doma Razgovaramo za novine koje svoj ureðivaèki koncept grade na lokalnim i regionalnim temama. Kakva su, u vremenu globalizacije, amerièka iskustva na tom pla- nu? - Moj posjet Slavonskom domu bio je iznimno zanimljiv i impresioniran sam uspjehom koji su te novine posti- gle. Lokalne novine u SAD-u nalaze se pred velikim iza- zovima: sve manje ljudi èita novine pa je zbog toga smanjen i broj novinskih izdanja. Lokalne novine u SAD-u imaju konkurenciju velikih novina poput US To- day, Financial Timesa, ili The New York Timesa. No, izazov je i u tome što 10 nacionalnih kompanija kontro- lira 50 posto novinskih naklada u SAD-u. Važno je zadržati pluralizam i raznovrsnost u informiranju i zato su lokalne novine važne. Zato mi je drago što sam vidio da u Osijeku postoji Slavonski dom i drago mi je da su te novine uspješne. Reintegracija hrvatskog Podunavlja završena je bez sukoba, a taj mirni proces nastavlja se i danas - zadovoljno konstatira ambasador Bradtke Aktivno smo podupirali zakon o neposrednom izboru gradonaèelnika. To je jedna od kljuènih stvari u razvoju demokracije u Hrvatskoj, da ljudi znaju da su svog gradonaèelnika izravno izabrali i da im je on izravno odgovoran – kaže amerièki veleposlanik u Hrvatskoj Amerièki veleposlanik u razgovoru s našim novinarom V O N A R F . M

RAZGOVOR: ROBERT A. BRADTKE, … · - Lju di ma je ja ko važno da lo kal na vlast po du pi re eko nom - ... ko var sku troj ci"… - Kad sam èuo pre su du, ... ili ne ko me ko ga

Embed Size (px)

Citation preview

PONEDJELJAK 10. PROSINCA 2007.

e-go ver nment- Lju di ma je ja ko važno da lo kal na vlast po du pi re eko nom -ski raz voj i za to mi sli mo da je pre sud no po mo æi u ja è an julo kal nih vla sti, uè i ni ti ih još dje lot vor ni ji ma. Po ma ga li smou kon cep tu do stup no sti po da ta ka na in ter ne tu, tzv. e-go ver -nmen tu, ta ko da lo kal ne vla sti ne bu du na uslu zi gra ða ni masa mo do 9 do 17 sa ti ne go da lju di ima ju pri stup po da ci mau sva ko do ba da na.

Po moæ u obra zo van ju- Raz mje na u obra zo van ju je dan je od naj važni jih obli ka ja è -an ja ve za iz me ðu Sje din je nih Država i Hrvat ske. Vla da mo je iva še zem lje ak tiv ne su veæ du go na tom pla nu. Ima mo vrlouspje šan Ful brig htov pro gram u ko jem go diš nje šal je mo 10stu de na ta u SAD. No mo ra mo uè i ni ti vi še i u to uk lju è i ti i pri -vat ni sek tor, ko ji æe od to ga ima ti ko ri sti.

RAZGOVOR: ROBERT A. BRADTKE, VELEPOSLANIK SAD-a U HRVATSKOJ

Naj ve æi po sao ostva ri li smo na raz vo ju lo kal ne de mok ra ci jeOSIJEK – Ve le po sla nikSje din je nih Ame ri è kihDržava u Hrvat skoj, Ro -bert A. Brad tke, u sklo pusvog bo rav ka u Osi je kuproš le su bo te po sje tio je ire dak ci ju Sla von skog do -ma. Tom pri li kom dao je ikra æi in ter vju za naš list.l Sje din je ne Države vrlo su

ak tiv ne u Sla vo ni ji još izraz dob lja mir ne in te gra -ci je hrvat skog Po du nav -

lja. Ka ko bi ste opi sa liulo gu SAD-a u to vri je -me?

- Erdut ski spo ra zum bio jeve lik uspjeh me ðu na rod neza jed ni ce, uspjeh UN-a iomo gu æio je mir nu re in te -gra ci ju hrvat skog Po du nav -lja. Re in te gra ci ja je zav rše -na bez su ko ba, a taj mir nipro ces na stav lja se i da nas.Mno go je po sti gnu to, mno -go ostva re no i za to mi sli mo da je važna na ša pri sut nost. Aktiv ni smo i pružamo po -moæ jer ovo po dru è je može bi ti prim jer dru gi ma u re gi -ji za to što se po ka za lo da su

mir na re in te gra ci ja i zaš ti ta man jin skih pra va mo gu æe.

Fi nan ci ra no 200pro je ka ta

l SAD je i po sli je, što pre ko USAID-a, što pre ko du gih agen ci ja, sud je lo vao umno gim ak tiv no sti ma napo dru è ju isto è ne Hrvat -ske…

- Da, bi li smo vrlo ak tiv nina ovom po dru è ju. Sa mo u

Osje è ko-ba ranjskoj župa -ni ji fi nan ci ra li smo vi še od200 pro je ka ta; od onih ve -za nih uz in fra struk tu rupre ko uk lan jan ja rat nih po -slje di ca do pro je ka ta ko jisu po ma ga li far me ri ma upo ve æan ju kva li te te pro iz -vo da. No naj ve æi po saoostva ri li smo na raz vo ju de -mok ra ci je, na po dru è ju ja è -an ja lo kal nih vla sti. Sma -tra mo da su ta pi tan ja iz -nim no zna è aj na za Hrvat -sku.l SAD je mno go uložio u

raz voj lo kal ne de mok ra -ci je i tran spa ren tnost ra -

da držav nih i jav nihslužbi. Zaš to je to važno?

- Pu to vao sam do sta poHrvat skoj, ne sa mo po Sla -vo ni ji, i vi dio ko li ko je lju -di ma važna lo kal na vlast,nje ne službe, nje na pot po -ra eko nom skom raz vo ju.Vrlo smo ak tiv no po du pi -ra li za kon o ne po sred nomiz bo ru gra do na è el ni ka. Toje jed na od klju è nih stva ri u raz vo ju de mok ra ci je uHrvat skoj, da lju di zna ju da su svog gra do na è el ni ka iz -rav no iza bra li i da im je oniz rav no od go vo ran.

Važnost ha aš kog su da

l Ne dav no ste u Ri je c iodržali pre da van je Le a -der ship cha len ges for anew ge ne ra tion i na ta -moš njem sve u è i liš tu raz -go va ra l i i omo guæ no sti ma ve æe su -rad nje u raz mje ni stu de -na ta i pro fe so ra iz me ðuSAD-a i Hrvat ske. Ima teli do brih vi je sti i kad je ri -jeè o ov daš njim stu den ti -ma?

- Lju di ko ji zav rše ško lo -van je u SAD-u vra tit æe seu Hrvat sku, u biz nis, ili æeoti æi u vla di ne usta no ve, ilino vi nar stvo, ili ne ke dru gepro fe si je u ko ji ma æe stva -ra ti uv je te za po du zet niš -tvo. Proš le go di ne, kao svo -jevrsni test, po ku šao samod ame ri è kih kom pa ni jado bi ti no vac ka ko bi smopo sla li dvo je stu de na ta uSAD. Uspje li smo i po ku -šat æe mo to na sta vi ti, da to

bu de za maš njak raz mje neu obra zo van ju.

l Sje din je ne Države bi le suvrlo an gažira ne u osnut -ku ha aš ko ga su da. Ovopo dru è je po seb no jeosjet lji vo na zlo è i ne po è -in je ne u Vu ko va ru. Bi liste me ðu prvi ma ko ji jere a gi rao na pre su du "vu -ko var sku troj ci"…

- Kad sam èuo pre su du, bio sam iz ne na ðen i ra zo è a ranjer iz re è e na kaz na ne od go -va ra težini po è in je no gadje la. Ono što se do go di lou Vu ko va ru, što se do go di -lo na Ovè a ri, je dan je odnaj go rih rat nih zlo è i na uEu ro pi na kon Dru go gasvjet skog ra ta. Taj je zlo è inna ne ki na è in oh ra brio oneko ji su po sli je na ovim pro -sto ri ma èi ni li dru ge rat nezlo è i ne, po put onog u Sre -bre ni ci. I kad net ko tko jeod go vo ran za uboj stvo 194oso be do bi je pet go di nazat vo ra, to je ap so lut no ne -od go va ra ju æe. No, ha aš kije sud uspo sta vio ne kavažna na è e la: prim je ri cena è e lo da æe po è i ni tel ji rat -nih zlo è i na od go va ra ti ilina è e lo in di vi dual ne od go -vor no sti. Za to je važno daHrvat ska na sta vi su ra ði va ti s tim su dom, bez ob zi ra nato što se ni je mo gu æe složiti sa sva kom nje go vomn pre -su dom.

Jed nak tret man zaGla va ša

l Ka ko gle da te na èin je ni cu da æe ovaj dio Sla vo ni je uHrvat skom sa bo ru pred -stav lja ti oso ba ko joj setre nu ta è no su di za rat nezlo è i ne?

- Go vo ri mo, da ka ko, o slu -è a ju Bra ni mi ra Gla va ša.Taj slu è aj tre ba pre pu sti tisu du, no važno je da go spo -din Gla vaš, kao i svi dru gihrvat ski gra ða ni op tuženiza teš ka kaz ne na dje la, mo -ra pred su dom od go vo ri tina op tužbe. Važno je dapred su dom bu de jed nak

kao i svi osta li gra ða ni.Pred su dom je ne važno je li ri jeè o za stup ni ku u sa bo ruili ne ko me ko ga zo ve moobi è nim gra ða ni nom. Su -ðen je mo ra bi ti ot vo re no,tran spa ren tno, da oso besvje do èe slo bod no, bezstra ha, bez osje æa ja da æe ih zbog to ga net ko uz ne mi ra -va ti. Važno je da se sud skipo stu pak vo di bez pri ti sa ka i da se po kaže da hrvat skopra vo su ðe može dje lo va ti ikad je ri jeè o vrlo osjet lji -vim slu è a je vi ma.

n Dra go Hedl

uUspjeh Sla von skog do maRaz go va ra mo za no vi ne ko je svoj ure ði va è ki kon ceptgra de na lo kal nim i re gio nal nim te ma ma. Kak va su, uvre me nu glo ba li za ci je, ame ri è ka isku stva na tom pla -nu?

- Moj po sjet Sla von skom do mu bio je iz nim no za nim ljivi im pre sio ni ran sam uspje hom ko ji su te no vi ne po sti -gle. Lo kal ne no vi ne u SAD-u na la ze se pred ve li kim iza -zo vi ma: sve man je lju di èi ta no vi ne pa je zbog to gasman jen i broj no vin skih iz dan ja. Lo kal ne no vi ne uSAD-u ima ju kon ku ren ci ju ve li kih no vi na po put US To -day, Fi nan cial Ti me sa, ili The New York Ti me sa. No,iza zov je i u to me što 10 na cio nal nih kom pa ni ja kon tro -li ra 50 po sto no vin skih nak la da u SAD-u. Važno jezadržati plu ra li zam i raz novrsnost u in for mi ran ju i za tosu lo kal ne no vi ne važne. Za to mi je dra go što sam vi dioda u Osi je ku po sto ji Sla von ski dom i dra go mi je da sute no vi ne uspješ ne.

Re in te gra ci ja hrvat skog Po du nav lja zav rše na je bez su ko ba, a taj mir ni pro ces na stav lja se ida nas - za do vol jno kon sta ti ra am ba sa dor Brad tke

Aktiv no smo po du pi ra li za kon one po sred nom iz bo ru gra do na è el ni ka. To jejed na od klju è nih stva ri u raz vo jude mok ra ci je u Hrvat skoj, da lju di zna ju dasu svog gra do na è el ni ka iz rav no iza bra li i daim je on iz rav no od go vo ran – kaže ame ri è kive le po sla nik u Hrvat skoj

Ame ri è ki ve le po sla nik u raz go vo ru s na šim no vi na rom

VO

NA

RF .M