17. LEKSIKOGRAFIJA

-broj leksema i njihovo znaenje u toku vremena se mijenjaju; ljudi ih ne mogu sve znati u pamenju, pa ih treba popisati i tumaiti -to se radilo i prije postojanja tiska -GLOSARI prvi, rukopisni rjenici (gr. glssa = jezik) -pojam RJENIK = samostalni popis leksema nekog jezika s objanjenjem njihovog znaenja, a mogu biti i leksemi nekog jezika s njihovim ekvivalentima u jednom ili vie stranih jezika -hrvatski nazivi za pojam rjenika u toku povijesti jezika: dikcionar, glosar, gazofilacij, leksikon, vokabular; ali i - nazivi po postanju hrvatski: blago jezika, riopis, rioslovnik, rjeosloje, slovar -LEKSIKOGRAFIJA umijee sastavljanja rjenika -LEKSIKOGRAF sastavlja i obraiva rjenika -podjela rjenika: -osnovna: ENCIKLOPEDIJSKI -po opsegu: -enciklopedije -leksikoni -po sadraju: -opi -posebni i JEZINI RJENICI -opejezini -posebni ili specijalni -dvojezini -viejezini

(gr. lexikn = knjiga)

-ENCIKLOPEDIJA obino abecednim redom daje sustavan pregled svih grana ljudskoga znanja ili pojedinog dijela znanja -LEKSIKON prirunik koji obino abecednim redom daje saetu obavijest o razliitim pojmovima, osobama, povijesnim dogaajima i strunim nazivima -ope enciklopedije i opi leksikoni: daju obavijest iz svih podruja ljudskog znanja, a posebni iz samo jedne grane -opejezini rjenici: sadre lekseme opeg, tj. opeuporabnog leksika i najproirenije strune lekseme -posebni: a) Rjenik stranih rijei; Rjenik osobnih imena; Rjenik homonima; Frazeoloki rjenik b) terminoloki rjenik struni nazivi ili termini neke struke ili znanosti (tehnike, filozofije, psihologije...) -podjela po broju jezika: a) jednojezini (leksemi se tumae izrazima dotinog jezika ili su samo popisani) b) viejezini 94./107., (primjeri- ! vidi, sjeti se ) -natuknica leksem koji se objanjava (tj. rije koju smo pronali, koju smo traili ) -odrednice slijede iza natuknice (gramatike odrednice, etimoloke, stilistike)

(str.

18. HRVATSKI RJENICI -9. st. prvi, skromni glosari -od 15. st. leksikografska djela stranih autora, npr. na lat.-arap.-gr.-hrv. o ljekovitom bilju s crteima prvi slikovni rjenik, ili njem. iz 16. st. koji u viejezinom rj. sadri i hrv. jez. -16. st. DICTIONAR, Faust Vrani 1595. g. rj. na 5 najuglednijih eu. jezika ovim redom : lat., tal., njem. "dalmaticae" , it. - dalmatike (dalmatinski ak. ik. s neto tok.), ma. - 17. st. Blago jezika slovinskoga, Jakov Mikalja trojez.: hrv., lat., tal. (Dubrovnik, tok.); na poetku je kratka gramatika pisana prema Kaievoj, i pravopisna rasprava o ortografiji, tj. nainju pisanja Dikcionar, Juraj Habdeli, kajk. (Graz, 1670.) dvojezini hrv.-lat., za uenike isusovake gimnazije Gazophylacium (= riznica), Ivan Belostenec (tiskan, tj. objavljen tek 1740., lat.-hrv. i hrv.-lat. ozaljski knjievni krug - imaju hibridni trojezik. To je enciklopedijski rjenik) -18. st.: Dikcionar, Ardelio Della Bella (Mleci, tal. -lat. -ilirski rjenik.) (tok. jekavica Dubrovnik, sadri nar. poslovice i fraze) (iz 17.st . Gazophylacium Ivana Belostenca, tiskan je tek 1740.) Rjenik leksikon, hrv., njem., ma. - Franjo Sunik i Andrija Jambrei ( isusovac), kajk. s neto tok. i ak. -19. st.: -franjevac Joakim Stulli, najopseniji i najvredniji rjenik, trojezini hrv.-tal.-lat., tok. ijekavica: njegovo leksiko blago utjecalo na hrv. preporodnu knjievnost (iz 18. st., ali je tiskan po. 19. st.) - iz hrv. nar. preporoda najvaniji je rjenik Ivana Maurania iz 1842. g. Slovnik uvaava hrv. leksiku batinu i iz svih hrv. krajeva, ima i tvorbe novih rijei - Bogoslov ulek (rodom Slovak) publicist, prevoditelj, prirodoslovac i leksikograf Njemakohrvatski rjenik i Hrv.-njem.-tal. rjenik znanstvenog nazivlja sadre novotvorenice, prilagoenice i posuenice iz slavenskih jezika (najvie ekog) - Dragutin Pari u junoj Hrv. ima ulogu koju ulek ima u sjevernoj; surauju i povezuju hrv. sjever i jug, J. Pari razvija struno nazivlje i bavi se tvorenicama - u drugoj pol. 19. st. bile su i pripreme za jednojezini hrv. rjenik u izdanju tadanjeg JAZU 1. svezak 1870. g. Rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika, rad na njemu trajao preko 100. g. -1876. prestao rad na njemu nedovren to je tzv. Akademijin rjenik - to je najopseniji hrv. rjenik, ali

bez dovoljne zastupljenosti hrv. leksika iz vremena poslije preporoda

19. HRVATSKI JEZIK U 20. ST. -okolnosti: bri razvoj kroatistike, mijenjanje dravnih tvorevina s razliitim ideologijama - razdoblja :

1. 1901-1918. g. utjecaj hrvatskih vukovaca-fonoloki pravopis Ivana Broza 1892. - Hrvatski pravopis dok korijenskim pravopisom piu rijetki (braa Antun i Stjepan Radi, pravai i dio HSS-a) -u kolama: Maretieva gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika -1901. Broz - Ivekoviev Rjenik hrvatskoga jezika Jezik vukovaca zanemaruje hrvatsku knjievnu batinu i suvremenu knjievnost temelji se na Vuku, uri Daniiu i narodnoj knjievnosti, a nema nekih svakodnevnih, obinih hrvatskih rijei

2. 1918.-1941. g. - Kraljevina SHS, raspad Austro-ugarske monarhije-poloaj hrvatskog jezika nepovoljniji neko vrijeme postoji ak i srpsko-hrvatskoslovenski jezik -srpski jezik je slubeni na cijelom podruju unitarizam (pripomogli mu pisci: Krlea, Ujevi, A.B. imi) -1928. komisija za zajedniki pravopis s rjeenjima iz srpskog pravopisa -po tim naredbama Borani radi Pravopis hrvatskosrpskog jezika (1929.) -ali, hrvatska javnost ga ne primjenjuje protiv takvog jezika sada je i bivi vukovac T. Mareti -1936. g. osnovano Drutvo "Hrvatski jezik" (T. Mareti), a asopis "Hrvatski jezik" ureuje Stjepan Ivi (izlazi samo godinu dana) 1939. Banovina Hrvatska poboljava se poloaj hrvatskog jezika -vraen Boraniev Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika kakav je bio prije 1928. g. -S. Ivi prireuje (4. izdanje) Florschtzove Gramatike hrvatskoga ili srpskoga jezika (najbolja tada) -Petar Guberina i Kruno Krsti prvi razlikovni rjenik -Razlike izmeu hrvatskoga i srpskoga knjievnog jezika -1941. g. prvi svezak Hrvatske enciklopedije (Mate Ujevi) -ni za Banovine hrvatski jezik nije ravnopravan srpskom (npr. u vojsci)

3. 10.4.1941. 5 mj. 1945. NDH-Hrvatski dravni ured za jezik brine se o istoi hrvatskoga jezika i unosi rijei iz hrvatske batine, zamjenjujui posuenice: mirisnica za parfumerija, primka za revers, te novotvorenice: krugoval za radio, munjovoz za tramvaj., ali ne prihvaa sve nove prijedloge koji nisu primjereni -S. Ivi poinje raditi Rjenik hrv. knjievnog jezika ali zbog rata i novih okolnosti poslije rata, nije napravljen -Ponovno je uveden hrvatski korijenski pravopis (takoer bez pretjeranosti)

-kao privremeni pravopis sastavljeno je 1942. g. Koriensko pisanje -Bla Jurii 1944. g. Nacrt hrvatske slovnice (gramatika, 1. dio) -poslije 1945. u nas se o tom jezinom razdoblju govorilo s negativne strane i isticalo samo neka jezina rjeenja , bez cjelovitoga objektivnog uvida 4. 5 mj. 1945. proljee 1990. -niz epizoda s povoljnijim i nepovoljnijim razdobljima, ovisno o politikim gibanjima -u prvim poratnim godinama samo formalno nastala jednakost svih jezika vraen Boraniev pravopis -1954. g. tzv. Novosadski knjievni (jezini) dogovor kao rezultat jaanja unitarizma ponovno jaa ujedinjavanje hrvatskoga i srpskoga jezika na tetu hrvatskoga -zakljuci toga dogovora : -jedan jezik s dva izgovora: ijekavskim i ekavskim -u nazivu jezika istai oba sastavna dijela -pisma (irilica i latinica) su ravnopravna, ue se oba u kolama -izgovori ekavice i ijekavice su ravnopravni -1960. g. u latinikom i irilikom izdanju > Pravopis hrvatsko-srpskog knjievnog jezika - kao rezultat Novosadskog dogovora zamijenio je dotadanji Boraniev -Matica hrvatska i Matica srpska zajedno izrauju Rjenik hrvatskosrpskoga knjievnog jezika kritiziran kod nas 1968. pa rad na njemu prestaje -1966. kod nas poinje obraun s unitarizmom, pa -1967. g. (13.-17. oujka objavljena) Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika trai se stvarna jednakost jezika -u Hrvatskoj uporaba hrvatskog jezika u skladu s timhrvatski u kolama, novinarstvu, javnom i politikom ivotu -slube, nastavnici i javni radnici , bez obzira na narodnost, moraju upotrebljavati knjievni jezik sredine u kojoj djeluju -Deklaracija je osuena, potpisnici kanjeni kao hrvatski nacionalisti -s Deklaracijom je poelo HRVATSKO PROLJEE -1971. g. Babi Finka Mogu : Hrvatski pravopis ("Londonac"), zabranjen s poetkom politikih progona, a jezik je hrvatski ili srpski sve do 1990. -jo 1952. g. Hrvatsko filoloko drutvo poelo u Zagrebu izdavati asopis Jezik -nekoliko gramatika (1945.-1990.): - Brabec - Hraste ivkovi (za kole) : Gramatika hrvatskosrpskoga jezika (1963.?) - 1966. Teak Babi: Pregled gramatike hrvatskog jezika - 1979. Priruna gramatika hrvatskoga knjievnog jezika, skupina autora - 1986. R. Katii: Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika, S. Babi: Fonetika i fonologija, i S. Babi : Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku -1986. Ani Sili: Pravopisni prirunik hrvatskoga ili srpskoga jezika -1976. nakon 100 godina dovren je Akademijin Rjenik -od 1985. je poelo izdavanje Rjenika hrvatskog knjievnog jezika od preporoda do I.G. Kovaia (poeo Julije Benei) 5. od 1990. do danas -Ustavom Republike Hrvatske oivjelo bavljenje jezikom, a dogodile su se velike promjene u odnosu prema hrvatskom jeziku nakon Domovinskog rata, otkad se hrvatski jezi ne kreira u Beogradu :

-1991. g. 1. izdanje Hrvatskog pravopisa, Finka Babi Mogu (Londonca iz 1971.g.) u meuvremenu izalo 6 izdanja (do 2002.g.) -1991. Akademijina gramatika (ujedinjena Katiieva i Babieva iz 1986.g. s povijesnim pregledom i glasovima, morfologijom i sintaksom - vidi naslove iz 1986.g. ) -1991. Rjenik hrvatskoga jezika, Vladimir Ani -nekoliko razlikovnih rjenika najpoznatiji je Vladimira Brodnjaka - 1999. izaao je veliki Jezini savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje grupe autora , a izalo je i nekoliko izdanja malog jezinog savjetnika proelnika katedre za hrvatski jezik iz Zadra prof Mile Mamia, sastavljen prema jutarnjim radio - emisijama o jeziku - kako govorimo