RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE PODRAVSKE SESVETE · 2016-12-19 · koje im se nude u procesu razvoja. Izradom Razvojne strategije Općina preuzima odgovornost za gospodarski i društveni

Općina Podravske Sesvete __________________________________________________________________________________

Tetida d.o.o. Razvojna strategija Općine Podravske Sesvete za razdoblje 2015.- 2020. g.

1 / 73

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE PODRAVSKE SESVETE

ZA RAZDOBLJE 2015.- 2020.GODINE

http://serdarusic.com/wp-content/uploads/2014/06/Zastava-RH.gif



2 / 73

Sadržaj

1. UVOD ............................................................................................................................................................................. 8

2. SAŽETAK ...................................................................................................................................................................... 9

3. ANALIZA STANJA ................................................................................................................................................... 12

3.1. Položaj i upravna podjela Općine.......................................................................................... 12 3.1.1. Geografski položaj ................................................................................................................... 12 3.1.2. Upravna podjela ...................................................................................................................... 13 3.1.3. Administrativno upravljanje .................................................................................................... 13

3.2. Prirodna obilježja i resursi .................................................................................................... 16 3.2.1. Klimatska obilježja ................................................................................................................... 16 3.2.2. Reljef i tlo ................................................................................................................................. 16 3.2.3. Prirodni resursi ........................................................................................................................ 16 3.2.4. Zaštita prirode i okoliša ........................................................................................................... 17 3.2.5. Kulturna dobra ........................................................................................................................ 18

3.3. Demografske karakteristike i kretanja .................................................................................. 19 3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi ................................................................................................... 19 3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva .......................................................................................... 22

3.4. Komunalna i prometna infrastruktura .................................................................................. 23 3.4.1. Otpad ....................................................................................................................................... 23 3.4.2. Elektroenergetika .................................................................................................................... 24 3.4.3. Vodoopskrba ........................................................................................................................... 24 3.4.4. Odvodnja ................................................................................................................................. 25 3.4.5. Plinofikacija ............................................................................................................................. 25 3.4.6. Promet ..................................................................................................................................... 25

3.4.6.1. Cestovni promet i željeznički promet .............................................................................................. 25 3.4.6.2. Zračni promet .................................................................................................................................. 26 3.4.6.3. Telekomunikacijski promet ............................................................................................................. 26

3.5. Gospodarstvo ...................................................................................................................... 26 3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Koprivničko-križevačke županije ...................................... 26 3.5.2. Gospodarska kretanja u Općini ............................................................................................... 27

3.5.2.1. Obrti ................................................................................................................................................ 27 3.5.2.2. Poduzetništvo .................................................................................................................................. 27 3.5.2.3. Turizam ............................................................................................................................................ 28 3.5.2.4. Poduzetničke zone .......................................................................................................................... 30 3.5.2.5. Tržište rada ...................................................................................................................................... 30 3.5.2.6. Poljoprivreda ................................................................................................................................... 31

3.6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .................................................................................................... 35 3.6.1. Obrazovanje ............................................................................................................................ 35

3.6.1.1. Predškolski odgoj ............................................................................................................................. 35 3.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje .......................................................................................................... 36 3.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje ............................................................................................................ 38




3 / 73

3.6.2. Zdravstvo ................................................................................................................................. 38 3.6.3. Socijalna skrb ........................................................................................................................... 39 3.6.4. Kultura i sport .......................................................................................................................... 42 3.6.5. Civilno društvo ......................................................................................................................... 43

4. SWOT ANALIZA ...................................................................................................................................................... 47

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ............................................................................................................................. 48

5.1. Vizija ................................................................................................................................... 48

5.2. Strateški ciljevi .................................................................................................................... 48

6. PRIORITETI I MJERE ............................................................................................................................................ 51

7. USKLAĐENOST RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE ................ 61

8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE ....................................................... 62

9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE ........................................................... 63

9.1. Financijski okvir provedbe .................................................................................................... 63

9.2. Provedba Razvojne strategije Općine ................................................................................... 63

9.3. Praćenje i izvještavanje ........................................................................................................ 64 9.3.1. Baza projekata ......................................................................................................................... 64 9.3.2. Izvještavanje o provedbi .......................................................................................................... 64

10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ................................................................................................................. 65




4 / 73

POPIS TABLICA

Tablica 1. Udio površine Općine u udjelu površine Županije ................................................................ 13

Tablica 2. Proračun Općine .................................................................................................................... 15

Tablica 3. Kulturna dobra Općine .......................................................................................................... 18

Tablica 4. Stanovništvo Općine 2001. i 2011. godine ............................................................................ 20

Tablica 5. Stanovništvo Općine prema starosti i spolu, popis 2011.g. .................................................. 20

Tablica 6. Stanovništvo po kućanstvima ............................................................................................... 20

Tablica 7. Migracijska obilježja (Izvor: DSZ: Popis 2011) ....................................................................... 21

Tablica 8. Podaci o migracijama stanovništva ....................................................................................... 22

Tablica 9. Stanovništvo Općine prema stupnju obrazovanja 2011.g.(Izvor: DZS) ................................. 22

Tablica 10. Obrazovna struktura stanovništva starosti od 15 godina na dalje na području Općine prema popisu 2011. g. ........................................................................................................................... 23

Tablica 11. Potrošači električne energije ............................................................................................. 24

Tablica 12. Komunalna infrastruktura ................................................................................................... 24

Tablica 13. Plin u Općini ........................................................................................................................ 25

Tablica 14. Prometna infrastruktura Općine ......................................................................................... 25

Tablica 15. Nerazvrstane ceste .............................................................................................................. 26

Tablica 16. Podaci za KZŽ 2009.-2014.g. ( U 000 KN) ............................................................................ 26

Tablica 17. Podaci za Općinu ( U 000 KN) .............................................................................................. 27

Tablica 18. Turistički lokaliteti Općine ................................................................................................... 29

Tablica 19. Poduzetničke zone u Općini ................................................................................................ 30

Tablica 20. Zaposleni i nezaposleni u Općini ......................................................................................... 30

Tablica 21. Pregled nezaposlenih osoba koji žive na području općine prema stručnoj spremi ............ 31

Tablica 22. Pregled nezaposlenih osoba koji žive na području općine prema stručnoj spremi ............ 31

Tablica 23. Površina poljoprivrednog zemljišta u Općini ...................................................................... 31

Tablica 24. Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta u Općini ......... 32

Tablica 25. Broj stoke i peradi u Općini iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015. ................... 33

Tablica 26. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu i spolu nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015. ............................................................................................................................................ 33

Tablica 27. Broj članova na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Općini ............................. 34

Tablica 28. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja/odgovorne osobe .................... 34

Tablica 29. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe ....................................................................... 34

Tablica 30. Broj košnica i broj pčelara iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015. (Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.) .............................................................................................................................. 35




5 / 73

Tablica 31. Struktura djece predškolske dobi........................................................................................ 36

Tablica 32. Indikatori opremljenosti PŠ Podravske Sesvete ................................................................. 36

Tablica 33. Indikatori opremljenosti PŠ Podravske Sesvete .................................................................. 37

Tablica 34. Učenici putnici 1-4 razred ................................................................................................... 37

Tablica 35. Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje ......................................................................... 38

Tablica 36. Učenici srednjih škola – programi koje pohađaju (Izvor: DZS) ............................................ 38

Tablica 37. Zdravstvene ustanove, primarne i specijalističke ordinacije .............................................. 39

Tablica 38. Izdvajanja iz proračuna Općine za zdravstvenu zaštitu ....................................................... 39

Tablica 39. Radno aktivno stanovništvo ................................................................................................ 40

Tablica 40. Izvori sredstava stanovništva .............................................................................................. 40

Tablica 41. Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ........... 41

Tablica 42. Općinska izdvajanja za sport ............................................................................................... 43

Tablica 43. Najaktivnije udruge ............................................................................................................. 44

Tablica 44. Dodijeljene donacije udrugama u 2015.godini ................................................................... 44

Tablica 45. Prioritet 1.1. i Mjere 1.1.1.-1.1.4. ...................................................................................... 52





Tablica 50. Prioritet 3.1. i Mjere 3.1.1.-3.1.4. ....................................................................................... 58




Tablica 54. Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strategije .................................................... 62

Tablica 55. Komunikacijski plan ............................................................................................................. 66

POPIS SLIKA

Slika 1 Koprivničko križevačka županija ................................................................................................ 12

Slika 2 Rijeka Drava................................................................................................................................ 17

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Demografska kretanja ........................................................................................................ 21

Grafikon 2. Ratarska proizvodnja (ha) u Općini Podravske Sesvete ...................................................... 32




6 / 73

Grafikon 3. Voćarska proizvodnja (ha) u Općini Podravske Sesvete ..................................................... 32

Grafikon 4. Povrćarska proizvodnja (ha) u Općini Podravske Sesvete .................................................. 33

POPIS PRILOGA

Prilog 1. Popis projekata/programa ...................................................................................................... 67

Prilog 2. Akcijski plan provedbe ............................................................................................................ 68

Prilog 3. Indikatori postavljenih prioriteta ............................................................................................ 69

Prilog 4. Popis kratica ............................................................................................................................ 72




7 / 73

Posebno priznanje i zahvalnost pripada predstavnicima Općine Podravske Sesvete i članovima Radne skupine za izradu Razvojna strategija Općine Podravske Sesvete za razdoblje 2015.-2020. godine (u daljnjem tekstu: Razvojna strategija), koji su svojim stručnim i praktičnim znanjem doprinijeli kvaliteti ovog dokumenta sudjelujući u izradi SWOT analize i planiranju lokalnog razvoja.

Sam proces izrade Razvojne strategije obuhvaća anketu, intervjue, radionicu te pisane materijale koji su rezultat analitičkog rada. Svaki korak u izradi Razvojne strategije praćen je interaktivnom razmjenom mišljenja članova projektnog tima.

Konzultanti „Tetida“ d.o.o. Varaždin Maja Borko, dipl. oec. – Voditelj projekta izrade Razvojne strategije, Ana Melnjak, mag. ing. agr. – Stručni suradnik u projektu izrade Razvojne strategije, mag. sc. Lidija Vesenjak – Stručni suradnik u projektu izrade Razvojne strategije.




8 / 73

1. UVOD Svaka država, regija, županija, grad i općina teži razvoju. Kod planiranja razvoja potrebno je postaviti jasnu viziju, idealnu sliku mjesta u kojoj bi stanovništvo željelo živjeti. Kako bi najbliže došli toj slici, potrebno je postaviti glavne ciljeve koji će predstavljati smjernice u načinu dostizanja vizije. Ukoliko nema smjernica razvoj se odvija stihijski što može imati negativne posljedice.

Održiv razvoj lokalnih sredina danas je jedan od temeljnih prioriteta u Republici Hrvatskoj i EU. Tako je prihvaćen koncept koji se bazira na održivom gospodarskom razvoju, povećanju životnog standarda te očuvanju prirodne, kulturne i tradicijske baštine. Lokalna područja se transformiraju u sredine koje su opremljene potrebnom komunalnom, društvenom i socijalnom infrastrukturom, u sredine koje razvijaju lokalno poduzetništvo, povezuju se s okruženjem a stanovništvo živi u čistom okolišu gdje zadovoljava svoje egzistencijalne i društvene potrebe. Takve sredine postaju ugodne za život, privlače investitore što omogućava zaposlenost i dobar životni standard svojim stanovnicima.

Razvojna strategija lokalnih samoupravnih jedinica važan je dokument u procesu odabira budućih pravaca razvoja pri tome uzimajući u obzir specifičnosti lokacije, prednosti i slabosti, koristeći prilike koje im se nude u procesu razvoja. Izradom Razvojne strategije Općina preuzima odgovornost za gospodarski i društveni razvoj svojeg područja.

Izrada Razvojne strategije Općine Podravske Sesvete za razdoblje 2015.-2020. godine slijedi europski koncept regionalnog i ruralnog razvoja i temelji se na sustavu strateškog planiranja kojeg je prihvatila i Republika Hrvatska. Razvojna strategija slijedi razvojne strategije na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou koje imaju za cilj razvoj pojedinih nejednako razvijenih područja odnosno regija te različitih društvenih skupina.




9 / 73

2. SAŽETAK Razvojna strategija je glavni strateško-planski dokument Općine Podravske Sesvete (u daljnjem tekstu: Općina) koji treba potaknuti razvojnu dinamiku zajednice te predstavlja i osnovu za buduće korištenje strukturnih fondova EU.

Cilj izrade Razvojne strategije je pronaći odgovore na pitanja kako bi se osigurao razvoj Općine temeljen na načelu održivosti koje podrazumijeva integriranost najvažnijih gospodarskih, društvenih i okolišnih aspekata. Razvoj gospodarstva i društva je preduvjet za iskorištenje svih potencijala Općine u budućnosti i eliminiranje postojećih slabosti.

Analizom društvenih, ekonomskih i okolišnih aspekata definiran je okvir ciljeva, prioriteta i mjera usklađenih s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Razvojna strategija Općine sastoji se od:

analize stanja po pojedinom sektoru,

SWOT analize (snage, slabosti, prilike, prijetnje),

vizije i strateških ciljeva,

prioriteta i mjera,

poglavlja o usklađenosti Strategije s dokumentima više razine,

institucionalnog okvira,

provedbe i praćenja provedbe,

izvještavanja,

komunikacijske strategije.

Poglavljem Analiza stanja obuhvaćeni su svi društveni i gospodarski segmenti razvoja:

položaj i upravna podjela (geografski položaj, administrativno upravljanje),

prirodna obilježja i resursi, okoliš i prostor (klima, reljef, tlo, prirodni resursi, zaštita prirode i kulturna dobra),

demografski resursi (stanovništvo, obrazovanje),

komunalna i prometna infrastruktura (otpad, elektroenergetika, vodoopskrba, odvodnja, plinofikacija, promet),

gospodarstvo (osnovni pokazatelji, gospodarska kretanja, struktura gospodarstva, obrti, poduzetnička infrastruktura, turizam, tržište rada, poljoprivreda, ekološka proizvodnja, vanjskotrgovinska razmjena),

društvene djelatnosti (odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport, civilno društvo, mladi).

Uvažavajući rezultate analize stanja navedenih područja, stavove radnih grupa i dionika o potencijalima, potrebama, problemima i mogućnostima, izrađena je SWOT analiza. Najvišom ocjenom anketirani su ocijenili Okoliš i prirodne resurse (4,17) a najnižom Razvoj turizma i poljoprivrede (turizam 2,15 i poljoprivreda 2,35)

Poglavljem SWOT analiza, kroz prepoznate snage i prilike / slabosti i prijetnje Općine, pružen je realan uvid u razvojni trenutak Općine te su definirani vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere.




10 / 73

VIZIJA

Općina Podravske Sesvete, zajednica razvijenog održivog gospodarstva i poljoprivrede, u kojoj se vodi briga o prirodi i njeguju tradicionalne vrijednosti

1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetniš tva,

poticati društveno odgovorno

poduzetniš tvo

1.1.1.

Poticanje poduzetniš tva unapređenjem sustava edukaci je za poduzetnike i one

koji to žele postati ( samozapoš l javanje), edukaci je o društvenom

poduzetniš tvu

1.1.2.Poticanje koriš tenja znanja , suvremene tehnologi je i razvoja inovaci ja u

gospodarstvu

1.1.3. Poticanje tradici jskih obrta

1.1.4. Poticanje povezivanja putem klastera i drugih obl ika povezivanja

1.2. Razvoj pol joprivrede 1.2.1. Poticanje okrupnjavanja pol joprivrednih proizvođača i gospodarstava

1.2.2. Razvoj konvencionalne i ekološke pol joprivrede

1.2.3. Edukaci ja pol joprivrednika

1.2. Potaknuti ulaganje u turizam 1.2.1. Razvoj i unapređenja turis tičkog identi teta i sadrža ja

1.2.2. Izgradnja turis tičke infrastrukture

2.1. Zašti ti ti i očuvati okol iš 2.1.1. Poticanje koriš tenja obnovl jivih i zvora energi je

2.1.2. Ulaganje u projekte za postizanje višeg s tupnja energetske učinkovitosti

2.1.3. Unapređenje sustava zašti te okol iša

2.2. Izgraditi i urediti komunalnu i prometnu

infrastrukturu2.2.1. Izgradnja/uređenje prometnica i javnih površ ina

2.2.2.Ulaganje u poduzetničke zone i osta lu poduzetničku infrastrukturu za

poticanje gospodarstva

2.2.3. Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikaci jske infrastrukture

2.2.4. Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanal izaci je

2.2.5. Unapređenje javne rasvjete

2.2.6. Uređenje grobl ja

1. Ojačati poduzetništvo

PrioritetiMjere

2. 2. Izgraditi i obnoviti komunalnu i prometnu infrastrukturu i zaštiti okoliš

Prioriteti Mjere




11 / 73

U poglavlju Usklađenost Razvojne strategije s dokumentima više razine taksativno su navedeni svi dokumenti na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini korišteni tijekom izrade Razvojne strategije i s kojima je ona usklađena.

U dijelu Institucionalni okvir provedbe Razvojne strategije navedeni su svi dionici koji svojim djelovanjem i sredstvima doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Ključna provedbena institucija je Općina, čiji djelatnici su stručno osposobljeni za takve poslove te su njihovi poslovi vezani uz razvojne probleme.

Poglavlje Provedba i praćenje provedbe Razvojne strategije obuhvaća definiranje načina praćenja i izvještavanje koji su važni elementi uspješnog provođenja planiranih aktivnosti, a samo praćenje i izvještavanje provodit će se kroz analizu realiziranih ciljeva i provedenih mjera, na temelju čega će se mjeriti uspješnost realizacije Razvojne strategije Općine.

Načelo ravnopravnosti spolova ugrađeno je u Razvojnu strategiju kao jedno od temeljnih načela. Svugdje gdje je to bilo moguće prikazani su podaci, a razvrstani su prema spolu.

3.1.Izgradnja društvene infrastrukture i

ulaganje u kadrove3.1.1.

Ulaganje u izgradnju/rekonstrukci ju/uređenje objekata i druge projekte za

odgoj i obrazovanje

3.1.2.Ulaganje u izgradnju/rekonstrukci ju/uređenje objekata za društvene i soci ja lne

aktivnosti

3.1.3. Ulaganje u i zgradnju/rekonstrukci ju/uređenje objekata za sport i rekreaci ju

3.1.4. Pobol jšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaci ju

3.2. Jačanje djelovanja civi lnog sektora 3.2.1. Ulaganje u projekte opće društvene važnosti

3.2.2. Razvoj partnerstva između civi lnog društva, javnog i privatnog sektora

4.1.Povećanje kompetenci ja i unapređenje

sustava upravl janja razvojem4.1.1. Jačanje kapaciteta za koriš tenje s redstava EU fondova

4.1.2. Informatizaci ja javne uprave

4.1.3. Učinkovito upravl janje prostorom i imovinom u vlasniš tvu Općine

4.3.

Jačanje međuopćinske , međužupani jske,

prekogranične i međunarodne suradnje

4.4.1. Ukl jučivanje razne obl ike organizaci ja i udruženja

4.4.2.Unapređenje suradnje s partnerskim općinama i insti tuci jama iz drugih

župani ja i država

3. Izgradnjom i uređenjem društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti osigurati bolje uvjete života na

stanovništvu Općine

4. Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem

Prioriteti Mjere

Prioriteti Mjere




12 / 73

3. ANALIZA STANJA

3.1. Položaj i upravna podjela Općine

3.1.1. Geografski položaj

Općina je smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj točnije na krajnjem istoku Koprivničko- križevačke županije. Udaljena je 5 kilometara od Podravske magistrale na jugu te rijeke Drave na istoku. Područje Općine graniči s Općinom Ferdinandovac na sjeveru, Općinom Kloštar Podravski na jugu, Općinom Kalinovac na zapadu te Općinom Pitomača iz Virovitičko-podravske županije.

U županijskim okvirima ovo naselje predstavlja značajnije razvojno žarište te je u planiranom sustavu središnjih naselja. Općina ima vrlo povoljan prometno-geografski položaj zahvaljujući cestovnoj infrastrukturi te blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom i Mađarskom što omogućava i ostvarivanje prekogranične suradnje. Općinu kao naselje krase rajski pejzaži sastavljeni od parkova, aleja lipa te mnogobrojnim društvenim sadržajima.

Nalazi se na 46° 01' paraleli sjeverne geografske širine i 17° 13' meridijanu istočne geografske dužine.

Republika Hrvatska podijeljena je u dvije Prostorne statističke jedinice II. razine (NUTS II regije) – Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Kao sastavni dio Koprivničko-križevačke županije, Općina je razvrstana u NUTS II regiju, Kontinentalnu Hrvatsku.

Za Koprivničko-križevačku županiju karakterističan je povoljan prometno-geografski položaj koji će u srednjoročnoj perspektivi biti poboljšan izgradnjom planirane trase autoceste A-12 i drugog kolosijeka željezničke pruge od Rijeke do mađarske granice, s mogućnošću utvrđivanja europskog koridora R-65 na pravcu od luke Rijeka do Baltika. Također granica s Mađarskom otvara značajne mogućnosti prekogranične suradnje, naročito jer se radi o području uz rijeku Dravu.

Koprivničko-križevačka županija prostire se na 1.748 km2 čime zauzima 17 mjesto po veličini u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ona broji 115.584 stanovnika što iznosi 2,7% ukupnog stanovništva RH te je svrstana na 16 mjesto po veličini u Hrvatskoj. Površinom je jedna od manjih županija kao i gustoćom stanovanja sa 66,12 stanovnika/km2 ispod je republičkog prosjeka koji iznosi 75,8 stanovnika/km2. Ustrojstvo Županije sastoji se od 3 grada i 22 općine.

Koprivničko-križevačka županija reljefno je pretežito nizinsko područje, prirodno jednim dijelom omeđena Dravom, te brdovitijim rubnim područjima Kalničkog gorja i Bilogore Na području Koprivničko-križevačke županije prevladavaju naselja koja imaju pretežno seoska obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja koja imaju prijelazna obilježja između urbaniziranog prostora i sela, a odgovarajućim aktivnostima: prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim i političkim, potrebno je ispravno usmjeriti urbanizaciju i razvoj gradova (malih gradskih područja). Takvo naizmjenično nizanje urbane strukture sastavljene od seoskih domaćinstava s tipologijom

Slika 1 Koprivničko križevačka županija




13 / 73

gradske stambene građevine uz regulacijsku liniju i gospodarskim sklopom u unutrašnjosti parcele, i otvorenih zelenih površina daje naselju osebujan šarm. Neizgrađeni prostori uz javne sadržaje kao što su crkva, škola i nogometno igralište uređeni su kao parkovne površine ili su uz njih zasađeni drvoredi.

Na području Koprivničko-križevačke županije, u mikroklimatskim generalnim karakteristikama, vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla i dosta kišovita ljeta te hladne zime.

Područje Općine povoljno je smješteno u odnosu na prostor Koprivničko-križevačke županije, budući da se nalazi u relativnoj blizini glavnog prometnog pravca te granici sa susjednim državama. Stoga, prometni će položaj Općine biti jedan od ključnih elemenata njenog budućeg prostornog i gospodarskog razvitka.

Tablica 1. Udio površine Općine u udjelu površine Županije

Naziv Površina km2 Udio površine Broj

stanovnika Udio

Naseljenost stanovnik/

km2

RH 56.594 4.284.889

Koprivničko-križevačka županija 1.748 3,08% RH 115.584 2,69% RH 66,12

Općina Podravske Sesvete 29,47 1,68% KKŽ 1.630 1,41% KZŽ 55,31

Izvor: DSZ

3.1.2. Upravna podjela

Općina se sastoji od jednog naselja: Podravske Sesvete.

Podravske Sesvete su prvi puta postale Općinom još davne 1895. godine i taj status u raznim oblicima zadržale sve do kraja II. svjetskog rata. Nakon Domovinskog rata Podravske Sesvete ulaze u sastav Općine Kloštar Podravski. Općina je izdvojena iz sastava Općine Kloštar Podravski 20.11.1997. godine.

Poslove iz opće djelatnosti lokalne samouprave obavlja Općina.

Na području Općine osnovani su mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

Mjesni odbori su osnovani za pojedina naselja, za više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom Zakonom, Statutom Općine i posebnom odlukom Općinskog vijeća. Mjesni odbor je pravna osoba. U Općini djeluju 3 mjesna odbora: Centar Podravske Sesvete, Mekiš i Draganci.

3.1.3. Administrativno upravljanje

Općina u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

o uređenje naselja i stanovanje, o prostorno i urbanističko planiranje, o komunalno gospodarstvo, o brigu o djeci, o socijalnu skrb, o primarnu zdravstvenu zaštitu, o odgoj i osnovno obrazovanje,




14 / 73

o kulturu, tjelesnu kulturu i sport, o zaštitu potrošača, o zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, o protupožarnu i civilnu zaštitu, o promet na svom području, o ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti.

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Općinsko vijeće ima predsjednika, potpredsjednika i 9 vijećnika. Članovi Općinskog vijeća biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način i po postupku utvrđenom posebnim zakonom. Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, a počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora.

Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti u Općini. Mandat općinskog načelnika traje četiri godine. Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata Jedinstvenog upravnog odjela. Općinski načelnik ima zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju duže odsutnosti ili ako je općinski načelnik spriječen obavljati svoju dužnost.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Općinu, ustrojen je Jedinstveni upravni odjel. Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojega na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik. Jedinstveni upravni odjel u okviru svoga djelokruga neposredno izvršava i nadzire provođenje zakona te općih i pojedinačnih akata tijela Općine, i poduzima propisane mjere.

U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina osigurava obavljanje poslova u području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana. Općina osigurava obavljanje djelatnosti osnivanjem vlastitog pogona, trgovačkih društva, javnih ustanova ili drugih pravnih osoba.

Sve potrebe Općine financiraju se iz proračuna, kojim su definirani svi prihodi i primici, rashodi i izdaci, a donosi ga Općinsko vijeće. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovoran je Načelnik i Upravna tijela. Proračun je svojevrsni vodič za upravljanje Općinom, jer predstavlja tekuću razradu strateških dokumenata i njihov financijskih izraz.

Općina ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.




15 / 73

Prihodi Općine su:

općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

prihodi od imovine i imovinskih prava u vlasništvu Općine,

prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine, odnosno u kojima Općina ima udio ili dionice,

prihodi od naknada za koncesije,

novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina u skladu sa zakonom,

udio u zajedničkim porezima i dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,

sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena Državnim proračunom,

drugi prihodi određeni zakonom.

Procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznosi rashoda Općine iskazuju se u proračunu Općine.

Tablica 2. Proračun Općine

Prihodi proračuna Općine Podravske Sesvete Izvršenje 2015. godina

PRIHODI 5.124.729,89

Prihodi od poreza 448.024

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg sporazuma 679.038

Prihodi od imovine 3.601.672

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

393.495,09

Prihod od prodaje nefinancijske imovine 2.501,32

Rashodi proračuna Općine Podravske Sesvete Izvršenje 2015. godina

RASHODI 5.593.510

Rashodi za zaposlene 1.198.564

Materijalni rashodi 1.658.450

Financijski rashodi 98.354

Subvencije 422.993

Naknade građ. i kuć. iz proračuna 728.006

Donacije i ostali rashodi 501.885

Rashodi za nabavu nepr. imovine 18.580

Rashodi za nabavu pr. dug. imovine 893.397

Izvor: http://www.podravske-sesvete.hr/images/proracun/GODISNJI_OBRAcUN_PRORAcUNA_12-15.pdf


http://www.podravske-sesvete.hr/images/proracun/GODISNJI_OBRAcUN_PRORAcUNA_12-15.pdf



16 / 73

3.2. Prirodna obilježja i resursi

3.2.1. Klimatska obilježja

Kontinentalna Hrvatska ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom (Cfb tip) i cijele se godine nalazi u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo, obilježeno raznolikošću vremenskih situacija uz česte i intenzivne promjene tijekom godine. Te promjene izazivaju putujući sustavi visokog ili niskog tlaka, često slični vrtlozima promjera više stotina i tisuća kilometara. Klima kontinentalnog dijela Hrvatske modificirana je maritimnim1 utjecajem sa Sredozemlja, koji se u području južno od Save ističe jače nego na sjeveru i sve više slabi prema istočnom području.

Područje Koprivničko-križevačke županije, pa tako i Općine nalazi u prijelaznom području umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Čitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata.

Temperatura i padaline pokazuju prijelazne osobine kraja prema zapadnom vlažnijem i hladnijem dijelu Središnje Hrvatske. Prosječna količina padalina iznosi 750-800 mm.

3.2.2. Reljef i tlo

Nadmorska visina područja kreće se u pojasu između 100 - 200m.

Podravske Sesvete nalaze se na najvišem pješčanom proplanku podravskih Peskov koji se prema sjeveroistoku gube u močvarnom tlu Dubovnika i u plavnom području kanala Rog-Strug, te Jablanovoj gredi - s južne strane Roga. Na sjeveru je povijesna Rakovka, u kojoj se i danas nađe živog blata.

Na istok prema rijeci Dravi proteže se područje livada i polja, gdje Sesvečani danas imaju obradivo zemljište. Sa zapadne strane proteže se Berek - močvarni jarak livada, a iza njega dižu se i spuštaju brežuljci pijeska gdje su i Draganci. Peski su obrasli bagremovim šumarcima i niskim grmljem. Sesvečki pješčani brijeg je jedan od posljednjih nanosa podravske Sahare.

3.2.3. Prirodni resursi

Gusti, neprohodni vrbici i bujnost ostale vegetacije idealni su za uzgoj, ali i zaštitu divljači. Osim zeca, fazana i prepelice, a naročito visoke divljači vrlo su značajne i ptice močvarice. Uz tok rijeke Drave prevladavaju riječni nanosi pijeska i šljunka te rastu autohtone šume hrasta lužnjaka.

Podravske Sesvete se nalaze na području koje je bogato plinom i kondenzatima te dubinskim toplim vodama.

Građevni šljunak i pijesak eksploatiraju se na poljima „Šarje“ i „Mekiš“.

1islandska i genovska ciklona s najčešćim utjecajem u jesen i zimi




17 / 73

Prema dostupnim podacima iz knjiga ugroženih vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.

3.2.4. Zaštita prirode i okoliša

Na području Općine nalaze se područja ekološke mreže – Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja) i područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja). Uz samu

administrativnu granicu Općine priliježu i POVS-ovi HR2000572 Kloštarski (Kalinovački) peski i HR2000570 Crni jarki. Navedena područja ekološke mreže prostorno se podudaraju i sa područjem regionalnog parka Mura-Drava (Narodne novine br.22/11) koje se u Općini pruža na površni 387,76 ha.

Lokalitet Jelkuš smješten je na sjevernom dijelu općine Pitomača u k.o. Pitomača II. Granica područja proteže se državnom granicom sa Republikom Mađarskom od graničnog kamena oznake B 618 prema istoku do graničnog kamena označenog kao B 648 te obalom rijeke Drave na lijevoj strani uzvodno do početne točke graničnog kamena B 618. Na području općine lokalitet Jelkuš proteže se na 4,9 ha.

Slika 2. Rijeka Drava

Od biljaka najugroženija je „Prava kockavica“ (Fritillaria meleagris), od sisavaca širokouhi mračnjak, hrčak, sivi puh, europski zec, vidra, patuljasti miš, puh orašar, velikouhi šišmiš, močvarni šišmiš, veliki šišmiš, močvarna rovka, vodena rovka i sivi dugoušan. Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti sljedeće vrste: mali vranac, šljuka, patka kreketaljka, čaplja danguba, bukavac, velika bijela čaplja, modrovoljka, crna lunja, mala čigra, mala prutka, crna roda, golub dupljaš, štekavac, mala štuka i bregunica. Na području Općine je i stanište ugroženih vrsta vodozemaca kao što su crveni mukač, žuti mukač, češnjača i veliki dunavski vodenjak, a od gmazova barska kornjača i riđovka te veliki broj riba i leptira.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, močvarna rovka, vodena rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje. U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije vodotoka, vađenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati). U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).2

Gospodarenje otpadom u Općini temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, odnosno načelima međunarodnog prava zaštite okoliša i znanstvenih spoznaja.

Općine i gradovi uspostavili su suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vezanu uz sufinanciranje sanacije odlagališta. Navedenu suradnju treba nastaviti i proširiti i na ostale oblike gospodarenja otpadom.

2 Prostorni plan Općine Podravske Sesvete


http://www.podravske-sesvete.hr/images/slike/camac.jpg



18 / 73

Odvojeno prikupljanje otpada tek je u začecima.

Glavne odrednice odgovornog sustava istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina na području Općine za bogate rudne potencijale energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika (nafte, plina i dr.), te neenergetskih mineralnih sirovina (građevnog pijeska i šljunka iz neobnovljivih ležišta) trebaju biti:

- utvrđivanje stvarnih potencijala mineralnih sirovina kroz propisane istražne postupke (EP „Peski“),

- iznalaženje najboljih načina eksploatacije, kao i ekološki prihvatljivih tehnoloških rješenja i planova sanacije,

- racionalno korištenje mineralnih sirovina, odnosno recikliranje postojećih (EPU „Podravske Sesvete“, „Stari Gradac“, EP „Šarje“ i „Mekiš“).

3.2.5. Kulturna dobra

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara proizlaze iz zakona i podzakonskih akata koji se na to odnose.

Kulturna dobra na području Općine dijele se na:

Tablica 3. Kulturna dobra Općine

KULTURNO DOBRO LOKALITET REGISTAR

NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

Povijesna naselja i dijelovi naselja

Ruralna cjelina Podravske Sesvete Dio naselja Podravske Sesvete, središte naselja uz crkvu sa parkovima, povijesnom matricom naselja i sačuvanom građevnom strukturom naselja

E

Povijesno – memorijalne cjeline

Groblje Podravske Sesvete, Z dio naselja E

Pojedinačna kulturna dobra i njihovi sklopovi

Crkva Svih Svetih Podravske Sesvete Z-3200

Kapela – poklonac sv. Ivana Nepomuka Podravske Sesvete, raskrižje kod župne crkve E

Kapela - poklonac Podravske Sesvete, na mjestu stare crkve Svih Svetih, ul. J. J. Štrosmajera

E

Zidana stambena građevina Mekiš br. 20, 24, 42 E

Zidana stambena građevina Ul. Br. Radić br. 1, 14, 29, 31 E

Zidana stambena građevina Ul. P. Miškine br. 2, 16 E

Zidana stambena građevina Ul. J.J. Štrosmajera br. 1, 25, 31, 36, 38, 49 E

Zidana stambena građevina Ul. Lj. Gaja br. 1, 3, 9, 12, 20, 28, 30, 46 E

Stambena kuća, vila Ul. P. Preradovića br. 1, 6, 7, 8, 11, 24, 26, 34, 46, 52, 53, 61, 70, 74,78, 104, 110

E

Zidana stambena građevina Ul. E. Tomića br. 3, 11, 13, 14, 15, 39, 43, 45, 46, 55, 56, 64, 66, 82

E

Zidana stambena građevina Trg V. Nazora br. 2 E

Stari mlin Trg B. J. Jelačića E




19 / 73

Spomen obilježje Trg I. Mažuranića E

Kulturni krajolik

Park sa drvoredom platana Trg I. Mažuranića E

Park ispred župne crkve Trg B. J. Jelačića E

POKRETNA KULTURNA DOBRA

Orgulje u crkvi Svih Svetih Trg B. J. Jelačića Z - 3734

Za zahvate na kulturnim dobrima koja su zaštićena po odredbama Prostornog plana (ZPP), zaštita se provodi sukladno mjerama toga plana.

U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti prostora Općine Prostornim planom izvršena je potpuna inventarizacija kulturne baštine, a donesene su i smjernice za provođenje mjera zaštite koje su u skladu s prijedlogom smjernica i preporuka u vezi krajolika za Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Potrebno je očuvati krajolik sa svim elementima identiteta, a istovremeno omogućiti razvitak naselja pri čemu je potrebno očuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne značajke povijesnog naselja, povijesna matrica, oblik i organizacija građevne čestice i druge pojedinačne osobnosti. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa svojstvima kulturnog dobra, zajedno sa svojim okruženjem moraju biti na odgovarajući način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim značajkama, uključeni u budući razvitak prostora.

U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine u Prostornom planu Općine se navode načela koja bi trebala biti polazna osnova budućeg razvitka sa gledišta zaštite kulturne baštine:

- prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevnih područja u vrijedne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i nepovratan gubitak,

- kulturna i prirodna baština predstavljaju temelj identiteta i čine sadržaj cjelokupnog našeg duhovnog života i neprekinutog slijeda razvitka sredine, pa ih je potrebno štititi od svakog daljnjeg oštećenja i uništavanja njihovih temeljnih vrijednosti,

- osim visoko vrednovanih povijesnih građevina kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene arhitekture i gospodarske građevine,

- povijesna seoska naselja, po tipu i morfologiji i elementi identiteta krajolika i treba ih obnavljati i širiti u skladu s njihovim prostornim i morfološkim obilježjima.

3.3. Demografske karakteristike i kretanja

3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine živi 1.630 stanovnik u 554 kućanstava. Stanovništvo Općine predstavlja 1,42% stanovništva Koprivničko-podravske županije koju čini 114.691 stanovnika.




20 / 73

Tablica 4. Stanovništvo Općine 2001. i 2011. godine

2001 2011. Smanjenje

index

Broj stanovnika 1.778 1.630 91,68

Muškarci 853 780 91,44

Žene 925 850 91,89

Izvor: DSZ

Tablica 5. Stanovništvo Općine prema starosti i spolu, popis 2011.g.

Izvor: DSZ

Općina, kao i Županija i Država, ima veći udio ženskog, nego muškog stanovništva u ukupnom. Od 1.630 stanovnika 780 je muškaraca, a 850 žena. Udio stanovništva od 0 do 19 godina iznosi 22,94%, radno sposobnog stanovništva 65,52% (1.068)

Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema broju stanovnika starih od 0 do uključivo 19 godina života. Indeks starenja za Općinu iznosi 103,5 što znači da ima više stanovnika iznad 60 godina u odnosu na mlade do 19 godina za 3,5%. Za KKŽ on iznosi 110,5, a prosjek za RH iznosi 115.

Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema ukupnom broju stanovnika. Koeficijent starosti za Općinu iznosi 23,7 što znači da je od 1630 stanovnika 23,7% starih iznad 60 godine. Za Koprivničko–križevačku županiju on iznosi 23,8 a za Republiku Hrvatsku 24,10.

Prosječna starost stanovnika iznosi 41,30 godina ( muškaraca 39,2, žena 43,2). Prosječna starost u Koprivničko-križevačkoj županiji je 41,60 a u Republici Hrvatskoj 41,70. U posljednjih deset godina broj stanovnika Općine je smanjen za nešto više od 8,3%, broj kućanstava je u promatranom razdoblju pao za 16,19% ( broj kućanstava u 2001. godini je 661). Prosječan broj osoba po kućanstvu je 2,94.

Tablica 6. Stanovništvo po kućanstvima

Izvor: DSZ (popis 2011)

Radno sposobno

stanovništvo

(15 – 64 godine)

sv. 1.630 106 260 331 374 1.068 387 302 122 41,3 103,5 23,7

m 780 60 131 157 177 546 140 103 36 39,2 79,1 17,9

ž 850 46 129 174 197 522 247 199 86 43,2 125,4 29,1

Indeks

starenja

Koef.

s tarosti

0 - 19

godina

60 i više

godina

65 i više

godina

75 i više

godina

Pros ječna

starostSpol Ukupno 0 – 6 g.

0 - 14

godina

0 - 17

godina

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Prosječan

broj osoba

u kućanstvu

Broj kućanstava 554 148 120 94 91 51 27 12 7 2 1 1 2,94

Broj osoba 1.630 148 240 282 364 255 162 84 56 18 10 11 -

Ukupno

Broj članova kućanstva




21 / 73

Tablica 7. Migracijska obilježja (Izvor: DSZ: Popis 2011)

Spol Ukupan

broj stanovnika

Od rođenja stanuju u istom naselju

Doseljeni u naselje stanovanja

S područja Republike Hrvatske Iz inozemstva

Svega

Iz drugog grada ili općine

iste županije

Iz druge županije

Svega Bosna i

Hercegovina Njemačka Srbija Slovenija

Ostale zemlje

sv. 1.630 1.255 307 144 163 68 18 26 5 7 12

m 780 648 100 44 56 32 10 14 1 2 5

ž 850 607 207 100 107 36 8 12 4 5 7

Na području Općine od 1.630 stanovnika 77% tu živi od rođenja, 19% došlo ih je iz ostalih dijelova Republike Hrvatske a 4% iz inozemstva najviše iz Njemačke.

Stopa prirodnog prirasta u 2013. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -2,5 (-10 447 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 79,3. Stopa prirodnog prirasta u 2013. u Općini bila je negativna (-4), živorođenih je bilo 19 a umrlih 23, dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), je iznosio 82,6.

Grafikon 1. Demografska kretanja

Izvor: Rođeni i umrli 2013. u Koprivničko križevačkoj županiji, po spolu, po gradovima/općinama i naseljima

Podaci o dnevnim i tjednim migracijama, pokazuju da najveći udio migranata čine zaposleni izvan Općine, učenici i studenti. Ukupan broj dnevnih migranata bio je 270 prema podacima DZS 2011.g..




22 / 73

Tablica 8. Podaci o migracijama stanovništva

Izvor: DZS

Iz svega navedenog može se zaključiti da je potrebno:

donijeti populacijsku politiku u okviru koje se određuju mjere temeljene na zakonskim odredbama i normama kao i mjere temeljene na ekonomskim poticajima za povećanje nataliteta/fertiliteta. Od osobite su važnosti mjere koje nude olakšice zaposlenim ženama s djecom kako bi «pomirile» odnosno uskladile funkcije materinstva i radne karijere;

donijeti mjere poticanja ostanka mladih na selu kroz ulaganja u poboljšanje životnog standarda na selu, promicanje temeljnih vrijednosti ruralnog naslijeđa, izgrađivanje odnosa ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja između sela i grada te njegovanje afirmativnijeg odnosa prema seljacima i selu, sve u cilju usporavanja migracije iz ruralnih područja.

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Tablica 9. Stanovništvo Općine prema stupnju obrazovanja 2011.g.(Izvor: DZS)

Spol Ukupno Predškolsko obrazovanje

Osnovna škola Srednja škola

svega 1.-4.

razred 5.-8.

razred svega

industrijske i obrtničke

tehničke i srodne

gimnazija

sv. 1,630 28 156 75 81 87 23 52 12

m 780 15 72 32 40 30 13 15 2

ž 850 13 84 43 41 57 10 37 10

Spol Ukupno

Visoko obrazovanje

Ne pohađa

stručni studij sveučilišni studij

svega stručni specijali

stički svega

preddiplomski

diplomski, integrirani

poslijediplomski

doktorski specijalistički,

magistarski

sv. 1,630 22 19 3 20 12 5 2 1 1,317

m 780 7 7 - 9 5 1 2 1 647

ž 850 15 12 3 11 7 4 - - 670

rade u

drugom

naselju

rade u

drugom

gradu/općini

učenici

osnovnih

učenici

srednjih

rade u

drugom

naselju

rade u

drugom

gradu/općini

učenici

osnovnih

učenici

srednjih

istog

grada/općin

e

iste županije škola škola

istog

grada/općin

e

iste županije škola škola

sv. 270 181 2 126 53 - 87 4 83 2 29 14 - 1 13 - 2 - 2

m 160 128 1 90 37 - 32 4 28 - 19 12 - 1 11 - - - -

ž 110 53 1 36 16 - 55 - 55 2 10 2 - - 2 - 2 - 2

rade u

inozemstvu

učenici -

svega

rade u

drugoj

županiji

rade u

inozemstvu

učenici -

svegaukupno

zaposleni-

svega

rade u

drugoj

županiji

Dnevni migranti Tjedni migranti

ukupno

zaposleni učenici

studenti

zaposleni učenici

studentizaposleni-

svega




23 / 73

U 2011. godini na području Općine bilo je 28 djece koja je pohađala predškolsku ustanovu, 156 učenika osnovne škole, 87 učenika srednje škole, 42 visoke i više škole.

Tablica 10. Obrazovna struktura stanovništva starosti od 15 godina na dalje na području Općine prema popisu 2011. g.

(Izvor: DZS)

U Općini, od broja 1370 stanovnika starosti iznad 15 godina, 52% stanovništva je sa završenom osnovnom školom, 35% sa završenom srednjom školom a mali broj ima završenu visoku školu.

3.4. Komunalna i prometna infrastruktura

3.4.1. Otpad

Zbrinjavanje otpada s područja Općine ugovoreno je s komunalnim poduzećem „Komunalije d.o.o Đurđevac.

Na lokaciji Šarje evidentirano je neusklađeno odlagalište komunalnog otpada površine 2,79 ha. Lokacija odlagališta Šarje je bivša površina eksploatacije građevnog šljunka i pijeska. Odlagališta je osigurano žičanom ogradom ali nije uređeno sukladno zakonskim odredbama te je stoga planirano za zatvaranje i sanaciju.

Druga lokacija na koju se otpad odlaže i to građevinski otpad je odlagalište Bukove Grede, locirano južno od naselja Podravske Sesvete. Površina odlagališta je 5,18 ha, a procjena jest da je na njemu odloženo otprilike 150 m3 otpada. Odlagalište u naravi predstavlja zapuštenu jamu ostalu od eksploatacije građevnog šljunka i zemlje. Odlagalište je ograđeno žičanom ogradom i betonskim stupcima. Odloženi otpad povremeno se poravna i zbije. Kao i za odlagalište Šarje planirano je zatvaranje i sanacija ove lokacije.

Postupanje s otpadom utvrđuje se Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, („Narodne novine” broj 94/13). S obzirom da Općina broji više od 1500 stanovnika, dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta. Prostornim planom planirana je lokacija za uspostavu dvorišta unutar gospodarske zone „Podravske Sesvete“, kao najdostupnije za sve korisnike. Reciklažno dvorište za građevni otpad namijenjeno je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada s područja Općine.

Otpad životinjskog porijekla planira se sakupljati rashladnim rolo-kontejnerom te odvoziti na obradu ovlaštenom obrađivaču.

svega

industrijske i

obrtničke

strukovne

škole, škole za

zanimanje u

trajanju od 1–3

godine i škole

za KV i VKV

radnike

tehničke i

srodne

strukovne

škole, škole

za zanimanje

u trajanju od

4 i više

godina

gimnazi ja svega

viša škola,

I. (VI.)

stupanj

fakulteta i

stručni

studiji

fakulteti,

umjetničke

akademije i

sveučilišni

studiji

magisterij

(znanstveni,

stručni,

umjetnički)

sv. 1,370 12 92 719 481 315 144 22 50 31 18 1

m 649 2 26 269 322 234 80 8 26 14 11 1

ž 721 10 66 450 159 81 64 14 24 17 7

Osnovna

škola

Srednja škola Visoko obrazovanje

Spol Ukupno

1-3

razreda

osnovne

škole

4-7

razreda

osnovne

škole




24 / 73

3.4.2. Elektroenergetika

Tablica 11. Potrošači električne energije u Općini Podravske Sesvete

Rbr Naselje Broj korisnika Broj TS

fizičke osobe

pravne osobe

1 Podravske Sesvete 662 74 10

UKUPNO 662 74 10

Izvor: Općina PS

Distribuciju električne energije za Općinu provodi DP Elektra Koprivnica.

Mogućnost iskorištavanja obnovljivih izvora energije na području Općine u skladu je sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine (Narodne novine br.130/09), Zakonom o energiji (Narodne novine br.120/12, 14/14, 95/15, 105/15 i drugim važećim županijskim i općinskim dokumentima, a gradnja takvog objekta i njegovo korištenje mora biti usklađeno s Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine br.100/15, posebnim uvjetima koje izdaju nadležna tijela i pravne osobe u postupku procjene utjecaja na okoliš, izdavanja akata za gradnju ili korištenje građevine. Prostornim planom Općine omogućuje se građenje građevina i postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koje kao resurs koriste obnovljive izvore energije (sunčeva energija, geotermalna energija, energija vjetra, toplina okoliša, toplina zemlje, biogoriva i slično).

Na području Općine ne postoji registrirani proizvođač obnovljivih izvora energije.

3.4.3. Vodoopskrba

Na podruju Općine u potpunosti je izgrađen sustav javne vodoopskrbe. Pitka voda doprema se sa vodocrpilišta Đurđevac putem magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda. Distribucija do krajnjeg potrošača vrši se putem sekundarne vodoopskrbne mreže. Duljina vodoopskrbne mreže na području Općine iznosi 21.482,68 m. Sva domaćinstva i gospodarski subjekti s područja Općine imaju mogućnost priključka na javnu vodoopskrbnu mrežu. Do sada je to učinio vrlo mali broj korisnika, iz razloga što su mjesni lokalni vodovodi još uvijek u funkciji. Opskrbljivač vodom na području Općine je „Komunalije“ d.o.o. Đurđevac.

Tablica 12. Komunalna infrastruktura

Naselje

Vodoopskrbna mreža Kanalizacijski sustav

Duljina (m) Broj priključenih

kućanstava

Broj priključenih poslovnih subjekata

Duljina (m)

Broj priključenih

kućanstava

Broj priključenih poslovnih subjekata

Podravske Sesvete 21. 482,68 31 4 14.358,90 14 1

Ukupno: 21.482,68 31 4 14.358,90 14 1

Izvor: Komunalije d.o.o. Đurđevac




25 / 73

3.4.4. Odvodnja

Izgrađeno je 14,3 km kanalizacijske mreže, koja je djelomično mješovitog, a djelomično samo sanitarno-fekalnog tipa. Kako je kanalizacija tek izgrađena, tek mali broj kućanstava i poslovnih subjekata se na nju priključilo.

Otpadna voda naselja Podravske Sesvete kolektorom dovodi se do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV „Podravske Sesvete“. Mehaničko-biološki uređaj UPOV „Podravske Sesvete“ izgrađen je na k.br. 943 i k.br. 945. Kapacitet uređaja je 1800 ES-a. Recipijent pročišćenih otpadnih voda je melioracijski kanal Mrtvica, koji je pritoka kanala Rog-Strug.

Daljnji razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine planiran je u sklopu dokumenta „Studija zaštite voda Koprivničko-križevačke županije“.

3.4.5. Plinofikacija

Tablica 13. Plin u Općini

Rbr Naselje Dužina plinovoda Broj potrošača

(u m) Pravne osobe Kućanstava

1 Podravske Sesvete 21,437 42 258

UKUPNO 21,437 42 258

Izvor: Općina -2016. g.

Općina u cijelosti je pokrivena plinskom mrežom, a plin kao izvor energije koristi nešto više od 46% kućanstava.

Opskrbu plinom vrši poduzeće „INA – Industrija nafte“ iz Zagreba. Distributer plina za Općinu je „Komunalije-plin“ d.o.o. Đurđevac.

3.4.6. Promet

3.4.6.1. Cestovni promet i željeznički promet

Tablica 14. Prometna infrastruktura Općine

Prometna infrastruktura

Naselje Državne

ceste (km)

Županijske ceste (km)

Lokalne ceste (km)

Nerazvrstane ceste (km)

Željezničke pruge (km)

Željezničke postaje

Plovni putevi

Podravske Sesvete

- 5,990 7.96 112.046 - - -


Na području Općine ne prilazi državna cesta niti željeznička pruga. Općina je udaljena od gradova u okruženju u duljini: Koprivnica 41 km, Đurđevac 16 km, Križevac 68 i Zagreb 117 km. Lokalno je dobro povezana ali ceste nisu uređene prema potrebnim standardima.

Duljina nerazvrstanih cesta iznosi 112 km od čega je samo 22 km asfaltirano a ostalo je makadam i zemlja.




26 / 73

Tablica 15. Nerazvrstane ceste

Nerazvrstane ceste

Općina Zem. Mak. Asf. UKUP. Širina u m

Podravske Sesvete 31.825 57.604 22.617 112.046 4,50


3.4.6.2. Zračni promet

Zračna luka udaljena je od Općine 117 km.

3.4.6.3. Telekomunikacijski promet

Prema Prostornom planu određeno je područje elektroničke komunikacijske zone za smještaj samostojećeg antenskog stupa u radijusu 1500 m, unutar koje je moguće locirati samostojeći antenski stup. Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem nadležnog Ministarstva. Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

3.5. Gospodarstvo

3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Koprivničko-križevačke županije

Tablica 16. Podaci za KZŽ 2009.-2014.g. ( U 000 KN)

Naziv 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Broj zaposlenih 17,632 16,289 16,126 15,691 15,389 15,211

Broj poduzetnika 1,361 1,381 1,383 1,366 1,434 1,467

Ukupni prihodi 9,301,715 9,540,518 9,379,577 9,220,545 9,436,206 9,572,452

Ukupni rashodi 9,195,135 9,396,730 9,297,949 9,092,934 9,126,229 9,179,493

Dobit razdoblja 228,695 246,970 232,882 334,284 483,594 597,101

Gubitak razdoblja 184,333 162,750 193,374 231,213 211,691 82,402

Izvoz 1,465,157 1,769,362 1,617,078 1,843,747 1,971,673 2,116,659

Uvoz 928,534 1,157,737 1,100,216 1,043,598 1,189,879 1,277,191

(Izvor: FINA 2015)

Prema indeksu razvijenosti Koprivničko-križevačka županija spada u I skupinu po kojoj je indeks razvijenosti manji od 75% procjeka indeksa razvijenosti RH. Za Koprivničko-križevačku županiju on iznosi 59,19% i spada u nerazvijeniju županiju.




27 / 73

U Koprivničko-Križevačkoj županiji posluje 5 velikih poduzeća ili 0,35% , 20 srednjih ili 1,36% i ostalo su mala poduzeća ( do 50 zaposlenih ).

Od ukupno 9,5 mlrd. kn prihoda 4,3 mlrd. Kn ili 48% ostvarilo je u 2015. godini 5 velikih poduzeća koji zapošljavaju 5.533 djelatnika ili 36 posto zaposlenih u Županiji. BDP po glavi stanovnika u Koprivničko-križevačkoj županiji 2013. godine iznosio je 66.404 kn (RH 77.645 kn)

3.5.2. Gospodarska kretanja u Općini

Indeks razvijenosti je pokazatelj koliko je koje područje razvijeno iznad ili ispod prosjeka države. Uredbom o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ br. 63/10) propisuju se pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti, te udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti. Izračunava se kao ponderirani prosjek društveno-gospodarskih pokazatelja; stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave (JLS) razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH,

skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH,



skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.

Općina je s pripadajućih 77,64% razvrstana u III. skupinu JLS, čija je vrijednost indeksa razvijenosti 75%-100% prosjeka Republike Hrvatske.

3.5.2.1. Obrti

U Podravskim Sesvetama je s datumom 31.12.2015.g. registrirano 17 obrta, od toga: 5 obrta – proizvodno zanatstvo 5 obrta – uslužno zanatstvo 2 obrta – ugostiteljstvo i turizam 1 obrt – trgovina 1 obrt – prijevoz osoba i stvari 3 obrta – frizeri, kozmetičari, njega tijela Obrtništvo u mjestu i okolici nikada nije imalo značajnijeg udjela u sveukupnom gospodarstvu.

3.5.2.2. Poduzetništvo

Tablica 17. Podaci za Općinu ( U 000 KN)

Naziv 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Broj zaposlenih 111 115 151 134 181 206

Broj poduzetnika 17 14 14 13 19 25

Ukupni prihodi 41,735 49,417 56,293 55,637 63,477 78,895

Ukupni rashodi 39,662 47,246 53,107 51,956 61,410 77,270

Dobit razdoblja 1,619 1,708 3,088 3,020 2,457 1,768

Gubitak razdoblja 91 51 88 39 881 712

Izvoz 2,955 161 0 0 0 0

Uvoz 27 30 58 61 42 505

Izvor: FINA




28 / 73

U Općini djeluju mala i srednja poduzeća. Najveće poduzeće je Dergez d.o.o. , poduzeće pekarskih proizvoda koji ima skoro 50 mil. kn prihoda što čini 63% prihoda poduzetnika Općine. Poduzeće zapošljava 130 djelatnika što iznosi 63% zaposlenih na teritoriju Općine.

Poduzeća na području Općine ostvaruju 0,8% prihoda Županije, ima 1,35% zaposlenih.

U posljednje vrijeme sve veći je udio gospodarstava koja se počinju baviti povrtlarstvom i uzgojem cvijeća. Posljednjih godina sve češće se otvaraju poduzeća koja u svojem sastavu imaju i trgovine i ugostiteljske radnje. Tako danas imamo na ovom području jaku proizvodnju cvijeća, raznog sadnog materijala, mlinarstvo i pohranu žitarica te pekaru.

Na području Općine dosta je izraženo intenzivno iskorištavanje prirodnih bogatstava od strane INE što donosi značajna financijska sredstva općinskom proračunu.

3.5.2.3. Turizam

Turistička kategorizacija naselja

Razvrstavanje naselja u turističke razrede razrađuje se prema kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima.

Razvrstavanje naselja u turističke razrede provodi se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku prema sljedećim kvantitativnim kriterijima:

petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkoj općini, gradu ili naselju (broj noćenja),

broju turističkih noćenja po stanovniku turističke općine, grada ili naselja (koeficijent intenziteta turističkog prometa),

vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku općine, grada ili naselja (koeficijent specifičnoga turističkog prometa),

petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u općini, gradu ili naselju po krevetu ili smještajnoj jedinici.

Kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede su:

turistički i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajuće kvalitete,

razina izgrađenosti infrastrukture,

prirodna i kulturna baština, a naročito: povijesni te umjetnički spomenici i sadržaji, prirodne ljepote, pojave, običaji i tradicija te druge turističke zanimljivosti,

stanje organiziranosti zdravstvene zaštite,

uređenost javnih površina,

dodatna ponuda: sport, kultura, trgovine i sl.

Naselja se, ovisno o ukupnom broju bodova na temelju ocijenjenih kvalitativnih kriterija, razvrstavaju u razrede prema sljedećoj shemi:

od 82 bodova do 109 bodova razred A,

od 54 bodova do 81 bodova razred B,

od 26 bodova do 53 bodova razred C,

do 25 bodova razred D.




29 / 73

U skladu sa službenom nacionalnom turističkom klasifikacijom naselja (Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede) Općina kao jedinica lokalne samouprave svrstana je u razred C.

Cijelo područje Općine do sada se promoviralo se u sklopu Turističke zajednice Koprivničko - križevačke županije, kojoj i teritorijalno pripada. U 2016. godine je osnivana Turističke zajednice područja DRAVSKI PESKI čiji osnivači su Općina Kalinovac, Općina Kloštar Podravski i Općina Podravske Sesvete. Zbog teritorijalne povezanosti triju općina koje imaju vrlo slične prirodne karakteristike ali isto tako i različitosti, glavni cilj ove inicijative je razvoj turističkih potencijala kojima se želi razviti turistička ponuda ovoga područja.

Općina ima mnoštvo neiskorištenih potencijala koji bi mogli obogatiti turističku ponudu. To mogu biti razna kulturna i prirodna dobra, izvorna gastronomska ponuda, biciklističke staze i slično. Pri iskorištavanju ovih potencijala važno ih je kvalitetno prezentirati i osmisliti priču oko njih. Razvojem selektivnih oblika turizma, omogućio bi se razvoj turizma Općine. Postoji više oblika selektivnog turizma u kojima ima turističkog potencijala, primjerice: ruralni turizam, ekoturizam, lovni, ribolovni, izletnički turizam.

Tablica 18. Turistički lokaliteti Općine

Grad/općina Međunarodni Nacionalni Lokalni

Podravske Sesvete

Galerijska cesta

Biciklistička staza

Drava Route

Đurđevačka vinska cesta

Tradicija sviranja na

cimbalama, gajdama i

šaltvama

Karaula uz Dravu i

konjaništvo

Galerija Cugovčan

Arheološko nalazište

Crlenika

Izvor: Ankete i rasprava na radionicama

Kroz Općinu prolaze dvije biciklističke staze. Biciklistička staza „Drava route“ od Legrada, Đelekovca, te uz Dravu do Podravskih Sesveta. Ruta Željezne zavjese (IronCurtain Trail) prolazi mjestima trasom Drava Route, te se jedim djelom odvaja prema Koprivnici i preko Koprivnički Brega se vraća na Drava Route u Hlebine te zatim Molve, Novo Virje, Ferdinandovac i Podravske Sesvete. Staza je obilježena, lagana je za orijentaciju i vožnju, a idealna je za obiteljski turizam i rekreaciju. Prolazi prekrasnim krajolicima, kroz bogata lovišta, a na nekim mjestima i pored rijeke Drave. „Prekodravska ruta“ je biciklistička staza koja se proteže od Đurđevca, prolazi uz Đurđevačke peske do Kalinovca, ide uz zaštićeno područje Crni jarci, LD Zeko i Draganci, te jedan odvojak se grana prema Podravskim Sesvetama.

Područje Općine zajedno sa gradom Đurđevcom i općinama Novigrad Podravski, Virje, Molve, Kalinovac i Kloštar Podravski čine „Đurđevačku vinsku cestu“ na kojoj je 30 klijeti i obiteljskih gospodarstva. Značajni turistički potencijal čini i „Galerijska cesta“ koja obuhvaća 14 galerija na području 7 jedinica lokalne samouprave (Koprivnica - Hlebine - Gola - Molve – Podravske Sesvete – Kloštar Podravski – Đurđevac). Postave većine galerija čine djela naivnih umjetnika, čijom se kolijevkom Podravina smatra.

Na području Općine nema evidentiranih smještajnih kapaciteta.

Ruralni turizam na prostoru Općine nije razvijen sukladno njegovim potencijalima. Slikovito selo i očuvani okoliš, daju dobar preduvjet području Općine, tradicionalnog poljoprivrednog kraja, za razvoj ruralnog turizma. Ruralni turizam može postati značajan izvor dodatne zarade za stanovništvo ovog




30 / 73

područja. Mogućnost razvoja ruralnog turizam u tradicionalnim domaćinstvima, karakterističnim za ovo područje, s prepoznatljivom ekološkom, enološkom i gastronomskom ponudom, uz razvoj lovnog, ribolovnog i izletničkog turizma, ima kvalitetne predispozicije za osmišljavanje interesantnog paketa ponude, prezentaciju tržištu i budući dinamičniji razvoj.

Prirodan prostor oblikovan je i očuvan zbog djelovanja prirode i ljudi, a zajedno s izuzetno bogatom kulturnom i tradicijskom baštinom čine jedinstvenu cjelinu. Svi navedeni razlozi temelj su za razvoj selektivnog turizma s naglaskom na kulturni, gastro, vinski, ribolovni, lovni i ciklo turizam.

3.5.2.4. Poduzetničke zone

Na području Općine ima prostornim planom definirane dvije poduzetničke zone: Poduzetnička zona Podravske Sesvete i Poduzetnička zona Peski. Općina je započela s otkupom zemljišta i vrši otkup od privatnih vlasnika prema svojim mogućnostima.

Tablica 19. Poduzetničke zone u Općini

Poduzetnička zona Podravske Sesvete

Poduzetnička zona Peski

Planirana površina 178.900 m2 352.600 m2

Otkupljeno i u vlasništvu Općine

cca 30.000m2 cca 40.000 m2

Cijena zemljišta u vl. Općine 4,00 kn/m2 2,00 kn/m2

Opremljenost do zone asfaltirana cesta, plin, struja asfaltirana cesta

Izvor: Općina Podravske Sesvete

Poslovne zone udaljene su od gradova u okruženju u duljini: Koprivnica 41 km, Đurđevac 16 km, Križevac 68 i Zagreb 117 km. Što se prometne povezanosti tiče Poduzetničke zone su udaljene od autoceste 72 km, od željezničke pruge 7 km, od najbliže zračne luke 117 kn i od pomorske luke 275 km.

Predviđene građevine u poslovnoj zoni su poslovne građevine i poslovni pogoni čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisi te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju okoliš i stanovništvo općine.

3.5.2.5. Tržište rada

Tablica 20. Zaposleni i nezaposleni u Općini

Grad/ Općina Radno

sposobno stanovništvo

Zaposleni Nezaposleni

Podravske Sesvete

1068 241 106

* ** ***

* Popis stanovništva 2011., DZS ** HZMO podaci o osiguranicima (bez "Osiguranici - produženo osiguranje" - jer se oni ne smatraju zaposlenima), stanje na 31.12.2015. *** Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Križevci, Statistički mjesečni bilten broj 12/2015.

Od Ukupno radno sposobnog stanovništva veliki dio radi izvan Općine.




31 / 73

Tablica 21. Pregled nezaposlenih osoba koji žive na području općine prema stručnoj spremi

Izvor: HZZ Područni ured Križevci – stanje 31.12.2015.

Tablica 22. Pregled nezaposlenih osoba koji žive na području općine prema stručnoj spremi

Izvor: HZZ Područni ured Križevci – stanje 30.06.2016..

Sa 31.12.2015. godine na području Općine bilo je 106 nezaposlenih osoba i to najviše osnovne i srednje škole. Sa 30.06.2016. godine nezaposlenih je 66. Smanjenje nezaposlenih također se odnosi na osnovnu i srednju školu.

3.5.2.6. Poljoprivreda

Jadna od osnovnih identiteta Općine je poljoprivredna proizvodnja s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti. Navedena obilježja omogućuju proizvodnju žitarica (pšenice i kukuruza), uljarica (uljana repica, soja, suncokret), dok su pjeskovita tla pogodna za uzgoj povrća (osobito paprika i grah). Nešto u manjim površinama razvijena je i voćarska proizvodnja (orah, jabuke, šljive).

Prema površini zemljišta koje posjeduje poljoprivredno gospodarstvo najviše ima PG-a sa površinom zemljišta manjom od 3 ha poljoprivrednom zemljišta, te onih koji posjeduju od 3 do 20 hektara. Samo 15 PG-a posjeduje od 20 do 100 hektara, te samo 2 PG-a posjeduje više od 100 i manje od 1.500 ha poljoprivrednih površina. Što i potvrđuje tvrdnju da iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Te je jasno kako rascjepkanost i veličina poljoprivrednog zemljišta predstavlja prepreku za ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Tablica 23. Površina poljoprivrednog zemljišta u Općini

Općina

<3 <=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 UKUPNO

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Podravske Sesvete

130 490 76 501,06 15 584,28 2 327,34 223 1.554,65

Izvor: APPRRR na dan 24.03.2015.

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

106 58 6 2 43 26 41 18 13 9 3 3

SŠ za zanimanja do 3

god. i škola za KV i

VKV radnike

SŠ za zanimanja u

tra janju od 4 i više

godina

Gimnazi ja

Prvi s tupanj

fakulteta, s tručni

s tudi j i viša škola

Fakulteti ,

akademije,

magisteri j,

doktorat

UKUPNO

Bez škole i

nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

66 41 3 1 17 11 28 14 13 10 3 3 2 2

Prvi stupanj

fakulteta, stručni

studij i viša škola

UKUPNO

Bez škole i

nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3

god. i škola za KV i

VKV radnike

SŠ za zanimanja u

trajanju od 4 i više

godina

Gimnazija

Fakulteti,

akademije,

magisterij,

doktorat




32 / 73

Upravo oranice sa ratarskom proizvodnjom imaju najveći udio u korištenom poljoprivrednom zemljištu (92,8%) dok voćarska proizvodnja zauzima tek oko 1,7%, livade i pašnjaci i trave 5,6% korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Tablica 24. Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta u Općini

Upotreba zemljišta

Oranica Staklenik na oranici

Livada Pašnjak Vinogradi Voćne vrste

Miješani trajni nasadi

Ostalo zemljište

UKUPNO

Površina (ha) 1090,25 0,60 64,17 0,72 0,12 19,82 0,07 11,938 1175,75


Od ratarskih kultura najzastupljeniji je kukuruz koji se sije na oko 42% ukupnih površina, pšenica koja se sije na oko 23,5% te suncokret na oko 5,4% ukupnih površina godišnje. Od ostalih kultura najzastupljeniji je ječam i uljana repica.

Grafikon 2. Ratarska proizvodnja (ha) u Općini


Najzastupljenija voćarska kultura na području općine je orah. Od ostalih voćnih vrsta uzgaja se vinova loza, jabuke, šljive, maline te manje breskve, trešnje, jagode i lijeska. Za značajniji razvoj voćarske i povrtlarske proizvodnje nedostaju skladišni i preradbeni kapaciteti te suradnja i udruživanje s ciljem zajedničkog plasmana.

Grafikon 3. Voćarska proizvodnja (ha) u Općini


0.00

100.00

200.00

300.00

400.00

500.00

0.34 0.36 0.87 1.25 3.7812.7514.0815.3719.3920.7621.5225.5332.8740.0063.62

276.62

492.30

02468

101214

0.12 0.14 0.39 0.41 0.42 0.90 1.26 2.30 3.31

12.92




33 / 73

Grafikon 4. Povrćarska proizvodnja (ha) u Općini


Što se tiče stočarstva, iako postoji tradicija i uvjeti za proizvodnju, brojnost stoke se posljednjih godina smanjuje. Najjače grane stočarske proizvodnje su govedarstvo (mljekarstvo i tov junadi) te ovčarstvo. Od ostalih grana stočarstva zastupljeno je svinjogojstvo i kozarstvo te konjogojstvo gdje se konji uzgajaju zbog hobija i/ili sporta. Radi se o manjim proizvođačima i ekstenzivnom načinu proizvodnje/uzgoja odnosno uzgoj stoke za vlastite potrebe.

Tablica 25. Broj stoke i peradi u Općini iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

GOVEDO KOKOŠI/PILIĆI KONJI KOZE OVCE SVINJE Ukupno Broj grla

Ukupno Broj PG-

a Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

761 61 61 1 8 2 26 9 135 22 87 40 1.078 135


Prema podacima APPRRR iz 2015. godine, na području Općine postoji 286 gospodarstva koja se bave poljoprivredom, pri čemu su većina (59,1%) vlasnika muškarci.

Tablica 26. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu i spolu nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015.

Tip PG-a Obiteljsko gospodarstvo Obrt Trgovačko društvo

Ukupno Općina/Naselje F M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj

Podravske Sesvete 116 162 278 0 1 1 1 6 7 286


Prema broju članova na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu najviše imamo OPG-a sa jednim članom, njih 132. Bez ijednog člana zavedeno je 79 OPG-a, sa dva člana 48 OPG-a, sa tri člana 16 OPG-a dok sa četiri člana postoji samo 3 OPG.

0.002.004.006.008.00

10.0012.0014.0016.0018.00

0.10 0.11 0.14 0.17 0.21 0.22 0.24 0.25 0.34 0.38 0.41 1.07 1.46 2.15 2.503.58 4.41 4.66 5.24

12.93

16.29




34 / 73

Tablica 27. Broj članova na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Općini

Broj članova

0 1 2 3 4 Ukupno Broj OPG-a

Ukupno Broj članova OPG-

a

Općina Broj OPG-

a

Broj članov

a

Broj OPG-

a

Broj članov

a

Broj OPG-

a

Broj članov

a

Broj OPG-a

Broj članova

Broj OPG-a

Broj članova

Podravske Sesvete

79 0 132 132 48 96 16 48 3 12 278 288


Od ukupnog broja nositelja poljoprivrednih gospodarstva, 28 nositelja je mlađe od 40 godina (9,8%), 52 je staro između 40 i 50 godina (18,2%), 97 je staro između 50 i 65 godina (33,9%) te je 109 nositelja starije od 65 godina (38,1%).

Tablica 28. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja/odgovorne osobe

Dob nositelja <=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65 UKUPNO

Broj PG-a 28 21 31 28 32 37 109 286

Postotak 9,8% 7,3% 10,9% 9,8% 11,2% 12,9% 38,1% 100,00%


U Općini se prema podacima ukazuje na vrlo nepovoljnu strukturu obrazovanja nositelja poljoprivrednog gospodarstva. Svega 0,7% nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima završenu višu ili visoku školu. Dok veliki postotak (15,4%) ima nezavršenu školu, a osnovnu školu 39,5%, što pokazuje i slijedeća tabela.

Tablica 29. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe

Nema podataka Nezavršena škola Osnovna

škola Srednja škola Viša škola Fakultet

67 44 113 60 1 1


Ekološka proizvodnja

Unatoč nesumnjivim prirodnim preduvjetima za razvitak ekološke poljoprivrede u Općini ovaj vid poljoprivredne proizvodnje još uvijek je nedovoljno razvijen. Iako se o proizvodnji takozvane "zdrave hrane" gotovo svakodnevno piše i govori, činjenica je da u ovom trenutku mali broj hrvatskih proizvoda može nositi znak „eko-proizvoda”. Krajem 2015. godine nije bilo ni jednog upisanog proizvođača sa područja Općine u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se vodi pri MPRRR. Ekološka proizvodnja poljodjelskih kultura ali i stočarstvo u sustavu ekološke proizvodnje imaju značajne mogućnosti za razvitak, jer postoje prirodni resursi koji i više nego zadovoljavaju europske standarde.

Pčelarstvo

Prema podacima APPRRR broj košnica na području Općine iznosi 130. Proizvodnjom meda i uzgojem pčela bavi se svega tri poljoprivredna gospodarstva




35 / 73

Tablica 30. Broj košnica i broj pčelara iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015. (Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.)

Općina/Naselje Broj košnica Broj PG-a

Podravske Sesvete 130 3

3.6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Kvalitetnom društvenom infrastrukturom kao najvažnijom komponentom društvenog standarda potiče se razvoj unutar svake zajednice, podiže obrazovna, kulturna i znanstvena razina, zdravstvena kultura, standard cjelokupnog stanovništva, pridonosi se povećanju socijalne skrbi, osigurava nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima, omogućava rekreacija i odmor stanovništva.

Osnovni problemi s kojima se suočavaju stanovnici područja malih Općina do 10.000 stanovnika su nedostatni i/ili nepostojeći kapaciteti vrtića i jasličnih grupa, neusklađenost dječjeg vrtića i škola s pedagoškim standardom, nedostatna opremljenost didaktičkim pomagalima, nedovoljno dječjih igrališta, nema dovoljno stručnog osoblja (teta) i stručnih osoba ( logopeda), koji bi se bavili djecom s posebnim potrebama ili posebno nadarenom djecom, neodgovarajuća je školska infrastruktura, opremljenost i organizacija dnevnog boravka djece.

Društvene djelatnosti su temelj društvenog razvoja koji osigurava prihvatljivu kvalitetu življenja kroz smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, smanjenje demografskih gubitaka, poboljšanje društvene infrastrukture, jačanje potencijala ulaganja, povećanje atraktivnosti za življenje i osnaživanje socijalnog uključivanja stanovnika u gospodarski i društveni život.

Da bi se povećala društvena složenost zajednice potrebno ju je stimulirati u rastu. Obrazovnu infrastrukturu čine predškolske ustanove, osnovne i srednje škole

3.6.1. Obrazovanje

3.6.1.1. Predškolski odgoj

Dječji vrtići poboljšavaju opću razinu obrazovanja kroz stvaranje uvjeta za uključivanje što većeg broje djece u program vrtića i drugih oblika predškolskih programa, osiguranjem jednakog pristupa svoj djeci, bez obzira na etičku pripadnost, spol, porijeklo, vjeru, društveni status, te uključivanjem što većeg broja djece u program obveznog obrazovanja i prevenciju njihovog ispadanja iz obrazovnog sustava. Također su preduvjet ostanka mladih ljudi i dolaska novih osoba na područje Općine.

Osnovni problemi s kojima se suočavaju stanovnici Općine u dijelu predškolskih ustanova su nepostojeći kapaciteti, pa su roditelji koji nemaju drugog izbora, primorani djecu zbrinuti u vrtiću u Đurđevcu. Mlade obitelji bez „baka servisa“ teško mogu organizirati život ukoliko žele da oba roditelja budu zaposlena jer nema jaslične grupe. Prema zadnjem popisu stanovništva za 2011.g., podaci

Državnog zavoda za statistiku, u Općini je bilo 106 djece3 predškolske dobi, u spolnoj strukturi kako je prikazano u tablici u nastavku.

3 http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm




36 / 73

Tablica 31. Struktura djece predškolske dobi

Spol 0 – 6 g.

sv. 106

m 60

ž 46

Izvor: Popis stanovništva 2011.g.,DZS

U Općini nema dječjeg vrtića već se nalazi samo igraonica za 40-tak djece i pred-škola.

Djelatnost društvene brige o djeci predškolske dobi utvrđena je Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi. Navedena djelatnost financirana je iz Proračuna Općine, a naobrazba se provodi u Područnoj osnovnoj školi u Podravskim Sesvetama. Općina izdvaja sredstva za financiranje male škole.

Prihvatljivost usluge: nije zadovoljavajuća.

Općina je još 2014. g. donijela odluku o gradnji objekta vrtića koji će biti usklađen s pedagoškim standardom, te je u tu svrhu napravljen projekt koji bi se sufinancirao sredstvima fondova EU.

3.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

U Općini djeluje Osnovna škola Kloštar Podravski, Područna škola Podravske Sesvete i obuhvaća učenike obveznike osnovne škole iz Podravskih Sesveta.

Tablica 32. Indikatori opremljenosti PŠ Podravske Sesvete

NAZIV PROSTORA (klasična učionica, kabinet,

knjižnica, dvorana)

Učionice Kabineti Oznaka stanja opremljenosti

Broj Veličina

Broj Veličina Opća Didaktička

u m2 u m2 opremljenost opremljenost

NASTAVA

1./5.razred 1 47 - - 3 2

2./6. razred 1 47 - - 3 2

3./7. razred 1 47 - - 3 2

4./8. razred 1 47 - - 3 2

Informatika 1 47 3 3

Mala škola 1 35 - - 3 3

Knjižnica 1 10 - - 2 -

Zbornica 1 30 - - 2 3

Restoran i kuhinja 1 55 - - 2 3

Ostali gospodarski dio - 153 - - 2 3

U K U P N O: 518,00 m²

Oznaka stanja opremljenosti do 50%..1, od 51-70%..2, od 71-100%..3

Izvor: http://os-klostar-podravski.skole.hr/o_koli/dokumenti


http://os-klostar-podravski.skole.hr/o_koli/dokumenti



37 / 73

Tablica 33. Indikatori opremljenosti PŠ Podravske Sesvete

Indikatori opremljenosti Osnovna škola

Veličina objekta 518m2

Broj sanitarnih čvorova 2

Grijanje / energent plinsko centralno grijanje

Sportska dvorana ne

Knjižnica ne

Broj učionica opremljenih računalima 5

Internet da

Pristup za osobe s posebnim potrebama ne

Izvor: Podaci Općine

Područna škola ima 60 djelatnika i to: 28 učitelja predmetne nastave, 14 razredne nastave 3 stručna suradnika i 15 ostalih djelatnika.

Nastavu pohađa 134 učenika u 8 odjela i dvije smjene. Informatika, vjeronauk i njemački jezik su izborni predmeti. Rad s darovitim učenicima nije organiziran posebnim oblicima rada, već oni svoju darovitost prezentiraju i usavršavaju u dodatnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima i izvanškolskim aktivnostima (kulturna, športska i druga društva). Niže razrede pohađa 62 učenika od kojih 12 učenika putuje na relaciji 3-5 km a samo jedan od 6-10 km.

Tablica 34. Učenici putnici 1-4 razred

Razred učenika odjela djevojčica Putnika

Boravak u

školi

3-5 km 6-10 km

I. PS 15 1 5 3 - -

II. PS 21 1 7 2 - -

III. PS 11 1 5 2 - -

IV. PS 15 1 7 5 1 -

UKUPNO I.–IV. 62 4 24 12 1 -

Izvor: http://os-klostar-podravski.skole.hr/o_koli/dokumenti

Prema odlukama Općinskog vijeća Podravske Sesvete ( U daljnjem tekstu: Općinsko vijeće) sufinancirao se prijevoz učenika osnovne škole do 30.06.2016.godine, nabavljeni su i plaćeni školski udžbenici. Odlukom su također odobrena sredstva za nabavu knjiga kao školske nagrade najboljim učenicima iz pojedinih obrazovnih područja. U školi nema produženog boravka a nema niti interesa za istim. U 2015/2016 šk. g. ima 6 učenika s posebnim potrebama. U PŠ Podravske Sesvete s tom djecom radi pomoćnik u nastavi dok ga matična škola nema.

Dostupnost i prihvatljivost usluge je relativno dobra.

Da bi se postigao zadovoljavajući standard kvalitete, potrebno je investirati u:

dogradnju škole za jedno smjensku nastavu

uređenje fasade i okoliša

redovito održavanje i kontrolu kotlovnice i sustava centralnog grijanja

redovita kontrola i održavanje ispravnosti električnih instalacija, gromobranskih, vodovodnih i plinskih instalacija

održavanje nastavnih sredstava i pomagala i opreme




38 / 73

sanaciju sanitarnih i učioničkih prostora

toplinska izolacija sportske dvorane (fasada, prozori, krov)

popravak krovišta škole,

štedna rasvjeta

opremanje i uređenje vanjskog sportskog igrališta,

uređenje pristupa za invalide

parkiralište za djelatnike

uređenje prilaza školskoj zgradi

U Područnoj školi nema učenika drugih etničkih pripadnosti. Slučaj napuštanja osnovnog obrazovanja nije zabilježen. Iz Proračuna Koprivničko-županije se sredstva dodjeljuju za donacije i subvencije prijevoza učenika.

Tablica 35. Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje

Izdvajanje iz proračuna Općine za osnovno školsko obrazovanje

2010 2011 2012 2013 2014

27.421,70 31.759,36 39.679,25 115.889,78 317.728,34


3.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednje škole u Općini nema.

Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku 2011., programe srednjih škola je pohađalo 87 djece s područja Općine.

Tablica 36. Učenici srednjih škola – programi koje pohađaju (Izvor: DZS)

Spol

Srednja škola

svega

industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za

zanimanje u trajanju od 1–3 godine i škole za KV i VKV

radnike

tehničke i srodne strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 4 i više godina

gimnazija

sv. 87 23 52 12

m 30 13 15 2

ž 57 10 37 10

Izvor:http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_36/h01_01_36_zup06_6165.html

Prema odlukama Općinskog vijeća sufinancirao se prijevoz učenika srednjih škola od strane Općine do 30.06.2016.godini. Također, Općina stipendira studente s kojima su sklopljeni ugovori o stipendiranju u akademskoj 2015/2016. godini.

3.6.2. Zdravstvo

Stanovnicima Općine, dostupne su na području Općine usluge primarne zdravstvene zaštite kroz ordinaciju obiteljske medicine. U Đurđevcu postoji Dom zdravlja kroz koji se organizira i potrebna patronažna služba. Specijalistička zdravstvena zaštita dostupna je stanovnicima Općine u bolničkim centrima i specijaliziranim ustanovama u Đurđevcu - Koprivnici – Virovitici.




39 / 73

Tablica 37. Zdravstvene ustanove, primarne i specijalističke ordinacije

Dom zdravlja

Ordinacije opće

(obiteljske) medicine

Ordinacije dentalne medicine

Ljekarna Ordinacije pedijatrije

Ordinacije zdravstvene zaštite žena

Ostale specijalističke

ordinacije

Privatne poliklinike / bolnice

Stanica hitne

pomoći

0 1 0 1 0 0 0 0 0

Izvor: Podaci prikupljeni kroz radionicu

Dostupnost usluge je relativno zadovoljavajuća, obzirom na prometnu povezanost i blizinu ustanova i centara koji pružaju hitnu i specijalističku medicinsku skrb.

Tablica 38. Izdvajanja iz proračuna Općine za zdravstvenu zaštitu

Izdvajanja – zdravstvena zaštita

2010 2011 2012 2013 2014

77.805,41 77.087,00 73.825,00 53.000,00 50.000,00


Pristupačnost usluga u opsegu u kojem se nude je zadovoljavajuća.

Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pokrenuti suradnju sa zdravstvenim ustanovama Koprivničko-križevačke županije te dogovoriti modalitete i preduvjete za organiziranje nedostajućih specijalističkih pregleda područja dentalne medicine i pedijatrije.

3.6.3. Socijalna skrb

Socijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same

o sebi.4

U skladu sa zakonskim odredbama o nadležnosti jedinica lokalne samouprave, donosi se periodično Plan razvoja socijalnih usluga Koprivničko - križevačke županije, a socijalni program Općine donosi se svake godine i njime se određuju proračunska sredstva za socijalno ugroženo stanovništvo. Socijalni programi Općine usmjereni su na potrebe najugroženijih kategorija stanovnika. Najranjivije kategorije su osobe s invaliditetom, stari i nemoćni, te prema mišljenjima predstavnika udruga, popisu se trebaju pridodati i mladi jer ih uskoro neće biti zbog negativnih demografskih kretanja i odlaska iz ruralnog područja, nemogućnosti zadovoljenja osnovnih potreba, perspektive i adekvatnog tretmana zajednice.

4 Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.




40 / 73

Socijalni programi Općine obuhvaća pomoći obiteljima i pojedincima, pomoć za opremanje novorođenčeta, financiranje rada „Male škole“ i sufinanciranje programskih aktivnosti Hrvatskog crvenog križa, Gradskog društva crvenog križa Đurđevac. Sufinanciraju su se i programi udruga Domovinskog rata i udruga invalida.

U 2015.godini je svakom građaninu starijem od 65 godina života odobrena nabava prehrambenih artikala, u vrijednosti 50,00 kuna kao prigodni dar za Božić, sva djeca do četvrtog razreda uključujući i djecu predškolskog uzrasta dobila su darove za blagdan Svetoga Nikole.

Centar za socijalnu skrb Đurđevac djeluje i na području Općine. Na području Općine djeluju dvije udomiteljske obitelji, obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe nema. Općina nema geronto-domaćice, već po potrebi medicinske - patronažne sestre povremeno i ciljano obilaze korisnike.

Broj udomiteljskih obitelji je nedostatan stoga je potrebno potaknuti obitelji, potencijalne udomitelje na pružanje doma zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci, kako bi im se time omogućio kvalitetan život.

U svrhu unaprjeđenja i razvitka zdravstva i socijalne skrbi na području Općine trebalo bi poticati sustav pružanja pomoći i njege u kući jer nema organizirane skrbi o starijim osobama, siromašnima, samačkim domaćinstvima. Potrebno je osigurati i izvaninstitucionalne oblike pomoći marginaliziranim skupinama kao što su podrška roditeljima koji su u riziku gubitka roditeljske skrbi, specijalne usluge za osobe s invaliditetom, pomoć u kući i drugi servisi za starije osobe, naknadna skrb za mlade koji napuštaju udomiteljske obitelji. Odlukom o socijalnoj skrbi, definiraju se kategorije kojima se isplaćuje pomoć. Prema podacima DZS u 2011.godini od 1.068 radno sposobnih osoba, stalne prihode je ostvarivalo 614 osoba ili 57,49% ukupnog stanovništva Općine.

Tablica 39. Radno aktivno stanovništvo

Spol Ukupno Radno sposobno

stanovništvo 15-64 g

sv. 1.630 1.068

m 780 546

ž 850 522

Izvor: Popis stanovništva 2011.g. DZS

Stanovništvo je ostvarivalo prihode iz slijedećih izvora.

Tablica 40. Izvori sredstava stanovništva

Spol Ukupno1)

Prihodi od

stalnog

Prihodi od povremenog

Prihodi od

poljop.

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od

imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povremena potpora Bez

prihoda

rada rada drugih

sv. 1.630 358 55 256 264 142 5 78 52 12 518

m 780 244 32 118 95 66 4 31 22 5 224

ž 850 114 23 138 169 76 1 47 30 7 294

Izvor: Popis stanovništva 2011.,DZS

Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti




41 / 73

U Popisu stanovništva 2011.godine po prvi se put postavljalo pitanje ima li osoba teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti, da bi se dobio broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Teškoće mogu biti pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata), govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, obavljanju osobne higijene te problemi s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i ostale teškoće.

Ostale teškoće odnose se na sve ostale teškoće i oštećenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. na dugotrajne zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoće u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više.

Tablica 41. Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Spol Ukupno Starost

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

>85

sv. 464 3 2 3 3 5 6 5 10 24 40 45 48 48 62 64 36 39 21

m 192 - 1 2 - 2 3 3 7 16 19 30 23 20 19 23 9 13 2

ž 272 3 1 1 3 3 3 2 3 8 21 15 25 28 43 41 27 26 19

Izvor: Popis stanovništva 2011.,DZS

Kao što se vidi iz podataka DZS 464 stanovnika općine ima poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Kao i u cijeloj Hrvatskoj, tako ni na području Općine, pomoć nije dostatna da bi se adekvatno pomoglo i zbrinulo stanovništvo. Naročito u podizanje kvalitetnije skrbi za starije osobe i osobe koje trebaju svakodnevnu pomoć trebaju se uključiti i državne institucije ulažući u njihov standard.

Obzirom da na području Općine ne djeluju ustanove socijalne skrbi, stanje u ovom području nije zadovoljavajuće. Prema procjenama, na području Općine postoji 518 socijalno ugroženih osoba, koje žive bez prihoda ili od socijalne naknade, što čini 31,78% ukupnog stanovništva Općine. U spolnoj strukturi vidljivo je da 57,217% socijalno ugroženih osoba čine žene. Posebnu ranjivu skupinu na području Općine čine nezaposlene žene iznad 40 godina starosti, koje zbog slabe mobilnosti i asertivnosti, te nemogućnosti prekvalifikacija ne pronalaze svoje mjesto u zajednici.

U suradnji s Caritasom organizira se prikupljanje pomoći za najugroženije kategorije stanovnika. Obzirom da je rastući udio starijeg i socijalno osjetljivog stanovništva, na području Općine potrebno je razvijati posebne oblike socijalne skrbi kroz:

razvoj suradnje s Centrom za socijalnu skrb Đurđevac,

povećano angažiranje Općine na prepoznavanju potreba i uključivanju korisnika u sustav socijalne skrbi,

razvoj oblika brige za osobe s teškoćama u razvoju, invalidne osobe i druge osobe s pojačanim potrebama (stari, bolesni, nezaposleni, krizne situacije), u suradnji s postojećim institucionalnim i izvaninstitucionalnim nositeljima skrbi (patronažna skrb, SOS telefon, Crveni križ, Crkva),

češće posjete starijim osobama jer većina starije populacije osjeća pomanjkanje društvenog kontakta s drugim osobama,

poticanje socijalne osjetljivosti i uključivanja stanovništva u razne oblike solidarnosti i pomaganja, pri čemu je značajna mogućnosti poticanja osnivanja i rada institucija civilnog društva (udruga) usmjerenih na pružanje pomoći socijalno ugroženom stanovništvu,

procjenu mogućnosti za izgradnju ustanova za starije i nemoćne osobe na području Općine,




42 / 73

otvaranje dnevnog smještaja za starije osobe, koje žive u udaljenim područjima, koji će omogućiti da budu privremeno smještene, u za njih najtežem, zimskom razdoblju, u domu dok se ljeti mogu vratiti u svoja mjesta.

Dostupnost usluge nije zadovoljavajuća.

Pristupačnost usluge nije zadovoljavajuća.

Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pružiti dodatne oblike usluga pomoći ekstremno siromašnom stanovništvu, ugroženim kategorijama stanovništva, organizirati humanitarne akcije.

U planiranju i pružanju socijalnih usluga u budućem razdoblju, posebno će se pratiti načela:

socijalne solidarnosti - Zajednica sudjeluje u podržavanju onih koji ne mogu osigurati ispunjenje vlastitih socijalnih potreba u cilju održavanja i jačanja društvene kohezije,

ravnopravnosti i ljudskog dostojanstva - Prava u sustavu socijalne skrbi osiguravaju se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, integriteta, sigurnosti i uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja,

očuvanja ljudskog dostojanstva i integriteta - Osiguranje ravnopravnosti i jednakih mogućnosti svih građana,

partnerstva – Poticanje što većeg sudjelovanje pružatelja i korisnika usluga, njihovo umrežavanje radi osiguravanja kvalitetne i sveobuhvatne socijalne skrbi,

dostupnosti i informiranosti - Socijalne usluge su dostupne na području cijele županije, neovisno od mjesta stanovanja korisnika i neovisno od njenog/njegovog imovinskog stanja,

uključenosti korisnika u zajednicu - Socijalne usluge se nastoje pružati korisniku u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvan institucijske oblike skrbi, radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu,

sudjelovanja u donošenju odluka i individualizaciji - Korisnik ima pravo sudjelovati u procjeni stanja, potreba i odlučivanju o korištenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka uz individualizirani pristup.

3.6.4. Kultura i sport

Kultura

Posebno bogatstvo Općine predstavlja kulturna baština sastavljena od sakralnih spomenika, muzeja. Za kvalitetu života stanovništva značajne su i kulturne manifestacije. Posebna briga se vodi oko obnove i uređenja mjesne crkve kroz donirana sredstva, organiziraju se proslave Dana Općine, unapređuju se kulturni odnosi kroz među državnu suradnju. U proteklom razdoblju vrlo je bila aktivna suradnja sa

Muzejom Grada Koprivnice, te su završena iskapanja zadanih lokaliteta, čime se omogućilo izlaganje nalaza ostataka dijelova grnčarije i metala stanovništva koje je živjelo u ranom srednjem vijeku na području Općine.

U Općini nema kina, na području kulture aktivno je nekoliko udruga. Takvo stanje je ograničavajući faktor u kvaliteti života i razvojnoj perspektivi Općine, jer ne doprinosi dovoljno razvoju svijesti o vrijednosti i značaju povijesno-kulturnog i tradicijskog nasljeđa Općine, te ograničava uvjete za razvoj prepoznatljivosti i očuvanje tradicijskog nasljeđa Općine i bogate kulturne baštine Općine.

Kroz provedenu anketu je vidljivo da stanovnici razvoju kulturnih aktivnosti te mogućnostima zabave i kreativnog provođenja slobodnog vremena pridaju veliku važnost, te razvoj kulturnih i društvenih aktivnosti rangiraju vrlo visoko na listi prioriteta i potreba.




43 / 73

U slijedećem razdoblju potrebno je pokrenuti aktivnosti na:

organiziranju društvenih tribina, druženja i drugih oblika kojima se jača kohezija stanovništva,

popularizaciji i poticanju kulture, kroz iniciranje, povezivanje te poticanje raznih aktivnosti i suradnje na razini civilnog društva i zainteresiranih nositelja kulturnih aktivnosti kroz promicanju tradicijskog i kulturnog nasljeđa,

organiziranje kulturnih događaja, predstava,

poticanju osnivanja odgovarajućih udruga usmjerenih na uključivanje lokalnog stanovništva u kreativni i kulturni rad (foto-klub, slikarska radionica, dramska i literarna radionica, udruga umirovljenika, razne aktivnosti mladih).

Općinsko vijeće svake godine donosi Program javnih potreba u kulturi i određuje iznos sufinanciranja.

Sport

Općina aktivno provodi poslove i djelatnosti s ciljem poticanja i promicanja sporta. Financijski pomaže rad: NK „Drava“ i ostalih sportskih udruga.

Pojedine sportske udruge njeguju stare narodne sportove kao: potezanje užeta, potezanje mosora, tjeranje šinje, trčanje na štakama, gađanje kozlice, penjanje na drvo, gađanje strijelom, kuturanje, vranićanje, pucanje bićem, tjeranje kranjca, nožićanje, bacanje potkove, sjekerica, trčanje u vreći.

NK “ Drava“ koristi glavno i pomoćno igralište, 2 svlačionice i klupske prostorije. Ekipa najmlađeg uzrasta NK“ Drava U8“ - prvi puta u na području Općine radi se s tako mladim uzrastom.

U narednom periodu potrebno je izgraditi sportsku dvoranu, nogometnom igralište s umjetnom travom i rasvjetom i nadograditi prostorije NK „Drava“.

Tablica 42. Općinska izdvajanja za sport

Izdvajanja - sport

2010 2011 2012 2013 2014

256.723,00 263.000,00 307.000,00 318.500,00 316.632,00

Izvor: Općinski proračun

Prihvatljivost nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da nedostaje multifunkcijska dvorana za različite vrste sportova i kulturna događanja.

3.6.5. Civilno društvo

Civilni sektor je na području Općine relativno dobro razvijen. Sukladno Registru udruga Republike Hrvatske, u Općini su aktivne 24 udruge na područjima: lovstva, kulture, stočarstva, poljoprivrede, kultura, zaštita od požara, sport.

Udruge su od velike važnosti za razvoj sporta, njegovanje kulturne baštine, zaštitu prirode te društveni razvoj uopće. Udruge većinom djeluju amaterski i zasnivaju se na volonterizmu svojih članova. Višim stupnjem koordinacije udruga međusobno i s javnim i gospodarskim sektorom može se postići sinergijski učinak. Ulaskom u EU promijenile su se mogućnosti financiranja civilnog sektora te se pred udruge postavljaju zahtjevi za podizanje razine znanja s ciljem apliciranja projektnih ideja na moguće izvore financiranja.




44 / 73

Ne postoje i udruženja specifičnih socijalnih grupa i sektorskih udruženja kao što su predstavnici poslovnog sektora (obrtnici, poljoprivrednici i slično). Postojeća udruženja građana su uglavnom ovisna o općinskim i drugim institucionalnim potporama i donacijama. Postoje mogućnosti da se kroz partnerstvo javnog i civilnog sektora realiziraju zajednički programi i dobiju sredstva iz strukturnih fondova EU, a ograničavajući čimbenik u korištenju EU fondova kao izvora financiranja udruga je nedovoljna koordinacija među udrugama i međusektorska suradnja. Potrebno je poticati takvu suradnju jer ona doprinosi razvoju lokalne zajednice kroz tzv. neprofitno poduzetništvo.

Tablica 43. Najaktivnije udruge

Rbr Naziv civilnog društva - udruga/zaklada Broj

zaposlenih osoba

Broj volontera

Glavna djelatnost

1. Kulturno prosvjetna udruga Mladost 0 75 Njegovanje starih sportova

2. Udruga umirovljenika 0 70 Briga o osoba starije životne dobi

3. Udruga dragovoljaca domovinskog rata 0 75 Briga o dobrovoljcima domovinskog rata

4. Udruga mladih Draganci 0 10 Sport i rekreacija mladih

5. Hrvatsko folklorno društvo Sesvečice 0 30 Njegovanje izvornog folklora i pjesama

6. Stočarsko-ratatrsko mehanizarska udruga 0 58 Briga o unapređenju života na selu

7. Pjevačko glazbena udruga Blaž Lenger 0 20 Njegovanje izvornog folklora i pjesama

8. Nogometni klub Drava 0 60 Sporta i rekreacija mladih

9. Lovačka udruga Jelen 0 28 Lov i sportsko streljaštvo

10. Športski ribolovni klub Kečiga 0 103 Športski ribolov

11. Nogometni klub Mladost 0 30 Sport i rekreacija mladih

12. Ženski nogometni klub 0 30 Sport i rekreacija mladih

13. Udruga korisnika bežićnih sustava 0 20 Osiguravanje internetske podrške

14. Športski konjički klub 0 32 Sportsko i rekreacijsko jahanje

15. DVD Podravske Sesvete 0 58 Zaštita organizacija zaštite od požara

16. DVD Mekiš 0 40 Zaštita organizacija zaštite od požara

17. Pikado klub 0 19 Sport i rekreacija mladih

758


Od 1.630 stanovnika Općine, 758 ih je uključeno volonterski u neku od udruga, što čini 46,50% stanovništva.

Udruge u proteklom periodu nisu svojim projektima aplicirale za sredstva EU fondova, a niti nemaju osobe koje bi bile osposobljene za pisanje dokumentacije za prijavu na natječaje strukturnih fondova. Od 2015.godine općinsko sufinanciranje rada civilnih društava, provodi se putem natječaja, te su se donacije dodjeljivale kako slijedi:

Tablica 44. Dodijeljene donacije udrugama u 2015.godini

Rbr. Primatelj donacije Iznos donacije

(kn)

1. KPU Mladost Podravske Sesvete 10.000,00

2. UDVDR podružnica Podravske Sesvete 10.000,00

3. Udruga mladih Draganci 3.000,00

4. HFD Sesvečice Podravske Sesvete 35.000,00

5 Stočarsko ratarsko mehanizacijska udruga Podravske Sesvete 10.000,00

6. NK Drava Podravske Sesvete 150.000,00

7. LU Jelen Podravske Sesvete 20.000,00




45 / 73

8. NK Mladost Podravske Sesvete 30.000,00

9. Ženski nogometni klub Podravske Sesvete 20.000,00

10. Udruga korisnika bežične tehnologije Podravske Sesvete 10.000,00

11. Športski konjički klub Podravske Sesvete 15.000,00

12. Pikado klub Podravske Sesvete 1.500,00

13. DVD Podravske Sesvete 75.000,00

14. DVD Mekiš 5.000,00

15. Udruga privatnih šumovlasnika PREK 6.000,00

17. RKT Župa Svih Svetih Podravske Sesvete 52.500,00

18. Crveni križ 5.000,00

19. Tekuće donacije udrugama izvan područja Općine ( 1. Hrvatski redarstvenik, udruga Palčići, autoklub, Mp5 team, su argo, Udruga uzorne hrvatske žene, grafika, likovna kolonija)

10.797,50

Izvor: http://www.podravske-sesvete.hr/images/dokumenti/donacijeisponzorstva/donacije_2015.pdf

U periodu do 2020. godine infrastrukturne potrebe su: obnova društvenih domova, rekonstrukcija Društvenog domau u Mekišu, izgradnja novog društvenog doma.

Civilna zaštita

Općina je aktivno uključena u opremanje vatrogasnih postrojbi kroz nabavu novih vatrogasnih odjela i opreme, te prati organizaciju spremnosti, popunu i gotovost postrojbe civilne zaštite opće namjene kao i opremljenost osnovnom opremom.

Općina svake godine donosi Plan zaštite i spašavanja i Plan civilne zaštite Općine Podravske Sesvete.

U sklopu civilne zaštite djeluju operativne snage koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja na području Općine:

Stožer civilne zaštite Općine,

Dobrovoljna vatrogasna društva (2 DVD),

Zdravstvena ambulanta,

Postrojba opće namjene.

Broj, vrsta i veličina vatrogasnih postrojbi je određena Planom zaštite od požara, te ih je također potrebno opremiti nedostatnom opremom nužnom za provođenje akcija zaštite i spašavanja.

U periodu do 2020. godine infrastrukturne potrebe su rekonstrukcija vatrogasnih domova i gradnja garaže.

Prihvatljivost je na relativno zadovoljavajućoj razini. Uvažavajući prikupljene podatke i stavove dobivene kroz razgovore s radnim grupama komentirajući pozitivna i negativna obilježja, te razvojne potrebe i probleme u segmentu društvenih djelatnosti postavljen je temelj za SWOT analizu.

Pozitivna obilježja

Solidno opremljena infrastruktura matične osnovne škole

Aktivnost udruženja građana

Relativno dobra dostupnost primarnih zdravstvenih usluga

Negativna obilježja

Visoki postotak dnevnih migracija – gospodarskih

Nepostojanje hitne medicinske pomoći

Premala ulaganja u infrastrukturu u kojoj se obavlja zdravstvena zaštita

Ovisnost udruga o potporama i donacijama

Nedostatak kulturnih zbivanja

Nemogućnost zbrinjavanja djece zaposlenih roditelja




46 / 73

Razvojne potrebe

Izgradnja novog dječjeg vrtića opremljenog didaktičkim pomagalima i stručnim osobljem za rad s djecom poteškoćama u razvoju i nadarenom djecom

Ulaganje u opremanje Područne osnovne škole

Dogradnja i proširenje Osnovne škole

Pristupi u OŠ za invalide u PŠ

Razvoj usluge udomiteljstva

Uređenje dječjih igrališta

Zapošljavanje logopeda i pomoćnika u nastavi

Razvojni problemi

Nedostatak sredstava za financiranje programa edukacije djelatnika

Odljev kadrova

Nepostojanje kapaciteta za rad s nadarenom djecom u PŠ

Pad nataliteta

Pad vitalnog indexa (82,6)

Visoki postotak dnevnih migracija stanovništva

Nedovoljna koordinacija među udrugama i međusektorska suradnja

Veliki postotak starije populacije

Porast broja siromašnih i pojava ekstremno siromašnih

Nedostatak proračunskih sredstava




47 / 73

4. SWOT ANALIZA

SNAGA SLABOSTI

potencijal energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika (nafte, plina i dr.), te mineralnih sirovina (građevnog pijeska i šljunka iz neobnovljivih ležišta)

izgrađena komunalna infrastruktura

blizina Drave

blizina granice s Mađarskom

prirodni potencijali područja (tlo, voda, klima…)

dugogodišnja tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji

cestovna povezanost

očuvanost okoliša

aktivnost udruženja građana

dobra dostupnost primarnih zdravstvenih usluga

visoki postotak dnevnih migracija – gospodarskih

poslovna nepovezanost gospodarstva u sektoru poljoprivrede

mreža otkupljivača primarnih proizvoda

veličina poljoprivrednih parcela

stupanj obrazovanja poljoprivrednika

slaba zainteresiranost mladih za poljoprivrednu proizvodnju

veliki udio staračkih domaćinstava

nema navodnjavanja

nedostatak infrastrukture za rekreacijske aktivnosti

nema javnog prijevoza

slaba turistička signalizacija

nepostojanje smještajnih objekata

nedovoljno razvijena ugostiteljsko-turistička ponuda i infrastruktura

premala ulaganja u infrastrukturu u kojoj se obavlja zdravstvena zaštita

ovisnost udruga o potporama i donacijama

nedostatak kulturnih zbivanja

nemogućnost zbrinjavanja djece zaposlenih roditelja

PRILIKE PRIJETNJE razvoj ekološke poljoprivrede

razvijanje voćarstva i povrćarstva

korištenje alternativnih izvora energije u poljoprivredi

jača aktivnost udruga na području poljoprivrede i turizma

korištenje EU fondova za financiranje razvojnih projekata

razvoj lovnog, ribolovnog i izletničkog turizma

utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u Općini

često mijenjanje zakona

porezna opterećenja

nestanak neenergetskih mineralnih sirovina

administrativni i birokratski propisi na državnoj razini




48 / 73

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

5.1. Vizija

Temeljem prijedloga iz anketnih upitnika, rezultata rasprava na održanim radionicama i u suradnji s predstavnicima Općine, donesena je vizija Općine:

Općina Podravske Sesvete, zajednica razvijenog održivog gospodarstva i poljoprivrede, u kojoj se vodi briga o prirodi i njeguju tradicionalne vrijednosti

5.2. Strateški ciljevi

U skladu s vizijom na području Općine utvrđena su četiri strateška cilja:

1. Ojačati poduzetništvo,

2. Izgraditi i obnoviti komunalnu i prometnu infrastrukturu i zaštititi okoliš,

3. Izgradnjom društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti osigurati bolje uvjete života na stanovništvu Općine,

4. Povećati učinkovitost upravljanja razvojem.

Strateški razvojni ciljevi postavljeni su tako da budu jasni, mjerljivi, dostižni, realni i s određenim rokovima. Ciljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja i SWOT analizi.

Osnovni ciljevi razvojne strategije Općine koji su usklađeni s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima su sljedeći:

- povezivanje Razvojne strategije s regionalnim, državnim i europskim strategijama i programima,

- njegovanje i razvijanje lokalnih osobitosti i potencijala, - stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva, - razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje bioraznolikosti, zaštita okoliša,

prevencija od rizika onečišćenja, - gospodarenje otpadom, - međusobno usklađenje i dopunjavanje različitih djelatnosti i aktivnosti na području

Općine radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice.

Strateški cilj 1: Ojačati poduzetništvo

Kroz prvi strateški cilj Općina kreće u izazov rješavanja problema niske konkurentnosti gospodarstva i problem odlaska stanovništva otvaranjem novih radnih mjesta. Ulaskom u EU hrvatski poduzetnici dobili su mogućnost nesmetanog plasiranja svojih proizvoda na europsko tržište, a hrvatsko tržište se otvorilo europskim proizvođačima i time se povećala konkurencija domaćim proizvođačima. Proizvođači Općine moraju se uhvatiti u koštac sa svim gospodarskim trendovima kako bi osigurali konkurentnost.




49 / 73

Nositelji razvoja u Općini su mikro, malo i srednje poduzetništvo. Poduzetnička klima na području Općine je slaba i određenim edukativnim aktivnostima potrebno ju je podići.

Turizam kao gospodarska grana u Općini je slabo razvijen. Općina obiluje prirodnim resursima, kulturnom baštinom, što otvara prostor razvoju ruralnog, izletničkog, ribolovnog i eko turizma.

Iako je poljoprivreda važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda što je velik ograničavajući faktor razvoju konkurentne poljoprivrede. Općina je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, ali zbog usitnjenosti posjeda mali je postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, produktivnost je niska i javlja se tržišna nekonkurentnost. Na području Općine prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, ali bi se trebala usmjeriti na integriranu i ekološku proizvodnju (voćarstvo i povrćarstvo) koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.

Strateški cilj 2: Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu i zaštititi okoliš

Za potrebe gospodarskog razvoja potrebno je unaprijediti komunalnu infrastrukturu (izgraditi i rekonstruirati nerazvrstane ceste, poboljšati energetski i telekomunikacijski sustav). Tu naročito treba staviti naglasak na uređenje poduzetničkih zona s potrebnom infrastrukturom kako bi se poduzetnicima mogao ponuditi kvalitetan prostor za njihovo djelovanje.

Iako je prostor u cijelosti pokriven vodoopskrbnim sustavom, određeni broj domaćinstava još uvijek u potpunosti ne koristi vodu iz tog sustava. Stoga je cilj osigurati opskrbljivanje vodom svih domaćinstava. Na novoizgrađeni sustav kanalizacije tek se vrše priključenja korisnika. Djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih voda i mulja je komunalna djelatnost, od posebnog društvenog interesa, koju obavlja nadležno komunalno poduzeće. Nadležno komunalno poduzeće dužno je trajno i kvalitetno obavljati navedene komunalne djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti.

Uz konstataciju da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, potrebno je održavanje i podizanje nivoa sigurnosti i osuvremenjavanju postojećih prometnica. Ciljevi gospodarskog razvoja povezani su s razvojem prometne infrastrukture, stoga bi prometnice u Općini trebale biti prilagođene gospodarskoj i turističkoj funkciji pa prema tome i adekvatno opremljene svim potrebnim oznakama.

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti i skrb za zatvorena odlagališta. Problematika gospodarenja otpadom na području Općine uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno na području Koprivničko-Križevačke županije.

S obzirom da Općina broji više od 1500 stanovnika, dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta. Prostornim planom planirana je lokacija za uspostavu reciklažnog dvorišta unutar gospodarske zone „Podravske Sesvete“, kao najdostupnije za sve korisnike.

Na području Općine ne postoji značajna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Edukacija stanovništva i poduzetnika o korištenju alternativnih i obnovljivih izvora energije te čuvanju okoliša, prioritet je Općine u sljedećim godinama.

Ovaj strateški cilj povezan je sa Strategijom Europa 2020., koja promiče ekonomiju koja učinkovito iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija te obuhvaća dva tematska cilja EU za razdoblje




50 / 73

2014.-2020., a to su: Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima i Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa.

Prema prikupljenim podacima, električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na području Općine, a plinska mreža je razvijena.

Na području Općine postoji potreba za izgradnjom i modernizacijom javne rasvjete.

Strateški cilj 3: Izgradnjom društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti osigurati bolje uvjete života na stanovništvu Općine

Temelj analize stanja društvenih djelatnosti i civilnih društava je utvrđivanje socio-ekonomskog stanja, odnosno prepreka za rast i razvojnih potreba Općine. Postavljeni strateški ciljevi bazirani su na uočenim problemima te usklađeni s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Locirani problemi su nedostatak sredstava za financiranje programa edukacije djelatnika, odljev kadrova, nepostojanje kapaciteta za rad s nadarenom djecom u PŠ, pad nataliteta, pad vitalnog indeksa, visoki postotak dnevnih migracija stanovništva, nedovoljna koordinacija među udrugama i međusektorska suradnja, veliki postotak starije populacije, porast broja siromašnih i pojava ekstremno siromašnih i nedostatak proračunskih sredstava.

Projekti koji će se realizirati u okviru strateških ciljeva usmjereni su na postizanje održivog i uravnoteženog gospodarskog i društvenog razvoja potrebnog da bi se osigurala prihvatljiva kvaliteta življenja u ovom području i pridonijelo motivaciji stanovnika da žive i rade na području Općine.

Strateški cilj 4: Povećati učinkovitost upravljanja razvojem

Općina koristi svoje resurse za upravljanje razvojem Općine. Upravljanje razvojem ne uključuje samo upravljanje Općinom već i suradnju javnih, poslovni i nevladinih partnera koji surađuju u namjeri razvoja Općine kako bi osigurali njen društveno-ekonomski rast i razvoj.

Ulaskom Hrvatske u EU otvorila se mogućnost da se ekonomski i društveni razvitak ubrza korištenjem EU fondova. Općina, obrazovne ustanove, udruge i gospodarski sektor, svi zajedno moraju se jače angažirati kako bi iskoristili sredstva iz europskih fondova namijenjenih lokalnom razvoju. Iz tog je razloga jedan od najvažnijih pravaca razvoja u ovom programskom razdoblju povećanje sposobnosti lokalne zajednice za postavljanje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova.

Ovim ciljem se pridonosi rješavanju problema efikasnosti javne uprave, jačaju se lokalni kapaciteti za provođenje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Svrha je postizanje više efikasnosti lokalnog sustava upravljanja i kvalitetnije iskoristivosti lokalnih resursa. Ovim ciljem se predviđa i bolje uključivanje i integracija Općine s drugim međunarodnim i regionalnim lokalnim jedinicama radi međusobne razmjene iskustava i znanja.




51 / 73

6. PRIORITETI I MJERE

Strateški cilj 1: Ojačati poduzetništvo

Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Malo i srednje poduzetništvo nositelji su razvoja i stabilnosti na svim razinama ̶ lokalnoj, regionalnoj i državnoj. Stvaranje poticajnog okruženja, jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva zadatak je lokalnih jedinica i potpornih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini.

Iako je edukacija o mogućnost samozapošljavanja posebno važna, na odluku o pokretanju poslovanja utječu svi ostali čimbenici okruženja. Zbog toga je potrebno unaprijediti okruženje u kojem se nalazi malo gospodarstvo i poboljšati poslovnu klimu.

Primjena društveno odgovornog poslovanja danas je sve popularnija i postala je ustaljenom praksom u razvijenom svijetu. Za poduzetnike održivi razvoj znači prilagodbu poslovnih strategija i aktivnosti na način da zadovolji potrebe poduzeća i njegovih aktera danas, uz istovremenu zaštitu ljudskih i prirodnih resursa koji će biti potrebni u budućnosti. Društveno odgovorno poslovanje ima neosporan utjecaj na razvoj cijelog gospodarstva i društvene svijesti, a da pritom ne narušava svoj temeljni cilj ostvarenja dobiti.

Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Mjera 1.1.1. Poticanje poduzetništva unapređenjem sustava edukacije za poduzetnike i one koji to žele postati( samozapošljavanje), edukacije o društvenom poduzetništvu

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja

S ciljem poticanja samozapošljavanja na području Općine nužno je educirati stanovnike, naročito mlade, o putovima samozapošljavanja te načinima korištenja raznih povlastica i potaknuti obrazovne institucije na uvrštavanje takvih edukacija u svoje programe ili proširenje istih. Upravljanje poduzeća prema načelima društvenog poduzetništva utkano je u sve dokumente europske unije i o tome treba educirati i domaće poduzetnike. Ovom mjerom se želi informirati i educirati poduzetnike o društveno odgovornom poslovanju kao temelju održivog poduzetništva koje može poslovati na način da vodi brigu o zaštiti prirodnih i ljudskih resursa uz istovremeno ostvarivanje dobiti.

broj edukacija Općina

Ustanova za odgoj i obrazovanje

Organizacije civilnog društva

Zadruge

Proračun Općine EU fondovi

Ministarstvo poduzetništva

HZZ

Ostali dostupni izvori

Mjera 1.1.2. Poticanje korištenja znanja, suvremene tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu


Ovom mjerom cilj je stvoriti povoljne uvjete i usmjerenje razvoja poduzetništva, zaštiti postojeće proizvodnje u prioritetnim prerađivačkim granama, jačati postojeće i tradicionalne grane i stvoriti okruženja za razvoj novih grana visokih tehnologija s integriranom brigom za okoliš. U tu svrhu treba poticati razvoj poduzetništva raznim vidovima potpore te uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova i tako povećati konkurentnost poduzetnika.

broj projekata poduzetnika

Broj radionica

Općina


Potporne institucije

Općinski / županijski proračun

EU fondovi


MINPO





52 / 73

Mjera 1.1.3. Poticanje tradicijskih obrta


Cilj mjere je zaštititi tradicionalne obrte od nestajanja te omogućiti njihov razvoj kao jedan od identiteta Općine i to unapređenjem postojeće ponude i stvaranjem nove, revitalizacijom izumrlih tradicijskih obrta, informiranjem, marketinškim aktivnostima, edukacijom postojećih i budućih obrtnika te poticanjem na brendiranje proizvoda.

broj tradicijskih obrta

Općina

Županija

Obrtnička komora

nositelji tradicijskih obrta (fizičke i pravne osobe)

Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPO MINT

Ostali dostupni Izvori

Mjera 1.1.4. Poticanje povezivanja putem klastera i drugih oblika udruživanja


Cilj mjere je potaknuti povezivanje gospodarskog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora u klastere i druge oblike udruživanja radi povećanja konkurentnosti poduzetništva i razvoja lokalne zajednice. Pritom će Općina dati organizacijsku potporu osnivanju i radu udruženja kroz radionice upoznavanja s poslovanjem klastera i drugih oblika udruženja, pružiti podršku u pripremi potrebne dokumentacije za osnivanje te sudjelovati u izradi plana aktivnosti.

broj udruženja povezivanja

Općina

Županija

Obrtnička komora

Poduzetnici

Znanstvene ustanove

Instituti


EU fondovi

MINPO

Sredstva poduzetnika


Tablica 45. Prioritet 1.1. i Mjere 1.1.1.-1.1.4.

Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede

Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda zbog čega je mali postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje. Iz podataka o broju poljoprivrednih gospodarstava i površinama poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju, vidljivo je da se gotovo sve poljoprivredne aktivnosti obavljaju od strane obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, čineći ih time ujedno i ciljanom skupinom u korištenju fondova namijenjenih izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju. Ekološka proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina.

Okrupnjavanje poljoprivrednih proizvođača je učinkovito za razvoj poljoprivrede i ukupni ruralni razvoj. Provodit će se aktivnost poticanja i edukacije poljoprivrednih proizvođača o udruživanju s ciljem korištenja zajedničkih razvojnih resursa (tehnologije, znanja i istraživanja), aktivnosti poboljšanja kvalitete proizvoda i zajedničkih nastupa na tržištu kako bi unaprijedili vlastitu proizvodnju i povećali konkurentnost. Okrupnjavanje također može pomoći u stvaranju fizičkih uvjeta za bolju poljoprivrednu proizvodnju, diversifikaciju gospodarskih aktivnosti, poboljšanju kvalitete života i zaštitu okoliša.




53 / 73

Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede

Mjera 1.2.1. Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednih proizvođača i gospodarstava


Predloženom se mjerom želi potaknuti poljoprivredne proizvođače Općine da udruživanjem postignu kritični kapacitet proizvodnje kako bi mogli optimalno koristiti suvremene strojeve velikih kapaciteta te bi s većim obimom proizvodnje bili pouzdan partner prerađivačkoj industriji i trgovačkim centrima. Kako bi se kvalitetno moglo upravljati poljoprivrednim zemljištem presudno je usklađivanje katastarskih podataka sa zemljišnim knjigama i stanjem na terenu te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava

Općina / Županija

Zadruge, udruge, OPG

Privatne pravne osobe


EU fondovi

MINPOLJ


Mjera 1.2.2. Razvoj konvencionalne i ekološke poljoprivrede


Cilj predložene mjere je razvoj konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih proizvođača kroz potpore u ulaganje u poljoprivredna gospodarstava. Poticanje korištenja organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu, poticanje certificiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda, poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za javne potrebe (škola, dječji vrtić), subvencioniranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, umrežavanje ekoloških poljoprivrednih proizvođača i promoviranje eko proizvoda i proizvodnje. Jedan od ciljeva je poticanje navodnjavanja i ulaganje u infrastrukturu za navodnjavanje, te melioracija tla.

broj i veličina poljoprivrednih gospodarstava

broj ekoloških proizvođača

broj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredom

broj ha pod navodnjavanjem

Općina / Županija

OPG, zadruge, udruge

Privatne pravne osobe


EU fondovi

MINPOLJ


Mjera 1.2.3. Edukacija poljoprivrednika


Cilj ove mjere je da se s predstavnicima poljoprivrednika odrede prioriteti za edukaciju. Od velike je važnosti pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama kako u Općini tako i izvan nje. Edukacija poljoprivrednika ticala bi se i područja korištenja sredstava iz različitih nacionalnih programa te programa Europske unije. Valja poticati cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija. Na taj bi se način povećala kvaliteta i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Također, potrebno je poticati korištenje informatičkih tehnologija u poslovanju i poslovnom komuniciranju što će doprinijeti stjecanju znanja i iskustava neophodnih za približavanje EU standardima poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji.

broj radionica Općina / Županija

Udruge

Zadruge



EU fondovi

MINPOLJ



Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

U kolovozu 2016. godine osnovana je Turistička zajednica područja DRAVSKI PESKI čiji osnivači su Općina Kalinovac, Općina Kloštar Podravski i Općina Podravske Sesvete. Kako te tri općine imaju vrlo slične prirodne karakteristike ali isto tako i različitosti, glavni cilj ove inicijative je razvoj turističkih potencijala kojima se želi razviti turistička ponuda ovoga područja.

Općina ima mnoštvo neiskorištenih potencijala koji bi mogli obogatiti turističku ponudu od kulturnih i prirodnih dobara, izvorne gastronomske ponude do biciklističkih staze i slično. Pri iskorištavanju ovih




54 / 73

potencijala važno ih je kvalitetno prezentirati i osmisliti priču oko njih. Razvojem selektivnih oblika turizma, omogućio bi se razvoj turizma Općine. Postoji više oblika selektivnog turizma u kojima ima turističkog potencijala, primjerice: ruralni turizam, ekoturizam, lovni, ribolovni, izletnički turizam.

Dolje navedene mjere dat će poticaj razvoju turizma na području Općine.

Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

Mjera 1.3.1. Razvoj i unapređenja turističkog identiteta i sadržaja


Cilj mjere je stvoriti percepciju Općine kao prepoznatljivu turističku destinaciju definiranjem glavnih smjernica razvoja turizma temeljem analize postojećih prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti na području Općine, efikasnijim korištenjem postojećih resursa u turističke svrhe, poticanjem komercijalizacije novog turističkog identiteta (poticanje izrade suvenira, novih turističkih proizvoda i usluga) te postavljanjem turističke signalizacije i infopultova, marketinške aktivnosti, poticanje zajedničkog nastupa različitih pružatelja usluga na domaćem i ino-tržištu, uključivanje u različite organizacije, udruženja i klastere.

broj provedenih projekata poticanja razvoja i promocije turizma

broj ostvarenih noćenja

Općina

TZ Županije

Javne i privatne pravne osobe

Fizičke osobe

OPG-i


EU fondovi

MINPO

MINT


Mjera 1.3.2. Izgradnja turističke infrastrukture


U okviru ove mjere predviđena su ulaganja u projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga te pratećih sadržaja. U okviru infrastrukturnog dijela mjere, predviđena je izgradnja i uređenje dodatnih turističkih sadržaja za sve vidove aktivnog turizma. Mjera uključuje i revitalizaciju objekata prirodne, tradicijske i kulturne vrijednosti, aleja i perivoja s ciljem njihovog korištenja u turističke svrhe te razvoj centara za posjetitelje i prostora za prodaju karakterističnih proizvoda s područja Općine. Također, potrebno je izgraditi infrastrukturu prema turističkim objektima u skladu s ostalim ciljevima i mjerama.

broj turističkih smještajnih objekata

broj ležajeva

Općina

MINT

Javne i privatne pravne osobe

Fizičke osobe

OPG-i


EU fondovi

MINPO

MINT



Strateški cilj 2: Izgraditi i obnoviti komunalnu i prometnu infrastrukturu i zaštiti okoliš

Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš

Očuvanje okoliša i energetska učinkovitost su tematski ciljevi zadani od strane EU te ih je potrebno obuhvatiti i ovom Strategijom s naglaskom na skupljanje otpada, promoviranje obnovljivih izvora energije te saniranje potencijalnih žarišta onečišćenja.

Mjere navedene u okviru ovog Prioriteta mogu biti financirane iz različitih nacionalnih izvora i EU fondova.




55 / 73

Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš

Mjera 2.1.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvore energije

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor

financiranja

Cilj mjere je obnovljiv i održiv razvoj Općine korištenjem obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva te smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i korištenju fosilnih goriva, a jednako tako i očuvanje čistog okoliša i prirode na području Općine. Ova mjera nastoji poticati na korištenje obnovljivih izvora energije, naročito sunčeve energije i energije vjetra. To će se postići sufinanciranjem ugradnje solarnih kolektora, izgradnjom fotonaponske elektrane, promocijom korištenja obnovljivih izvora energije, a sve to bi rezultiralo povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, uštedama troškova te smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova za okoliš.

broj ugovora o otkupu el.en. sklopljen s HROTE

broj ugrađenih solarnih sustava u obiteljskim kućama i pravnim subjektima

Općina / Županija

FZOEU

Fizičke i pravne osobe


EU fondovi

FZOEU

MZOIP


Mjera 2.1.2. Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti


financiranja

Cilj mjere je stvaranje održivog razvoja Općine učinkovitim korištenjem energije. Obuhvaća aktivnosti kojima se postižu uštede u potrošnji energije, smanjenje emisije CO2 i ostalih štetnih plinova, kao što su primjerice sanacija i obnova pročelja zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete učinkovitom, izgradnja punionica za električna vozila i slično.

broj obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti

broj punionica za električna vozila

postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti

Općina / Županija

FZOEU

Fizičke i pravne osobe

JPP


EU fondovi

FZOEU


Mjera 2.1.3. Unapređenje sustava zaštite okoliša


financiranja

Cilj mjere je izgraditi/sanirati/održavati postojeća odlagališta, unaprijediti sustav upravljanja otpadom ulaganjem u infrastrukturu i opremu komunalnog poduzeća, izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica otpada, uspostava zelenih otoka i postavljanje spremnika za posebne vrste otpada, osnivanje javne baze podataka o otpadu te sanacija postojećih (divljih i neuređenih) odlagališta koja će dovesti do više razine komunalne opremljenosti.

broj reciklažnih dvorišta

broj saniranih odlagališta

Komunalno poduzeće

Općina


EU fondovi

FZOEU



Prioritet 2.2. Izgraditi i urediti komunalnu i prometnu infrastrukture

Na području Općine potrebno je poboljšati prometnu infrastrukturu, povećati ukupnu sigurnost cestovnog prometa te urediti mrežu pješačkih i biciklističkih staza i šetnica.

Potrebno je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama, smanjenje troškova i svjetlosnog zagađenja, podići standard i kvalitetu života kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje.




56 / 73

Prioritet 2.2. Izgraditi i urediti komunalnu i prometnu infrastrukturu

Mjera 2.2.1. Izgradnja/uređenje prometnica i javnih površina


financiranja

Cilj mjere je poboljšanje postojeće mreže nerazvrstanih cesta sukladno najvišim pravilima prometne struke s krajnjim ciljem osiguravanja integracije prometnog sustava, protočnosti te racionalne organiziranosti cestovne mreže. Tu spada i izgradnja potrebnih uličnih i cestovnih spojeva osnovne ulične mreže, rekonstrukcija raskrižja i postojećih ulica, asfaltiranje makadamskih ulica, osiguravanje parkiranja za stanovnike središta Općine te izgradnja potrebnih parkirališnih kapaciteta, modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja, izgradnja nogostupa, biciklističkih staza i prilaza.

kilometri rekonstruirane i asfaltirane ceste

broj rekonstruiranih i novih parkirališta

broj uređenih raskrižja

Općina

Županija

Republika Hrvatska


EU fondovi

MRRFEU

MINPOLJ


Mjera 2.2.2. Ulaganje u poduzetničke zone i ostalu poduzetničku infrastrukturu za poticanje gospodarstva


financiranja

Cilj je otkup zemljišta, ulaganje u izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama kao poticaj gospodarstvu Općine. Ovom mjerom se također potiču ulaganja u ostali poduzetničku infrastrukturu za poticaj gospodarstva.

izgrađena poduzetnička infrastruktura

Općina

Županija

Republika Hrvatska

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori

Mjera 2.2.3. Razvoj i unapređenje energetske i telekomunikacijske infrastrukture


financiranja

Cilj mjere je razvoj energetske (plin, električna energija i slično) i telekomunikacijske mreže sukladno razvojnim potrebama Općine, planiranje i izgradnja dalekovoda i TS sukladno dinamici i potrebama Općine i gospodarstva (poduzetničke zone) te razvoj općinske informacijske i komunikacijske mreže i uvođenje zone besplatnoga bežičnoga interneta.

broj izgrađenih TS

broj područja besplatnog interneta

HEP

HT

Općina

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori

Mjera 2.2.4. Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanalizacije


financiranja

Ovom mjerom planira se unaprijediti vodoopskrbni sustav Općine, osigurati neovisna, kontinuirana, sigurna, kvalitetna i dostatna vodoopskrba, izraditi dugoročni planovi potreba za vodom te uskladiti buduće mjere s definiranim planovima, nastaviti rekonstrukciju sustava postojeće javne vodoopskrbe (zamjene dotrajalih cijevi i dr.), jačati kapacitete za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe te modernizirati sustav upravljanja vodnim resursima. Također, potrebno je osigurati pokrivenost svih dijelova Općine kvalitetnim sustavom vodoopskrbe, osigurati razvoj sustava vodoopskrbe koji treba učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast, unapređivanje sustava mjerenja, upravljanja i izgradnje sustava

metri uređene vodovodne i kanalizacijske mreže

Općina

Županija

Komunalno poduzeća.


EU fondovi

MRRFEU

MINPOLJ





57 / 73

potrošnje vode te smanjenje gubitaka vode. Jednako tako, planira se unaprijediti i ojačati kapacitete sustava odvodnje otpadnih voda.

Mjera 2.2.5. Unapređenje javne rasvjete


financiranja

Cilj mjere je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama naselja u Općini te smanjiti troškove svjetlosnog zagađenja i postupno zamijeniti staru javnu rasvjetu novom, ekološki prihvatljivom.

broj novih ekološki prihvatljivih rasvjetnih tijela

Općina

Županija

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ FZOEU Ostali dostupni izvori

Mjera 2.2.6. Uređenje groblja


financiranja

Cilj ove mjere je proširenje i uređenje postojećih groblja i popratne infrastrukture, osiguravajući dovoljan broj parkirališnih mjesta i dostupnost vode, zamjena dotrajale opreme i nabava potrebne nove uključujući i koševe za otpatke i kontejnere, rekonstrukcija / izgradnja novih sanitarnih čvorova te uređenje mrtvačnice i popratne infrastrukture.

Broj rekonstruiranih i uređenih groblja i popratne infrastrukture

Općina Općinski proračun



Strateški cilj 3: Izgradnjom društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti osigurati bolje uvjete života stanovništvu Općine

Prioritet 3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove

Temeljem uočenog nerazmjera postojećeg stanja društvene infrastrukture i opremljenosti na području Općine potrebno je izvršiti određena ulaganja. Kao prioritet je definirano ulaganje u dječji vrtić i DVD.

U svrhu podizanja kvalitete života stanovništva, potrebno je konstantno razvijati svijest o značaju kulture, poticati nove inicijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog naslijeđa i održavanja multikulturne raznolikosti. Pored potrebe za poticanjem razvoja kulturnih institucija i događaja potrebno je kroz kulturne radionice poticati i na kreativnost i razvoj kulturnih društava.

Također u cilju prevencije ovisnosti, nasilničkih i ostalih devijantnih ponašanja, potrebno je kroz sportske radionice promicati kulturu sportskog života u cilju očuvanja zdravog života, te stvaranja pretpostavki za stasanje djece i mladih u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.

Prioritet 3.1. Izgraditi društvenu infrastrukturu i ulaganje u kadrove

Mjera 3.1.1. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata i druge projekte za odgoj i obrazovanje


financiranja

S ciljem stvaranja uvjeta za društvo temeljeno na znanju, potrebno je ulagati u izgradnju objekata za predškolsko (vrtić) obrazovanje, te rekonstrukciju i dogradnju školskih objekata, njihovo opremanje i modernizacija.

broj izgrađenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardom

Općina

Županija

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ




58 / 73

broj rekonstruiranih PŠ


MZOS Ostali dostupni izvori

Mjera 3.1.2 Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata za društvene i socijalne aktivnosti


financiranja

U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u poboljšanje i / ili proširenje infrastrukture kao što su ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje objekta za kulturu, za slobodno vrijeme (npr. društveni domovi, vatrogasni domovi, muzeji, kulturni centri), kao i u rekonstrukciju i / ili prenamjenu postojećih objekata zgrada javne namjene.

broj izgrađenih / rekonstruiranih / opremljenih društvenih objekata

Općina

Županija

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ MSPM Ostali dostupni izvori

Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata za sport i rekreaciju


financiranja

U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu kroz prihvatljiva ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje igrališta (dječja, sportska, vatrogasna), sportskih terena i pratećih objekata, poligona za osposobljavanje i takmičenja vatrogasaca, rekreacijske zone i kupališta te različitih drugih tematskih prostora. Ulaganje u marketing sportsko-rekreacijskih događanja s ciljem privlačenja aktivnih sudionika i posjetitelja.

broj uređenih dječjih igrališta

broj uređenih društvenih domova

Općina

Županija


Udruge

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ MZOS Ostali dostupni izvori

Mjera 3.1.4. Poboljšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaciju


financiranja

Cilj ove mjere je da se s nastavnicima i ostalim pedagoškim djelatnicima predškolskog, osnovno i srednjoškolskog odgoja te drugom stručnom osoblju odrede prioriteti edukacija. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način povećava stručnost djelatnika koji sudjeluju u obrazovanju, sportu i kulturi. Cilj ove mjere je također promicanja svijesti o potrebi sportskih i kulturnih aktivnosti u svakodnevnom životu. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva Općine. Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva Općine.

Broj edukacija i radionica

Općina

Županija


Udruge

Klubovi


EU fondovi

MZOS



Prioritet 3.2. Jačanje djelovanja civilnog sektora

Demokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Civilno društvo čine građani koji mogu aktivno i slobodno sudjelovati u svim sferama društvenog djelovanja. Od organizacija civilnog sektora koje djeluju na području Općine najbrojnije su udruge. Na području Općine djeluje 17 udruga i klubova iz područja lovstva, zaštite prirode i okoliša, kulture, zaštite od požara, sporta i prometa. Nema udruga specifičnih socijalnih grupa.




59 / 73

Postojeća udruženja građana uglavnom su ovisna o proračunu te je potrebno unaprijediti njihove kapacitete kako bi mogli svoje projekte financirati iz drugih izvora, a prvenstveno iz bespovratnih sredstava. Uočena je i potreba za intenzivnijim partnerstvom između organizacija civilnog društva, državnih tijela i privatnog sektora.

Prioritet 3.2. Jačanje djelovanja civilnog sektora

Mjera 3.2.1. Ulaganje u projekte opće društvene važnosti

Opis mjere Indikator

Nositelj

Izvor financiranja

Cilj ove mjere je razviti dodatne projekte općeg društvenog značaja. Također ovom mjerom se pruža podrška uspostavljanja servisa pomoći starim i nemoćnim osobama.

broj novih usluga Općina

Centri za socijalnu skrb

Udruge

Općinski proračun EU fondovi MSPM Ostali dostupni izvori

Mjera 3.2.2. Razvoj partnerstva između civilnog društva, javnog i privatnog sektora


financiranja

Cilj mjere je razvijanje partnerstva organizacija civilnog društva, javnog i privatnog sektora u cilju provođenja projekata financiranih bespovratnim sredstvima, potaknuti organizaciju tribina, radionica i tematskih sastanaka o aktualnim javnim temama te izraditi programe rada o međusobnoj suradnji.

broj potpisanih sporazuma o suradnji

broj provedenih zajedničkih projekata

Općina

Organizacije civilnog društva



EU fondovi



Strateški cilj 4: Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem

Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Za efikasan sustav upravljanja Općinom potrebni su znanje, stručnost, kompetentnost te konstantna edukacija. Strateški je važno osigurati da se svi zaposlenici kontinuirano obučavaju i uče te da se lokalna uprava organizira na najučinkovitiji mogući način. To posebno dolazi do izražaja kod projekata za koje se povlače sredstava iz EU fondova, za čije je apliciranje i provođenje potrebna osoba s adekvatnim znanjem. Upravljanje razvojem je kompleksni sustav pa je potrebno osigurati nesmetanu protočnost informacija između odjela i vanjskih dionika. Krajnji cilj je postaviti sustav koji će planirati razvoj nekoliko godina unaprijed te će moći mjeriti učinke ostvarenih javnih programa, a sve sa svrhom podizanja kvalitete javnog servisa građanima.

Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Mjera 4.1.1. Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova


Cilj ove mjere je organizirati lokalne resurse i ojačati kapacitete za korištenje sredstava EU fondova. To će se postići na način da se djelatnicima lokalne samouprave, djelatnicima javnih institucija na

broj educiranih djelatnika

Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi




60 / 73

području Općine te djelatnicima udruga edukacija iz tog područje omogući pohađanje informativnih radionica, seminara, treninga i sličnih programa.

broj provedenih projekata

HZZO MZOS MRRFEU Ostali dostupni izvori

Mjera 4.1.2. Informatizacija lokalne samouprave


Cilj mjere je unaprijediti javni servis uz pomoć novih ICT alata. Stanovništvo Općine treba potaknuti na digitalnu interakciju s javnom upravom implementacijom novih ICT rješenja (npr. digitalizacija knjižnične građe, izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem Interneta te dr.) i na sudjelovanje na predavanjima, radionicama i tečajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).

broj implementiranih rješenja

Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPOLJ MRRFEU Ostali dostupni izvori

Mjera 4.1.3. Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine


Cilj mjere je učinkovito gospodarenje općinskom imovinom sukladno definiranim strateškim smjernicama s krajnjom svrhom poticanja definiranih razvojnih sektora Općine. U tu svrhu potrebno je izraditi detaljnu klasifikaciju poslovnih i stambenih prostora, javnih površina i zemljišta te je učiniti javno dostupnom, izraditi višegodišnje planove načina upravljanja imovinom te, sukladno strateškim smjernicama razvoja Općine, odrediti prioritetne namjene prostora i sustav poticanja gospodarstva.

Broj analiza stanja

Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPOLJ MRRFEU Ostali dostupni izvori


Prioritet 4.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Nakon ulaska RH u Europsku uniju povezivanje na međunarodnoj razini je jednostavnije i potrebno je intenzivirati takve aktivnosti, povezati se s inozemnim lokalnim jedinicama što će pridonijeti razmjeni iskustava po pitanju raznih projekata i povlačenja sredstva iz EU fondova, te u brojnim ostalim zajedničkim temama. EU posebno potiče prekograničnu suradnju, ali potrebno je raditi i na širenju mreže ostalih partnerstva. Također je važno i uključivanje u međunarodne organizacije kako bi se osigurao pristup informacijama iz područja značajnih za razvoj Općine.

Prioritet 4.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

Mjera 4.2.1. Uključivanje razne oblike organizacija i udruženja

Opis mjere 1.09

Nositelj

Izvor financiranja

Ovom mjerom ojačalo bi se uključivanje Općine u međunarodne organizacije i udruženja, zastupanje i prezentacija Općine kao prepoznatljivog sudionika u njihovom djelovanju, mogućnost bratimljenja Općina te studijska putovanja i posjete.

broj međunarodnih organizacija i udruženja u koje je uključena Općina

Općina Općinski / županijski proračun

EU fondovi





61 / 73

Mjera 4.2.2. Unapređenje suradnje s partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i država


financiranja

Cilj mjere je potaknuti uključenost, informiranost i zajedničku suradnju civilnog, javnog i privatnog sektora u projektima prekogranične i međunarodne suradnje.

broj projekta suradnje

Općina

Udruge

Privatna poduzeća


EU fondovi



7. USKLAĐENOST RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

Razvojna strategija je izrađena za potrebe upravljanja lokalnim razvojem. Odgovorno upravljanje odnosi se na odgovornost spram građana i budućih generacija. Strategija je ujedno i razvojni dokument koji je podloga za korištenje fondova Europske unije.

Strateški ciljevi Općine usklađeni su sa prioritetima i ciljevima definiranim gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Europa 2020. je desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta 2010. godine. Njezin cilj je prevladavanje krize od koje se gospodarstva postupno oporavljaju te rješavanje nedostataka modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast kroz pet glavnih ciljeva koji uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalno; uključivanje i smanjenje siromaštva;

Na nacionalnoj razini:

Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Koji navodi glavne prioritete Republike Hrvatske za korištenje 2,3 milijardi eura javnog novca koji je dostupan za razdoblje 2014.-2020. s ciljem restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednog i prehrambenog sektora.

Strategija razvoja turizma 2014.-2020. je krovni razvojni dokument hrvatskog turizma koji daje putokaz i otvara novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., s opisom poticaja aktivnosti i mjera čiji je osnovni cilj porast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40% do 2020.g.

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014.-2020.), koja ističe tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanju nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenju broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; te uspostavu koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti poštujući princip nediskriminacije.

Strateški plan ministarstva uprave za razdoblje 2014.-2016., plan trajnog unapređenja sustava javne uprave radi osiguranja i zaštite javnog interesa zakonitog djelovanja i pružanja usluga u ostvarivanju prava građana i građanki RH.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09).

Na regionalnoj razini:


http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/targets/index_hr.htm



62 / 73

Županijska razvojna strategija za razdoblje 2011-2013.godine,

Plan gospodarenja otpadom KKŽ u županiji za razdoblje 2008-2015. godine. Na općinskoj razini:

Prostorni plan uređenja Općine Podravske Sesvete.

8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE

U izradi dokumenta sudjelovale su sve strukture i predstavnici interesnih skupina iz Općine – članovi Općinskog vijeća, općinski načelnik, djelatnici općinske Uprave, predstavnici obrazovnog, civilnog, poduzetničkog, kulturnog i zdravstvenog sektora.

Uspostavljena je Radna skupina za izradu i praćenje provedbe Razvojne strategije koja je grupirana prema područjima razvoja. Institucionalni okvir Razvojne strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog i regionalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku.

DIONIK ULOGA U PRIPREMI ULOGA U PROVEDBI ULOGA U PRAĆENJU OPĆINSKO VIJEĆE Redovito prima izvješća

o tijeku pripreme Strategije, sudjeluje u procesu javne rasprave te potvrđuje i usvaja dokument.

Provodi aktivnosti komunikacijskog plana, diseminira postignute rezultate, inicira i sudjeluje u provedbi projekata.

Prima i usvaja izvješća o provedbi, nadzire i kontrolira provedbu, razmatra rezultate i učinke provedbe u odnosu na postavljene ciljeve te inicira i priprema dopune i izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije.

NAČELNIK Sudjeluje na sastancima Radne grupe, usvaja predložene mjere razvoja, predlaže potrebne izmjene i nadopune. Komunicira s Općinskim vijećem i upoznaje ih s tijekom izrade Strategije.

Inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata te usvaja predložene projekte. Provodi aktivnosti zadane komunikacijskim planom.

Inicira projekte i realizaciju projektnih ideja, promovira postignute rezultate, vrši monitoring nad ispunjavanjem zadanih ciljeva te predlaže dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog cilja.

RADNA SKUPINA Sudjeluje na radionicama za izradu, ukazuje na mogućnosti razvoja. Identificira snage i slabosti lokalnog područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog sadržaja strateških ciljeva i mjera.

Razmatra otvorena pitanja te daje mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog područja stručnosti. Sudjeluju u provedbi komunikacijskog plana.

Prati rezultate i razvojne učinke predloženih mjera te priprema podloge za izradu izvješća o provedbi Strategije.

GOSPODARSKI SUBJEKTI Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge i komentare.

Svojim djelovanjem doprinose ostvarenju zadanih ciljeva.

Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima i iznosima ulaganja u skladu s Postavljeni indikatorima.

ZNANSTVENE I OBRAZOVNE INSTITUCIJE

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

Tablica 54. Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strategije




63 / 73

9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE

Provedba Razvojne strategije temelji se na provođenju predloženih aktivnosti unutar zadanih ciljeva, prioriteta i mjera. Provedba se realizira kroz provođenje aktivnosti definirane Akcijskim planom koje planira i provodi Općina kao jedinica lokalne samouprave u svrhu dostizanja zadanih ciljeva u predviđenom šestogodišnjem razdoblju. Akcijskim planom provedbe usklađuju se ciljevi, prioriteti i mjere razvoja s proračunskom klasifikacijom.

U segmentu provedbe u kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna (državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave, ostali glavni dionici razvoja (gospodarski subjekti, civilni sektor, obrazovne ustanove) prati se kroz Bazu projekata drugih nositelja razvoja. Baza sadrži podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti i koje su provedene od strane navedenih dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora.

Kako bi se kontrolirala provedba zadanih ciljeva potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na Bazi podataka i izvještaja, a u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za ocjenu od strane nositelja provedbe Razvojne strategije o sljedećim elementima:

uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za određeno razdoblje,

razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva,

potrebnim resursima (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva,

relevantnosti planiranih prioriteta i mjera,

financijskoj učinkovitosti provedbe mjera.

9.1. Financijski okvir provedbe

Financijski okvir Razvojne strategije Općine sadrži pregled projekata po ciljevima, prioritetima, odnosno mjerama, a financijski raspored će se definirati na godišnjoj razini i nakon dobivenih troškovnika.

Kao izvor financiranja planira se da će 15%-tni dio (prosjek) ukupnih investicija teretiti općinski proračun a ostatak se planira povući iz drugih izvora (EU fondova, regionalni i nacionalni proračuni, privatna financijska sredstva i ostali dostupni izvori).

Financijski okvir usklađuje se s Planom razvojnih programa koji Općina donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne samouprave vezani uz provođenje investicija.

9.2. Provedba Razvojne strategije Općine

Provedba Razvojne strategije Općine vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Razvojne strategije te jedinstvene Baze projekata. Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i najvažnije elemente za njihovu implementaciju.

Akcijski plan provedbe Razvojne strategije izrađuje se i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu.




64 / 73

Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici općinske Uprave uz intenzivnu suradnju s Radnom skupinom i predstavničkim tijelom Općine.

9.3. Praćenje i izvještavanje

Sustav praćenja i izvještavanja temelji se na dva ključna elementa:

elektroničkoj bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te

izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima.

9.3.1. Baza projekata

Baza projekata pruža uvid u projekte i njihovom statusu glavnih dionika lokalnog razvoja (gospodarskih subjekata, javih tvrtki, institucija, Općine, Županije, civilnog sektora i slično) koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeva Razvojne strategije.

Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Razvojne strategije od strane Općinskog vijeća te će se kontinuirano pratiti i nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se uspostavlja isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine. Jednom godišnje tražit će se izvješće nositelja projekata o statusu projekta.

9.3.2. Izvještavanje o provedbi

Izvještaj o provedbi projekta sastoji se od financijskog i opisnog dijela. U financijskom izvještaju se ukratko opisuje visina financijske realizacije u odnosu na planiranu, postotak realizacije projekta, rokovi, izvori financiranja i ostale potrebne informacije. U opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću pokazatelja rezultata. Za svaku mjeru koja je identificirana u Razvojnoj strategiji odabran je indikator (Prilog 3). U izvještaju se opisuju i glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama mjera.

Nakon prihvaćanja Razvojne strategije uspostavljanjem Baze podataka kreirat će se i dokumentacija (obrasci) potrebni za izvještavanje.




65 / 73

10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

Komunikacijska strategija odnosi se na promociju i provedbu aktivnosti zadanih u ovoj Razvojnoj strategiji. Općina je nositelj i Komunikacijskog plana. Osnovna svrha Komunikacijske strategije je davanje informacija i promoviranje Strategije. Informacije su upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.

Cilj Komunikacijske strategije je:

osigurati transparentnost u provedbi Razvojne strategije,

podići svijest u javnosti o izrađenoj Razvojne strategije,

informirati nositelje razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Razvojne strategije,

razviti administrativnu sposobnost za učinkovitu komunikaciju u okviru Razvojne strategije,

informirati, povezati i surađivati s medijima u svrhu što boljeg i učinkovitijeg informiranja te promidžbe Razvojne strategije.

Kanali komunikacije obuhvaćaju glavne dionike te podrazumijevanju njihovu međusobnu suradnju i komunikaciju prema ciljanim skupinama.

Kanali komunikacije su:

Općinski načelnik – obavještava javnost o aktivnostima na provedbi Razvojne strategije,

Općinske službe – pripremaju informacije za objavu u medijima (tiskani, elektronički),

Radna skupina za izradu Razvojne strategije – koristi informacije lokalne uprave, načelnika i informacije dobivene kroz izvješća o provedbi kako bi mogli predstaviti postignute rezultate koji doprinose ostvarenju zadanih razvojnih ciljeva.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u komunikaciji te će

informacije bit jasno prezentirane,

aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama,

uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija.

Vrijeme Aktivnost Publika Namjera Nositelj

lipanj 2016. Uspostava komunikacijske strukture

Javnost, mediji,

partneri u provedbi

Implementacija obavijesti o izradi Razvojne strategije na Internet stranicu,

Definirati kontakt osobu

Općina

studeni 2016. Predstavljanje Razvojne strategije razvoja Općine

Javnost, mediji,

partneri u provedbi

Predstaviti Razvojne strategiju nakon njezina usvajanja

Općinsko vijeće

Radna skupina

Kontinuirano Sastanci Partneri u provedbi Pratiti i utvrditi eventualnu potrebu za izmjenama Razvojne strategije

Općinsko vijeće

Radna skupina




66 / 73

prosinac 2016. Napraviti sažetak Razvojne strategije

Javnost, mediji,

partneri u provedbi

Putem sažetka desiminirati prema krajnjim korisnicima radi podizanja svijesti o zajedničkim ciljevima razvoja

Općinsko vijeće

Tablica 55. Komunikacijski plan




67 / 73

Prilog 1. Popis projekata/programa

Naziv projekta / programa Nositelj Mjera Vremensko

razdoblje2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

Izgradnja dječjeg vrtića Općina Podravske sesvete 3.1.1. 2017 6,300,000 6,300,000

Uređenje dijela ulice Ivana Mažuranića Općina Podravske sesvete 2.2.1. 2017 300,000 300,000

Uređenje vatrogasnog doma Podravske

SesveteOpćina Podravske sesvete 3.1.2. 2017 1,100,000 1,100,000

Uređenje odmorišta za bicikle Općina Podravske Sesvete 2.2.1. 0

Uređenje parkirališta u centru Općina Podravske Sesvete 2.2.1. 0

Uređenje društvenoog doma Mekiš Općina Podravske Sesvete 3.1.2. 0

Asfaltiranje parkinga na mjesnom

grobljuOpćina Podravske Sesvete 2.2.1. 0

Izgradnja odorizatorskih stanica 2.1.3. 0

Dogradnja MŠ Podravsjke Sesvete KKŽ/ PS 3.1.1. 0

Ukupno 0 7,700,000 0 0 0 7,700,000

Sufinanciranje iz Općinskog proračuna 0 740,000 0 0 0 740,000

Bespovratna sredstva 0 6,960,000 0 0 0 8,440,000




68 / 73

Prilog 2. Akcijski plan provedbe

AKCIJSKI PLAN PROVEDBE REZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE

Općina i Radna skupina u svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja, u tijeku provedbe Razvojne strategije provodit će sljedeće aktivnosti:

koordinirati indikativnu listu projekata,

pratiti provedbu Razvojne strategije i izvještavanje Općinskog vijeća o provedbi,

poticati zajedničke razvojne projekte s drugim općinama te projekte međuregionalne i prekogranične suradnje.

Razvojne strategije sastoji se od niza razrađenih mjera s razvojnim učincima koji doprinose postizanju prioriteta, strateških ciljeva i ostvarenju postavljene vizije. Jedna od ključnih aktivnosti provedbe Razvojne strategije bit će aktivno sudjelovanje svih tijela za provedbu. Razvojne strategije u izradi detaljnog Akcijskog plana sa svim sastavnicama prema Pravilniku o obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja razvojnih strategija.




69 / 73

Prilog 3. Indikatori postavljenih prioriteta

STRATEŠKI CILJ PRIORITET INDIKATOR

JEDINICA MJERE

IZVOR PODATAKA

TRENUTNA VRIJEDNOST 2015.

CILJANA VRIJEDNOST 2020.

1. OJAČATI PODUZETNIŠTVO

1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Broj edukacija o samozapošljavanju

Broj

Općina Obrazovna institucija

HZZ

0 10

Broj polaznika edukacije o samozapošljavanju

Broj


HZZ

0 100

Broj projekata u kojima su partneri poduzeća i znanstvene ustanove

Broja

Općina Poduzeća

Znanstvene ustanove

0 3

Broj održanih edukacija za poduzetnik Broj


0 10

Broj poduzetnika polaznika edukacije Broj


0 60

Produktivnost poduzetnika (ukupan prihod / broj zaposlenih)

000 kn FINA 383 500

Broj radionica o socijalnom poduzetništvu Broj

Općina Udruge

HGK

0 5

Broj udruženja povezivanja Broj Općina 0 2

Broj tradicijskih obrta Broj

Općina Obrtnička komora

0 5

1.2. Razvoj poljoprivrede

Broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava,

% postojećih PG

Općina Registar udruga

0% 10%

Broj proizvođača ekoloških proizvoda

Broj

Zadruga za obavljanje

stručnog nadzora i ugovornu

kontrolu robe-

0 7




70 / 73

Odjel certifikacija ekološke

proizvodnje

Broj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredom

ha

Zadruga za obavljanje

stručnog nadzora i ugovornu

kontrolu robe- Odjel certifikacija

ekološke proizvodnje

0 3

1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

Broj ostvarenih noćenja Broj Općina

TZŽ 0 2000

Broj turističkih objekata sa smještajnim kapacitetima

Broj Općina

TZŽ 0 5

Broj turističkih ležajeva Broj Općina

TZŽ 0 50

2. IZGRADITI I OBNOVITI PROMETNU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU I ZAŠTITITI OKOLIŠ

2.1. Zaštititi i očuvati okoliš

Broj ugovora o otkupu el. energije sklopljen sa HROTE

Broj HROTE 0 3

Broj ugrađenih solarnih sustava u obiteljskim kućama i pravnim subjektima

Broj FZOEU

Pravni subjekti 0 5

Broj obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti

Broj Općina 0 3

Broj punionica za električna vozila

Broj Općina 0 1

Postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti

% 0 30

Broj reciklažnih dvorišta Broj Komunalno

FZO HAZO

0 1

Broj saniranih odlagališta Broj Komunalno 0 1




71 / 73

FZO HAZO

2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi

Kilometri rekonstruirane i asfaltirane nerazvrstane ceste Broj Općina 22 35

Izgrađena kompletna infrastruktura gospodarske zone

Broj Općina 0 1

Broj rekonstruiranih i novih parkirališnih mjesta

Broj Općina 0 7

3. IZGRADNJOM DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I RAZVOJEM DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OSIGURATI BOLJE UVJETE ŽIVOTA STANOVNIŠTVU OPĆINE

3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove

Broj rekonstruiranih škola Broj Općina 0 1

Broj izgrađenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardom

Broj Općina 0 1

Broj uređenih dječjih igrališta Broj Općina 0 1

Broj adaptiranih / opremljenih društvenih domova

Broj Općina 0 1

Broj adaptiranih / opremljenih vatrogasnih domova

Broj Općina 0 1

3.2. Jačanje Djelovanja civilnog sektora

Broj edukacija provedbe EU projekata

Broj

Općina Udruge

Obrazovna institucija

0 5

Broj potpisanih sporazuma o suradnji Broj

Općina Udruge

0 5

Broj provedenih projekata Broj

Općina Udruge

Nadležno ministarstvo

0 3

4. POVEĆANJE EFIKASNOSTI UPRAVLJANJA RAZVOJEM

4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja

Broj polaznika edukacije Broj Općina 0 3

Broj educiranih djelatnika Broj Općina 0 3

Broj provedenih projekata Broj Općina 0 3

Broj implementiranih IKT rješenja Broj Općina 1 2

Broj stručnih i studijskih posjeta Broj Općina 0 3

4.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

Broj međunarodnih organizacija i udruženja u koje je uključena Općina

Broj Općina 0 1

Broj projekata suradnje Broj Općina 0 1




72 / 73

Prilog 4. Popis kratica

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju

ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj

AZO Agencija za zaštitu okoliša

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

EFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EFRR Europski fond za regionalni razvoj

EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ESF Europski socijalni fond

EU European union - Europska unija

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HERA Hrvatske energetska regulatorna agencija

HGK Hrvatska gospodarska komora

HROTE Hrvatski regulator tržišta energije

HTZ Hrvatska turistička zajednica

HUP Hrvatska udruga poslodavaca

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

ICT / IKT Information and communications technology / Informacijsko komunikacijske tehnologije

KF Kohezijski fond

KUD Kulturno umjetničko društvo

KKŽ Koprivničko-križevačka županija

LAG Lokalna akcijska grupa

MINPO Ministarstvo poduzetništva i obrta

MINPOLJ Ministarstvo poljoprivrede

MINT Ministarstvo turizma

MIORH Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

MRMS Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

MSPM Ministarstvo socijalne politike i mladih

MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

MZOS Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa

NN Narodne novine

NUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku

SoP Sporazum o partnerstvu

SWOT strengths, weaknesses, opportunities and threats / snage, slabosti, prilike i prijetnje




73 / 73

TS Trafostanica

TZ Turistička zajednica

ZPP Zajednička poljoprivredna politika

Izrada Razvojna strategije Općine Podravske Sesvete za razdoblje 2015.-2020. godine u cijelosti je financirana bespovratnim sredstvima - iz 85% sredstava EU i 15% sredstva RH, prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.g. Mjera 07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ Podmjera 7.1. „Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete NATURA 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti, Tip operacije 7.1.1.“ Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave“.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Razvojna strategija Općine Podravske Sesvete za razdoblje 2015.-2020.

Tip operacije: 7.1.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja


Documents

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE PODRAVSKE SESVETE · 2016-12-19 · koje im se nude u procesu razvoja. Izradom Razvojne strategije Općina preuzima odgovornost za gospodarski i društveni