Reakcija povodom ukidanja Uprave za rodnu ravnopravnost

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Reakcija povodom ukidanja Uprave za rodnu ravnopravnost

Citation preview

  • 29. april 2014.

    Reakcija povodom ukidanja Uprave za rodnu ravnopravnost POZIV VLADAJUDOJ VEDINI DA ISPUNI OBEDANJE DATO U PARLAMENTU I INICIRA FORMIRANJE EFIKASNOG INSTITUCIONALNOG MEHANIZMA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST Organizacije civilnog drutva, pojedinci i pojedinke koje se bave enskim ljudskim pravima i unapreenjem rodne ravnopravnosti protestuju zbog ukidanja Uprave za rodnu ravnopravnost i proputene prilike da se Zakonom o Vladi formira novo, efikasnije telo, kako je obeano u skuptinskoj raspravi. Uprava za rodnu ravnopravnost je bila organ u sastavu Ministarstva rada, zapoljavanja i socijalne politike, od 2008. godine, sa zadatkom da se bavi analizom stanja i unapreenjem poloaja ena. Uprava za rodnu ravnopravnost je imala znaajnu ulogu u pradenju primene Zakona o ravnopravnosti polova, sprovoenju Nacionalne strategije za borbu protiv rodnog i seksualno zasnovanog nasilja i Nacionalne strategije za unapreenje rodne ravnopravnosti i poloaja ena. Uprava je bila jedino Vladino telo koje se bavilo ovim poslovima. Podsedamo da je formiranje mehanizama za rodnu ravnopravnost, na svim, a posebno na najviem nivou, obaveza koju je naa zemlja preuzela ratifikacijom meunarodnih dokumenata. Novim Zakonom o ministarstvima Uprava za rodnu ravnopravnost je ugaena, a da novo institucionalno reenje za pitanja rodne ravnopravnosti nije predvieno, iako je to bilo najavljeno od strane poslanika vladajude vedine. Ovom prilikom je istaknuto da de nova Vlada pitanja rodne ravnopravnosti reavati na viem nivou, kao ekonomsko i razvojno, a ne socijalno pitanje i s tim u skladu formirati novo, efikasnije telo pri samom vrhu izvrne vlasti. Meunarodni zahtevi takoe idu u pravcu formiranja efikasnijih mehanizama, sa vedim budetom i vedim brojem zaposlenih. Zabrinjavajude je da je prilikom gaenja Uprave ocenjeno da rodna ravnopravnost u ovom trenutku nije prioritet imajudi u vidu pre svega teku ekonomsku situaciju, ime je vladajuda vedina pokazala da ne zna ili ne razume teku poziciju ena na tritu rada i znaajno uruavanje pozicije ena u drutvu; jo vie zabrinjava ukidanje ili umanjenje nekih mera podrke, pa je tako u Beogradu nadoknada nezaposlenim majkama kod roenja prvog deteta smanjena sa 50 na 20 hiljada dinara; prole godine ubijene su 43 ene, a smanjenje nasilja u porodici nije imenovano kao prioritet Vlade. Diskriminacija ena na tritu rada je jasno vidljiva, a uede

  • ena u lokalnoj vlasti znaajno je smanjeno nakon poslednjih izbora 2012. godine. Reforme u dravi i drutvu, razvojne politike i prakse nije mogude sprovesti bez rodne ravnopravnosti i to mora biti deo politike nove Vlade. Smatramo da je za Srbiju kljuno da ostvari kontinuitet u oblasti razvoja politika jednakih

    mogudnosti, kao i da nastavi veoma vane zapoete procese. To je posebno znaajno za proces

    pridruivanja Evropskoj Uniji, sprovoenje nacionalnih stratekih dokumenata i izvetavanje

    Komitetu UN za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad enama. Ipak, najvanije je da je

    ovakvo telo potrebno zbog pradenja i poboljanja poloaja ena u Srbiji.

    Traimo od Vlade Republike Srbije i vladajude vedine da u najkradem roku pokrenu osnivanje

    novog nacionalnog mehanizma za rodnu ravnopravnost i da u debatu o poloaju, nadlenostima

    i odgovornosti ovog tela ukljue enske organizacije i zainteresovanu javnost.

    *****

    Organizacije koje su do sada podrale zahtev: Centar modernih vetina, Centar za podrku enama i

    Beogradski fond za politiku izuzetnost.

    Takoe, inicijativu podravaju i istaknute aktivistkinje za enska prava: Aleksandra Vladisavljevid, Vinja

    Badanovid, Sofija Mandid, Lidija Prokid, Maja Ciganovid, Sanja Nikolin, Ana Popovicki i Biljana Maletin

    Uljarevid.

  • PODRKA INICIJATIVI ZA FORMIRANJE NOVOG TELA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST

    Pojedinci/pojedinke

    1. Biljana Rakid

    2. Marijana Pajvanid

    3. Marija orevid

    4. Nina ivanovid

    5. Milica Mimid

    6. Mirjana Hrvaenin

    7. Violeta Pavlovski

    8. Mila Melank

    9. Julijana Jovanov

    10. Milica Todorovid

    11. Aleksej Stepanov

    12. Violeta Jovanov Peterac

    13. Ljubica Vojvodid

    14. Dragoslava Mihajlov

    15. Nada Benkovid

    16. Dragana apid

    17. Ranka Kupusinac

    18. Verica Radovanovid

    19. Sran Stankovid

    20. Marija Stevuljevid

    21. Aniko iro Jankelid

    22. Natalija Vasilid

    23. Gordana Simonovid Veljkovid

    24. Teodora Vlahovid

    25. Katarina Jakovljevid

    26. Kata Nikovid

    27. Vesna ukid

    28. Ljiljana Neid

    29. Zibija Dh-arenkapid

  • 30. Fikreta Omerovid

    31. Tamara Tripid

    32. Maja Petrovid

    33. Natalija Kavgid

    34. Katarina Zornjanova

    35. Vojislav Arsic

    36. Maja Sedlarevid

    37. Tijana Eter

    38. Dragana Mihaljevid

    39. Vjera Rudovid

    40. Irena urid

    41. Marinika Tepid

    42. Jelena Jovanovid

    43. Ana Pataki

    44. Nevenka Bila

    45. Gordana Mitid

    46. Zlata Mojsilovid

    47. Ljiljana Gusid

    48. Milanka Laetid

    49. Radoslava Aralica

    50. Maja Bjelo

    51. Srana Tucakovid

    52. Tamara Vukov

    53. Smiljana Milinkov

    54. Nada Lazid

    55. Mila Vujid

  • Organizacije civilnog drutva

    1. UG TERNIPE, Pirot

    2. ALTERO, Beograd

    3. LABRIS, Beograd

    4. Peanik, Kruevac

    5. Centar za studije socijalne demokratije, Novi Sad

    6. Postpesimisti Kikinde

    7. Udruenje Roma, Novi Beej

    8. Rromnjako llo, Zrenjanin

    9. Udruenje Danica, Panevo

    10. Leader Net, Novi Sad

    11. Centar za razvoj, Baka Palanka

    12. Vojvoansko udruenje preduzetnica, Novi Sad

    13. SOS enski centar, Novi Sad

    14. Fenomena, Kraljevo

    15. Kulturni centar Damad, Novi Pazar

    16. enska lternative, Sombor

    17. Iz kruga Vojvodina, Novi Sad

    18. ene Juga, Pirot

    19. enski centar Uice

    20. enska ekonomsko ekoloka organizacija EKO, Uice

    21. Aktiv ena sindikalne organizacije Zastava oruje, Kragujevac

    22. Sekcija ena saveza samostalnih sindikata Kragujevca

    23. ene za mir, Leskovac

    24. Beogradska otvorena kola

    25. Klub ena Vredne ruke, Srpski Itebej

    26. Romska enska mrea Banata

    27. Centar za evropske vrednosti I politike, Beograd

    28. Viktimoloko drutvo Srbije

    29. UG Femina, Senta

    30. Udruenje Front potroaa, Beograd

    31. Centar za edukaciju I savetovanje Kalista, Beograd

    32. Centar E8, Beograd

    33. AIN Asocijacija za autonomne enske inicijative, Beograd

    34. Udruenje ena Bikidanke, Bikid Do

    35. Asocijacija slovakih udruenja ena, Baki Petrovac

    36. Udruenje ena Slovenka, Gloan

    37. Klub preduzetnih ena, Baki Petrovac

  • 38. KC Neapange, Beograd 39. Centar za prava manjina, Beograd

    40. Alternativni centar za devojke, Kruevac

    41. Centar za politiko obrazovanje, Novi Sad

    42. Udruenje ena, Nova Pazova

    43. Centar za edukaciju, komunikaciju I istraivanja Alternativni krug, Kragujevac

    44. Sekcija runih radova Avraka, Budisava

    45. Savez ljubitelja runih radova i negovanja kulturnih tradicija maara i drugih naroda i narodnosti Vojvodine, Budisava

    46. Zrenjaninski edukativni centar ZEC, Zrenjanin

    47. Istraivai Romi, abalj

    48. Dijalog

    49. Impuls, Tutin