direktoricom

recipebroj 4 godina 3 OŽUjAk 2013

Časopis Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske

HERBARIj FRAN kUŠAN

130 godina AkADEMSkEizvrsnosti

pLIVI Intervju s

BLAGICOM pETROVAC ŠIkIĆLjudskih potencijala u

recipe - Copy.indd 1 4.3.2013. 20:23:48

reci

pe 2

Recipe IMpRESSUM Glavni urednik:

Vedran Bogdanić

Novinari:

Ana Mihelčić Mateja PranjićLana KaračićMatija PoljakPetar CiganovićMaja BeloševićDiana KralikMiloš StojkovićDavid VolarićVedran BogdanićLana HerajevecEna HerjavecDajana Šulavjak

Alessandro Demaio Andrea Brajković Neva KandžijaRenata BarišićAna ČačićAna Begić Josip BarilarLara Ismailovski Josipa VrkljanJosipa KasaloDavid VolarićVice Buljanović

Grafi čka urednica:Alma Trtovac

Lektor:Filip Lončarić

Nakladnik:CPSA Udruga studenata farmacije i

medicinske biokemije Hrvatske

Za izdavača:CPSA Udruga studenata farmacije i

medicinske biokemije Hrvatske

Tisak:Printera Grupa d.o.o.

Dr. Franj Tuđmana 14a 10431 Sveta Nedelja

recipe - Copy.indd 2 4.3.2013. 20:23:54

reci

pe 3

Drage čitateljice i dragi čitatelji!

Sa zadovoljstvom vam predstavljam četvrti broj časopisa Recipe. Glavna tema ovog broja je 130. rođendan našeg fakulteta i imat ćete priliku čitati o aktivnostima povodom obilježavanja ovog ve-likog jubileja. FBF jedan je od najstarijih farma-ceutskih fakulteta u regiji, a osnovan je 4. listo-pada 1882. godine dekretom cara Franje Josipa I. i naredbom Kraljevskog zemaljskog vladinog odjela za bogoštovje i nastavu 11. listopada iste godine. Nastava farmacije započela je 1882. osnivanjem „Farmaceutskog učevnog tečaja“ na Zagrebačkom sveučilištu, pri tadašnjem Mudroslovnom fakultetu. Povijest našeg fakulteta seže u daleku prošlost, a na toj bogatoj tradiciji stasale su i stasaju generacije vrsnih stručnjaka koji su se, zajedno s prijateljima fakulteta, potrudili da ovaj veliki rođendan bude svečano obilježen.

Posebna mi je čast istaknuti uvodnik naše dekan-ice, prof. dr. sc. Karmele Barišić, kojim otvara četvrti časopis u znaku 130. godina akademskog djelovanja fakulteta.

Novi broj Recipea donosi vam i priču o obnov-ljenom herbariju „Fran Kušan“ koji je spašen in-icijativom dekanice Barišić i Društva prijatelja FBF-a te uz veliki angažman volontera. Herbarij je sada adekvatno smješten i stavljen na raspola-ganje u nastavne i istraživačke svrhe studentima i široj stručnoj i znanstvenoj zajednici. Obuhvaća 34 026 primjeraka vaskularnih biljaka i 1 476 primjer-aka lišajeva. Predstavlja jedan od svega nekoliko herbarija koji postoje u Hrvatskoj pa je kao takav neizmjerno vrijedan.

Pažnju bi vam mogao privući i intervju koji sam osobno odradio s direktoricom ljudskih potencijala Plive, Blagicom Petrovac Šikić, koja nam otkriva koje kvalitete Pliva traži u budućim kadrovima te koje su prednosti rada u toj tvrtci. Uz to, u članku

se nalazi i pregršt savjeta kako ostaviti dobar dojam na intervjuu za posao.

Kao što je bila praksa i do sada, don-osimo vam priče o studentskim ak-tivnostima poput već tradicionalnih obilježavanja Dana borbe protiv AIDS-a i Dana dijabetesa, priče sa student-skih razmjena i putovanja od kojih bih posebno istaknuo priču Davida Volarića koji je sreću nakon diplome odlučio potražiti u Kanadi. Uz navedeno, u ovom broju čeka vas još mnogo drugih zanimljivih tema za koje se nadamo da ćete sa zadovoljstvom pročitati.Ugodno vam druženje s Recipeom,

Vedran Bogdanić

RIjEČ GLAVNOG UREDNIkA

recipe - Copy.indd 3 4.3.2013. 20:24:03

reci

pe 4

reci

pe 4

kazaloSiječanj 2013

16. smotra sveučilišta u Zagrebu 19

130 godina akademske izvrsnosti 6

Autumn Assembly 2012 20Avione, slomit ću ti krila! 40CELIJAKIJA :

Kameleonska bolest brojnih lica 30

Dan borbe protiv HIV-a 58

DIA Euromeeting 44Dijabetes 65Drugi TWIN projekt studenata medicinske

biokemije: Hrvatska - Srbija 23

Europski dan svjesnosti o antibioticima 64

Herbarij “Fran kušan” 8

Intervju s Blagicom petrovac ŠikićdirektoricomLjudskih potencijala u pLIVI 12

Ljetna škola o inovativnim pristupima

u regenerativnoj medicini 16

Parfemi nevidljiva umjetnost 27Poznate osobe za koje niste znali da su

radili kao farmaceuti 59Preparati za bolje koncentraciju i bolje

pamćenje SOLGAR 62Prva Europska konferencija

mladih o alkoholnoj politici 53

Riječ Dekanice 5Riječ glavnog urednika 3Sportska udruga

Farmaceutsko - biokemijskog fakulteta 66

STEVIJA : Zdravlje zapakirano u slatko 42

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 56Svjetski dan borbe protiv dijabetesa 65Zahvale 67Život na sjeveru Patnje mladog magistra 48

recipe - Copy.indd 4 4.3.2013. 20:24:07

reci

pe 5

reci

pe 5

Poštovane studentice i poštovani studenti,

iza nas je 130. akademska godina u kojoj smo radno i svečano obilježili veliki jubilej Fakulteta. Cilj nam je bio predstaviti se i podsjetiti akadem-sku, znanstvenu, stručnu i sveukupnu hrvatsku javnost na osebujnost našeg djelovanja kroz 130 godina.

Fakultet je svoje djelovanje započeo 4. listopada 1882. godine ukazom cara Franje josipa i čime je utemeljen „Farmaceutski učevni tečaj“ na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prvi takav u jugoistočnoj Europi. Od tada do danas razvili smo se u vrhunsku akademsku, znanstvenu i stručnu visokoškolsku instituciju koja obrazuje magistre farmacije i medicinske biokemije na diplomskoj i poslijediplomskoj razini.

Fakultet je, uz Sveučilište u Zagrebu, predstav-ljao rasadnik nastavnih, znanstvenih i stručnih kadrova u ovom dijelu Europe te značajno pri-donio razvoju farmaceutske industrije i pratećih djelatnosti u Hrvatskoj. Diplome iz farmacije i medicinske biokemije steklo je oko 10 000 stručnjaka uz 300 magistara i 200 doktora zna-nosti.

Sto trideseti jubilej obilježili smo radno i svečano. Obilježavanje obljetnice započeli smo student-skim natjecanjem u konzultacijskim vještinama, zatim su uslijedili: simpozij studenata diplom-skih i poslijediplomskih studija: „FArMEBS 2012“, predstavljanje herbarija Frana Kušana koji je obnovljen u suradnji s AMA-FBF-om, dani otvorenih vrata, tečaj trajne edukacije, organizacija 9. Europskog simpozija iz farma-ceutske tehnologije, izložba „Od ljekaruše do farmakopeje – U struci pri ruci“ (u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti), izložba farmakognoške zbirke Fakulteta, organ-izacija simpozija „Hrvatski prirodoslovci 21“ (u suradnji s Maticom hrvatskom).

Posebice bih istaknula da smo u jubilarnoj godi-ni izdali sljedeće publikacije: spomenicu, bibli-ografi ju, godišnje izvješće, „libar od likarij“ don Petra Kaštelana (u suradnji s Maticom hr-vatskom), „julije Domac – život i djelo“ (u suradnji s Hrvatskim farmaceutskim društvom). Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratori-jsku medicinu svoje su godišnje sastanke posve-tili obilježavanju 130. jubileja Fakulteta.Naposljetku, 25. rujna 2012. godine, na svjetski Dan farmacije, održana je svečana akademija pod visokim pokroviteljstvom predsjednika re-publike Hrvatske, prof. dr. sc. ive josipovića, u nazočnosti preko 600 uzvanika iz akademskog, znanstvenog, stručnog i javnog života republike Hrvatske.

DekanicaProf. dr. sc. Karmela Barišić

RIjEČ DEkANICE

recipe - Copy.indd 5 4.3.2013. 20:24:07

reci

pe 6

Svečanom akademijom održanom u hotelu Westin, 25. rujna obilježena je 130. obljetnica nastave far-macije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (FBF-u) Sveučilišta u Zagrebu. Svečanosti je nazočilo više od pet stotina uzvanika, među kojima su i brojni uglednici poput izaslanika predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Izeta Aganovića; potpredsjednika Hrvatskog sabora, akademika Željka Reinera; ministra znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Republike Hrvatske, dr. Željka Jovanovića; rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Alekse Bjeliša; predsjednika Skupštine grada Zagreba Davora Bernardića; pomoćnog biskupa zagrebačkog Valentina Pozaića te rektora i dekana

hrvatskih i inozemnih sveučilišta.

piše: josipa vrkljan

130 godina akademske

izvrsnosti

recipe - Copy.indd 6 4.3.2013. 20:24:11

reci

pe 7

U svojoj pozdravnoj poruci, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, osvrnuo se na povijesni razvoj Fakulteta, njegovu pre-poznatljivost i vrijednost, dok je pomoćnik ministra zdravlja, Luka Vončina, dr. med., zahvalio svima koji su završili ovaj Fakultet te stečenim znanjem i vještinama doprinijeli razvoju farmaceutske indus-trije, nedvojbeno bitne za hrvatsko gospodarstvo.

Dekanica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, prof. dr. sc. Karmela Barišić, naglasila je kako je obilježavanje jubilarne obljetnice prigoda za podsjećanje na važne događaje iz duge povijesti Fakulteta, prisjećanje na naraštaje profesora, zn-anstvenika, stručnjaka, suradnika i studenata koji su najkreativnije godine života i profesionalne ka-rijere darovali Fakultetu, pridonoseći njegovu raz-voju u vrhunsku akademsku, znanstvenu i stručnu ustanovu, jedinu takve vrste u Republici Hrvatskoj.Sam Fakultet brojnim je događanjima i aktivnos-tima u 2012. godini iskazao počast i priznanje svo-jim utemeljiteljima. Aktivnosti su započele u travn-ju natjecanjem studenata i Festivalom znanosti. U svibnju je održan znanstveni simpozij studenata poslijediplomskih i diplomskih studija, predstavlje-na je obnovljena zbirka „Herbarij Frana Kušana“ te je održano X. savjetovanje farmaceuta u Šibeniku. U lipnju su priređeni Otvoreni dani i organiziran tečaj trajne edukacije, dok su događanja u rujnu kulminirala 9. srednjoeuropskim simpozijem far-maceutske tehnologije (CESPT) u Dubrovniku. Hr-vatsko farmaceutsko društvo se također pridružilo obilježavanju ove značajne obljetnice pa će u suradnji s FBF-om izdati knjigu o životu i djelu

prof. Julija Domca, jednog od najznačajnijih znan-stvenika u području farmacije na ovim prostorima

krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

FBF je jedan od najstarijih farmaceutskih fakulteta u jugoistočnoj Europi, a osnovan je rješenjem cara Franje Josipa I., 4. listopada 1882. i nared-bom Kraljevskog, zemaljskog vladinog odjela za bogoštovje i nastavu 11. listopada iste god-ine. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. osnivanjem „Farmaceutskog učevnog tečaja“ na zagrebačkom Sveučilištu, a pri

tadašnjem Mudroslovnom fakultetu.

Sadašnje ime nosi od 1963., a od 1986. godine organizira sveučilišnu nastavu u dva studijska programa: studij farmacije i studij medicinske bi-okemije. Danas Fakultet ima 15 zavoda, 2 centra, 1 200 studenata, 136 zaposlenika, 18 redovitih profe-sora, 12 izvanrednih profesora, 24 docenta, 9 mla-dih istraživača, 23 asistenta te 40 tehničkih i ad-ministrativnih suradnika. Na Fakultetu je trenutno oko 950 redovitih studenata na diplomskim te 70-ak na poslijediplomskim studijima. Kroz 130 godi-na povijesti, Farmaceutsko-biokemijski fakultet spremno se nosio s izazovima brzog tehnološkog razvoja suvremene farmacije i medicinske biokem-ije te širio, prenosio i primjenjivao stečena znanja za dobrobit pojedinca, društva i domovine. Na tim

temeljima gradi se naša budućnost.

recipe - Copy.indd 7 4.3.2013. 20:24:13

reci

pe 8

Neki od najvećih herbarija su: „Muséum National d’Histoire Naturelle“ u parizu(Francuska) s 10,5 milijuna primjeraka, „komarov Botanical Institute“ u Saintpetersburgu (Rusija) i „Conservatoire et jardan Botanique“ u Ženevi (Švicarska) s višeod 5 milijuna primjeraka.

U Hrvatskoj postoji nekoliko važnijih herbarija od kojih su najveći: „HerbariumCroaticum“ (herbarij Botaničkog zavoda prirodoslovno-matematičkog fakultetau Zagrebu) s oko 180 000 primjeraka te „Herbarij Ive i Marije Horvat“ (smješten uBotaničkom vrtu u Zagrebu) s oko 78 000 primjera-ka.

Naš Farmaceutsko-biokemijski fakultet također ima svoj herbarij.Herbarij je trebao biti doniran prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, no inicijativom dekanice prof. dr. sc. karmele Barišić i UO AMA FBF-a (Društva pri-jatelja FBF-a), ostao je u vlasništvu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Nažalost, trenutno je smješten u neadek-vatnom, vlažnom prostoru u zgradi FBF-a na Zma-jevcu.

Cilj obnove bio je opremiti herbarij „Fran kušan“ za korištenje u nastavne i istraživačke svrhe te ga staviti na raspolaganje studentima i široj stručnoj i znanstvenoj zajednici prigodom obilježavanja 130. obljetnice FBF-a tijekom 2012 godine.

HErBArij „FrAN KUŠAN“

recipe - Copy.indd 8 4.3.2013. 20:24:15

reci

pe 9

HErBArij „FrAN KUŠAN“Društvo prijatelja FBF-a i voditeljica projekta

obnove, ksenija Sokol, mag. pharm., pobrinuli su se da herbarij „Fran kušan“ bude sačuvan u

primjerenom prostoru.Svojim volonterskim radom pomagalo im je

oko 40 osoba, od studenata FBF-a i pMF-a, preko magistara zaposlenih u javnim i privatnim

ljekarnama, do magistara u mirovini.Mnogo truda uloženo je u preslagivanje biljaka iz starih košuljica u nove, čitanje nečitkih ruko-

pisa, upisivanje u bazu podataka te šifriranje (koje je još u tijeku).

Herbarij sadrži 34 026 primjeraka vaskularnih biljaka te 1 476 primjeraka lišajeva.

Najmlađi primjerci datiraju iz 80-ih godina 20. stoljeća, a najstariji čak iz 1873.godine. Najs-

tariji primjerci koje je prikupio i determinirao upravo prof. kušan, utemeljitelj ovog herbarija,

potječu iz svibnja 1929.g.Ostali sakupljači i determinatori bili su i B.

klapka, I. Volarić, Lj. Barbalić, Z. Malović i mnogi drugi.

Biljke su sakupljane s cijelog područja bivše jugoslavije. Najzastupljeniji su primjerci iz

Hrvatske (Zagrebačka gora, Samoborsko gorje, Velebit, klek, Biokovo, pelješac, papuk…), Slov-

enije (julijske Alpe) te Bosne i Hercegovine (Troglav, kamešnica, Trebević, ...)

Naišli smo na nekoliko primjeraka iz poljske, Italije i Grčke. Upravo je na kongresu u Grčkoj

1960. godine boravio prof. kušan i usput priku-pio dio biljaka iz toga područja.

Obnova herbarija trajala je 8 mjeseci. Iz neadek-vatnog smještaja, herbarij je premješten u vrtnu zgradu Botaničkog vrta „Fran kušan“ u Schrot-tovoj 39, u obnovljeni prostor na katu. Obnovu prostora djelomično je fi nancirao FBF.

Donacije za obnovu i opremu prostora priku-pljala je mr. sc. Dubravka Mandić, mag. pharm., a prikupljeno je preko 130 000 kn od raznih donatora, ponajviše ljekarni i ljekarnika.prostor je opremljen odgovarajućim ormarima i klimatizacijskim uređajima. Uz to, nabavit će se i oprema za korištenje herbarija kao što je računalo, mikroskop/lupa, inverzni skener – „Herbascan“, fotoaparat te priručnik za deter-miniranje biljaka.

Uz to, herbarij je sada prepoznat kao kulturna baština Republike Hrvatske.

Dovršenje obnove herbarija popraćeno je prigodnom izložbom postavljenom u pros-torima Zavoda za analitičku kemiju na FBF-u, A. kovačića 1, te brojnim prilozima u raznim medijima (na Z1 televiziji, Hrvatskom radiju, Hrvatskom katoličkom radiju te na internetskim stranicama Večernjeg lista i 24sata).

Moramo posebno zahvaliti voditeljici projekta kseniji Sokol, mag. pharm. koja nas je poticala i bodrila svojim veselim kasnonoćnim mailovima i bez koje sve ovo nebi bilo odrađeno na vrhunskoj razini.

pišu:Ana Mihelčić i Mateja pranjić

recipe - Copy.indd 9 4.3.2013. 20:24:16

reci

pe 10

Dr. sc. Dario kremer u nedavno obnovljenim prostorijama herbarija „Fran kušan“ smještenog u zgradi Botaničkog vrta „Fran kušan“

ovako je to izgledalo na početku (rujan 2011.)

recipe - Copy.indd 10 4.3.2013. 20:24:20

reci

pe 11

ovako je to izgledalo na otvorenju izložbe

recitiranje haiku poezije i prigodni glazbeni program

volonteri u radu

recipe - Copy.indd 11 4.3.2013. 20:24:26

reci

pe 12

Što je zapravo HrM (Upravljanje ljudskim potencijalima)?

Upravljanje ljudskim potencijalima je poslovna funkcija koja primjenom svojih poslovnih procesa omogućava integraciju poslovnih planova kompanije i njezinog ljudskog i intelektualnog kapitala s ciljem ostvarenja kompanijskih strateških ciljeva, podizanja ukupne razine učinka i istovremenog podizanja ra-zine zadovoljstva zaposlenika. Glavna područja rada HRM-a su:Pribavljanje - privlačenje i selekcija kadrova (kreiranje strategije privlačenja kadrova; kreiranje, unapređivanje i primjena selekcijskih metoda; razvoj i održavanje baza podataka o talentima/potenc-ijalnim kandidatima za posao; planiranje i realizacija godišnjeg plana zapošljavanja: analiza potreba, oglašavanje i prikupljanje ponuda, selekcija kandidata, odgovaranje na ponude)Kontinuirani razvoj kadrova (kreiranje strategije razvoja kompetencija zaposlenika, implementiranje planova razvoja: procjena potencijala zaposlenika i identifi ciranje talenata, savjetovanje menadžera i za-poslenika; razvoj/izbor različitih solucija razvoja kompetencija, planiranje, organiziranje i evaluacija, edukacija)Nagrađivanje (kreiranje i implementacija konkurentnog i motivirajućeg sustava nagrađivanja; planiranje i isplata plaća) Organizacijska kultura (ispitivanje i komuniciranje organizacijske kulture; defi niranje HRM sustava i procesa koji će podržati željenu organizacijsku kulturu)Radni i industrijski odnosi (kreiranje pravilnika i drugih dokumenata potrebnih za reguliranje radnih i in-dustrijskih odnosa: kolektivni ugovor, individualni ugovori o radu, dokumenti za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sl.; upravljanje industrijskim odnosima/razvoj dugoročnih odnosa sa sindikatima; odnosi s fondovima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja).U svim područjima kojima se bavi, HRM treba istovremeno biti strateški partner poslovanju, agent promjena i zastupnik zaposlenika, te pružati cjelovitu podršku koja će zadovoljiti potrebe zaposlenika, poslodavca i šire društvene zajednice.

Kako izgleda tipičan radni dan human resource managera?

Za HR menadžera, s obzirom na područje poslovanja za koje je zadužen, gotovo se može reći da ne postoji tipičan dan. Naime, raznolikost i multidisciplinarnost posla čini dane vrlo različitima. Moj je glavni zadatak osigurati kvalitetnu podršku poslovanju te stoga održavam redovite sastanke s članovima menadžment tima s kojima se dogovoram o svim ključnim potrebama i aktivnostima vezanim za ljudske potencijale. Također, redovite sastanke održavam i sa članovima svoga tima koji donose informacije i potrebe iz različitih dijelova poslovanja i zajedničkim dogovorima planiramo i implementiramo procese i projekte koji su potrebni menadžmentu i zaposlenicima u ostvarivanju poslovnih ciljeva. Značajan dio mog posla su kontakti s vanjskim institucijama, obrazovnim ustanovama i edukacijskim kućama u svrhu, osiguranja dugoročne suradnje na planu razvoja naših zaposlenika, ostvarivanja suradnje s ciljem privlačenja najboljih budućih zaposlenika, prikupljanja informacija o kretanjima na tržištu rada i slično.Osim toga, dio posla obuhvaća suradnju s ostalim lokacijama unutar TEVA grupe, ponajviše HR menadžerima s tih lokacija radi kreiranja regionalnih i globalnih strategija razvoja kako bi se omogućio rast kompanije u cijelosti, uskladili benefi ti i mogućnosti razvoja zaposlenika.

INTERVjU S BLAGICOM pETROVAC ŠIkIĆDIREkTORICOM LjUDSkIH pOTENCIjALA U pLIVI

Intervjuirao:Vedran Bogdanić

recipe - Copy.indd 12 4.3.2013. 20:24:30

reci

pe 13Blagica Petrovac Šikić

Direktor Ljudskih potencijala PLIVA Hrvatska d.o.o.

recipe - Copy.indd 13 4.3.2013. 20:24:33

reci

pe 14

Što vas najviše veseli u poslu, a što je najnezahvalinija dužnost HrM-a?

Volim vidjeti konkretne rezultate našeg rada, vidjeti da podrška koju smo pružili zaposlenicima i menadžerima naše kompanije ima pozitivne posljedice i odjeke, tako da me najviše vesele uspješno im-plementirani projekti za koje dobivamo pozitivnu povratnu informaciju naših korisnika u kompaniji. Ne-davno smo tako implementirali i novi sustav za procjenu učinka te procjenu talenata. To su procesi koji u PLIVI postoje već više od jednog desetljeća, a ovim smo novim sustavom omogućili menadžmentu jed-nostavnije provođenje tih procesa i mogućnost da sve podatke imaju na jednom mjestu i da su im u sva-kom trenutku dostupni. Za taj smo projekt osim pozitivne povratne informacije u PLIVI, dobili i potvrdu izvana: naime, nedavno smo nagrađeni nagradom za najbolju HR praksu portala MojPosao.A najnezahvalnija?. Pa ima u svakom poslu stvari koje vam nisu najmilije, ali svaka služi nekoj svrsi pa pokušavam u tim pozitivnim ishodima iznaći motive i za takve aktivnosti.

Koje sve potencijalne karijere PlivA/tEvA nudi našim čitateljima - mladim farmaceutima i kakve su mogućnosti napredovanja?

PLIVA je farmaceutska kompanija, dakle farmaceuti su naša “matična” struka (trenutno ih je zaposleno 130) i nude im se najraznovrsniji poslovi: od medicinskih predstavnika u marketingu i prodaji, analitičara i istraživača, tehnologa u farmaceutskoj proizvodnji ili pak rad na proizvodnoj dokumentaciji, kvali-fi kaciji proizvodne ili laboratorijske opreme, validaciji procesa, poslova na osiguranju i kontroli kvalitete, puštanju lijekova u promet, kliničkim ispitivanjima, registraciji proizvoda, farmakovigilanciji, itd.. Dru-gim riječima, u PLIVI faramaceuti rade doslovno u svim segmentima poslovanja. Ono u čemu svaki farmaceut u PLIVI, uostalom kao i svaki zaposlenik uopće, sigurno napreduje jest u znanjima i stručnosti. PLIVA je uspješna farmaceutska kompanija i zbog toga što ide u korak s novim tehnologijama, novim proizvodima i novim pristupima. Stoga se posao svakog pojedinca brzo mijenja i zahtijeva neprestanu nadogradnju i učenje. To je našim zaposlenicima velika prednost jer im omogućuje dinamičnost i utažuje želju za znanjem. Ono što je u PLIVI lijepo jest i što zaposlenici s obzirom na kompleksnost poslovanja mogu napredovati i lateralno, tj. prelaziti iz funkcije u funkciju, pa tako imamo zaposlenika koji su svoju karijeru započeli u proizvodnji kao tehnolozi, kasnije su nastavili u osiguranju kvalitete u kojem je vrlo važno imati jasnu sliku o procesima proizvodnje, a danas rade u validaciji procesa koja objedinjuje znanja iz područja kvalitete i proizvodnje. Naravno, moguće je razvijati se i u menadžerskom smjeru, a za PLIVU je karakteristično upravo to da menadžment razvija iz redova vlastitih zaposlenika. Uz sve to, zaposlenici imaju mogućnost napredovanja domicilno ili internacionalno.

Kakve su mogućnosti edukacije zaposlenika u Plivi?

Bez obzira na smjer razvoja, svi zaposlenici imaju razne mogućnosti educiranja, od stručnih seminara i konferencija, postdiplomskih i specijalističkih studija, do razvoja vještina, učenja jezika, informatičkog obrazovanja i mnoge druge koje im mogu pomoći u razvoju i omogućiti još kvalitetnije obavljanje posla. Samo u 2011. godini u različite vrste obrazovanja zaposlenika uloženo je više od 7,5 milijuna kuna. Kako motivirate zaposlenike? Da li je ljudima važnija pozicija, novac ili nešto treće?Pitanje kako motivirati zaposlenike staro je koliko i rad sam, ali usprkos nebrojenim teorijama, istraživanjima koja se bave tim pitanjem i moru knjiga napisanima na tu temu, ni do danas na njega nije moguće dati odgovor koji bi pokrio svu kompleksnost motivacije. Vrlo često se može čuti stav da se zaposlenike najbolje može motivirati povećanjem plaće, odnosno dod-jelom materijalnih nagrada, no mi u PLIVI svjesni smo činjenice da je za različite ljude karakterističan različit rang motiva, da imaju različite potrebe i da različito doživljavaju realnu situaciju te da se sve to skupa još i mijenja u funkciji vremena. Stoga se naš pristup motiviranju zaposlenika temelji na individu-alnom pristupu zaposleniku, što je zadatak svakog PLIVINOG menadžera. Mi kao HR u tom procesu pružamo podršku, informacije, edukacije i osmišljavamo sustave kroz koje se zaposlenike može moti-virati. Na taj način omogućujemo individualni razvoj svakom zaposleniku kao i priliku za kombiniranje različitih motivatora, ovisno o tome što je važno kojem zaposleniku.Kad je riječ o konkretnim materijalnim oblicima motiviranja, svaki zaposlenik uz redovnu mjesečnu

Što vas najviše veseli u poslu, a što je najnezahvalinija dužnost HrM-a?

Volim vidjeti konkretne rezultate našeg rada, vidjeti da podrška koju smo pružili zaposlenicima i menadžerima naše kompanije ima pozitivne posljedice i odjeke, tako da me najviše vesele uspješno im-plementirani projekti za koje dobivamo pozitivnu povratnu informaciju naših korisnika u kompaniji. Ne-davno smo tako implementirali i novi sustav za procjenu učinka te procjenu talenata. To su procesi koji u PLIVI postoje već više od jednog desetljeća, a ovim smo novim sustavom omogućili menadžmentu jed-nostavnije provođenje tih procesa i mogućnost da sve podatke imaju na jednom mjestu i da su im u sva-kom trenutku dostupni. Za taj smo projekt osim pozitivne povratne informacije u PLIVI, dobili i potvrdu izvana: naime, nedavno smo nagrađeni nagradom za najbolju HR praksu portala MojPosao.A najnezahvalnija?. Pa ima u svakom poslu stvari koje vam nisu najmilije, ali svaka služi nekoj svrsi pa pokušavam u tim pozitivnim ishodima iznaći motive i za takve aktivnosti.

Koje sve potencijalne karijere PlivA/tEvA nudi našim čitateljima - mladim farmaceutima i kakve su mogućnosti napredovanja?

PLIVA je farmaceutska kompanija, dakle farmaceuti su naša “matična” struka (trenutno ih je zaposleno 130) i nude im se najraznovrsniji poslovi: od medicinskih predstavnika u marketingu i prodaji, analitičara i istraživača, tehnologa u farmaceutskoj proizvodnji ili pak rad na proizvodnoj dokumentaciji, kvali-fi kaciji proizvodne ili laboratorijske opreme, validaciji procesa, poslova na osiguranju i kontroli kvalitete, puštanju lijekova u promet, kliničkim ispitivanjima, registraciji proizvoda, farmakovigilanciji, itd.. Dru-gim riječima, u PLIVI faramaceuti rade doslovno u svim segmentima poslovanja. Ono u čemu svaki farmaceut u PLIVI, uostalom kao i svaki zaposlenik uopće, sigurno napreduje jest u znanjima i stručnosti. PLIVA je uspješna farmaceutska kompanija i zbog toga što ide u korak s novim tehnologijama, novim proizvodima i novim pristupima. Stoga se posao svakog pojedinca brzo mijenja i zahtijeva neprestanu nadogradnju i učenje. To je našim zaposlenicima velika prednost jer im omogućuje dinamičnost i utažuje želju za znanjem. Ono što je u PLIVI lijepo jest i što zaposlenici s obzirom na kompleksnost poslovanja mogu napredovati i lateralno, tj. prelaziti iz funkcije u funkciju, pa tako imamo zaposlenika koji su svoju karijeru započeli u proizvodnji kao tehnolozi, kasnije su nastavili u osiguranju kvalitete u kojem je vrlo važno imati jasnu sliku o procesima proizvodnje, a danas rade u validaciji procesa koja objedinjuje znanja iz područja kvalitete i proizvodnje. Naravno, moguće je razvijati se i u menadžerskom smjeru, a za PLIVU je karakteristično upravo to da menadžment razvija iz redova vlastitih zaposlenika. Uz sve to, zaposlenici imaju mogućnost napredovanja domicilno ili internacionalno.

Kakve su mogućnosti edukacije zaposlenika u Plivi?

Bez obzira na smjer razvoja, svi zaposlenici imaju razne mogućnosti educiranja, od stručnih seminara i konferencija, postdiplomskih i specijalističkih studija, do razvoja vještina, učenja jezika, informatičkog obrazovanja i mnoge druge koje im mogu pomoći u razvoju i omogućiti još kvalitetnije obavljanje posla. Samo u 2011. godini u različite vrste obrazovanja zaposlenika uloženo je više od 7,5 milijuna kuna. Kako motivirate zaposlenike? Da li je ljudima važnija pozicija, novac ili nešto treće?Pitanje kako motivirati zaposlenike staro je koliko i rad sam, ali usprkos nebrojenim teorijama, istraživanjima koja se bave tim pitanjem i moru knjiga napisanima na tu temu, ni do danas na njega nije moguće dati odgovor koji bi pokrio svu kompleksnost motivacije. Vrlo često se može čuti stav da se zaposlenike najbolje može motivirati povećanjem plaće, odnosno dod-jelom materijalnih nagrada, no mi u PLIVI svjesni smo činjenice da je za različite ljude karakterističan različit rang motiva, da imaju različite potrebe i da različito doživljavaju realnu situaciju te da se sve to skupa još i mijenja u funkciji vremena. Stoga se naš pristup motiviranju zaposlenika temelji na individu-alnom pristupu zaposleniku, što je zadatak svakog PLIVINOG menadžera. Mi kao HR u tom procesu pružamo podršku, informacije, edukacije i osmišljavamo sustave kroz koje se zaposlenike može moti-virati. Na taj način omogućujemo individualni razvoj svakom zaposleniku kao i priliku za kombiniranje različitih motivatora, ovisno o tome što je važno kojem zaposleniku.Kad je riječ o konkretnim materijalnim oblicima motiviranja, svaki zaposlenik uz redovnu mjesečnu

recipe - Copy.indd 14 4.3.2013. 20:24:33

reci

pe 15

plaću može ostvariti i pravo na mjesečni bonus na temelju učinka. Pored mjesečnog bonusa, svi zapos-lenici PLIVE imaju pravo na godišnji bonus koji se temelji na procjeni učinka svakog zaposlenika i re-zultatima poslovanja. Također, kompanija isplaćuje regres u lipnju, dar djetetu i božićnicu u prosincu, dnevnice za službena putovanja, naknadu troškova prijevoza s posla i na posao, jubilarne nagrade za višegodišnji rad u PLIVI i još puno toga.

Koje kvalitete tražite u budućem kadru, odnosno što aplikant može istaknuti kao svoju kompara-tivnu prednost koja će vam zapeti za oko?

U PLIVI posebno njegujemo i potičemo učenje i razvoj. Stoga je znatiželja, želja za cjeloživotnim učenjem i otvorenost iskustvima vrlo važna. Također, s obzirom na organizaciju rada i kompleksnost poslovanja, zaposlenici rade u multidisciplinarnim timovima i važno je da znaju i žele dobro funkcionirati u timovima i dijeliti znanja. Veseli nas svaki kandidat koji pokazuje takve osobine. A naravno da o specifi čnosti rad-nom mjesta ovise i neke specifi čne karakteristike koje smatramo važnima.

Kako ostaviti dobar dojam na intervjuu za posao (tips&tricks)? Zadnjih godina mnogo je literature i članaka u kojima se daju upute kako ostaviti dobar dojam na intervj-uu. Puno je tu korisnih savjeta, ali i onih koji navode na krivi put čineći mnoge kandidate prenaučenima i premalo svojima. Ono što mi cijenimo je autentičnost, a za to nisu potrebni nikakvi tips and tricks.

Da li je moguće odraditi studentsku praksu ili diplomski u Plivi i koga kontaktirati?Naravno da je i mi smo jako sretni kada nam se jave studenti sa željom da upoznaju dijelove našeg poslovanja i tako steknu sliku onoga čime bi se željeli baviti u budućnosti. Za studentsku praksu primamo zamolbe gotovo svakodnevno i nastojimo uskladiti želje i potrebe studenata s onima naših organizacijskih jedinica kako bismo omogućili najkvalitetniju praksu u području koje je zanimljivo studentima. Na našim internet stranicama u dijelu Posao i karijera svaki student može pronaći kontakt adresu putem koje nam se može javiti.Surađujemo sa studentima i na planu izrade diplomskih radova no tu je važno da je tema sukladna našem području rada, pa zbog toga najčešće u izradu diplomskih radova idemo preko naših kontakata, profesora na fakultetima koji se bave nama relevantnim područjima i njihovi studenti onda praktični dio diplom-skog rade kod nas.

Koje su prednosti rada u Plivi nad ostalim korporacijama? U kakvim sve pogodnositima uživaju zaposlenici?

PLIVA je kompanija s dugogodišnjom tradicijom, a istovremeno je moderna kompanija koja ide u korak s vremenom. Ono što se kod nas razlikuje od drugih je duh PLIVE i jak osjećaj pripadnosti, velika ko-legijalnost i neizmjerna količina stučnog znanja stjecana desetljećima. Na razini kulture kompanije jako smo bogati i raznoliki.Zaposlenici na tom vrelu znanja i iskustva stječu kompetencije koje su vrlo važne i omogućuju im kval-itetan razvoj. Naravno da kao i svaka kompanija koja drži do svojih zaposlenika, a mi ih smatramo ključem našeg uspjeha, ulažemo u obrazovanje, razvoj i motivacijske sustave, a osim toga omogućujemo i razne dodatne pogodnosti poput redovitih zdravstvenih pregleda ili povoljne uplate mirovinskih osig-uranja. Organiziramo i razne akcije kao Dan djece u PLIVI kada nam djeca naših zaposlenika dolaze u posjetu, zatim Dan PLIVE na Jarunu, veliki party na otvorenom gdje dolaze zaposlenici sa članovima obitelji i mnoge druge akcije koje zaposlenici smatraju dodanom vrijednošću, a koje nama pomažu u izgradnji kulture kompanije.

Želite li još nešto poručiti našim čitateljima?

Ukoliko vas privlači rad u raznolikoj, internacionalnoj, brzo razvijajućoj kompaniji s mnogo mogućnosti za rast i razvoj i želite pridonositi cjelokupnoj našoj kulturi i poslovnim uspjesima, bit ćemo sretni da postanete dio našeg velikog uspješnog tima.

reci

pe 15

recipe - Copy.indd 15 4.3.2013. 20:24:33

reci

pe 16

Berlin-Barandenburg centar za regeneratvne terapije, svakog ljeta organizira ljetnu školu koja okuplja mlade stručnjake bioinženjere i biomedicinare iz cijelog svijeta te im omogućuje da prošire spoznaje o regenerativnoj medi-cini. radi se o vodećem europskom centru koji prevodi najnovije znanstvene spoznaje u djelotvorne regnerativne terapije. ljetna škola zamišljena je kao odskočna daska studentima koji završavaju ili su završili masters i traže instituciju unutar koje bi nastavili svoju edukaciju na dok-torskom studiju. 2012. godine imao sam priliku biti ondje kao najmlađi polaznik ljetne škole i upoznao kolege iz ci-jeloga svijeta s kojima i danas održavam kontakt. gotovo polovica polaznika u međuvremenu je dobila stipendiju za doktorski studij u nekoj od institucija koje smo imali pri-liku posjetiti, a dojma sam da je to zahvaljujući interesu i kontaktima koje su ostvarili tijekom ljetne škole. informa-cije o ovoj ljetnoj školi dobio sam od kolegice i, vidjevši im-presivnu listu ključnih predavača, odlučio se prijaviti. Na listi su se nalazili najbolji znanstvenici u ovom području s poznatih svjetskih sveučilišta i instituta poput: Charité, Oxford Stem Cell institute, german Heart institute Berlin, San raffale telethon institute for gene therapy, la lolla institute for Allergy and immunology, BSrt, Universtät-sklinikum Hamburg-Eppendorf, University of Pittsburg, iowa, london itd. Praktični program bio je izuzetno zani-mljiv i obuhvaćao posjete institutu Max Planck te institutu za istraživanje reumatskih oboljenja. Posjetili smo i jednu od najvećih sveučilišnih bolnica na svijetu – Charité, u ko-joj sam imao priliku uživo vidjeti operacije srca, bubrega, ali i presađivanje hrskavičnog tkiva uzgojenog u laborator-iju te banku koštanih usadaka. Promatrali smo i eksperi-mentalne terapije primjenom citokina, matičnih stanica i svinjskog ekstracelularnog matriska kao svojevrsne „up-ute“ endogenim humanim matičnim stanicama za pravilnu diferencijaciju i potpunu regeneraciju tkiva. Posebno me se dojmio posjet institutu Max Delbrück, gdje se odvijaju bazična istraživanja u molekularnoj biologiji i klinička istraživanja s fokusom na kardiovaskularne i metaboličke bolesti te istraživanje tumora i bolesti živčanog sustava. Na Max Delbrücku radi 1 400 istraživača, a institut raspolaže ogromnim fi nancijskim sredstvima od kojih više od 90% osigurava država. Prema riječima istraživača, fi nancijska potpora države ključna je za sigurnost projekata jer je na taj način fi nanciranje dugoročno osigurano. Na institutu mi se svidjela animalna jedinica s milijunima miševa, štakora i zečeva, a imao sam priliku proizvoditi transgenične štakore te klonirati miševe. još jedna uzbudljiva destinacija bila je Parexelova bolnica za klinička istraživanja. tijekom pos-jeta Parexelovu berlinskom centru, izvorno američkoj, farmaceutskoj, istraživačkoj, konzultantskoj korporaci-ji, spoznao sam kako izgleda moderan centar za klinička

LjETNA ŠkOLA O INOVATIVNIM pRISTUpIMA U REGENERATIVNOj MEDICINI

recipe - Copy.indd 16 4.3.2013. 20:24:43

reci

pe 17

istraživanja. Parexelovi klijenti su velike farmaceutske korporacije koje rizična ali neizbježna klinička istraživanja novih, potencijalnih lijekova prepuštaju Parexelu. On ubrzava razvoj i komercijalizaciju novih lijekova te preuzima rizik za eventualne nesreće tijekom kliničkih istraživanja koje se, usprkos maksimal-nom oprezu, ipak događaju. to podrazumijeva dugotrajne sudske procese, mili-junske odštete, ali i negativan publicitet koji farmaceutski divovi, zahvaljujući Parexelu i sličnim korporacijama, mogu izbjeći. U centru sam, osim bolesnika koji su iscrpili sve konvencionalno raspoložive terapije, imao priliku upoznati i zdrave dobrovoljce koji su, u zamjenu za izdašnu novčanu kompenzaciju, pris-tali biti „pokusni kunići“ za testiranje novih lijekova. Parexel intenzivno radi na marketingu pa stoga nemaju problema sa popunjavanjem kapaciteta. Osobno sam na više mjesta u gradu primijetio plakate koji obećavaju novčanu kom-penzaciju za sudjelovanje u studijama. Zanimljivo je da pacijenti nisu plaćeni prema riziku, već svi dobivaju jednaku naknadu jer bi bilo neetično navoditi do-brovoljce da sudjeluju u rizičnijim istraživanjima kako bi zaradili više novaca. Pacijenti moraju 24 sata dnevno boraviti u centru za klinička ispitivanja jer je zdravstveni nadzor obavezan cijelo vrijeme trajanja istraživanja, ali i zato što sama istraživanja podrazumijevaju nadziranje brojnih parametara relevantnih za ispitivanje. Pacijenti, osim maštanjem o novcu koji će dobiti za sudjelovanje, vrijeme prikraćuju na nekoliko načina. Na raspolaganju im je pristup inter-netu, telefonu, gotovo neograničen broj televizijskih programa te park-šetalište za rekreaciju smješten na vrhu bolnice. razumljiva su nastojanja i ulaganja bol-nice kada se u obzir uzme činjenica da tijekom istraživanja, koje zna potrajati i nekoliko tjedana, pacijenti najčešće ne smiju napustiti centar. Sva su istraživanja dvostruko slijepa što osigurava objektivne rezultate, a Parexel, odnosno korpo-racija kao klijent, prema novoj, strožoj, europskoj regulativi, dužna je objaviti rezultate svih istraživanja makar oni ne idu u prilog djelotvornosti ispitivanog lijeka. to sprječava ponavljanje identičnih studija kako bi rezultati bili povoljni, što je nekada bila praksa.

Osim stručno-edukativnog programa, organizatori su se potrudili za polaznike osmisliti i bogat kulturni program. Organizirano je turističko razgledavanje Ber-lina uključujući vožnju brodom, zatim klasičan koncert u Berlinskoj katedrali, uistinu impozantnoj građevini, posjet Berlinskom Parlamentu, povijesna ruta po nacističkim bunkerima iz Drugog svjetskog rata uz stravične priče o ratnim stradanjima i zločinima. Uz to, posjetili smo otok muzeja usred Berlina pri čemu bih istaknuo muzej Pergamont kao, po mojem ukusu, najljepši. Nije izostala ni neizbježna šetnja uz Berlinski zid kojeg je svake godine sve manje jer se nalazi na meti lovaca na suvenire koji turistima prodaju komadiće zida. Među objekti-ma koje smo posjetili, najviše me impresioniralo razgledavanje predivne palače i istoimenog parka Sanssouci, cara Friedricha velikog, pravog rivala francuskom versaillesu. Zadnji dan škole družili smo se na gala večeri u restoranu na vrhu tv tornja koji je najviša građevina u Berlinu te pruža nevjerojatan pogled na grad i okolicu. Svakome koga interesira znanstvena karijera, a nije siguran da je odabir takve karijere ispravna odluka, preporučio bih ovu ljetnu školu kao divno iskustvo nakon kojeg je lakše donijeti odluku o svojoj budućnosti. više informacija o ljet-noj školi možete pronaći na: www.bsrt-summerschool.de, a prijave za 2013. su otvorene od 15. siječnja do 20. ožujka.

piše: vedran Bogdanić

recipe - Copy.indd 17 4.3.2013. 20:24:59

reci

pe 18

16. SMOTRA SVEUČILIŠTA U

ZAGREBU

recipe - Copy.indd 18 4.3.2013. 20:25:00

reci

pe 19

16. SMOTRA SVEUČILIŠTA U

ZAGREBU v

Smotra Sveučilišta u Zagrebu organizira se za učenike završnih razreda srednjih škola, studente te ostale zainteresirane. Temeljna zadaća je pravodobno obavještavanje svih budućih studenata o programima studija, dostignućima u pojedinim područjima, opremljenosti fakulteta, nastavnim planovima, preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, kreativnim mjestima za zapošljavanje u određenim strukama, novim radnim uvjetima koje osiguravaju poduzetnici i tvrtke,

uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu te o još mnogo drugih detalja.Ovogodišnja 16. smotra održana u izložbenim prostorima SC-a omogućila je predstavljanje 33 sas-tavnice zagrebačkoga Sveučilišta te pedesetak veleučilišta i visokih škola tijekom tri dana (od 13. do 15. listopada). Održane su tribine na kojima su predstavnici pojedinih fakulteta i akademija govo-

rili o uvjetima upisa na studijske programe te odgovarali na pitanja posjetitelja.

Najboljima su dodijeljena priznanja, a među njima smo i mi, ovaj put ujedinjeni, farmaceuti i biokemičari. prvo mjesto u kategoriji „Najoriginalnijeg predstavljanja“ osvojio je Grafi čki fakultet, prvo mjesto u kategoriji „Izložbenog prostora“ Biološki odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a priznanje za cjelokupni dojam na smotri pripalo je Filozofskom fakultetu. prvo mjesto u kategoriji „komunikativnost, susretljivost, pristupačnost“ osvojio je Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Osvajanju te nagrade poseban doprinos dali su studenti koji su sudjelovali u priprema-ma radionice i predstavljanju Fakulteta. Osim toga, sretni smo što je ovakva nagrada stigla uoči

obilježavanja 130 godina FBF-a, što je na Smotri također istaknuto.

U pripremama za predstavljanje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta na smotri sudjelovalo je povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. jerka Dumić Belamarić, doc. dr. sc. jasmina Lovrić i doc. dr. sc.

Maja Šegvić klarić.

Štand FBF-a uređen je uz stručnu i fi nancijsku potporu farmaceutskih poduzeća Belupo d.d. i jadran Galenski laboratorij d.d. povjerenstvo je s timom stručnjaka iz navedenih poduzeća sudjelovalo u osmišljavanju izgleda štanda i prezentacije koja se prikazivala na ekranu čitavo vrijeme trajanja smotre. Na štandu su bila dva info-pulta od kojih je jedan predstavljao studij farmacije, a drugi studij medicinske biokemije. kao promotivni materijali korišteni su fascikli s CD-om (informacijski paket

i prezentacija), letci i bedževi s logom FBF-a.

Ove godine na štandu se održavala i radionica na temu „koža“ uz potporu Vichyja (L’Oreal Adria d.o.o.). Studenti farmacije (Ana Babić (Tomislav), Mirela Rizvić, Matija poljak, Stjepan perić, Frane Bašić i Marina katić) i medicinske biokemije (Tara Rolić, Magdalena Ravlić, josipa kasalo i Francis-ka Soldo) posjetitelje su upoznali s građom i funkcijama kože, postupcima testiranja kvalitete kože, negativnim utjecajima koji joj prijete (mikroorganizmi, UV zračenje, alergije i dr.), načinima njege te postupcima liječenja kožnih poremećaja i bolesti. Uz ovu radionicu, posjetitelji su imati priliku kroz igru „Spajanje parova” testirati svoje znanje iz biologije i kemije, a za uspješnost su nagrađivani paketićima iznenađenja koji su uključivali kreme, testere gelova za pranje lica, bedževe, narukvice i

ogrlice načinjene od kapsula.

komunikativni, susretljivi i pristupačni kakvi jesmo, uvjerili smo sve posjetitelje da su mladost, energija i polet, uz zalaganje i odgovoran pristup studiju, najbolja jamstva za vaš uspjeh tijekom i

nakon studija.

piše: josipa kasalo

recipe - Copy.indd 19 4.3.2013. 20:25:03

reci

pe 2

0

SOFijA, BUgArSKA

Bugarska se nalazi na važnom prometnom pravcu koji dolinom rijeke Marice povezuje Srednju Eu-ropu s Malom Azijom i Bliskim istokom.Za deveti po redu Jesenski kongres, EPSA je kao domaćina odabrala bugarsku prijestolnicu, Sofi ju. Sofi ja je glavno središte bugarskog gospodarskog života s više od 1 300 000 stanovnika. U gradu ima 16 sveučilišta, a sveučilište „Sofi ja“ osnovano je 1889. godine. Ova pravoslavna metropola ima mnoštvo crkava, među kojima su značajnije crkva Svetog Jurja, Svete Sofi je, katedrala Aleksandra Nevskog te džamija Banja Baši.

KAtEDrAlA AlEKSANDrA NEvSKOg

KONgrESTema kongresa bila je „Farmakoekonomika“, bitna stavka naše profesije u ovo doba globalne ekonom-ske krize. Vrhunski predavači na simpozijima, zanimljive radionice i treninzi imali su zadaću omogućiti nam bolje razumijevanje promjena koje se trenutno odvijaju u zdravstvu.Edukacijski simpoziji održavali su se prva dva dana kongresa s temama „Razvrstavanje troškova i eti-ka“ te „Farmaceutski marketing i informiranje pac-ijenata“, a uključivali su kratka izlaganja predavača i diskusije na zadanu temu.

Svakodnevno se paralelno održavalo nekoliko radionica i treninga čiji je interaktivni karakter dodatno pridonosio boljem upoznavanju s kolegama iz ci-jele Europe.Radionice i treninzi obuhvaćali su mnoga područja vezana uz farmaceutsku struku, a sve iz aspekta far-makoekonomike. Na radionicama je bilo do 40, a na treninzima do 20 sudionika koji su aktivno sud-jelovali u raspravama. Neke od zanimljivijih tema bile su: „Klinička farmacija“, „Rak – je li cijena terapije primjerena rezultatima liječenja?“, „Dizajn lijekova“, „Budućnost farmaceuta nakon fakulteta“ i mnoge druge. Posebno je zanimljivo bilo us-porediti komentare sudionika razvijenijih zemalja i sudionika koji su iz zemalja ispod europskog pros-jeka. Kada usporedimo Hrvatsku, nismo toliko loši, ali brojke nikako nisu na našoj strani.

Službeni delegati morali su prisustvovati General-nim skupštinama na kojima se raspravljalo o radu EPSA-e, nadolazećim događajima i projektima. Rasprave su se ponekad odužile, pa se zadnji dan kongresa vijećalo desetak sati, od čega posljed-njih šest u odijelima i svečanim haljinama jer nije bilo vremena za stanku prije odlaska na gala večeru. Tako su se uz vijećanje krijumčarili tanjuri s hranom, lakirali nokti ili pak stavljala maskara.

Možemo reći kako je službeni dio kongresa bio zanimljiv i poučan, no kao što je i za pretpostaviti, ne može se mjeriti s neslužbenim dijelom.

AUTUMN ASSEMBLY 2012

SOFIjA BUGARSkA

pišu: Lana karačićMatija poljak

recipe - Copy.indd 20 4.3.2013. 20:25:09

reci

pe 2

1

KAD SUNCE ZAĐE...Poznata je stvar da se studenti odlično zabavljaju. Studenti farmacije još bolje, a gomila studenata far-macije iz cijele Europe definitivno najbolje. Takozvani „EPSA spirit“ osjećao se na visokoj razini od prve do zadnje večeri. Iako bi bilo očekivano da se euforija smanjivala proporcionalno s gubitkom snage i imuniteta, zbog straha od post-kongresne depresije događalo se upravo suprotno.Nakon prve dvije večeri u vlastitom aranžmanu, došao je red na prvu službenu večer – „Opening ceremony“. U prekrasnoj sali održane su uvodne riječi, popraćene raznolikim keteringom i vinom, nakon čega je uslijedio izlazak u klub.

Druga večer bila je tradicionalna bugarska. Vr-hunski mesni specijaliteti u tipičnom bugarskom restoranu, uz živu glazbu, pjevanje balkanskih hitova i plesanje kola stvorili su odličnu domaću atmosferu. Ponajviše za sudionike s prostora bivše Jugoslavije. I ova je večer završila izlaskom u klub i do tog smo trenutka već znali gotovo sve bugarske hitove.

Tematska večer bila je u znaku Noći vještica. Vještice, vampiri, kosturi, batmani i svakojaka

strašila okupirala su klub, a dijelile su se i nagrade za najbolje maske. Jednu je ponijela i britanska del-egacija s vrhunskom imitacijom Scooby Doo ekipe.Četvrta, „Internacionalna“ večer, bila je najšarenija. Prilika je nalagala da svi odjenu nešto reprezenta-tivno te donesu svoju tradicionalnu hranu i pića (rakije, vina, likere, sokove), kako bi predstavili vlastitu zemlju. Tako se, uz svima dobro poznatu melodiju Italiane, na našem stolu nalazila domaćica, rakija, bajadere, kruškovac s mlijekom i mnogi dru-gi prehrambeni proizvodi.

HrvAtSKA DElEgACijA

Nažalost, brzo je došla i zadnja, gala večer. Iako mjesto događanja nije bilo na primjerenoj razini, sve je postalo manje bitno nakon što se ondje po-javila naša prekrasna delegacija i uz zvuk balkan-ske glazbe proslavila završetak kongresa.Umorni, ali prepuni doživljaja, novih iskustava i poznanstava, sporim smo se balkanskim tračnicama vratili kući. Iako smo ponovno utvrdili kako je svugdje lijepo te kako je kod kuće ipak najljepše, s veseljem iščekujemo novo putovanje.

recipe - Copy.indd 21 4.3.2013. 20:25:15

reci

pe 2

2

recipe - Copy.indd 22 4.3.2013. 20:25:17

reci

pe 2

3

TWIN projekt je svojevrsna kraća razmjena studenata srodnih fakulteta, gdje gosti studenti imaju priliku upoznati zemlju domaćina, strukturu i kapacitete fakulteta te njihovu ulogu kao visoko obrazovanih članova društva u kasnijem životu. Neposredni cilj projekta je razmjena iskustva te zbližavanje i upoznavanje studenata iz različitih zemalja. Projekt funkcionira tako da nakon što je jed-na zemlja bila domaćin, druga uzvraća gosto-primstvo koje je na istoj razini, u skladu sa studentskim mogućnostima. Potaknuti dobrim prošlogodišnjim iskustvom kada smo uspjeli organizirati prvu razmjenu studenata medicin-ske biokemije, i ove godine smo se potrudili or-ganizirati takav projekt. Ugostili smo 15 stude-nata sa Faraceutskog fakulteta u Beogradu koji su u Zagrebu boravili u periodu od 22. studenog 2012. do 02. prosinca 2012. Naša je dužnost bila organizirati njihov smještaj, hranu, edukativna predavanja te popratna društvena događanja.

TWIN projekt ima edukativni karak-ter pa je naša zadaća bila organizirati i održati predavanja na fakultetu i zdravstvenim ustano-vama koja se odnose na dogovorenuu temu i stanje u Hrvatskoj te predstaviti kolegama naš način studiranja i buduću ulogu u zdravstvu. Tema mora biti usko povezana sa strukom, u našem slučaju medicinsko biokemijskom, pa smo za ovogodišnju temu, u dogovoru sa stu-dentima iz Beograda, odabrali «Laboratorijska dijagnostika malignih tumora – novi biljezi i mogućnosti». Kako bi zadanu temu prezenti-rali na što bolji način, u utorak 27. studenog 2012. prof. dr. sc. Jerka Dumić Belamarić, redovita profesorica na Zavodu za biokem-iju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, održala je predavanje «Rak: od molekulske os-

nove do dijagnostike i terapije» nakon što je prof. dr. sc. Karmela Barišić, dekani-ca Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta pozdravila studente goste i održala kratku prezentaciju o povijesti FBF-a u Hrvatskoj.

Nakon održanih predavanja, studenti su u pratnji prof. Dumić obišli prostorije Za-voda za biokemiju i molekularnu biologiju u sklopu kojeg su mogli vidjeti s kojim se uređajima Zavod raspolaže te su vidjeli i stu-dentski laboratorij u kojemu se održavaju vježbe. U popodnevnim satima posjetili su i Zavod za medicinsku biokemiju i hematolog-iju gdje su pod vodstvom prof. dr. sc. Roberte Petlevski također obišli prostorije laboratorija.U srijedu 28. studenog na KBC-u Zagreb, Vladimira Kutnjak, mag. med. biochem., održala je predavanje na temu «Laboratorijska dijagnostika malignih tumora» u sklopu ko-jeg je kroz nekoliko prikaza slučaja uključila i studente da interpretiraju rezultate te im na taj način približila njihovu buduću ulogu u radu medicinsko biokemijskog laboratorija. Nakon predavanja uslijedio je kratki obilazak prostori-ja Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnos-tiku KBC-a Zagreb. U poslijepodnevnim sa-tima, organiziran je posjet Zavodu za kliničku kemiju KBC-a Sestre milosrdnice gdje su studente pozdravile predstojnica zavoda doc. dr. sc. Nada Vrkić i predsjednica Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratori-jsku medicinu doc. dr. sc. Ana-Maria Šimundić.

Uz službeni dio TWIN projekta, kako bi studenti što bolje iskoristili vrijeme provedeno u Hrvatskoj orgnizirali smo niz turističkih obila-zaka grada i izlet. Tako su studenti imali priliku posjetiti Muzej prekinutih veza i Tehnički muz-ej, razgledati Gornji grad uz stručno vodstvo i

DRUGI TWIN pROjEkT HRVATSkA – SRBIjA

studenata medicinske biokemijepiše: Andrea Čeri

recipe - Copy.indd 23 4.3.2013. 20:25:18

reci

pe 2

4

prošetati parkovima u centru grada –tzv. Le-nucijevom potkovom. Posebno nam je drago što su kolege imali priliku vidjeti i Zagreb u doba adventa okićen u božićno ruho. U subotu 1. prosinca organizirali smo izlet u Nacion-alni park Plitvička jezera, najstariji, najveći i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj. Us-prkos izrazito niskim temperaturama i povećoj količini snijega, kolege su šetnjom po drvenim mostićima i šumskim stazama te zavlačenjem u špilju Šupljaru uspjeli doživjeti ljepotu krajolika Plitvičkih jezera i buku Velikog slapa – najvišeg slapa u Hrvatskoj. U povratku u Zagreb na kratko smo stali na Rastokama, malom prigrad-skom naselju na rijeci Slunjčici koja u svojem toku kroz mjesto stvara brojna mala jezera, brzake i slapove i zbog kojih su Rastoke poznate kao predvorje Plitvičkih jezera.Osim ovih turističkih obilazaka, svaku večer su bili organizirani i izlasci. Jednu večer smo rez-ervirali za internacionalnu večer gdje su kolege imali priliku iskušati hrvatsku hranu i piće, ali i pokazati našim studentima svoje delikatese. Kolege smo svaku večer vodili u drugi poznatiji klub u centru grada i pivnicu Medvedgrad gdje su mogli kušati Gričku vješticu i gdje je posljed-nju večer bila organizirana i posebna večera.

Ova studentska razmjena od izuzetnog je značaja za studente medicinske biokemije budući da je

naš studij u ovakvom obliku prisutan samo u Za-grebu, Beogradu i Ljubljani. Zato nam je drago da smo uspjeli nastaviti prošle godine započetu suradnju između naša dva fakulteta uz nadu da će se uspješna suradnja nastaviti i u budućnosti. Marko Žarak i ja kao organizatori projekta se ovim putem zahvaljujemo svim sudionicima:

predavačima na fakultetu i zdravstvenim ustano-vama, Udruzi studenata farmacije i medicinske

biokemije Hrvatske, hostelu Chillout te tvrtkama Roche d.o.o. i Abbott laboratories d.o.o.

A kakvi su dojmovi kolega bioHemičara nakon tjedan dana provedenih u Zagrebu,

pročitajte u nastavku.

Milica Jovanović, studentica 5. godine farmacije,

recipe - Copy.indd 24 4.3.2013. 20:25:18

reci

pe 2

5

Milica Jovanović, studentica 5. godine farmacije,koordinatorica razmjene:

«Teško je bilo vratiti se u svakodnevnicu nakon sedam dana provedenih u Zagrebu! Odlična

organizacija koordinatora, dobra predavanja, sjajni izlasci, fenomenalni ljudi! Teško je

izdvojiti bilo šta - kremšnita i kruškovac s mlekom na internacionalnoj su prosto odlični,

poseta Tehničkom muzeju je bila jako zanim-ljiva, plitvice hladne, ali prelepe! Ali svakako

su na mene najjači utisak ostavile kolege iz Zagreba - ti sjajni ljudi zbog kojih vredi vratiti

se ponovo .»

Branko Pavlović, student 2. godine medicinske biokemije:

«Odakle početi?! Onakvih nedelju dana se ne može opisati. Iskreno, nisam očekivao takvo

gostoprimstvo i toliko uloženog truda. Ni u jednom trenutku nismo morali da se sami

snalazimo jer smo imali sve pruženo. preda-vanja su bila dobra, profesori izuzetno fini

prema nama i zaista mi je drago da sam se po prvi put susreo sa nekim stvarima upravo u

Zagrebu. Dovoljno je pomenuti da smo tamo stekli prelepa prijateljstva i da jedva čekamo

opet da dođemo (ali i da mi vas ugostimo). Želim da istaknem još da veoma cenim što su

se, neću reći studenti već naši drugari iz Hrvat-ske, pored svih obaveza kako na fakultetu tako

i privatno žrtvovali za nas i odvojili vreme da nama bude lepše. jedva čekamo kraj februara da dođete kod nas i ponovimo sve iz početka!»

Marija Slavković, studentica 4. godine medicinske biokemije:

«Ovu razmenu bih opisala kao jedno veoma lepo iskustvo. pre svega jer sam upoznala jako zanimljive ljude koje jedva čekam da vidim ponovo. Takođe mi je drago jer sam videla kako funkcioniše neki drugi fakultet i što smo imali priliku da vidimo kako izgleda savre-mena laboratorija kao što je vaš kBC Zagreb. jedva čekamo vaš dolazak u Beograd i nadamo se da ćemo vas ugostiti bar upola lepo kao što ste i vi nas.»

Nakon ovoga samo mogu reći da s nestrpljen-jem čekamo drugi dio 2. TWIN-a. Vidimo se u Beogradu!

recipe - Copy.indd 25 4.3.2013. 20:25:19

reci

pe 2

6

parFeMi nevidLjivaUMjetnost

recipe - Copy.indd 26 4.3.2013. 20:25:21

reci

pe 2

7

parFeMi nevidLjiva

Umjetnost – to je u pravilu nešto što vidimo, čujemo, opipamo, itd. No zašto

umjetnost ne bi bila i olfaktivna? Nemojmo zanemarivati činjenicu da je njuh kod ljudi jednako bitan kao i ostali osjeti. pomoću njega također percipiramo stvari oko sebe pa čak i raspoznajemo potencijalne opas-

nosti. Usudim se reći da je njuh bio impera-tiv pri preživljavanju prije par tisuća godina. Smatram da tu važnost ima i

danas jer bi ga u suprotnom evolucija tijekom vremena izbacila.

S obzirom da raspolažemo darom za osjetiti ugodne mirise, isto tako

osjetimo i one neugodne. To je ljude nagnalo da se pozabave uklanjanjem

ili prikrivanjem istih još prije nego je, primjerice, glazbena umjetnost

bila poznata. Iako prvi pisani (crtani) dokazi potječu iz tog razdoblja, par-

femi datiraju mnogo prije Egipatskog carstva. Naime, kraljevska obitelj i vrlo imućni pojedinci neugodnih

su se mirisa rješavali tako da bi na glavu stavili komad voska pomiješan s tada rasprostranjenim aromatičnim biljnim drogama te bi se isti tijekom

dana otapao šireći miris.

Zovem se petar, imam 23 godine i student sam Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Moj

je izbor od djetinjstva bio jasan i oduvijek sam želio znati kako je moguće da jedna mala tableta može

učiniti toliku promjenu u ljudskom organizmu. kroz vrijeme moja velika strast postali su i parfemi. Sada sam kolekcionar što je jedan od razloga za pisanje

ovoga teksta. parfemi nisu samo mirisne esencije rastopljene u etanolu, već su potpisni znak osobe te ujedno

umjetnost i industrija vrijedna 24,3 milijarde dolara. Upravo zato smatram da zavrjeđuju više interesa

nego što im se dodjeljuje.

postoje dvije glavne grane parfema: „Mainstream“ i „Niche“. Ovdje je korisno povući paralelu s modom. Naime, kako postoje veliki lanci trgovina sa „street style“ brendovima po pristupačnim cijenama zani-mljiva dizajna, tako postoje i luksuzne modne kuće

koje njeguju specifi čan stil godinama kao njihov potpisni znak. Iako bi se moglo tako zaključiti, „street

style“ brendovi ne diktiraju modu, već to čine oni najskuplji i najmoćniji. Veliku ulogu pritom ima i „drop-down effect“ tj. „efekt kapanja“ koji čini da

se zapravo sve vrti oko onih na vrhu. Izlaskom novih kolekcija, one stare „kaplju dolje“ u pristupačnije

dućane i postaju dostupne masama. primjerice, svi mi nosimo dizajnersku odjeću da to ni ne znamo jer

ta odjeća dizajnom dolazi upravo iz giganata koji diktiraju modu u cijelome svijetu. Slično je i s par-

femima.

nevidLjivanevidLjivanevidLjivanevidLjivanevidLjivanevidLjivanevidLjivaUMjetnostUMjetnostUMjetnostUMjetnostUMjetnostUMjetnostUMjetnostUMjetnostUMjetnostUMjetnost

pIŠE:Petar Ciganović

recipe - Copy.indd 27 4.3.2013. 20:25:23

reci

pe 2

8

postoji jedna velika razlika između te dvije grane. Mainstream parfemi reklamiraju se i dostupni su u svakoj parfumeriji ili drogeriji te su uglavnom

rađeni po istom principu, kako marketingom, tako i provjereno dobro pomiješanim sintetičkim es-

encijama. Niche parfemi, kao i luksuzni, drugačiji brendovi, dostupni u isključivo Niche parfumeri-

jama. U Zagrebu postoje svega dvije takve – „Institut parfumeur Flores“ u Dežmanovu prolazu, te „Viktor concept store“ u Ulici kralja Držislava. Osim parfe-

ma, u dotičnim se parfumerijama prodaju i mirisne svijeće te prateća kozmetika određenih brendova.

parfeme smo oduvijek dijelili na muške i ženske, no postoji li zapravo ta razlika ili je sve stvar odgoja?

To je zasebna tema, no prema novijim istraživanjima u „spolu“ parfema ne postoji, već je riječ o pre-drasudi i određenoj normi koja je prihvaćena

bez razmišljanja. prema tome bi u muškim par-femima prevladavale teže note poput drvenastih, balzamičnih, začinskih i u novije vrijeme citrus-nih, dok je u ženskim parfemima riječ o svježim i

nježnim, floralnim, puderastim ili također citrusnim notama. Živimo u dinamičnom vremenu pa je za

očekivati da se i to promijeni.

U ovom ću se tekstu fokusirati na Niche parfeme i reći nešto o njihovu razvoju.

Niche parfemi u velikoj su većini predviđeni i za muškarce i za žene, a oznaka „unisex“ jasno potvrđuje kako ne postoji razlika u spolovima.

Nadalje, Niche parfemi eksperimentiraju s notama i konstantno provode revolucije u olfaktivnom svi-

jetu. primjerice, brend „Blood Concept“ donosi nam mirise krvnih grupa pri čemu je glavna i temeljna nota metalna ili „Etat libre d’Orange“ s inovacijom

„Secretions Magnifiques“ u kojoj prevladavaju note majčina mlijeka i sperme. Gore navedeni primjeri predstavljaju krajnost i, prema mojem mišljenju, riječ je više o igranju s parfemskom piramidom i esencijama da se dobiju mirisi krvi ili ljudskih

izlučevina, nego što je posrijedi pravo parfemsko umijeće. Naravno, postoje i pozitivne strane eksper-

imentiranja. kuća „Eccentric Molecules“ u svojim parfemima ima samo jednu jedinu (sintetičku)

molekulu koju mi na koži ne osjetimo, ali je osjete svi oko nas. Riječ je o tri kreacije u

kojima se nalazi „Iso E Super“ (Molecule 01), ambroksan (Molecule 02) i vetiveril acetat (Molecule 03). Djeluju tako da pojačavanju

prodornost feromona čime uzrokuju da na različitim osobama parfem ostvaruje

drugačiji miris. Svi parfemi složeni su na principu piramide.

Riječ je o tzv. parfemskoj piramidi. pojednos-tavljeno, miris ima svoje otvaranje, sredinu

i kraj te drugačije miriši u svakom od tih stadija.

pokušat ću dočarati olfaktivnu umjetnost pomoću svoja dva najdraža brenda: „By kil-

ian“ i „Byredo parfums“.

„By kilian“ relativno je nov proizvod na Niche tržištu, a iza njega stoji istoimeni unuk pozna-

tog kiliana Hennessyja, vlasnika i osnivača kuće Hennessy i LVMH grupacije. Mladi kilian

završio je Sorbonne u parizu, no njegova su strast oduvijek bili mirisi. Odrastao je na im-anjima svojih roditelja i stalno bivao okružen

bačvama u kojima se držao najpoznatiji konjak na svijetu te mirisom duhana. To ga je inspiriralo da stvori svoju liniju parfema „By kilian“. Dosada ima više kolekcija među kojima je „L’Ouvre Noire“ ili „Mračni opus“,

inspiriran ljubavlju. Izdvojit ću „Back to Black – aphrodisiac“ kao predivnu kombinaciju najfinije vanilije i duhana te „Straight to

Heaven – white crystal“ kao iznimno jaku i muževnu (tamnu) kompoziciju ruma, sušena

voća, pačulija i mošusa. Zatim slijedi kole-kcija „Arabian Nights“, u kojoj se koristi

skupocjeni sastojak „oud“ ili agar. On nas-taje kada određena plijesan napadne vrstu

drveta pod imenom aquilaria i u njemu stvara meku smolastu tvar animalistički kožnog mirisa. predstavio bih još dvije kolekcije:

„Asian Tales“, koja je puno lakša i inspirirana isključivo istočnom kulturom te dominira

nježna i lagana aroma čaja, i „In the Garden of Good and Evil“, gdje se kreator odlučio

poigrati iskonskim grešnicima, Adamom i Evom.

kilian je specifičan i po ambalažama svojih proizvoda. Naime, svaki parfem dolazi u kutiji

od mahagonija ocrtanoj Ahilovim štitom sa svilenom podstavom u kojoj stoji bočica

poput kakva dragulja, dok je za zadnju kole-kciju bočica spremio u plosnatu, metalnu

recipe - Copy.indd 28 4.3.2013. 20:25:25

reci

pe 2

9

kutijicu s pozlaćenom zmijom. Zmija ima oči od Swarovski kristala pri čemu bijela boja

kutije predstavlja dobro, a zmija zlo.

„Byredo parfums“ potpuno je drugačiji brend od kilianova. Osnivač je Ben Gorham, bivši košarkaš i nadasve osebujan čovjek.

On inspiraciju crpi iz uspomena, ljudi, druženja pa čak i izazova. Izdvojio bih „En-cens Chembur“, parfem koji ga podsjeća na predgradje grada Mumbaija u kojemu je proveo djetinjstvo i gdje mu je majka

odrasla. Budući da se u blizini nalazio budistički hram, glavna nota je tamjan. Nadalje, parfem „Bal D’Afrique“ voćno je

drvenasta kompozicija koja odaje počast parizu u dvadesetim godinama u vrijeme

zaluđenosti afričkom kulturom. Tako i miriše: toplo, suho i voćno, jednom riječju – egzotično. Vjerojatno najinteresantniji Byredov parfem nosi naziv „M/Mink“ koji je nastao suradnjom tvrtke za odnose s

javnošću „M/M“ i Byreda. Ben je dobio blok tinte, utopijsku formulu napisanu kaligrafi-

jom i dvije fotografije koje su dorađene tintom te zadatak da od toga stvori parfem.

Završni rezultat je zanimljiv: parfem u kojemu je toliko adoksala (aldehida koji se

inače koristi u mnogim parfemima, no u vrlo malim količinama; tada miriše na ljiljan) da

parfem pri otvaranju miriše na čistu tintu. To je opor, intenzivan, pomalo animalistički miris, a neki ga čak uspoređuju sa svježim

krznom. „Drydown“ (kraj ili posljednja faza) je topla, nježna, prepuna meda i laganog

drveća. Byredo je kuća koja radi revolucionarne parfeme koji, ili će se ljudima svidjeti, ili

neće. Byredo cilja na pomalo ekscentrične pojedince i ljude koji parfeme zaista

shvaćaju kao umjetnost. Ambalaža je vrlo jednostavna, gotovo ster-ilna. Mirisna tekućina nalazi se u prozirnim

kristalnim bočicama valjkastog oblika s crnim, magnetskim, oblim čepom.

Da zaključim, u Niche industriji pažnja se pridaje svakom detalju. Biraju se najfiniji sastojci za koje je poželjno da su prirodni,

ambalažu čine zanimljive bočice vječna dizajna pri čemu je većinu boćica moguće nadopuniti umjesto kupovine nove bočice

što znatno pridonosi očuvanju okoliša. parfemi su u pravilu ručno rađeni cije-

lim procesom od punjenja do pakiranja što vrijedi i za ambalažu. Ti detalji nisu uobičajeni, ali upravo zato nije lagano

zakoračiti u taj svijet bez podosta novaca.pri kupovini Niche parfema ne dobiva se

samo parfem, već pravo malo umjetničko djelo, ugodno oku i nosu. Stvari poput

parfema traju izvjesno vrijeme, a užitku pridonosi i činjenica da ste posebni time što ga imate. To je ono čemu svi svjesno

ili nesvjesno težimo, stvaranju svojeg specifičnog stila. Ne biste vjerovali ko-

liko upravo bočica parfema može u tome pridonijeti.

recipe - Copy.indd 29 4.3.2013. 20:25:27

reci

pe 3

0

Celijakija je najčešća kronična gastroenterološka bolest, ali se o njoj malo govori i premalo zna. Mnogi oboljeli ne znaju da su bolesni, a ukoliko se bolest ne liječi, mogu nastati ozbiljni zdravstveni problemi.

ŠTO jE CELIjAkIjA?

Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološko-posredovani poremećaj koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevina pšenice, ječma i raži, a možda i zobi. Jedna je od najčešćih kroničnih gastroenteroloških bolesti. Javit će se u osoba koje imaju nasljednu predispoziciju za ovu bolest, a jelovnik im sadrži proizvode od pšenice, ječma, raži, a vjerojatno i zobi. Dugotrajno oštećenje sluznice tankog crije-va može rezultirati razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti. Stopa smrtnosti u boles-nika u kojih je bolest prepoznata i liječena bez-glutenskom dijetom jednaka je stopi obolijevanja i smrtnosti od teških bolesti kao u zdravih ljudi.

BEZGLUTENSkA DIjETA

Doživotna bezglutenska dijeta jedina je potrebna i neophodna terapija celijakije! Bezglutenska dijeta podrazumijeva pot-puno isključenje proizvoda koji sadrže i naj-manje količine glutena iz prehrane. Potrebno je paziti na skrivene izvore glutena poput aditiva, konzervansa i različitih stabilizatora koji se mogu naći u industrijski proizvedenoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta. Oštećeno crijevo osobe oboljele od celijakije ometa iskorištavanje tvari iz hrane, a oštećenje

sluznice crijeva nestaje prehranom bezglutenske hrane. Tada celijakija prelazi u stanje organizma koje ne podnosi gluten. Ako na vrijeme započne liječenje strogom bezglutenskom dijetom, osoba može biti potpuno zdrava, pod uvjetom da je na striktnoj bezglutenskoj prehrani ostatak života. To je bolest skrivenih lica i „kameleonskog“ ponašanja. U prilog tome govori činjenica da se kod mnogih oboljelih godinama ne vide neposred-na pogoršanja od grešaka u prehrani. Simptomi raznih bolesti koje su rezultat prekida bezgluten-ske dijete dugo mogu biti skriveni. Zbog toga se često javljaju iskušenja o prestanku ili kršenju striktne dijete. Oboljeli pomisle da je celijakija kod njih „prošla“, da su ozdravili, a često će takvu krivu informaciju čuti od svojih najbližih ili čak liječnika.

Oblici i simptomi bolesti

Ne postoje dva oboljela od celijakije s istim simptomima bolesti. Simptomi ovise o dobi boles-nika, trajanju i jačini bolesti te oštećenju organa. Osnovni oblici celijakije su: tipična, atipična i „tiha” celijakija. Ovisno o obliku, bolest se može manifestirati na crijevima, koži ili drugim organi-ma i organskim sustavima.Tipičan oblik bolesti

CELIjAkIjA kAMELEONSkA BOLEST BROjNIH LICA

Piše: Maja Belošević

recipe - Copy.indd 30 4.3.2013. 20:25:29

reci

pe 3

1

Simptomi: Dugotrajni proljev ili brojne, obilne, masne, pjenušave, zaudarajuće stolice, nenapre-dovanje ili gubitak tjelesnoj mase, gubitak teka, nadutost trbuha, psihičko nezadovoljstvo. Javlja se u djece od 6. mjeseca do 2. godine života. Di-jete postepeno poprima „žablji izgled“, s velikim trbuhom i tankim ekstremitetima. Neka istraživanja pokazuju da se ovaj tipični crijevni oblik bolesti javlja u svega 50% slučajeva celijakije.

Tipični oblici bolesti

Ostali simptomi koji mogu ukazivati na celijakiju su: Hipoplazija zubne cakline, ponav-ljani aftozni stomatitis, neplodnost, impotencija, odgođena pojava puberteta, ponavljani perikarditis ili dilatirajuće miokardiopatije i sl. Atipični simptomi koji su rezultat sman-jene apsorpcije hranjivih sastojaka hrane su: ane-mija zbog nedostatka željeza, niski rast, rahitis, osteopenija, osteoporoza. Crijevni oblik celijakije kod odraslih može se manifestirati učestalim bo-lovima u trbuhu, povraćanjem, „masnom jetrom”, povećanjem jetrenih enzima bez pojave drugih uzroka bolesti jetre i sl. Postoje oblici ove bolesti koji se odražavaju na drugim organima i organskim sustavima. „Kožna celijakija” ili herpetiformni dermatitis je oblik bolesti karakteriziran pojavom sitnijih mjehurića na koži laktova i koljena. Osta-li simptomi koji mogu ukazivati na celijakiju su: hipoplazija zubne cakline, ponavljani aftozni sto-matitis, neplodnost, impotencija, odgođena pojava puberteta, ponavljani perikarditis ili dilatirajuće miokardiopatije i sl. Simptomi mogu doći i iz smjera centralnog živčanog sustava: Epilepsija, cerebelarna ataksija, neuropatije, depresija ili irita-bilnost, poremećaji ponašanja i sl.

Tihi oblik bolesti

Tihi oblik je tzv. asimptomatski oblik bolesti. Kod ovog oblika bolesnici su prividno zdravi, nemaju nikakvih simptoma bolesti, ali se histološkom analizom bioptata sluznice tankog crijeva otkriva njezino oštećenje. Ti se bolesnici obično otkrivaju među rodbinom bolesnika obolje-lih od „jasne“, simptomatske celijakije ili skrining-pretraživanjima.

komplikacije neprepoznate bolesti

U bolesnika u kojih je bolest prepoznata i liječena, stopa smrtnosti jednaka je stopi smrtnosti skupine zdravih ljudi. Oštećenje sluznice tankog crijeva koje tra-je može rezultirati razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti crijeva kao što su maligne bolesti probavnog sustava: karcinomi usne šupljine, ždrijela, jednjaka i želuca. Limfomi su 50 do 100 puta češći u neliječenih celijakičara. U usporedbi sa skupinom zdravih ljudi, utvrđena je dvostruko veća stopa smrtnosti bolesnika koji pate od neliječene celijakije. Ta stopa smrtnosti prvenstveno se odno-si na umiranje od posljedica spomenutih malignih bolesti. U bolesnika u kojih je bolest prepoznata i liječena na vrijeme, stopa smrtnosti jednaka je stopi smrtnosti skupine zdravih ljudi.

Piše: Maja Belošević

recipe - Copy.indd 31 4.3.2013. 20:25:32

reci

pe 3

2Udruženost celijakije s drugim bolestima

Učestalost dijabetesa tipa I tri je puta veća među oboljelima od celijakije nego u općoj popu-laciji.Kod oboljelih od celijakije veća je vjerojat-nost pojave neke dodatne bolesti i obratno – pri po-javi određenih bolesti treba razmotriti i mogućnost postojanja celijakije. Radi se prvenstveno o dijabe-tesu melitus tipa 1 tj. inzulin-ovisnom dijabetesu čija je učestalost 3 puta veća među oboljelima od celijakije, nego u općoj populaciji. Zatim je to au-toimuni tireoiditis (Hashimotova bolest), autoimu-ni hepatitis, autoimuni gastritis, upalne bolesti crijeva, Addisonova bolest (smanjena funkcija nadbubrežne žlijezde), alopecija, psorijaza, prima-rna bilijarna ciroza te sindromi poput Downovog i Sjoegrenovog. Kod prisutnosti ovih bolesti, u oboljelog valja propitivati i simptome za celijakiju i učiniti prema potrebi skrining na ovu bolest.

postupci za dijagnosticiranje

Zlatni standard dijagnoze celijakije je anal-iza tkiva dobivenog biopsijom sluznice tankog cri-jeva.Osobu kod koje se sumnja na celijakiju liječnik treba uputiti, ovisno o dobi, pedijatru ili internistu gastroenterologu, koji će učiniti testiranje krvi te, u slučaju pozitivnih nalaza, biopsiju sluznice tankog crijeva. Testiranjem krvi s velikom sigurnošću može se postaviti opravdana sumnja u celijakiju. Međutim, negativni test antitijela ne isključuje celijakiju s potpunom sigurnošću! Zlatni standard dijagnoze celijakije je analiza tkiva dobivenog bi-opsijom sluznice tankog crijeva. Može se napraviti i antigen histološke kompatibilnosti tkiva, ali ne rutinski, nego u dvojbenim slučajevima. Važno je da se prije biopsije sluznice crijeva i postavljene dijagnoze ne započinje s bezglutenskom dijetom jer dijeta ometa pravilnu dijagnozu ili može omesti postavljanje dijagnoze neke druge bolesti s istim simptomima.

Rasprostranjenost celijakije

o Italija 1:186o Švedska 1:180o Irska 1:100o Finska 1:130o Mađarska 1:85o SAD 1:126 stanovnika.

Stanje u Hrvatskoj

Stručnjaci su ustanovili da u Hrvatskoj na 80 do 90 ljudi jedna osoba boluje od celijakije. Upozorili su da problem predstavlja nepotpuna dijagnostika te činjenica da se za sada samo dio oboljelih stvarno podvrgne liječenju i specijalnom režimu prehrane. Naime, tek se četvrtina pacijenata javi liječniku i uspješno dijagnosticira bolest. Sto-ga je potrebno apelirati na našu širu zajednicu da pomno prati simptome kod djece i kod sebe samih te da, ukoliko pri konzumiranju pahuljica od žita, tjestenine, kruha, kolača, energetskih prutića, uma-ka s brašnom ili bilo kakvih proizvoda od pšenice, ječma, zobi, raži, osjete neke od navedenih simpto-ma, potraže liječničku pomoć i savjet. Poželjno je podvrgnuti se barem krvnim testovima koji će pokazati postojanje ili odsutnost protutijela na glu-ten.

• I najmanja prisutnost glutena u hrani: 20 mg/kg (>0,002 ppm) ve-lika je opasnost za zdravlje oboljelih od celijakije! kod različitih osoba različita je razina snošljivosti organizama na gluten, a različite su i posljedice ne pridržavanja dijete.• Oboljeli koji nisu na striktnoj dijeti za posljedicu imaju mnoge bolesti. Zloćudne bolesti kod celijakije čak su 40 puta češće nego kod drugih osoba!• Specijalne namirnice bez glutena traže posebnu pažnju te nose zaštitni znak – prekriženi klas žita!

recipe - Copy.indd 32 4.3.2013. 20:25:36

reci

pe 3

3

SOČAN ČOkOLADNI kOLAČ (bez glutena)

Sastojci:

10 jaja 200 g mljevenih oraha ili lješnjaka 200 g čokolade u prahu 180 g šećera 1 prašak za pecivo

krema:

0,5 l slatkog vrhnja 200 g čokolade za kuhanje

priprema:

Biskvit: Orahe/lješnjake, čokoladu u pra-hu i prašak za pecivo dobro promiješati u zasebnoj posudi (da čokolada nema grudica) te pomiješati s pjenasto umiješanim jajima i šećerom. peći u ve-likom kalupu na masnom papiru na 180

°C, 20-25 minuta.

krema: Čokoladu otopiti u slatkom vrh-nju na laganoj vatri uz stalno miješanje (vrhnje ne smije prokuhati).Topli biskvit „izbockati“ viljuškom i zaliti toplom kr-

emom.

recipe - Copy.indd 33 4.3.2013. 20:25:39

reci

pe 3

4

Biti studentom najčešće podrazumijeva što manje vremena boraviti na fakultetu što u pravi-lu uzrokuje da ne primjećujemo razne obavijes-ti koje se ondje nalaze. Tako vjerojatno ni ja ne bih primijetio poziv na još jedan skup farma-

ceuta da mi prijatelj nije napomenuo.

Obožavam putovati i, iako je bila riječ o obližnjoj Sloveniji, potražio sam informacije na internetu. Na stranici je pisalo: „The Regional BioCamp is a three day forum, that brings to-gether selected top students with distinguished experts and top managers. It is a great opportu-nity to gain direct insight into the world of re-search and international business environment

within the pharmaceutical industry.“

Kada sam uz to shvatio da je 3 dana u hotelu u okruženju mladih ljudi potpuno besplatno, odmah sam se prijavio. Većinu dokumentacije sam imao jer sam već slao životopis i motivaci-jska pisma i trebala mi je jedino preporuka pro-fesora što se uz malo vlastitog angažmana nije teško dobiti. Nakon mjesec dana javili su mi da sam odabran i tako sam krenuo put Ljubljane. Nakon prethodnog razgledavanja, sve je počelo službenom večerom otvorenja koja je pokazala švicarski preciznu organiziranost i osvijestila me da sam prešao granicu Balkana. Uz un-aprijed određen raspored sjedenja, krenula su čavrljanja koji su se nakon nekoliko čaša finog vina svodila na pitanja o djeci, ženi, fakultetu, državi porijekla, itd. Otmjena večera u pri-jevodu znači da se nismo odveć najeli, a bila je gotova u 21 sat što je označavalo kraj aktivnosti

za tu večer.

Drugi dan počeo je ranim doručkom nakon ko-jeg su slijedila predavanja. Predavanja su tra-jala oko šest sati iako se činilo prilično duže. Nisu sva bila dosadna. Primjerice, predavanje o zanemarenim bolestima držao je čovjek koji je prebolio tuberkulozu i malariju. Ipak, ponovno sam uvidio kako se nalazim u malo drugačijim

krajevima jer je nakon predavanja bilo mnogo pitanja i želje za isticanjem.

Poslije ručka, stiglo je i ono glavno – rješavanje zamišljenog slučaja u timovima od sedmero studenata unaprijed podijeljenih kako bi timovi bili što šarolikiji. U svojem sam timu bio jedini farmaceut i Hrvat. Slučaj je bio prilično zanim-ljiv. Zadatak je bio staviti se u kožu studentice koja je otkrila marker za rano otkrivanje raka dojke. Svatko je u suradnji sa svojim timom trebao odlučiti što dalje – žele li to odmah ne-kome prodati, osnovati svoju tvrtku, pokrenuti laboratorij ili nešto slično. Bili smo zatvoreni u svojoj prostoriji i pod stalnom prismotrom različitih ocjenjivača. Imali smo idealne uvjete za rad: udobnu radnu okolinu, catering u pau-zama, laptope, hostese koje nas poslužuju, itd. Cijelo to vrijeme procjenjivači sve budno nadziru i ocjenjuju svaki tvoj treptaj. To je zani-mljiv osjećaj i s vremenom počneš suosjećati s

miševima u laboratoriju.

U cijelom natjecanju postojala je jedna stvar koja mi se nije svidjela i činilo mi se da utječe na sam rad – loš sustav nagrađivanja (motivac-ije). Problem je bio što ukupno postojale samo dvije nagrade. Time izazvano, kada bi se novi ocjenjivač pojavio u prostoriji, nastao je laga-ni kaos jer bi svi odjednom dobili neku ideju i postali susretljivi. Nakon nekog vremena, ljudi su se sve manje uključivali u rad ako se nisu nametnuli kao glavni jer su znali da vjerojatno neće dobiti ništa, a rade već satima bez prestan-ka. Ovo je možda bio planirani efekt iako kroz razgovor nakon završetka nismo dobili baš takav dojam. Projekt se radio i nakon što su nas vratili u hotel, praktički bez stanke. Nije se gu-bilo vrijeme i tek sam jednog „ortaka“ iz Be-ograda, od svih sudionika, uspio nagovoriti na

piće i to brzinsko.

Radili smo do jedan sat u noć. Tada su razgov-ori postali toliko nesuvisli i vođeni na tri jezika

BioCamp

recipe - Copy.indd 34 4.3.2013. 20:25:39

reci

pe 3

5

istovremeno pa je krevet bio jedina opcija. Završili smo drugo jutro minutu-dvije prije roka. Prezent-acija je bila spremna, imali smo rupa više nego ementaler, ali nadali smo se da ćemo u hodu riješiti preostale nedostatke. Nakon razgledavanja tvor-

nice, timovi su prikazali prezentacije. Nismo se osramotili, ali nismo ih baš ni oborili s nogu. Svih pet timova se izredalo i žiri se povu-kao na vijećanje. Konačno se osjetila opuštenost, svi su postali društveniji, a zbog umora smo bili i lagano ošamućeni. Večer proglašenja nudila je po-gled na cijeli grad s ljubljanskog grada, održana je u dvorcu, s crvenim tepihom, koktelima – još jedna otmjena večera. Naš tim nije pobijedio, ali barem je jedna djevojka iz tima osvojila nagradu – put na svjetski forum ovog tipa, s pobjednicima ostalih re-

gionalnih skupova.

Na kraju smo uspjeli izaći u grad te se ipak međusobno upoznati. Kući smo krenuli sljedeće jutro bogatiji za jedno novo iskustvo, ali i s malim

olakšanjem što je gotovo.

Ako vas zanima rad u tako velikoj kompaniji (krovni Novartis broji 140 000 zaposlenika), ovo je zaista dobra prilika jer će se događaj zasigurno održati i ove godine. To je prilika za isticanje, a ako i ne osvojite nagradu, oni vas imaju u svojoj bazi podataka što nosi početnu prednost. Dobili smo osjećaj da posebno traže osobe koje se vole isticati ili nametati. Ukoliko po prirodi niste takvi, korisno

je i stvaranje kontakata koje se često naglašava. Što se tiče tvrtke Lek, početna plaća je oko 1 800 eura i uvjeti su prilično dobri. Unutar postrojenja sve izgleda jako moderno, no mene je doživljeno podsjetilo na prikaz velikih korporacija s kojima sam se susretao preko filmova što mi baš i nije

privlačno.

Bez obzira na sve, ako se odlučite za BioCamp, oboružajte se živcima i unaprijed se pripremite na nekoliko kaotičnih dana. I iskoristite sve što vam

se nudi.

piše: Vice Buljanović

recipe - Copy.indd 35 4.3.2013. 20:25:41

reci

pe 3

6

NEtWOrK OF eXCEllENCE eStUDENt

eStUDENt studentska je udruga nastala 2004. godine inicijativom proaktivnih stu-denata i asistenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa željom da Udruga i njezini članovi budu inicijatori promjena, da pruže odlično praktično iskustvo te stvore mrežu znanja i izvrsnosti. Udrugu danas čini 400 aktivnih članova koji djeluju na Ekonom-skom fakultetu, Fakultetu elektrotehnike i

računarstva, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te našem Farmaceutsko-biokemi-jskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Upra-vo nas raznolikost studentske populacije čini mrežom izvrsnosti jer međusobno razmjenju-jemo razmišljanja, znanja i vještine iz četiri različita područja znanosti.

recipe - Copy.indd 36 4.3.2013. 20:25:41

reci

pe 3

7

Glavni ciljevi Udruge su: okupiti i umrežiti najbolje studente iz područja društvenih i pri-rodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, pružiti studentima dodatna praktična iskustva i teor-etska znanja kroz projekte Udruge te povezati studente s najboljim poslodavcima u Hrvatskoj i inozemstvu.Ukupno imamo 30 timova koji pokrivaju raz-na područja. Više o pojedinim timovima i nji-hovim projektima možete saznati na internet-skoj adresi Udruge: www.estudent.hr

eSTUDENT je najveća i najaktivnija udruga u Republici Hrvatskoj.U projektima eSTUDENTa godišnje sudjeluje više od 5 000 studenata iz cijele Hrvatske, ost-varuju se partnerstva s više od 50 renomiranih poduzeća i organizacija, a 50-ak tisuća ljudi godišnje izravnim ili neizravnim putem sazna-je za projekte u kojima sudjelujemo. Kvalitetu rada udruge eSTUDENT potvrđuje pet poseb-nih Rektorovih nagrada Sveučilišta u Zagrebu te službena potpora Predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića za pet projekata vođenih od strane eSTUDENTa.

Ukratko o najvećim eSTUDENT projektima:

CaseStudyCompetitionCSC je natjecanje u rješavanju stvarnih poslovnih slučajeva, namijenjeno studentima iz cijele Hrvatske. Predstavlja odlično mjesto za iskušavanje svoje kreativnosti, domišljatosti i timskog rada. Najuspješniji timovi, sastavljeni od maksimalno četvero studenata, osvajaju vr-ijedne nagrade poduzeća koja su zadala slučaj. Uz to, s poduzećima stvaraju kvalitetnu vezu s mogućnošću kasnijeg zaposlenja. Na CSC-u 2011. godine sudjelovala je Pliva s projektnim zadatkom vezanim uz oralne kontraceptive. Ove godine sudjelovat će dvije farmaceutske kuće što nas izrazito veseli.

Bez „veze“ nije bezvezeUvidjevši stanje u našem društvu (i obrazovan-ju), studenti su se odlučili pobuniti. Dignuli su

glas protiv nepotizma, korupcije i povlačenja veza. Ovim projektom želi se ukazati na prave uzore i vrijednosti, inspirirati i aktivirati sve studente. Projekt se odvija kroz niz predavan-ja, druženja i koncerata.

Zlatni indeksZa razliku od ostalih natjecanja Udruge, ovo natjecanje nije namijenjeno studentima. U ovom projektu studenti ocjenjuju poduzeća koja su pridonijela kvalitetnijem studentskom životu, obrazovanju i stručnom usavršavanju studenata. Nagrađuju se oni koji su najviše do-prinijeli studentskoj populaciji.

vodič za brucošeCilj vodiča je okupiti sve najvažnije infor-macije koje bi mogle zatrebati svakom stu-dentu grada Zagreba. Pokriva širok spektar tema, pišu ga studenti za studente te je stoga ispunjen raznim korisnim savjetima za lakše preživljavanje studentskih dana.

App Start ContestASC je edukativno natjecanje namijenjeno za studente tehničkih i grafičkih fakulteta, ali nije zatvoreno za sve ostale. Timovima je cilj izra-diti projekt – programsko rješenje (aplikaciju) za popularne platforme pokretnih uređaja. Kroz tijek natjecanja organiziran je cijeli niz predavanja na kojima studenti imaju priliku naučiti sve vještine potrebne za izradu pro-jekta.

Business Plan ContestCilj BPC-a je pružiti studentima priliku i poti-caj da svoju poslovnu ideju razviju u upotre-bljiv i profesionalno razrađen poslovni plan. Takav plan predstavlja sve što im je potrebno kako bi pokrenuli svoj posao te pronašli inves-titore i partnere. Kroz dodatnu edukaciju, zani-mljive predavače i radionice, nastoji se probu-diti poduzetnički duh i poboljšati poslovna pismenost.

recipe - Copy.indd 37 4.3.2013. 20:25:42

reci

pe 3

8

iC Future SeminarIC Future je seminar koji se bavi intelektual-nim kapitalom. Održava se tjedan dana u Du-brovniku početkom srpnja u društvu motivi-ranih studenata koji su voljni činiti promjene u svijetu. Predavači iz cijelog svijeta dolaze podijeliti svoja znanja i iskustva putem inter-aktivnih radionica i malih projekata. VizionarVizionar je natječaj za dizajn namijenjen stu-dentskoj populaciji. Svrha projekta je educirati okolinu kako izgleda dobar i kvalitetan dizajn te povezati dizajnerski proces i ekonomsko razmišljanje. Uz to, teži se omogućavanju mladim profesionalcima da putem natječaja pokažu svoj talent i stečene vještine te pov-ezivanju s potencijalnim poslodavcima.

FBF-ov ogranak Udruge eSTUDENT akti-van je od listopada 2011. godine. U prošloj akademskoj godini organizirali smo mnogo zanimljivih projekata, a neka od najbolje posječenih predavanja bila su:

„Biotehnologija u farmaceutskoj industriji“Predavač : Sonja Ermacora, mr. pharm. – Gen-eral Manager Alpe Adria Region, Genzyme„Uloga farmaceuta u poslovanju u farmaceut-skoj industriji“Predavači: Ksenija Sokol, mag. pharm., Anita Gojčeta Stajčić, mag. pharm.„Future Unlimited-Study in Australia’’ Predavač: njezina Ekscelencija gđa. Beverly Mercer, veleposlanica Australije u Hrvatskoj„Mogućnosti i prilike mladog farmaceuta: Istraživanje i razvoj novih lijekova“Predavač: Mario Živković, dr. med. – direktor Grunenthal Group za područje Hrvatske i BiH„Jedna diploma, tisuću mogućnosti“ u sklopu projekta: „Bez ‘’veze’’ nije bezveze“Predavač: Ana Mornar Turk, mr. pharm. – do-cent na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu„Film je moj život“ u sklopu projekta: „Po miseca kulture“Predavač: prof. Krešimir Mikić

Radionica „Kako napisati životopis i pred-staviti se na razgovoru za posao“Radionicu su održali: Jurica Šarčević i Koralj-ka Stanić, zaposlenici portala MojPosao.

Ove godine utrostručili smo članstvo na FBF-ovu ogranku što me izrazito veseli.Timovi koji djeluju na našem ogranku su: Tim za predavanja i prakse, voditeljice Mije Metličić te Tim za ljudske potencijale, voditel-ja Marijana Jurića.

tim za predavanja i prakse

Tim se bavi organizacijom predavanja i radi-onica koje služe kao dopuna studentskom nas-tavnom programu. Ciljevi ovog tima su: stvori-ti obrazovni proces kroz kombinaciju različitih mišljenja pojedinaca, osvijestiti i informirati studente o aktualnim temama i zbivanjima iz poslovnog i gospodarskog života, prenijeti studentima znanja i iskustva poznatih profe-sora, stručnjaka i poduzetnika. Upravo potonji svojim znanjima iz prakse šire horizonte stu-denata i nastoje ih zainteresirati za neke nove aktivnosti i djelovanje, kako unutar, tako i iz-van akademske zajednice.

Uz gore navedena predavanja održana na našem Fakultetu, na razini Udruge kao gosti na predavanjima sudjelovali su brojni zanimljivi predavači: Mario Ančić, Tarik Filipović, Nera Stipičević, Gordan Kožulj, Goran Bogdan, Sibe Mardešić, Saša Cvjetojević i Hrvoje Prpić (CRANE), prof. dr. sc. Ivan Đikić, Jeffrey Tre-ichel (Kolektiva), Željko Markota (Učilica), Daniel Ackermann (iSTUDIO), Josip Grgić (HAMAG), Dalibor Marijanović (BICRO), Emil Tedeschi (Atlantic grupa), Saša Šarunić (Pet Minuta), Ivan Miloloža (Munja), Mari-jan Ožanić (Tehnološki park Zagreb), Tajana Barančić i Boris Golob (Udruga poslovnih savjetnika), Ivica Todorić (Agrokor), Ivica Mudrinić (T-HT) i mnogi drugi.

recipe - Copy.indd 38 4.3.2013. 20:25:42

reci

pe 3

9

Tim je također usmjeren na pronalaženje različitih praksi i pripravništava za studente farmacije te im na taj način nastoji već za vrijeme studija omogućiti kontakt s budućim poslodavcima. U sklopu tima organiziraju se i projekti: „Izlet na buduće radno mjesto“ te „Baza studentskih poslova za članove“.

Izlet na buduće radno mjestoIBRM je eSTUDENTov projekt kojem je cilj obilaskom tvrtke, iz prve ruke, studente up-oznati s radnim okruženjem, organizacijskom kulturom i poslovanjem. Poduzeća iz raznih gospodarskih grana sudjelovala su u eSTU-DENT IBRM projektu: Nestle, Coca-Cola, Hellenic, Američka ambasada, Holcim, Per-misa kao i mnoge druge.

Imam veliku čast najaviti da ove godine Tim za predavanje i prakse FBF-a organizira prvi posjet studenata unutar farmaceutske tvrtke – tvornice generičkih lijekova PharmaS u Popovači.Izlet na buduće radno mjesto PharmaS poseb-no zanimljivim IBRM-ovim projektom čini postojeći proizvodni sektor generičkih lije-kova te, kako je direktorica Zdravka Knežević napomenula na eSTUDENTovu uvodnom predavanju: „Budućnost u PharmaS-u”, istraživački sektor novih lijekova. Uza sve prethodno navedeno, PharmaS je jedina farma-ceutska kompanija u stopostotnom hrvatskom vlasništvu, te je kao takva posebno zanimljiva eSTUDENTu.U sudjelovanje na projektu IBRM PharmaS, prema iskazanoj želji predsjednika studenske udruge CPSA, Matije Poljaka, priključuju se i studenti farmacije iz CPSA.Smatram da je međusobna suradnja udruga koje djeluju na Fakultetu poželjna, da je to najbolji način da ostvarimo puno bolje i veće projekte te se nadam da će se nastaviti i kroz ostale eSTUDENTove ili CPSA-ove projekte.

Tim za ljudske potencijaleTim za ljudske potencijale centralni je tim

Udruge koji se brine za članove kroz praćenje njihova rada i zadovoljstva te nagrađivanjem članova za njihova postignuća. Tim također vodi bazu podataka Udruge, organizira pris-tupni proces, interne radionice za članove, neformalna druženja (popularne CHUZA-e – značenju CH se kroz godine zagubio trag, ali svi znate što označava UZA ;) ), teambuild-inge, brine se za izradu certifi kata članovima i organizaciju godišnje skupštine Udruge na kojoj se certifi kati dodjeljuju.

Našem ogranku ove se godine priključuje ne-kolicina studenata PBF-a zainteresiranih za rad u Udruzi u sklopu pilot-projekta proširenja Udruge akademske godine 2013./14. i na ogranak PBF-a. Prijavljeno je 7 članova s PBF-a koji će djelovati kao podtim unutar Tima za predavanja i prakse FBF-a te će paralelno s našim događanjima, pod našom koordinaci-jom organizirati vlastita na svom matičnom fakultetu.

Ove godine imamo znatno veće članstvo, proaktivni smo i želimo stjecati nova znanja i radna iskustva. Očekujte još mnogo naših novih i zanimljivih predavanja i projekata!

Vlatka ModrićPotpredsjednica Udruge eSTUDENTPredsjednica ogranka FBF-a

Email: vlatka.modric@estudent.hr

recipe - Copy.indd 39 4.3.2013. 20:25:42

reci

pe 4

0

Brodolom života, Guliverova putovanja, Terminal, Ni na nebu ni na zemlji...

Dosta o fi lmovima, ‘ajmo malo o životu! To sam si i sama rekla prije godinu dana. Najbolje go-dine, studentski život, avanturistički duh i želja za obilaskom svijeta, a meni statistika pokazuje

da najviše vremena provodim za knjigom. Stanje duše – za plakati!

Mali osvrt na povijest svojega života dovodi do spoznaje da se nalaziš u fazi kojoj ti treba prilično

dugo da izbrojiš kada te netko pita koliko imaš godina, a onda samog sebe iznenadiš brzinom

prolaska vremena. Gdje si bio? Što si radio? Što si vidio? I dalje prevladava isti odgovor: NIŠTA!

Halo, halo, stani malo! Par klikova na stranicama IPSF-a bilo je dovoljno

da napravim velik korak u svome životu – da odem na stručnu praksu u inozemstvo.

Odabir odredišta nije bio težak. Zahvaljujući iskustvu s maturalca koje me naučilo gdje „rastu“ najljepši y kromosomi, na prvo mjesto stavila sam

Portugal. Šest mjeseci poslije, u društvu ljudi iz cijeloga svijeta, gledala sam Olimpijske igre u

Lisabonu. To je bio trenutak u kojem shvatiš da si ti režiser vlastitog života.

U društvu kolegice s Fakulteta provela sam nez-aboravnih mjesec dana na zapadu Europe. Kušale

smo sve portugalske specijalitete koje

su pripremali dečki (da, dobro ste pročitali, cure mogu odahnuti što se kuhanja tiče), pile najgorču

kavu i najslađu votku od jagode, kupovale sunčane naočale veličine jednoga metra za 2 €, dobile mno-go ruža, upoznale dvojnika Luke Modrića, popele se na vrh Portugala, kupale se u oceanu (izljubila sam Jadransko more uzduž i popreko pošto sam se vratila), radile s najboljom tehnologijom koju

Hrvatska još nije upoznala, vidjele sve ono što krivo zamišljamo učeći molekularnu biologiju i upoznale mnogo ljudi s kojima se čujemo i dan-

danas. Telekomunikacijski sustav u Bangladešu i Ghani trenutno nije u funkciji, ali kad se popravi,

javit će se ponovno.

U tih mjesec dana poželiš teleportirati ci-jelu obitelj i prijatelje i nikada se ne vratiti iz Lis-abona! Spletom okolnosti, praksu smo odrađivale

u malome selu u planinskom području. Na našu (ne)sreću, dva tjedna nije bilo pretjerane civiliza-

cije osim desetak studenata iz cijeloga svijeta koji odrađuju ERASMUS te legendarnog duha koji je navodno živio u studentskom domu u kojem smo boravili. Zahvaljujući svojoj bujnoj mašti, zadnje dvije noći nisam oka sklopila, a Caspera sam vid-

jela i u pekmezu!Na kraju svega, veliko hvala SEP-u što mi je ovo ljeto učinio nezaboravnim i najljepšim u životu!

I tako vam to krene. Prvi put letiš avionom, otkriješ stranice s jeftinim letovima i odjednom bi

svuda. Sve postane jeftino s obzirom na ponude

Avionu, slomit ću ti krila!

recipe - Copy.indd 40 4.3.2013. 20:25:45

reci

pe 4

1

agencija i eto još jedno putovanje u roku dva mjeseca. I to na Otok! Tri dame i gospodin. Pra-vac – Irska! Najčešće ispunjavana želja zlatne ribice u kategoriji europskih putovanja. Jedva smo dočekali dan kad idemo u zemlju The Dublinersa. Putovanje: Zagreb – Ljubljana – Venecija – Dub-lin – Cork, trajalo je vječno. Ipak, sva glavobolja i umor od putovanja nestaju kada stigneš i čuješ taj engleski. Bilo je to deset dana o kojima pričam prijateljima bez prestanka već mjesec dana. Sve započne zelenom travom, obojanim ovcama, kli-fovima, a završi anegdotama iz hostela i pubova. Budući da je ovo cenzurirana verzija, anegdote neka ostanu za koju drugu priliku. Da, Irska je baš onakva kakvom je prikazuju u fi lmovima. Nedostatak zelenila unutar prljavih, lučkih gradova nadoknađuju ogromni pašnjaci izvan gradskih okvira. Cijeli je otok poput mag-neta za turiste pa ne možeš dopustiti da ti misli pričaju naglas, što smo navikli raditi u Portugalu sve dok Portugalac pored mene nije progovorio slovački i vidno oduševljen izjavio da razumije o čemu govorim. U tom trenutku, cirkulacija u mojem licu doživjela je renesansu. Cijene su pitanje koje svi postavljaju. Irska je, s iznimkom Dublina, po cijenama otprilike poput Hrvatske. Dublin nadoknađuje sve ono na čemu ste uštedjeli u drugim gradovima. Za cijenu običnog kroasa-na čovjek bi očekivao da je punjen škampima začinjenom mediteranskim začinima i bijelim vinom, a kad ono – obično prazno lisnato tijesto. Trgovine svjetskih brendova djelomice variraju s

cijenama, ali uglavnom se drže standardnih koje su svuda u svijetu.

Jako ugodno su me iznenadili nacionalni parkovi. Bili ste na Plitvičkim jezerima? Platili ste ulaz? Ulaz u irske nacionalne parkove je besplatan!

Voziti bicikl ispod duge preko pašnjaka na kojima pasu ovce – neopisivo!

Odnos gradova u Irskoj je sličan onome u Hr-vatskoj. U usporedbi s Dublinom, svi su gradovi mali i dovoljna su dva dana za obilazak. Svakako preporučam „Free walking tours“, odnosno be-splatne, pješačke etape gdje te u par sati vodič nauči mnogo zanimljivosti o gradu. Dublin je metropola i to se vidi po brzini života, količini

turista te mnoštvu ljudi na ulicama na kojima biste prije pronašli Hrvata nego Irca.

Deset dana je prošlo, a nismo ni trepnuli! Avion je sletio, mozak se vratio s paše i počela je još jedna akademska godina. Koncentraciji je potrebno neko

vrijeme da se vrati pa mi je trenutni soundtrack u glavi: „Avione, slomit ću ti krila, da ne letiš,

ne bi ni ja mislima tamo bila.“ Do nekog novog putovanja, uz skriptu nostalgično listam putovnicu pjevušeći „Whiskey in the jar“ i uramljujem onu poznatu izreku: “If you never try, you will never

know. Change life, be happy!“

Diana Kralik

recipe - Copy.indd 41 4.3.2013. 20:25:48

reci

pe 4

2

Sto je stevija?

Stevia rebaudiana Bertoni višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae) koja može narasti do 1 m visine. To je južnoamerička biljka koju indijanska plemena Guarani koriste kao sladilo za hranu i piće već više od 1500 godina. U listovima stevije nalazi se osam različitih glikozida, a najznačajniji je steviozid zbog kojeg su posušeni listovi stevije oko 40 puta slađi od šećera. Iz tog je razloga stevija i nazvana „Medeni list“. U Brazilu, Paragvaju, Japanu, Južnoj Koreji i Kini koristi se u malim i umjerenim količinama za zaslađivanje hrane. Unazad nekoliko godina interes za steviju sve više raste i u Hrvatskoj. Stevija se danas uzgaja u Dalmaciji, Istri, na otocima, ali uspijeva jako do-

bro i u Prigorju te Hrvatskom zagorju. Ova prekrasna biljka zelenih listova izuzetno voli sunce i vodu, a sve zanimljivija je zbog svoje izuzetne slatkoće koja djeluje repelentno na namet-nike, a korov jedva i da raste oko nje. Biljka se ubi-re u kolovozu, neposredno prije cvatnje jer su tada

listovi najslađi, a završava prije prvih mrazova.

popularnost slatke biljke

Glikozid steviozid na sebi ima vezane 3 molekule glukoze koje koriste bakterije u kolonu, odnosno glukoza se ne apsorbira, a samim time stevija nema kalorijsku vrijednost. Aglikon steviol se dalje elim-inira urinom i fecesom. S takvim karakteristikama, biljka je idealna prvenstveno za dijabetičare i one koji žele paziti na unos šećera u organizam. Uko-liko se listovi skinu i posuše nakon berbe, već tako mogu biti korišteni za pripravu čaja. Listovi se također mogu samljeti, a dobiveni prah upotrijebi-ti za zasladiti razne namirnice. Zbog svoje velike slatkoće, sve češća je primjena stevije kao prirod-nog sredstva za konzerviranje. Takva dva oblika droge prvi su najjednostavniji pripravci koje svako može pripremiti. Steviju danas možemo pronaći u raznim oblicima, ali valja spomenuti ekstrakt koji

je čak 200 do 300 puta slađi od šećera

Primjena

Steviozid djeluje izravno na beta stanice gušterače što pojačava izlučivanje inzulina. Znanstven-ici Odsjeka za endokrinologiju i metabolizam Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu proučavajući hipoglikemijski učinak steviozida otkrili su da, osim što stevija učinkovito regulira šećer u krvi kod osoba s dijabetesom i hipoglikemijom, dovodeći ga na normalnu razinu, nakon upotrebe ne ostav-lja nikakve promjene i ne povećava količinu ug-ljikohidrata u krvi. Drugo važno svojstvo stevije je da pojačava perifernu cirkulaciju krvi i regulira krvni tlak. Od 2000. godine stevija se upotrebljava i kao pomoćno sredstvo pri regulaciji krvnog tlaka. Njezin antihipertenzijski učinak potvrđen je studi-jom objavljenom u časopisu „British Journal of Pharmacology“. Tijekom tri mjeseca ispitanicima je stevija davana tri puta dnevno, u dozi od 20 g na dan. Zbog širenja krvnih žila došlo je do snižavanja i sistoličkog i dijastoličkog tlaka. U pravilu snižava povišeni krvni tlak, a nema utjecaj na tlak kod

osoba s normalnim vrijednostima krvnog tlaka.

STEVIjA ZDRAVLjE ZApAkIRANO U SLATkO

pišu: Ana Begić josip Barilar

recipe - Copy.indd 42 4.3.2013. 20:25:51

reci

pe 4

3

Nadalje, značajno je i stevijino svojstvo u dentalnoj higijeni jer kao ugljikohidratna jumbo-molekula ne mijenja kiselost u ustima za vrijeme jela tako što inhibira rast i reprodukciju oralnih bakterija te dru-gih zaraznih organizama. Redovnim korištenjem stevije kao vodice za usta ili korištenjem paste za zube kojoj je dodana stevija, smanjuju se problemi s krvarenjem desni. Izvrsno je i sigurno sladilo za djecu, a osim u hranu, može se dodavati u paste za zube čijom redovitom upotrebom znatno opada broj kariogenih bakterija u ustima, smanjuje se stvaranje zubnog plaka i nastanak karijesa. Kod ljudi koji su upotrebljavali steviju na gore naveden način, uočena je i snižena učestalost prehlade i gripe. Upravo zato sve veći broj proizvođača zubne paste sada upotrebljava steviju u svojim

proizvodima.Stevija je također od iznimne pomoći u kontro-li mršavljenja jer, kao što je ranije spomenuto, ne sadrži kalorije, a smanjuje želju za slatkom i masnom hranom. Zagovornici tvrde da se radi o čudotvornoj biljci koja zaslađuje bez kalori-ja te je posebno zanimljiva pretilim osobama i dijabetičarima. Molekule steviozida prolaze kroz ljudski probavni sustav bez promjene od strane probavnog procesa te pokazuju izvanrednu stabil-nost. Kao rezultat toga, slatke molekule prolaze nepromijenjene kroz ljudski gastrointestinalni trakt, ne odlaze u krv, tako da nema proizvodnje kalorija. Preliminarna istraživanja pokazuju da slatki glikozidi utječu na osovinu hipotalamus – želudac, što blokira osjećaj gladi na samom začetku, u središnjem živčanom sustavu. Taj se učinak postiže uzimanjem 15 kapi ekstrakta 20

minuta prije jela.Brojna su ostala pozitivna djelovanja stevije i nji-hov broj nije konačan: vraća boju kosi, pomaže kod tegoba osteosporoze, popuštanja tenzije mišića, smirivanja, stimulacije gušterače i jetre, poboljšava rad bubrega, liječi kožne bolesti, itd. Danas je prisutna u mnogim pripravcima poput krema i maski za lice, a može se upotrebljavati i u kupka-ma. Kožu omekšava i pomlađuje, izglađuje bore, potiče zacjeljivanje, djelotvorna je i protiv akni, seboreje i dermatitisa. Ekstrakt stavljen izravno u posjekotinu i ranu potiče brzo zacjeljivanje bez ožiljaka. Ostale prednosti dodavanja stevije u sva-kodnevnoj prehrani uključuju poboljšanu probavu

i ublažavanje uznemirenog želuca.

kontroverze

Steviju je zabranila FDA i ona je povučena sa tržišta 1991. godine u Americi. FDA je navela

da stevija nije dokazana kao sigurna, odnosno da GRAS (Generally Recognized as Safe) status nije zadovoljen. Dakle, FDA je zaključila da su „toksikološke informacije o steviji nedovoljne da pokažu njenu sigurnost“. Tri godine kasnije, ste-vija je i dalje u Americi zabranjena, ali se smije ko-ristiti kao dodatak prehrani. Neki shvaćaju situac-iju na način da je FDA , naravno, potisnula steviju da ne bi omela prodaju aspartama, umjetnog kemi-jskog zaslađivača. Ne treba mnogo da se ispravno zaključi kako bi stevija bila ogromna konkurencija proizvođačima umjetnih sladila. Nikada nije doka-zano da je Aspartam siguran za ljudsku upotrebu u bilo kojoj poštenoj studiji. Svjetska zdravstve-na organizacija (WHO) 2006. godine, nakon de-taljnog pregleda nedavnog istraživanja o stevi-ji, zaključila je da ona ne oštećuje gene ljudi ili životinja te da se neki od toksičnih učinaka viđenih u laboratorijskim studijama ne javljaju kod živih stanica. WHO je također napomenuo da je stevi-ja pokazala neke pozitivne učinke za bolesnike s povišenim krvnim tlakom ili dijabetesom tipa 2. Steviju sigurno konzumiraju milijuni ljudi diljem svijeta bez ikakvih štetnih učinaka na zdravlje. U usporedbi s opasnostima od aspartama, saharina i drugih umjetnih sladila, stevija je daleko bolji iz-bor. U međuvremenu, FDA i Europska unija odo-brili su uporabu stevije kao zaslađivača u hrani i piću. Kompanije Coca-Cola i Cargill udružile su se kako bi započele reklamiranje sladila izvedenog iz stevije i nadaju se odobrenju za proizvod u SAD-u

i Europi.Još 1922. godine stevija je bila priznata u Hr-vatskoj kao ljekovita biljka, ali trebalo je proći 80-tak godina da bi se konačno počela uzgajati. Primjena stevije u Europi godinama je otežavala tvrdnja da stevija ima kancerogeno djelovanje. Novija istraživanja pokazuju da ne uzrokuje rak niti ima negativan učinak na reproduktivne or-gane ili genetiku. Pored toga, provedena su i sus-tavna toksikološka ispitivanja kojima nije doka-zana genotoksičnost niti bilo koja reproduktivna toksičnost steviol glikozida. U Japanu se stevija le-galno koristi 25 godina i nisu zabilježene nikakve

nuspojave.Ipak, preporučuje se maksimalna dnevna doza od

četiri miligrama po kilogramu tjelesne težine. Nadamo se da će ova biljka zbog svojih inter-esantnih svojstava postati sve popularnija i na našim prostorima. Ako kupite steviju, jednostavno par listova stavite u vodu koja vrije i zasladite se

odličnim prirodnim čajem.

U SLATkO

recipe - Copy.indd 43 4.3.2013. 20:25:54

reci

pe 4

4

Drug Information Association (DIA) po 24. put okupio je krajem ožujka istaknute profe-sionalce zdravstvene industrije cijeloga svijeta na najvećem događaju ove vrste u Europi, DIA Eu-romeetingu.

Na kongresu je sudjelovalo 3000 ljudi među kojima su bili predstavnici upravljačkih struktura, istraživačkog sektora farmaceutske in-dustrije, tvrtki za klinička ispitivanja, organiza-cije pacijenata te studenti farmacije okupljeni u Europskoj udruzi studenata farmacije (EPSA). Događaji u organizaciji DIA-e imaju veliku rep-utaciju ponajviše zbog velikog broja kvalitet-nih izlaganja predavača te činjenice kako su na jednom mjestu, u ugodnoj atmosferi okupljeni vodeći ljudi farmaceutske industrije iz cijeloga svijeta. Cijeli događaj prati i cijena koja svojom visinom od par tisuća eura ovaj događaj čini dos-tupnim samo određenom sloju ljudi.

Zahvaljujući uspješnoj suradnji DIA-e i EPSA-e, Euromeeting je postao dostupan studen-tima farmacije iz cijele Europe. Prijavnina za stu-dente snižena je na svega 100 € dok je dvadeset studenata ostvarilo mogućnost besplatnog prisus-tvovanja na temelju motivacijskih pisama. Dodat-nih 15 studenata dobilo je mogućnost da njihovi znanstveni radovi budu prezentirani u vidu plaka-ta izloženih na samom događaju te sudjeluju u utrci za nagradu od 1000 €. Za navedene studente troškovi smještaja, prijavnine i prijevoza u

potpunosti je pokrila DIA. Te pogodnosti najbolje je iskusio Branko Vukosavljević, kolega s Far-maceutskog fakulteta u Beogradu, čiji je plakat proglašen najboljim. On je, pored osvojene na-grade, kući ponio mnogo dojmova i utisaka koje su na njega ostavile informacije i ostvarena pozn-anstva.

Vratimo se sada samom kongresu i njegov-im osnovnim odlikama. Za takvo okupljanje is-taknutih predstavnika farmaceutskih industrija i zdravstva, neophodan je velik broj predavanja na visokoj razini. Ove godine kongres je imao čak 15 paralelnih predavanja koja su tijekom tri dana obrađivala različite teme zdravstvene i far-maceutske problematike. Sve to pratile su sto-tine izlagača na izložbenom prostoru te brojni domjenci upoznavanja. Svakako najbitnija odlika svih predavanja bila je kontinuirano isticanje svih aspekata relevantnih za danu temu. Primjerice, ti-jekom obrađivanja teme partnerstva vlada država i istraživačkih sektora farmaceutske industrije, govornici su bili direktor za zdravstvo Europske komisije, visoki predstavnik Europske federacije farmaceutskih industrija te predsjednik Europske udruge zastupnika pacijenata. Usprkos visokim titulama ovih izlagača i temi o kojoj se rasprav-ljalo, jezik upotrebljavan u izlaganjima bio je u potpunosti primjeren svim prisutnima, dok je cjelokupna atmosfera bila i više nego ugodna te vrlo poticajna za komentare i pitanja.

Drug Information Association (DIA) po 24. put okupio je krajem ožujka istaknute profe-sionalce zdravstvene industrije cijeloga svijeta na najvećem događaju ove vrste u Europi, DIA Eu-romeetingu.

Na kongresu je sudjelovalo 3000 ljudi među kojima su bili predstavnici upravljačkih struktura, istraživačkog sektora farmaceutske in-dustrije, tvrtki za klinička ispitivanja, organiza-cije pacijenata te studenti farmacije okupljeni u Europskoj udruzi studenata farmacije (EPSA). Događaji u organizaciji DIA-e imaju veliku rep-utaciju ponajviše zbog velikog broja kvalitet-nih izlaganja predavača te činjenice kako su na jednom mjestu, u ugodnoj atmosferi okupljeni vodeći ljudi farmaceutske industrije iz cijeloga svijeta. Cijeli događaj prati i cijena koja svojom visinom od par tisuća eura ovaj događaj čini dos-tupnim samo određenom sloju ljudi.

Zahvaljujući uspješnoj suradnji DIA-e i EPSA-e, Euromeeting je postao dostupan studen-tima farmacije iz cijele Europe. Prijavnina za stu-dente snižena je na svega 100 € dok je dvadeset studenata ostvarilo mogućnost besplatnog prisus-tvovanja na temelju motivacijskih pisama. Dodat-nih 15 studenata dobilo je mogućnost da njihovi znanstveni radovi budu prezentirani u vidu plaka-ta izloženih na samom događaju te sudjeluju u utrci za nagradu od 1000 €. Za navedene studente troškovi smještaja, prijavnine i prijevoza u

DIA EuromeetingDIA Euromeeting

recipe - Copy.indd 44 4.3.2013. 20:25:58

reci

pe 4

5

Miloš Stojković , EPSA | vice-President of Public relations

recipe - Copy.indd 45 4.3.2013. 20:26:01

reci

pe 4

6

Daljnje rasprave i te kako su se nastavljale tije-kom predaha ili domjenaka kojih na kongresu nije manjkalo i koji su bili savršena prilika za druženje, upoznavanje i razmjenu mišljenja s kolegama iz ci-jelog svijeta. Za studente je dan prije početka samog kongresa pripremljen domjenak dobrodošlice gdje su se upoznali s direktorima DIA-e i međusobno. Tada im je naglašen značaj njihova sudjelovanja na ovom događaju i dani su im savjeti kako da maksi-malno iskoriste dane pred sobom. Time nije završio poseban program namijenjen studentima, već se kroz naredna dva tjedna obrađivala tema „Kako napraviti iskorak iz studentskog u profesionalni svijet“. Studenti su se mogli izravno okušati u svojim novostečenim vještinama u moru štandova izložbenog prostora koji je nudio velike mogućnosti za buduće zaposlenje. Iz komentara recenzija tijekom kongresa i otvorenoj diskusiji koju je EPSA provela posljednjeg dana, studentski program ocijenjen je kao izuzetno in-formativan i koristan, a to je ujedno i raspoloženje koje je vladalo cijelim trajanjem kongresa. Pozitiv-ni utisci često su se mogli čuti i za društveni aspekt koji nikoga nije ostavio ravnodušnim. DIA je, u suradnji s određenim tvrtkama organizirala mnoge domjenke i besplatne zabave u želji da sudionicima omogući dobro i kvalitetno druženje.

Naposljetku, u redovima EPSA-e ocrtavalo se veliko zadovoljstvo što su napori da se ovaj, ali i drugi izuzetni događaji približe studentima, urodili plodom. Zadovoljstvo nisu krili ni predstavni-ci DIA-e koji su već posljednjeg dana krenuli u razgovore o promociji DIA-ina Kliničkog foruma, susreta profesionalaca okupljenih oko kliničkih istraživanja. I za taj susret DIA i EPSA pripremili su posebne studentske cijene i aktivnosti. Haag će od 8. do 10. listopada biti itekako zanimljiva desti-nacija za ovaj događaj. Za sve dodatne informacije pratite internetsku stranicu EPSA-e ili službene Fa-cebook i Twitter profi le.

piše: Miloš Stojković

Daljnje rasprave i te kako su se nastavljale tije-kom predaha ili domjenaka kojih na kongresu nije manjkalo i koji su bili savršena prilika za druženje, upoznavanje i razmjenu mišljenja s kolegama iz ci-jelog svijeta. Za studente je dan prije početka samog kongresa pripremljen domjenak dobrodošlice gdje su se upoznali s direktorima DIA-e i međusobno. Tada im je naglašen značaj njihova sudjelovanja na ovom događaju i dani su im savjeti kako da maksi-malno iskoriste dane pred sobom. Time nije završio poseban program namijenjen studentima, već se kroz naredna dva tjedna obrađivala tema „Kako napraviti iskorak iz studentskog u profesionalni svijet“. Studenti su se mogli izravno okušati u svojim novostečenim vještinama u moru štandova izložbenog prostora koji je nudio velike mogućnosti za buduće zaposlenje.

Iz komentara recenzija tijekom kongresa i otvorenoj diskusiji koju je EPSA provela posljednjeg dana, studentski program ocijenjen je kao izuzetno in-formativan i koristan, a to je ujedno i raspoloženje koje je vladalo cijelim trajanjem kongresa. Pozitiv-ni utisci često su se mogli čuti i za društveni aspekt koji nikoga nije ostavio ravnodušnim. DIA je, u suradnji s određenim tvrtkama organizirala mnoge domjenke i besplatne zabave u želji da sudionicima omogući dobro i kvalitetno druženje.

Naposljetku, u redovima EPSA-e ocrtavalo se veliko zadovoljstvo što su napori da se ovaj, ali i drugi izuzetni događaji približe studentima, urodili plodom. Zadovoljstvo nisu krili ni predstavni-ci DIA-e koji su već posljednjeg dana krenuli u razgovore o promociji DIA-ina Kliničkog foruma, susreta profesionalaca okupljenih oko kliničkih istraživanja. I za taj susret DIA i EPSA pripremili su posebne studentske cijene i aktivnosti. Haag će od 8. do 10. listopada biti itekako zanimljiva desti-nacija za ovaj događaj. Za sve dodatne informacije pratite internetsku stranicu EPSA-e ili službene Fa-cebook i Twitter profi le.

piše: Miloš Stojković

recipe - Copy.indd 46 4.3.2013. 20:26:01

recipe - Copy.indd 47 4.3.2013. 20:26:03

reci

pe 4

8

Pitanje koje se nekako samo po sebi nameće je ˝Zašto?˝ Zašto sam se odlučio na ovu avanturu i što me ponukalo da ne počnem stažirati i raditi u struci, kad eto već imamo tu sreću da se možemo odmah zaposliti? Odgovor na to pitanje nekako najbolje sažima sljedeći citat neznanog junaka ili junakinje s interneta: To learn and grow, to challenge myself, stretch my limits and foster an appreciation of both the world at large and the chair waiting in front of the wood stove back home.Taman negdje pred diplomu prošle godine naletio sam na članak na internetu u kojem sam pročitao da je otvoren Working Holiday program za mlade ljude između osamnaest i trideset pet godina koji nam omogućava da odemo u Kanadu na godinu dana s otvorenom radnom dozvolom, da radimo, putujemo i usput usavršavamo jezik. Pošto za vrijeme studiranja nisam iskoristio gotovo ništa što se nudilo od svih programa i stipendija za odlazak u inozemstvo, odlučio sam da moram nešto poduzeti, nešto me počelo vući u ovu veliku avanturu i, eto, od 01.02.2012. moje je novo privremeno boravište Vancouver. Za Vancouver sam se odlučio jer ovdje imam rođake koji su mi ponudili besplatan krov nad glavom i hranu barem dok se ne snađem. Bio sam spreman raditi bilo što za početak, što je redovito nailazilo na podsmjehivanje jer sam namjerno karikirao situaciju govoreći kako ću u Kanadi okretati pljeskavice.

ŽIVOT NA SjEVERU pATNjE MLADOG MAGISTRA

pIŠE: DAVID VOLARIĆ

recipe - Copy.indd 48 4.3.2013. 20:26:06

reci

pe 4

9Tek sada kad sam došao tu, vidim da je to zapravo realnost za manje-više sve imigrante koji se nađu ovdje.Odmah bih htio reći da se ne zavaravate pričama o Kanadi ili bilo kojoj drugoj zemlji kao o zemlji meda i mlijeka. Jer nije tako, pogotovo ne na početku. Imigranti su u bilo kojoj zemlji građani drugog reda, barem dok se ne dokažu. Za početak sam našao posao u jednom restoranu, došao sam do statusa kono-bara i još uvijek nisam našao drugi posao, iako svakodnevno šaljem molbe i obilazim tvrtke, a spreman sam raditi stvarno bilo što. Pošto je ovo ipak časopis Recipe i glavna misao vodilja je ona o farmaceutskoj struci i svemu oko nje, ukratko ću opisati sam proces nostrifi kacije diplome. Da budem iskren, mislio sam da se taj proces svodi na slanje papira u neku agenciju gdje oni prevedu diplomu i vi dobijete otvorene ruke za rad u struci bilo gdje u Kanadi. Međutim, on je puno kompliciraniji.Dakle, prvo trebate poslati dokumente u PEBC (Pharmaceutical Examining Board of Canada), na-kon par tjedana oni izvrše nostrifi kaciju diplome i šalju vas na evaluation test. To je ispit koji se

ŽIVOT NA SjEVERU pATNjE MLADOG MAGISTRA

recipe - Copy.indd 49 4.3.2013. 20:26:10

reci

pe 5

0održava unutar dva dana, po sto pedeset pitanja po danu, na zaokruživanje je (nama najdraže) i obuhvaća manje-više cijelo gradivo koje se prolazi kroz svih pet godina studiranja. Ispit se održava dva puta godišnje, u 1. i 7. mjesecu, u Kanadi ili Londonu. Samo za ova dva koraka treba vam nekih 1000 do 1500 dolara. S položenim testom i evaluacijom diplome ste na razini studenta koji je farmaciju završio u Kanadi (u teoriji). Nakon toga potrebno je položiti neku vrstu njihovog državnog ispita, odraditi staž i položiti zakone koji se tiču farmaceutske struke. Dakle, sve u svemu, to je proces koji je prilično skup i sve skupa traje neke dvije do tri godine. Za više informacija posjetite stranicu www.pebc.ca.To me sve skupa nije spriječilo da tražim posao u struci. Obišao sam nekoliko ljekarni i nekoliko većih lanaca, međutim, ništa od toga. Svugdje sam bio vrlo lijepo primljen, svi su bili jako zainteresirani za moju situaciju, ali na tome je i ostalo. Možda se uspijem negdje ubaciti pa raditi kao far-maceutski tehničar ili volontirati, a sve kako bih skupio nešto dragocjenog iskustva. Dakle, naravno, struka je regulirana i potrebno je proći kroz prilično težak proces nostrifi kacije, ali kažu da gdje ima volje, ima i načina. Što se tiče ostalih stvari i samog života ovdje, ja sam zadovol-jan. Imam nekakav prihod, tražim drugi posao i pokušavam se razvijati iz dana u dan. Ovo je potpuno drugačiji mentalitet, odmah po stupanju na kanadsko tlo doživi se pozitivni kul-turni šok, ljudi su puno pristojniji i uslužniji, kao da se lakše živi i defi nitivno ima manje stresa. Vancouver je grad u kojem žive sve kulture i nacionalnosti svijeta, a najviše ima ljudi azijskog porijekla. Ponekad mi se čini kao da šetam po nekom kineskom gradu. Jedna od prvih stvari koja me pozitivno iznenadila je uslužnost i pristojnost službenika, vozača autobusa, ljudi koji dolaze u restoran. U autobus se obavezno ulazi na prva vrata, pozdravlja se vozača, a na izlasku iz autobusa se zahvaljuje na vožnji, službenicima po raznim šalterima se ne može dogoditi da otresito odgovaraju i prenose nervozu na kupca.Hrane također ima iz svih dijelova svijeta, prava kombinacija svega i svačega, naravno sa neizostavnom ponudom dalekoistočne kuhinje na svakom koraku. Sushi, kineska hrana, tajlandski, malezijski i indonezijski restorani, korejanski roštilj, indijska hrana, dosta grčkih restorana i, naravno, tipičnih sjeverno-američkih restorana sa hamburgerima i sličnim. Ljudi koji su rođeni ovdje puno lakše žive, ne zamaraju se egzistencijalnim pitanjima golog preživljavanja, vodi se život sa puno manje stresa, politika se uopće ne spominje. Najviše se zamaraju bi-ranjem odredišta za zimovanje i ljetovanje. Što se tiče vreme-na, ne brinite, ovdje u Vancouveru nije kao u onoj priči o Muji i grtalici. Klima je blaža nego kod nas, zime su toplije, a ljeta hladnija. Jedino na što se nikako ne mogu naviknuti je kiša. Od sedamdesetak dana koliko sam ovdje, pedeset dana, ako ne i više, padala je kiša. Ali zato se zeleni na sve strane.

recipe - Copy.indd 50 4.3.2013. 20:26:15

reci

pe 5

1

Grad je vrlo ugodan za život i već se godinama nalazi vrlo visoko na ljestvici najboljih gradova svijeta. Naravno, situacija se mijenja u drugim provincijama u unutrašnjosti i na istočnoj obali Kanade, kako po pitanju vremenske prognoze, tako i po pitanju zakona, poreza i svega osta-log. Cijene su vrlo slične kao u Hrvatskoj. Neke stvari su nešto jeftinije, neke su nešto skuplje, no s obzirom na razliku u standardu, sve je puno prihvatljivije. Od hrane i tehnike, preko kućanskih potrepština do svega ostalog. Jedino što je osjetno skuplje su stanovanje i nekretnine. Ali ovdje je potrošačka kultura potpuno drugačija. Sve je megalomanština, kupuje se u velikim pakiranjim i količinama i stalno su u toku nekakva sniženja.To dovodi do točke da se stvari gotovo uopće ne kupuju po regularnim cijenama. Jedan od najvažnijih razloga zbog kojega sam došao ovdje je engleski jezik. Razina mog znanja engleskog bila je, recimo, prosječna. Nisam imao problema pri sporazumijevanju, uvijek bih našao način kako reći ono što želim i nisam imao problema sa razumijevanjem. Ali, tek kada dođete u sredinu u kojoj se priča engleski, shvatite koliko zapravo treba truda da se s jezikom dođe na razinu prirodnog govornika. Međutim, sit-uacija je takva da, htjeli-ne htjeli, morate komunicirati na engleskom, tako da se i taj proces polako i sigurno odvija u dobrom smjeru. Gdje će i na koju razinu stići, to ću znati reći nakon ove godine dana. Eto, to bi bio kratki osvrt iz mojeg kuta gledanja. Ovako na prvu, reklo bi se da je sve super i krasno, međutim, tek kada se počne živjeti u drugoj državi, drugom mentalitetu, shvati se koliko su zapravo veliki i teški koraci preseljenje i emigracija, navikavanje na drugu kulturu i mentalitet. Ali svakako bih svakome od vas preporučio da se barem jednom u životu otisnete u sličnu avanturu života u drugoj zemlji. To defi nitivno mijenja čovjeka u pozitivnom smis-lu. Ako vas je tekst zainteresirao, možete nastaviti pratiti avanturu i steći još širu sliku preko bloga koji pišem: www.avanturazivota.wordpress.com. Članak završavam još jednim odličnim citatom: Twenty years from now you will be more disappointed by the things that you didn’t do than by the ones you did do. So throw off the bowlines. Sail away from the safe harbour. Catch the trade winds in your sails. Explore. Dream. Dis-cover. (Mark Twain)

Vancouver, 18.04.2012.

recipe - Copy.indd 51 4.3.2013. 20:26:19

reci

pe 5

2

recipe - Copy.indd 52 4.3.2013. 20:26:23

reci

pe 5

3

Na prelijepom Bledu u Sloveniji, u studenom ove godine održana je prva Europska konferencija mladih na temu europske alkoholne poli-tike. Konferenciju je organizirala udruga „No Excuse“ iz Slovenije i krovna organizacija APYN. ideja konferencije je povezivanje mladih u mrežu angažiranih pojedinaca koji će zajedničkom suradnjom i razmjenom ideja podići svijest o alkoholnoj prob-lematici te angažirati lokalne organ-izacije mladih diljem Europe. Opći cilj je podizanje svijesti o štetnosti alkohola te smanjenje alkoholom uzrokovane štete, kako pojedincu,

tako i društvu u cjelini.

Prva Europska

konferencija mladih o

alkoholnoj politici

piše: Vedran Bogdanić

recipe - Copy.indd 53 4.3.2013. 20:26:27

reci

pe 5

4

Program konferencije uključivao je plenarna zasjedanja i radionice različite tematike. Na njima su sudionici mogli učiti od etabliranih europskih stručnjaka o alkoholnoj industriji, štetnosti alkohola, lobiranju te ulozi organizacija civilnog društva – prvenstveno organizacija mladih koji su još uvijek nedovoljno organizirani i stoga neadekvatno uključeni u razvoj civilnog društva. Cilj ove inicijative je uspostavljanje i učvršćivanje veza između civilnih organizacija mladih zemalja članica i zemalja kandidata za članstvo. Nastoji se odgovoriti na konkretan problem mladih, poboljšati međusobno razumi-jevanje i potaknuti debatu u cjelokupnom društvu o problem-atici alkohola. Europska unija je regija s najvećim postotkom konzumacije alkohola na svijetu. 2009. godine prosječan je Eu-ropljanin popio pića ekvivalentno 12.5 litara čistog alkohola, dakle 27 g etanola ili tri pića dnevno što je više nego dvostruki svjetski prosjek. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 2,5 milijuna ljudi u cijelom svijetu godišnje umire od posljedica alkohola od čega je čak 320 000 mladih. Konzumaci-ja alkohola predstavlja i veliko financijsko opterećenje jer svaki euro potrošen na alkoholna pića rezultira izravnim opterećenjem

od čak 4 eura na zdrastvene sustave.Osim što uzrokuje ovisnost, već dugi niz godina poznato je da alkohol uzrokuje ili doprinosi razvoju 60-ak bolesti, od mental-nih poremećaja, gastrointestinalnih i kardiovaskularnih bolesti, imunoloških i reproduktivnih poremećaja do ireverzibilne pre-natalne štete koju trudnica može nanijeti svojoj bebi ukoliko konzumira alkohol tijekom trudnoće. Konzumacija alkohola ujedno je i značajan rizični faktor za razvoj tumora. Nastanak čak 10% svih tumora u muškaraca te 3% u žena povezano je s konzumacijom alkohola. Vjerojatno iznenađujuća činjenica da i umjereno konzumiranje alkoholnih pića povećava rizik od nas-

tanka tumora samo dodatno produbljuje problem.

Istraživanja ukazuju da alkoholom uzrokovana šteta u popu-laciji korelira s ukupnom konzumacijom alkohola pa se kao rješenje problema nameće smanjenje ukupne potrošnje alkohola po glavi stanovnika. Cilj je smanjiti već spomenutu potrošnju alkohola s 12.5 litara +na 8.5 litara po Europljaninu do 2020. godine. To će se pokušati postići kroz regulaciju marketinga, povećanje cijena žestokih pića, ograničene dostupnosti alko-holnih pića maloljetnicima, prevencija vožnje pod utjecajem alkohola, edukaciju, podizanje svijesti o opasnosti alkohola te pomoći obiteljima razorenim alkoholizmom. Uz podizanje cijene, zabrana oglašavanja alkoholnih proizvoda pokazala se najboljim mehanizmom smanjenja ukupne konzumacije alko-holnih pića i njima uzrokovane štete. Hrvatskim zakonima već je neko vrijeme zabranjeno reklamiranje alkoholnih proizvoda izuzet vina i piva koji su, pravno gledano, prehrambeni proiz-

recipe - Copy.indd 54 4.3.2013. 20:26:27

reci

pe 5

5

vodi te zbog toga njihovo reklami-ranje ne podliježe zabrani. S druge strane, unatoč nesrećama i trage-dijama, mnogi još uvijek opasnost vožnje pod utjecajem alkohola ne doživljavaju ozbiljno. Zanimljiv je podatak da se rizik od prometne

nesreće pri vožnji pod utjecajem alkohola povećava za čak 2 puta ukoliko vozač ima 0,5 promila alkohola u krvi, 7 puta ukoliko je pod utjecajem 1 promila te 25 puta ukoliko je pod utjecajem 1.5 promi-la alkohola u odnosu na nealko-holiziranog vozača. Dakle slogan: „Dok piješ, ne vozi”, itekako stoji.

Posljednji dan konferencije održano je konačno plenarno zasjedan-je u Slovenskom parlamentu uz uvažene goste iz ljubljanske grad-ske vlasti, Svjetske zdravstvene organizacije, Slovenskog ministar-stva zdravlja i predstavnike Europ-ske komisije. Njima smo predstavi-li zaključke konferencije i ciljeve budućeg djelovanja koje će slijediti provjerene metode borbe protiv

duhanske industrije.

Pored radnog dijela konferen-cije, zajedno s kolegicom Anom Mlinarić, magistrom medicinske biokemije, i ostalim kolegama, uživali smo u ljepotama Bleda, SPA centru u hotelu, izletu u Ljubljanu, ali i Slovenskoj „pijači“. Na inter-nacionalnoj večeri oduševili smo ostale delegacije bogatim izborom tradicionalnih hrvatske proizvoda. Ana i ja preporučamo svim studen-tima da što više putuju ukoliko u tome uživaju i grade internacion-

alna poznanstva.

recipe - Copy.indd 55 4.3.2013. 20:26:30

reci

pe 5

6

BORBE AIDS-a

SVjETSkI DAN

pROTIVpišu: Lana i Ena Herjavec

recipe - Copy.indd 56 4.3.2013. 20:26:33

reci

pe 5

7

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, koji se održava 1.prosinca svake godine, posvećen je prvenstveno buđenju svijesti ljudi o sve većem širenju te bolesti. Sindrom stečene imunodeficijencije ili popularnije u svijetu AIDS, bolest je koju karakterizira nedostatak normalne imunosti što za posljedicu često ima razvoj oportunističkih infekcija. AIDS je uzrokovan HIV-om, vi-rusom koji napada imunološki sustav čovjeka, prven-stveno CD4 receptore T limfocita. Infekcija HIV-om sa ili bez kliničkih znakova bolesti godinama protječe bez ikakvih subjektivnih tegoba i znakova bolesti. Od tre-nutka zaraze osoba postaje doživotni nositelj virusa i izvor zaraze za zdrave ljude. AIDS je posljednji i najteži

stadij bolesti uzrokovane HIV-om.

HIV se može prenijeti s osobe na osobu na samo tri načina: spolnim odnosom s HIV pozitivnom osobom, preko zaražene krvi ili krvnih pripravaka te vertikaln-im prijenosom odnosno sa zaražene majke na dijete. U Hrvatskoj je još uvijek veliki problem neinformiranost ljudi o ovoj bolesti, te stvaranje predrasuda. Većina ljudi smatra da se HIV može prenijeti na brojne druge načine osim navedenih, te su zbog toga osobe koje

nose virus HIV-a često diskrimirane.Statistički podaci govore da je do 2010.godine oko 34 milijuna ljudi na svijetu zaraženo HIV virusom. U Hrvat-skoj se ta brojka penje do 1002 osobe, registrirane do listopada 2012.godine, od čega je njih 365 oboljelo od

AIDS-a.

U sklopu dana borbe protiv AIDS-a, na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu je 30.listopada 2012.godine organiziran projekt kojem je cilj bio buđenje svijesti studenata i pružanje potpore oboljelima. projekt su realizirali članovi udruge CpSA. Organizatorice su dije-lile crvene vrpce koje se nose kao znak osviještenosti i potpore oboljelima. posebno veseli činjenica da su svi prisutni rado uzimali vrpcu, te su nerijetko i sami dola-zili po istu. Naravno, dijelili su se i prezervativi koji su glavna prevencija i zaštita od HIV-a. Svi prisutni dobili su i prikladan informativni materijal koji je sadržavao

sve potrebne podatke i informacije o toj bolesti.Iz svega navedenog možemo zaključiti da je projekt bio vrlo uspješan, odazvao se velik broj ljudi, te je Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske

još jednom napravila odličan posao.

recipe - Copy.indd 57 4.3.2013. 20:26:34

reci

pe 5

8

DAN BORBE pROTIV HIV-aMoje prvo pitanje ljudima koji na Dan borbe protiv side tako zanosno volontiraju glasi: „Što s ostalih

tristošezdeset i četiri dana u godini?“

Na spomen riječi sida (Sindrom stečene imunodefi cijencije), svatko će vam uvjerljivo odgovoriti da zna sve o tome. To je spolno prenosiva bolest. Od toga se umire. Znam da je ne mogu dobiti rukovanjem ili di-jeljenjem pribora za jelo sa zaraženom osobom. Svejedno, nemam baš preveliku želju sjediti kraj nekog

takvog ili jesti u menzi znajući da je nekoć s mog tanjura jela osoba zaražena HIV-om.Nemojmo glumiti pretjerane dobročinitelje jer svi imamo takve predrasude i gotovo je utopijski nadati se da će jednoga dana te predrasude biti privedene kraju. Možda se to dogodi tek kada pronađemo lijek

protiv HIV-a. No, što u međuvremenu?

prvog prosinca svake godine, cijeli svijet obilaze srčane parole: „Informiraj se!˝, „Ne diskriminiraj!˝, „Maknimo stigmu sa zaraženih!˝, no unatoč silnom naporu nameće se pitanje – kolika je uspješnost

takvih parola uopće?

kada biste mlade upitali kako obilježavaju dan borbe protiv side, svi će vam s osmjesima odgovoriti – dijeljenjem besplatnih kondoma. je li moguće da se jedan tako ozbiljan svjetski problem danas svodi na razbacivanje prezervativima na Cvjetnom trgu i gledanje patetičnih video uradaka koje nam puštaju nastavnici? Bez obzira jeste li vođeni politikom apstinencije ili kontracepcije, niti jedno od toga nije rješenje za psihološke posljedice diskriminacije onih koji se s HIV-om više ne susreću kao s

mogućnošću, već kao sa stvarnošću.

je li sâm pristup rješenju pogrešan? Trebamo li prestati dizati svijest ljudi na apstraktne načine? plaka-tima koji usamljeno vise po zidovima bolnica na koje se nitko ni ne obazire dok nisu prisiljeni satima čekati da dođu na red kod liječnika pa od dosade letimice čitaju tekst? Emitiranjem reklama koje svi zdušno ignoriraju prebacivanjem programa sa „Sulejmana Veličanstvenog“ na „Izgubljenu čast“? kon-certima pop i rock izvođača koji su zapravo jedini koji se redovito odazivaju kada su neke promotivne i humanitarne akcije u pitanju, no često bez dovoljnog kapitala i moći da promjena koju potiču postane trajna. Oni koji bi se zapravo trebali odazvati i koji imaju moć da naprave promjene, zavaljeni sjede u svojim foteljama u Saboru i sva im se aktivnost svodi na ispravak netočnog navoda i repliku. U temu Crkve uopće neću ni ulaziti, ali svi znamo da, koliko god se trudili, zatvaranje očiju pred problemom ne znači ujedno da stvari doista i nestanu. Ono što pokušavam naglasiti ovim tekstom jest da se borimo s jednim općedruštvenim problemom koji obuhvaća mnoge sfere: medicinske, sociološke, teološke,

humanističke, i koji se nikako ne može riješiti dijeljenjem promotivnih letaka jedanput godišnje. Nažalost, ni sama ne znam koje je pravo rješenje. Nitko se ne želi uhvatiti u koštac s problemom koji se događa nekome drugom, ali sama činjenica da, kada bi oni zanosni volonteri s početka priče svoj rad obavljali češće, Dan borbe protiv side vjerojatno više ne bi bio usamljeni datum u kalendaru. Možda bi

se tada barem malo približio našoj stvarnosti.

piše:Lara Ismailovski

DAN BORBE pROTIV HIV-a

recipe - Copy.indd 58 4.3.2013. 20:26:35

reci

pe 5

9

BENjAMIN FRANkLIN (1706. – 1790.) ,,Nisam pao test, samo sam pronašao 100 krivih načina kako ga rješiti.”Benjamin Franklin, izumitelj slavljen u SAD-u kao jedan od tzv. ,,Očeva osnivača”, radio je kao pomoćnik u trgovini te izdavao lijekove, ljekovita bilja i razne pripravke.Sam je naučio pet stranih jezika: latinski, njemački, španjolski, talijanski i francuski.Smatrao je da bi purica trebala biti nacionalna ptica jer najbolje predstavlja istinsku prirodu SAD-a.

SIR ISAAC NEWTON (1642. – 1727.)„Mogu izračunati gibanje nebeskih tijela, ali ne i ljudsko ludilo.“Sir Isaac Newton, znanstvenik i fi lozof, bio je naučnik u ljekarni u Granthamu prije nego što je otkrio zakon gravitacije.Najveća mu je strast bila čitanje Biblije i traženje skrivenih značenja te je tome posvetio više vremena nego znanosti.

HENRIk IBSEN (1828. – 1906.) „ Neoprostivo je da znanstvenici muče životinje, neka izvode eksperimente na novinarima i političarima!“Henrik Ibsen, norveši književnik najpoznatiji po djelu „Nora (Lutkina kuća)“, napustio je obiteljsku kuću s 15 godina i počeo raditi kao farmaceutski naučnik. Nakon šest godina postao je pomoćni far-maceut u priobalnom gradiću Grimstadu.Inzistirao je na tezi da nije pisao o pravima žena, no „Nora“ se smatra prikazom braka kao zatvora za žene. Zadnje su mu riječi bile: „ To the contrary!“

DANTE ALIGHIERI (1265. – 1321.) „Nitko nije svjestan koliko krv košta.”Dante Alighieri, najpoznatiji talijanski pjesnik i autor „Božanstvene komedije“, radio je, međuostalim, i u farmaceutskom udruženju/cehu.Njegova opsesija s Beatrice započinje kada je prvi put vidi s devet godina, a kulminira kada mu se de-vet godina kasnije obrati prelazeći cestu. Iako je samo rekla: „Oprostite“, morao je odmah otići doma i prileći.

AGATHA CHRISTIE (1890. – 1976.)Agatha Christie, najpoznatija autorica kriminalističkih romana koja uz Shakespeara drži Guinnessov rekord kao autorica najprodavanijih knjiga, položila je farmaceutski ispit te dobila čast bez prese-dana da se u farmaceutskom časopisu objavi kritika njezine prve knjige. HUBERT H. HUMpHREY (1911. - 1978.)„ pravo glasa vam ne daje automatski pravo da vas se uzme za ozbiljno.“Hubert Humphrey, nekadašnji potpredsjednik SAD-a, radio je u očevoj ljekarni, a 1966. je proglašen farmaceutom godine. Njemu u čast osnovana je Humphrey nagrada za farmaceute koji se zalažu za civilna prava, a postoji i njegova stipendija.Nadimak mu je bio „The Happy Warrior”.

piše: Dajana Šulavjak

pOZNATE OSOBE ZA kOjE NISTE ZNALI DA SU RADILI kAO FARMACEUTI

recipe - Copy.indd 59 4.3.2013. 20:26:39

reci

pe 6

0

pREpARATI ZAkONCENTRACIjUBOLjE I

pAMĆENjE

Približavanjem ispitnih rokova, nerijetko posežemo za preparatima koji će nas držati budnima i usredotočenima na gradivo koje moramo usvojiti. U pravilu riskiramo vlas-tito zdravlje posežući za velikim količinama kofeine ponajviše kroz kavu te energetskim pićima koja uz kofein sadrže neke tvari koje nam također mogu ugroziti zdravstveno stanje. Pritom je uvijek prisutna mogućnost suprot-nog učinka od onog kojeg smo htjeli postići. Mozak je naše najjače oružje za savladavanje gradiva. Osim što njime pamtimo, on služi i za povezivanje prikupljenih informacija u cjeline. Tek trenutku povezivanja prikupljenih infor-macija u jednu cjelinu možemo reći da smo savladali razumijevanje te cjeline. Upravo je to onaj „visok stupanj“ poznavanja određenog gradiva koje nama studentima naposljetku daje prolaz na ispitu. Da bismo pamtili i povezivali informacije, potrebna nam je visoka koncen-tracija, posebice ako se radi o kompleksnom gradivu. U praksi se događa da izgubimo kon-centraciju što dovodi do prekida učenja, bilo da je ono kratkotrajno ili konačno. Uzroci gubitka koncentracije mogu biti: umor, „neprikladno“

mjesto učenja (mjesto koje sadrži elemente koji odvraćaju pozornost), dosada (nezanim-ljivo gradivo) i loša opskrbljenost mozga nu-trijentima važnima za njegov intenzivan rad. Zato je važno pripremiti se za učenje. Potrebno je pronaći prikladno mjesto koje mora biti rez-ervirano isključivo za učenje i ništa drugo osim učenja. Kod pripreme dosadnog ili nezanim-ljivog gradiva, potrebno je uvjeriti samoga sebe kako nam stečena znanja kasnije mogu koristiti. To ne mora nužno biti vezano uz posao, već će možda praktičnu primjenu imati u svakodnevnom životu. Naposljetku, potreb-no je uvijek imati na umu da kao nagradu do-bivamo prolaz te smo na taj način korak bliže cilju – diplomi. Tijekom učenja važno je raditi stanke. Bolje je napraviti deset malih stanki nego dvije velike jer se poslije velikih teško ponovno „zagrijati“. Svakako je poželjno op-skrbiti mozak hranjivim tvarima koje predstav-ljaju njegovo „gorivo“ pri čemu je za povoljan učinak najbolje koristiti kvalitetne nutrijente.Preparati koji slijede uvelike bi mogli pomoći kod poteškoća smanjene koncentracije i pamćenja.

recipe - Copy.indd 60 4.3.2013. 20:26:39

reci

pe 6

1

Solgar Fish Oil Concentrate (Omega 3)Omega 3 masne kiseline čine EPA (eikosapentaenska kiselina) i DHA (dokosaheksaenska kiselina). DHA je važna za funkciju mozga jer povećava razinu serotonina i acetilkolina, iznimno važnih za kognitivne funkcije. Brojna su znanstvena istraživanja pokazala da osobe koje dugotrajno uzimaju Omega 3 masne kiseline postižu bolje rezultate u području školovanja i stresnih poslova. Također, neke su studije pokazale da pomaže u poboljšanju oštrine vida pa se zato svakako preporučuju osobama koje imaju problema s vidom. Da bi Omega 3 masne kiseline počele djelovati, važno ih je uzimati minimalno dva mjeseca.Preporuka za korištenje: uzima se jednom dnevno prije jela, najbolje ujutro.Preparati za „oporavak“ od ispitnih rokovaNakon ispitnih rokova u pravilu se osjećamo iznimno iscrpljeno i malaksalo. Zbog stresa i napornog učenja nerijetko se dogodi sla-bljenje imuniteta. Stoga je svakako preporučljivo nakon ispitnih rokova potpuno „napuniti baterije“. Dobar san i kvalitetna prehrana ključ su uspjeha. Hrana koju jedemo nerijetko nije dovoljno bogata nutrijentima koji bi osigurali brz oporavak i zato posežemo za dodacima prehrani. Ovo su preparati koji nadoknađuju deficitarne vitamine i minerale, vraćaju energiju i podižu imunitet.

Solgar VM 75Ova bogata formula kompletna je nadoknada vitamina i minerala. Uz vitamine i minerale sadrži i antioksidanse koji pomažu u oporavku organizma od stresnih situacija. Brzo vraća energiju, a prisutnost vitamina B skupine (količina od 75 mg) uklanja eventualne probleme s kosom, kožom i noktima. Svakako se preporučuje osobama koje žele što prije ukloniti umor i malaksalost te usput podići imunitet.Preporuka za korištenje: jednom dnevno, ujutro poslije obroka.

recipe - Copy.indd 61 4.3.2013. 20:26:40

reci

pe 6

2

Acethyl L-Carnitine i L-Carnitine, 1 500 mgRazlika između ova dva preparata nalazi se u acetilnoj skupini koja omogućuje lakši prodor L-karnitina u stanice tj. mitohondrije. Acetilna se grupa uključuje i u stvaranju acetilkolina pomoću čega dolazi do povećanih kognitivnih funkcija. Skupina ulazi u ciklus limunske kiseline i tako pomaže tvorbi koenzima A koji omogućuje stvaranje energije iz ugljiko-hidrata. L-karnitin osigurava izlaz toksičnih i kratkolančanih masnih kiselina iz mitohondrija. Isto tako pomaže i redukciji masnog tkiva te, osim za poboljšanje koncentracije i pamćenja, uzrokuje i mršavljenje. Dokazano je i njegovo neuroprotektivno djelovanje pa je stoga dobar i za prevenciju bolesti neurološkog sustava. L-Carnitine 1 500 mg više se preporučuje kod fizičkih, a Acethyl L-Carnitine kod psihofizičkih napora, stoga je ovaj preparat svakako dobra preporuka prije i tijekom ispitnih rokova.Preporuka za korištenje: Acethy L-Carnitine dobro je uzimati jednom dnevno, poslije jela, što vrijedi i za L-Carnitine u količini jedne jušne žlice dnevno.

Solgar Neuro NutrientiRiječ je o preparatu visoke kvalitete koji, osim što je bogat aminok-iselinama, vitaminima, kolinom i sojinim lecitinom, sadrži i stand-ardizirani ekstrakt Ginkgo bilobe. Aminokiseline poput L-tirozina i L-fenilalanina zbog svoje sposobnosti pretvaranja u adrenalin i noradrenalin uvelike pomažu u budnosti organizma i pojačavanju kognitivinih funkcija. Uz to, imaju antistresni učinak jer su prekursori dopamina te ih je preporučljivo uzimati mjesec dana prije te za vri-jeme ispitnih rokova. Potiču i bolje raspoloženje jer djeluju na endor-fine. Aminokiselina L-glutamin prolazi moždanu barijeru i u mozgu se pretvara u glutaminsku kiselinu koja je neophodan izvor energije za rad mozga. Ona će povećati i budnost i pamćenje. Važna je i sposob-nost pretvaranja u glukozu ukoliko je ona potrebna mozgu. Vitamini B skupine i vitamin C daju nam obranu organizma od stresnih situacija. Kolin i sojin lecitin grade acetilkolin, glavni neurotransmiter u mozgu uključen u procese pamćenja i pravilno biokemijsko funkcioniranje mozga. Ekstrakt Ginkgo bilobe uvelike nam pomaže kod kratkotra-jnog pamćenja (taj dio mozga radi pri upoznavanju s gradivom, u pravilu kad prvi put čitamo skriptu ili knjigu) na način da poboljšava cirkulaciju i uz to pomaže da se ostali korisni nutrijenti uklopljeni u preparat poput: aminokiselina, vitamina, sojinog lecitina i kolina, uspješno dopreme do mjesta gdje trebaju djelovati. Ovaj preparat svakako se preporučuje osobama koje imaju problem s umorom i koje se teško usredotočuju.Preporuka za korištenje: poželjno ga je uzeti u dozi jednom dnevno, u jutarnjim satima, mjesec dana prije rokova i tijekom ispitnih rokova dva puta dnevno, ujutro.

recipe - Copy.indd 62 4.3.2013. 20:26:40

reci

pe 6

3

Solgar Sojin LecitinOvaj preparat sadrži 1 360 mg lecitina koji je ujedno

izvor kolina i inozitola. Iznimno je važan sastavni element većeg dijela mozga, leđne moždine i živaca.

Upravo zato izravno utječe na kognitivne funkcije. Redovitim uzimanjem lecitina uvelike povećavamo

mogućnosti za aktivnim učenjem. Time smanjujemo potrebe za stankama i povećavamo vrijeme učenja za otprilike dva sata dnevno. Sam lecitin stvara acetilko-lin koji doprinosi povećanim kognitivnim funkcijama.

Uza sve to, Solgar Sojin Lecitin „ruši“ visoki kolesterol i djeluje preventivno na stvaranje žučnih i bubrežnih

kamenaca.Preporuka za korištenje: ovisno o opterećenju,

preporučljivo je uzimati između 3-6 kapsula dnevno, pri čemu je maksimum 6 kapsula. Da bi se sojin lecitimak-simalno iskoristio, preporučljivo je uzimati kapsule uz

jelo.

Solgar OmniumOva formula odlična je za kognitivne funkcije jer sadrži

kolin i inozitol. Uz to, bogata je vitaminima i mineralima te fitonutrijentima što je čini idealnom za osobe izložene povećanim psihofizičkim naporima. Prisutnost koenzima

Q10 još je jedna karakteristika ovog preparata što osigurava oporavak od stresa i povratak energije. Solgar Omnium

odličan je izbor za osobe koje, osim oporavka od napornog psihofizičkog rada, žele i produženu zaštitu imuniteta. To

se pogotovo odnosi na osobe sklone proljetnim alergijskim reakcijama jer preparat zbog prisutnosti kvercetina ima

snažno djelovanje u borbi protiv alergijskog rinitisa. Preporuka za korištenje: jednom do dva puta dnevno, ujutro

poslije obroka.

Solgar Multi-NutrientOvo je jedna od najbogatijih multivitaminskih for-

mula. Pored vitamina i minerala, u ovoj formuli imamo sinergističko djelovanje fitonutrijenata i antioksidansa,

klorofil, algu spirulinu i klorelu, probavne enzime, karote-noide i bioflavonoide. Solgar Multi-Nutrient idealan je za jako osjetljive osobe i koje su tijekom stresnog razdoblja ili psihofizičkog napora oboljele od neke upalne bolesti. Podiže imunitet, vraća energiju i detoksicira organizam.

Ukoliko je cilj oporavak organizma i podizanje imuniteta, ova formula idelan je izbor.

Preporuka za korištenje: jednom dnevno, ujutro poslije obroka.

recipe - Copy.indd 63 4.3.2013. 20:26:40

reci

pe 6

4re

cipe

64

Povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima koji se obilježava 18. stu-denog, u ponedjeljak 19. studenog članice udruge CPSA (A. Brajković, A. Čačić, A. Lombardić, K. Lukač i S. Lukić) or-ganizirale su projekt kako bi osvijestile studente o prekomjernoj upotrebi antibi-otika. Upravo ona predstavlja velik prob-lem, ne samo u Europi, već i u cijelome svijetu. Na ulazu u zgradu u Kovačićevoj ulici postavljen je štand gdje su kolegice dijelile letke, razne čajeve, med i naranče. Savjetovale su im da običnu prehladu ili gripu ne liječe antibioticima, već toplim čajem, medom i vitaminom C te pritom studentima slale jasnu poruku: „Stop pre-komjernoj upotrebi antibiotika!“ Osim što su dijelile čajeve, kolegice su ih i kuhale što je razveselilo mnoge studente. Odlučile su provesti i anketu te su anketirale stu-dente prve, druge, treće i četvrte godine posjetivši predavanja koja su se taj dan održavala na našem Fakultetu. Na preda-vanjima su kroz par rečenica upoznale stu-dente sa samim projektom te podijelile an-ketne listiće koje su studenti ispunili. Što studenti misle o antibioticima, koriste li ih često i razlikuju li se mišljenja studenata s različitih godina, možete vidjeti prema priloženim rezultatima ankete. Na kraju dana moglo se samo zaključiti da je još jedan projekt CPSA-e bio vrlo uspješan.

REZULTATI ANKETE (%)

Godina studija 1. i 2. 3. i 4.

DA NE DA NE

1. Rezistencija je ozbil-jan zdravstveni problem u Europi.

91% 9% 98% 2%

2. Prekomjerna upotreba antibiotika povezana je s pojavljivanjem rezisten-cije na antibiotike.

99% 1% 98% 2%

3. U mnogim slučajevima respiratorne infekcije potrebno je

liječenje antibioticima. 33% 67% 35% 65%

4. Ljekarnik ne utječe na pacijentovu percepc-iju i ponašanje prema upotrebi antibiotika.

13% 87% 13% 87%

5. Otprilike pola svih antibiotika koji se koriste neprimjereno je propisano.

84% 16% 86% 14%

6. Od svog liječnika/ljekarnika primio sam adekvatnu edukaciju i savjetovanje o uporabi antibiotika.

31% 69% 23% 77%

7. Koristite li često anti-biotike?

6% 94% 8% 92%

piše: Brajković Andrea

EUROPSKI DANANTIBIOTICIMASVJESNOSTI O

recipe - Copy.indd 64 4.3.2013. 20:26:41

reci

pe 6

5

Dijabetes postaje sve veći problem u našem društvu, koliko zbog učestalosti pojave, toliko zbog samog načina liječenja ili nepridržavanja

terapije što dovodi do mnogih komplikacija.Predstavlja nesposobnost organizma u samostal-

noj regulaciji razine glukoze u krvi, koja u našem tijelu služi kao izvor energije. Razliku-

jemo dva tipa dijabetesa. Kod tipa 1, gušterača potpuno prestaje proizvoditi inzulin, hormon

potreban za unos glukoze u stanice. Simptomi bolesti u ovom slučaju nastupaju naglo i vrlo su

izraženi. Pojačava se osjećaj gladi te, usprkos povećanom unosu hrane, osoba mršavi i potreb-

na joj je nadoknada inzulina. Dijabetes tipa 2 nešto je polaganijeg tijeka. Gušterača proizvodi inzulin, ali on, ili nije djelotvoran, ili su inzulin-

ski receptori oštećeni. Simptomi su prikriveni pa se bolest teško prepoznaje. Trajno povišenje

glukoze u krvi dovodi do promjena na stjenkama krvnih žila i živaca te ih oštećuje.

Poražavajuće brojke govore da od dijabetesa u svijetu boluje oko 347 milijuna ljudi, a procjen-

juje se kako je samo u 2004. godini umrlo 3,4 milijuna ljudi od posljedica povišene glukoze u

krvi. Svjetska zdravstvena organizacija procjen-juje da će se do 2030. godine broj oboljelih

povećati za dvije trećine u odnosu na broj iz 2008. godine.

Upravo zbog ovih poražavajućih brojki odlučili smo na dan obilježavanja šećerne bolesti, 14. studenog, podići svijest studenata farmacije i

medicinske biokemije o ovom brzorastućem problemu. Svjetski dan dijabetesa ustanovile su Međunarodna dijabetološka federacija i Svjet-ska zdravstvena organizacija 1991. godine i od tada se obilježava u više od 160 zemalja svijeta. Toga dana rođen je Frederick Banting koji je zajedno sa Charlesom Bestom 1921. godine u Kanadi otkrio inzulin. Studeni svake godine nosi drugu poruku, a ovogodišnji slogan je glasio: „Dijabetes – zaštitimo našu budućnost”. Na našem Fakultetu dijelili smo različite brošure sa savjetima te biltene i glasila udruga dijabetičara s ciljem informiranja studenata. Nudili smo i bombone namijenjene dijabetičarima i jabuke za užinu između predavanja. Ipak, najpopularnije je bilo mjerenje glukoze u krvi koje je pokazalo dobre glikemijske vrijednosti među našim stu-dentima. Vrijedi naglasiti kako je prevencija izrazito važan korak u borbi protiv šećerne bolesti! Potrebno je educirati okolinu o principima bolesti, mogućnostima liječenja i sprječavanja komplikacija, ukazati na izrazitu važnost pravilne prehrane i redovite tjelovježbe te ranog prepoznavanja simptoma bolesti.

dijabetesasvjetski dan borbe protiv

pišu: Neva Kandžija i Renata BarišićSVJESNOSTI O

recipe - Copy.indd 65 4.3.2013. 20:26:41

reci

pe 6

6 SPOrtSKA UDrUgA

FArMACEUtSKO-BiOKEMijSKOg FAKUltEtA

Sportska udruga Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta osnovana je 2009. godine s ciljem promicanja, unapređenja i razvitka cjelokupnog spor-ta i sportske rekreacije na FBF-u te promoviranja zdravog ponašanja i zdravih stilova života bavljenjem tjelesnim aktivnostima. Udruga potiče unaprjeđenje i promociju sveučilišnog sporta kao važnog aspekta student-

skog života.Na čelu udruge nalaze se Zorana Todorović (predsjedica), Ana Čačić (do-predsjednica) i Hrvoje Baričević (tajnik). Naši osnovni zadaci su: poduka i trening studenata u rekreativne i natjecateljske svrhe, organizacija, vođenje i sudjelovanje u sportskim natjecanjima, suradnja s drugim studentskim i

sportskim klubovima, odnosno udrugama. Sudjelujemo u natjecanjima Zagrebačkog sveučilišnog sportskog saveza s rukometnom, nogometnom i odbojkaškom ekipom. U protekloj akadem-skoj godini (2011./2012.), odbojkašice FBF-a okitile su se brončanom medaljom u 1.odbojkaškoj ligi ZSSS-a te pridonijele kolekciji pehara u

vitrini fakulteta. Unutar dugog niza godina tradicionalno sudjelujemo na „Humanijadi“ – sportskom natjecanju biomedicinskih fakulteta gdje se svake godine okupljaju studenti medicine, farmacije, stomatologije, Edukacijsko-re-habilitacijskog fakulteta te zdravstvenih veleučilišta iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Sarajeva i Mostara. Sudjelovanjem potičemo nacionalno promoviranje, razvijanje međunarodnog razumijevanja i prijateljstva, ne-giranje religiozne različitosti, solidarnost te integraciju u zajednicu. Sud-jelujemo natječući se u nogometu, rukometu, odbojci, odbojci na pijesku, tenisu i plivanju pri čemu ostvarujemo dobre rezultate i ponosno predstav-

ljamo naš fakultet.U daljnjem radu nadamo se rastu naše udruge te još mnogim sportskim i

društvenim uspjesima.

Dopredsjednica SUFBF-aAna Čačić

recipe - Copy.indd 66 4.3.2013. 20:26:42

reci

pe 6

7

Zahvaljujemo ljekarnama na fi nancijskoj potpori koju pružaju Udruzi studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA)

LJEKARNA DORICA MATIJACA, SILVA KOVAČIĆ TUKEC, ZAGREBLJEKARNA MARIJANA SVETEC, BEDEKOVČINA LJEKARNA MARINA BARANOVIĆ, ŠIBENIK LJEKARNA CORTEX, IMOTSKI LJEKARNA DEZI ŠKOPAC-BATELIĆ I DOLORES ŠKOPAC, LABIN LJEKARNA JASNA NEZIRI, GAREŠNICA LJEKARNA DUŠANKA KOPAJTIĆ BOROVČAK, RIJEKALJEKARNA IRENA GRAHOVAC, PULA LJEKARNA BEĆIROVIĆ, VRATIŠINEC MANDIS PHARM LJEKARNE, ZAGREB LJEKARNE ČAIĆ, BOŠNJACI LJEKARNA ZUBOVIĆ, NOVI MAROF LJEKARNE PETEK, MALA SUBOTICA LJEKARNA TOMIČIĆ-PAPEŽ-TURKALJ-TOMŠIĆ, OGULINLJEKARNA ALEMKA KLIČEK, TRNOVEC BARTOLOVEČKI LJEKARNA MAJA KOLENC, VRSAR LJEKARNA JADRANKA JURAN, LIPOVLJANI LJEKARNE KOPRIVNICA 1 LJEKARNA TEREZIJA ŠUŠTERŠIĆ, ANA MUHIĆ-CAR, DIJANA, ZAGREB LJEKARNA BRCE, ZUBAK, PEKICA, VRKLJAN, ZAGREB LJEKARNA MARICA JELČIĆ, PULA LJEKARNA BRANKA TOTO, VRBOVEC LJEKARNE PLANTAK, SLATINA LJEKARNA ŽUŽIĆ MILICA, MALINSKALJEKARNA NEĐA FIORENINI, TRPANJ PRIVATNA LJEKARNA MR. PH. MARTINA MIKULIČIĆ, KRASICALJEKARNA IVANKA KOVAČEVIĆ JAKIĆ, DESINIĆLJEKARNA MATE KNEZOVIĆ, STARO PETROVO SELO LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, SPLIT

recipe - Copy.indd 67 4.3.2013. 20:26:46

reci

pe 6

8

recipe - Copy.indd 68 4.3.2013. 20:26:49