Reforma_parnicnog_postupka_u_BiH(ZIPS).pdf

8/10/2019 Reforma_parnicnog_postupka_u_BiH(ZIPS).pdf

1/34

BIBLIOTEKA STRUNIH IZDANJA

PRIRUNIK 10

Maj/svibanj 2009.

Pie: prof. dr. Duko Medi,

sudija Ustavnog suda Republike Srpske

Reforma

parninog postupkau Bosni i Hercegovini

U okviru cjelokupne transformacije pravosua i

jaanja njegovog autoriteta i nezavisnosti, u Bosni iHercegovini je izvrena temeljita reforma

graanskog procesnog prava. Radi ostvarenja ovih

ciljeva, novim zakonima u domenu funkcionalnog

procesnog prava, redizajnirani su mnogi procesni

instituti i kreirana brojna nova pravila. U nastojanju

da povea efikasnost u rjeavanju predmeta iz ove

oblasti, zakonodavac je uinio niz raznovrsnih

intervencija, kako bi strankama suzio manevarskiprostor za opstrukciju i odugovlaenje postupka.


2/34

2

Reforma parninog postupka

u Bosni i Hercegovini

1. Uvod

Parnini postupak je opta, redovna i osnovna metodazatite ugroenih ili povrijeenih subjektivnih graanskihprava ko ju prua dravna pravosudna organizacija. Stoga separnini postupak oznaava kao redovni put pravne zatite upodruju graansko-pravnih odnosa.1

Sve do donoenja novih procesnih zakona koji normirajuparnini postupak iz 2003. godine, u Republici Srpskoj seprimjenjivao Zakon o parninom postupku iz 1977. godine,2

a u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakon o parninompostupku Federacije Bosne i Hercegovine3 koji su imaliveoma sline odredbe.4Sudovi u svom radu do tada nisu bilidovoljno efikasni, to se odraavalo na sve sfere drutvenogivota, pa se ukazivala potreba revizije niz instituta. Biloje neophodno da se uvae prijedlozi i sugestije sudske,prakse, izraeni kao rezultat dugogodinjih iskustava, amorala se uzeti u obzir i specifina situacija koja je u Bosni iHercegovini nastala stupanjem na snagu Opteg okvirnogsporazuma za mir i inkorporiranjem Evropske konvencije za

1 S. Triva, V. Belajec i M. Dika, Graansko parnino procesno

pravo, Zagreb, 1986., str. 3.2 Zakon o parninom postupku Slubeni list SFRJ", br. 4/77,36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91,Slubeni glasnik RS", br. 17/93, 14/94 i 32/94.

3 Slubene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99. Ovimzakonom su, u naelu, preuzeta rjeenja do tada vaeeg parninogpostupka, s tim to su izvrena odreena terminoloka usklaivanja, au manjoj mjeri izmijenjeni neki instituti.

4 Podsjeamo da je nae dotadanje graansko-procesno pravo,u stvari, poivalo na postavkama poznatog Kleinovog austrijskogzakona iz 1895. godine koji je ocijenjen kao najbolje zakonodavno

djelo te vrste u Evropi svoga vremena, ali da je proteklo vie od jednogvijeka, da se znaajno promijenilo drutvo i uopte svijest ljudi, kao isav socijalni milje.


3/34

3

zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u nas pravni sistem.5

Trebalo je imati u vidu da globalni civilizacijski, posebnovrtoglavi tehniki i tehnoloki razvoj determinie imodernizaciju procesnog prava, koje nuno mora da odraava

kvalitete vremena u kome ivimo.6

Zbog toga se u Bosni i Hercegovini stalo na stanoviteda je potrebno izvriti temeljitu reformu graanskog procesnogprava u okviru cjelokupne transformacije pravosua i jaanjanjegovog autoriteta i nezavisnosti, u kontekstu izraene eljeza afirmacijom pravne drave uopte. Radi ostvarenja ovihciljeva, novim zakonima u domenu funkcionalnog procesnogprava, redizajnirani su mnogi procesni inst ituti i kreiranabrojna nova pravila. U nastojanju da povea efikasnost urjeavanju predmeta iz ove oblasti, zakonodavac je uinio nizraznovrsnih intervencija, kako bi strankama suzio manevarskiprostor za opstrukciju i odugovlaenje postupka.Novo parnino procesno zakonodavstvo otjelotvoreno je,prije svega, u Zakonu o parninom postupku RepublikeSrpske (ZPP RS)7 i Zakonu o parninom postupku FederacijeBosne i Hercegovine (ZPP Federacije BiH),8 ije su odredbegotovo identine,9 pa emo ih zato razmatrati istovremeno.10

5 Posebno je interesantna primjena lana 6. ove Konvencije kojise odnosi na pravo na pravino suenje. O zahtjevu razumnog roka izpomenutog lana Konvencije v. G. Stankovii M. Petrui, Novine ugraanskom procesnom pravu, Ni, 2005, str. 28 29; I.j. Velji,Zatita prava na suenje u razumnom roku, Pravni ivot, broj 12/05,str. 139 1 51; S. urkovi, lan 6. zahtjev razumnog roka, BiltenOkrunog suda u Banjoj Luci, br. 2, 3, 4/06, str. 143 - 146;

6 Potvrdu takvog pristupa odavno su potvrdile i teme Osmesvjetske konferencije o procesnom pravu, koja je odrana u Utrehtu od24. do 28. 8. 1987. godine.

7 Slubeni glasnik RS", br. 58/03, 85/03 i 74/05.8 Slubene novine Federacije Biti", broj 53/03.9 Ostvaren je najvei mogui stepen usklaenosti ovih zakona,

pa je na jedinstven nain graanima obezbijeena zatita i ostvarivanjenjihovih prava pred sudovima u BiH.

10 ire o tome: D. Medi, Osvrt na Zakon o parninom postupkuRepublike Srpske, Pravni ivot, broj 12/03, str. 127 - 140; R. Rai,

Osvrt na Zakon o parninom postupku Republike Srpske, GlasnikAdvokatske komore Vojvodine, br. 7 - 8/03, str. 288; ....


4/34

4

Pored ovih zakona, donesen je i Zakon o parninompostupku pred Sudom B iH, 11 kao i Zakon o parninompostupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,12kojima se uovom radu neemo posebno baviti.13

2. Sistematika zakona

ZPP RS i ZPP Federacije BiH imaju po 461 lan i sastoje seiz est dijelova.

Prvi dio ine osnovne odredbe i njima se ureduju naela inadlenost suda.14

U drugom dijelu sadrane su odredbe o postupku pred

prvostepenim sudom i postupak po pravnim lijekovima.15Trei dio propisuje sudske mjere obezbjeenja, koje su

iz zakona o izvrnom postupku prebaene u ovaj zakon.16

etvrti dio sadri opte odredbe koje se odnose na strankei njihove zakonske zastupnike, punomonike, jezik u postupku,vrijednost spora, rokove i roista, podneske, dostavu pismena,pregledanje i prepisivanje spisa, suparniare, uestvovanjetreih lica u parnici, zapisnike, prekid postupka, trokove

postupka, nepotivanje suda i pravnu pomo.17U petom dijelu regulisani su posebni postupci - postupak u

parnicama iz radnih odnosa, postupak u parnicama zbogsmetanja posjeda, postupak u sporovima male vrijednosti ipostupak pred arbitraom.18

esti dio se odnosi na prelazne i zavrne odredbe.19

11 Slubeni glasnik BiH", broj 36/04.12

Preieni tekst je objavljen u Slubenom glasniku BrkoDistrikta broj 31 /06.13 O reformi graanskog procesnog zakonodavstva u Republici

Srbiji v. V. Raki-Vodineli, Novo graansko procesnozakonodavstvo u Srbiji, u Novine u graanskim postupcima. Zbornikradova, Beograd, 2005., str. 5 -31; V. Petrovi-kero, novine u Zakonu oparninom postupku, u novine u graanskim postupcima, Zbornikradova, Beograd, 2005., str. 33 - 60.

14 lanovi 1. do 52. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.15lanovi 53. do 267. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.16lanovi 268. do 290. ZFP RS i ZPP Federacije BiH.17 lanovi 29 i. do 418. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.18 lanovi 419. do 453. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.19 lanovi 454. do 461. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.


5/34

5

Promjene u sistematici zakona uinjene su sa namjeromda se to prije uredi tok postupka, a da se ostala opta pitanjareguliu poslije ovih odredbi, s tim to zakon prije tokapostupka sadri samo odredbe o osnovnim naelima i

nadlenosti suda.

3. Osnovna naela

Ve u prvom dijelu mogu se vidjeli sutinske razlike uodnosu na ranije zakone iz ove oblasti, naime, naputeno jenaelo materijalne istine 20 i naelo pouavanja neukestranke,21zbog izmjene raspravnog naela, dok se nova naelaodnose na reduciranje glavne rasprave i inokosno suenje uprvostepenom postupku.22 Uvedeno je isto raspravnonaelo prema kome je teret za podnoenje procesne grae nastrani stranaka u postupku, njihova obaveza je da iznesu sveinjenice koje smatraju relevantnim i da za njih predloeadekvatne dokaze. Sud je u ovom dijelu pasivan i vezanprijedlogom stranaka, a po slubenoj dunosti ne moe dautvruje injenice i izvodi dokaze.23Teret iznoenja dovoljnog

broja pravno relevantnih injenica iskljuivo je na strankama,tako da e, u sluaju neaktivnosti, one snositi negativneposljedice primjene pravila o teretu dokazivanja.

20 Ovo naelo je podrazumijevalo da je sud duan da potpuno iistinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva.Pri tome su stranke bile dune da iznesu sve injenice na kojimazasnivaju svoje zahtjeve i da predloe dokaze kojima se one

utvruju, a sud je mogao da izvede i dokaze koje stranke nisupredloile ako su ti dokazi bili od znaaja za donoenje odluke.21 Istina, moramo konstatovati da se, iako je u osnovnim

odredbama isputeno pravilo o obavezi suda da pouava neukustranku, jer je zakonodavac smatrao da sudiju treba rasteretiti ovedunosti kako bi ostao neutralan u odnosu na stranke, detaljnomanalizom novih zakonskih rjeenja moe se uoiti da je ovo procesnonaelo, ipak, na vie mjesta detaljno razraeno i konkretizovano.

22 O osnovnim naelima v. R. Aleksi, novine u nacrtu ZPPFederacije BiH i Republike Srpske, u Zborniku radova sameunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog

zakonodavstva i pravne prakse", Mostar, 2003., str. 352 - 355.23 Prema starom naelu: da mihi facta - dabo tibi ius(dajmi injenice -dau ti pravo).


6/34

6

Odluka o izvoenju dokaza ostala je u nadlenosti suda.24

Ovo bi trebalo da doprinese rastereenju sudova, a time iubrzanju sudskog postupka.25 Uvoenje isto raspravnognaela je posljedica osnovnih obiljeja i dispozitivne prirode

graansko-pravnih odnosa koji se tite u parnici.Izmjenom raspravnog naela znaajno je ojaano i naelodispozicije, koje se manifestuje u tome io od stranke zavisi dali e sud rjeavati odreeni spor i o emu e se u postupkuraspravljati i odluivati.

Uloga suda se sada svodi samo na to da obezbijedi usloveza ravnopravnu borbu suprotnih interesa stranaka. Sud vienema zadatak da utvruje punu materijalnu istinu, ve onu

istinu za koju su se stranke opredijelile iznoenjem onihinjenica koje im po materijalnom pravu idu u prilog ipredlaganjem odgovarajuih dokaza. Ukoliko utvrenoinjenino stanje ne bude u skladu sa stvarnim stanjem,posljedice za takvu odluku snosie stranke a ne sud.26

Parnica je konano postala privatna stvar stranaka, a sud jeu pravom smislu postao nepristrasni organ koji rjeava njihovsporni odnos.27

Raspravno naelo je samo izuzetno ograni

eno istranimnaelom, po kome sud odluuje o utvrivanju bitnih injenica

nezavisno od prijedloga stranaka, da se te injenice istrazuju idokazuju. Jedini izuzetak prema kome je sud ovlaen dautvrdi i one injenice koje stranke nisu iznijele postoji u sluajuako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke iduza tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. 28

24 Odredbe ranijih zakona iz ove oblasti su izriito predviale dadokazivanje obuhvata sve injenice koje su vane za donoenje odluke,te da odluku o tome koji e se dokazi izvesti radi utvrivanja odlunihinjenica donosi sud. Ova odredbama je brisana u novim zakonima, aliisto pravilo iz ostalih odredbi.

25 Ipak, opravdano moe da se postavi pitanje zato sudija nemoe po slubenoj dunosti da npr. odredi dokaz vjetaenjem ili tomeslino, kao to je ureeno u austrijskom i njemakom procesnom pravu.

26 S. Mulabdi, Odluivanje primjenom pravila o teretudokazivanja, Pravni savjetnik, broj 1/04, str. 37.

27 O ulozi suda i slranaka u skupljanju procesnog materijala u

Republici Makedoniji T. Zoroska-Kamilovska, Uloga suda i stranaka uskupljanju procesnog materijala, Pravni ivot, broj 12/04, str. 113 - 126.28 lan 7. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.


7/34

7

Nedozvoljena raspolaganja stranaka su ona koja su protivnaprinudnim propisima.

Razumljivo je da je zadrano i naelo kontradiktornosti ilinaelo obostranog sasluanja parninih stranaka, kojim se

obezbjeuje ravnopravnost stranaka u postupku.29

Zbog togaje u svim stadijumima postupka svakoj stranci ostavljenamogunost da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivnestrane.30 Naelo savjesnog korienja procesnih prava je idalje zadrano.31 Ova savjesnost u preduzimanju procesnihradnji u postupku ima karakter pravnog standarda, tako da sesvi sluajevi koritenja procesnih prava, koji se ne mogupodvesti pod taj standard, mogu kvalifikovati kao vidovi

nesavjesnog korienja. Stranke svoja procesna prava u tokupostupka najee zloupotrebljavaju radnjama koje su

upravljene na njegovo odugovlaenje.32 Naela usmenosti ineposrednosti, javnosti i slobodne ocjene dokaza su, u sutini,ostala ista.

Jedna od najvanijih novina je u tome da se prvostepenipostupak, u pravilu, sastoji od dva roita i to pripremnogroita i roita za glavnu raspravu.33Ova odredba predstavlja

novo naelo reduciranja glavne rasprave i na taj na

in

e seznatno srnanjiti vrijeme trajanja postupka, intencija je da

se kroz pripremno roite i glavnu raspravu obezbijedikoncentracija dokaza kako bi se na ovim roitima i okonaoprvostepeni postupak.34 Sve nove odredbe su oigledno ufunkciji efikasnosti i ekonominosti postupka i trebaznaajno da doprinesu da se strankama pred sudom pruiblagovremena zatita. Naelo ekonominosti je u postupku

dolo do punog izraaja, jer je nizom novih odredabapojaano u znaajnoj mjeri. Novine koje ovome doprinose

29 O naelu kontradiktornosti ire:A.Gali,Naelo kontradiktornostiu parninom postupku, Pravni ivot, broj 12/05, str. 41 57.

30 lan 5. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.31 lan 9. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.32 R. Aleksi, Nacrt zakona o parninom postupku Republike

Srpske, Glasnik pravde, br. 10-1 1/03, str. 234.33 lan 11. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.34 Poznato je da je prema ranijem zakonima bilo mogue da se

odri veliki broj roita i da je to esto dovodilo do zloupotreba inepotrebnog odugovlaenja postupka.


8/34

8

su: obavezno dostavljanje pismenog odgovora na tubu,koncentracija roita i dokaza, odnosno reduciranje glavnerasprave, obavljanje vjetaenja izmeu pripremnog roitai roita za glavnu raspravu, obavezno dostavljanje

pismenog nalaza vjetaka strankama prije odravanjaroita za glavnu raspravu, kako bi se stranke pripremile zaraspravljanje, mogunost odravanja glavne rasprave odmahnakon zavretka pripremnog roita, znatno ogranienje 20

suda u pogledu ukidanja prvostepene presude, afirmacijaglavne rasprave pred drugostepenim sudom itd.

U prvostepenom postupku naputeno je naelozbornosti suenja,35jer nisu predviene sudije porotnici, dok

u drugostepenom postupku i postupku odluivanja po revizijisudi vijee od trojice sudija.36 Mislimo da je ovo dobro

rjeenje, jer postojanje sudija porotnika u graanskimpostupcima nije pokazalo smisao svoga postojanja. Ovesudije najee nisu bili pravnici i nisu posjedovali adekvatnostruno znanje iz ovog domena, tako da je razumljivo da nisuni mogli da budu od pomoi prilikom donoenja odluka.37

Porotnici su imali sva prava i dunosti sudije, ali su u praksi

predstavljali samo pasivne posmatrae kako bi se udovoljilopropisanoj zakonskoj formi. Na taj nain naelo zbornosti

suenja se pretvorilo u svoju suprotnost.38

Demokratizacija pravosua, kao argument u prilogpostojanja inst itucije porote, oito pogaa principzakonitosti i sigurno je da predstavlja recidiv prolosti.39

35 Komparacije radi, prema Zakonu o parninom postupkuSlovenije (Uradni list, broj 26/99) u 10postupku, u pravilu, sudi sudija

pojedinac a izuzetno je predvieno vijee za sporove iz porodinihodnosa, o autorskim pravima, pravima iz industrijske svojine.36 lan. 13. ZPP RS i ZPP FBiH. Jedini izuzetak se odnosi na

odluivanje po prijedlogu za ponavljanje postupka o kome odluku donosisudija pojedinac 20suda, a ovo je propisano u cilju vee objektivnosti.

37 Vidi: M. izmovi, ta treba reformisati u graansko-sudskimpostupcima, u Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd,2003., str. 290.

38 Ova novina je pozitivno ocijenjena od eksperata SavjetaEvrope. Vidi: O. Kodek, Expert opinion on the Draft Code of CivilProcedure, Strasbourg, 2003, str.5.

39 O ueu graana u procesu suenja vidjeti: S. Kamhi i B.alija, Sistem porote u naoj zemlji i problemi vezani za uee graanau vrenju pravosua, Sarajevo, 1974.


9/34

9

Novi zakoni su znaajno suzili mogunost zloupotrebeprocesnih prava koja su vodila nepotrebnom odugovlaenjupostupka.40 Primjera radi, nove injenice i novi dokazi(beneficium novorum) mogu se iznositi na glavnoj raspravi

samo ako ih stranke iz opravdanih razloga nisu mogle iznijetina pripremnom roitu, a u albi samo ako ih stranke izopravdanih razloga nisu mogle iznijeti do zakljuenja glavnerasprave pred prvostepenim sudom.41 Ova odredba treba dasprijei stranke da namjernim iznoenjem injenica ipredlaganjem dokaza u kasnijoj fazi odugovlae postupak, adoprinosi ostvarenju naela o koncentraciji dokaza i roita.Isto tako, pootrene su posljedice zbog nedolaska na roite.

Tako

e, kada se podnese prijedlog za izuzee sudije, nemavie zastoja dok se povodom tog prijedloga ne donese odluka,

ve se preduzimaju sve procesne radnje kako se postupak nebi nepotrebno produavao. U albi se vie ne moe isticatiprigovor zastare i prigovor radi prebijanja, ukoliko nisuizneseni pred prvostepenim sudom.42 Smatramo da se radi okorisnim novinama koje e se svakako pozitivno odraziti naefikasnost postupka. Iz istih razloga ukinut je institut

mirovanja postupka,

43

a izostavljene su odredbe o ueutreih lica u parnici, osim umjeaa, o postupku izdavanja

platnog naloga i o postupku u privrednim sporovima, te omeupresudi i djeliminoj presudi.

40 Prema l. 10. ZPP RS i ZPP FBiH sud je duan da postupaksprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da onemoguisvaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

41 Procjena je da se uvoenjem prekluzije postie koncentracija

dokaza. Meutim, ovdje moe da se. postavi pitanje da li to ograniavamogunost stranaka da u postupku budu sasluane. Ipak, miljenja smoda ovakve odredbe nisu u suprotnosti sa tim pravilom. Kao opravdanrazlog za kasnije iznoenje novih injenica i dokaza moglo bi seprihvatiti npr. da stranka neke injenice i dokaze ranije nije iznijela, jerse u tadanjem toku postupka jo nisu pokazali kao pravno relevantni.Ako bi se zauzeo suprotan stav, to bi ograniilo pravo stranke nasasluanje i smanjilo bi kvalitet pravne zatite.

42 Izjava pravnih lijekova sigurno utie na odugovlaenjepostupka.

43

Zbog postojanja ovog instituta postupak je mogao trajatigodinama, a tuitelj je vie puta mogao da trai nastavak postupka, toje bilo od uticaja na efikasnost postupanja.


10/34

10

4. Postupak pred prvostepenim sudom

Tuba je parnina radnja kojom se pokree parninipostupak.44 Znaajne izmjene pretrpjele su odredbe osadraju tube, kojima se kao obavezni elementi uvodeosnov za nadlenost suda45 i oznaka vrijednosti spora.46

Moramo napomenuti da je predvieno da tuba morasadravati i pravni osnov zahtjeva, a da e sud postupiti potubi i kada ga tuitelj nije naveo,47 to je u oitojkontradikciji, pa bi to trebalo ispraviti u buduim izmjenamai dopunama zakona.48

44 Vidi: B. Kuec, Tuba-pravno sredstvo u svjetlu graansko

procesnog prava i efekt tube u preliminarnom postupku.45 Ta odredba u praksi moe da izazove odreene nedoumice, jerse zakoni ne izjanjavaju na koju vrstu nadlenosti se ona odnosi -mjesnu, stvarnu ili apsolutnu. Mislimo da bi zbog toga u tubi trebalonavesti osnov za svaku od ovih vrsta nadlenosti, mada je stvarnanadlenost veodreena drugim zakonima.

46 Ovo je uvedeno zbog toga to su se, do sada, javljali problemiu sluajevima kada u tubi nije bila odreena vrijednost predmetaspora, a ona je bitna za odreivanje vrste postupka, zatim za obrauntrokova postupka, te za odreivanje visine sudske takse. O vrijednostispora ire - A. Mehmedagi, Vrijednost spora, Z1PS, br. 1105-1106/07, str. 22 - 25.

Prema slovenakom Zakonu o parninom postupku obligatornidio tube, pored naznake vrijednosti spora, ini i dokaz o plaanjusudske takse na tubu, a ukoliko taksa ni poslije opomene nije plaena,presumpcija je da tuitelj povlai tubu.

47 lan 53. stavovi 2. i 4. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.48 Isto tako, postoji kolizija i izmeu lanova 16. stav 1., lanova

17. i 60. stav 5., sjedne strane, i lana 221., s druge strane. Naime,lanom 16. stav 1. propisano je da sud u toku cijelog postupka poslubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku

nadlenost, lan 17. regulie da svaki sud u toku cijelog postupka poslubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost, dok lan 60.stav 5. odreuje da sudu toku cijelog postupka po slubenoj dunostipazi da li vetee druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankamapred sudom u BiH. S druge strane, odredbom lana 221. Zakonapropisano je da drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onomdijelu u kome se pobija albom i granicama razloga navedenih u albi,pazei po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog prava ipovrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranakusposobnost i zastupanje. Prema tome, navedene, odredbe svakakotreba uskladiti, jer svi lanovi zakona moraju imati meusobni sklad i

ravnoteu. Mogue rjeenje bi bilo da se u lanu 16. stav 1, lanovima17. i 60. stav 5. jasno naznai da sud na navedena pitanja pazi tokomprvostepenog, a ne tokom cijelog postupka.


11/34

11

Zakonima je propisano da e se, u sluaju isticanja vietubenih zahtjeva u jednoj tubi, za koje sud ocijeni da nedoprinose ekonominosti postupka, najkasnije napripremnom roitu donijeti rjeenje o razdvajanju

postupka49

dok rjeavanje o tubenom zahtjevu kodsupsidijarnog (eventualnog) zahtjeva nije uslovljenopravosnanom odlukom u odnosu na zahtjev ko ji se odbija.

to se tie preinaenja tube, kao dispozitivneparnine radnje tuitelja, sada se predviaju drugaiji uslovi,posebno se ograniava faza postupka u kojoj se moepreinaiti tuba. Tuitelj moe preinaiti tubu najkasnije

do zavretka pripremnog roita, a do zakljuenja glavnerasprave samo uz pristanak tuenog i ako su ocijeni da topreinaenje nije usmjereno na odugovlaenje postupka.50

Sud e u ovom sluaju, ipak, dozvoliti preinaenje, i poredprotivljenja tuenog, pod uslovom da tuitelj bez svoje krivicenije mogao tubu preinaiti ranije,51 a da je tueni umogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganjaglavne rasprave.52 Preinaiti se mogu svi bitni elementi tubekoji odreuju njen identitet.53 Ratio novih procesnih pravila oobjektivnom preinaenju treba traiti u novim "okvirima"naela procesne ekonomije i efikasnosti.54

Pripreme za glavnu raspravu obuhvataju prethodnoispitivanje tube, dostavu tube tuenom na obavezniodgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje

glavne rasprave. Potpunu i ispravnu tubu sa svim49 lan 55. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.50 lan 57 stavovi 1. i 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.51 lan 57. stav 4. ZPP RS i ZPP Federacije BiH52 ini se da je ovaj uslov teko ispuniti.53 O tome: M. ivanovi, Preinaenje tube prema novom

Zakonu o parninom postupku Republike Srpske, Godinjak Pravnog

fakulteta u Banjoj Luci, 2002., str. 13 -29.54 K. Rai, Objektivno preinaenje. tube, Pravni savjetnik, br. 7-8/05, str. 16.


12/34

12

prilozima sud je obavezan da dostavi tuenom na odgovoru roku od 30 dana,55 a tueni mora da, najkasnije u roku od30 dana, dostavi sudu pismeni odgovor na tubu.56

U odgovoru na tubu tueni moe istai mogu

eprocesne prigovore i izjasniti se da li prizna je i l i osporava

postavljeni tubeni zahtjev, te navest i i druge podatke ko jemora imati svaki podnesak.57

Tuba sa prilozima se obavezno dostavlja tuenom dabi se udovoljilo naelu kontradiktornosti. Ukoliko propusti daovo urai, sud uskrauje tuenom mogunost da raspravljapred sudom, a to postupanje je od uticaja na donoenje

zakonite i pravilne presude.Podnoenjem odgovora na tubu tueni zauzima aktivni

stav u parnici u odnosu na tubeni zahtjev tako da sprijevadonoenje presude zbog proputanja ako ne doe napripremno roite ili na prvo roite za glavnu raspravu,ukoliko odravanje pripremnog roita nije obavezno.58

Znaajne novine se odnose na pripremno roite,59 koje

treba da se odri u roku od 30 dana od dana prijema odgovorana tubu. Datum odravanja pripremnog roita sud e, popravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. Da bise postigla svrha ovog roita, ono treba biti pripremljeno odstrane suda.60 Odravanje pripremnog roita je obavezno,osim u sluaju kada sud poslije ispitivanja tube i odgovorana tubu utvrdi da meu strankama nema spornih injenica ili

da, zbog jednostavnosti spora, odravanje pripremanog roitanije potrebno.61

55 lan 69. ZPP RS i ZPP FBiH.56

57 lan 71. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.58 O tome: S. Mulabdi, Pripremanje glavne rasprave, Pravni

savjetnik, broj 6/04, str. 16.59 lan 75. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.60

Vidi: A. Nedeljkovi, Pripremno roite u parninom postupkuu teoriji i praksi. Pravni ivot, broj 12/02, str. 169 181.61 lan 76. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.


13/34

13

Koncentracija procesne graemora se izvriti, u pravilu,najkasnije na pripremnom roitu kada za stranke nastupaprekluzija. Sud e, prema rezultatima raspravljanja napripremnom roitu odluiti o emu e se raspravljati i koji

dokazi e se izvesti na glavnoj raspravi.62

To znai da e sudutvrditi predmet dokazivanja, odrediti koja od stranaka trebada dokae postojanje odreenih spornih injenica i izvrieizbor predloenih relevantnih dokaza koje e stranke izvesti naglavnoj raspravi. Opte je pravilo da je svaka stranka dunadokazati injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.63 Osnovnasvrha pripremnog roita je u tome da se prikupi sva procesnagrada i da se izvre to kvalitetnije pripreme za glavnuraspravu, kako bi se tada okonao postupak i donijelaprvostepena odluka.

Ako na pripremno roite ne doe tuitelj, a bio jeuredno obavijeten, smatrae se da je tuba povuena, osimako tueni ne zahtijeva da se roite, ipak, odri.64 I ovo jeizmjena u odnosu na dosadanja rjeenja, a cilj je da se

tuitelj uini to odgovornijim za svoje postupke predsudom, te da se sprijei odugovlaenje postupka.Ukoliko na pripremno roite ne doeuredno obavijeteni

tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva.65

Na pripremnom roitu sud rjeenjem odreuje terminodravanja glavne rasprave, pitanja o kojima e se tadaraspravljati, dokaze koji e se tada izvesti i lica koja e bitipozvana na glavnu raspravu.

62 lan 81. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.63 lan 123. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.64 lan 84. stav i. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.65 lan 84. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.O procesnim posljedicama izostanka tuenog sa roita ire: K.

Rai, Procesne posljedice izostanka tuenog sa roiia, Pravni ivot,

broj 12/05, str. 129 S37. Vidi i: A. Galie, Sankcije za neaktivnoststranaka u parninom postupku, Uporednopravna razmatranja saosvrtom na slovenako pravo, Pravni ivot, broj 12/04, str. 127 142.


14/34

14

Glavna rasprava e se, po pravilu, odrati najkasnije uroku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita, amoe da se odri i odmah poslije pripremnog roita.66 Samoukoliko je sudija uspio da ostvari sve zahtjeve naela

koncentracije procesne grae i u potpunom obimu je prikupiood stranaka, moi e se ostvariti tenja da pripremno roitebude u funkciji pripremanja predmeta za glavnu raspravu, aprvo roite na glavnoj raspravi iskljuivo u funkcijiizvoenja dokaza, na kome e se konano, na osnovurezultata dokaznog postupka, donijeti odluka o osnovanostitubenog zahtjeva.

Iako je prema novim zakonima uloga suda u pripremnom

postupku, kao i cijelom prvostepenom postupku, u pravilupasivna, sud svojom strunom ulogom ima zadatak da pravilnoutvrdi predmet dokazivanja, kako bi se sporna stvar rijeila naodgovarajui nain.

U cilju to breg okonanja postupka i pruanjakvalitetne zat ite sa to manje t rokova, zakoni nude imogunost alternativnog rjeavanja sporova. Sud moe,najkasnije na pripremnom roitu, ukoliko ocijeni da je tocjelishodno, s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, dapredloi strankama da spor rijee u postupku medijacije,kako je predvieno posebnim zakonom.67 Takav prijedlogmogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljuenja glavnerasprave. Inae, medijacija kao alternativni nain rjeavanjasporova, zbog svoje specifine prirode, treba da dovede doveeg broja sporazumno rijeenih konflikata, a moe dadjeluje i preventivno tako to e se strankama omoguiti dazatrae voenje ovog procesa i prije pokretanja postupkapred sudom.

66 lan 94. stavovi 1., 2 i 3. ZPP RS i ZPP FBiH.67 Postupak medijacije na podruju BiH ureen je Zakonom o

postupku medijacije (Slubeni glasnik BiH", broj 37/04). Vidi: R.Rai, Osvrt na Zakon o postupku medijacije, Pravna rije, broj 2/04,str. 225; N. Petrui, Sporovi u pravnim odnosima i medijacija, Zbornikradova Pravnog fakulteta, Ni, 1998/99, str. 118; Lj. Milutinovi,

Medijacija kao alternativni nain reavanja sporova, Pravni ivot, broj 12/04, str. 239 -256; Lj. Kovaevi, O medijaciji, Pravni ivot, broj I2/06, str. 269 - 288.


15/34

15

Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakljue sudskoporavnanje.68 Predmet poravnanja su graansko-pravni odnosikoji mogu da budu predmet raspolaganja i odluivanja u parnici. 69

Ono ima snagu izvrnog naslova i moe se pobijati samo tubom

u subjektivnom roku od tri mjeseca i objektivnom roku od petgodina. Sudsko poravnanje se moe pobijati ako je zakljueno uzabludi ili pod uticajem prinude, odnosno prevare.70 Materijapobijanja poravnanja nije bila regulisana ranijim propisima, asadraj nove odredbe odraava dugogodinju sudsku praksu uovoj oblasti i ima u vidu da je poravnanje, po svojoj pravnojprirodi, ugovor izmeu stranaka.

Roite za glavnu raspravu je centralni stadijumprvostepenog parninog postupka na kome sud na osnovuusmenog, neposrednog i javnog raspravljanja odluuje oosnovanosti postavljenog zahtjeva.71 U postupku odravanjaglavne rasprave su predviene znaajne izmjene.72

Novine u pogledu dokaznih sredstava tiu se, prijesvega, procesnih rjeenja koja se odnose na svjedoke,sasluanja stranaka, vjetaka i vjetaenja, dok se odredbekoje se odnose na isprave i uviaj nisu bitnije mijenjale.Primjera radi, prilikom izvoenja dokaza sasluanjemstranaka

73 stranku najprije ispituje njen punomonik, a

68 O poravnanju ire: L. Karamarkovi, Poravnanje i medijacija,Beograd, 2004.; M.Salma, Sudsko poravnanje kao ubrzanje postupka,Pravni ivot, broj 12/06, str. 199 -2 12.

69 To istovremeno znai da predmet sudskog poravnanja ne mogubiti ona raspolaganja koja su protivna prinudnim propisima, javnomporetku i dobrim obiajima.

70

lanovi 87. i 92. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.71 S. Mulabdi, Roite za glavnu raspravu. Pravni savjetnik, broj9/04, str. 22.

72 lanovi 97. do 122. ZPP RS i Federacije BiH.73 Po odredbama ranijih zakona ovo je bilo supsidijarno dokazno

sredstvo, dok se po novim zakonima ovaj dokaz izvodi ravnopravno saostalim dokazima. Polo se od pretpostavke da je naelo slobodneocjene dokaza dovoljna garancija da e sud ispravno cijeniti ovajdokaz, kao i druge izvedene dokaze. Po svom slobodnom uvjerenjusud e cijeniti vjerodostojnost svih provedenih dokaza, pa tako iiskaze parninih stranaka. No, imajui u vidu njihovu zainteresovanost

za uspjeh u parnici, sigurno je da su ovi iskazi faktiki najnepouzdanijiizvor saznanja. O tome ire: R. Rai, Sasluanje stranaka u parninompostupku, Pravni ivot, broj 12/06, str. 179 186.


16/34

16

nakon toga protivna strana,74dok prilikom sasluanja svjedokaili vjetaka sud prvo daje rijestranci koja ih je predloila, azatim protivnoj stranci.75

Sud moe postavljati pitanja strankama, svjedocima i

vjetacima u svakoj fazi sasluanja.76

U poglavlju o dokazima, uz opte odredbe o vjetacima supretrpjele najradikalnije izmjene. I u pogledu ovog dokaznogsredstva naglasak je stavljen na inicijativu stranaka.77

Vjetaenje obavlja jedan vjetak, a sud moe naprijedlog stranke odrediti vie vjetaka za razliite vrstevjetaenja.78 Predviena je obavezna izrada pismenog nalaza

i miljenja, te njihovo dostavljanje strankama najmanje osamdana prije glavne rasprave.79Po novim odredbama vjetak seuvijek poziva na glavnu raspravu, pa se strankama i sudu dajemogunost da od vjetaka zatrae razjanjenja u vezi sadostavljanjem nalaza i miljenja. U pogledu izvoenja dokazavjetaenjem upuuje se na shodnu primjenu odredaba osasluanju svjedoka.80

Roite za glavnu raspravu se ne moe odloiti naneodreeno vrijeme, niti na rok dui od 30 dana, s t im to je

sudije duan da o svakoj odgodi i odlaganju roita obavijestipredsjednika suda, koji vodi evidenciju o odlaganjima roitaza svakog sudiju pojedinano.81 Ovim pravilomzakonodavac, je pokuao da izbjegne razne zloupotrebe od

74 lan 104. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.75 lan 105. ZPP RS i ZPP Federacije BiH76 lan 106. ZPP RS i ZPP Federacije BiH77 lan 147. ZPP RS i ZPP Federacije BiH78 lan 149. stavovi 1. i 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Zato

je izostavljena odredba koja je predviala na koji e nain sudpostupiti ako se nalazi dva ili vie vjetaka ne podudaraju.

79 lanovi 154. i 156. ZPP RS i ZPP Federacije BiH80

81 lan 115. ZPP RS i ZFP Federacije BiH. Poznato je da je u

dosadanjoj praksi esto dolazilo do odlaganja roita bez opravdanihrazloga, pogotovu su roita bez razloga odlagana na neodreenovrijeme.


17/34

17

strane sudije koji vodi konkretan postupak.82 Ukoliko sezapoeto roite ne moe okonati istog dana, sud e nastavakroita odrediti za sljedei radni dan.83

Prema ranijim zakonima, postojalo je naelo jedinstva

glavne rasprave i kada se ona odravala na vie roista.Sada je ovo naelo zamijenjeno naelom kontinuitetaglavne rasprave to znai da se glavna rasprava moeodrati u vie uzastopnih radnih dana, a to je korisno i zasud i za stranke. Novi zakoni su znaajno inovirali pravilakoja se odnose na odgaanje pripremnog roita i roita zaglavnu raspravu. Pored ovoga, precizirano je kadaparnine stranke i iz kojih razloga mogu traiti odlaganjeve zapoetog roita.84 Ovakva pravila imaju za ciljonemoguavanje odugovlaenja postupka.

Znaajne izmjene novi zakoni donose u pogledumaterije dokazivanja. Novine u optim odredbama odokazivanju uslovljene su potpuno drukijim pristupom upogledu inicijat ive za prikupljanje procesne grae: Prvi putse uvodi opte pravilo prema kome je svaka stranka duna

dokazati injenice na kojima zasniva svoj zahtjev. Sud jeduan da odlui o osnovanosti postavljenog zahtjeva bezobzira na to da li je imao na raspolaganju dovoljnopredloenih dokaza. Svoje uvjerenje o istinitosti injenicasud slobodno formira na osnovu savjesne i briljive ocjenesvakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i naosnovu rezultat a cjelokupnog postupka.85 Tek kada sud, iporeci svesrdnog nastojanja i lojalne saradnje stranaka u

pogledu formiranja injenine podloge, poslije okonanogdokaznog postupka ne doe do saznanja o postojanju ilinepostojanju spornih pravno relevantnih injenica dolaze u

82 R. Rai, Odgaanje i odlaganje roita, Pravni savjetnik,broj 11/04, str. 10.

83 lan 116. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.84 U zakonima se pravi jasna distinkcija izmeu odlaganja

zapoetog roita i odgaanja roita koje je zakazano. Da bi dolo doodlaganja neophodno je da je roite zapoeto.85 lan 8. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.


18/34

18

obzir pravila o teretu dokazivanja.86Ovim pravilima rtvujuse razlozi istinitosti za razloge pravne sigurnosti, alinjihova primjena u odluivanju, mada nepoeljna, u sutinije, ipak, nuna.87 Nakon okonanja svih faza glavne

rasprave, kada sud ocijeni da je predmet dovoljnoraspravljen i spreman za presuenje, proglaava se da jeglavna rasprava zakljuena. Novi zakoni ne propisujumogunost da se zakljuena glavna rasprava ponovo otvoriradi dopune dokaznog postupka i ovo rjeenje je u duhunaela ekonominosti postupka. Trenutak zakljuenjaglavne rasprave je znaajan za ocjenu osnovanosti ilineosnovanosti tubenog zahtjeva zbog ega se za njegavezuje i materijalna pravosnanost donesene presude.

Interesantnu novinu predstavlja odredba zakona kojomje produen rok za donoenje i izradu pismenog otpravkapresude na 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave.88Usluaju prekoraenja ovog roka sudijaje duan da upismenoj formi obavijest i predsjednika suda o razlozima kojisu do toga doveli.89 Poznato je da je prekoraenje roka za

izradu presude bilo jedan od estih razloga za dugo voenjedosadanjih parnica, pa je ovakva odredba bila neophodna.U ranijim propisima samo u sloenijim sluajevima donoenjepresude moglo se odloiti za osam dana, ali poto se radilo oinstrukcionom roku nije bilo nikakve sankcije za prekoraenjetog roka. Takvo postupanje suda je po pravilu, vodiloodugovlaenju postupka. Sada po zakljuenju glavne

rasprave, sud obavjetava prisutne stranke o datumudonoenja presude, a ako jedna od njih nije prisustvovalaglavnoj raspravi, sud e je o tome pismeno obavijestiti.

86 O tome: G. Stankovi, Princip prividne suverenosti suda uparninom postupku. Pravna rije, broj 8/06, str. 106.

87 S. Mulabdi, Odluivanje primjenom pravila o teretudokazivanja, Pravni savjetnik, broj 1/04, str. 42.

88 lan 184. ZPP RS i ZPP FBiH.89

Novim propisima se ini sve da se ne povrijedi pravostranaka na donoenje presude: u razumnom roku, to je jedan odaspekata pravinog suenja iz lana 6. EKLJP.


19/34

19

Pravila o dostavljanju su u velikoj mjeri promijenjena,jer su se st rankama po ranijim propisima pruale raznovrsnemogunosti da izbjegavaju primanje i odugovlae postupak.90

Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, duni su

sami preuzeti presudu u zgradi suda, pa im je sud needostavljati u skladu sa odredbama o dostavljanju.91 Cilj ovihnormi je, da se ublae negativne posljedice neuredne dostavepresude, to je u praksi bio est sluaj i to je, takode, vodiloodugovlaenju postupka. Izuzetno, u zakonom odreenimsluajevima, dostava presude se vri u skladu sa odredbama odostavljanju92 i u takvim situacijama rok za albu poinje teiprvog narednog dana, nakon prijema presude. Nije

precizirano koje su to okolnosti izuzetne, tako da ih sud trebautvrditi u svakom konkretnom sluaju.Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne

stvari i sporednih trabina.93 Presuda kao individualizacijazakona za stranke mora biti izraena u pisanom obliku jasnimjezikom i formulacijom razumljivom za stranke.94 Kaoposljedica drugaijeg naina regulisanja naela parninogpostupka, neka procesna pravila su i u ovom dijelu bitno

izmijenjena i prilago

ena novom konceptu. U pogledudijelova pismeno izraene presude pojedina rjeenja sunaputena. Tako se u uvodu presude ne naznauje da sepresuda donosi u ime naroda, a novinu predstavlja i pravilo pokome pismeno izraena presuda mora da sadri uputstvo opravu na pravni lijek protiv presude. Podrazumijeva se da biovo uputstvo trebalo da sadri koji pravni lijek stranka moeizjaviti, u kom roku i kojem sudu treba da se podnese,

odnosno preko kojeg suda, a potrebno je nazna

it i i brojpotrebnih pr imjeraka.95

90 O dostavljanju u Republici Makedoniji v. A. Janevski,Dostavljanje po Zakonu o parninom postupku RepublikeMakedonije, Pravni ivot, broj 12/06, str. 33.- 48

91 lan 185. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.92 lanovi 186., 187. i 188. ZPP RS i ZPP FBiH.93 lan 176. stav 1. ZPP RS i ZPP FBiH.94 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Staniii

D, Vuina, op. cit., str. 334. O obrazloenju prvostepene presude v.S. Tica, Obrazloenje prvostepene presude, Bilten Okrunog suda uBanjoj Luci, br. 2, 3, 4/06, str. 118- 127

95 Vidi: E. Zeevi, op. cit., str. 185.


20/34

20

Ve smo naveli da su u novoj proceduri izostavljeneodredbe koje se odnose na meupresudu96 i djeliminupresudu, jer su redaktori zakonskog teksta smatrali danjihovo donoenje vodi odugovlaenju postupka.97

Izvrena je modifikacija presude zbog izostanka, paona sada nosi naziv presuda zbog proputanja.98 Poredterminolokog razlikovanja, novine se odnose kako na uslovekoji moraju biti ispunjeni da bi sud donio presudu zbogproputanja, tako i na redovne pravne lijekove kojituenom stoje na raspolaganju ako takva presuda budedonesena. Sud donosi presudu zbog proputanja ukolikoje to tuitelj predloio u tubi, a tueni u zakonskom roku

od 30 dana nije podnio odgovor na tubu, te ako zahtev nijeoigledno neosnovan.99 Ovdje se polazi od pretpostavke datueni svojom pasivnou priznaje injenice koje je naveotuitelj i na kojima on zasniva svoj tubeni zahtjev.Donoenje ove presude ne negira dosljednu primjenu naelakontradiktornosti, jer je tuenom pruena mogunost daaktivno uestvuje u parnici, a njegova je stvar to je on

ostao pasivan. Sud oinjenicama iz tube ne izvodidokazivanje, nego na iste, onako kako ih je tuitelj izloio

primjenjuje materija lno pravo i, u pravilu, usva ja tubenizahtjev kao osnovan.100 Protiv presude zbog proputanja nijedoputena alba, ali se moe podnijeti prijedlog za povraaju preanje stanje.101

96 Vrijeme e pokazati koliko je ovo rjeenje dobro, jer jedonoenje meupresude bilo u slubi naela procesne ekonomije. Omeupresudi opirno: M. ivanovi, Meupresuda, Banja Luka,2002.; M. Salma, Meupresuda, Pravni ivot, broj 12/04, str.159- 170.

97 Vidi kritiku u pogledu ovoga kod: R. Rai, Presuda u novomZakonu o parninom postupku, Pravna rije, broj 8/06, str. 152 153.

98 O tome: R. Rai, Presuda zbog proputanja. Pravni ivot,broj 12/04, str. 171- 182. O presudi zbog proputanja u RepubliciSrbiji v. M. Bodiroga, Presuda zbog proputanja i mogunosti njenogpobijanja. Pravni ivot, broj 12/05, str. 105 126.

99 lan 182. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.100 M. ivanovi, Presuda zbog proputanja, u Graanski

parnini postupak Republike Srpske, Banja Luka, 2005., str. 70. Vidii: S. Omanovi, Contumacia, Biha, 2002.101 lan 183. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.


21/34

21

Ukoliko doe do odbijanja ovog prijedloga, stranka imamogunost da protiv tog rjeenja podnese albu.102 Prilikomkreiranja pravila o redovnim pravnim lijekovima protivpresude zbog proputanja, vodilo se rauna o naelu

procesne ekonomije i efijsasnosti. Ovdje se izuzetno moguizjavit i dva pravna lijeka i to prijedlog za povraaj upreanje stanje i alba ukoliko je taj prijedlog odbijen.Zabrana izjavljivanja redovne albe i rigorozni uslovi zaizjavljivanje prijedloga za povraaj u preanje stanje suznatno oteali kontrolu zakonitosti kontumacione presude.103

Zakonodavac je pokuao da na ovaj nain prisili parninestranke da vode postupak uz puno potovanje procesne

discipline, ali se to moe uraditi samo tako da se strankama neuskrauje zatita prava i zakonitosti, a mislimo da to unavedenim odredbama nije sluaj.

Presude na osnovu priznanja i na osnovu odricanjagotovo u cjelini odgovaraju odredbama ranijih propisa.104

U pogledu pravila koja se odnose na dopunskupresudu uinjene su odreene korekcije.105 Novina je utome to se predvia donoenje dopunske presude samo u

sluaju kada je sud propustio da odlu

i o dijelu zahtjeva ilio svim zahtjevima o kojima je morao odluiti, a o kojima je

102 lan 303. st. 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.Odredbama lana 113. stavovi 1.12. Ustava RS, izmeu ostalog,

propisano je da se protiv pojedinanih akata sudova moe izjavitialba nadlenom organu, a da se zakonom, izuzetno, moe iskljuitialba, ako je na drugi nain obezbijeena zatita prava i zakonitosti.Smatramo da se u konkretnom primjeru ne bi moglo uzeti da je

prijedlogom za povraaj u preanje stanje stranci obezbijeenazatita prava i zakonitosti, jer se ovaj prijedlog podnosi samo izodreenih procesnih razloga (kada stranka propusti roite ili rok zapreduzimanje neke radnje), dok stranci nije pruena mogunost dapresudu zbog proputanja pobija zbog toga to nije bilo zakonompropisanih uslova za njeno donoenje, odnosno zbog pogreneprocjene suda o tome da li je tubeni zahtjev oigledno neosnovan iline.

103 Uporediti: R. Rai, Redovni pravni lijekovi protiv presudezbog poputanja, Pravni savjetnik, broj 9/04, str. 42.

104 O tome: M. ivanovi. Presuda na osnovu priznanja i

presuda na osnovu odricanja, op. cit.105 O dopunskoj presudi v. M ivanovi, Dopunska presuda, op.cit, str. 93 100.


22/34

22

ve raspravio.106 Ukoliko stranka trai da sud donesedopunsku presudu o dijelu zahtjeva o kome sud nijeraspravio, donijee se rjeenje kojim se odbija prijedlog zadonoenje ove presude.107

Novost je i u tome to je rok kojim stranka predlaedonoenje dopunske presude sa 15 produen na 30 dana.

to se tie ispravljanja presude, uinjen je koraknaprijed u odnosu na ranije zakone i doputeno je dapogreki u imenima i brojevima, kao i oigledne pogreke upisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnostprepisa presude sa izvornikom ispravi sud u svako doba.108

5. Pravni lijekovi

Opti javni interesi i subjektivni interesi stranaka iostalih lica na koje se odnose sudske odluke trae da seostvare procesne mogunosti za uklanjanje odluka kojevrijeaju prava graana, pa time posredno dovode u pitanje iostvarenje objektivnog pravnog poretka. Ovom zadatku slui

institucija pravnih lijekova.

109

Pravo na pravni lijek jeustavno pravo, priznato i zagarantovano strankama o ijimje pravima i obavezama odluivano u postupku pred sudom.Ovo pravo, kao ustavni princip, ugraeno je i razraenokroz pravila o pravnim lijekovima.110

Postupak po pravnim lijekovima sadri odredbe oredovnim111 i vanrednim pravnim lijekovima.112 Osnovnarazlika izmeu njih je u tome to se redovni pravni lijekovi

izjavljuju protiv nepravosnane odluke, a vanredni pravnilijekovi protiv pravosnane odluke.

106lan 192. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

107 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Staniii D. Vuina, op. cit., str. 340.

108 lan 195. stav 1. ZPP RS i ZPF Federacije BiH.109 M. ivanovi, Sistem pravnih lekova u Republici Srpskoj,

op. cit. str. 97 100.110

G. Stankovi, Graansko procesno pravo, Ni,1998.,str. 422.111 lanovi 203. do 236. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.112 lanovi 237. do 267. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.


23/34

23

Redovni pravni lijekje alba protiv presude i alba protivrjeenja. alba kao redovan pravni lijek se moe izjaviti samoprotiv prvostepene odluke i ima osobine dvostranog,devolutivnog i suspenzivnog pravnog lijeka.113 Odredbe o

redovnim pravnim lijekovima su pretrpjele odreene izmjenezahvaljujui injenici da se novo zakonodavstvo iz ove oblastizasniva prvenstveno na raspravnom naelu.

Te izmjene se odnose na bitne elemente albe, mogunostizjavljivanja novih injenica u albi samo pod odreenimuslovima, nemogunost isticanja prigovora zastare ikompenzacije u albi ako nisu isticani u postupku, afirmacijurasprave pred drugostenim sudom, granice ispitivanja

prvostepene presude i restriktivnu mogunost ukidanja ovihpresuda. alba se podnosi u roku od 30 dana od dana

donoenja presude,114 odnosno ako se presuda dostavlja uskladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, u roku od30 dana nakon dostavljanja prepisa presude.

U mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok iznosi 15dana, a isti je rok za albu i protiv odluka donesenih uparnicama iz radnih odnosa, u parnicama zbog smetanja

posjeda i u sporovima male vrijednosti. Nije nam poznato koji surazlozi rukovodili zakonodavca da produi ove rokove, ako jekoncepcija zakona takva da se prevashodno tei efikasnosti iekonomi nosti postupka, pa su navedene odredbe o rokovimaza albu, na neki nain, u koliziji sa ostalim odredbamazakona.

Novi zakoni proiruju po jam potpune albe i ona morada sadri: oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba;

izjavu da se presuda pobija u cjelini il i u odre

enom dijelu,razlog albe i potpis podnosioca albe.115

113 O albi po ranijim propisima opirno: V. Boranijaevi,alba protiv presude, Pravni ivot, broj 12/01, str. 199 208.

114 Moramo konstatovati da se ovdje mijeaju termini donoenjai dostavljanja presude, koji su razliiti. Jasno je da se presuda donosi iizrauje ranije, a dostavlja onda kada je to strankama saopteno. Zatose moe govoriti samo o dostavljanju presude, a ne i o njenom

donoenju". O tome: R. Rai. Presuda u novom Zakonu oparninom postupku... str. 157; E. Zeevi, op. cit., str. 182.115 lan 205 ZPP RS i ZPP FBiH.


24/34

24

Bitna novina je sada i u tome to vie nema apsolutnobitnih povreda parninog postupka.116 Postoje samorelativne povrede, odnosno kao razlog pobijanja supredviene samo one povrede procesnih pravila koje su

uticale ili mogle uticati na donoenje zakonite i pravilnepresude.117 Ovo e sigurno imati pozitivne efekte, jerdrugostepeni sud po slubenoj dunosti mora da pazi samona stranaku sposobnost i nastupanje, a na ostale povredesamo ako se na njih ukae u albi.118

Zakoni donose znaajne novine u pogledu postupka preddrugostepenim sudom.119Ovaj sud odluuje o albi na sjednicivijea ili na osnovu odrane rasprave. Prema tome,pomenutom odredbom se afirmie glavna rasprava preddrugostepenim sudom.120 Sigurno je da bi se primjenom oveodredbe trebao smanjiti broj ukinutih presuda, a to e uticatina smanjenje broja predmeta pred prvostepenim sudovima.121

116 Vidi: R. Rai, Procesne povrede odredaba parninogpostupka, Pravni savjetnik, br, 7-8/04. str. 31 - 37.

117 lan 209. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.118 lan 221. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. O granicama

ispitivanja prvostepene presude ire: S. Mulabdi, Granice ispitivanjaprvostepene presude, ZIPS, br. 1012/101 3/04, str. 13- 17.

119 lan 217. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.120 Prema ranijem zakonodavstvu zasnovanom na naelu

materijalne istine, drugostepeni sud je zakazivao raspravu samo usluaju kada je naao da je radi pravilnog utvrenja injeninogstanja potrebno pred tim sudom ponovo izvesti ve izvedenedokaze. U tom sluaju taj sud je imao ovlaenja da drukijomocjenom ve izvedenih dokaza drugaije cijeni, u odnosu naprvostepeni sud, i injenina utvrenja na osnovu tih dokaza. Predtim sudom se na raspravi nisu mogle utvrivati nove injeniceiznesene u albi, a ni izvoditi novi dokazi koji su u albi predloeni.Sada se afirmie novi koncept rasprave pred 20sudom i propisuje dae ovaj sud zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnogutvrenja injeninog stanja potrebno pred tim sudom utvrditinove injenice ili izvesti nove dokaze, ili ponovo izvesti vepredloene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba

parninog postupka u 10

postupku potrebno odrati raspravu.121 O raspravi pred drugostepenim sudom ire: J. Stanii,Rasprava pred 20sudom, Pravna lije, broj 8/06, str. 283 -306.


25/34

25

Novo zakonsko rjeenje, prema kome e drugostepeni sudpreinaiti pobijanu presudu122 ako je nakon odrane raspravena osnovu novih dokaza utvrdio drugaije injenino stanje, izbog postojanja veine povreda odredaba parninog postupka

koje su relativizirane, rezultat je bitno drukije funkcije ovogsuda koji utvrene nedostatke suenja u prvostepenoj presuditreba da sam otkloni i donese novu zakonitu i pravilnupresudu. Na taj nain treba da se prevazie ranija praksaviestrukog ukidanja presuda zbog pogreno ili nepotpunoutvrenog injeninog stanja ili zbog bitnih povreda odredabaparninog postupka, ime su najvie trpjele same stranke.123

Naravno, sam proces primjene zakona e najbolje pokazati da liovako projektovani drugostepeni postupak zaista ostvarujeciljeve zbog kojih je reformisan na ovaj nain. Mogunostiukidanja prvostepene presude su veoma suene. Propisano jeda drugostepeni sud u samo etiri sluaja moe ukinutiprvostepenu presudu i predmet vratiti istom sudu radi odravanjanove glavne rasprave. Radi se o sljedeim sluajevima:

1. ako je protivno odredbama ovog zakona, sud donio

presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovuodricanja,

2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, naroitoproputanjem dostavljanja nije data mogunost daraspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo oduticaja na donoenje zakonite i pravilne presude,

3. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave i

4. ako je presudu donio sudija koji se po zakonu moraizuzeti.124

122 Po svojoj sutini, preinaenje predstavlja ukidanje presude iistovremeno donoenje drugaije meritorne presude.

123 S. Mulabdi, Preinaenje presude, Pravni savjetnik, broj4/04, str. 49. .

124 lan 227. stav i. ZPP RS i ZPP FBiH.Poreenja radi, u Zakonu o parninom postupku Brko

Distrikta ne postoji mogunost ukidanja prvostepene presude, veapelacioni sud ima obavezu da predmet sam rijei u svakom sluaju,bez obzira na to o kojim se povredama parninog postupka radi.


26/34

26

Zakonodavac je propisao ove odredbe imajui u vidudosadanju praksu u kojoj je dolazilo do ukidanja velikogbroja presuda i vraanja predmeta prvostepenim sudovimana ponovno suenje. Smanjena ovlaenja za ukidanje

presuda trebaju dovest i do toga da cjelokupni postupakpruanja pravne zatite postane mnogo efikasniji. Sadaveinu utvrenih povreda odredaba parninog postupka trebada otkloni sud koji postupa po pravnom lijeku (u sjednicivijea ili na osnovu odrane rasprave) tako da se pobijanapresuda nee ukidati, to je u interesu efikasnog pravosua istranaka. U sluajevima u kojima mora doi do ukidanjapresude zbog utvrenih najteih povreda odredaba parninogpostupka, moe se konstatovati da je takva odluka u slubiostvarenja naela zakonitosti.125

Korjenite izmjen postoje kod odredaba kojima se reguliuvanredni pravni lijekovi. One se ogledaju u propisivanju dvavanredna pravna lijeka i to revizije i ponavljanja postupka.Nema vie zahtjeva za zatitu zakonitosti, koji u dosadanjojpraksi nije imao adekvatnu primjenu. To je sasvim logino, jer

su znatno izmijenjeni drutveno-ekonomski odnosi i sada je upostupku naglaen graansko-pravni interes. Nesumnjivo je da,u sadanjem stepenu demokratije, nema potrebe da se uodnose izmeu stranaka mijea drava putem javnog tuioca iovo rjeenje je sasvim razumljivo. 126

Revizija je vanredni pravni lijek koji nema suspenzivnodejstvo. Moe se izjaviti protiv presude donesene u

drugostepenom postupku ili rjeenja drugostepenog suda kojimse poatupak pravosnano zavrava.

125 Vidi: S. Mulabdi, Ukidanje presude, Pravni savjetnik, broj11/04, str. 13.

O revizionim ovlatenjima drugostepenog suda u RepubliciSrbiji v. M. Petrui, Reviziona ovlaenja drugostepenog suda unovom parninom procesnom sistemu Republike Srbije, Pravni ivot,broj 12/05, str. 59 74.

126

Ovaj pravni lijek je kod nas bio prihvaen iz sovjetskogprava i predstavljao je suprotnost demokratskom ureenju u pravnojdravi.


27/34

27

Rok za podnoenje revizije je 30 dana i tee od danadostavljanja drugostepene presude strankama.127 Revizija jebitno izmijenjena u odnosu na ranije odredbe. Ona nijedozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane

presude ne prelazi 10.000 KM.128

Meutim, izuzetno vrhovnisudovi mogu dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijene dabi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primjenu prava udrugim sluajevima.129 Mislimo da e ta odredba nepotrebnoopteretiti ove sudove zbog toga to e stranke, esto i bezposebnog razloga, koristiti navedenu mogunost, a sudovi eimati obavezu da svaku reviziju proue i da utvrde da li jedozvoljena ili ne. Dakle, sada su u pogledu revizije naputeni

principi negativne i pozitivne enumeracije, a zakonodavac seopredijelio za generalni pristup, uslovljavajui dozvoljenostrevizije imovinskim cenzusom, a izuzetno, u navedenimsluajevima, ona se moe odobriti i mimo ovog cenzusa, kadato procijene vrhovni sudovi entiteta. Zadrano je rjeenje izranijih zakona prema kome revizijski sud odluuje o revizijiiskljuivo u sjednici vijea. Bitno drugaija funkcijadrugostepenog suda kao konane injenine instance ne samo

u sluaju kada potvrdi pobijanu presudu ve

i kada nakonodrane rasprave utvrdi drugaije injenino stanje i preinai

pobijanu presudu, dovela je i do irih ovlaenja revizijskogsuda za preinacenje pobijane presude.130

Vidljivo je da novi zakoni vie ne prave izuzetke zaodreene vrste sporova, kao to su sporovi o izdravanju inaknadi tete za izgubljeno izdravanje zbog smrti davaocaizdravanja, sporovi iz radnih odnosa, sporovi iz autorskogprava, sporovi iz prava industrijske svojine i sporovi radidiskriminacije na jedinstvenom tritu, u kojima je ranijerevizija uvijek bila dozvoljena bez obzira na vrijednost spora.

127 lan 237. stav 1. ZPP RS i ZPP FBiH.128 lan 237. stav 2. ZPP RS i ZPP FBiH.129 lan 237. stav 3. ZPP RS i ZPP FBiH.130 O reviziji u Republici Srbiji v. A: Radovanov, Revizija po

Zakonu o parninom postupku iz 2004. godine, u Budvanskipravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva,Beograd, 2007., str. 193 211.


28/34

28

to se tie ponavljanja postupka, sada se ono moetraiti samo iz 6 razloga, umjesto dosadanjih devet.131 132

Novina je da o prijedlogu za ponavljanje postupka sadaodluuje drugstepeni sud i to sudija pojedinac koji nije

uestvovao u donoenju ranije drugostepene odluke.133

Na ovajnain bi trebalo da se obezbijedi vei stepen objektivnostiprilikom donoenja odluke povodom ovog prijedloga. U sluajuda drugostepeni sud dozvoli ponavljanje i ukine odluku uponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne moepostupati sudija koji je odluivao u prijanjem postupku.134

6. Sudske mjere obezbjeenja

Odredbe o sudskim mjerama obezbjeenja, kojima seregulie postupak obezbjeenja, sredstva obezbjeenja ipretpostavke za njihovu primjenu su potpuno nove. Do sada jeova materija bila regulisana u zakonima o izvrnom postupku, asada je prebaena u ove zakone. Do takvog rjeenja, kojesmatramo loginim, dolo se zbog toga to se imalo u vidu daizvrni sud, u principu, treba da provodi samo prinudni postupak

izvrenja obaveza koje su naloene izvrnim ispravama. Novizakoni ne predviaju zalono pravo na nepokretnosti iprethodne mjere, vesamo govore o mjerama obezbjeenja kojede mogu odrediti ako predlaga uini vjerovanim postojanjepotraivanja ili prava i ako postoji opasnost da bi bez takvemjere protivnik obezbjeenja mogao sprijeiti ili znatno oteatiostvarivanje potraivanja, posebno time to e svoju imovinuotuiti, prikriti, opteretiti ili na drugi nain sa njom raspolagati,

odnosno promjeniti postojee stanje ili na neki drugi na

intetno uticati na prava predlagaa obezbjeenja.135

131 Ranije take 4. i 5. lana 421. su spojene u jednu taku, advije take - 7. i 8. su izostavljene.

132 O ponavljanju parninog postupka zbog novih injenica inovih dokaza u Republici Srbiji v. n. Bodiroga: Ponavljanjeparninog postupka zbog novih injenica i novih dokaza, Pravniivot, broj 12/06, str. 165 177.

133

lan 258. ZPP RS i ZPP FBiH.134135 lan 269. stav 1. ZPP RS i ZPP FBiH.


29/34

29

Mjere obezbjeenja omoguavaju fleksibilnije postupanjesudova i prilagoene su vrsti potraivanja i prirodiobezbjedenja. Ove mjere mogu se predloiti u svim stadijimaparninog postupka, kao i prije nego to je ovaj postupak

pokrenut, a isto tako, i nakon njegovog zavretka, a sve dokizvrenje ne bude provedeno. Mjere obezbjeenja moepredloili samo aktivna strana, dakle, tuitelj.136 One se moguodrediti i po slubenoj dunosti.137 Rjeenje o odreivanjumjere obezbjeenja ima uinak rjeenja o izvrenju, pa zbogtoga posebno rjeenje u ovom pravcu nije ni potrebno. Urjeenju kojim se ta mjera donosi, sud odreuje i vrijeme njenogtrajanja. Mjere obezbjeenja provodi sud koji bi bio nadlean i

za provedbu izvrenja pravomonih presuda.

138

7. Punomonici

U okviru opt ih odredbi, razmatraemo one koj imasu regulisani punomonici u parninom postupku, novoparnino procesno zakonodavstvo u ovom pogledu donosiodreene izmjene. Poto se poslovno i parnino sposobnim

strankama priznaje i postulaciona sposobnost, koja seogleda u tome da mogu same preduzimati radnje upostupku, ostavljeno im je na volju da lino preuzimajuparnine radnje ili pak da za to angauju punomonika, kojie ih preduzimati u njihovo ime.139 U zakonima vie nemaoptih odredaba o tome ko moe biti punomonik, vezakonodavac taksativno odreuje koja to lica mogu biti.140

Novost je i da je suen krug lica ko ja mogu bit i

punomo

nici. Propisano je da punomonik moe bitiadvokat, advokatsko drutvo ili zaposleni kod slube za

besplatnu pravnu pomo, kao i za pravna lica zaposleni kod togpravnog lica, a za fizika lica brani, odnosno vanbrani drugstranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini. 141 142

136 Z. Kulenovi, S. Mikuli. i D. Vuina, op. cit, str. 457.137 lan 279. ZPP RS i ZPP FBiH.138 lan 290. ZPP RS i ZPP FBiH.139 lan 300. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.140 Ovo pokazuje da se zakonodavac u ovom dijelu oslonio naodredbe o zastupnicima i optim uslovima za zastupanje.141 lan 301. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.


30/34

30

Krupna novina se ogleda u to me d a p u no mo n i kmo e b it i ad vo k a t s ko drutvo. Imajui u vidu da ovadrutva imaju svojstvo pravnog lica, kod nas se prvi put uvodimogunost da i pravno lice moe biti punomonik u parninom

postupku. Smatramo da je to korisno i racionalno rjeenje,pogotovo to se ova novela odnosi samo na odreena pravnalica koja strankama mogu pruiti svu potrebnu strunupomo u zastupanju. Kao to je navedeno, punomonicipravnih lica mogu biti i lica zaposlena kod tog pravnog lica,143

ali i advokati i advokatska drutva. Kadu su u pitanjusrodnici parninih strana kao punomonici,144broj ovih lica jeveoma suen, a to e doprinijeti efikasnijem voenju parnice.

Voljeli bismo da su ova zakonska rjeenja samo prelaznaetapa ka uvoenju instituta obaveznog zastupanja stranaka,od strane profesionalnih punomonika - advokata iadvokatskih drutava, u sistem naeg procesnog prava, to bisigurno obezbijedilo strankama mnogo vee garancije zarealizaciju njihovih interesa.145

8. Posebni postupci

Od posebnih postupaka ureen je postupak uparnicama iz radnih odnosa,146postupak u parnicama zbogsmetanja posjeda,147 postupak u sporovima malevrijednosti148 i postupak pred izbranim sudom.149

142Interesantno je rjeenje iz slovenakog Zakona o parninompostupku prema kome u postupku pred okrunim i viim sudovima, teVrhovnim sudom Republike Slovenije (kada se ne radi o vanrednimpravnim lijekovima) stranka jo uvijek moe, nastupati sama, iako

nema pravnog obrazovanja, ali ako bira punomonika pred okrunim iviim sudom, to moe biti samo advokat ili lice sa pravosudnim ispitom(lan 86.), a za postupak po vanrednim pravnim lijekovima obaveznoje zastupanje od advokata (lan 87.), osim ako stranka sama imapoloen pravosudni ispit.

143 Za ova lica se ne trae posebne strune kvalifikacije, kao toje to bilo nekada.

144 I za ova lica se ne trai da budu struno osposobljena zazastupanje.

145 Slino i: Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J.Staniii D. Vuina, op. cit., str. 497.

146 lanovi 419. do 422. ZPP RS i ZPP FBiH.147 lanovi 423. do 427. ZPP RS i ZPP FBiH.148 lanovi 428. do 433. ZPP RS i ZPP FBiH.149 lanovi 434. do 453. ZPP RS i ZPP FBiH.


31/34

31

Postupak u parnicama iz radnih odnosa je posebanparnini postupak ija pravila ne odstupaju mnogo odpravila redovnog postupka. To odstupanje se odnosi naprioritet u rjeavanju ovih sporova150 u odnosu na ostale

sporove koji se rjeavaju po optim pravilima u redovnompostupku, te duinu zakonskih i sudskih rokova.

Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda je,takoe, hitan, a i krai su rokovi za izvrenje procesnihradnji. Ovdje su materijalnim pravom propisani posebniprekluzivni rokovi (subjekt ivni i objekt ivni) za podnoenjetube, a ovaj zakon propisuje i poseban prekluzivni rok ukome se u izvrnom postupku moe traiti izvrenjerjeenja kojim se tuenom po tubi za smetanje posjedanalae izvrenje odreene radnje. Taj rok iznosi 60 danaod proteka roka koji je r jeenjem o smetanju posjedaodreen za izvrenje te radnje.151

U postupku u sporovima male vrijednosti seprimjenjuju izvjesna pravila koja odstupaju od redovne

procedure. Radi se o posebnom sumarnom postupku ukome su mnoge procesne radnje reducirane zbog interesaekonominosti. Sporovi male vrijednosti, u smisluodredaba ovih zakona, su sporovi u kojima se tubenizahtjev odnosi na potraivanje u novcu koji ne prelazi iznosod 3.000 KM.152 Ovim sporovima se ne smatraju sporovi onekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbogsmetanja posjeda.153 To je sasvim razumljivo, jer su za

sporove iz radnih odnosa i sporove zbog smetanja posjedapredviena specifina pravila postupka, dok se sporovi onekretninama ne bi mogli smatrati ovakvom vrstomsporova, s obzirom na njihovu vrijednost.

150 Ovo je zbog toga to se u ovim parnicama raspravlja oegzistencijalnim pravima stranaka.151

lan 427. ZPP RS i ZPP FBiH.152 lan 429. stav 1. ZPP RS i ZPP FBiH.153 lan 430. ZPP RS i ZPP FBiH.


32/34

32

U pogledu postupka pred izabranim sudom, nemaznatnijih novina u odnosu na ranije propise. Stranke semogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere ovomsudu, osim ako se radi o zahtjevu koji je protivan

prinudnim propisima i obavezuju stranke na njihovostriktno potivanje.154 Poznato je da je podjela izabranihsudova (arbitraa) prema nainu njihovog organizovanja napovremene ili ad hoc i stalne. Presuda izabranog suda moese ponitit i po tubi stranke pred redovnim sudom. Zarjeavanje po tubi nadlean je sud koji bi bio nadlean zarjeavanje ovog spora u prvom stepenu da nije sklopljenugovor o izabranom sudu.155

9. Prelazne i zavrne odredbe

U prelaznim i zavrnim odredbama predviene surazliite situacije u kojima se primjenjuju novi propisi. Zakonisu prihvatili moderno shvatanje o trenutnom djejstvu novogprocesnog zakona u parnicama koje su u toku. Izriito jeregulisano da e se u s luaju ako je pr ije stupanja na snagu

ovih zakona zapoet postupak pred prvostepenim sudomdalji postupak sprovesti po odredbama tih zakona.156

Propisano je i da e se, ako po stupanju na snagu ovih zakonabude ukinuta prvostepena odluka, da lji postupak sprovestipo tim zakonima.157Ova rjeenja motivisana su eljom da se,i stari predmeti, koji imaju prioritet, rade po novimpropisima, to e sigurno doprinijeti njihovom bremrjeavanju. Jedini sluaj primjene starih zakona postoji akoje prije stupanja na snagu novih zakona donijetaprvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenimsudom zavrava.158Prema tome, radi se ne samo o praktinimnego i o jedino moguim rjeenjima.

154 lan 434. ZPP RS i ZPP FBiH.155 lan 450. ZPP RS i ZPP FBiH.156

lan 454. stav 1. ZPP RS i ZPP FBiH.157 lan 456. stav 3. ZPP RS i ZPP FBiH.158 lan 456. stav 1. ZPP RS i ZPP FBiH.


33/34

33

10. Zakljuak

Nesumnjivo je da je trebalo uiniti sve da se reformomparninog postupka u Bosni i Hercegovini postigne to vea

efikasnost, pojednostavljenje i ubrzanje sistema pruanjapravne zat ite, uz osiguranje i potovanje osnovnihprocesnih garancija. U namjer i ostvarenja ovih ciljeva,zakonodavac je uinio niz raznovrsnih intervencija uodnosu na ranije propise, posebno na podruju procesnihnaela. Mnoga rjeenja u novim zakonima su potpuno nova,dok su pojedina nekritiki preuzeta iz anglosaksonskog

pravnog sistema. Tu, prije svega, mislimo na strogoograniavanje suda na one dokaze koje ponude stranke.Ipak, smatramo da novi propisi, zasnovani na radikalnoizmijenjenom konceptu, sadre i dosta prihvatljivih novina,pogotovo onih koje su u funkciji vee efikasnostipostupanja, ali da zbog preoptereenosti sudova njihoveprednost i jo nisu dole do punog izraaja.

Prevazilaenje normativnih prepreka u ostvarivanju

neophodne brzine postupanja bilo je, inae, glavni ciljreforme civilne procedure, nakon poetnih tekoa, koje suu ovakvim situacijama neminovne, vjerujemo da eprotekom vremena stanje u ovoj oblast i bit i sve bolje i dae, kada i sudska praksa da odgovore na mnoga spornapitanja, prava vrijednost ovih zakona doi do punogizraaja.


34/34

Sadraj

Reforma parninog postupka u Bosni i Hercegovini....2

1. Uvod ....................................................................................2

2. Sistematika zakona ...............................................................4

3. Osnovna naela ....................................................................5

4. Postupak pred prvostepenim sudom....................................10

5. Pravni lijekovi ....................................................................22

6. Sudske mjere obezbjeenja.................................................28

7. Punomonici.......................................................................29

8. Posebni postupci.................................................................30

9. Prelazne i zavrne odredbe..................................................32

10. Zakljuak..........................................................................33

Sadraj ...................................................................................34

Documents

Reforma_parnicnog_postupka_u_BiH(ZIPS).pdf