Reg No.4 Suvremeni-trendovi-i-promjene-u-regionalnoj-ekonomiji · “Državese natječu da bi se razvijale, a što je rezultat globalizacije –konkuriraju za tržišta, tehnologije,

11/6/2016

1

4.dio1

Suvremeni trendovi i promjene u regionalnoj ekonomiji

Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna politika i razvitak, Nastavni materijali,

Ekonomski fakultet u Osijeku2

KAKO?

ZA KOGA?

ŠTO?

11/6/2016

2

• KLJUČNO POLAZIŠTE

– Budućnost nije predodređena � ovisna je o

mudrosti, kreativnosti, znanju, društvenoj

odgovornosti, odlučnosti i hrabrosti kreatora ekonomske politike, ali i jednakom takvom ponašanju svih ostalih aktera: gospodarstvenika, financijera, sudstva, kućanstava, sveučilišta, medija i ostalih!

Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalnapolitika i razvitak, Nastavni materijali,

Ekonomski fakultet u Osijeku

“Države se natječu da bi se razvijale, a što je rezultat globalizacije

– konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije.

Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard i u takvom

natjecateljskom okruženju države su te koje pružaju naročite

prednosti svojim poduzećima.“

Vietor, 2010.(Kako se zemlje natječu – Strategija, struktura i državno upravljanje u globalnoj ekonomiji, Harvard

School Press)



Ograničene mogućnosti monetarnepolitike; Procedura prekomjernogproračunskog deficita; Europski

semester; “kozmetički popravci” unutar instrumentarija hrvatske(stihijske) ekonomske politike;

Rast izvoza – podizanje ukupnerazine nacionalne konkurentnosti

� pomno strukturiraniinstrumentarij industrijske politike

koji potiče “šampione”

“Transformacija industrije”, “Industrijska renesansa”,

“Reindustrijalizacija”

Uspostava makroekonomske stabilnosti u hrvatskim (ne)prilikama



11/6/2016

3

“Otvorenost gospodarstva znači da izvanjsko određuje unutrašnje, ali se to određenje nikako se ne smije interpretirati kao nemogućnost u vođenju nacionalne politike”

(Santini, 2014.).

„Države koje danas žele izgraditi tržišna gospodarstva mogle su učiti na tuđim iskustvima. Pokušale su do kapitalizma stići prečacem i stvoriti tržišno gospodarstvo bez temeljne

institucionalne infrastrukture – i to ih je koštalo“(Stiglitz, 2004.).

“Nužno je prepoznati I adekvatno definirati tzv. Inteligentnu ulogu države u vlastitomrazvoju svake zemlje.”

(Vedriš, 2005.).

Kako “vidljivu” ruku države učiniti “nevidljivom”?Kako postići “objedinjenu vladu” (eng. joinedup government)?

• Nakon dugog perioda, industrijska politika morala se pomaknuti od industrijske politike centrirane na razini države, do top-down i proizvodno specifične industrijske politike.

• Novi pristup stimuliran je reindustrijalizacijom tradicionalne industrije kao i novim obrascima regionalnog oživljavanja temeljenih na visoko tehnološkoj industriji. Stoga nova industrijska politika mora biti bottom-up, „udruživačka“ i klaster-orijentirana (Sepulveda i Amin, 2006.).

• Regionalna dimenzija industrijske politike nužna je korekcija tržišta, vlade i vladajućih neuspjeha �ima značajnu ulogu da pruži industriji strateške i ekonomske javne čimbenike.

• Pozitivni efekti uključuju generaciju eksternalija (Marshall, 1890., Becattini, 1979., 2002., Brusco, 1982., Porter, 1990., Krugman, 1998.), i ekonomiju aglomeracija i specijalizacija (Krugman, 1995., Piore i Sabel, 1984., Porter, 1990., 1994., 1998., Saxenian, 1994., Sott, 1998., Storper, 1997.), reduciranje transakcijskih troškova (Scott, 1995., Krugman, 1995.) i stimuliranje kreiranje znanja i inovativnost (Braczyk i dr., 1998., Cooke i Morgan, 1998., Florida, 1995., Maskell i Malmberg, 1999., Storper, 1997.) (Sepulveda i Amin, 2006.).

• Dva su ključna koncepta koja su promijenila način razmišljanja u ekonomskim krugovima i postavila ulogu prostora na novu razinu. – Jedan koncept je Teorija klastera Michaela Portera (1990., 1994.) i drugi

koncept je nova geografska ekonomija Paula Krugmana (1995., 1998.).



• Decentralizacija industrijskog razvoja pruža niz pozitivnih ishoda na regionalni razvoj i balans, te sprječava ili ublažava negativne migracijske tokove radne snage.

• Machado (1995.) ističe kako bi se regionalno restrukturiranje industrije moglo shvatiti na dva načina:– 1) kao promjena distribucije ekonomskih aktivnosti unutar regije i – 2) kao promjena ekonomskih uvjeta same regije.

• apsorpcijski je potencijal regije ključan u prihvaćanju vanjskih znanja utjelovljenih u FDI, što može pozitivno utjecati na regionalni razvitak (Kuo, Jang, 2008.).

• Mnogi sektori na regionalnoj razini uglavnom su tradicionalni (poljoprivreda, prehrambena industrija, transport i slično), stoga je nužna međusektorska specijalizacija, primjena novih tehnoloških rješenja u postojeće sektore i specijalizacija u specifičnim sektorima, tzv. „pametne specijalizacije“ (Wintjes, Hollanders, 2005.).



11/6/2016

4

Prisjetimo se pojma: “Kreativna” regija

• Puno je bolje za regiju da bude uvozni centar znanja od izvoznog centra, čak i ako će izvoz također pridonijeti rastu i prosperitetu.

• Razlog je u tome što većina tih ideja, koje generiraju nove aktivnosti u regiji, dobivaju inspiraciju iz drugih regija.

• Bez obzira koliko je jaka regija u smislu istraživanja i razvoja, ona stvara samo maleni dio svih novih znanja u svijetu (Karlsson, Johansson, 2008.).

•Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna

politika i razvitak, Nastavni materijali, Ekonomski fakultet u Osijeku

10

• važni aspekti kreativnih regijama, prema Andersson (1985.), uključuju:

–fleksibilnost u pogledu socijalnih uvjeta, ekonomskih aktivnosti, ali također u pogledu planiranja korištenja zemljišta,

– spremnost da se prevladaju političke,

jezične, kulturne i fizičke barijere, i

– socio-kulturni milje označen velikom otvorenosti i atmosferi tolerancije (Karlsson, C., Johansson, B., 2008, u: Šostar, 2012.)



Konkurencija v.s. kooperacija

„Svaki pojedinac…teži vlastitom probitku i

u tome je, kao i u mnogim drugim

slučajevima,

nevidljivom rukom vođen ka promicanju

cilja koji nije bio dijelom njegovih

namjera.

Nije to uvijek najgore za društvo koje u

tome nije sudjelovalo.

Slijedeći svoje vlastite ciljeve, on često

ciljeve društva

promiče uspješnije nego onda kada je to

doista njegova namjera.“

(Adam Smith, Bogatstvo naroda)Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna


12

11/6/2016

5

•Inovativnost i konkurentnost dva su koncepta koja kreiraju i reguliraju nacionalne i regionalne politike diljem svijeta.

• Dok je nedavno konkurentnost zemalja proizlazila iz komparativne ili konkurentske prednosti, u novoj ekonomiji, prednost se stvara kroz istančanu ulogu javnog sektora, privatno-javnih partnerstava, povezanosti sa sveučilištem i znanstveno-istraživačkim institucijama, regionalnim agencijama i institucijama koje podupiru razvoj poduzetništva.

• Temelji tih uloga proizlaze iz dimenzije povezanih

i nepovezanih različitosti i diferenciranih znanja.



• Unatoč činjenici kako je tema klastera izuzetno aktualna u akademskim i poslovnim krugovima, sam koncept razvoja koji zagovara klaster teorija, ima svoje duboke korijene.

�Još je 1920. godine Marshall zaključio kako će povezana poduzeća i ona koja su u neposrednoj blizini biti znatno produktivnija nego ukoliko su odvojena.

�On ističe kako to proizlazi iz sljedećih faktora (poznatije kao „marshallovo trojstvo“):

1. raspoloživost kvalitetne i kvalificirane radne snage,

2. specijalizirana nabava i

3. transfer znanja.



• U pozadini politike regionalnog razvoja je kriza tradicionalne industrijske politike koja se oslanjala na subvencije i poticaje, a koji su započeli još 1970. -ih godina.

• Suočeni s padom industrijske proizvodnje i nedostatnosti resursa da ju podupre, zagovornici lokalnog i regionalnog pristupa gospodarskom razvoju potaknuli su regionalno promišljanje na nacionalnoj razini.

• Takav pristup rezultirao je brojnim prijedlozima, a najpoznatiji su– Marshallovi industrijski distrikti ili okruzi

• omogućavaju udruživanje lokalnih ekonomskih i društvenih snaga u pregovaračkoj moći kako bi došlo do određenih industrijskih promjena koje neće narušiti lokalni identitet

– Fleksibilni proizvodni sistemi• grupiranje poduzeća omogućava sposobnost lake i brze prilagodbe novim procesima –

prebacivanje s jednog procesa na drugi na istom nivou industrijskih promjena

– Novi industrijski prostori• za izradu fleksibilnih proizvodnih sustava u praksi izuzetno značajna uloga zajednice u

izgradnji i reprodukciji društvenih mreža i institucija

www.2020-horizon.com



11/6/2016

6



• Kako bi se bolje razumjeli klasteri, potrebno je prepoznati višestruku dimenziju njihovih odnosa, a koji uključuju: 1. geografsku blizinu poduzeća, 2. društvenu distancu, 3. tehnologiju i 4. tijekove proizvodnje (Cortright,

2006.).

Martin i Sunley (2003., u: Sepulveda i Amin, 2006.) ističu da su klasteri postali standardni koncept u polju kreiranja industrijske politike i sveopće politike razvoja u svijetu, a Porterov model klastera postaje svojevrstan alat za promicanje nacionalne, regionalne i lokalne konkurentnosti, inovativnosti i rasta.



• Koncept industrijskih klastera u kontekstu razvoja nacionalne i regionalne konkurentnosti razmatrao je

Porter (1990.), ističući kako su klasteri...

... grupe međusobno povezanih gospodarskih subjekata, ekonomskih aktera te institucija koji, kroz međusobnu povezanost i uzajamno djelovanje, postaju produktivniji i, samim time, ostvaruju komparativnu prednost.

• Gotovo svaka zemlja ima svoju percepciju što su klasteri i što bi trebali biti s obzirom na njihove okolnosti.

• Iz tog je razloga često široko prihvaćena definicija klastera prema OECD-ovom LEED Programu (OECD, 2005.) koji klastere definira kao...

... aglomeracije vertikalno i/ili horizontalno povezanih tvrtki koje posluju u istoj liniji poslovanja i u svezi s pratećim institucijama.



11/6/2016

7

Porter (1998.) smatra kako klasteri mogu biti:

1. povezane industrije i druga poduzeća poput dobavljača specijaliziranih inputa, servisi industrijskih strojeva i specijaliziranih infrastruktura;

2. distribucijski kanali i potrošači, kompletna proizvodnja, poduzeća povezanih vještina, tehnologija ili zajedničkih inputa; i

3. povezane institucije poput istraživačkih instituta, sveučilišta, organizacija za standardizaciju i sličnih.



Markusen (1996., u: Cortright, 2006.) izdvaja četiri tipa klastera, ili kako ih on naziva, industrijska okruga:

1. ranije istaknuti marshallovi industrijski okruzi; 2. talijanski industrijski okruzi koji obuhvaćaju približno

jednaka poduzeća koja u isto vrijeme i surađuju i konkuriraju jedni drugima;

3. tzv. „središte i periferija“ (eng. hub and spoke) koji obuhvaćaju jedno dominirajuće poduzeće koje stvara značajno tržište za lokalne dobavljače i postavlja uvjete suradnje; i

4. tzv. „satelitske platforme“ koje obuhvaćaju obično veća poduzeća poprilično autarkična koja svoju prednost grade na niskim cijenama rada ili blizini tržišta.



Ok, ali zašto nam to treba???

• Razlozi industrijskog povezivanja u klaster mogu biti u:– potrebi za sirovinama, – olakšanom pristupu tržištu, – pristupu specifičnim industrijskim

„znanjima“ i – potrebi za kvalificiranom i

specijaliziranom radnom snagom.

• Izuzetno značajna prednost industrijskih klastera proizlazi iz spillover efekta (učinak prelijevanja)poput tehnoloških, tržišnih ili sličnih informacija, kao i samih organizacijskih rješenja.

• Ukoliko su istovrsne industrije lokacijski blizu, olakšano je „gledanje u dvorište susjedu“, kao i učenje kroz pogreške i uspjehe.



11/6/2016

8

• Kroz regionalne klastere omogućava se širenje R&D aktivnosti, inovacija, vještina, financijskih sredstava, ideja i poduzetničkih inicijativa.

• Klasteri omogućavaju razvoj tzv. „pametnih specijalizacija“ i traženje vlastitih tržišnih pozicija.

• Klasterski pristup razvoju ima pozitivne efekte

ukoliko se ispune sljedeći ciljevi (OECD, 2005.):

1. konkurentnost mora biti vodilja nacionalne industrijske politike;

2. lokalni i regionalni razvoj;

3. privlačenje i realizacija FDI;

4. poticanje inovacija; i

5. potpora malom i srednjem poduzetništvu.Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna politika i razvitak, Nastavni materijali,


...Kako industrija zahtjeva radnu snagu različitih

specijalizacija, koncentracija industrija na

jednoj lokaciji će privući nova zapošljavanja, ali će i industrija težiti locirati se na ona mjesta gdje postoji raspoloživa kvalificirana i specijalizirana radna snaga...





11/6/2016

9

• Klasteri doprinose razvoju regije na način da upravljaju regionalnim inovacijskim procesima i dovode do razvoja jedinstvene regionalne konkurentske prednosti.

• Klasteri i inovativne mreže mogu poboljšati konkurentnost industrije kroz prednosti koje donosi udruženo djelovanje resursa i stručnosti, kao i promicanjem suradnje između javnog sektora, poduzeća, regionalne vlasti i sveučilišta.

• Za siromašne regije koje se žele brzo industrijalizirati, klasteri omogućavaju mobilizaciju neiskorištenih lokalnih resursa i njihovo efektivno korištenje � “korak po korak”.

• Unatoč brojnim pozitivnim promišljanjima vezanim uz klastere, moguće je pronaći i kritike takvom pristupu.



“sljedeća nova stvar”

“magloviti teorijski

koncept”

“ranjivost na šokove zbog regionalne specijalizacije”

klasteri nisu i ne mogu biti lijek za gospodarski razvoj – naprotiv, klasteri mogu pomoći samo

nekolicini poduzeća u odabranim područjima



• Specijalizirane industrije temelj su regionalnog gospodarskog prosperiteta.

• Ipak, postavlja se pitanje nije li pomalo opasno da regionalna dimenzija industrijske politike bude usmjerena na uske specijalizacije?

• Što će se dogoditi ako se smanji potražnja za takvim specifičnim specijalizacijama?– Još je 1920. godine Marshall istaknu kako su regije koje

ovise uglavnom o jednoj industriji osjetljive na ekstremne depresije u slučaju pada potražnje za svojim proizvodima.

– Cortright (2006.) ističe kako, unatoč činjenici da specijalizacija klastera dovodi do daljnjeg razvoja i specijalizacije tehnologije, ona može dovesti do njenog svojevrsnog odvajanja od drugih korisnih znanja i svojevrsnog „grupnog razmišljanja“ svih članica klastera što otežava prilagodbi novim promjenama na tržištu i tehnologiji.



11/6/2016

10

Regionalna specijalizacija ili diferencijacija?

• Obično i jedna i druga „strategija“ vode do učinkovitosti i regionalnog gospodarskog razvoja, ovisno o tome kako su provedene.

• Ipak, najčešće je diferenciranje regije temeljeno na mikro specijalizacijama unutar te regije, pa je možda najbolje promišljati o tome na takav način.

• Kroz vrijeme, regije sa svojim specijaliziranim klasterima postaju diferencirane regije u nacionalnim ili internacionalnim okvirima i upravo ključ uspjeha tih regija proizlazi iz specijalizacije.



• O važnosti izvozno orijentiranih klastera u Mađarskoj, dobro je istaknuti kako je Panonski automobilski klaster PANAC stvarao 10% mađarskog BDP-a.

�Za to je bio zaslužan „Szechenyijev plan“ iz 2000. godine kojim su omogućene državne potpore za osnivanje klastera.

�Ono što bi se ovdje posebno moglo istaknuti je razvoj koji je imao dobru startnu poziciju – otvaranjem tržišta stranim ulaganjima i kombinacijom politike poticanja razvoja poduzetništva, Mađarska je uspjela privući produktivne investicije pretežito iz srednje tehnološkog i visoko tehnološkog sektora.

• Češka u kojoj su se poduzeća koncentrirala u starim industrijskim područjima, a cijela država je postala svojevrsna „dobavljačka mreža“ za automobilsku industriju.

�U isto vrijeme, mala i srednja poduzeća su pokretala svoje inicijative za osnivanjem klastera u nastojanjima da se izbore za svoje mjesto koje im ugrožavaju multinacionalni trgovački lanci i automobilska industrija.

• Zemlje poput Švedske i Finske bile su uspješne u privlačenju FDI na temelju strategija promicanja i razvoja klastera u pojedinim industrijskim sektorimaCini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna


29



11/6/2016

11

Lokalnim i regionalnim vlastima mora biti jasno kako klasteri ne ovise o

javnom sektoru, klasteri nisusvojevrstan program – oni su način ili put promišljanja o utjecaju privatnog sektora na gospodarstvo, a posebno je važno da se vodi računa o tome kako jedno uspješno iskustvo ne

mora nužno voditi drugom –klastere treba promatrati kao dinamičan

proces, a ne statičan primjer.

www.coop.orgCini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna


31

• Enright (2000., u: OECD, 2005.) predlaže klasifikaciju klastera koja je izuzeto bitna za razumijevanje uloge socijalnog kapitala i, time, razliku između pojedinih klastera: – 1) „radni klasteri“ koji predstavljaju dobro razvijene

industrijske okruge;

– 2) latentni klasteri koji sadrže puno poduzeća članica, ali s niskom razinom interakcije zbog nedostatka povjerenja, niske suradnje i visokih troškova transakcije;

– 3) potencijalni klasteri;

– 4) klasteri koji su nastali kao rezultat poticaja od strane javnog sektora; i

– 5) „željeni, a ne ostvareni klasteri“ zbog neuspješno provedene politike.



Zajednička područja članica klastera:

• Zajednička nabava

• Priprema i korištenje usluga vezanih uz poduzeće

• Suradnja na području distribucije • Zajedničke marketinške aktivnosti• Tehnološko usklađivanje svih partnera

• Razvoj kadrova – obrazovanje i stručno usavršavanje

• Zajedničko istraživanje i razvoj

• Primjena inovacija• Interesno zastupanje

(http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79 )

www.gymnasedumanagement.com



11/6/2016

12

http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/cluster/index_en.htmCini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna


34





11/6/2016

13







11/6/2016

14

… Stough & Nijkamp (2009) define knowledge spillover as diffusion or sharing of knowledge from where it is created or from one to another agent in society…

... The crucial role in this process is played by universities as they are promoters of research and knowledge that stems from them…

… The creation of learning regions has become a necessity in today’s globalization era, as supported by the continuity as well as a growing body of research in the field (Florida, 1995; Morgan,

1997; Landabaso, Oughton & Morgan, 1999; Gustavsen, Ennals & Nyhan, 2007; Hull, 2012)…

How do Regions “Learn”?

Learning regions are an exceptionally goodframework for cooperation and a basis for thedevelopment of European education policies(see more in Thinesse-Demel, 2010).

Kozma (2012; according to Florida (1995:527) defines learningregions as “collectors and repositories of knowledgeand ideas” which “provide the underlyingenvironment or infrastructure which facilitates theflow of knowledge, ideas and learning.”

Hassink & Klaerding (2012:24) point out that there are severaldifferent ways, macro views and positions when it comes tointerpreting learning, which include companies and regionalinnovation policies.

With the emergence of university’s “thirdmission” beside teaching and research,emphasis is also placed on socio-economic development, research andtechnology commercialization (Ranga 2014).

Opposites Attract: Triple Helix and Regional

Transformation

Innovation is not a linear, but rather an evolutionary, cumulativeand feedback process which can only be realized throughcooperation and through economic and social interactions ofdifferent actors, and as a result produces technological,organizational and social innovations (Koschatzky, 2005 in: Säll, 2008).

11/6/2016

15

…is exemplified in new organizational mechanisms that promote innovation and new business formation (Etzkowitz at al., 2000;

Lissenburg & Harding, 2000; Campbell, 2005; Langvik at al., 2005; Cooke & Leydesdorff, 2006; Leydesdorff & Fritsch, 2007; Asheim, 2011; Cooke, 2014).

…requires internal entrepreneurial reorganization of each of the key factors as well as the mutual influence of each of the key factors on the creation of new levels of trilateral networks for the creation of new ideas and forms of high-tech and high-touch development;

… is the "story" of smart specialization �EU 2020; OECD, 2015, COM, 2015;

www.business2community.com

Triple Helix...

...Tehničke promjene, naizgled autonomni proces, preformuliran je kao inovacija (Fusfeld, 1986., u: Etzkowitz i Leydesdorff, 1999.)...

... Kao posljedica toga, temelji elementarne znanosti i razvoja proizvoda sve više uključuju aspekte društvenih znanosti i to sve kako raste svijest da su društvene, baš kao i tehničke inovacije sadržane u novim tehnologijama (npr. www)...

“Sjetimo se:

softisticiranost vs.

Tehnologija”Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna politika i razvitak, Nastavni materijali,


“TRIPLE HELIX”

Sveučilište (Academia)

Poslovni sektor (Industry)

Lokalna uprava i samouprava

(Government)

…izgradnja regija baziranih na znanju i na jakom partnerstvu između javnog i

privatnog sektora zahtijeva integriranu inovacijsku platformu koja se temelji na

umrežavanju…Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna politika i razvitak, Nastavni materijali,


11/6/2016

16

• Triple helix sveučilišta, industrije i vlade ilustrirano je kroz nove organizacijske mehanizme koji promoviraju inovacije i nove poslovne formacije (Lissenburg i Harding, 2000., u: Leydesdorff i Etzkowitz, 2001.). – Pod određenim uvjetima, sveučilišta preuzimaju ulogu

industrije na način da pomažu u oformljivanju novih poduzeća u inkubatorima.

– Vlada može preuzeti ulogu industrije na način da pomaže razvoju novih poduzeća kroz pronalaženje programa i promjenu zakonodavstva i investicijskog okruženja.

– Industrija može preuzeti ulogu sveučilišta na način da razvija ljudski kadar kroz obuku i istraživanja, često na razini samih sveučilišta.



• To je novi model promicanja suradnje poslovnog sektora, sveučilišnih poveznica i vladinih agencija s naglaskom na komercijalizaciju (Asheim & Coenen, 2004; Leydesdorff, 2005; Leydesdorff & Etzkowitz, 2001; Shapira, 2002).

• Upravo iz ovakvog oblika suradnje proizlazi balans između znanja, društvene koristi i profitne motivacije (Asheim & Coenan, 2004; Leydesdorff, 2005).

• Kod triple helix modela potrebna je interna poduzetnička reorganizacija svakog od ključnih čimbenika (znanstvenog sektora, poslovnog i države) kao i međusobni utjecaj svakog ključnog čimbenika na stvaranje nove razine trilateralnih mreža za stvaranje novih ideja i oblika high-tech i high-touch razvoja.

• Povezivanjem i suradnjom javnog i obrazovnog sektora može se ostvariti efikasan sistem transfera znanja, a povezivanjem obrazovnog sektora i privatnog sektora poduzetništvo zasnovano na znanju.

• Tiple helix teza počiva na tome da su mreže odnosa između sveučilišta, industrije i vlade ključ za razvoj ekonomije temeljene na znanju u širokom rasponu društva – od post laissez faire kapitalista do post socijalističkih društava. – Primjerice, u Argentini je poznat koncept Sábato trokuta s obrazloženjem

da vlada treba koordinirati sveučilište i industriju kako bi se razvile nove tehnologije i nova industrijska poduzeća (Leydesdorff i Etzkowitz, 2001.).



University “Important” industry Local and regional government / institutions

research in the field of regional policy / research

into the role and importance of entrepreneurship and

innovation / research into industrial policy

director / manager / owner / board member / legal

representative; respondent representing the interests of

employers (Croatian Employers’

Association)

head of Department of economic affairs / regional development issues and EU

funds

• In-depth interviews were used to interview respondents from the five counties of Slavonia and Baranya, categorized using the Triple Helix model, so as to gather the opinions of individuals who are daily faced with the issues of regional development.

Triple Helix “in the Field” –what is the actual level of cooperation?

11/6/2016

17

War and Tranzition

Deindustrialization

“no added value and cooperation”

Lack competence

“publishing just to publish”

• restructuring of the mindset and innovation that must be woven into all aspects of activities

• a vision, passion and desire for positive change by people in leadership positions; this change should not be “cosmetic” or change per se

• manufacturing the old way, but with an innovative approach

• an efficient and effective justice system, measurable outcomes, elimination of administrative / bureaucratic obstacles and avoiding frequent tax changes

• the need to change the mindset of public employees so that the public sector truly “serves” the citizens and the business sector, and to introduce innovative administrative procedures

Državni službenici

Javni službenici

Creative Destruction

“New combination”

(Joseph Shumpeter, 1942.)

Hocus pocus (or maybe not) ? –Instead of a conclusion

- Key sources of regional innovation arebased on connecting the companies,improving public-private cooperation and theinstitutional framework.

- Innovation is the end product, whileregional learning is a process, dependent onthe quality and level of networking ofcompanies, public-private cooperation andthe institutional framework.

- If the regional government "fails", the university can take on the role ofcreating investment and innovative environment in the region, whichthen creates a regional dimension of the development policy.

11/6/2016

18

… the necessity to organize gatherings, joint meetings, and

round tables as a platform for mediation between, and channelling of the needs and demand…

… the flexibility of the curriculum, encouraging students to do internship, work on real-life projects and start spin offs…

… it is crucial to motivate all stakeholders, eliminate the negative perception and mitigate the negative political climate…

... activities that are of common interest must be

coordinated, provided that only competentprofessional staff are engaged …

53Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna




11/6/2016

19



Politika pametne specijalizacije

epthinktank.eu





11/6/2016

20



http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/smart_spec_growth_agenda.pdf





11/6/2016

21

Zanimljivi dodaci...

• Smart Specialisation in Poland takes off for the future through the Flaris project– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-

details.cfm?vid=1363&LAN=EN

• REGIOSTARS 2014 - Art on Chairs: Portugal’s innovative chair-makers gain a global reputation:

– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-details.cfm?vid=1427&LAN=EN

• REGIOSTARS 2014 - Fifteen Cornwall: Launching a new life in the kitchen:

– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-details.cfm?vid=1425&LAN=EN

• Rurban – Finland: Broadband Services for rural areas in Central Finland– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-

details.cfm?vid=1162&LAN=EN

• LABEL: Vladimir Žák (story)– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-details.cfm?vid=822&LAN=EN







11/6/2016

22







11/6/2016

23





Sumarno o strategiji pametne specijalizacije

• Izrada Strategije pamentne specijalizacije (S3) odgovor

je na strateški dokument Europa 2020 Europske komisije te ex-ante uvjet za korištenje ESI fondova -tematski cilj 1 - Jačanje istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije.

• Ključni ciljevi Strategije pametne specijalizacije RH su poticanje gospodarskog rasta i radnih mjesta fokusirajući se na gospodarski i znanstveno-tehnološki sektor gdje Hrvatska ima najveći potencijal za pametni, uključivi i održivi rast temeljen na njenim prednostima i potencijalima za napredak i izvrsnost.



11/6/2016

24

„Kompromis je umijeće

raspodjele kolača

tako da je svatko uvjeren

da mu je pripao najveći komad.“

Ludwig Erhard



industrija sveučilište

vlada vlada

industrija sveučilište

sveučilišteindustrija

vladaA “statist” model A “laisess faire” model

A “balanced” triple helix model



“učenje” “učenje”i istraživanje

“učenje”, istraživanje, doprinos socijalno-

ekonomskom razvoju, komercijalizacija

istraživanja



11/6/2016

25

Inovacija nije linearan, već evolucionaran,

kumulativan i feedback proces koji može biti

ostvaren isključivo kooperacijom i ekonomskim i socijalnim interakcijama različitih subjekata, a kao rezultat pruža

tehnološke, organizacijske i društvene

inovacije. (Koschatzky, 2005., u: Säll, 2008.)





...vlada u svojim nastojanjima da privuče FDI i osigura dugoročnu uzlaznu putanju BDP-a po stanovniku preispituje (ili bi bar trebala) svoju ulogu i počinje poticati inovativno djelovanje i nove organizacijske oblike (poduzetničke zone, klastere i slično), a znanstveno-istraživački i obrazovni sektor počinje poprimati oblike privatnih organizacija s borbom za svoju poziciju na tržištu...



11/6/2016

26

Mogući smjer?

• Koncept kreativne industrije: inputi iz sirovinske sfere prelaze u one “neopipljive” po principu

• Koncept transformacije svih sektora prema inovativnosti kroz svojevrsno “služenje” inovativnosti;

• Kreiranje nove poslovne klime, a temeljene na “dodanim vrijednostima” (eng. value added)…

• tzv. “inovativna konkurentnost”

“zamisli” “kreiraj” “inoviraj”

Što je spin-off?

• Spin-off poduzeća temeljena na znanosti i tehnologiji karakterizira: 1. postojanje noseće institucije (istraživački

instituti/sveučilište ili poduzeća u kojem je barem jedan nositelj zaposlen kao znanstvenik, administrativni ili tehnički suradnik ili student);

2. novo start-up poduzeće znatno se oslanja na tehničko znanje ili know-how (nije nužno da bude u obliku licenciranja ili patentiranja);

3. noseća organizacija ima vlasnički udio u poduzeću ili je izravno osnovala novo poduzeće (Giarratana i Torrisi, 2006.).



• Spin-off nastaje u sklopu sveučilišta/znanstvene institucije, radi udruživanja intelektualnogkapitala, kreiranje intelektualnog proizvoda i, u konačnici, eksploatacije i daljnjeg razvojaintelektualnog proizvoda; matična institucija imaudio u novom poduzeću;

Sveučilišni/studentski spin-off:

�Osnivač može biti student koji postaje poduzetnikpočetnik, uz podršku mentora sa sveučilišta ipodršku matične institucije;

�Intelektualni proizvod nastaje tijekomistraživačkog rada na sveučilištu;



11/6/2016

27



• Svaka regija može postati „učeća regija“�Ukoliko regionalna vlast „zakaže“, sveučilište

može preuzeti ulogu u kreiranju investicijskog i inovacijskog okruženja u regiji, čime se stvara regionalna dimenzija industrijske politike.

U teorijskim konceptima poput klastera, inovativnih miljea i regionalnih inovacijskih sustava, regionalne inovacijske razlike više nisu rezultat lokacijskih parametara već ovise o sposobnosti gospodarskih subjekata na regionalnoj razini da uspostave intra i inter regionalne informacijske i proizvodne mreže, da sudjeluju u mrežnoj integraciji i profitiraju od tih mreža kroz kolektivne procese učenja (Koschatzky, 2005., u: Säll, 2008.).



„stara” industrijska

politika

liberalizam

…Uloga inovativnosti i istraživanja…Uloga teritorija i formiranja kooperativnih klastera/triple helix

…Manufuture i Monodzukuri

…Necjenovna konkurencija

…Ekološka osviještenost

…Povećanje tehnološke sofisticiranosti

…Pametne specijalizacije

REINDUSTRIJALIZACIJACini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna politika i razvitak, Nastavni materijali,


11/6/2016

28

Dodatak: Aktualne teme



Pozicija Republike Hrvatske na rangovima konkurentnosti

11/6/2016

29

CEE zemlje

članice EU

Doing Business, 2016.,

Svjetska banka (189 zemalja)

Global Competitiveness Index, 2016.,

Svjetski ekonomski forum (140 zemalja)

Plaćanje

poreza

(ukupno, rang)

Plaćanja

(broj po

godini)

Vrijeme

(sati po

godini)

Ukupna

stopa

poreza %

profita

Ukupna stopa

poreza %

dobiti

Komplic.

porezne

regulative

(skor)

Utjecaj

poreza na

poticanje

rada/rang

Utjecaj poreza na

poticanje

ulaganja/ rang

Bugarska 88 14 423 27,0 27,0/29 3,2 3,6/89 3,5/56

Češka 122 8 405 50,4 48,5/105 10,4 3,3/108 3,8/58

Hrvatska 176 63 270 51,9 18,8/11 9,3 2,4/136 2,4/137

Estonija 30 8 81 49,4 49,3/110 5,3 4,0/47 4,7/15

Latvija 27 7 193 35,9 35,0/60 10,2 3,3/107 3,8/48

Litva 49 11 171 42,6 42,6/91 10,2 3,0/123 3,5/83

Mađarska 95 11 277 48,4 48,0/103 9,5 3,1/117 3,0/120

Poljska 58 7 271 40,3 38,7/72 21,3 3,1/115 3,3/96

Rumunjska 55 14 159 42 43,2/93 7,4 3,2/118 2,9/126

Slovačka 73 10 188 51,2 48,6/106 9,5 2,7/132 3,2/107

Slovenija 35 10 245 31,0 32,0/45 7,9 2,3/139 2,7/130

1.Tablica 1. Jednostavnost poreznog sustava prema odabranim pokazateljima Svjetske banke i

Svjetskog ekonomskog foruma, zadnje dostupne godine

Vedriš, M., Drvenkar, N., 2016.

CEE zemlje

članice EU

Indeks fiskalne

slobode, HF/

svjetski rang,

178 zemalja,

2016.

Najviša granična stopa poreza, EFW 2013.

Indeks poreznog

napora 1994.-2009.

Rang

↑ marg.stopa poreza

na dobiti - ↑.marg.stopa

poreza na dohodak i doprinosi

Svjetski rang ukupno

(157 zemalja)

Bugarska 91,1/60 10-34 42 0,98

Češka 82,5/21 22-45 42 0,98

Hrvatska 70,8/103 40/47-58/63 84 1,18

Estonija 81,9/9 21-43 22 0,89

Latvija 84,8/36 24-45 35 0,80

Litva 92,9/13 15-42 19 0,88

Mađarska 78,7/58 16-46 55 1,12

Poljska 75,5/39 32-44 47 1,02

Rumunjska 87,5/61 16-45 17 0,84

Slovačka 80,1/56 25-54 47 0,89

Slovenija 58,6/90 50-66 111 1,13

2. Tablica 2. Usporedba rangova Hrvatske i CEE zemalja članica EU i odstupanja među rangom fiskalnih sloboda,

zadnje dostupne godine


CEE zemlje

članice EU

Prosječne

efektivne

porezne stope

**

Stope

PDV-a

(%)*

Reducirana

stopa

PDV-a**

Nominalna

stopa poreza

na dobit (%)**

Doprinosi

poslodavaca

(%)**

Doprinosi

zaposlenih

(%)**

Najviša

stopa

poreza na

dohodak

(%)**

Bugarska 9,0 20 9 10 18,1 12,9 10

Češka 16,7 21 10 i 15 19 34,0 11,0 22

Hrvatska 16,5 25 5 i 13 20 17,2 20,0 40

Estonija 16,5 20 9 20 33,8 1,6 20

Latvija 14,3 21 12 15 23,59 10,5 23

Litva 13,6 21 5 i 9 15 (5 SMEs) 30,8 9 15

Mađarska 19,3 27 5 i 18 19 (16 SMEs) 27 18,5 16

Poljska 17,5 23 5 i 8 19 16,26 13,71 32

Rumunjska 14,8 24* 5 i 9 16 22,75 16,50 16

Slovačka 19,4 20 10 22 35,2 13,4 50

Slovenija 15,5 22 9,5 17 16,10 22,1 25

* Rumunjska je u međuvremenu snizila stopu PDV-a s 24% iz 2014. godine na 20% 2015. godini; Izvor: autori prema: *VAT Rates

applied in Member states, COM, 2016; **Taxation trends in the EU, Eurostat, 2015;

3. Tablica 3. Porezni nameti, izabrane kategorije, CEE zemlje članice EU


11/6/2016

30

• Nakon financijske i ekonomske krize, dotadašnja stopa PDV-a od 23 posto zamijenjena stopom od 25 posto, ukinuta nulta stopa sa stopom od 5 posto, a doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje smanjeni su s 15 na 13 posto, a olakšice za porez na dohodak pokrivaju se novim porezom od 12 posto na dividende. – Općom stopom PDV-a (25%) i međustopom PDV-a (13%) Hrvatska pripada

skupini zemalja članica EU s najvišim stopama poreza (izuzev Mađarske koja je na prvom mjestu) s tendencijom (pre)čestog mijenjanja što izaziva neizvjesnost i nesigurnost poslovnog planiranja

• Kesner-Škreb (2013.) uspoređujući porezne terete zemalja sa sličnim BDP-om po stanovniku, ističe kako nama slične i konkurentne zemlje imaju porezno opterećenje čak i do šest strukturnih poena (Latvija) niže od hrvatskog. – To potvrđuju i istraživanja (Deskar-Škrbić i Šimović, 2014., u: Urban,

2016.:162) koja su ustanovila da je porezni klin za prosječno zaposlene u Hrvatskoj relativno visok u odnosu na ostale zemlje članice EU.


• Komparativna regionalna studija o ključnim odrednicama generiranja prihoda u 61 zemlji (Khwaja i Iyer, 2014.) pokazuje da je zakonski potencijal propisanih prihoda često veći nego što bi se moglo zaključiti uzimajući u obzir ekonomske fundamente države �

s razlikom između zakonskog i gospodarskog potencijala od 3,82 posto BDP-a Hrvatska je slična jedino Poljskoj.

Kada bi se u ukupni porezni teret Hrvatske uključio iznos nenaplaćenih poreza, porezni teret bio bi znatno veći

1,15 mlrd. kuna

(PU, 2016.)


Najviša stopa poreza na dohodak CEE zemalja članica EU u odnosu na realni BDP po stanovniku, % prosjeka EU, 2015.

4.


11/6/2016

31

Maksimalne porezne stope poreza na dobit (%), 1996. i 2015. godina, CEE (EU)5.


CEE zemlje

članice EU

Udio poreza u BDP-u (%)

Ukupno sve

kategorije

Neizravni

porezi

(ukupno)

Neizravni

porezi - PDV

Izravni porezi Doprinosi

Osobni Poslovni Zaposleni Domaćinstva

Bugarska 28,1 15,2 9,2 2,9 1,9 4,6 3,0

Češka 34,9 13,0 7,4 3,7 3,2 9,5 5,3

Hrvatska 36,5 18,9 12,6 3,9 2,0 5,7 5,5

Estonija 32,0 13,5 8,3 5,5 0,3 10,4 0,7

Latvija 28,1 12,0 7,3 5,7 1,6 5,7 2,6

Litva 27,2 11,3 7,5 3,6 1,4 7,2 3,6

Mađarska 38,5 18,7 9,0 5,0 0,0 7,5 5,5

Poljska 32,7 12,8 7,0 4,5 1,8 5,2 7,1

Rumunjska 27,4 12,8 8,3 3,4 2,0 5,6 3,0

Slovačka 30,4 10,5 6,4 2,9 2,9 7,5 5,9

Slovenija 37,3 15,0 8,4 5,3 1,2 5,7 9,1

Izvor: autori prema: Taxation trends in the EU, Eurostat, 2015.

Tablica 4. Struktura i udio poreza u BDP-u, odabrane kategorije, CEE zemlje članice EU, 2014. godina6.


• Izvješće Svjetske banke (2014.) upozorava kako su

ukupne potpore javnom sektoru od 2,1 posto BDP-a dvostruko veće u odnosu na potrošnju u zemljama EU15 i EU10, plaće u javnom sektoru od 12 posto BDP-a su 2,6 postotnih bodova BDP-a veće nego u zemljama EU10 ili 1,6 postotnih bodova više nego u zemljama EU15 te sa 7,7 posto BDP-a izdavanja za tekuću potrošnju Hrvatska je svrstana među države s najvišom stopom za tekuću potrošnju.


11/6/2016

32

Zaključak?

1. Usklađene strukturne reforme na vitalnim područjima osnovni su okvir za ostvarivanje tih promjena;

2. Redefinirati fiskalnu politiku uzimajući u obzir stvarni porezni kapacitet i uvažavajući gospodarsku situaciju u državi i okruženju;

3. Kod poreznih reformi voditi računa o jednostavnosti poreznog sustava i modifikaciji poreza sukladno prioritetima ekonomske politike i sektorskih politika posebice vodeći računa o poticanju poduzetničkog okruženja;

4. Strateški pristup planiranju fiskalnih reformi uskladiti s rokom i kapacitetima određenim mogućnostima centralne i lokalnih jedinica provođenja uvažavajući dostignuća informacijskih tehnologija;

5. Utvrditi i transparentno pratiti sve neporezne namete te ih, reformom i racionalizacijom javne uprave, restrukturiranjem javnih poduzeća i uvođenjem sustava odgovornosti (mjerljivošću ciljeva) javne/lokalne uprave smanjivati (po potrebi ukidati);

1.

2.

3.

4.

5.


Pitanja za ponavljanje i raspravu

• Objasnite decentralizaciju industrijskog razvoja – regionalnu dimenziju industrijske politike. • Objasnite pojam „kreativna regija“ i izdvojite važne aspekte kako bi neka regija postala

„kreativna regija“.• Što obuhvaća „marshallovo trojstvo“ i na koji se temeljni princip oslanja?• Koncept industrijskih klastera prema Porteru.• Izdvojite 4 tipa klastera/industrijska okruga prema Markusenu.• Enright predlaže klasifikaciju klastera koja je izuzeto bitna za razumijevanje uloge socijalnog

kapitala i, time, razliku između pojedinih klastera –navedite klasifikaciju.• Objasnite razloge industrijskog povezivanja u klaster. Na koji način doprinose regiji?• Objasnite prednosti, ali i eventualne zamke strategije regionalne specijalizacije. Treba li

koristiti eventualno strategiju regionalne diferencijacije?• Objasnite promjene u pristupu regionalnoj politici - od stare prema novoj.• Što predstavlja strategija pametne specijalizacije – S3? Koji joj je glavni strateški cilj?• Izdvojite 4 prioritetna područja i horizontalne preklapajuće sektore za RH. Objasnite što su

“KET” te za svako prioritetno područje izdvojite primjer KET.• Što predstavljaju “KETs”? Proučite klasterski pristup i izdvojenih 12 prioritetnih sektora za

RH, a potom izdvojite jedan od prioritetnih sektora i za njega minimalno 3 KETs-a koji su, prema Vašem mišljenju, najpotrebniji/najvažniji u RH.

• Definirajte triple helix. Koja je ključna razlika između evolucijskih faza triple helix koncepta: stattični model, laisess-faire model i balansirani model?

• Objasnite značenje “spin-off” poduzeća temeljenog na znanosti i tehnologiji. Objasniterazliku između spin-off-a outsourcinga. Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna


95

Documents

Reg No.4 Suvremeni-trendovi-i-promjene-u-regionalnoj-ekonomiji · “Državese natječu da bi se razvijale, a što je rezultat globalizacije –konkuriraju za tržišta, tehnologije,