CORMOPHYTACORMOPHYTA

SPERMATOPHYTA (ANTHOPHYTA)

PodjelaPodjela

• Sjemenjače ili cvjetnice obuhvaćaju tri pododjeljka:

1. CONIFEROPHYTINA (PINICAE)2. CYCADOPHYTINA (CYCADICAE)3. MAGNOLIOPHYTINA (ANGIOSPERMAE).• Prva dva pododjeljka pripadaju skupini

golosjemenjača ili gimnospermi.

ZajedniZajedniččkeke osobineosobine

• Kao i većina papratnjača, cvjetnice imaju korijen, stabljiku i list. Provodnisustav je poboljšan, sastoji se od traheja ili sitastih cijevi. Stabljika ima sekundarni rastu debljinu.

• Razvijaju se cvijet, sjemenka i plod.

RazvojniRazvojni ciluscilus sjemenjasjemenjaččaa

• U rasplodu se izmjenjuju sporofit i gametofit (otkriventek 1851.g.).

• Mejozom nastajuheterospore. Mikrospore supeludna zrnca, a megaspore embrionske vreće.

OpraOpraššivanjeivanje

• Oprašivanjeprethodi oplodnji.

• Da bi se izbjeglaautogamija, prostorno se odvajaju muški odženskih cvjetova, ilidozrijevaju u različito vrijeme.

NaNaččiniini opraopraššivanjaivanja

• Oprašivanje može biti anemogamno, zoogamno ilihidrogamno.

GrađaGrađa palinomorfapalinomorfa

• Stijenka peludnih zrna i spora je dvoslojna, sastoji se od intine i eksine, a načinjena je odrezistentnog materijala -sporopolenina.

• Na mjestu gdje ćepeludno zrno proklijatinalazi se apertura.

TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora

• Katatremnazrna imajuaperturu naproksimalnompolu. Imaju ihpaparatnjače.

TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora

• Anatremna zrnaimaju aperturu nadistalnom polu. Imaju ihgolosjemenjače.

TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora

• Zonotremnazrna imajuveći brojaperturaraspoređenih u zonama.

TipoviTipovi peludnihpeludnih zrnazrna i i sporaspora

• Pantotremnazrna moguimati i više od100 apertura. Imaju ihkritosjemenjače.

MuMušškiki gametofitgametofit

• Muški gametofitsu višestaničnapeludna zrnca, koja nastajunajmanje jednomstaničnomdiobom(mejozom).

OplodnjaOplodnja

• Peludno zrno naaperturi klije u peludnu mješinicu.

• Oplodnja može bitizoidiogamna(pokretnispermatozoid) ilisifonogamna(nepokretnaspermalna stanica).

SjemenkaSjemenka i plodi plod

• Između oprašivanja i oplodnje može proćiod nekoliko sati ili dana, pa i više od jednegodine (golosjemenjače).

• Sjemenka se sastoji od embrija, hranjivogtkiva (endosperm) i sjemene lupine.

• Plod je organ koji služi rasprostiranjusjemenki (zoohorija, anemohorija, hidrohorija).

PorijekloPorijeklo i i sistematikasistematika

• Nastale su od predaka sličnih prapapratima i razvijale se paralelno papratnjačama.

• Golosjemenjače su postale dominantnesredinom perma, a od sredine krededominantna skupina su kritosjemenjače.

• Danas živi 600 vrsta koniferofitina, 200 vrsta cikadofitina , i 147 000 vrstamagnoliofitina.

CONIFEROPHYTINA CONIFEROPHYTINA (PINICAE)(PINICAE)= RAŠLJASTE (IGLIČASTE)

GOLOSJEMENJAČE)

Građa: • korijen• stabljika s gusto poredanim

traheidama• trofofili - viličasti ili

ljuskasti

SporofiliSporofili, , sjemenkesjemenke

• sporofili se dijele namikrosporofile, koji nose peludnice i megasporofile, koji nose po jedan sjemenizametak. Često su grupiraniu cvatove.

• Sjemenke imaju sočne, ljuskave listove s kožicomza letenje

1. 1. RazredRazred : GINKGOATAE: GINKGOATAE

• Poznati su od gornjegdevona, maksimumrazvoja su imali u juri i kredi, a danas su živifosili.

• Rod Ginkgo datira izdonje jure (190 000 000 god.) i najstarije ježivuće drvo.

ListoviListovi

• Listovi nemaju glavne žile.

GinkgoataeGinkgoatae

• Cvjetovi su odvojena spola,dvodomni, smješteni postrance, ili terminalno na dugim osima, te nemaju sterilnih listova.

• Oplodnja je zoidiogamna.

GinkgoGinkgo

• Ginkgo jelistopadnodrvo, kojeima lepezastelistove s dihotomskomnervaturom.

• Stabla suvisoka do 30 m.

GinkgoGinkgo

• Od oprašivanja do oplodnje prođe i ponekoliko mjeseci, te se oplodnja često vršikad sjemeni zametakotpadne sa stabla.

• Plod je kuglast i neugodnog mirisa, koji potječe od maslačne kiseline .

GinkgoGinkgo

• Danas se smatra dafosilna vrsta G. adianthoidesodgovara recentnojG. biloba, što značida je preživjelakatastrofu na krajukrede.

GinkgoGinkgo

• Iz Amerike je Ginkgo nestao prije 7, a iz Europe prije 2.5 milijuna godina.

• U Hrvatskoj su nađeni fosilni listovi u Cabuni krajVirovitice u pliocenskim sedimentima.

• U Japanu je preživio dijelom i zbog trudabudističkih svećenika.

• U Europi se sadi u parkovima kao ukrasno drvo.

GinkgoGinkgo

• U rod Ginkgo uključeni su i neki drugi fosilni “rodovi”, kao npr. Ginkoites i Baiera.

• Danas se od prodajefarmakoloških preparata nabazi ginka godišnje zarađujeoko 280 milijuna $.

2. 2. RazredRazred PINATAEPINATAE

• Najstariji fosili potječu izgornjeg devona, a žive i danas.

• Muški i ženski cvjetoviimaju skraćenu os, teimaju sterilne listiće.

• Ženski su cvjetovigrupirani u cvatove u obliku rese ili češera.

PodrazredPodrazred CORDAITIDAECORDAITIDAE

• Osobito su važni zakarbon i donji perm.

• Stabla su visine do 30 m, s razgranjenomkrošnjom, te imajusekundarni rast u debljinu.

CORDAITIDAECORDAITIDAE

• Traheide suaraukarijskog tipa, a mogu imati i spiralna odebljanja.

CORDAITIDAECORDAITIDAE

• Listovi su kopljasti, s paralelnomnervaturom, zavojitoraspoređeni, te imajudjelomiceizdiferenciranspužvasti i palisadniparenhim.

ParenhimParenhim

CORDAITIDAECORDAITIDAE

• Muški i ženskicvjetovi skupljeni suu resaste cvatove, teimaju brojne sterilnelistiće - brakteje.

• Sjemenke susrcolike.

CORDAITIDAECORDAITIDAE

• Kordaiti su bili važansastavni diokarbonskih šuma.

• Rod Cordaites nađenje i u Hrvatskoj, u Lici.

PodrazredPodrazred PINIDAE PINIDAE

• Poznate od gornjegkarbona do danas.

• Ženski su cvjetovi sujako reducirani. Sjemene ljuske susrasle s pokrovnimbraktejama u cvatovetipa češera.

• Muški su cvjetovičešerasti.

PINIDAEPINIDAE

• Oplodnja jesifonogamna.

• Prevladavaju stabla, rjeđe su grmolike.

• Listovi imajuparalelnu nervaturu i najčešće suvišegodišnji.

• Ženski gametofit jevišegodišnji protalij, koji može nositi do 60 arhegonija.

• Muški gametofit jepeludno zrno s dvijenepokretene spermalnestanice.

PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales

• Najčešći su u rasponuod karbona do gornjegtrijasa, a neke familije su živjele i u juri, kredi i paleogenu.

• Sterilni ljuskavi listovi i plodni listovi još nisusrasli u sjemenu ljusku.

• Sekundarno drvo imaaraukarioidne traheide.

PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales

Familia LEBACHIACEAE (WALCHIACEAE)

• Lebachia - vitko stablo sličnoaraukariji, iz karbona i perma. Iglice duge do 2.5 cm. Ženskičešer je cvat, stoji uspravno i dug je 4-10 cm. U pazušcimabrakteja se vide pojedinicvjetovi. Muški češer je cvijet.

PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales

Familia VOLTZIACEAE

• Voltzia je živjela odperma do donje jure, a česta je u trijasu. Imasvojstva araukarijacejai taksodijaceja. Imadva tipa ljuski i listova.

PINIDAE PINIDAE -- red red VoltzialesVoltziales

Familia VOLTZIACEAE

• Pagiophyllum je rod koji je živio u mezozoiku i paleogenu. Nađen je u gornjokrednimsedimentima Hvara.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinales

FamiliaARAUCARIACEAE

• Važne za trijas, a žive i danas.

• Imaju drvenaste češere odsraslih pokrovnih i sjemenih ljuski, koje nose po jednu sjemenku.

• Danas se uzgajaju i kaoukrasne biljke.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia ARAUCARIACEAEARAUCARIACEAE

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE

• Razvili se iz protopinaceja.• Poznate od jure do danas.• Zimzelene, igličasti listovi ostaju na stablu od 3 do

9 godina.• Geografski su rasprostranjeni samo na sjevernoj

hemisferi.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE

• Drvenasti ženski češeriimaju brojne sterilne, zavojito poredane ljuske, te po jednu sjemenuljusku s dva sjemenazametka. Zreli češeri vise prema dolje, pa sjemenkeispadaju, a ako suuspravni, gube ljuske.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE

• Muški cvjetovi imajuna bazi osi nekolikoljuskavih listića. Iznadsu brojni zavojitoporedani prašnici nakratkom dršku, sa podvije peludnice. Odoprašivanja do oplodnje prođe i pogodinu dana.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE

Abies - jela• Ima plosnate iglice s

dvije bijele pruge nadonjoj strani.

• Jako je osjetljiva nauvjete u okolišu.

• Poznata je odmiocena.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAE PINACEAE -- AbiesAbies

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE

Picea - smreka, omorika

• Ima šiljaste, četverouglasteiglice.

• Poznata je odkrede.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE

Larix - ariš• Listopadno

drvo.• Poznat je od

paleogena.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAEPINACEAE

Pinus - bor• Može imati različite

oblike krošnje i različitbroj iglica u pršljenu(2-5).

• Najstarije živo stablo naZemlji “Metuzalem”pripada ovom rodu, živiu Kaliforniji i staro je4723 godine.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAE PINACEAE -- PinusPinus

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAE PINACEAE -- PinusPinus

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia PINACEAE PINACEAE -- PinusPinus

• Od smolejantarnog boraPinus succiniferanastali su u Baltičkom područjuoligocenski jantari.

• Brojni ostaci, najčešće iglica i sjemenki, te češeranađeni su u sarmatu okoliceZagreba.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

• Sjemene i pokrovneljuske su jako srasle.

• Nose više od dva sjemenazametka.

• Peludna zrnca nemajuzračne mjehuriće.

• Žive u močvarnimokolišima pa su bile važne za produkcijupaleogenskih i neogenskih ugljena.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

Sequoiadendron• Obično je visoka 76-84

m, promjera 5-7 m, a najveći poznati primjerakje visok 95 m, s promjerom stabla 11 m. Može doživjeti više od3000 g.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

Sequoia• Poznata od

krede, a česta u paleogenu i neogenu.

• Živi i danas, kadpojedina stablamogu narastiviša od 100 m.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

• Metasequoia

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

Glyptostrobus• Čest u Europi u kredi,

paleogenu i neogenu, pa jenađen i u Hrvatskoj.

• Živi i danas.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

Taxodium - močvarničempres

• poznat od krede do danas• Živi u močvarnom

okolišu, ima zračnokorijenje

• ujesen odbacuje iglice• kod nas je nađen u M i Pl

sedimentima.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia TAXODIACEAETAXODIACEAE

Cunninghamia• Poznata od gornje krede

do danas.• Nađena u gornjokrednim

sedimentima Hvara.Sphenolepidium• Živio od kraja trijasa do

kraja krede. Nađen naHvaru.

TaxodiaceaeTaxodiaceae -- CupressaceaeCupressaceae

• Na temelju analizedna 1994.g. Preporučeno je dase spoje familijetaksodijaceje i kupresaceje.

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia CUPRESSACEAECUPRESSACEAE

• Poznate su od jure do danas.

• U Hrvatskoj su nađenifosili kredne i miocenske starosti.

Cupressus - čempres

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia CUPRESSACEAECUPRESSACEAEThuja - tuja

PINIDAE PINIDAE -- red red PinalesPinalesFamiliaFamilia CUPRESSACEAECUPRESSACEAE

• Juniperus - borovica

3. 3. PodrazredPodrazred TAXIDAETAXIDAE

• Poznate odgornjeg trijasa do danas.

• Imaju bobuumjesto češera.

• Sadrže otrovtaksin, osim mesnatog dijela ploda.

Taxus - tisa