Embed Size (px)
Citation preview
REGISTAR PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM
UVOD
Registar objedinjuje zakonska prava osoba s invaliditetom u RH.
Sadrži prava iz područja:
socijalne skrbi,
zdravlja,
mirovinskog sustava,
odgoja i obrazovanja,
profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada,
pristupačnosti,
mobilnosti,
kulture,
turizma,
političkog i javnog života,
poreznog sustava,
carinskog sustava,
sustava branitelja.
Za svako pravo navedeni su važeći zakonski propis/i kojima je pravo propisano, korisnici
prava, uvjeti ostvarivanja prava, nadležna služba koja o pravu rješava te postupak ostvarivanja
prava.
Napomena:
U RH glede načina oslovljavanja osoba s invaliditetom, za odrasle osobe s
invaliditetom prihvaćen je termin osoba s invaliditetom, dok je za djecu prihvaćen termin
dijete s teškoćama u razvoju.
Osobe s invaliditetom uključuju osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna
ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati
njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
(Konvencija o pravima osoba s invaliditetom).
U ovom registru korišteni su i drugi termini u slučaju kada je citiran zakonski propis.
Registar ne sadrži prava koja se ostvaruju temeljem članstva u raznim udrugama kao
ni prava koja svojim građanima/osobama s invaliditetom temeljem prebivališta osigurava
jedinica lokalne/područne samouprave. Ova prava obuhvatit će se posebnim registrom.
.
PRISTUPAČNOST
Zakonski okvir
Zakon o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12 i 55/12),
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (“Narodne novine”, broj 151/05 i 61/07),
Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima („Narodne Novine“, broj 21/09,
57/10, 125/10, 48/11 i 81/12),
Zakon o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
(„Narodne novine“, broj 174/04),
Pravilnik o postupku ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu
stana za potrebe hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s ograničenom
sposobnosti kretanja („Narodne novine“, broj 31/02).
Prava (posredna prava) za sve osobe s invaliditetom
nesmetan pristup i kretanje u građevini u smislu da se građevine javne i poslovne
namjene moraju projektirati i graditi tako da se osobama smanjene pokretljivosti
osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad, kao i da se građevine stambene i
stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju projektirati i graditi tako da
je moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom stanu na svakih deset
stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti, temeljem
Zakona o prostornom uređenju i gradnji,
bez akta kojim se odobrava građenje, bez lokacijske dozvole te bez glavnog
projekta, mogu se izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na
pristupima građevini i unutar građevine, te na javnim površinama radi
omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, odnosno ako se ne utječe na
ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i /ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te
druge radove denivelacije, ugradbe zvučnih semaforskih uređaja i ugradbe taktilnih
površina u građevinama i na javno-prometnim površinama, a temeljem Pravilnika o
jednostavnim građevinama i radovima,
građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju
se projektirati i graditi tako da je moguća jednostavna prilagodba građevine u
najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad
osobama smanjene pokretljivosti sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji,
stambene građevine, građevine stambeno-poslovne namjene te građevine javne i
poslovne namjene, moraju sadržavati obvezne elemente pristupačnosti i/ili
udovoljavati uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom na način i u
slučajevima propisanim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Ukoliko Pravilnikom za određenu građevinu nije određen obvezni element
pristupačnosti, građevina mora udovoljavati uvjetima uporabe pomagala.
Uvjeti uporabe pomagala osoba s invaliditetom su prostor potreban za kretanje
osobe u invalidskim kolicima,prostor potreban za uporabu štapa, štaka, hodalica,
prostor potreban za uporabu bijeloga štapa i psa vodiča.
Obvezni elementi pristupačnosti su elementi pristupačnosti za svladavanje
visinskih razlika (rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna
sklopiva platforma), elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor,
komunikacija, WC, kupaonica, kuhinja, soba, učionica, radni prostor, stan, kavana i
restoran, kabina za presvlačenje, tuš kabina, ulaz u vodu na plaži i na bazenu, mjesto u
gledalištu, telefon, tekstofon, faks, bankomat; električne instalacije: parlafon, prekidač
za svjetlo, i zvonce, utičnica u kuhinji, ostale utičnice, izvodna ploča za električnu
instalaciju, zatim kvake na vratima i prozorima, šalter, pult, induktivna petlja ili
transmisijski obruč, oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama) i
elementi pristupačnosti javnog prometa za osiguranje uvjeta neovisnog kretanja
osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (stajalište i peron, parkirališno
mjesto, javna pješačka površina, semafor, pješački prijelaz, pješački otok i raskrižje).
Prava sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova
njihove obitelj
pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za kretanje pomoću kolica i
drugih ortopedskih pomagala za potrebe hrvatskih ratnih vojnih invalida
Domovinskog rata
Korisnici prava
HRVI Domovinskog rata koji nisu sposobni za kretanje bez invalidskih kolica ili
drugih ortopedskih pomagala i slijepi HRVI.
Postupak ostvarivanja prava
Zahtjev i potrebna dokumentacija (navedena u čl.st.2. Pravilnika o postupku
ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za potrebe
hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s ograničenom sposobnosti
kretanja) za ostvarivanje prava na prilagodbu podnosi HRVI ili član njegovog
obiteljskog kućanstva u pisanom obliku Ministarstvu graditeljstva i prostornog
uređenja.
Povjerenstvo utvrđuje rješenjem osnovanost zahtjeva koje se dostavlja podnositelju
zahtjeva.
Ministarstvo temeljem rješenja pokreće postupak u svezi izvođenja radova na
prilagodbi te kao investitor provodi odgovarajući postupak za odabir izvoditelja
radova.
POREZNI SUSTAV
Zakonski okvir
Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11 i
22/12)
Pravilnik o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 96/06,68/07, 146/08, 2/09,
146/09, 123/10, 137/11 i 61/12)
Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 47/95, 106/96, 164/98,
105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 86/01, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12)
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 149/09, 89/11, 29/12
i 64/12)
Prava u poreznom sustavu sukladno Zakonu o porezu na dohodak
Uvećanje osobnog odbitka u visini 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog
obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s
invaliditetom.
Uvećanje osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog
obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima
je rješenjem na temelju posebnih propisa utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100%
i/ili koji radi invalidnosti imaju na temelju posebnih propisa pravo na tuđu pomoć i
njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava
ne može koristiti osobni odbitak (faktor 0,3).
Neoporezivi dio dohotka ili osnovni osobni odbitak iznosi 2.200,00 kn, a osobni
odbitak umirovljenika iznosi najmanje 2.200,00 kn a najviše 3.400,00 kn.
Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga
ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od
nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.
Postupak ostvarivanja prava u poreznom sustavu
Postupak provodi ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom
boravištu građana.
Na poreznoj kartici treba biti upisana šifra invaliditeta za poreznog obveznika i/ili
uzdržavanog člana obitelji.
Šifra se upisuje u nadležnoj ispostavi porezne uprave uz predočenje dokumentacije
koja dokazuje postojanje invaliditeta (to može biti Nalaz i mišljenje tijela vještačenja,
rješenje Centra za socijalnu skrb o osobnoj invalidnini, rješenje CZSS-a o tuđoj njezi i
pomoći, i ostala dokumentacija).
CARINSKI SUSTAV
Zakonski okvir
Carinski zakon („Narodne novine“, broj 78/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05,
138/06, 60/08, 45/09 i 56/10),
Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine
(„Narodne novine“, broj 5/07, 153/09, 41/10),
Prava u carinskom sustavu sukladno Carinskom zakonu
Pravo na oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu osobnih automobila za potrebe
osoba s invaliditetom.
Pravo na oslobođenje od plaćanja carine na predmete, uređaje, instrumente i
aparate za osobe s invaliditetom, kao i rezervni dijelovi, komponente ili pribor
odnosno alati za održavanje tih predmeta, uz uvjet da se uvoze zajedno s navedenim
predmetima, ili naknadno ukoliko su sami predmeti već uvezeni uz oslobođenje od
plaćanja carine.
Pravo na oslobođenje od carine pri uvozu osobnih automobila
Oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu osobnih automobila koje se može
ostvariti jednom u pet godina, i to do 100.000 kn carinske vrijednosti osobnog
automobila koji se uvozi, a ako carinska vrijednost premašuje tu svotu, na razliku
vrijednosti obračunava se i plaća carina.
Napomena: Ovo se odnosi na osobne automobile koji se uvoze iz zemalja koje
nisu članice EU.
Korisnici prava
Od plaćanja carine pri uvozu oslobođeni su osobni automobili koje u svrhu osobne
uporabe uvoze osobe s invaliditetom s 100 % tjelesnim oštećenjem.
Osoba s najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje razmjerno
postotku tjelesnog oštećenja;
Osobe s invaliditetom da bi mogle ostvariti ovo pravo moraju imati važeću vozačku
dozvolu za upravljanje osobnim automobilom, a ukoliko ne ispunjavaju zdravstvene
uvjete za izdavanje vozačke dozvole za upravljanje osobnim automobilom, pravo
mogu ostvariti članovi uže obitelji (bračni drug, roditelji i djeca) koji s osobom žive
u zajedničkom kućanstvu, odnosno druge osobe (najviše dvije) kojima je temeljem
propisa ili rješenjem tijela nadležnog za socijalnu skrb povjerena skrb.
Postupak ostvarivanja prava
Pisani zahtjev i ostala potrebna dokumentacija za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja
carine pri uvozu osobnog automobila podnosi se nadležnoj carinarnici.
Potrebna dokumentacija se razlikuje ovisno o tome da li će automobilom upravljati
osoba s invaliditetom ili druga osoba.
Podaci o potrebnoj dokumentaciji mogu se pronaći u članku 27. Uredbe o uvjetima i
postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine kojom je propisan i cijeli
postupak ostvarivanja ovog prava.
Pravo na oslobođenje od plaćanja carine na predmete namijenjene osobama s
invaliditetom
Oslobođenje od plaćanja carine na predmete, uređaje, instrumente i aparate, posebno
izrađeni i prilagođene za osobnu uporabu, kao i obrazovanje, znanstveni i kulturni
razvoj, socijalnu integraciju, te profesionalnu i drugu rehabilitaciju slijepih i
slabovidnih, gluhih i nagluhih, dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika, te
osoba s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem.
Od plaćanja carine oslobođeni su i rezervni dijelovi, komponente ili pribor, te potrošni
materijal posebno namijenjen navedenim predmetima, te alati za održavanje,
kalibraciju ili popravak tih artikala, uz uvjet da se uvoze zajedno s navedenim
predmetima, ili naknadno ukoliko su sami predmeti već uvezeni uz oslobođenje od
plaćanja carine.
Korisnici prava
Osoba s invaliditetom radi osobne uporabe predmeta,
Organizacija, ustanova, te udruženje registrirano za pružanje pomoći, te profesionalnu
i drugu rehabilitaciju osoba s invaliditetom.
Postupak ostvarivanja prava
Pri ulasku u RH uvezeni automobil i predmeti se moraju prijaviti carini na graničnom
prilazu a zatim se pisani zahtjev i potrebna dokumentacija za ostvarenje navedenih
prava podnose nadležnoj carinarnici prema mjestu prebivališta.
Potrebna dokumentacija kao i cijeli postupak opisan je u članku 12. Uredbe o uvjetima
i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine.
Važno je napomenuti da ulaskom RH u Europsku uniju odnosno 1. srpnja 2013. godine,
osoba s invaliditetom više neće moći ostvariti navedene carinske povlastice.
ZDRAVLJE
Zakonski okvir
Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 150/08, 94/09,
153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12, 123/12 i 144/12),
Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 85/06,
150/08 i 71/10),
Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima („Narodne novine“, broj 7/12),
Pravilnik o uvjetima ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za
bolničko liječenje medicinskom terapijom i fizikalnom terapijom u kući („Narodne
novine“, broj26/96, 79/97, 31/99, 51/99, 73/99, 40/07, 46/07, 64/08,91/09 i 118/09),
Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja i pravo na zdravstvenu njegu u kući („Narodne novine“, broj 88/10, 1/11,
16/11 i 87/11),
Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja („Narodne novine“, broj 67/09, 116/09, 4/10, 13/10, 88/10, 131/10, 01/11,
16/11, 87/11, 137/11, 39/12, 69/12 i 126/12),
Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja
(„Narodne novine“, broj 2/09, 123/09 i 39/02),
Pravilnik o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije
dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna („Narodne novine“, broj
169/04 i 37/08),
Pravilnik o mjerilima i postupcima za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu osoba
s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad i
koje nemaju sredstava za uzdržavanje, a koje to pravo ne mogu ostvariti po drugoj
osnovi(„Narodne novine“, broj 39/02),
Zakon o zaštiti pacijenata („Narodne novine“, broj 169/04, 37/08),
Zakon o zdravstvenoj zašiti(„Narodne novine“, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11,
84/11, 154/11, 12/12, 35/12 i 70/12),
Zakon o osobama s duševnim smetnjama(„Narodne novine“, broj11/97, 27/98, 128/99,
79/02).
Prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u sustava zdravstva
Besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za osigurane osobe s invaliditetom
koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesno oštećenja prema posebnim
propisima, zatim za osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja i za osobe s
tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu
samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o
socijalnoj skrbi, propisano Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.
Pravo na zdravstvenu njegu u kući koje osigurana osoba ostvaruje na osnovi
nepokretnosti ili teške pokretnosti (osigurane osobe koje za kretanje trebaju pomoć
druge osobe ili koriste pomagala za kretanje). Može se propisati u trajanju od 5 puta
tjedno kroz 30 dana, a iznimno se može propisati u trajanju od 7 puta tjedno kroz 30
dana, zatim u trajanju od 90 dana ili u trajanju od jedne godine za stanja spinalne
mišićne atrofije, cerebralne paralize, tetraplegije, paraplegije i hemiplegije kao i za
ostala teška stanja, odnosno u slučaju potrebe dugotrajnog provođenja zdravstvene
njege u kući osiguranih osoba prema, sukladno Pravilniku o pravima, uvjetima i
načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i pravo na
zdravstvenu njegu u kući.
Pravo na provođenje fizikalne terapije u kući u slučaju potpune nepokretnosti,
odnosno teške pokretnosti. Fizikalna terapija u kući bolesnika se uglavnom provodi
kod neuroloških, traumatoloških i ortopedskih bolesnika, degenerativnih, reumatskih i
neuromuskularnih oboljenja i djece sa neurorazvojnim ili psihomotornim smetnjama
sukladno Pravilniku o uvjetima ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja za bolničko liječenje medicinskom terapijom i fizikalnom terapijom u kući.
Pravo na besplatan cjelodnevni smještaj tijekom bolničkog liječenja (24-satni
smještaj), osiguranika/jednog od roditelja uz dijete s teškoćama u razvoju,
neovisno o dobi djeteta, ovisno o smještajnim kapacitetima bolnice.
Pravo jednog od roditelja osiguranika na dnevni smještaj (ne i noćenje) uz dijete s
teškoćama u razvoju, bez obzira na dob djeteta, koje se nalazi na bolničkom
liječenju u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje djece oboljele od akutnih
bolesti.
Pravo na smještaj uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju jednog od roditelja ili osobe koja skrbi o djetetu, kada je u provođenju bolničke
medicinske rehabilitacije djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama potrebna
prisutnost roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu.
Besplatan boravak uz dijete, ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima
specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, ima: osigurana osoba/jedan od
roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima
posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno Nalaz i mišljenje nadležnog
tijela vještačenja.
Ova prava ostvaruju se sukladno Pravilniku o uvjetima ostvarivanja prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom terapijom i fizikalnom
terapijom u kući i Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz
obveznog zdravstvenog osiguranja i pravo na zdravstvenu njegu u kući.
Pravo na ortopedska i druga pomagala (pomagalo, popravak ili rezervni dio, te
potrošni materijal), stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske
nadomjestke, bez ispunjavanja uvjeta prethodnoga obveznoga zdravstvenog
osiguranja u Zavodu u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18
mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije nastupa osiguranog slučaja, za
osigurane osobe sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju koje su nesposobne za
samostalan život i rad kao i za osigurane osobe kojima je ta zdravstvena zaštita
potrebna zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, u odnosu na
druge osiguranike, sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju djeca osiguranika koja su nakon
navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i
rad sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava, sukladno Zakonu o
obveznom zdravstvenom osiguranju.
Pravne i fizičke osobe, odnosno tijela državne vlasti, obvezni su osigurati na obvezno
zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, djecu sa
smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom
praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje, sukladno Zakonu o obveznom
zdravstvenom osiguranju.
Osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad (osoba koja je navršila 60
godina (žena) odnosno 65 godina (muškarac), osoba lišena poslovne sposobnosti,
osoba čiju je potpunu nesposobnost za rad i privređivanje utvrdilo nalazom i
mišljenjem tijelo vještačenja u postupku za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi ili
drugo nadležno tijelo vještačenja prema posebnim propisima, nezaposlena žena za
vrijeme trudnoće i 6 mjeseci nakon porođaja a ako se radi o samohranom ocu u
trajanju od 6 mjeseci do rođenja djeteta, osoba ovisnik o opojnim drogama, alkoholu
ili drugim ovisnostima koja je podvrgnuta odvikavanju ili je uključena u terapijsku
zajednicu ili druge oblike pomoći sve dok te okolnosti traju) i nemaju sredstava za
uzdržavanje (smatra se da osoba nema sredstava za uzdržavanje čiji prihod po članu
obitelji ne prelazi 100 % osnovice za socijalna davanja ili 500,00 kn), imaju pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rješenja koje
donosi ured državne uprave nadležan za poslove socijalne skrbi, ako pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi. Pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje prema navedenoj osnovi osiguranja traje za sve
vrijeme dok se ne promjene okolnosti na osnovi kojih je pravo priznato, sukladno
Pravilniku o mjerilima i postupcima za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu
osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i
rad i koje nemaju sredstava za uzdržavanje, a koje to pravo ne mogu ostvariti po
drugoj osnovi.
Pravo na naknadu troškova prijevoza ima jedna osoba određena za pratioca
osigurane osobe djeteta koje je potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i
rad u skladu s posebnim propisima, sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom
osiguranju.
Sukladno Zakonu o zašiti pacijenata pacijent ima pravo na suodlučivanje koje
obuhvaća pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje
pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka. Pacijentovo pravo na
suodlučivanje može se iznimno ograničiti samo kada je to opravdano njegovim
zdravstvenim stanjem u slučajevima i na način posebno određen citiranim Zakonom.
Pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o svome zdravstvenom stanju,
uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda određenoga dijagnostičkog ili
terapijskog postupka, preporučenim pregledima i zahvatima te planiranim datumima
za njihovo obavljanje,mogućim prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja
preporučenih pregleda i zahvata,svome pravu na odlučivanje o preporučenim
pregledima ili zahvatima, mogućim zamjenama za preporučene postupke,tijeku
postupaka prilikom pružanja zdravstvene zaštite, daljnjem tijeku pružanja zdravstvene
zaštite, preporučenom načinu života, pravima iz zdravstvenoga osiguranja i
postupcima za ostvarivanje tih prava.
Pravo na obaviještenost ima i pacijent s umanjenom sposobnošću rasuđivanja, u
skladu s dobi, odnosno s fizičkim, mentalnim i psihičkim stanje.
Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i
gluhoslijepa osoba, prihvaća pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak
izjavom u obliku javnobilježničkog akta ili pred dva svjedoka iskazanom izjavom o
imenovanju poslovno sposobne osobe koja će u njeno ime prihvaćati ili odbijati
pojedini takav postupak.
Glede zaštite pacijenta koji nije sposoban dati pristanak odnosno za pacijenta koji
nije pri svijesti, za pacijenta s težom duševnom smetnjom te za poslovno
nesposobnog ili maloljetnog pacijenta, osim u slučaju neodgodive medicinske
intervencije, suglasnost u smislu prihvaćanja pojedinog dijagnostičkog ili terapijskog
postupka potpisuje zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta. U interesu
pacijenta zakonski zastupnik/skrbnik pacijenta može suglasnost u bilo koje vrijeme
povući potpisivanjem izjave o odbijanju pojedinoga dijagnostičkog, odnosno
terapijskog postupka. Ukoliko su interesi pacijenata koji nisu sposobni samostalno
izjaviti pristanak i njihovih zakonskih zastupnika, odnosno skrbnika suprotstavljeni,
zdravstveni radnik je dužan odmah o tome obavijestiti nadležni centar za socijalnu
skrb. Ako se zbog hitne situacije ne može dobiti suglasnost zakonskog zastupnika,
odnosno skrbnika pacijent će se podvrći dijagnostičkom, odnosno terapijskom
postupku samo u slučaju kada bi zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno
ugrožen njegov život ili bi mu prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od težeg
oštećenja njegovoga zdravlja. Postupak se može provoditi bez pristanka zakonskog
zastupnika, odnosno skrbnika pacijenta samo dok traje navedena opasnost.
HRVI su Zakonom oslobođeni plaćanja participacije.
HRVI kojem je rana, ozljeda, bolest , pogoršanje bolesti , odnosno pojava bolesti
neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, ima pravo na potpunu
medicinsku rehabilitaciju, pravo na sva potrebna ortopedska pomagala, lijekove i
liječenje bez naknade ( participacije ) , te pravo prvenstva na korištenje zdravstvene
zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje
se ne može obaviti u RH.
HRVI koji je predao zahtjev za ortopedsko pomagalo, HZZO ga je dužan u roku od 30
dana osigurati , a najkasnije u roku od 60 dana ukoliko se radi po narudžbi, sukladno
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Postupak ostvarivanja prava
Glede ostvarivanja prava na fizikalnu terapiju u kući (putem HZZO-a), izabrani
liječnik opće medicine ili pedijatar daje prijedlog po nalazu mišljenju liječnika
specijaliste fizikalne medicine, na što liječničko povjerenstvo HZZO-a daje
suglasnost. Zdravstvenu ustanovu izabire bolesnik osobno. Odobrenu uslugu provodi
fizioterapeut. Stručni nadzor vrši izabrani liječnik i patronažna sestra.
Zdravstvenu njegu u kući propisuje izbrani liječnik primarne zdravstvene zaštite
koju prijavljuje patronažnoj službi, nakon što je izvršio uvid u medicinsku
dokumentaciju, obavio pregled i utvrdio zdravstveno stanje osigurane osobe, kao i
stupanj zahtjevnosti potrebne zdravstvene njege.
Pravo na besplatan cjelodnevni smještaj tijekom bolničkog liječenja (24-satni
smještaj) ostvaruje se na osnovi uputnice za bolničko liječenje djeteta na kojoj se
naznačuje potreba cjelodnevnog smještaja roditelja uz dijete s teškoćama u razvoju, a
koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog
tijela, odnosno Nalaz i mišljenje, i ocjenu nadležnog tijela vještačenja.
Pravo na besplatan dnevni smještaj roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje se
liječi od akutnih bolesti ostvaruje se na prijedlog odjelnog liječnika ugovorne bolničke
ustanove u kojoj se dijete liječi, a na temelju uputnice koju izdaje izabrani liječnik
djeteta. Izabrani liječnik izdaje uputnicu za dijete koje ima odgovarajuće rješenje
nadležnog tijela, odnosno nalaz, mišljenje i ocjenu nadležnog tijela vještačenja.
Pravo na smještaj uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju
odobrava liječničko povjerenstvo područnog ureda Zavoda na prijedlog izabranog
liječnika primarne zdravstvene zaštite, a na osnovi mišljenja liječnika specijalista
određene specijalnosti, ovisno o smještajnim kapacitetima bolnice. Roditelju djeteta s
teškoćama u razvoju nije potrebno odobrenje liječničkog povjerenstva Zavoda.
Pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna utvrđuje se na osnovi rješenja
nadležnog tijela o priznanju statusa temeljem kojeg se ostvaruju besplatno dopunsko
osiguranje.
O pravu na zdravstvenu zaštitu osoba nesposobnih za rad i bez sredstava, a koji
zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, rješava u prvom
stupnju ured državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, nadležan za poslove
zdravstvene zaštite na čijem području osoba ima prebivalište, a u drugom stupnju
Ministarstvo zdravstva. Postupak za priznavanje prava na zdravstvenu zaštitu pokreće
se po zahtjevu osobe, tijela, zdravstvene ustanove, centra za socijalnu skrb ili
terapijske zajednice podnijetog uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu
Zagrebu nadležnom za poslove zdravstvene zaštite na čijem području osoba ima
prebivalište.
Osobe se u svrhu ostvarivanja ovog prava vještače pri Prvostupanjskim tijelima
vještačenja Centara za socijalnu skrb.
Ured državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, nadležan za poslove
zdravstvene zaštite, obvezan je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podnijeti
prijavu na zdravstveno osiguranje
Ured najmanje jednom u godini preispituje postojanje uvjeta za sve korisnike prava.
Osigurana osoba ostvaruje pravo na pomagalo, popravak ili rezervni dio te potrošni
materijal za pomagalo iz Popisa pomagala, koji je sastavni dio Pravilnika o
ortopedskim pomagalima, na osnovi propisane tiskanice potvrde o pomagalu.
Pomagalo osiguranoj osobi propisuje na tiskanici potvrde o pomagalu izabrani liječnik
primarne zdravstvene zaštite, te stomatologije, odnosno liječnik specijalist određene
specijalnosti, a popravak pomagala i rezervni dio ugovorni isporučitelj, što je
naznačeno uz svako pojedino pomagalo u Popisu pomagala.
U popisu pomagala, uz svako pomagalo, naznačeno je ukoliko je za ostvarivanje prava
na pomagalo potrebno odobrenje liječničkog povjerenstva Zavoda, odnosno
ovlaštenog radnika Zavoda.
S popunjenom tiskanicom osigurana osoba podiže pomagalo kod ugovornog
isporučitelja.
Putni nalog za naknadu prijevoza troškova pratitelja djeteta koje je nesposobno za
samostalan život i rad ostvaruje se na osnovi putnog naloga izdanog od izabranog
liječnika primarne zdravstvene zaštite koji je izdao uputnicu za traženu zdravstvenu
zaštitu. Putni nalog ovjerava liječnik specijalist koji je izvršio pregled a zatim je putni
nalog potrebno odnijeti u područni ured HZZO-a.
Pritužba na rad zdravstvenih radnika
Ukoliko imate potrebu za pritužbom, primjedbom, prijedlogom vezano uz ostvarivanje
prava na zdravstvenu zaštitu možete se obratiti Ministarstvu zdravlja na besplatni
telefon (Bijeli telefon) radnim danom od 08.00 do 16.00 sati.
Bijeli telefon je besplatan telefon putem kojeg možete iznijeti svoje pritužbe na rad
zdravstvenih radnika ili bilo koju pritužbu u svezi nemogućnosti ostvarivanja prava na
zdravstvenu zaštitu.
Broj Bijelog telefona: 0800 7999
U cilju ostvarivanja i promicanja prava pacijenata u svakoj jedinici područne
(regionalne) samouprave osniva se Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata koje
djeluje pri upravnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnom za
poslove zdravstva.
Ž
Psihijatrijsko liječenje osoba s mentalnim oštećenjem
Zakonski okvir
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“, broj 11/97, 27/98,
128/99 i 79/02);
Obrazac obrazloženja prisilnog smještaja osoba s duševnim smetnjama u
psihijatrijskoj ustanovi („Narodne novine“, broj 86/98);
Obrazac obavijesti o prisilnom zadržavanju u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi
(„Narodne novine“, broj 86/98);
Rješenje o osnivanju i imenovanju povjerenstva („Narodne novine“, broj 28/00 i
83/12);
Rješenje o osnivanju i imenovanju državnog povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim
smetnjama („Narodne novine“, broj 23/00).
Temeljna načela psihijatrijskog liječenja osoba s mentalnim oštećenjima sukladno
Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama
Svaka osoba s duševnim smetnjama ima pravo na zaštitu i unapređivanje svoga
zdravlja.
Osoba s duševnim smetnjama smještena u psihijatrijsku ustanovu ima pravo na
jednake uvjete liječenja kao i osobe smještene u druge zdravstvene ustanove.
Slobode i prava osobe s duševnim smetnjama mogu se ograničiti samo zakonom ako
je to nužno radi zaštite zdravlja ili sigurnosti te ili drugih osoba.
Dostojanstvo osoba s duševnim smetnjama mora se štititi i poštovati u svim
okolnostima.
Osobe s duševnim smetnjama imaju pravo na zaštitu od bilo kakvog oblika
zlostavljanja te ponižavajućeg postupanja.
Osobe s duševnim smetnjama ne smiju biti dovedene u neravnopravan položaj zbog
svoje duševne smetnje. Posebne mjere koje se poduzimaju da bi se zaštitila prava ili
osiguralo unaprjeđivanje zdravlja osoba s duševnim smetnjama ne smatraju se
oblikom nejednakog postupanja.
Psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici dužni su organizirati liječenje osoba s duševnim
smetnjama tako da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničavaju njihove slobode i prava te
prouzrokuju fizičke i psihičke neugodnosti osobama s duševnim smetnjama i vrijeđaju
njihovu osobnost i ljudsko dostojanstvo.
Psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici dužni su dobrovoljnom prihvaćanju suradnje u
liječenju i uvažavanju želja i potreba osobe s duševnim smetnjama dati prednost pred
prisilnim mjerama.
Prava osoba s mentalnim oštećenjima tijekom psihijatrijskog liječenja sukladno Zakonu o
zašiti osoba s duševnim smetnjama
Svaka osoba s duševnim smetnjama dobrovoljno ili prisilno smještena u psihijatrijsku
ustanovu ima pravo:
biti upoznata u vrijeme prijama, a kasnije na svoj izričit zahtjev, sa svojim pravima i
dužnostima te poučena o tome kako može svoja prava ostvariti,
biti upoznata s razlozima i ciljevima njenog smještaja te sa svrhom, prirodom,
posljedicama, korisnošću i opasnostima provedbe predloženog oblika liječenja kako i s
korisnošću i opasnostima provedbe drugih mogućnosti liječenja,
djelatno sudjelovati u planiranju i provođenju svojeg liječenja, oporavka i
resocijalizacije,
obrazovati se i radno osposobiti prema općem programu ili posebnom programu za
osobe s poteškoćama u učenju,
na odgovarajuću novčanu naknadu za rad u radno-terapijskim poslovima od kojih
ustanova u kojoj se nalaze na liječenju ostvaruje prihod,
podnositi pritužbe izravno ravnatelju psihijatrijske ustanove ili predstojniku odjela
glede oblika liječenja, dijagnosticiranja, otpusta iz ustanove i povrede njezinih prava i
sloboda,
postavljati zahtjeve i izjavljivati bez nadzora i ograničenja prigovore, žalbe i druge
pravne lijekove nadležnim pravosudnim i državnim tijelima,
savjetovati se o svom trošku nasamo s liječnikom ili odvjetnikom po svom izboru,
družiti se sa drugim osobama u psihijatrijskoj ustanovi i primati posjete,
o svom trošku slati i primati bez nadzora i ograničenja poštu, pakete i tiskovine te
telefonirati,
pratiti radio i televizijske programe,
posjedovati predmete za osobnu uporabu,
sudjelovati po svom izboru u vjerskim aktivnostima u okviru mogućnosti psihijatrijske
ustanove,
predlagati premještaj u drugu psihijatrijsku ustanovu,
biti otpuštena iz ustanove uz osiguranu podršku za prihvat u zajednici.
Pristanak / informirana suglasnost za provođenje psihijatrijskog liječenja sukladno
Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama
Pristanak je slobodno dana suglasnost osobe s duševnim smetnjama za provođenje
određenoga liječničkog postupka, koja se zasniva na odgovarajućem poznavanju
svrhe, prirode, posljedica, koristi i opasnosti toga liječničkog postupka i drugih
mogućnosti liječenja.
Osobu s duševnim smetnjama koja može razumjeti prirodu, posljedice i opasnost
predloženoga liječničkog postupka i koja na osnovi toga može donijeti odluku i
izraziti svoju volju može se pregledati ili podvrgnuti liječničkom postupku samo uz
njezin usmeni pristanak ako postoje medicinski razlozi da se takav pregled ili
liječnički postupak obavi. Sposobnost osobe dati pristanak utvrđuje doktor medicine
ili psihijatar u vrijeme kad ta osoba donosi odluku. Osoba može zahtijevati da
postupku davanja pristanka bude nazočna osoba od njenog povjerenja.
Osoba s duševnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak, bilo zbog toga
što u određenom trenutku ne može razumjeti prirodu, posljedice ili opasnost
predloženoga liječničkog postupka ili zbog toga što u tom trenutku ne može donijeti
odluku ili izraziti svoju slobodnu volju može se podvrgnuti samo onom liječničkom
postupku koji je u njenom najboljem interesu. Dijete ili maloljetna osoba s
duševnim smetnjama, koja nije sposobna dati pristanak, može se podvrgnuti
pregledu ili drugom liječničkom postupku samo uz pristanak njegovoga zakonskog
zastupnika. Mišljenje djeteta se pri tome treba uzimati u obzir sukladno njegovoj dobi
i stupnju zrelosti.
Punoljetna osoba s duševnim smetnjama, koja nije sposobna dati pristanak, može se
podvrgnuti pregledu ili drugom liječničkom postupku samo uz pristanak njenog
zakonskog zastupnika, odnosno prema mjerilima iz prethodne dvije točke.
Kad pristanak daje zakonski zastupnik odnosno skrbnik , psihijatar im je dužan pod
istim uvjetima dati obavijesti koje je dužan dati osobi s duševnim smetnjama kad ona
daje pristanak.
Traženje pristanka nije obvezno ako bi zbog njegovoga pribavljanja bio
neposredno ugrožen život osobe s duševnim smetnjama ili bi prijetila ozbiljna i
neposredna opasnost od težeg narušavanja njenog zdravlja. Liječnički postupak može
se primjenjivati bez pristanka samo dok traje (navedena) opasnost.
Osobu s težim duševnim smetnjama, koja je prisilno smještena u psihijatrijsku
ustanovu, može se i bez njenog pristanka podvrgnuti pregledu ili drugom
liječničkom postupku koji služi liječenju duševnih smetnji zbog kojih je prisilno
smještena u psihijatrijskoj ustanovi samo ako bi bez provođenja tog postupka
nastupilo teško oštećenje zdravlja te osobe. Ako se liječnički postupak provodi
bez pristanka osobe s duševnim smetnjama, treba u mjeri u kojoj je to moguće
objasniti toj osobi moguće postupke njenog liječenja i uključiti tu osobu u
planiranje njenog liječenja.
Smještaj u psihijatrijsku ustanovu
Dobrovoljni smještaj/bolničko liječenje
Prisilni smještaj/bolničko liječenje
Dobrovoljni smještaj osoba s mentalnim oštećenjem u psihijatrijsku ustanovu
Dobrovoljni smještaj je smještaj osobe s duševnim smetnjama u psihijatrijsku
ustanovu uz njezin pristanak. Osoba s duševnim smetnjama koja je sposobna razumjeti
svrhu i posljedice smještaja u psihijatrijsku ustanovu i koja je na osnovi toga sposobna
donijeti slobodnu odluku može se uz njen usmeni pristanak na njen zahtjev ili na
zahtjev treće osobe smjestiti u psihijatrijsku ustanovu. Usmeni pristanak te osobe na
smještaj u psihijatrijsku ustanovu obvezno se upisuje u liječničku dokumentaciju.
Smještaj bez pristanka je smještaj osobe koja nije sposobna dati pristanak pa
pristanak umjesto nje daje zakonski zastupnik ili nadležni Centar za socijalnu skrb.
Zakonski zastupnik za maloljetnika je roditelj ako nije lišen roditeljskog prava,
za maloljetnika koji je bez roditelja ili o kojem se roditelji ne brinu - staratelj, za
maloljetnog usvojenika - usvojitelj, za punoljetnu osobu nad kojom je produženo
roditeljsko pravo - roditelj, za punoljetnu osobu kojoj je oduzeta ili ograničena
poslovna sposobnost - staratelj.
Prisilno zadržavanje i prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu
Osoba s težim duševnim smetnjama koja uslijed svoje duševne smetnje ozbiljno i
izravno ugrožava vlastiti život ili zdravlje ili sigurnost, odnosno život ili zdravlje
ili sigurnost drugih osoba može se smjestiti u psihijatrijsku ustanovu bez svog
pristanka ili pristanka zakonskog zastupnika, po postupku za prisilno zadržavanje i
prisilni smještaj propisan Zakonom o osobama s duševnim smetnjama. Zbog
navedenih razloga, dijete, maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti
može se smjestiti u psihijatrijsku ustanovu i bez pristanka njenoga zakonskog
zastupnika po postupku za prisilno zadržavanje ili prisilni smještaj predviđen ovim
Zakonom.
Prisilno zadržavanje je smještaj osobe s težim duševnim smetnjama u psihijatrijsku
ustanovu od trenutka donošenja odluke psihijatra o zadržavanju te osobe bez njezina
pristanka do odluke suda o prisilnom smještaju bez obzira da li se radi o osobi koja je
tek došla ili dovedena u psihijatrijsku ustanovu ili osobi koja se već nalazi na liječenju
u psihijatrijskoj ustanovi pa je opozvala pristanak za dobrovoljni smještaj.
Postupak prisilnog zadržavanja i smještaja
Osoba se upućuje u nadležnu psihijatrijsku ustanovu na temelju uputnice doktora
medicine (doktor opće prakse) koji nije zaposlen u dotičnoj psihijatrijskoj ustanovi,
koji je tu osobu osobno pregledao i napisao propisanu ispravu o tom pregledu. U
ispravi moraju biti naznačeni i obrazloženi razlozi zbog kojih doktor medicine smatra
prisilni smještaj nužnim.
Osobu s duševnim smetnjama za koju se osnovano sumnja da može neposredno
ugroziti vlastiti život ili zdravlje odnosno život ili zdravlje drugih u osobito žurnim
slučajevima mogu ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova
dovesti u psihijatrijsku ustanovu nadležnu prema prebivalištu ili boravištu osobe
odnosno prema mjestu na kojem je osoba trenutačno zatečena bez prethodnoga
liječničkog pregleda.
Psihijatar koji primi prisilno hospitaliziranu osobu dužan je odmah započeti
dijagnostičke i terapijske postupke i na temelju rezultata tih postupaka najkasnije u
roku do 72 sata utvrditi postoje li razlozi za prisilno zadržavanje. Ukoliko
psihijatar ocijeni da ne postoje razlozi za prisilno zadržavanje, otpustit će
dovedenu osobu. Ako psihijatar utvrdi postojanje razloga za prisilno
zadržavanje, dužan je donijeti odluku o prisilnom zadržavanju koja se s
obrazloženjem upisuje u liječničku dokumentaciju. Psihijatar će tu odluku priopćiti
prisilno zadržanoj osobi na primjeren način i upoznati je s razlozima i ciljevima
njenoga prisilnog zadržavanja te s njezinim pravima i dužnostima po ovom Zakonu.
Psihijatrijska ustanova koja je prisilno zadržala osobu s duševnim smetnjama dužna
je o tome bez odgode, a najkasnije u roku od 12 sati od donošenja odluke o
prisilnom zadržavanju, obavijestiti županijski sud na području kojega se nalazi
psihijatrijska ustanova obavijest o prisilnom zadržavanju te sudu dostaviti liječničku
dokumentaciju o pregledu osobe s duševnim smetnjama s obrazloženjem razloga za
prisilno zadržavanje. U roku od 12 sati od donošenja odluke o prisilnom
zadržavanju, psihijatrijska ustanova dužna je obavijest i liječnički
dokumentaciju dostaviti zakonskom zastupniku prisilno zadržane osobe i Centru
za socijalnu skrb.
Kad županijski sud primi obavijest o prisilnom zadržavanju ili na koji drugi način
sazna za prisilno zadržavanje, donijet će rješenje o pokretanju postupka po
službenoj dužnosti i postaviti osobi punomoćnika iz redova odvjetnika radi
zaštite njezinih prava ako to ona već nije učinila.
U postupku za prisilni smještaj javnost je isključena. Raspravi prisustvuju zakonski
zastupnik, odvjetnik osobe s duševnim smetnjama, zatim mogu biti nazočne pojedine
službene osobe koje se bave liječenjem i zaštitom osoba s duševnim smetnjama,
znanstveni i javni radnici, a ukoliko se osoba s duševnim smetnjama tome ne protivi,
odnosno njen zakonski zastupnik ili odvjetnik (ako se osoba nije sposobna protiviti)
može se to dopustiti i njenom bračnom drugu i bliskim srodnicima. Osobe koje su
nazočne raspravi upozorit će se da su dužne kao tajnu čuvati sve ono što su na raspravi
saznale te na posljedice otkrivanja tajne. Po potrebi na raspravi može biti nazočna i
osoba s duševnim smetnjama o čijem se prisilnom smještaju vodi rasprava kao i
predstavnik terapijskog tima.
Sudac je dužan bez odgode, a najkasnije u roku od 72 sata od primitka obavijesti
o prisilnom zadržavanju, prisilno zadržanu osobu posjetiti u psihijatrijskoj
ustanovi i ako je to s obzirom na njezino zdravstveno stanje moguće, obaviti s
njom razgovor.
U roku od 72 sata od primitka obavijesti o prisilnom zadržavanju sudac će donijeti
rješenje o nastavku prisilnog zadržavanja koje može trajati najduže 8 dana od
trenutka prisilnog zadržavanja.
Prije donošenja odluke o prisilnom smještaju ili otpustu, sud je dužan pribaviti
mišljenje nezavisnog psihijatra (s liste stalnih sudskih vještaka) koji nije zaposlen u
psihijatrijskoj ustanovi u kojoj se nalazi prisilo zadržana osoba, o tome da li je prisilni
smještaj prijeko potreban.
Nakon provedenog postupka sud odlučuje rješenjem hoće li prisilno zadržana osoba i
dalje ostati u psihijatrijskoj ustanovi ili će se otpustiti.
Rješenje o prisilnom smještaju ili o otpustu sud je dužan izraditi i dostaviti bez
odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od primitka obavijesti i dokumentacije o
prisilnom zadržavanju. U rješenju o prisilnom smještaju sud određuje trajanje
prisilnog smještaja do trideset dana računajući od dana kojeg je psihijatar donio
odluku o prisilnom zadržavanju osobe s duševnim smetnjama.
Ukoliko psihijatrijska ustanova smatra da prisilni smještaj treba produžiti i nakon
isteka roka od 30 dana, sud može produžiti prisilni smještaj osobe u psihijatrijskoj
ustanovi u trajanju do tri mjeseca od dana isteka vremena određenog rješenjem o
prisilnom smještaju.
Svaki daljnji prisilni smještaj može se produžiti rješenjem suda na vrijeme do
šest mjeseci.
Rješenje o produženom prisilnom smještaju sud donosi po istom postupku po kojem
donosi i prvo rješenje o prisilnom smještaju.
Sud je dužan rješenje o produženom prisilnom smještaju donijeti najkasnije do isteka
prethodno određenog trajanja prisilnog smještaja.
Rješenje suda mora biti obrazloženo i sadržavati pouku o pravu na žalbu.
Rješenje se dostavlja prisilno smještenoj osobi, njezinom zakonskom zastupniku,
bliskom srodniku sa kojim živi u zajedničkom domaćinstvu, opunomoćeniku,
nadležnom Centru za socijalnu skrb i psihijatrijskoj ustanovi u kojoj je osoba s
duševnim smetnjama prisilno smještena.
Protiv rješenja o prisilnom smještaju dopuštena je žalba županijskom sudu.
Žalbu protiv rješenja mogu podnijeti prisilno smještena osoba, njezin zakonski
zastupnik, bliski srodnik sa kojim živi u zajedničkom domaćinstvu, opunomoćenik,
nadležan Centar za socijalnu skrb i psihijatrijska ustanova u kojoj je osoba s duševnim
smetnjama prisilno smještena. Žalba se podnosi u roku od 3 dana od dana dostave
rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Opisani postupak prisilnog zadržavanja/smještaja primjenjuje se i na osobu s
duševnim smetnjama koja se prisilno zadržava u slučaju kad je već smještena na
liječenje u psihijatrijsku ustanovu uz njezin pristanak pa pristanak opozove, ali su u
međuvremenu nastupili uvjeti za prisilni smještaj (ugroženost vlastitog života, zdravlja
sigurnosti ili drugih osoba).
Primjena fizičke sile u zaštiti osoba s duševnim smetnjama/osobama s mentalnim
oštećenjem
Fizička sila ili izdvajanje u zaštiti osobe s duševnim smetnjama primijenit će se u
psihijatrijskoj ustanovi samo kad je to jedino sredstvo da se tu osobu spriječi da
svojim napadom ne ugrozi život ili zdravlje druge osobe ili svoj život ili zdravlje ili
nasilno uništi ili ošteti tuđu imovinu veće vrijednosti. Fizička sila ili izdvajanje
primijenit će se samo u mjeri i na način prijeko potreban radi otklanjanja opasnosti
izazvane napadom osobe s duševnim smetnjama. Primjena fizičke sile ili izdvajanja
smije trajati samo dok je nužno da se ostvari potrebna svrha.
Fizička sila je uporaba sredstava za fizičko ograničavanje kretanja i djelovanja osoba
s duševnim smetnjama.
Odluku o primjeni fizičke sile ili izdvajanja donosi psihijatar te nadzire njezinu
primjenu. Kada zbog iznimne žurnosti nije moguće čekati da odluku donese
psihijatar, odluku o primjeni fizičke sile ili izdvajanja može donijeti doktor medicine,
medicinska sestra ili tehničar, koji su dužni o tome odmah obavijestiti psihijatra koji
će odlučiti o njenoj daljnjoj primjeni.
Kod izdvajanja osobe s duševnim smetnjama ili pri uporabi stezulje ili drugog oblika
fizičkog obuzdavanja osobe s duševnim smetnjama obvezno je osigurati stalno
praćenje tjelesnog i duševnog stanja te osobe od strane stručnoga medicinskog
osoblja.
Prije nego što se na nju primijeni fizička sila, osoba će, ako je to s obzirom na
okolnosti slučaja moguće biti na to upozorena. Razlozi, način i mjera primjene
fizičke sile te ime osobe koja je donijela odluku o njezinoj primjeni obvezno se
upisuju u liječničku dokumentaciju. Roditelji maloljetne osobe s duševnim smetnjama
ili zakonski zastupnik ili skrbnik osobe s duševnim smetnjama obavijestit će se
odmah o primjeni fizičke sile ili izdvajanja.
Ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova dužne su na poziv doktora
medicine pružiti pomoć zdravstvenim djelatnicima pri savladavanju tjelesnog otpora
osoba s težim duševnim smetnjama koja uslijed svoje duševne smetnje ozbiljno i
izravno ugrožava vlastiti život ili zdravlje ili sigurnost, odnosno život ili zdravlje ili
sigurnost drugih osoba ali samo dok ta osoba pruža tjelesni otpor te dok se ne osigura
zbrinjavanje i otklanjanje neposredne opasnosti te osobe.
Kada postoji izravna opasnost da će osoba s duševnim smetnjama svojim ponašanjem
u psihijatrijskoj ustanovi napasti na život ili tijelo neke osobe ili otuđiti, uništiti ili
teže oštetiti imovinu te ustanove, službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova
dužne su na poziv ravnatelja ili zdravstvenog djelatnika kojeg je za to ovlastio
ravnatelj psihijatrijske ustanove žurno pružiti odgovarajuću pomoć. Osoba koja je
uputila poziv u pomoć službenim osobama Ministarstva unutarnjih poslova, dužna ga
je naknadno u pisanom obliku obrazložiti te to obrazloženje uložiti u liječničku
dokumentaciju.
Povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama i psihijatrijske ustanove
Državno povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama osniva se pri Ministarstvu
zdravlja Republike Hrvatske.
Državno povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama nadležno je:
poduzimati mjere za sprječavanje nastanka duševnih bolesti i drugih duševnih smetnji,
unaprjeđivati postupanje prema osobama s duševnim smetnjama,
pratiti provođenje postupaka propisanih Zakonom o zaštiti osoba s duševnim
smetnjama i predlagati psihijatrijskoj ustanovi i nadležnom državnom tijelu mjere za
otklanjanje uočenih nezakonitosti,
nadzirati poštovanje ljudskih prava i sloboda i dostojanstva osoba s duševnim
smetnjama,
po vlastitoj prosudbi ili na prijedlog treće osobe ispitivati pojedinačne slučajeve
prisilnog zadržavanja ili prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu, odnosno
smještaja djece, maloljetnih osoba, osoba lišenih poslovne sposobnosti te punoljetnih
osoba koje nisu sposobne dati pristanak,
primati prigovore i pritužbe osoba s duševnim smetnjama, njihovih zakonskih
zastupnika, članova obitelji, opunomoćenika, trećih osoba, ili centra za socijalnu skrb
te poduzimati potrebne mjere provjere i nadzora,
predlagati nadležnom sudu donošenje odluke o otpustu iz psihijatrijske ustanove.
Državno povjerenstvo posjećuje najmanje jednom u šest mjeseci i to bez najave
psihijatrijsku ustanovu radi provjere uvjeta i načina provođenja zaštite i liječenja
osoba s duševnim smetnjama.
Pritužba
Ukoliko osoba s mentalnim oštećenjem (duševnim smetnjama) smatra da je sud donio
nepravilno rješenje, ima se pravo žaliti tom istom sudu u roku od 3 dana od dana
primitka rješenja.
Ukoliko osoba s mentalnim oštećenjem (duševnim smetnjama) smatra da je
psihijatrijska ustanova prekršila njezina ljudska prava, ima pravo podnositi
pritužbe:
- ravnatelju psihijatrijske ustanove ili predstojniku;
- Ministarstvu zdravlja, Državnom povjerenstvu za zaštitu osoba s duševnim
smetnjama.
Adresa: Ksaver, 200A, Zagreb;
- Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata u svom gradu ili Županiji
- Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Savska 41/3, 10 000 Zagreb,
Tel.:6102170
- Pučkom pravobranitelju, pismeno ili usmeno.
Adresa je:
PUČKI PRAVOBRANITELJ
10 000 Zagreb, Opatička 4
telefon 01/48-51-85, fax 01/6303-014
e-mail: [email protected]
Osoba može podnijeti tužbu sudu, kaznenu prijavu policiji ili državnom odvjetništvu.
Osoba se može obratiti i Ustavnom sudu te je u tom slučaju dobro zatražiti pravnu
pomoć.
Nakon iscrpljenih pravnih postupaka u Hrvatskoj, osoba može podnijeti pritužbu
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE I
RAD OSOBA S INVALIDITETOM
Zakonski okvir
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
(„Narodne novine“, broj 80/08, 121/10 i 25/12),
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne
novine“, broj 143/02 i 33/05),
Pravilnik o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad („Narodne novine“, broj
39/09)
Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom („Narodne novine“, broj 116/03, 48/04, 68/08),
Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
(„Narodne novine“, broj 8/08, 20/09, 96/09, 44/10),
Zakon o radu („Narodne novine“, broj 149/09, 61/11 i 82/12),
Zakon o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 92/05,
142/06, 77/07, 127/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom
osobe s invaliditetom zapošljavaju se pod općim ili posebnim uvjetima,
pod općim uvjetima smatra se zapošljavanje po općim propisima koji uređuju
područje rada i zapošljavanje,
pod posebnim uvjetima smatra se zapošljavanje u ustanovi ili trgovačkom društvu
osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom (zaštitna radionica), a i
samozapošljavanje osoba s invaliditetom,
pod posebnim uvjetima zapošljavaju se osobe s invaliditetom koje se ne mogu
zaposliti pod općim uvjetima ili zadržati radno mjesto uz primjenu olakšica
namijenjenih zapošljavanju osoba s invaliditetom
Zapošljavanje pod općim uvjetima sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju osoba s invaliditetom
Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica
lokalne i područne samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi te
pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu RH dužni su na primjerenom
radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima imati
zaposleno:
- do 31. 12. 2008. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 42 zaposlena;
- do 31. 12. 2011. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih;
- do 31. 12. 2014. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 25 zaposlenih,
- do 31.12.2017. godine najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 20
zaposlenih.
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike („Narodne novine", broj
9/12) zaključenim dana 2. kolovoza 2012. godine između Vlade Republike Hrvatske i
sindikata državnih službi, utvrđeno je da će državna tijela pri donošenju plana
prijama i popunjavanja slobodnih radnih mjesta voditi računa o zapošljavanju osoba
s invaliditetom, te u tu svrhu odrediti primjerena radna mjesta i uvjete rada.
Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na poslodavca fizičku ili
pravnu osobu koji zapošljava manje od dvadeset djelatnika.
Poslodavci koji imaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom dužni su dati
prednost osobi s invaliditetom ako udovoljava svim traženim uvjetima propisanim
natječajem.
Poslodavci koji imaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, a nisu ih
zaposlili, imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja
osoba s invaliditetom.
Poslodavci koji nemaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom dužni su plaćati
poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Zapošljavanje pod posebnim uvjetima sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju osoba s invaliditetom
Radni centar
Osobi s invaliditetom koja se na temelju radnih i općih sposobnosti ne može zaposliti
i održati zaposlenje u posebnim uvjetima kod poslodavca ili u zaštitnoj radionici
može se osigurati rad u radnom centru. Osoba s invaliditetom na radu u radnom
centru ima položaj korisnika usluga.
Radni centar je ustanova koja skrbi radom o osobama s invaliditetom koje se ne mogu
zaposliti ili održati zaposlenost u općim uvjetima. Osobom s invaliditetom u tom
smislu smatra se osoba koja ne postiže radni učinak veći od 50% primjeren njezinoj
dobi, stručnoj spremi i uvjetima rada;
Upućivanje osobe s invaliditetom na rad u radni centar mogu zahtijevati ta osoba,
njezin zakonski zastupnik ili skrbnik ili druga fizička ili pravna osoba.
O radu osobe s invaliditetom u radnom centru odlučuje u prvom stupnju Centar za
socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu osobe s invaliditetom, a u drugom stupnju
Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb;
Radni centar mora imati na radu najmanje 80% osoba s invaliditetom u odnosu na broj
osoba u radnom odnosu;
Radni centar osniva se i radi radno-terapijskih aktivnosti u okviru habilitacije i
rehabilitacije osoba s invaliditetom;
Radni centar mora za svoj rad ispunjavati uvjete u pogledu prostora, opreme te
stručnih radnika. Radni centar može osnovati svaka domaća i strana fizička i pravna
osoba. Radni centar može se osnovati kao posebna ustrojstvena jedinica zaštitne
radionice. Sredstva za rad radnog centra osiguravaju osnivač i Fond za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Radni centar može primati darove
domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba.
Zaštitna radionica
Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koja se osniva u svrhu
zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom i koja zapošljava najmanje 51% osoba s
invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih.
Zaštitna radionica je obvezna osigurati usluge službe medicine rada u svrhu
zdravstvenog nadzora primjerenog opasnostima i štetnostima za zdravlje, sigurnost i
daljnje smanjenje radne sposobnosti osoba s invaliditetom te osigurati najmanje
jednom u dvije godine periodične preglede tih osoba kao i provođenje mjera sukladno
preporuci specijalista medicine rada.
Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, Hrvatski zavod za
zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat,
humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba.
Domaći i strani poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje
osoba s invaliditetom;
Radna jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvarit će status zaštitne
radionice ako zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj
radnika u radnoj jedinici, a najmanje šest osoba s invaliditetom te ako je aktom
poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica.
Samozapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju osoba s invaliditetom
Osnivanje obrta ili zadruge – djelatnost se upisuje u registar nadležnog tijela koje je
izdalo odobrenje za obavljanje djelatnosti.
Osnivanje djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) – djelatnost
se upisuje u registar nadležnog tijela koje je donijelo odobrenje za obavljanje
djelatnosti.
Osnivanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva čiji je osnivač osoba s
invaliditetom-djelatnost se upisuje u Upisnik seljačkih gospodarstva ili obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstva pri uredu državne uprave u jedinicama lokalne
samouprave.
Sve informacije u svezi samozapošljavanja mogu se dobiti u područnom uredu
Zavoda za zapošljavanje u mjestu Vašeg prebivališta.
Prava po osnovi radnog odnosa za osobe s invaliditetom sukladno Zakonu o radu
Osoba s invaliditetom za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji
odmor od najmanje 24 radna dana.
Najmanje trajanje otkaznog roka za osobu s invaliditetom dodatno se uvećava za
mjesec dana sukladno Zakonu o radu, osim ako je otkaz skrivila sama osoba;
Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi
način predviđen posebnim propisima i time stječe prava i preuzima obveze iz radnog
odnosa prema postojećem radnom zakonodavstvu RH te prema odredbama Zakona o
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je
privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac ne može
otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili
oporavka.
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije štetno utjecati na
napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u
svezi s radnim odnosom;
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu,
bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka,
ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom
propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je
prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu
je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih
poslova. Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj
nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku
potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.
Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad
ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u
obzir Nalaz i mišljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom
obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju
odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja takvih
poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti
raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku
osigura odgovarajuće poslove.
Poslodavac može otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost
radničkog vijeća. Radničko vijeće će dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o
radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku
osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je radnik odbio ponudu za
sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim
sposobnostima, u skladu s Nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela. Ako
radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog
vijeća uskrati suglasnost na otkaz radniku suglasnost može nadomjestiti sudska ili
arbitražna odluka.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne
bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo
na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.
Radnik koji je neopravdano odbio ponuđene odnosno druge odgovarajuće poslove
nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima
prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.
Pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno Zakonu o prof. rehabilitaciji i zapošljavanju i
Zakonu o državnim službenicima i namještenicima
Osoba s invaliditetom ima pravo prednosti pri zapošljavanju ukoliko zadovoljava
sve tražene uvjete propisane oglasom ili natječajem i poslodavac joj je dužan dati
prednost pri zapošljavanju, sukladno Zakonu o prof. rehabilitaciji i zapošljavanju.
Kandidat s pravom prednosti kod prijama u državnu službu dužan je u prijavi na javni
natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod
jednakim uvjetima sukladno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima,
Obveza davanja prednosti ne odnosi se na poslodavca fizičku ili pravnu osobu koji
zapošljava manje od 20 radnika.
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavoda za zapošljavanje pruža širok raspon usluga i aktivnosti dostupnih
svim nezaposlenim osobama pa tako i osobama s invaliditetom.
Sve usluge, aktivnosti i radionice koje pruža i organizira Zavoda prilagođeni su
potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom, a naglasak se stavlja na individualni
pristup svakoj nezaposlenoj osobi.
U svim područnim službama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje rade savjetnici za
posredovanje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok u Središnjoj službi Zavoda
od 2003. godine djeluje Odsjek za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom,
Osim s odraslim nezaposlenim osobama, stručnjaci za profesionalno usmjeravanje
aktivno rade i s učenicima sa zdravstvenim poteškoćama, odnosno učenicima s
teškoćama u psihofizičkom razvoju.
Prava u okviru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sukladno Zakona o posredovanju pri
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
grupno informiranje,
individulano savjetovanje u cilju utvrđivanja stručnih, radnih i osobnih mogućnosti,
grupno savjetovanje,
izrada profesionalnog plana,
profesionalno usmjeravanje u svrhu odabira zvanja ili zapošljavanja,
profesionalna rehabilitacija,
osiguranje za slučaj nezaposlenosti,
obrazovanje za zapošljavanje,
priprema za zapošljavanje,
posredovanje pri zapošljavanju,
organizacija radionica Metode samoprocjene, Kako tražiti posao i Priprema za
razgovor s poslodavcem.
Korisnici prava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
sve nezaposlene osobe uz uvjet da su prijavljene nadležnom Zavodu za zapošljavanje
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom je javna
ustanova, osnovana uredbom Vlade Republike Hrvatske 2003.god., čija je temeljna
zadaća ispunjenje osnovnog cilja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju osoba s invaliditetom, a to je da se kroz niz aktivnosti potiču
poslodavci, prvenstveno na otvorenom tržištu rada, da zapošljavaju osobe s
invaliditetom.
Djelatnost Fonda je provođenje politike razvitka i unaprjeđivanja profesionalne
rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, financiranje ili sufinanciranje
ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i Radnih centara, isplate novčanih poticaja,
financiranje ili sufinanciranje programa i projekata za poticanje zapošljavanja i
održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom, nadzor ostvarivanja prava na novčani
poticaj i korištenje drugih sredstava Fonda i drugi poslovi predviđeni Uredbom o
osnivanju Fonda i Statutom Fonda. Navedene aktivnosti su i u skladu s ciljevima
vezanim uz profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom
Utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti;
Profesionalno informiranje, savjetovanje i procjena profesionalnih mogućnosti;
Analiza tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključivanja u rad;
Procjena mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog
osposobljavanja;
Radno osposobljavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija i programi za održavanje i
usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do
zapošljavanja;
Informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu;
Različiti oblici podrške pri primjeni različitih tehnologija u učenju i radu, te razvoju
motivacije i osposobljavanju osoba s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije,
Tehnička pomoć, podrška, praćenje i procjena rezultata te informiranje i podrška u
izvorima financiranja.
Postupak ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju
O načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s
invaliditetom odlučuje u prvom stupnju područna služba Hrvatskoga zavoda za
zapošljavanje u kojoj je osoba s invaliditetom prijavljena kao nezaposlena.
Postupak ostvarivanja prava pokreće se na zahtjev osobe s invaliditetom, njezinih
roditelja, zakonskog zastupnika, skrbnika, izabranog liječnika primarne zdravstvene
zaštite, socijalnog radnika ili defektologa.
Zahtjevu se prilaže dokaz o utvrđenom invaliditetu i smanjenoj radnoj sposobnosti.
O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja odlučuje Središnja služba Hrvatskoga zavoda
za zapošljavanje (Radnička cesta 1, 10 000 Zagreb, tel. 01/61 26 000).
Kako se provodi profesionalna rehabilitacija?
Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju pod
općim uvjetima.
Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i
složenosti njezina organiziranja i izvođenja.
Profesionalnu rehabilitaciju organizira i izvodi ustanova za profesionalnu
rehabilitaciju, srednja škola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za
osposobljavanje.
Praktični dio osposobljavanja za rad tijekom profesionalne rehabilitacije izvodi se kod
poslodavca, a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili specijaliziranoj
obrazovnoj ustanovi
Poticaji za zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom
Poticaji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Poticaji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Poticaji Hrvatske banke za obnovu i razvoj za samozapošljavanje
Poticaji Ministarstva poduzetništva i obrta
Poticaji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Pravo
Sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom/ poticaji za zapošljavanje što
podrazumijeva dodjelu potpore za zapošljavanje nezaposlenih osoba iz evidencije i
zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta, u iznosu ovisno o veličini
poslodavca koja pokriva 50 % godišnjeg bruto troška sufinanciranog radnika, uz
napomenu da je poslodavac dužan sufinanciranu osobu zadržati u radnom odnosu 12
mjeseci.
Ciljane skupine
Nezaposlene osobe s invaliditetom prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje i koje imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja.
Zaposlene osobe koje su u otkaznom roku temeljem viška radnika ili poslovno
uvjetovanog otkaza.
Kriteriji, uvjeti za dodjelu mjera, visina i trajanje potpore
Potpora za zapošljavanje se može odobriti poslodavcu koji ima zaposleno najmanje
jednog radnika unazad 6 mjeseci.
Broj osoba koje poslodavac može dobiti uz potporu za zapošljavanje ne može biti veći
od 50% prosječnog broja zaposlenih unazad 12 mjeseci.
Potpora za zapošljavanje može se dodijeliti poslodavcima koji nemaju povećano
zapošljavanje unazad 12 mjeseci već opravdano upražnjena radna mjesta koja
nadoknađuju zapošljavanjem uz potporu.
Upražnjena radna mjesta trebaju biti rezultat dobrovoljnog prekida zaposlenja,
nesposobnosti za rad, umirovljenja, dobrovoljnog skraćivanja radnog vremena ili
zakonskog prekida zaposlenja zbog povrede radne obveze, a ne rezultat viška radnika.
Osnovica za izračun potpore je najniža osnovica za obračun doprinosa za obavezana
osiguranja prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna
osiguranja, odobrava se u trajanju od 12 mjeseci te iznosi:
Visina potpore:
Razina obrazovanja sufinancirane osobe Mali, srednji i veliki
poslodavac
Osobe bez zanimanja i pomoćnih zanimanja 28.122,48 kn
Osobe zanimanja stečenih po programima
srednjoškolskog obrazovanja 53.178,84 kn
Osobe zanimanja stečenih po programima
visokoškolskog obrazovanja 81.810,24 kn
Postupak
Za dobivanje informacija u svezi ove potpore poslodavci se mogu obratiti nadležnom
područnom uredu Zavoda za zapošljavanje.
Zahtjev za dodjelu potpore kao i ostalu dokumentaciju poslodavac dostavlja
Zavodu za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca.
Zahtjev za sufinanciranje zapošljavanja je propisani obrazac Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje i dostupan je poslodavcima u svakoj ispostavi, odnosno područnom
uredu Zavoda, kao i na web stranici www.hzz.hr.
Poticaji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Pravo
Redovni i posebni poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i za
osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju.
Redovni poticaji, koji imaju kontinuirani karakter, dijele se na:
novčane poticaje – naknada u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno
osiguranje i doprinosa za zapošljavanje;
naknadu razlike smanjenog radnog učinka- pravo na naknadu razlike plaće radi
smanjenog radnog učinka osobe s invaliditetom koja radi svog invaliditeta ne može
obavljati količinski opseg posla kao i zdravi radnik;
sufinanciranje troškova osobnog asistenta (pomagača u radu) - pravo na
sufinanciranje dijela troškova druge osobe – osobnog asistenta, koja privremeno ili
trajno pomaže osobi s invaliditetom u obavljanju određenih aktivnosti koje zbog vrste,
stupnja invaliditeta osoba s invaliditetom ne može samostalno izvoditi.
Postupak za ostvarivanje redovitih poticaja
Poslodavci i osobe s invaliditetom za ostvarivanje redovnih poticaja podnose pismeni
zahtjev Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i to
četiri puta godišnje.
Redovni novčani poticaji isplaćuju se kontinuirano za tromjesečni period ( 1-3 mjesec,
4-6 mjesec, 7-9 mjesec, 10-12 mjesec).
Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od isplate doprinosa i plaće za zadnji
mjesec tromjesečja za koje se traži poticaj.
Osobe s invaliditetom za koje poslodavci ostvaruju pravo na redovni poticaj moraju
biti kod poslodavca u radnom odnosu, odnosno kod samozapošljavanja mora biti
pokrenuta djelatnost.
Posebni poticaji, koji su povremene naravi, dijele se na:
Jednokratna materijalna davanja u svrhu obrazovanja osoba s invaliditetom i
nezaposlenih osoba s invaliditetom u cilju zapošljavanja podrazumijevaju pravo na
nadoknadu 60 % iznosa utrošenih sredstava na obrazovanje.
Ako je poslodavac prije stupanja u radni odnos uputio osobu s invaliditetom na
obrazovanje, u roku od 60 dana po završetku školovanja obvezan je zaključiti ugovor
o radu na neodređeno vrijeme.
Nezaposlena osoba koja se planira samozaposliti dužna je u roku od 90 dana od
završetka školovanja pokrenuti poslovnu aktivnost.
Obrazovanje može trajati najduže 6 mjeseci, a iznimno do 12 mjeseci uz prethodno
odobrenje Fonda na temelju obrazloženog zahtjeva.
Poslodavac ove mjere ima pravo koristiti po jednom zaposleniku jedan put.
Iznimno, poslodavac može ponovo istog zaposlenika uputiti na obrazovanje, ukoliko
se ukaže potreba radi prirode posla i uvođenja novih tehnologija.
Sredstva za prilagodbu radnog mjesta odnosno arhitektonska prilagodba
podrazumijevaju pravo na naknadu troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada u
smislu uklanjanja arhitektonskih barijera.
Osnovica za obračun troškova prilagodbe radnog mjesta iznosi 80% mjesečne
osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja utvrđene Naredbom ministra
financija, ali najviše do 50 osnovica za obračun troškova prilagodbe, za jednu osobu s
invaliditetom.
Sredstva za prilagodbu uvjeta rada – tehnička prilagodba podrazumijevaju pravo
na naknadu troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada kada je zbog vrste i težine
invaliditeta potrebno prilagoditi uvjete rada u smislu tehničke prilagodbe radnog
mjesta. Osnovica za obračun troškova prilagodbe uvjeta rada iznosi 80% mjesečne
osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja utvrđene Naredbom ministra
financija, ali najviše do 50 % osnovice za obračun troškova prilagodbe, za jednu osobu
s invaliditetom.
Kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme,
alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom Korisnik namjenskog kredita ima pravo na subvencioniranje kamata najviše do 70 %
ugovorne kamatne stope sukladno ugovoru o kreditu s poslovnom bankom.
Subvencioniranje kamata traje do otplate kredita, samo pod uvjetom da na kupljenom
stroju, opremi, alatu ili priboru radi osoba s invaliditetom, odnosno osoba koja se
samozapošljava. Subvencionirane kamate isplaćuju se u iznosu koji je u
proporcionalan broju osoba s invaliditetom, zaposlenima na stroju, opremi, alatu ili
priboru koji je predmet kreditiranja. Pravo na subvencionirane kamate poslodavcu
prestaje prestankom radnog odnosa osobe s invaliditetom a pravo na subvencionirane
kamate osobi koja je samozaposlena prestaje prestankom obavljanja registrirane
djelatnosti.
Sufinanciranje troškova radnog terapeuta podrazumijeva sufinanciranje dijela
troškova druge osobe koja osobi s invaliditetom pomaže u savladavanju radnog
procesa, i to najduže za razdoblje do 4 mjeseca od dana zaključenja ugovora o radu.
Osnovica za obračun troškova radnog terapeuta iznosi 80% mjesečne osnovice za
obračun doprinosa za obvezna osiguranja utvrđene Naredbom ministra financija.
Poslodavcu, odnosno osobi koja se samozapošljava nadoknađuje se postotak plaće koji
odgovara stvarno utrošenom radnom vremenu, ali najviše do 50% osnovice za obračun
troškova radnog terapeuta.
Postupak za ostvarivanje posebnih poticaja
Poslodavac, odnosno osoba koja se samozapošljava podnosi Fondu pismeni
zahtjev uz ostalu potrebnu dokumentaciju.
Rok za podnošenje zahtjeva za arhitektonsku i tehničku prilagodbu radnog
mjesta teče od 01. travnja do 30. lipnja u tekućoj godini za iduću godinu.
Za subvencioniranje kredita, poslodavac, odnosno osoba koja se samozapošljava po
odobrenom kreditu podnose Fondu pismeni zahtjev za subvencioniranje kamata.
Informacije o potrebnoj dokumentaciji i ostale informacije za redovne i posebne
poticaje poslodavci mogu dobiti u nadležnim uredima Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje.
Adresa za dostavu zahtjeva je:
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
10 000 Zagreb, Hebrangova 4/1.
Poticaji Hrvatske banke za obnovu i razvoj za samozapošljavanje
Pravo
Poticaji Hrvatske banke za obnovu i razvoj nisu namijenjeni s obzirom na stupanj
invaliditeta, ali osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju mogu koristiti te
kredite. Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima program kreditiranja malog i
srednjeg poduzetništva. Cilj ovih poticaja je razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Korisnici poticaja/ Kredite mogu koristiti
Trgovačka društva, obrtnici, osobe koje samostalno obavljaju djelatnost
Zadruge, ustanove
Postupak
Namjena ovih kredita je točno određena. Kredit se može dobiti izravno ili putem
poslovnih banaka.
Najniži iznos kredita je 80.000 kuna a najviši 8.000.000,00 kn.
Kamata iznosi 2% godišnje za one koji ulažu na područja od posebne državne skrbi ili
na brdsko‐planinska područja, otoke, poljoprivredu, ribarstvo ili s izravnom ratnom
štetom, one koji su zbrinjavali prognanike i/ili izbjeglice, te oni koji su dokazali
tržišnu konkurentnost uspješnom prodajom na domaćem i/ili inozemnom tržištu. Svi
ostali mali i srednji poduzetnici plaćaju kamatu od 4% godišnje.
Poticaji Ministarstva poduzetništva i obrta
Ministarstvo poduzetništva i obrta pokrenulo je program Poduzetnički impuls - Plan poticanja
poduzetništva i obrta za 2012. godinu. Sukladno planu pokrenut je projekt Socijalno
poduzetništvo s ciljem socijalne integracije uključivanjem u poduzetništvo socijalno
ugroženih osoba i osoba s invaliditetom, a u okviru kojeg se mogu ostvariti novčane potpore.
Pravo
Državne bespovratne novčane potpore koje se ostvaruju u okviru projekta Socijalno
poduzetništvo, a koje su namijenjene zapošljavanju i samozapošljavanju osoba s
invaliditetom.
Korisnici državnih novčanih potpora temeljem projekta Socijalno poduzetništvo
Subjekti malog gospodarstva, trgovačka društva, obrti i zadruge u vlasništvu osoba s
invaliditetom- civilni i vojni invalidi koji svoj status dokazuju rješenjem nadležne
ustanove;
Socijalne zadruge koje zapošljavaju osobe s umanjenom radnom sposobnošću i
uključuju ih u radne i gospodarske procese, ili pružaju pomoć osobama u nepovoljnim
osobnim gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima te ih uključuju u širu
društvenu zajednicu;
Subjekti malog gospodarstva, trgovačka društva, obrti i zadruge koji zapošljavaju ili
planiraju zaposliti osobe s umanjenom radnom sposobnošću, osobe s invaliditetom,
osobe u nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima.
Postupak ostvarivanja prava
Pravo na novčanu potporu ostvaruje se po objavi javnog poziva Ministarstva
poduzetništva i obrta, prijavom na isti u propisanom roku.
Javni poziv Ministarstvo objavljuje u dnevnim novinama i na mrežnim stranicama
Ministarstva (www.minpo.hr).
Podnositelj na javni poziv može predati samo jednu prijavu koja se sa ostalom
potrebnom dokumentacijom podnosi Ministarstvu poduzetništva i obrta, poštom ili
osobno u pisarnicu Ministarstva u zatvorenoj omotnici na njihovu adresu.
Podnijete zahtjeve razmatra Povjerenstvo pri Ministarstvu koje predlaže i Odluku o
odabiru i dodjeli sredstava. Zahtjevi se boduju i sredstva se odobravaju prema
bodovnoj listi. U slučaju kad više podnositelja zahtjeva ima isti broj bodova, mjesto na
listi određuje se na temelju datuma podnošenja zahtjeva.
Korisnik kojemu je odobrena potpora dužan je u roku od 15 dana od dana primitka
odluke o dodijeljenoj potpori i dostavljenog ugovora, u Ministarstvo dostaviti
potpisani ugovor.
Odobrena sredstva isplaćuju se na žiro-račun korisnika u dva dijela: 60% - nakon
dostavljenog potpisanog Ugovora, a 40% - po dostavljenom Izvještaju.
Ukoliko se prilikom kontrole utvrdi nenamjensko trošenje, korisnik je dužan vratiti
dodijeljena sredstva.
MIROVINSKI SUSTAV
Zakonski okvir
Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine", broj: 102/98, 127/00, 59/01,
109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08, 121/10, 61/11, 114/11 i
76/12),
Zakon o listi tjelesnih oštećenja („Narodne novine“, broj 62/98),
Zakon o listi profesionalnih bolesti („Narodne novine“, broj 162/98 i 107/07),
Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, broj 71/99, 46/07
i 41/08),
Uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju(„Narodne novine“, broj:
73/09),
Uredba o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije („Narodne novine“,broj 94/99),
Odluka o obliku i sadržaju obrazaca o medicinskom vještačenju u mirovinskom
osiguranju („Narodne novine“, broj 13/10 i 25/10),
Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju
novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja (“Narodne novine”, broj 36/12).
Sva prava u mirovinskom sustavu s osnove invalidnosti i tjelesnog oštećenja
invalidska mirovina (zbog opće ili profesionalne nesposobnosti);
profesionalna rehabilitacija a u svezi s tim pravom pravo na naknadu plaće;
naknada zbog tjelesnog oštećenja;
naknada putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava;
uvećani dječji doplatak.
Što je invalidnost?
Invalidnost je stanje trajnog smanjenja ili gubitka sposobnosti za rad, na temelju
kojega se stječe pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju, a koje
se utvrđuje u posebnom postupku
Napominjemo da korisnici na temelju invalidnosti mogu ostvariti više prava (npr.
invalidsku mirovinu i naknadu za tjelesno oštećenje).
Prava u mirovinskom osiguranju sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju
Invalidska mirovina
Invalidska mirovina ostvaruje se na temelju trajnog gubitka radne sposobnosti ili
smanjenja radne sposobnosti i navršenog određenog mirovinskog staža (bezuvjetno u
pogledu mirovinskog staža u slučaju invalidnosti zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti). Visina mirovine zavisi od plaće, dužine mirovinskog staža,
starosti osiguranika, vrsti i uzroku invalidnosti a određuje se u 100% iznosu kod
trajnog gubitka sposobnosti za rad odnosno u 80% iznosu kod smanjenja sposobnosti
za rad.
Uvjeti ostvarivanja invalidske mirovine/Korisnici
Postojanje invalidnosti
- Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili
profesionalne bolesti.
- Invalidnost postoji kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje
se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća
nesposobnost za rad).
- Kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu
otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema
tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i
sposobnosti(profesionalna nesposobnost za rad).
- Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad utvrđuje se
preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu
dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za
rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
Uvjet staža
- Ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada i to prije navršene 65
godine života, mirovinski staž mora pokrivati najmanje jednu trećinu radnog
vijeka.
- Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne
bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na dužinu mirovinskog
staža.
- Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20
godina života do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20.
godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu stručnu
spremu, radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je
stekao visoku stručnu spremu - od navršene 26. godine života. Razdoblje radnog
vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik proveo na odsluženju vojnog roka i
bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik: - kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višu stručnu spremu,
ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine,
a osiguranik koji ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti
navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme
osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja,
- kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu
godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od
jedne godine nakon prestanka osiguranja.
Postupak ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu
Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ako je osoba izvan radnog odnosa.
Nadležna je područna služba HZMO-a na području koje je prebivalište, odnosno
boravište osobe koja podnosi zahtjev.
Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je temelj osiguranja, postupak za
ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu pokreće se po službenoj dužnosti
povodom prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite a
može se pokrenuti i na zahtjev osiguranika.
Ako se o pravu rješava primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju odnosno nadležna je Središnja služba Hrvatskog Zavoda za
mirovinsko osiguranje u Zagrebu. Osoba može zahtjev predati mirovinskom
uredu prema mjestu prebivališta.
Invalidnost utvrđuje nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na osnovi Nalaza i
mišljenja ovlaštenih vještaka.
Liječnik primarne zdravstvene zaštite priprema cjelokupnu medicinsku dokumentaciju
koju zajedno sa svojim mišljenjem dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti
odnosno ocjene radne sposobnosti odnosno kako bi se ishodio Nalaz i mišljenje o
invalidnosti.
Nalaz i mišljenje o invalidnosti na temelju kojega se stječe određeno pravo, prije
donošenja rješenja o pravu osiguranika obvezno podliježe reviziji koja mora biti
obavljena u roku od 30 dana a koju obavlja Stručno povjerenstvo. Pri obavljanju
revizije može se obaviti izravni pregled osiguranika.
Kontrolni pregled
Kontrolni pregled mora se obaviti najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrđene
invalidnosti i to samo ako je kod osiguranika ovlašteni vještak utvrdio invalidnost
zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
Ako se korisnik prava na temelju invalidnosti ne odazove na kontrolni pregled na koji
je uredno pozvan prestaje pravo na temelju invalidnosti s prvim danom sljedećeg
mjeseca nakon donošenja rješenja.
Postupak radi kontrolnog pregleda pokreće nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda po
službenoj dužnosti.
Profesionalna rehabilitacija
Što je profesionalna rehabilitacija?
Prekvalifikacija je osposobljavanje za bitno drugačije poslove od onih koje je
osiguranik obavljao.
Dokvalifikacija je dopunsko osposobljavanje za obavljanje poslova prema preostaloj
radnoj sposobnost.
Prilagođavanja za rad jest postupno adaptiranje i postizanje normalnog radnog
učinka uz normalan napor.
Prava u svezi profesionalne rehabilitacije
Profesionalna rehabilitacija;
Naknada plaće za vrijeme od dana nastanka invalidnosti do dana početka
profesionalne rehabilitacije, za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije i od dana
završetka profesionalne rehabilitacije do dana zaposlenja na odgovarajućim
poslovima;
Naknada drugih troškova u svezi profesionalne rehabilitacije.
Uvjeti/Korisnici
Osiguranik kod kojeg je nastala invalidnost (profesionalna nesposobnost za rad) i kod
kojeg postoji preostala radna sposobnost.
Osiguranik ili invalid rada (invalid rada je osiguranik kod kojega je ustanovljena
invalidnost na temelju koje je ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu
rehabilitaciju) kod kojega nastane invalidnost prije navršene 50. godine života, ako se
s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s
punim radnim vremenom.
Osiguranik kod kojega je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede
izvan rada ili bolesti, ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na
invalidsku mirovinu.
Osiguranik kod kojega je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede
na radu ili profesionalne bolesti, bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Postupak ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju utvrđuje se rješenjem nakon ocjene radne
sposobnosti.
Pravo utvrđuje nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na osnovi Nalaza i mišljenja
ovlaštenih vještaka.
Postupak se pokreće u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite koji upućuje osiguranika na ocjenu radne sposobnosti, kada smatra
da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala trajna nesposobnost
za rad na poslovima koje osiguranik obavlja.
Nadležna područna služba Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na
temelju invalidnosti primljeni Nalaz i mišljenje liječnika, zajedno sa svim
prikupljenim podacima, dostavlja vještaku.
Kada ovlašteni vještak utvrdi da je kod osiguranika mlađeg od 50 godina života
nastala profesionalna nesposobnost za rad, vještak će utvrditi može li se s obzirom
osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
Vještak će donijeti Nalaz i mišljenje i utvrditi posao za koji će se osiguranik
profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom, način
obavljanja profesionalne rehabilitacije (školovanje, praktični rad, stručno
osposobljavanje) i trajanje profesionalne rehabilitacije.
Ako se za osiguranika ne može odmah dati mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji,
vještak će zatražiti od nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda da prikupi podatke o
poslu za koji bi se osiguranik mogao osposobiti za rad s punim radnim vremenom.
Radi donošenja mišljenja o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak može zatražiti da se
obavi profesionalna orijentacija.
Ako smatra potrebnim, vještak može pribaviti i mišljenje pojedinih stručnih ustanova
(klinike, instituti, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, Hrvatski
zavod za zapošljavanje i dr.) ili pojedinih stručnjaka (liječnika-specijalista, psihologa,
inženjera i dr.) i nakon što prikupi podatke i mišljenje vještak donosi odgovarajući
nalaz i mišljenje o invalidnosti osiguranika.
Nakon završenog postupka vještačenja nadležna područna služba Zavoda donosi
odgovarajuća rješenja.
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima stručnu
spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se
za rad na drugom poslu za koji se traži isti stupanj stručne spreme. Ako takva
mogućnost ne postoji, invalid rada može se osposobljavati i za poslove za koje se
traži neposredno niži stupanj stručne spreme.
Učenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave, za vrijeme
stručne prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri
zapošljavanju učenika i redovitih studenata, zatim nezaposleni za vrijeme stručnog
osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputila nadležna služba
zapošljavanja, osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne
zatvora, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog
liječenja od ovisnosti, kao i odgojnih mjera, i strani državljane koji se nalaze na
školovanju u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, koji steknu pravo na
profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavaju se za rad na poslovima za koje se traži
stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju stručne spreme koji bi stekli prije ili su
školovanjem stekli prije nastanka invalidnosti.
Tko provodi profesionalnu rehabilitaciju?
Profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod koji ujedno tim osobama i isplaćuje
troškove u svezi profesionalne rehabilitacije, a za osiguranike-invalide rada kojima je
priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju dužan je rehabilitaciju osigurati
poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti.
Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada uređuju se ugovorom
koji sklapa Zavod s poslodavcem.
Kontrolni pregled
Invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od šest
mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na
profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku radi
ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.
Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik
prava na profesionalnu rehabilitaciju kada Zavod ocijeni da se invalid rada s
pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na
određenom poslu.
Gubitak prava na profesionalnu rehabilitaciju
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako bez
opravdanih razloga:
ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upućivanja na
profesionalnu rehabilitaciju,
tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine započetu profesionalnu
rehabilitaciju a u tome nije spriječen razlozima koji su protiv njegove volje
ne obavlja dužnosti u svezi s profesionalne rehabilitacije
Naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije
Naknada plaće, za vrijeme profesionalne rehabilitacije isplaćuje se:
od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije,
za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije,
od dana završetka profesionalne rehabilitacije do dana zaposlenja na odgovarajućim
poslovima.
Visina i trajanje naknade plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije
Invalid rada koji je ostvario pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede
izvan rada ili bolesti:
naknada plaće u visini invalidske mirovine za slučaj profesionalne nesposobnosti za
rad, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije i od
dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom
mjestu,
za vrijeme profesionalne rehabilitacije ostvaruje naknadu plaće u visini invalidske
mirovine zbog opće nesposobnosti za rad,
naknada mu pripada najduže 12 mjeseci i to od dana završetka profesionalne
rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne
rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o
zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na
radu ili profesionalne bolesti:
naknada plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad za 40
godina mirovinskog staža, od dana nastanka invalidnosti do dana početka
profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka
profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu,
naknada mu pripada najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije
pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije
prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošljavanju
redovito prijavljuje toj službi.
Ostale naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije
Invalid rada ima pravo i na ostale naknade koje su vezane uz obavljanje
profesionalne rehabilitacije i to:
naknada plaće za vrijeme liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je
upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih
uzroka,
smještaj i prehrana ili naknada troškova smještaja i prehrane, kada se profesionalna
rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivališta , ako se ne može se osigurati stalni
prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija.
Što je tjelesno oštećenje?
Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija
onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost
organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li
ono ili ne invalidnost
Pravo
Naknada zbog tjelesnog oštećenja koja se određuje ovisno o postotku tjelesnog
oštećenja u odgovarajućem postotku od osnovice a koju ostvaruju samo osobe čije
je tjelesno oštećenje nastalo kao posljedica profesionalne bolesti ili povrede na
radu.
Osnovicu utvrđuje Zavod općim aktom koja od 1. siječnja 2012. iznosi 1.172,12 kn.
Iznos naknade (izražen u postotku od osnovice) s obzirom na postotak tjelesnog
oštećenja
.
Uvjeti/Korisnici naknade
osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica
ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Ozljedom na radu smatra se svaka:
ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili
kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela,
iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma,
ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno
djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika,
bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekoga nesretnog
slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u vezi
s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika,
Postotak tjelesnog
oštećenja Stupanj
Iznos naknade (izražen u
postotku od osnovice)
100% 1 40%
90% 2 36%
80% 3 32%
70% 4 28%
60% 5 24%
50% 6 20%
40% 7 16%
30% 8 12%
ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te
na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na
osnovi kojega je osiguran,
ozljeda koju osiguranik pretrpi u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu i
prava na profesionalnu rehabilitaciju,
ozljeda, odnosno bolest, koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18. do 20. Zakona o
mirovinskom osiguranju,
ozljeda koju osoba pretrpi u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti
kada je to prema zakonu obvezno pri zasnivanju radnog odnosa.
Profesionalna bolest
Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem
procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima
svojstvo osiguranika prema ZOMO.
Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod
kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvrđuju se Zakonom o listi
profesionalnih bolesti.
Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na temelju kojih se stječe pravo na
naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Zakonom o listi tjelesnih oštećenja.
Postupak ostvarivanja prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja
Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva osiguranika nadležnoj područnoj službi
HZMO-a.
Nadležna je područna služba HZMO-a na području koje je prebivalište, odnosno
boravište osobe koja podnosi zahtjev.
Ako je prebivalište osobe od koje se izvodi pravo na mirovinu bilo u inozemstvu,
nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje
Popunjenom zahtjevu (tiskanica se može preuzeti u HZMO-u ili nabaviti u Narodnim
novinama) potrebno je priložiti prijavu o ozljedi na radu, odgovarajuću medicinsku
dokumentaciju odnosno dokumentaciju o profesionalnoj bolesti.
Obiteljska mirovina
Pravo
Pravo na obiteljsku mirovinu, članovi obitelji umrlog osiguranika stječu:
ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina
mirovinskog staža ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za
stjecanje prava na invalidsku mirovinu,
ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine,
ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju,
ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe iz čl. 18. do 20. ZOMO-a nastala zbog
ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku
mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.
Napomena:
Od 28. ožujka 2008. članovi obitelji umrlog osiguranika koji je radio manje od punoga
radnog vremena, prema Zakonu o radu (primjerice bio je zaposlen na četiri sata) za
ispunjenje uvjeta staža za priznanje prava na obiteljsku mirovinu , razdoblje koje je
umrli osiguranik proveo u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se
razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom (čl. 2. Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju «Narodne novine» , broj
35/08.-koji se primjenjuje od 28. ožujka 2008.).
Uvjeti/Korisnici
Udovica ili udovac imaju pravo na obiteljsku mirovinu
- ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća
nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon
smrti bračnog druga,
- ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na
obiteljsku,
- mirovinu, a udovica ili udovac obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako
tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad, zadržavaju
pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
Dijete (dijete rođeno u braku ili izvanbračnoj zajednici, pastorčad koju je uzdržavao,
unučad koju je uzdržavao, posvojena djeca, zatim braća,sestre i druga djeca koju je
osiguranik uzeo na uzdržavanje ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba
roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad) stječe pravo na obiteljsku
mirovinu
- ako je nastupila opća nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na
obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva
nesposobnost traje,
- ako je opća nesposobnost za rad nastupila nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo
na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na
obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti ako je u trenutku smrti
osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti
osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do
navršene 26. godine života,
- ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku
mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali
najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako
je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života,
- dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi opća
nesposobnost za rad, zadržava to pravo dok postoji takva nesposobnost.
Roditelj
- kojeg je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ako je roditelj mlađi
od60 godina, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opća nesposobnost
za rad sve dok takva nesposobnost traje, a ako za vrijeme trajanja ovog prava navrši
60 godina života, trajno zadržava pravo na mirovinu.
Razvedeni bračni drug
- pod uvjetima kao udovica/udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je
sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Izvanbračni drug
- pod uvjetima kao udovac/udovica ako je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do
njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
Pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti samo ona osoba koja je u trenutku
stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju
(„Narodne novine“, broj 35/08. odredba članka 7., živjela u izvanbračnoj zajednici
koja je trajala najmanje tri godine.
Tko ne može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu?
Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno
uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo je kazneno djelo osuđen
pravomoćnom presudom, kao ni onaj koji se namjerno onesposobi za rad radi
ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu (ne može po toj osnovi steći pravo na
mirovinu).
Gubitak prava na obiteljsku mirovinu
Pravo na obiteljsku mirovinu gube stupanjem u brak udovica, odnosno udovac mlađi
od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbog opće nesposobnosti, te djeca
osiguranika, braća, sestre te druga djeca bez roditelja, osim djece koja su to pravo
stekla zbog opće nesposobnosti za rad i djeca koja se nalaze na redovitom
školovanju.
Postupak ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu
Ostvarivanje pravo na obiteljsku mirovinu pokreće se podnošenjem zahtjeva
nadležnoj područnoj službi HZMO-a na području koje je prebivalište, odnosno
boravište osobe koja podnosi zahtjev, osim ako se o pravu rješava primjenom
međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.
Ako je prebivalište osobe od koje se izvodi pravo na mirovinu bilo u inozemstvu,
nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.
Članovi obitelji osiguranika ili korisnika mirovine mogu ostvariti pravo na obiteljsku
mirovinu ako je kod njih utvrđena opća nesposobnost na način i pod uvjetima
propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju .
O postojanju opće nesposobnosti za rad odlučuje vještak Nalazom i mišljenjem o
općoj nesposobnosti za rad. Nalaz i mišljenje vještak donosi na temelju osobnog
pregleda i medicinske dokumentacije koju je uz zahtjev dužan priložiti član obitelji.
Za provedbu postupka primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u
Republici Hrvatskoj nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje –
Središnja služba u Zagrebu – Sektor provedbe međunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju.
Staž osiguranja s povećanim trajanjem
Pravo
Na temelju svojstva osiguranika-invalidne osobe, utvrđenog posebnim rješenjem Zavoda,
ostvaruje se
pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem u smislu da se osiguranicima -
osobama s invaliditetom svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa se kao 15 mjeseci
pravo na snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu na
način da se za svakih 5 godina provedenih u osiguranju dobna granica za
stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava za jednu godinu.
Korisnici
Staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se osiguranicima osobama s invaliditetom koje
imaju utvrđeno svojstvo osiguranika-invalidne osobe pod uvjetom da su u osiguranju
slijepim osobama,
osobama oboljelim od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti,
oboljelima od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze i
reumatoidnog artritisa,
gluhim osobama
osobama kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno
kretati bez uporabe invalidskih kolica.
Uvjeti ostvarivanja prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem
utvrđeno svojstvo osiguranika-invalidne osobe,
zdravstveno stanje odnosno tjelesno oštećenje ili bolest takvog intenziteta da uzrokuje
trajne posljedice za život i radu,
osoba mora biti u osiguranju.
Postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika - invalidne osobe
Postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika - invalidne osobe pokreće se na zahtjev
osiguranika, a svojstvo invalidne osobe može se utvrditi samo osobama sa
zdravstvenim poteškoćama (bolestima i tjelesnim oštećenjima) ako im zdravstveno
stanje uzrokuje trajne posljedice za život i rad, pod uvjetom da su u osiguranju.
Svojstvo osiguranika-invalidne osobe utvrđuje se rješenjem Zavoda na temelju
Nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka prema odredbama Zakona o mirovinskom
osiguranju.
U postupku pokrenutom zahtjevom za utvrđivanje svojstva osiguranika-invalidne
osobe pribavlja se nalazi mišljenje ovlaštenih vještaka Zavoda, koji vještače i za ostala
prava iz mirovinskog osiguranja,o tome da li je zdravstveno stanje osiguranika-
podnositelja zahtjeva, koji ima tjelesno oštećenje ili boluje od bolesti takvog
intenziteta da uzrokuje trajne posljedice za život i radu.
Ako se utvrdi da je zdravstveno stanje podnositelja zahtjeva koji boluje od bolesti
takvog intenziteta da uzrokuje trajne posljedice za život i rad, Zavod donosi rješenje
kojim se istom utvrđuje svojstvo osiguranika-invalidne osobe.
Utvrđivanje navedenog svojstva ne utječe na utvrđivanje nesposobnosti za rad.
Doplatak za djecu
Napomena
Iako je donositelj propisa Zakona o dječjem doplatku Ministarstvo socijalne politike i
mladih, rješavanje o ovom pravu i isplata istog u nadležnosti je Hrvatskog zavoda o
mirovinskom osiguranju.
Pravo
Dječji doplatak (pravo koje se ostvaruje s obzirom na prihod kućanstva)
Uvećani dječji doplatak (za djecu s lakšim oštećenjem zdravlja ostvaruje se ovisno
o prihodu kućanstva, a za djecu s težim oštećenjem zdravlja ostvaruje se neovisno o
prihodima kućanstva)
Uvjeti
da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim
stalnim boravkom, te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine
neprekidno prije podnošenja zahtjeva;
da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove
obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine
prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske;
da ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva,
mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice (1.663,00 kn), osim u slučaju
uvećanog dječjeg doplatka koji se ostvaruje neovisno o prihodu kućanstva;
da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom i da ga uzdržava.
Korisnici prava
pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha,
baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne
skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima
utvrđenim Zakonom;
korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na
redovitom školovanju.
doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili
pastorčad, a kada djeca nemaju roditelje i za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez
roditelja.
Iznos doplatka/Cenzusne grupe
prva - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33%
proračunske osnovice (543,14 kn);
druga - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 16,33% (543,14
kn), a ne prelazi 33,66% (1119,53 kn) proračunske osnovice;
treća - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 33,66% (1119,53
kn), a ne prelazi 50% (1663,00 kn) proračunske osnovice.
U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu i to:
ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn,
doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn;
ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne
prelazi 1119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn;
ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1119,53 kn, a ne
prelazi 1663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn;
za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog
prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta
poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu,
povećava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn);
za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti
od pripadajuće svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn);
za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog
prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta
poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu,
povećava se za 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn);
za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi
374,18 kn;
za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za
djecu s težim oštećenjem zdravlja) svota doplatka iznosi 831,50 kn.
Pronatalitetni dodatak
korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada pronatalitetni dodatak u iznosu
od 500,00 kuna za troje djece odnosno 1.000,00 kn za više od troje djece.
Dužina ostvarivanje doplatka
Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja
školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je
razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred
osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.
Doplatak pripada za dijete u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali
najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.
Izuzetak je predviđen za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz
socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do
21. godine života,
Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti
produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine
života.
Doplatak za djecu pripada i za vrijeme u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati
školu zbog bolesti.
Pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja pripada do navršene 27.
godine života djeteta, a korisnicima koji su pravo na doplatak ostvarili za djecu s
težim oštećenjem zdravlja do 31. prosinca 2001., to pravo pripada i nakon navršene
27. godine života djeteta, do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s
invaliditetom.
Doplatak za djecu ne pripada korisniku/prestanak prava
za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu osim ako međunarodnim
ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije
drukčije određeno,
za dijete koje je stalno smješteno u ustanovi u kojoj ima uzdržavanje na teret državnog
proračuna,
stupanjem tog djeteta u brak.
Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu
Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva
područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na čijem je
području prebivalište podnositelja zahtjeva.
Žalbu protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu rješava Središnja
služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu.
Zahtjevi za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, dakako, zaprimaju se tijekom
cijele godine.
Uz zahtjev se podnosi odgovarajuća dokumentacija o kojoj se možete informirati
u nadležnom mirovinskom uredu.
Za nastavno ostvarivanje prava na doplatak za djecu, zahtjev treba podnijeti
najkasnije do 01. ožujka. Svima koji zahtjev za nastavno utvrđivanje prava na
doplatak za djecu podnesu nakon propisanog roka, kao i onima koji podnose
nove zahtjeve, pravo pripada od dana podnošenja zahtjeva.
O pravu na doplatak rješava se od 1. ožujka i odlučuje se na osnovi dohotka kućanstva
ostvarenog u prethodnoj godini.
Ako podnositelj zahtjeva, odnosno članovi kućanstva u vrijeme podnošenja zahtjeva
više nisu u radnom odnosu, u dohodovni cenzus se ne uračunava plaća iz prethodne
godine.
Uvećani dječji doplatak za djecu s lakšim oštećenjem i težim oštećenjem zdravlja
Pravo
Pravo na uvećani dječji doplatak za dijete s oštećenjem zdravlja koji se ostvaruje
do 21. godine života djeteta. Za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada
doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka i mjesečno može
iznositi 374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn), što znači da je uvjetovan prihodom
kućanstva.
Pravo na uvećani dječji doplatak za dijete s težim oštećenjem zdravlja čije je
oštećenje nastalo prije navršene 18. godine života, a koje se ostvaruje neovisno o
prihodu kućanstva te mjesečno iznosi 831, 50 kn odnosno 25 % od proračunske
osnovice, a pripada do kraja kalendarske godine u kojoj dijete navršava 27
godina života.
Napomena: Korisnicima koji su pravo na doplatak ostvarili za djecu s težim oštećenjem zdravlja
do 31. prosinca 2001., to pravo pripada i nakon navršene 27. godine života djeteta.
Zbog neujednačenosti u ostvarivanju ovog prava, Ustavnom sudu RH podnesen
prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 12. Zakona o
doplatku za djecu.
Na sjednici održanoj 19. studenoga 2008. Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za
pokretanje postupka (rješenje broj U-I 1812/2006 "Narodne novine", broj 141/08.), uz
obrazloženje da odredba članka 12. ZDD-a nije u suprotnosti s Ustavom jer
zakonodavac ima pravo mijenjati zakonske uvjete uređenja socijalnih i drugih odnosa
u društvu.
U odnosu na članak 38. ZDD-a, Ustavni sud primjećuje da višegodišnje nedonošenje
"posebnog propisa", a time i višegodišnje produljenje važenja članka 38. ZDD-a kao
privremene (prijelazne) odredbe nije ustavnopravno prihvatljivo budući da se jednoj
skupini korisnika iznimno i privremeno priznaje pravo na doplatak i nakon što im
dijete navrši 27 godina života u odnosu na drugu skupinu korisnika koja se nalazi u
nepovoljnijem zakonskom položaju od 1. siječnja 2002. Na osnovi toga Ustavni sud je
19. studenoga 2008. i uputio Izvješće Saboru i Vladi RH.
Budući da u svezi navedenog još uvijek nije ništa riješeno, korisnicima koji su
ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenom prema propisima iz
socijalne skrbi do dana primjene ovoga Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i
nakon navršene 27. godine života, do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s
invaliditetom.
Uvjet za ostvarivanje prava na uvećani dječji doplatak
Oštećenje zdravlja i teže oštećenje zdravlja djeteta koje je utvrđeno Nalazom i
mišljenjem Prvostupanjskog tijela vještačenja pri Centrima za socijalnu skrb ili
Nalazom i mišljenjem liječničkog povjerenstva područnog ureda HZZO koje
vještači u postupku priznavanja prava na dopust ili rad s polovicom punog radnog
vremena.
Postupak
Zahtjev za ostvarivanje prava na uvećani dječji doplatak podnosi se nadležnom
Zavodu za mirovinsko osiguranje s obzirom na prebivalište podnositelja
zahtjeva/korisnika.
Pravo na uvećani dječji doplatak priznaje se na osnovi Nalaza i mišljenje tijela
vještačenja pri Centru za socijalnu skrb (koje vještači u postupku ostvarivanja
prava u sustavu socijalne skrbi) odnosno Nalaza i mišljenja nadležnog vještaka
Zavoda za zdravstveno osiguranje (koje vještači o pravu roditelja na dopust do osme
godine života djeteta i o pravu na rad s polovicom punoga radnog vremena zbog njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju).
TURIZAM
Zakonski okvir
Zakon o boravišnoj pristojbi („Narodne novine“, broj 152/08 i 59/09).
Pravo
oslobođenje od plaćanja boravišne pristojbe.
Korisnici
osobe s invaliditetom od 70% i većim, i jedan pratitelj.
Postupak
Pravo se dokazuje se predočenjem odgovarajućih isprava u turističkoj zajednici.
MOBILNOST
Zakonodavni okvir
Zakon o cestama(«Narodne novine», br. 84/11).,
Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje
naknade za uporabu javnih cesta i cestarine(«Narodne novine», br. 136/11),
Pravilnik o znaku pristupačnosti („Narodne novine“, broj 78/08)
Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu („Narodne novine“, broj
97/00, 101/00),
Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu („Narodne novine“, broj 14/01),
Zakon o otocima („Narodne novine“, broj 24/99, 149/99, 32/02 i 33/06),
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatan javni otočni
cestovni prijevoz („Narodne novine“, broj 82/07 i 35/11),
Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča(Narodne novine, broj 131/98),
Pravilnik o osposobljavanju slijepe osobe za kretanje uz pomoć psa vodiča (Narodne
novine, broj 48/99).
Prava
Prava u cestovnom prometu
Pravo na znak pristupačnosti
Prava u unutarnjem putničkom prometu (željeznica i brod)
Prava korisnika pasa pomagača/vodiča
Prava u cestovnom prometu sukladno Zakonu o cestama i Pravilniku o postupku i
načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja od godišnje naknade za uporabu javnih
cesta i cestarine
Prava
pravo na oslobođenje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta, koja se plaća
pri registraciji motornih i priključnih vozila;
pravo na oslobađanje plaćanja cestarine za uporabu autoceste i objekta (most, tunel,
vijadukt i slično).
Korisnici
osobe s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja, odnosno osobe kod kojih je
utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta
60% ili više, ne plaćaju godišnju naknadu za uporabu javnih cesta za jedan
osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu, odnosno koji koriste na temelju
ugovora o leasingu,
osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost
donjih ekstremiteta 80% ili više postotaka, HRVI sa 100% tjelesnog oštećenja,
kao i osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100%, ne plaćaju
cestarinu za jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu, odnosno koji
koriste na temelju ugovora o leasingu.
Postupak ostvarivanja prava
Pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine,
osobe s invaliditetom ostvaruju na temelju rješenja koje u upravnom postupku
donosi Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, na zahtjev osobe s
invaliditetom.
Na temelju rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, tijelo koje
obavlja registraciju vozila odnosno ovjerava produljenje valjanosti prometne
dozvole (u praksi, najčešće u stanicama za tehnički pregled vozila) oslobodit će osobu
s invaliditetom obveze plaćanja godišnje naknade.
Pravo na oslobađanje plaćanja cestarine može se ostvariti samo uz predočenje
potvrde/smart kartice koju, na zahtjev osobe s invaliditetom, izdaju Hrvatske
autoceste d.o.o. i to kada osoba s invaliditetom upravlja osobnim automobilom koji je
u njenom vlasništvu ili ga koristi na temelju ugovora o leasingu, odnosno kada se
nalazi u osobnom automobilu koji je u njenom vlasništvu ili ga koristi na temelju
ugovora o leasingu. Zahtjevu osoba prilaže rješenje spomenutog ministarstva.
Krug osoba s invaliditetom koje mogu ostvariti pravo na oslobađanje plaćanja
godišnje naknade i cestarine i način ostvarivanja prava propisan je Pravilnikom o
postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za
uporabu javnih cesta i cestarine («Narodne novine», br. 136/11).
Pravo na znak pristupačnosti sukladno Pravilniku o znaku pristupačnosti
Pravo
Osobe s invaliditetom imaju pravo na znak pristupačnosti za besplatno parkiranje
vozila na rezerviranim i posebno označenim parkirališnim mjestima za invalide.
Znak pristupačnosti važi samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta
osoba nalazi u vozilu.
Prava koja proizlazi iz znaka pristupačnosti ne može koristiti osoba koja nije osoba s
invaliditetom.
Korisnici
Osoba sa 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja
donjih ekstremiteta 60 ili više posto.
Vozilo udruge osoba s invaliditetom.
Postupak
Znak pristupačnosti izdaje ured državne uprave u županiji nadležan za promet,
odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za promet.
Osoba s invaliditetom podnosi zahtjev i ostalu potrebnu dokumentaciju za
izdavanje znaka pristupačnosti nadležnom tijelu. Uz zahtjev prilaže nalaz i
mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno
nalaz i mišljenje drugostupanjskog liječničkog povjerenstva nadležnog za davanje
nalazi i mišljenja prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji ili prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Udruga osoba s invaliditetom uz zahtjev prilaže rješenje o registraciji i dokaz da su
njeni članovi osobe s invaliditetom.
Nadležno tijelo izdaje rješenje o znaku pristupačnosti na ime osobe s invaliditetom
odnosno udruge osoba s invaliditetom za razdoblje od pet godina.
U Zavodu se na temelju mišljenja ovlaštenih vještaka donose i Nalazi i mišljenja za
izdavanje znaka pristupačnosti sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i
Pravilnika o znaku pristupačnosti.
Osobi koja je dva ili više puta pravomoćno kažnjena zbog prekršaja jer je svoj znak
pristupačnosti ustupila drugoj osobi na korištenje ili je znak ustupila na korištenje
osobi koja nije osoba s invaliditetom, nadležno tijelo će rješenjem oduzeti znak
pristupačnosti na rok od dvije godine.
Presliku rješenja o znaku pristupačnosti nadležno tijelo dostavlja Hrvatskom registru
osoba s invaliditetom.
Prava u unutarnjem putničkom prometu (željeznica i brod)
Prava u željezničkom prometu sukladno Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom
prometu i Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu
Pravo na povlastice pri putovanjima
Korisnici
Osobe s invaliditetom,
Korisnici obiteljske invalidnine, vojnih i civilnih invalida rata, i njihovih pratitelja u
željezničkom prometu.
Prava osoba s invaliditetom u željezničkom prometu
Pravo
Pravo na povlasticu u unutarnjem putničkom prometu od 75% od redovne cijene
vozne karte za četiri putovanja godišnje željeznicom ili brodom i besplatna vožnja
za pratioca kada koristi pravo na povlaštenu vožnju.
Ova se povlastica odnosi na prijevoz u prvom i drugom razredu putničkog ili brzog
vlaka.
Korisnici
Slijepe osobe koje imaju do 10% sposobnosti vida, gluhe i gluhoslijepe osobe s
mentalnom retardacijom (težom i teškom), tjelesno invalidne osobe s oštećenjem
organa za kretanje od najmanje 70%, kronični bubrežni bolesnici na hemodijalizi,
osobe koje po posebnim propisima ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu
druge osobe, invalidna djeca čiji roditelji ostvaruju pravo na dopust do sedme godine
djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s
težim smetnjama u razvoju.
Prava vojnih i civilni invalidi rata u željezničkom prometu
Pravo
Korisnik obiteljske invalidnine iza osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima
iz članka 2. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 174/04, 92/05, 1/07, 107/07, 65/09,
137/09, 146/10 i 55/11)i korisnik obiteljske invalidnine iza osobe poginule, umrle ili
nestale pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 2. i 3. i članka 8. stavka 1. Zakona
o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“, broj 33/92, 77/92, 27/93,
58/93, 2/94, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03) ima pravo na povlasticu u
unutarnjem putničkom prometu za jedno besplatno putovanje godišnje
željeznicom ili brodom radi obilaska groba poginule ili umrle osobe koja nije
pokopana u mjestu prebivališta korisnika obiteljske invalidnine.
Korisnik obiteljske invalidnine iz članka 52. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i korisnik obiteljske invalidnine iz članka
25. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ima pravo na povlasticu u
unutarnjem putničkom prometu za četiri putovanja godišnje željeznicom ili brodom
uz povlasticu od 75%od redovne cijene vozne karte,
Ratni vojni invalid, mirnodopski vojni invalid i civilni invalid rata I., II., III. i IV.
skupine kojem je svojstvo priznato po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata, ima pravo na povlasticu u unutarnjem putničkom prometu za četiri
putovanja godišnje željeznicom ili brodom uz povlasticu od 75% od redovne
cijene vozne karte,
Ratni vojni invalid, mirnodopski vojni invalid i civilni invalid rata I., II., III. i IV.
skupine kojem je svojstvo priznato po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata, a kojemu je uz osobnu invalidninu priznato pravo na doplatak za njegu i
pomoć druge osobe po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji ili Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata i dijete,
korisnik obiteljske invalidninedo navršene 15. godine životakojemu je
određenskrbnik sukladno Obiteljskom zakonu,kada koristi pravo na besplatnu
odnosno povlaštenu vožnju ima pravo na besplatnu vožnju za pratitelja.
Korisnici
korisnici obiteljske invalidnine iza osobe poginule ili nestale u Domovinskom ratu,
ratni vojni invalidi, mirnodopski vojni invalid, civilni invalid rata I., II., III. i IV.
skupine, vojni i civilni invalidi rata.
Postupak ostvarivanja prava u željezničkom prometu
Vojni i civilni invalidi i njihovi pratitelji koristit će povlastice iz ovoga Zakona na
temelju objave koju izdaje nadležno tijelo uprave za Grad Zagreb ili nadležni
županijski ured, odnosno županijski odjel hrvatskih branitelja i članova njihovih
obitelji.
Osobe s invaliditetom i njihovi pratitelji koristit će povlastice iz ovoga Zakona na
temelju objave koju izdaje nadležno tijelo uprave za Grad Zagreb, odnosno
nadležni županijski ured na temelju dokumentacije iz koje se vidi da se radi o
osobi s invaliditetom.
Na temelju objave za besplatni ili povlašteni prijevoz, ovlašteni prijevoznik izdaje
korisniku objave voznu kartu. Na poleđini objave, koja ostaje korisniku, prijevoznik
upisuje mjesto i datum izdavanja karte uz potpis i pečat.
Nadležno tijelo odnosno ured obvezan je voditi evidenciju o izdanim objavama.
Evidencija o izdanim objavama sadrži ime i prezime korisnika, broj i datum izdane
objave, svojstvo korisnika te naziv dokumenta na temelju kojega je izdana objava
(presliku dokumenta treba priložiti uz evidenciju).
Osobe s invaliditetom, vojni i civilni invalidi i njihovi pratitelji ne mogu za
prijevoz u unutarnjem putničkom prometu istovremeno koristiti pravo na naknadu
za prijevoz po drugoj osnovi, niti mogu koristiti pravo na povlasticu iz ovoga
Zakona po dvije osnove.
Javni otočni cestovni prijevoz/brod sukladno Zakonu o otocima i Pravilniku o uvjetima,
kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatan javni otočni cestovni prijevoz
Pravo
Novčana naknada za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza za osobe koje zbog svog
invaliditeta ne mogu koristiti usluge javnog otočnog cestovnog prijevoza kada putuju
na posao, školovanje ili stručno usavršavanje.
Korisnici
Slijepe osobe koje imaju do 10% sposobnosti vida, gluhe i gluhoslijepe osobe s
mentalnom retardacijom (težom i teškom), tjelesno invalidne osobe s oštećenjem
organa za kretanje od najmanje 70%, kronični bubrežni bolesnici na hemodijalizi,
osobe koje po posebnim propisima ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu
druge osobe, invalidna djeca čiji roditelji ostvaruju pravo na dopust do sedme godine
djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s
težim smetnjama u razvoju.
Vojni i civilni invalidi rata.
Postupak ostvarivanja prava u javnom otočnom cestovnom prijevozu
Sredstva za subvencioniranje kategorija otočnog stanovništva u otočnom cestovnom
prijevozu osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva pomorstva,
prometa i infrastrukture a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima i osobama s
invaliditetom za naknadu troškova kada putuju na posao, školovanje ili stručno
usavršavanje.
U svrhu ostvarivanja ovog prava osobe su dužne Ministarstvu pomorstva, prometa
i infrastrukture podnijeti zahtjev i dokaze o putovanju na posao, školovanje ili
stručno usavršavanje za koje im se isplaćuje novčana naknada za nadoknadu
troškova vlastitog prijevoza. Novčana naknada utvrđuje se temeljem Odluke Vlade
Republike Hrvatske o visini dnevnice za službeno putovanje i visini naknade za
korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna
Prava korisnika pasa pomagača (pas vodič slijepih osoba i rehabilitacijski / terapijski
pas) sukladno Zakonu o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča i Pravilniku o
osposobljavanju slijepe osobe za kretanje uz pomoć psa vodiča.
Prava
Osoba sa psom vodičem ima pravo korištenja prijevoznih sredstava u javnom
prijevozu, uključujući zadržavanje na svim prostorima koji su predviđeni za putnike,
Osoba sa psom vodičem ne plaća voznu kartu za psa vodiča u prijevoznom sredstvu
javnog prijevoza, bez obzira na smjer i dužinu puta, niti ulaznicu za psa za korištenje
prostora i objekata koji su utvrđeni kao javna mjesta,
Osoba sa psom vodičem ima pravo pristupa na javna mjesta kao što su primjerice:
uredi, hoteli, restorani, banke, pošte, kazališta, koncertne dvorane, športski objekti,
tržnice, prodavaonice, škole, visoka učilišta i sl,
Osoba sa psom vodičem ima pravo ulaska i korištenja čekaonica, zdravstvenih
ustanova i ljekarna,
Osoba ima pravo na korištenje psa vodiča bez naknade na temelju ugovora o dodjeli
psa vodiča koji slijepa osoba sklapa s Hrvatskom udrugom za školovanje pasa vodiča i
mobilitet.
Korisnici
Slijepa osoba,
Osoba u invalidskim kolicima sa psom pomagačem,
Trener sa psom vodičem u školovanju,
Slijepe osobe sa psom vodičem koje su stranu državljani, a koje odgovarajućim
ispravama mogu dokazati da su slijepe osobe s pravom na korištenje psa vodiča prema
propisima svoje zemlje. Odgovarajućim ispravama smatra se radna iskaznica i
međunarodna zdravstvena iskaznica.
Uvjeti za korištenje psa vodiča
Za kretanje uz pomoć psa vodiča može se osposobiti slijepa osoba koja je punoljetna,
koja je obučena za kretanje s bijelim štapom te nema drugih tjelesnih ili mentalnih
oštećenja ili duševnih bolesti zbog kojih bi joj bilo onemogućeno kretanje uz pomoć
psa vodiča.
Osoba mora proći program osposobljavanja i zatim položiti ispit za psa vodiča.
Slijepa osoba koja je sa psom vodičem položila ispit stječe pravo korištenja psa vodiča
na temelju ugovora sklopljenog s Udrugom.
Postupak ostvarivanja prava na psa vodiča
Zahtjev za osposobljavanje za kretanje uz pomoć psa vodiča slijepa osoba podnosi
Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet na propisanom obrascu,
koja osposobljavanje i provodi.
Školovanje psa vodiča traje od 6 do 9 mjeseci, a provode ga instruktori za školovanje
pasa vodiča i mobilitet.
Osposobljavanje kandidata provodi instruktor i to sa svakim kandidatom i za njega
odabranim psom vodičem pojedinačno. Program osposobljavanja traje jedan mjesec.
Nakon završenog programa osposobljavanja i položenog ispita pred povjerenstvo
udruge, osoba stječe pravo na korištenje psa vodiča.
Udruga donosi rješenje o pravu slijepe osobe da sa psom vodičem koristi prijevozna
sredstva javnog prijevoza i ima slobodan pristup na javna mjesta te izdaje iskaznicu
kojom slijepa osoba dokazuje pravo.
Protiv rješenja slijepa osoba ima pravo žalbe Ministarstvu socijalne politike i mladih.
Kazne u slučaju onemogućavanja kretanja slijepe osobe sa psom vodičem
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba koja slijepoj osobi sa psom vodičem onemogući korištenje javnih mjesta, javnih
prijevoznih sredstava i čekaonica zdravstvenih ustanova i ljekarna sukladno Zakonu.
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna
osoba u pravnoj osobi koja slijepoj osobi sa psom vodičem onemogući korištenje
javnih mjesta, javnih prijevoznih sredstava i čekaonica zdravstvenih ustanova i
ljekarna sukladno Zakonu.
Prijavu za pokretanje prekršajnog postupka podnosi slijepa osoba posredstvom
Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet ili osobno.
Centar za rehabilitaciju Silver
Centar za rehabilitaciju Silver ustanova je socijalne skrbi jedinstvena u ovom dijelu Europe,
koja u rehabilitaciju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju uključuje rad s psima
pomagačima (psi vodiči, rehabilitacijski i terapijski psi).
Programi Centra za rehabilitaciju Silver
Rehabilitacijski programi,
Program tehnike bijelog štapa,
Program korištenja elektronskog uređaja Tom Pouce,
Program svakodnevnih vještina,
Program za korištenje psa vodiča ,
Program za korištenje rehabilitacijskog psa,
Program terapijski pas,
Habilitaciju sa psom,
Poludnevni boravak,
Program uzgoja, socijalizacije i školovanja,
Edukativne aktivnosti
Korisnici programa Centra Silver
Osobe oštećenog vida;
Teško pokretne i osobe u invalidskim kolicima,
Djeca s teškoćama u razvoju (cerebralna paraliza, autizam, sljepoća, neurorizična
djeca, ADHD i drugo),
Osobes tjelesnim, mentalnim ili intelektualnim oštećenjem.
Kontakt i adresa
CENTAR ZA REHABILITACIJU SILVER Štefanovec 34, 10 000 Zagreb,
Tel: 01/ 2394 451
E-mail:[email protected]
KULTURA
Zakonski okvir
Zakon o elektroničkim medijima(„Narodne novine“, broj 153/09 i 84/11)
Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, broj 59/04 i 84/11)
Pravilnik o načinu i postupku provedbe javnog natječaja za sufinanciranje
audiovizualnih i radijskih programa iz sredstava Fonda za poticanje pluralizma i
raznovrsnosti elektroničkih medija („Narodne novine“, broj 43/10)
Odluka o načinu vrednovanja prijava na natječaj za raspodjelu sredstava Fonda za
poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija („Narodne novine“, broj
53/10),
Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi(„Narodne novine“,
broj 69/12),
Odluka o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji
za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 34/12 i 62/12) i
Granskog kolektivnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture čije se plaće
osiguravaju iz Državnog proračuna („Narodne novine“, broj 146/11).
Prava osoba s invaliditetom/opća načela koja obvezuju pružatelje medijskih usluga u
objavljivanju programa
Načela
Nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na
osnovi zdravstvenog stanja, invaliditeta prema Zakonu o elektroničkim medijima.
Djelatnost objavljivanja audiovizualnog i radijskog programa od interesa je za
Republiku Hrvatsku kada se programi odnose na osobe s invaliditetom i posebnim
potrebama sukladno Zakonu o elektroničkim medijima.
Audiovizualne komercijalne komunikacije ne smiju uključivati ili promicati bilo
kakvu diskriminaciju na temelju invalidnosti prema Zakonu o elektroničkim medijima.
HRT će osobito prilagođavati, proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe o
osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te poticati prevođenje programa
na hrvatski znakovni jezik sukladno Zakonu o elektroničkim medijima.
Specijalizirani sportski televizijski programski kanal ne smije obuhvaćati prijenos
športskih događaja premijskog sadržaja, već isključivo prijenos manje zastupljenih
športova koji su od interesa za javnost, kao i informiranje o športu i športskim
događajima te promociju športa i promociju športa osoba s invaliditetom sukladno
Zakonu o elektroničkim medijima.
Sudjelovanje osoba s invaliditetom u programu te prilagođenost programa osobama s
invaliditetom sukladno Pravilniku o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u
kulturi.
Prava
Oslobođenja u cijelosti odnosno u visini od 50% od plaćanja mjesečne pristojbe
za osobe s invaliditetom temeljem Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe
koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji za 2012. godinu.
Od plaćanja mjesečne pristojbe u visini od 50% oslobađaju se: osobe oboljele od
mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih oboljenja, osobe koje su preboljele
cerebralnu ili dječju paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80%, korisnici
doplatka za pomoć, osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja: paraplegija,
tetraplegija, multipla skleroza, amputacija donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za
kretanje preko 80%, gluhe osobe (100% oštećenje sluha).
Od plaćanja mjesečne pristojbe oslobađaju se u cijelosti:100% slijepe osobe, osobe
s invaliditetom I. i II. grupe (100% invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije, bolesnici koji se liječe
dijalizom bubrega.
Zakonski utvrđeno trajanje godišnjeg odmora osobama s invaliditetom uvećava za 2
dana sukladno Granskom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture
čije se plaće osiguravaju iz Državnog proračuna.
POLITIČKI I JAVNI ŽIVOT
Pritužba na rad i postupanje državnih službenika
Informiranje državnih službenika o osnovnim načelima i načinima uključivanja osoba s
invaliditetom u politički i javni život zajednice sastavni je dio službeničkog
zakonodavstva.
Etičkim kodeksom državnih službenika propisano je da državni službenici postupaju s
posebnom pažnjom prema osobama s invaliditetom i drugim osobama s posebnim
potrebama.
U Ministarstvu uprave djeluje Služba za etiku i sustav vrijednosti u državnoj službi
nadležna za primjenu Etičkog kodeksa te omogućava građanima podnošenje pritužbi
na ponašanje službenika na besplatni telefon.
Prijava neetičnog postupanja državnih službenika može se prijaviti na telefon 0800-0304.
Zakonodavni okvir
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine 116/99, 109/00,
53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11), Odluka
Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-120/2011 i dr., od 29. srpnja 2011 –
pročišćeni tekst),
Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave (Narodne novine, broj 33/01,10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05,
44/06 i 109/07),
Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada
Zagreba ( „Narodne novine“, broj 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11),
Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 22/92,
42/92, 71/97, 69/04, 99/04, 44/06 i 24/11),
Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog
protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom(„Narodne novine”, - MU br.
6/07.),
Republika Hrvatska postala je država stranka navedenog međunarodnog ugovora,
Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament
(„Narodne novine“, br. 92/10.),
Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“ br. 92/05, 107/07, 27/08, 49/11,
150/11, 34/12 i 49/12),
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne
novine", broj 143/02. i 33/05.),
Zakon o registru birača („Narodne novine“, broj 144/12).
Prava u političkom i javnom životu
Politička prava
Javna prava - oslobođenje od plaćanja sudske, upravne i javnobilježničke pristojbe
Politička prava
Birači koji zbog kakve tjelesne mane nisu u mogućnosti samostalno glasovati
svoje pravo mogu ostvariti uz pomoć druge osobe koja će po njegovoj ovlasti i
uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste, odnosno imena kandidata za kojeg birač
glasuje te će se navedeni način glasovanja zabilježiti u zapisniku o radu biračkog
odbora temeljem Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
Biraču koji nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto omogućiti će se
glasovanje u mjestu gdje se nalazi, na način da predsjednik odbora odredi dva
člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se
nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći pri tome računa o tajnosti glasovanja.
Članovi biračkog odbora, po povratku na biračko mjesto, pred ostalim
članovima biračkog odbora otvaraju omotnicu (kuvertu) te bez pregledavanja
presavijenog glasačkog listića istu ubacuju u odgovarajuću glasačku kutiju.
Predsjednik biračkog odbora ili osoba koju on odredi dužan je birača koji je
glasovao na navedeni način, zaokružiti na izvatku iz popisa birača i odmah ga
upisati u zapisnik o radu biračkog odbora.
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti
na biračko mjesto dužan je o tome obavijestiti birački odbor kako bi mu se omogućilo
glasovanje izvan biračkog mjesta sukladno Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski
sabor.
Tiskanje glasačkog listića na Brailleovom pismu sukladno Zakonu o izborima
zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament.
Zabranjena je diskriminacija osoba s invaliditetom u obavljanju poslova pred
državnom upravom sukladno Zakonu o državnim službenicima,
Sukladno Zakonu o registru birača, osobe koje su do stupanja na snagu citiranog
Zakona pravomoćnim rješenjem nadležnog suda u potpunosti lišene poslovne
sposobnosti, smatrat će se biračima te će se upisati u registar birača.
Javna prava
Pravo na oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi,
Pravo na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi,
Pravo na oslobođenje od plaćanja upravnih pristojbi.
Oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe sukladno Zakonu o sudskim pristojbama
Zakonski okvir
Zakon o sudskim pristojbama („Narodne Novine“, broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03,
125/11, 112/12).
Pravo
Oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe u postupku pred sudovima.
Korisnici prava
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,
radnici i namještenici u radnim sporovima i službenici u upravnim sporovima u vezi s
ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa,
invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj
status,
supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom
ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na
temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju
svoj status,
korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje,
humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji
poginulih, nestalih i zatočenih u obavIjanju humanitarne djelatnosti,
tužitelji u parnicama o pravu na zakonsko uzdržavanje ili o tražbinama na temelju toga
prava,
tužitelji u parnicama o priznanju materinstva i očinstva i o troškovima koji su nastali
trudnoćom i porodom izvan braka,
stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti,
maloljetnici koji traže da im se odobri stjecanje poslovne sposobnosti zato što su
postali roditelji,
stranke u postupku radi predaje djeteta i radi ostvarivanja odluke o održavanju susreta
i druženja s djetetom,
tužitelji u sporovima o pravima iz obveznoga mirovinskog i osnovnoga zdravstvenog
osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i
pravima s područja socijalne skrbi,
tužitelji, odnosno predlagatelji u postupcima za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih
prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata, odnosno za zaštitu zbog
nezakonite radnje,
tužitelji u sporovima o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša
Postupak za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi
Zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi (sudskih troškova) najbolje je na
samom početku postupka podnijeti sudu pred kojim se vodi postupak pisanim putem
ili usmeno u sudski zapisnik.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu
o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava.
Sud će osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi stranku koja prema svom općem
imovnom stanju ne može podmiriti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno
uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe priložiti potvrdu o
imovnom stanju te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom
stanju svoga supružnika.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja pristojbe sud će ocijeniti sve
okolnosti, a osobito vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdržava i
prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
Pravo na vraćanje sudske pristojbe
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala
platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila
pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena.
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu u iznosu većem od
100,00 kuna.
Osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju koja nije obavljena, ne može tražiti
vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.
Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se prvostupanjskom sudu u roku 90 dana od
dana kada je pristojba pogrešno uplaćena ili od dana saznanja da radnja nije obavljena.
Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je
plaćena pristojba.
O zahtjevu za vraćanje pristojbe sud će donijeti rješenje i dostaviti ga Ministarstvu
financija.
Ministarstvo financija na temelju rješenja obavlja vraćanje pristojbe na teret prihoda
državnog proračuna Republike Hrvatske.
U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.
Oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe sukladno Zakonu o upravnim pristojbama
Zakonski okvir
Zakon o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj 8/96, 77/96,
95/97,131/97,68/987,66/99,145/99,30/00,116/00,163/03,17/04,110/04,141/04,150/05,
153/05,129/06,117/07,25/08,60/08,20/10,69/10,126/11)
Pravo
Opća i predmetna oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe.
Korisnici
Od plaćanja upravnih pristojbi postoje opća i predmetna oslobođenja.
Opća oslobođenja
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
Republika Hrvatska i tijela državne vlasti, jedinice lokalne područne(regionalne)
samouprave te njihova tijela,
ustanove iz oblasti predškolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture, zaštite kulturne i
prirodne baštine, zdravstva, socijalne skrbi i humanitarne organizacije u obavljanju
svoje djelatnosti.
invalidske i slične organizacije u obavljanju svoje djelatnosti.
građani čiji dohodak, uključujući i dohodak supružnika, u protekloj i tekućoj godini ne
prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji nemaju druge značajnije imovine
(nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila), čija ukupna vrijednost ne prelazi
30.000,00 kuna, o čemu se daje pisani iskaz,
invalidi domovinskog rata,
supružnici i djeca branitelja poginulih, zatočenih i nestalih u domovinskom ratu,
prognanici i izbjeglice,
strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u Republici Hrvatskoj koji
kao hrvatski stipendisti dolaze u Republiku Hrvatsku radi školovanja i usavršavanja te
državljani onih zemalja s kojima je Republika Hrvatska zaključila, odnosno preuzela
ugovor o ukidanju viza ili pristojbi na vize,
stranci koji imaju status žrtve trgovanja ljudima i maloljetnici koji su napušteni ili su
žrtve organiziranog kriminala ili su iz drugih razloga ostali bez roditeljske zaštite,
skrbništva ili bez pratnje.
Predmetna oslobođenja
Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određene spise i radnje pred
tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju.
Pristojbe se ne plaćaju na sljedeće spise i radnje:
predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima,
molbe za pomilovanja i rješenja o tim molbama,
zahtjeva za naknadu štete osoba neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih slobode
te rješenja o tim predmetima,
spise i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi
oslobođenja od plaćanja pristojbe,
spise i radnje u postupku za povrat više plaćenih obveza,
spise i radnje u postupku za ispravljanje grešaka u rješenjima, ispravama i službenim
očevidnicima,
spise i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja popisa birača,
spise i radnje za upis u knjigu državljana i državne matice te zahtjeve za izdavanje
isprava iz tih knjiga,
spise i radnje u postupku usvojenja i postavljanja strategije,
sve prijave i prijedloge za utvrđivanje poreza i pristojbi te za korištenje poreznih
oslobođenja i olakšica,
spise i radnje u postupku vraćanja, odnosno ostvarenja prava naknade za oduzetu
imovinu,
sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog
osiguranja te socijalne skrbi,
spise i radnje u svezi sa redovnim školovanjem učenika i studenata osim pristojbi za
svjedodžbu po završenom školovanju ili diplomu,
spise i radnje u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnog
odnosa,
spise i radnje u svezi s pomorskim i brodskim knjižicama i sve upise u njih,
spise i radnje u svezi s primanjem poklon paketa i darova od dobrotvornih i
humanitarnih organizacija iz inozemstva,
spise i radnje u svezi s uređivanjem prava i dužnosti s područja obrane,
spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hrvatskim državljanima, osobne
iskaznice za strance na stalnom boravku, osobne iskaznice za azilante te iskaznice
stranaca pod supsidijarnom zaštitom,
spise i radnje u svezi sa zaštitom kulturnih dobara i prirode,
podneske upućene tijelima za predstavke i pritužbe i državnom odvjetništvu,
spise i radnje u postupku za pogreb umrlih osoba,
spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti,
spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak za djecu,
prijave i odjave prebivališta osoba, boravišta i adrese stanovanja osoba,
spise i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo,
uvjerenje o matičnom broju građana,
zahtjeve za izdavanje isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma između
Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji,
u postupku izdavanja isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma između
Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu i suradnji,
u postupku odobrenja azila, privremene i supsidijarne zaštite,
kod odjave oružja vlasnika registriranog oružja, koji to oružje poklanjaju Republici
Hrvatskoj,
pravne lijekove stranaca protiv rješenja o smještaju i produženju smještaja u
Prihvatnom centru za strance, te prigovore stranaca protiv odluke o određivanju
strožeg policijskog nadzora u Prihvatnom centru za strance,
pravne lijekove tražitelja azila protiv rješenja o ograničenju kretanja,
zahtjeve za izdavanje vize članovima uže obitelji hrvatskog državljanina (bračni drug i
djeca),
zahtjeve za izdavanje vize za djecu do navršenih šest godina,
zahtjeve za izdavanje vize za nositelje diplomatskih i službenih putovnica koji putuju
službeno,
zahtjeve za izdavanje vize za članove obitelji državljana država članica Europskoga
ekonomskog prostora.
Od plaćanja pristojbi na zahtjev za vizu mogu se osloboditi osobe koje u Republiku
Hrvatsku dolaze:
- iz humanitarnih razloga ili
- radi kulturne, znanstvene ili drugog oblika suradnje sa zemljom čije
državljanstvo te osobe imaju ako oslobađanje od pristojbi predlože državna
tijela Republike Hrvatske.
Strani državljani s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj
imaju ista prava i obveze prema propisima o pristojbama kao i hrvatski državljani.
Povrat upravne pristojbe
Osoba koja plati pristojbu koju nije bila obvezna platiti ili je plati u većem iznosu od
propisanog ili je plati za radnju koju tijelo nije obavilo, ima pravo na povrat plaćene ili
više plaćene pristojbe.
Zahtjev za povrat pristojbe podnosi se tijelu za čiji rad je plaćena pristojba, a postupak
pokreće stranka koja je platila pristojbu.
Oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe sukladno Zakonu o javnobilježničkim
pristojbama
Zakonski okvir
Zakon o javnobilježničkim pristojbama(„Narodne novine“, broj 72/94,74/95,87/96 i
112/12
Pravo
Oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi.
Korisnici
Od plaćanja javnobilježničkih pristojbi oslobođeni su:
Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti,
invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih is prava kojima dokazuju svoj
status,
supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom
ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na
temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj
status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak,
humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji
poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti i
osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.
Postupak oslobođenja od plaćanja javnobilježničke pristojbe
Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi, ako sud na području kojeg
se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje,
donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Rješenje djeluje od dana kada je dostavljeno javnom bilježniku i vrijedi za sve
podneske i radnje za koje je nastala obveza toga dana ili kasnije.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu
o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Sud će osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom
općem imovnom stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih
posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe
priložiti potvrdu o imovnom stanju te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom
stanju i imovnom stanju svoga bračnog druga.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe sud će
ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka
uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
Na ispravama koje se izdaju bez plaćene pristojbe mora se naznačiti u koju se svrhu
izdaju i na osnovi kojeg propisa su oslobođene od plaćanja pristojbe.
Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članka 10. i 11.
Zakona o javnobilježničkim pristojbama, na odgovarajući način primjenjuju se
odredbe Zakona o sudskim pristojbama
Pravo na vraćanje javnobilježničke pristojbe
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala
platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila
pristojbu za određenu službenu radnju, a ta radnja nije obavljena i to ukoliko plaćena
pristojba prelazi iznos od 30,00 kune.
Osoba koja je platila pristojbu za službenu radnju koja nije obavljena, ne može tražiti
vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.
Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se javnom bilježniku kod kojeg je plaćena
pristojba i to u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena, odnosno od
dana saznanja da radnja nije izvršena.
Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je
pristojba bila plaćena.
Javni bilježnik će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima
dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je
području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje.
Kada je pristojba bila plaćene u gotovom novcu, javni bilježnik će zahtjev za vraćanje
pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na
čijem je području sjedište javnog bilježnika.
Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi Porezna uprava i dostavlja ga javnom
bilježniku.
Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike
Hrvatske.
U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.
ODGOJ I OBRAZOVANJE
Zakonski okvir
Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“, broj 10/97, 107/07),
Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima,
sufinanciranja programa predškolskog odgoja(„Narodne novine“, broj 134/97).
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj
87/08, 86/09, 92/10, 105/10,90/11, 5/12, 16/12 i 86/12),
Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu („Narodne novine“, broj 27/10 i
55/11),
Zakon o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, broj 30/09),
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj
123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 , 46/07, 45/09 i 63/11),
Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu
stručnog povjerenstva („Narodne novine“, broj 55/11),
Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju
(„Narodne novine“, broj 23/91 i 74/99),
Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u
razvoju („Narodne novine“, broj 86/92),
Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi („Narodne novine“, broj 112/10),
Državni standard predškolskog odgoja i naobrazbe („Narodne novine“ broj 63/08 i
90/10,)
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja
(„Narodne novine“, broj 63/08 i 90/10),
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja („Narodne
novine“, broj 63/08 i 90/10),
Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj
dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama („Narodne novine“, broj 32/10,
50/11, 145/11 i 85/12),
Pravilnik o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima
(„Narodne Novine“, broj 40/10),
Pravilnik o dodjeli besplatnih udžbenika („Narodne novine“, broj 43/05 i 19/10)
Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS),
Pravilnik o dodjeljivanju državnih stipendija redovitim studentima dodiplomskih
studija i naknada dijela troškova školarine studentima poslijediplomskih studija
(Narodne novine, broj 151/02),
Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i
odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi („Narodne novine“, broj 124, 09 i
73/2010) kojim je utvrđen se broj učenika u redovitom razrednom odjelu, broj učenika
u kombiniranom razrednom odjelu i broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini u
osnovnoj školi,
Pravilnik o postupku odobravanja i uporabi pomoćnih nastavnih sredstava za nastavne
predmete u osnovnim školama, gimnazijama i opće obrazovne predmete u strukovnim
i umjetničkim školama („Narodne novine“, 51/11),
Pravilnik o polaganju državne mature („Narodne novine“, broj 1/2013).
ODGOJ
Prava u području predškolskog odgoja sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i
naobrazbi i Pravilniku o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima
sufinanciranja programa
Predškolske ustanove izvode programe za djecu s teškoćama u razvoju za što
ostvaruju pravo na sufinanciranje iz državnog proračuna.
Prednost pri upisu u vrtiće koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne
samouprave ili u državnom vlasništvu imaju djeca roditelja invalida domovinskog
rata i djeca s teškoćama u razvoju.
Djeca s teškoćama u razvoju koja su u dječjim vrtićima mogu biti u posebnim
skupinama ili integrirana u redovite skupine. U okviru redovnih programa ostvaruje se integracijski program za djecu s teškoćama u
razvoju.
Posebni se programi provode u posebnim odgojnim skupinama pri redovnim dječjim
vrtićima ili u posebnim ustanovama za djecu s većim teškoćama u razvoju.
Postupak ostvarivanja prava
Važno je napomenuti da svaki grad uglavnom ima svoja pravila glede procedure koja
se odnosi na upis u predškolske ustanove i potrebnu dokumentaciju za upis.
Sve potrebne informacije roditelji mogu dobiti u vrtiću u koji planiraju upisati dijete.
OBRAZOVANJE
Utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta sukladno Pravilniku o postupku utvrđivanja
psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnog povjerenstva i Zakonu o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Tko provodi utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta?
Zahtjev za utvrđivanje psihofizičkog zdravlja se podnosi Uredu državne uprave u
županiji koji je nadležan za poslove obrazovanja odnosno Gradskom uredu
Grada Zagreba nadležnom za poslove obrazovanja.
Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje stručno povjerenstvo škole
Ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured Grada Zagreba na -
prijedlog stručnog povjerenstva o psihofizičkom stanju djeteta, donosi rješenje o:
- prijevremenom upisu,
- odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,
- privremenom oslobađanju od školovanja, trajne odgode upisa u prvi razred
osnovne škole,
- trajne odgode pohađanja škole
- primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s
teškoćama u razvoju,
- ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja
za učenike s teškoćama u razvoju.
Odgoda upisa u prvi razred osnovne škole
Odgoda upisa u prvi razred osnovne škole može se odobriti samo za jednu školsku
godinu. Iznimno, roditelj može zatražiti odgodu upisa za još jednu školsku godinu.
Roditelj podnosi zahtjev za odgodu upisa Uredu državne uprave, odnosno
Gradskom uredu nadležnom za poslove obrazovanje nakon provedenog postupka
utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta.
Odgodu upisa roditelj može zatražiti:
- ako procijeni da će odgoda upisa pozitivno utjecati na djetetov psihofizički
razvoj,
- ako je dijete uključeno u rehabilitacijske postupke koji će, prema procjeni
stručnjaka, značajno utjecati na njegov psihofizički razvoj,
- ako se dijete nalazi ili će se početkom nastavne godine nalaziti na liječenju ili
rehabilitaciji u zdravstvenoj ustanovi u trajanju duljem od mjesec dana, ali
samo u slučaju da u zdravstvenoj ustanovi u kojoj će se dijete liječiti nisu
ustrojeni razredni odjeli,
- ako stručno povjerenstvo nadležno za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta
predloži roditelju da podnese zahtjev za odgodom upisa.
Privremena/trajna odgoda upisa u prvi razred i trajna odgoda školovanja
Zahtjev za trajnu/privremenu odgodu upisa u prvi razred osnovne škole i zahtjev za
trajnu/privremenu odgodu školovanja podnosi roditelj djeteta uredu državne
uprave, odnosno Gradskom uredu nadležnom za poslove obrazovanje.
Dijete, odnosno učenik može se privremeno/trajno osloboditi upisa u prvi razred
osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja:
- čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja
njegovatelja,
- koje je steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na
samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u
sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći,.
U slučaju prestanka ostvarivanja ovih prava roditelj može zatražiti ponovno
utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta za upis u osnovnu školu.
Škola (kojoj dijete pripada prema upisnom području) je dužna svake dvije godine
provjeriti u nadležnom centru za socijalnu skrb kontinuitet ostvarivanja prava,
odnosno provjeriti opravdanost daljnje potrebe nepohađanja nastave za dijete kojemu
je odobrena trajna odgoda.
Žalba na rješenje Ureda
Žalbe na rješenja ureda razmatra stručno povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkoga
stanja djeteta Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju sukladno Pravilniku o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju
Osnovnoškolsko obrazovanje učenika s lakšim teškoćama u razvoju
Učenici s lakšim teškoćama u razvoju u pravilu se uključuju u redovite razredne
odjele te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane postupke s
obzirom na posebne potrebe koje učenik ima ili prilagođene programe sukladne
njihovim sposobnostima.
Osnovnoškolski odgoj i obrazovanja za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
provodi se u:
Redovitim osnovnim školama
potpuna integracija (redoviti razredni odjeli)
- po redovitom programu uz individualizaciju
- po prilagođenom programu
djelomična integracija (dijelovi nastavnog programa svladavaju se u posebni
odgojnim obrazovnim grupama a dio programa u matičnim razredima uz
individualizirani pristup)
- redoviti razredni odjeli – predmeti iz područja kultura
- posebni razredni odjeli – obrazovni predmeti po posebnom programu
posebni odjeli s posebnim programima ( u posebnim razrednim odjelima svladavaju
se posebni program za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju, a
ostvaruju ga defektolozi odgovarajuće specijalnosti)
Posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama
- po redovitom programu
- po prilagođenom programu
- po posebnom programu
Prema važećoj Orijentacijskoj Listi vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju (Pravilnik o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju) vrste teškoća
u razvoju su:
- oštećenje vida,
- oštećenje sluha,
- poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju,
- tjelesni invaliditet i kronične bolesti,
- mentalna retardacija,
- poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili
progredirajućim psihopatološkim stanjem,
- autizam,
- postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju.
Osnovnoškolsko obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju
Za učenike s većim teškoćama u razvoju osnovno školovanje ostvaruje se u
posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja, a može se obavljati i u drugim
organizacijama (zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa).
Učenici s većim teškoćama u razvoju su:
- učenici na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teškoćama u razvoju,
- učenici na stupnju umjerene i teže mentalne retardacije,
- učenici s oštećenjima vida i utjecajnim teškoćama u razvoju,
- učenici s oštećenjima sluha i utjecajnim teškoćama u razvoju,
- učenici s tjelesnom invalidnošću i utjecajnim teškoćama u razvoju,
- učenici s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju i utjecajnim teškoćama u
razvoju,
- autistični učenici s utjecajnim teškoćama u razvoju.
- utjecajne teškoće su teškoće koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje
odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne škole.
Za učenike s većim teškoćama u razvoju školovanje u posebnim odgojno-obrazovnim
organizacijama može trajati do 21. godine života a tijekom osnovnog školovanja mogu
se istodobno i radno osposobljavati.
Učenici s većim teškoćama u razvoju uključuju se u posebne organizacije odgoja i
obrazovanja temeljem rješenja ureda državne uprave u županiji nadležan za
poslove obrazovanja odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove
obrazovanja.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju/učenika s posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama sukladno Pravilniku o srednjoškolskom obrazovanju
učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju („Narodne novine“, broj 86/92)
Tko su učenici s teškoćama u razvoju u sustavu srednjoškolskog obrazovanje?
Učenici s teškoćama u razvoju su učenici koji su osnovnu školu završili prema
rješenju o primjerenom obliku školovanja, kojeg donose uredi državne uprave u
županiji, odnosno Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport u Gradu Zagrebu.
Pravo izravnog upisa učenika s teškoćama u razvoju
Učenik s teškoćama u razvoju ima pravo izravnog upisa. Kandidati s teškoćama u razvoju, čije su teškoće u razvoju utvrđene u postupku
vještačenja u sustavu socijalne skrbi i/ili su osnovnu školu završili prema rješenju
ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i
šport u Gradu Zagrebu o primjerenomu obliku školovanja, imaju pravo na izravan
upis.
Za ostvarenje prava izravnog upisa, uz ostale upisne dokumente, obvezno prilaže:
rješenje ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje,
kulturu i šport Grada Zagreba o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi;
mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivaciji učenika
za najmanje dva primjerena programa obrazovanja.
Iznimno, ako je osnovnu školu završio bez utvrđenoga primjerenog oblika školovanja,
umjesto rješenja prilaže nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog centra za
socijalnu skrb o pravima iz socijalne skrbi.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju
Učenici koji su osnovno obrazovanje završili po redovitom nastavnom programu
uz individualizirani pristup, kao i učenici koji su osnovno obrazovanje završili po
prilagođenom nastavnom programu, školovanje mogu nastaviti:
- u redovitim srednjoškolskim programima uz individualizirani pristup
- u prilagođenim programima srednjoškolskog obrazovanja
- ili, iznimno, u posebnim programima srednjoškolskog obrazovanja.
Utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta s teškoćama radi upisa u primjereno
srednjoškolsko obrazovanje provodi stručno povjerenstvo pri uredu državne
uprave.
Prije utvrđivanja psihofizičkoga stanja za potrebe upisa u primjereno srednjoškolsko
obrazovanje, učenik s teškoćama obvezno prolazi postupak profesionalnoga
usmjeravanja. Postupak profesionalnoga usmjeravanja provodi tim za profesionalno
usmjeravanje i savjetovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Služba za
profesionalno usmjeravanje izrađuje mišljenje o raspoloživim sposobnostima i
motivaciji te interesima kandidata s popisom mogućih zdravstvenih kontraindikacija
za potrebe upisa u što primjerenije srednjoškolsko obrazovanje (gimnazijski ili
strukovni).
Ravnatelj donosi odluku o upisu učenika u primjereni oblik školovanja na temelju
stručnoga mišljenja.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju
Učenici koji su osnovno obrazovanje završili po posebnim programima
nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje u posebnim programima u srednjim
školama ili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama, odnosno ustanovama
socijalne skrbi koje imaju odobrenje za provođenje srednjoškolskih programa za
učenike s teškoćama u razvoju.
Za učenike s većim teškoćama u razvoju obrazovanje i osposobljavanje ostvaruje se u posebnim ustanovama prosvjete, zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa.
Veće teškoće u razvoju su:
- laka mentalna retardacija s utjecajnim teškoćama u razvoju;
- oštećenje vida s utjecajnim teškoćama u razvoju;
- oštećenje sluha s utjecajnim teškoćama u razvoju;
- tjelesna invalidnost s utjecajnim teškoćama u razvoju;
- organski uvjetovani poremećaj u ponašanju s utjecajnim teškoćama u razvoju.
- utjecajne teškoće su teškoće koje bitno smanjuju sposobnost za svladavanje
odgojno-obrazovnog programa i programa osposobljavanja u srednjoj školi.
Učenici s umjerenom ili težom mentalnom retardacijom i učenici s autizmom i
utjecajnim teškoćama ne obrazuju se već osposobljavaju do 21. godine života.
Izravan upis učenika temeljem Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te djece
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
Pravo
izravan upis u Srednju školu pod uvjetom da se prijeđe bodovni prag osim u programe
za koje se provjeravaju sposobnosti.
Korisnici
Izravan upis pod uvjetom da prijeđu bodovni prag imaju (osim u programe za koje se
provjeravaju sposobnosti) imaju:
djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. Zakona
o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (N. N., br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 02/94.,
76/94., 108/95., 82/01. i 103/03.),
djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz
članka 8. navedenoga Zakona,
djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja
organizma čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8.
navedenoga Zakona
djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata
i djeca 100%-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskoga rata prve skupine
Izravno se upisuju u srednje škole pod uvjetom da prijeđu bodovni prag koji je škola
objavila u natječaju za upis te zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u
kojima je to uvjet za upis.
Za ostvarivanje prava kandidat je, uz prijavnicu za upis,dužan priložiti odgovarajuća
rješenja i potvrde nadležnih državnih tijela.
Prava u sustavu osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja
Pravo na prehranu učenika u osnovnoj školi
- Svaka osnovna škola dužna je svojim učenicima osigurati prehranu.
- Neki učenici ostvaruju pravo na besplatnu prehranu a neki na sufinanciranje prehrane.
- Učenici se uključuju u besplatnu ili sufinanciranu prehranu od datuma kada je osnovna
škola zaprimila dokumentaciju, a ne od datuma koje nosi rješenje, uvjerenje ili potvrda
o pravu na dječjem doplatku, odnosno rješenje ili uvjerenje o pravu korištenja
socijalne pomoći i ostala uvjerenja.
Pravo na didaktička sredstava i pomagala
Pravo na realizaciju nastave u kući (osnovna škola) - Za učenike koji zbog bolesti nisu u mogućnosti duže vrijeme polaziti nastavu
ustrojava se tzv. nastava u kući koju provode učitelji i stručni suradnici škole koju
učenik polazi.
- Također se organizira i nastava za učenike koji se nalaze na dužem bolničkom
liječenju, npr. na onkološkim, psihijatrijskim odjelima i sl., koju provode učitelji i
stručni suradnici najbliže osnovne škole.
Pravo na suradnike u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu
- Za učenike s teškoćama u razvoju i njihove specifične posebne potrebe škola može
zaposliti suradnike u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu (volonteri,
prevoditelji znakovnog jezika, pomoćni odgojno-obrazovni radnici).
Pravo na prijevoz - Pravo na prijevoz može se ostvariti sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi i Odluci o financiranju povećanih troškova prijevoza i
posebnih nastavnih sredstava za školovanje učenika s teškoćama u razvoju u
srednjoškolskim programima. - Pravo na prijevoz može se ostvarivati samo po jednoj osnovi.
Pravo na prijevoz sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Za učenike osnovnih škola s teškoćama u razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na
udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a
sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.
Pravo na prijevoz i posebna nastavna sredstva sukladno Odluci o financiranju povećanih
troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava za školovanje učenika s teškoćama u
razvoju u srednjoškolskim programima (odluka se donosi svake godine).
Prijevoz
Učenicima s teškoćama u razvoju kojima javni prijevoz nije odgovarajući, pripada pravo na
nadoknadu troškova za prilagođeni prijevoz koji može biti organiziran kao:
Individualni prijevoz roditelja
Za odobreni individualni prijevoz roditelja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
nadoknađuje troškove goriva po prijeđenom broju kilometra:
- 10% od važeće cijene goriva za vozilo kojim roditelj obavlja prijevoz
- 15% od važeće cijene goriva ako roditelj prevozi više od jednog učenika.
Ukupan mjesečni broj kilometara čini umnožak broja radnih dana provedenih na
nastavi u tom mjesecu i prijeđenom broju kilometara.
Prijevoz vlastitim školskim vozilom za prijevoz učenika Ako ustanova ima vlastito vozilo za prijevoz učenika, dužna je početkom obrazovnog
razdoblja izraditi financijski plan troškova prijevoza s podacima o:
- vozilu i imenima i prezimenima učenika koji se prevoze tim vozilom,
- planirani broj kilometara svakog dana
- relaciji prijevoza
Na temelju ovih podataka Ministarstvo nadoknađuje troškove goriva
Prijevoz ovlaštenog prijevoznika
Ako nije moguće organizirati individualni prijevoz roditelja ili prijevoz vlastitim
školskim vozilom, Ministarstvo može na prijedlog povjerenstava nadoknaditi ustanovi
troškove prijevoza ovlaštenim prijevoznikom.
Korisnici
Učenici kojima javni prijevoz nije odgovarajući a koji su pohađaju posebne
ustanove odgoja i obrazovanja u nadležnosti Ministarstva znanosti obrazovanja i
sporta, kao i učenici Srednjih škola kojima je osnivač Republika
Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Postupak
Roditelj ili staratelj učenika podnosi zahtjev za nadoknadu povećanih troškova
prijevoza ustanovi koju učenik pohađa.
Povjerenstvo ustanove koje čini ravnatelj, stručni suradnik i nastavnik ustanove
donosi prijedlog o potrebi prilagođenog prijevoza i pratitelja za učenika i
dostavlja ga Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Uz prijedlog ustanova je
dužna dostavi Ministarstvu sljedeću dokumentaciju:
- medicinsku dokumentaciju za učenika
- rješenje o primjerenom obliku školovanja (ako pohađa srednju školu po primjerenom
obliku školovanja)
- odluku povjerenstva škole i obrazloženje za prilagođeni prijevoz te podatke o točnom
broju kilometara koji se planiraju prijeći svakog dana
- podatke o cijeni prijevoza po prijeđenom kilometru (ako se traži prijevoz ovlaštenog
prijevoznika)
- prijedlog ugovora s odabranim prijevoznikom (ako se traži prijevoz ovlaštenog
prijevoznika)
O prijedlogu odlučuje Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta.
Troškovi prijevoza obračunavaju se svakog mjeseca, a škola je dužna zahtjev za
plaćanje troškova prijevoza učenika s teškoćama u razvoju dostaviti Ministarstvu
znanosti, obrazovanja i sporta, Upravi za srednje obrazovanje do 5. u tekućem
mjesecu za protekli mjesec.
Posebna nastavna sredstva
Ministarstvo će osigurati sredstva za povećane troškove fotokopirnog materijala za
umnožavanje internih udžbenika, kao i povećane troškove nastavnog materijala
potrebnog za izvođenje praktične nastave sljedećim ustanovama:
posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja koje su u nadležnosti
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta,
srednjim školama kojima je osnivač Republika Hrvatska, ili jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave koje imaju odobrenje Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju i
odobrenje za ustroj razrednih odjela za učenike s teškoćama u razvoju,
srednjim školama kojima je osnivač Republika Hrvatska, ili jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave koje izvode praktičnu nastavu u vlastitim školskim
radionicama za učenike drugih škola, odnosno ustanova iz alineje 1. i 2. ovoga stavka
s kojom su sklopile ugovor o međusobnoj suradnji.
Povećane troškove Ministarstvo će financirati u iznosu od:
10,00 kn mjesečno po učeniku za izvođenje nastave,
10,00 kn mjesečno po učeniku za izvođenje praktične nastave u vlastitoj školskoj
radionici,
15,00 kn po učeniku školi koja izvodi praktičnu nastavu u vlastitoj školskoj radionici
za učenike druge ustanove.
Ustanove su dužne na početku školske godine od Ministarstva - Uprave za srednje
obrazovanje zatražiti odobrenje za financiranje povećanih troškova posebnih nastavnih
sredstava i uz zahtjev dostaviti odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju, rješenja o primjerenom
obliku školovanja za učenike u razrednom odjelu posebnog programa, odnosno
školskoj radionici, podatke o broju učenika za tekuću školsku godinu, na temelju kojih
podataka Ministarstvo nadoknađuje povećane troškove posebnih nastavnih sredstava.
Visoka učilišta
Zakonski okvir
Pravilnik o polaganju državne mature („Narodne novine“, broj 1/2013),
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj
123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 , 46/07, 45/09 i 63/11),
Pravilnik o dodjeljivanju državnih stipendija redovitim studentima dodiplomskih
studija i naknada dijela troškova školarine studentima poslijediplomskih studija
(Narodne novine, broj 151/02),
Odluci o kriterijima za raspodjelu mjesta u studentskim domovima studentskih centara
i učeničkim domovima u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2012./2013,
Pravilnik o dodjeljivanju državnih stipendija redovitim studentima dodiplomskih
studija i naknada dijela troškova školarine studentima poslijediplomskih studija
(Narodne novine, broj 151/02) Odluci o kriterijima za ostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza za redovite
studente s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija i studente s invaliditetom
poslijediplomskih studija za akademsku godinu 2012./2013.
Prava
Pravo na prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature,
Pravo na individualizirano prilagođeni postupak polaganja dodatnih provjera posebnih
sposobnosti/razredbenih ispita i ispita tijekom studiranja,
Pravo prednosti pri upisu na Visoka učilišta,
Pravo na izravno mjesto u studentskom/učeničkom domu,
Oslobođenje od plaćanja troškova studija ( pravo na školarinu i pravo na stipendije),
Naknadu dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom.
Pravo na prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature
Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
Kandidati/učenici s teškoćama koji žele pristupiti polaganju ispita državne
mature, a smatraju da im je potrebna prilagodba ispitne tehnologije (imaju motoričke
teškoće, oštećenje sluha, vida i ostalo), imaju pravo na prilagodbu ispitne
tehnologije, odnosno prilagodbu oblika i forme ispita te ispitnog postupka.
O potrebi prilagodbe ispitne tehnologije potrebno je obavijestiti Nacionalni centar
za vanjsko vrednovanje obrazovanja, na adresu: [email protected], ili se
mogu javiti ispitnome koordinatoru u školi za sve daljnje informacije.
Svaki će kandidat dobiti Obrazac zahtjeva za prilagodbu i detaljne upute o
dostavljanju dokumentacije.
Podrobnije informacije mogu se pronaći u dokumentu za učenike Upute za prilagodbu
ispitne tehnologije na ispitima državne mature objavljen na mrežnoj stranici
www.ncvvo.hr.
Učenici dokaze dostavljaju na adresu:
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
Petračićeva 4, 10 000 Zagreb (s naznakom „Dokumenti uz prijavu ispita DM“).
Prilagodba ispitne tehnologije podrazumijeva:
- pristupačnost prostora
- provođenje ispita u posebnome prostoru
- posebna pomagala
- posebnu/prilagođenu opremu
- prilagođeni ispitni materijal
- izuzeće od ispita ili dijela ispita koji učenik zbog vrste i stupnja teškoće u
razvoju ne može polagati
- pomoć osobnoga pomagača
- pomoć njegovatelja
- produljeno vrijeme za polaganje ispita
- provođenje ispita izvan škole.
Pravo na individualizirano prilagođeni postupak polaganja dodatnih provjera posebnih
sposobnosti (razredbenih ispita) i ispita tijekom studiranja
Kandidati s invaliditetom, kod kojih postoji takva potreba, imaju pravo na
individualizirano prilagođeni postupak u slučaju dodatnih provjera znanja, vještina i
sposobnosti, koji pojedini Fakulteti prilikom upisa provode.
Kako bi kandidat ostvario ovo pravo dužan je prilikom prijave za pristupanje
provjeri posebnih znanja, vještina i sposobnosti na željenom fakultetu/akademiji
naglasiti postojanje potrebe za prilagođenim načinom provjere, te koja vrsta
prilagodbe je nužna.
Studenti s invaliditetom imaju pravo na prilagodbu postupka polaganja ispita
tijekom studiranja. Za ostvarivanje ovoga prava tijekom studiranja, potrebno je
obratiti se koordinatoru za studente s invaliditetom nadležnom za tu sastavnicu
(Fakultet ili Ured za studente s invaliditetom).
Načini prilagodbe razlikuju se od kandidata do kandidata s obzirom na specifičnosti
oštećenja, poremećaja, bolesti i slično.
Kandidat/student dužan je svoj zahtjev potkrijepiti dokumentacijom koja
dokazuje da je prilagodba doista potrebna.
Kao dokaz mogu poslužiti sljedeći dokumenti: Odluka o prilagodbi ispitne tehnologije
na ispitima državne mature od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (NCVVO), rješenje o kategorizaciji invaliditeta (stupnju tjelesnog
oštećenja) od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje , rješenje o
individualiziranom pristupu tijekom ranijega školovanja, potvrda nadležnoga liječnika
školske medicine i ostalo.
Pravo prednosti pri upisu na Visoka učilišta
Pravo prednost pri upisu na Visoka učilišta imaju oni kandidati s invaliditetom koji
imaju stupanj tjelesnoga oštećenja 60% ili više. Oni ostvaruju pravo na izravan upis
na studij uz uvjet prelaženja razredbenoga praga što znači da trebaju položiti sve
ispite obveznog i izbornog dijela državne mature koji su obavezan uvjet za upis na
pojedine studijske programe te tamo gdje je to potrebno polože i dodatne provjere
posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje propisuje visoko učilište. Visinu
razredbenoga praga dodatne provjere određuju visoka učilišta.
Kako bi kandidat ostvario ovo pravo, dužan je u određenom roku, Središnjem
prijavnom uredu Agencije za znanost i visoko obrazovanje, preporučenom
poštom, poslati rješenje o stupnju tjelesnoga oštećenja izdano od Hrvatskoga
zavoda za mirovinsko osiguranje.
Rješenje je potrebno poslati na adresu:
Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Središnji prijavni ured
Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb.
Više informacija o upisima možete pronaći na stranici www.studij.hr i
www.postani-student.hr.
Pravo na izravno mjesto u studentskom/učeničkom domu
Studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije (iznad 50 % tjelesnog oštećenja)
invalidnosti, uključujući i studente s invaliditetom na poslijediplomskome
sveučilišnom studiju, ostvaruju pravo na izravno dobivanje mjesta u studentskom
domu. Status ovih studenata dokazuje se rješenjem o postotku tjelesnog oštećenja
Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje.
Studenti s invaliditetom sa 50% i manje utvrđenoga tjelesnog oštećenja ostvaruju
dodatne bodove na temelju socijalnog statusa.
Dodatni broj bodova na temelju socijalnog statusa dobivaju:
- studenti koji imaju brata ili sestru s teškoćama u razvoju zbog kojih nisu
obuhvaćeni
- sustavom redovitog školovanja – 200 bodova.
- studenti invalidi od 6. do 10. kategorije invalidnosti prema sljedećoj tablici:
- 6. kategorija (50% tjelesnoga oštećenja - 280 bodova
- 7. kategorija (40% tjelesnoga oštećenja) - 240 bodova
- 8. kategorija (30% tjelesnoga oštećenja) - 200 bodova
- 9. kategorija (20% tjelesnoga oštećenja) - 160 bodova
- 10. kategorija (10% tjelesnoga oštećenja) - 120 bodova
Mjesto u studentskom ili učeničkom domu izravno dobivaju i:
- studenti koji su djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskoga
rata, studenti HRVI iz Domovinskoga rata i njihova djeca, studenti HRVI iz
Domovinskoga rata I. skupine te studenti hrvatski branitelji iz Domovinskoga
rata imaju prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove, na
temelju članka 56. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 174/04, 92/05, 2/07 – Odluka
USRH, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10 i 55/11), pod uvjetom da im redoviti
prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa
redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1. točke 5. navedenoga zakona
(1.995,60 kuna) te da nemaju zaostajanje tijekom studija u Republici Hrvatskoj.
Cenzus redovitih prihoda utvrđen je člankom 88. stavkom 1. točkom 5.
navedenoga zakona na način da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju
ukupno druge redovite novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od
30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj. Visina prihoda po
članu zajedničkoga kućanstva dokazuje se potvrdom o visini dohotka koju izdaje
nadležna porezna uprava Ministarstva financija RH za 2011. godinu te potvrdom
o visini ukupno isplaćene obiteljske mirovine Hrvatskoga zavoda za mirovinsko
osiguranje za 2011. godinu (za sve članove zajedničkog kućanstva),
- studenti koji su djeca poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6.,
7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine, broj 33/92,
77/92, 86/92, 27/93, 58/93, 2/94. 76/94, 108/95, 82/01,103/03), studenti koji su
civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka
8. navedenog zakona, te studenti, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida
rata I. skupine sa 100 % oštećenjem organizma, imaju prednost pri smještaju u
učeničke odnosno studentske domove pod uvjetom da im redoviti mjesečni
prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovitih novčanih
prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. navedenog zakona (1.995,60 kuna), te da
nemaju zaostajanje tijekom studija u Republici Hrvatskoj. Visina prihoda po
članu zajedničkoga kućanstva dokazuje se potvrdom o visini dohotka koju izdaje
nadležna porezna uprava Ministarstva financija RH te potvrdom o visini ukupno
isplaćene obiteljske mirovine Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (za
sve članove zajedničkog kućanstva).
Uvjeti smještaja, potrebna dokumentacija i rok predaje dokumentacije navode se
u natječaju za raspodjelu mjesta u studentske domove za svaku akademsku
godinu stoga je važno pratiti oglasnu ploču i internetsku stranicu Studentskoga
centra određenog grada.
Pravo na školarinu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske snosi troškove studija
studenata s invaliditetom, koji imaju stupanj tjelesnog oštećenja 60% ili više i upisani
su u prvu godinu studija u statusu redovitog studenta.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske naknađuje dio
troškova školarine studentima poslijediplomskih studija s invaliditetom.
Pravo na dodjelu stipendije
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svake godine dodjeljuje državne
stipendije redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija te naknade dijela
troškova školarine studentima poslijediplomskih studija s invaliditetom. Natječaj se
raspisuje krajem godine (najčešće u prosincu) za tekuću akademsku godinu.
Potrebne informacije mogu se pronaći na www.mzos.hr.
Državne stipendije dodjeljuju se u sljedećim kategorijama:
- redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija, djeci poginulih, umrlih i
nestalih osoba pod okolnostima iz članaka 6.,7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i
civilnih invalida rata te djeci mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je
oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6.,7. i 8. istog zakona i
mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo
pod okolnostima iz članaka 6.,7. i 8. istog zakona;
- studentima poslijediplomskih studija s invaliditetom.
Državne stipendije redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija i naknade
dijela troškova školarine studentima poslijediplomskih studija s invaliditetom za 2013.
godinu dodjeljuju se u skladu s Pravilima i kriterijima za dodjeljivanje 2.200 državnih
stipendija redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija javnih visokih učilišta u
Republici Hrvatskoj i naknada dijela troškova školarine studentima poslijediplomskih
studija s invaliditetom za 2013. godinu.
Prijave za dodjelu državne stipendije i naknadu dijela troškova školarine za
poslijediplomske studije podnose se na posebnom obrascu za svaku kategoriju
stipendije. Obrasci za sve kategorije stipendija, Pravila i kriteriji za dodjeljivanje
2.200 državnih stipendija redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija javnih
visokih učilišta i naknada dijela troškova školarine studentima poslijediplomskih
studija s invaliditetom za 2013. godinu te upute za studente, mogu se dobiti na svim
sveučilištima (odjelima, fakultetima i umjetničkim akademijama u njihovu sastavu),
veleučilištima i visokim školama u Republici Hrvatskoj i na internetskoj adresi
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Prijave se dostavljaju isključivo poštom s naznakom "Natječaj za državnu
stipendiju" ili "Natječaj za naknadu dijela troškova školarine studentima
poslijediplomskih studija s invaliditetom" na sljedeću adresu:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb.
Prijave s nepotpunom dokumentacijom, prijave koje nije ovjerilo matično visoko
učilište, kao i one koje ne budu podnesene u utvrđenom roku, neće se razmatrati
Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu svake godine
dodjeljuje stipendije studentima s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija. Natječaj
se raspisuje krajem godine, najčešće u prosincu na sljedećoj adresi: www.nzpuss.hr.
Osnivač Zaklade je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Jedna od uloga Zaklade jest prikupljanje i
raspodjela financijskih sredstava u vidu dodjele/isplate stipendija i kreiranje i
provođenje specijaliziranih projekata u svrhu pružanja potpore projektima posebnim
projektima namijenjenim učenicima i studentima s invaliditetom
U svrhu potpore studentima tijekom studiranja, svake godine razne institucije
raspisuju natječaje za dodjelu stipendija studentima u okviru kojih je određeni broj
stipendija namijenjen i studentima s invaliditetom.
Institut za razvoj obrazovanja pokrenuo je novu verziju portala o stipendijama koja
donosi brojne zanimljivosti, uključujući novi pretraživač institucija u Hrvatskoj koje
dodjeljuju stipendije
Na prvom hrvatskom internetskome portalu Instituta za razvoj obrazovanja
(www.stipendije.info) također su dostupne sve informacije o natječajima za
dodjelu stipendija studentima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Budući da termine objave natječaja i rokove za prijavu institucije definiraju u
tekućoj godini, važno je redovito pratiti sve izvore informacija radi podnošenja
pravovremene i potpune prijave.
Pravo na potporu troškova prijevoza studenata s invaliditetom
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava naknadu dijela troškova
prijevoza za redovite studente s invaliditetom, sukladno Odluci o kriterijima za
ostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza za redovite studente sveučilišnih i
stručnih studija i studente s invaliditetom poslijediplomskih studija.
Korisnici potpore za troškove prijevoza
Pravo na potporu mogu ostvariti redoviti studenti s invaliditetom sveučilišnih i
stručnih studija i studenti s invaliditetom poslijediplomskih studija s najmanje
60% tjelesnog oštećenja sukladno Zakonu o listi tjelesnih oštećenja (Narodne novine,
br. 162/98)., državljani Republike Hrvatske, koji nisu u mogućnosti samostalno se
koristiti sredstvima javnoga gradskog prijevoza.
Postupak ostvarivanja prava na potporu za troškove prijevoza
Prijava za potporu podnosi se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta,
Upravi za visoko obrazovanje, na posebnom obrascu koji se može preuzeti na
internetskoj stranici Ministarstva (www.mzos.hr).
Podnositelji, popunjenom prijavnom obrascu za potporu prilažu: rješenje o
invaliditetu koje je izdao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Republike
Hrvatske; presliku indeksa podnositelja prijave; potvrdu o upisu u višu godinu studija;
potvrdu o upisu u viši semestar (za studente poslijediplomskih sveučilišnih studija);
potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o statusu nezaposlene osobe (za studente
poslijediplomskih studija).
Pravo na potporu redoviti studenti s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija i
studenti poslijediplomskih studija ostvaruju od datuma podnošenja prijave za
potporu sukladno osiguranim sredstvima u proračunskoj godini.
Novčani iznos odobrene potpore isplaćuje se na žiro račun korisnika potpore.
Za svakoga redovitog studenta s invaliditetom sveučilišnog i stručnog studija te
studenta s invaliditetom poslijediplomskog studija koji ostvari pravo na potporu,
sukladno kriterijima propisanim ovom odlukom, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta donijet će odluku o dodjeli potpore za troškove prijevoza.
Ured za osobe s invaliditetom
Pri Sveučilištima u RH osnovani su Uredi za osobe s invaliditetom čije su aktivnosti
usmjerene pružanju pomoći osobama s invaliditetom i gdje se mogu dobiti sve
potrebne informacije.
SOCIJALNA SKRB
Zakonski okvir
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 33/12)
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 68/08, 110/08 i
34/11),
Obiteljski zakon („Narodne novine“, broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i
61/11),
Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz
socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima („Narodne novine“, broj 64/02,
105/07, 145/11),
Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu
radi pojačane brige i njege djeteta („Narodne novine“, broj 64/98 i 25/09),
Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog ili samozaposlenog
roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom
vremenu radi njege djeteta („Narodne novine“, br. 18/09 i 25/09).
Sva prava u sustavu socijalne skrbi
Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi svaki građanin RH može po propisanim uvjetima
ostvariti prava (novčane davanja i socijalne usluge) iz socijalne skrbi.
Prava (novčane potpore) u sustavu soc. skrbi utvrđuje se u postotku od osnovice koju
određuje Vlada RH i koja trenutno iznosi 500,00 kn.
Prava u sustavu soc. skrbi su:
pomoć za uzdržavanje,
pomoć za podmirenje troškova stanovanja
jednokratna pomoć,
potpore za obrazovanje (potpora za troškove smještaja u učeničkom domu, školske
udžbenike i prijevoz),
osobna invalidnina,
doplatak za pomoć i njegu,
status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja,
naknada do zaposlenja,
socijalne usluge,
jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi dodatna socijalna prava u okviru socijalnih
programa a koja se ostvaruju prema prebivalištu korisnika.
Korisnici prava u sustavu socijalne skrbi
hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te stranci i osobe bez
državljanstva sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
stranci i osobe bez državljanstva s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj,
stranci pod supsidijarnom zaštitom, stranci s utvrđenim statusom žrtve trgovanja
ljudima, azilanti i članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj,
imaju pravo na socijalnu skrb u slučajevima i pod uvjetima propisanim ovim i
posebnim zakonom. Ovim osobama može se priznati prava na socijalnu skrb samo po
jednoj osnovi, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno,
ostale osoba koje ne ispunjavaju ove uvjete mogu privremeno ostvariti prava u sustavu
socijalne skrbi pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi, ako to
zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našla.
Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi
Postupak za priznavanje prava u sustavu socijalne skrbi pokreće se na zahtjev
stranke, po službenoj dužnosti, zatim na zahtjev bračnog druga, punoljetnog
djeteta, roditelja ili skrbnika stranke, po službenoj dužnosti, kao i na temelju
obavijesti članova obitelji, građana, ustanova, udruga, vjerskih zajednica,
trgovačkih društava i drugih pravnih osoba te državnih i drugih tijela.
Za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi u prvom stupnju nadležni su centri
za socijalnu skrb prema mjestu stanovanja korisnika. Iznimno, pomoć za
podmirenje troškova stanovanja odobrava jedinica lokalne/područne
(regionalne) samouprave.
O navedenim pravima Centar za socijalnu skrb, odnosno jedinica lokalne/područne
(regionalne) samouprave, odlučuju rješenjem ili drugim upravnim aktom.
Nadležnost
Ako stranka nema utvrđeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesna se nadležnost
određuje prema mjestu boravišta stranke.
Ako stranka nema mjesto utvrđenog boravišta, postupak provodi centar za socijalnu
skrb nadležan za mjesto na kojem stranka privremeno prebiva, odnosno na kojem se
stranka zatekne.
Mjesna se nadležnost ne mijenja ostvarivanjem prava na uslugu smještaja izvan mjesta
prebivališta.
Ako se izmijene okolnosti na osnovi kojih je po ovom Zakonu bila određena mjesna
nadležnost, postupak nastavlja nadležni centar za socijalnu skrb.
Mjesna nadležnost za djecu određuje se prema prebivalištu roditelja, odnosno
njihovom boravištu ako nemaju utvrđeno prebivalište.
Za dijete čiji roditelji žive odvojeno, mjesna se nadležnost određuje prema prebivalištu
roditelja s kojim dijete živi prema odluci suda, odnosno njegovom boravištu ako nema
utvrđeno prebivalište.
Ako je roditeljima koji žive odvojeno oduzeto pravo da žive s djetetom i odgajaju ga
ili je dijete povjereno na čuvanje i odgoj drugoj osobi ili domu socijalne skrbi, za
dijete je mjesno nadležan centar za socijalnu skrb prema prebivalištu, odnosno
boravištu roditelja koji sam ili u većoj mjeri izvršava ostale sadržaje roditeljske skrbi.
Mjesna nadležnost centra za socijalnu skrb za dijete ne mijenja se ako je roditelj lišen
prava na roditeljsku skrb, osim u slučaju posvojenja, kada postupak po službenoj
dužnosti vodi centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu ili boravištu
djeteta.
Za osobu koja se zbog elementarnih nepogoda ili sličnih razloga našla izvan mjesta
svog prebivališta, dok se ne ostvare uvjeti za njezin povratak, mjesno je nadležan
centar za socijalnu skrb nadležan za mjesto u kojemu se osoba zatekla.
Za dijete koje se zatekne bez nadzora roditelja ili drugih odraslih osoba izvan mjesta
svog prebivališta, kao i za druge osobe koje nisu u stanju štititi svoja prava i interese, a
zateknu se izvan mjesta svog prebivališta, mjesno je nadležan centar za socijalnu skrb
na čijem području se zateknu.
Prava značajna za osobe s invaliditetom (tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim i
mentalnim oštećenjima)
osobna invalidnina,
doplatak za pomoć i njegu,
status roditelja njegovatelja,
naknada do zaposlenja,
usluga pomoći i njege u kući,
usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža),
usluga rane intervencije,
usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),
usluga boravka,
usluga smještaja,
usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju.
Osobna invalidnina
Osobna invalidnina je novčana potpora namijenjena osobi s teškim invaliditetom ili
drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu
zadovoljavanja njezinih životnih potreba, za uključivanje u svakodnevni život
zajednice.
Osobna invalidnina mjesečno iznosi 1.250,00 kn ili 250% osnovice.
Ukoliko osoba (korisnik osobne invalidnine) ostvaruje prihod, osobna invalidnine
isplaćuje se kao razlika između zakonski utvrđenog iznosa i prihoda koji osoba
ostvaruje. Ukoliko je prihod veći od 1.250,00 kn mjesečno, osoba neće ostvariti
razliku osobne invalidnine. U ovom slučaju, Zakonom o soc. skrbi propisano je što
se ne smatra prihodom.
Ako roditelj korisnika osobne invalidnine koristi rodiljni ili roditeljski dopust, rad s
polovicom punoga radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi
pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi
pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili mirovanje radnog odnosa do
treće godine života djeteta po posebnim propisima, a dijete boravi 4 i više sati dnevno
u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog
pružatelja usluga boravka, osobna invalidnina isplaćuje se u iznosu od 125%
osnovice odnosno 625,00 kn.
Pravo na osobnu invalidninu prestaje ako se korisnik nalazi na vojnoj obvezi,
bolničkom liječenju, u pritvoru ili istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora,
privremenom smještaju u domu socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, te boravku u
inozemstvu, u neprekidnom trajanju dužem od dva mjeseca. Zatim, prestaje i
korisniku svakog mjeseca u kojem više od 15 dana boravi u inozemstvu, i kada mu je
u svezi sa školovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje i prehrana.
Ne mogu se istovremeno ostvarivati osobna invalidnina i doplatak za pomoć i
njegu.
Ako je korisniku osiguran stalni ili tjedni smještaj po Zakonu o socijalnoj skrbi
ili drugim propisima, ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu.
Ovo se pravo ostvaruje ako je temeljem Nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela
vještačenja pri Centrima za socijalnu skrb utvrđena propisana težina invaliditeta
ili promjene u zdravstvenom stanju.
Doplatak za pomoć i njegu
Doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora namijenjena osobi koja ne može sama
udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna
pomoć i njega druge osobe pod uvjetom:
- da nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
- da prihod samca ne prelazi mjesečni iznos od 1.250,00 kn, odnosno da mjesečni
prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 1.000,00 kn
- da doplatak za pomoć i njegu ne ostvaruje po drugom osnovu
Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se ostvariti u punom ili smanjenom
opsegu.
Doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu iznosi 500,00 kn ili 100 % osnovice
mjesečno, a u smanjenom iznosu iznosi 70% osnovice ili 350,00 kn.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, neovisno o prihodu, ima:
osoba s težim invaliditetom,osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,
slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, neovisno o prihodu,
ima slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad i
osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti.
Ovo se pravo ostvaruje ako je temeljem Nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela
vještačenja formiranog pri Centrima za socijalnu skrb utvrđena potreba pomoći
i njege druge osobe.
Status roditelja njegovatelja
Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s
teškoćama u razvoju, odnosno osobe s invaliditetom, koje je potpuno ovisno o
pomoći i njezi druge osobe tako da mu je zbog održavanja života potrebno
pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, zatim koja je
nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala, te roditelju osobe s invaliditetom s
više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog
kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih
životnih potreba i to:
- kada dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, boravi
manje od 4 sata dnevno u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi,
domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka,
- kada dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom boravi u
predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi i više od 4 sata dnevno uz
uvjet da mu roditelj pruža usluge pomoći i njege.
Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja djeteta ne može se priznati kada je
djetetu osigurana usluga stalnog smještaja, poludnevnog (boravak u trajanju od 4
do 8 sati dnevno) ili cjelodnevnog boravka
Roditelj njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica odnosno 2.500,00
kn mjesečno, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava
za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
Iznimno, jednom od članova obitelji, bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja
djeteta koji s djetetom živi u obiteljskoj zajednici može se priznati status
njegovatelja.
Ukoliko u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s
invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja.
Ukoliko u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju,
odnosno osoba s invaliditetom, osim roditelju, status roditelja njegovatelj može se
priznati i jednom od članova obitelji koji živi u obiteljskoj zajednici s djetetom.
Pravo prestaje:
- ako roditelj to sam zahtjeva,
- ako nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu zbog psihofizičkog
stanja,
- ako ne obavlja poslove njegovatelja bez opravdanih razloga,
- sa navršenih 65 godina osim ako se pružanje njege ne može
osigurati putem drugih članova kućanstva,
- odlaskom u pritvor, istražni zatvor ili na izdržavanje zatvorske
kazne u trajanju duljem od dva mjeseca,
- te smrću roditelja njegovatelja ili djeteta.
Postupak priznavanja prava na status roditelja njegovatelja
Zahtjev i potrebna medicinska dokumentacija podnosi se Centru za socijalnu skrb
obzirom na mjesto prebivališta.
Ovo se pravo ostvaruje ako je temeljem Nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela
vještačenja utvrđena potreba specifične njege uz izvođenje medicinsko-tehničkih
zahvata, odnosno više vrsta teških oštećenja .
Rješenje kojim se priznaje pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja donosi
Centar za socijalnu skrb a Ministarstvo socijalne politike i mladih na rješenje Centra
daje suglasnost ili ga može poništiti u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti.
Rok za davanje suglasnosti je tri mjeseca, a počinje teći od dana zaprimanja
prvostupanjskog predmeta.
Iznimno, ako je u postupku davanja suglasnosti potrebno pribaviti nalaz i mišljenje
tijela vještačenja, rok za davanje suglasnosti ne teče do završetka postupka
vještačenja.
Ukoliko ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi ne izda suglasnost u gore
navedenom zakonskom roku, smatra se da je dana suglasnost na rješenje Centra za
socijalnu skrb.
Ovo pravo priznaje se danom izvršnosti rješenja.
Pravo na naknadu do zaposlenja
Pravo na naknadu do zaposlenje ima dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s
invaliditetom kojoj je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno
sukladno Pravilniku o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja
prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima nakon završetka
osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s
navršenih 15 godina života.
Naknadu do zaposlenja u mjesečnim iznosima od 350,00 kn isplaćuje nadležan centar
za socijalnu skrb iz sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invalididtetom.
Pravo prestaje danom zaposlenjem korisnika.
Ne može se istovremeno ostvarivati naknada do zaposlenja i doplatak za pomoć i
njegu.
Pravo na novčanu potporu za pokriće troškova prijevoza i troškove smještaja u
učeničkom domu sukladno Zakonu o soc. skrbi
Djetetu s teškoćama priznaje se pravo na troškove smještaja u učeničkom domu.
Osoba s invaliditetom i dijete s teškoćama u razvoju koji pohađaju nastavu radi
stjecanja srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu ili osposobljavanja za
samozbrinjavanje izvan mjesta svoga prebivališta, a ne postoji potreba da im se prizna
pravo na usluge stalnog smještaja, imaju pravo na novčanu potporu za pokriće
troškova prijevoza do svojeg prebivališta.
Rješenje o pravu donosi Centar za socijalnu skrb.
Potpora obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku.
Novčani iznos potpore priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva
javnoga prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo,
u visini cijene vozne karte javnoga prijevoznog sredstva.
Socijalne usluge
Socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi su:
prva usluga,
usluga savjetovanja i pomaganja,
usluga obiteljske medijacije
usluga pomoći i njege u kući,
usluge stručne pomoći i obitelji,
usluga rane intervencije,
usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),
usluga boravka,
usluga smještaja,
usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju.
Socijalne usluge značajne za osobe s invaliditetom
Prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)
obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima usluga,
pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu resursa korisnika
te podršku i pomoć pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi. Ovu uslugu pružaju
Centri za socijalnu skrb.
Usluga savjetovanja i pomaganja obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća stručno
savjetovanje i sve oblike stručne pomoći pri prevladavanju obiteljskih poteškoća i
poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu te osposobljavanje obitelji za
funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Usluga pomoći i njege u kući može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog,
mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u
zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe.
Može obuhvatiti organiziranje prehrane, obavljanje kućnih poslova, održavanje
osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.
Korisniku kojem je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu iznimno se
može osigurati i usluga pomoći i njege u kući za zadovoljenje pojedine potrebe
(prehrana, kućanski poslovi, higijena i ostalo) koju mu ne mogu osigurati članovi
obitelji.
Usluga stručne pomoći u obitelji u obitelji priznaje se djeci s teškoćama u razvoju i
odraslim osobama s invaliditetom, a obuhvaća psihosocijalnu rehabilitaciju koja
se pruža na način koji odgovara dobi korisnika, vrsti i težini invaliditeta i drugim
potrebama korisnika, njegove obitelji ili obitelji udomitelja.
Psihosocijalna rehabilitacija podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj
kognitivnih i funkcionalnih vještina, kao i razvoj socijalnih vještina korisnika, a može
uključivati: vježbe orijentacije i kretanja u prostoru, vježbe svakodnevnih vještina,
vježbe vida, tiflotehničku obuku, obuku za brajicu, audiorehabilitaciju, usvajanje
znakovnog jezika, logopedsku podršku, senzornu integraciju, kineziterapiju i sportsko-
rekreacijske aktivnosti, glazboterapiju i glazbene aktivnosti, likovnu terapiju i likovne
aktivnosti, psihološku ili sociopedagošku podršku, odgoj i edukacijsku rehabilitaciju i
socijalnu rehabilitaciju.
Usluga rane intervencije obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i
savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te
udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće
djeteta. Pruža se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju,
razvojni rizik ili razvojne poteškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a
najdulje do navršene 7. godine života.
Korisnik kojemu se pružaju usluge rane intervencije ne može se istovremeno
koristiti usluge stručne pomoći obitelji (patronaža) i usluge povremenog boravka.
Usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)-
ova usluga stručne pomoći pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe
punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih
ustanova (integracija) pruža se odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u
predškolskim i školskim ustanovama.
Usluga boravka obuhvaća cjelodnevni, poludnevni i povremeni boravak.
Cjelodnevni boravak je boravak dulji od 8 sati dnevno, poludnevnim boravkom
smatra se boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno, dok povremeni boravak traje
do najviše 12 sati tjedno.
U sklopu cjelodnevnog i poludnevnog boravka korisniku se osigurava
zadovoljavanje životnih potreba pružanjem usluga prehrane, održavanja osobne
higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne
potpore i rehabilitacije, organiziranjem slobodnog vremena, organiziranog prijevoza te
drugih usluga, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.
Tijekom povremenog boravka osiguravaju se korisniku usluge psihosocijalne
rehabilitacije. Centar za socijalnu skrb priznaje uslugu povremenog boravka djetetu s
teškoćama u razvoju ili odrasloj osobi s invaliditetom, uz prethodno pribavljeno
mišljenje tijela vještačenja o potrebi individualnoga rada u provođenju
psihosocijalne rehabilitacije.
Usluga smještaja je usluga skrbi izvan vlastite obitelji, koja se ostvaruje kao
institucijska skrb u domovima ili drugim pravnim osobama ili kao
izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelji, obiteljskom domu,
organiziranom stanovanju ili u zajednici stambenih jedinica.
Smještaj obuhvaća usluge prihvata, stanovanja, prehrane, nabave odjeće i obuće,
održavanja osobne higijene, brige o zdravlju i njege, čuvanja, odgoja i obrazovanja,
radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije te organiziranja slobodnog vremena.
Smještaj može biti privremeni, tjedni i stalni smještaj.
Usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju pružaju se odrasloj
osobi s invaliditetom, problemima ovisnosti i drugim korisnicima u riziku od
socijalne isključenosti kroz uključivanje u radnu sredinu u trgovačkim društvima i
drugim pravnim osobama ili kod fizičkih osoba koje samostalno obavljaju neku
djelatnost, a radi njihovog aktivnog uključivanja na tržište rada.
Važno je napomenuti da Centar za socijalnu skrb prioritetno priznaje korisniku
pravo na usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici, a samo iznimno ako se
korisniku tim uslugama ne mogu podmiriti sve njegove potrebe i ispunjava uvjete
za smještaj te ako u lokalnoj zajednici nije razvijena mreža izvaninstitucijskih
usluga pa nema uvjeta za ostvarivanje toga prava, korisniku se priznaje pravo na
skrb izvan vlastite obitelji kao smještaj.
Rješenje o priznavanju prava na socijalne usluge donosi Centar za socijalnu skrb.
Vještačenje u sustavu socijalne skrbi
Ako je u postupku priznavanja prava iz socijalne skrbi ili drugih prava po posebnim
propisima, potrebno utvrditi činjenice vezane uz zdravstveno stanje osobe propisane
kao uvjet za priznavanje prava Zakonu o socijalnoj skrbi ili po posebnim propisima,
Centar za socijalnu skrb ili drugo nadležno tijelo zatražiti će Nalaz i mišljenje
Prvostupanjskog tijela vještačenja.
Vještačenje provodi mjesno nadležno (s obzirom na prebivalište osobe)
Prvostupanjsko tijelo vještačenja formirano pri Centrima za socijalnu skrb (skraćeni
naziv - PTV pri CZSS-u).
Vještačenje je propisano Pravilnikom o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u
postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim
propisima („Narodne novine“, broj 64/02, 105/07, 145/11).
SKRBNIŠTVO
Načelo sudjelovanja u donošenju odluka sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi
Za osobe s invaliditetom koje su lišene poslovne sposobnosti i pod skrbništvom,
uključujući i osobe s mentalnim oštećenjima, posebnu važnost ima Načelo sudjelovanja u
donošenju odluka sukladno Zakona o socijalnoj skrbi. To znači da se, ukoliko možete
ostvariti ili već ostvarujete neko od prava na novčanu pomoć ili pravo na određene usluge u
sustavu socijalne skrbi, Vama kao korisniku:
mora se omogućiti sudjelovanje u procjeni stanja i potreba i odlučivanje o korištenju
potrebnih usluga, te pravodobno dobivanje svih informacija i potpora koje su Vam
potrebne za donošenje odluke, uključujući i rizik od povrede ili štete, opis, cilj i korist
od predložene usluge, kao i informacije o drugim raspoloživim uslugama i druge
informacije od značenja za pružanje usluge,
bez Vašeg pristanka, odnosno bez pristanka Vašeg skrbnika ili zakonskog zastupnika
ne smije se pružiti nijedna usluga, osim u slučajevima propisanim zakonom,
ukoliko ste osoba lišena poslovne sposobnosti, sukladno svojim mogućnostima, imate
pravo sudjelovati i dati mišljenje u svim postupcima u kojima se odlučuje o Vašim
pravima.
Važni propisi RH vezani uz osobe s mentalnim oštećenjima:
Obiteljski zakon („Narodne novine“, broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i
61/11), kojim je reguliran institut skrbništva i roditeljske skrbi nakon punoljetnosti,
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“, broj 11/97, 27/98,
128/99, 79/02) kojim je regulirana hospitalizacija i prisilna hospitalizacija osoba s
psihičkim poteškoćama,
Zakon o zaštiti pacijenata („Narodne novine“, broj 169/04, 37/08 kojim je reguliran
informirani pristanak odnosno pravo na suodlučivanje u ostvarivanju zdravstvene
zaštite),
Zakon o zdravstvenoj zašiti („Narodne novine“, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11,
84/11, 154/11, 12/12, 35/12 i 70/12) kojim je regulirana zdravstvena skrb,
Pojam skrbništva
Skrbništvo je oblik zaštite:
maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi kojima se skrbništvom nadomješta roditeljska
skrb,
punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje iz drugih razloga nisu
u mogućnosti štititi svoja prava i interese, kojima se skrbništvom osigurava zaštita
osobnosti zbrinjavanjem, liječenjem i osposobljavanjem za život i rad, te zaštita
imovinskih prava i interesa.
Skrbništvo obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik.
Osobu koja je djelomice ili potpuno lišena poslovne sposobnosti centar za socijalnu
skrb stavit će pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika.
Lišenje poslovne sposobnosti
Punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti
se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih
osoba, sud će djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti, a temeljem stručnog
mišljenja liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe.
Roditeljska skrb za punoljetne osobe
Ako osoba ima roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti o punoljetnom djetetu,
centar za socijalnu skrb donijet će odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti te će
sukladno sudskoj odluci o lišenju poslovne sposobnosti odrediti koje će sadržaje
roditeljske skrbi i s kojim ovlastima ostvarivati roditelji.
Sudska odluka o lišenju poslovne sposobnosti
Odlukom o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti mjere, radnje i poslove koje
osoba nije a koje jest sposobna samostalno poduzimati (primjerice raspolagati
imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, upravljati imovinom,
odlučiti o zapošljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak,
roditeljsku skrb i druga osobna stanja) osim ako je to ovim Zakonom drukčije
određeno.
Poslove koji nisu navedeni u sudskoj odluci, osoba djelomice lišena poslovne
sposobnosti može samostalno poduzimati.
Odluka Centra za socijalnu skrb o skrbništvu
Po pravomoćnosti sudske presude o lišenju ili vraćanju poslovne sposobnosti, Centar
za socijalnu skrb donosi Odluku o stavljanju pod skrbništvo, o prestanku skrbništva, i
odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti i odluku o prestanku skrbi.
Centar za socijalnu skrb Odluku dostavlja:
- matičaru radi upisa u maticu rođenih,
- zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem području osoba pod skrbništvom
ima nekretnine radi zabilježbe, odnosno brisanja zabilježbe u zemljišne knjige.
Nadležnost i postupak u poslovima skrbništva
Mjesna nadležnost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbništva određuje se prema
prebivalištu, odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo
Za stavljanje pod skrbništvo osobe koja je povjerena na čuvanje i odgoj ili je
smještena u socijalnoj, odgojno-obrazovnoj, zdravstvenoj ili drugoj ustanovi, odnosno
drugoj obitelji, mjesno je nadležan centar za socijalnu skrb posljednjeg prebivališta
odnosno boravišta štićenika.
Ako štićenik promijeni prebivalište, mijenja se i mjesna nadležnost centra za socijalnu
skrb.
Pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti
Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite
osobama
Zdravstvene ustanove dužne su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj
dužnosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o duševnim smetnjama i drugim
uzrocima radi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima.
Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika pokreće po službenoj
dužnosti mjesno nadležni centar za socijalnu skrb.
Postupak za stavljanje pod skrbništvo, kao i za primjenu pojedinih oblika zaštite centar
za socijalnu skrb pokreće na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti
koju su mu dužni dostavi ti matičar, pravosudna, druga državna tijela i tijela lokalne
samouprave,bračni drug, srodnici i drugi članovi kućanstva,zdravstvene ustanove.
Prestanak skrbništva
smrću štićenika,
prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbništvom odnosno vraćanjem
poslovne sposobnosti.
.
Vraćanje poslovne sposobnosti
Za osobe lišene poslovne sposobnosti liječnik primarne zdravstvene zaštite dužan je
svake tri godine na zahtjev centra za socijalnu skrb dostaviti mu mišljenje o stanju
zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne sposobnosti.
Skrbništvo, odnosno roditeljska skrb za punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti
prestaje kad prestanu razlozi zbog kojeg je osoba stavljena pod skrbništvo odnosno
kad sudska odluka o vraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćna.
Sud može odlučiti da osoba koja je bila potpuno lišena poslovne sposobnosti bude
djelomice lišena poslovne sposobnosti, ako se za to ispune zakonske pretpostavke.
Skrbnik
Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva
i koja pristane biti skrbnikom.
Skrbnikom se može imenovati i radnik CZSS-a osim ravnatelja i pravnika koji
obavlja poslove skrbništva
Ista osoba može biti skrbnik više štićenika, ako to nije u suprotnosti s njihovim
interesima.
Centar za socijalnu skrb zatražit će od štićenika koji je sposoban shvatiti o čemu se
radi i od njegovih bližih srodnika mišljenje o osobi koju namjerava imenovati
skrbnikom.
Skrbnik ne može biti osoba:
koja je lišena roditeljske skrbi,
koja je lišena poslovne sposobnosti,
čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika,
od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može
očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika,
s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju,
s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju.
Dužnosti skrbnika i prava štićenika
Skrbnik je dužan savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti štićenika,
upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobi za
samostalan život i rad.
Prije poduzimanja važnijih mjera zaštite osobe štićenika ili njegovih imovinskih
interesa skrbnik je dužan razmotriti mišljenje, želje i osjećaje štićenika.
Skrbnik će nastojati punoljetnog štićenika uključiti u svakodnevni život i slobodne
aktivnosti ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima.
Skrbnik je dužan uz pomoć centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi
osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika.
Skrbnik zastupa štićenika.
Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom,
ako odlukom centra za socijalnu skrb nije drukčije određeno.
Za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja, zdravlja štićenika,
otuđenje odnosno opterećenje imovine, otuđenje pokretnina veće vrijednosti, skrbniku
je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.
Skrbnik ne može u ime i za račun štićenika sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.
Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci i kad to zatraži centar za socijalnu skrb podnijeti
izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine.
Pritužba na imenovanje, razrješenje i rad skrbnika
Osoba koja je djelomice lišen poslovne sposobnosti imaju pravo izjaviti žalbu na
odluku o imenovanju odnosno razrješenju skrbnika kao i na odluke u kojima se
odlučuje o njihovim pravima i dobrobiti. Žalba odgađa primjenu odluke.
Štićenik, njegov bračni drug, srodnici u ravnoj lozi, pravosudna tijela, tijela državne
uprave, lokalne samouprave, socijalne, zdravstvene i prosvjetne ustanove mogu
podnijeti pritužbu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb. Ako je pritužba osnovana,
ministarstvo daje upute centru za socijalnu skrb kako treba postupiti i određuje rok u
kojem je dužan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.
Osobe mogu podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi pritužbu na
rad centra za socijalnu skrb u svezi s obavljanjem pojedinih skrbničkih poslova.
Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti.
Radi zaštite štićenikovih prava koja su povrijeđena nepravilnim skrbnikovim radom,
centar za socijalnu skrb dužan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predviđene
zakonom.
Centar za socijalnu skrb razriješit će skrbnika dužnosti, ako utvrdi da je u obavljanju
dužnosti nemaran, da ugrožava štićenikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako
ocijeni da bi za štićenika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik.
Izdatci za životne potrebe štićenika namiruju se iz:
štićenikovih prihoda,
sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati štićenika,
sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona,
štićenikove imovine,
drugih izvora.
Iznimno, ako je to za dobrobit štićenika, izdatci za njegove životne potrebe mogu se,
prije sredstava socijalne skrbi, namiriti iz štićenikove imovine koja ne služi za
zadovoljavanje osnovnih životnih potreba štićenika i članova njegove obitelji.
Prava roditelja temeljem Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Zakonski okvir
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08, 110/08 i
34/11),
Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu
radi pojačane brige i njege djeteta („Narodne novine“, broj 25/09),
Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog ili samozaposlenog
roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom
vremenu radi njege djeteta („Narodne novine“, broj 18/09 i 25/09).
Prava za roditelje utvrđena Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama
Prava
Vremenske i novčane potpore:
rodiljni i roditeljski dopust ili rodiljna i roditeljska pošteda od rada ili rodiljna i
roditeljska briga,
rad s polovicom punog radnog vremena,
rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
stanka za dojenje djeteta,
dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji
dijete,
slobodan radni dan za prenatalni pregled,
dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju,
dopust za slučaj smrti djeteta,
mirovanje radnog odnosa do 3. godine života,
naknada plaće ili novčane naknade ili novčane pomoći za vrijeme korištenja prava,
jednokratna novčana pomoć.
Korisnici/ prava roditelja pripadaju:
Majci i ocu djeteta, posvojitelju, skrbniku, udomitelju ili drugoj fizičkoj osobi kojoj je
maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj.
Zakon se pod jednakim uvjetima primjenjuje na bračnu ili izvanbračnu zajednicu.
Korisnik potpora može biti i nezaposleni roditelj i roditelj izvan sustava rada uz
ispunjavanje zakonskih uvjeta. Tko se smatra nezaposlenim roditeljem, a tko
roditeljem izvan sustava rada, određeno je člankom 7. Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama.
Ostvarivanje prava ovisi o radnopravnom statusu što znači da ne mogu svi roditelji
ostvarivati sva prava.
Postupak ostvarivanja prava i nadležnost
Zahtjev za ostvarivanjem prava koja roditelji mogu ostvariti sukladno Zakonu o
rodiljnim i roditeljskim potporama podnosi se područnom uredu Hrvatskog zavoda
za zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja
Prava se ostvaruje temeljem rješenja područnog ureda Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja.
Sve potrebne informacije o ostvarivanju ovih prava temeljem Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama možete dobiti u područnim uredima Zavoda za
zdravstveno osiguranje u mjestu vašeg prebivališta, budući da je Hrvatski zavoda
za zdravstveno osiguranje (HZZO) nadležan za provedbu prava iz Zakona o rodiljnim
i roditeljskim potporama iako je donositelj zakonskog propisa Ministarstvo socijalne
politike i mladih.
Na službenim web stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(www.hzzo.hr) možete pronaći popis svih područnih ureda HZZO-a u RH,
njihove adrese i kontakt brojeve. Na stranicama Zavoda dostupan je i detaljan
pregled potpora s opisom, uvjetima i načinom ostvarivanja te potrebnim obrascima.
Prava roditelja za djecu s oštećenjem/težim oštećenjem zdravlja sukladno Zakonu o
rodiljnim roditeljskim potporama
Prava
Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene treće godine života
djeteta kojem je potrebna pojačana briga i njega (dijete s lakšim oštećenjem
zdravlja)
Pravo roditelja na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu zbog njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene treće godine života
djeteta kojem je potrebna pojačana briga i njega (dijete s lakšim oštećenjem zdravlja)
Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine djetetova
života ima jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja nakon što je u
cijelosti iskorišteno pravo na roditeljski dopust, odnosno nakon navršenih godinu
dana života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora
primarne zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog
njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.
Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu može ostvariti samo jedan od roditelja
pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom, ili drugi roditelj nije u mogućnosti zbog svog
psihofizičkog stanja pružiti pojačanu brigu i njegu djetetu te zaposleni i
samozaposleni roditelj koji sam brine i njeguje dijete.
Pravo roditelj ne može ostvariti dok koristi pravo na rad s polovicom punog radnog
vremena ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu po drugoj osnovi utvrđenoj
Zakonom.
Roditelj može ostvariti pravo i u slučaju da drugi roditelj koristi za drugo dijete jedno
od prava utvrđenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Naknada plaće za vrijeme korištenja prava
Roditelj za vrijeme korištenja ovog prava ostvaruje naknadu plaće u iznosu od 50 %
proračunske osnovice odnosno 1.663,00 kn (Proračunska osnovica za 2012. godinu
je iznosila 3.326,00 kn).
Prestanak prava
Pravo ne može ostvariti roditelj, odnosno pravo prestaje za vrijeme dok je dijete
stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi,
odnosno ako je dijete smješteno u predškolskoj ustanovi u kojoj ima smještaj
svakodnevno duže od osam sati.
Pravo prestaje istekom roka na koje je priznato, odnosno kad liječničko
povjerenstvo, na temelju prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene
zaštite djeteta, odnosno na zahtjev roditelja ocijeni da djetetu zbog promjena
zdravstvenog stanja nije više potrebna pojačana briga i njega.
Postupak ostvarivanja prava
Potrebu pojačane brige i njege djeteta u slučajevima kao i dužinu trajanja pojačane
brige i njege utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje na temelju prijedloga izabranog doktora medicine
primarne zdravstvene zaštite djeteta, o čemu donosi nalaz, mišljenje i ocjenu.
Roditelj podnosi zahtjev područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta roditelja.
Liječničko povjerenstvo daje i ocjenu psihofizičkog stanja roditelja koji ne može
pružati pojačanu brigu i njegu djetetu
O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja (koje donosi područni ured Zavoda prema
mjestu prebivališta odnosno boravišta roditelja) rješava Direkcija Zavod na temelju
nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda.
Roditelj je obvezan u roku od 8 dana prijaviti nadležnom područnom uredu Zavoda
svaku promjenu koja utječe na gubitak prava.
Pravo roditelja na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu zbog njege djeteta s
težim smetnjama u razvoju
Pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima jedan
od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
(dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti),
nakon isteka rodiljnog dopusta a u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na
roditeljski dopust na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ukoliko roditelj ovo pravo počne koristiti nakon isteka rodiljnog dopusta odnosno sa
navršenih šest mjeseci, sva neiskorištena prava iz roditeljskog dopusta stavljaju se u
stanje mirovanja i roditelj ih može iskoristiti do navršene osme godine života djeteta
ali ne kasnije.
Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja navedeno pravo na dopust za njegu
djeteta do njegove osme godine može koristiti i kao pravo na rad s polovicom
punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine
djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja nadležnog
tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima
pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu pod sljedećim uvjetima: da radi s punim radnim vremenom, da drugi roditelj nije
nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno ako živi sam s djetetom u
zajedničkom kućanstvu (npr. samohrani ili razvedeni roditelj) ili ako drugi roditelj koji
je nezaposlen nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu
djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u
pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ne
može ostvariti ova prava (dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena) ako
koristi pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, odnosno pravo na rad s polovicom
punog radnog vremena po drugoj osnovi.
Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti utvrđuje nadležno
liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje
Prestanak prava
Pravo prestaje ili ne može ostvariti za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno
smješteno u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, odnosno ako dijete
boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, svakodnevno duže od 8
sati.
Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u
razvoju koji sam živi s djetetom, a koji je obavezan raditi drugu smjenu, ne prestaje
mu pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, iako dijete svakodnevno, duže od 8
sati, boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete.
Naknada plaće za vrijeme korištenja prava
Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme
korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, ima
naknadu u iznosu od 65 % proračunske osnovice, a ukoliko ne ispunjava uvjet
prethodnog osiguranja u trajanju od 12 mjeseci neprekidno odnosno 18 mjeseci s
prekidima u posljednje dvije godine prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se
stječe pravo na naknadu, ima pravo na novčanu naknadu u visini 50 % proračunske
osnovice.
Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji predmetno pravo
koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na
novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i
obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj
mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o
isplaćenoj plaći.
Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji pravo koristi kao
pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu
obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno
osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za
obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun
doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci
prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.
Postupak
Postupak za ostvarivanje prava pokreće se na osnovi pisanog zahtjeva zaposlenog
roditelja ili samozaposlenog roditelja.
O zahtjevu odlučuje rješenjem nadležna ustrojbena jedinica Zavoda na čijem
području zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prebivalište ili odobreni
stalni, odnosno privremeni boravak, a na temelju nalaza, mišljenja i ocjene
liječničkog povjerenstva nadležne ustrojbene jedinice Zavoda.
Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti utvrđuje nadležno
liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje o čemu donosi nalaz, mišljenje i ocjenu.
Pravima zaposleni roditelji ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u
razvoju mogu se koristiti naizmjenično ili naizmjenično koristiti jedno i drugo
pravo za sve vrijeme dok postoje uvjeti za njihovo korištenje, s tim da pojedino
pravo svaki od roditelja može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u
trajanju od najmanje 3 mjeseca.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji
sukladno namjerava mijenjati način korištenja pripadajućeg prava ili ponovno
uspostaviti ranije prekinuto korištenje pripadajućeg prava, dužan je tu svoju namjeru o
promjeni prava priopćiti poslodavcu o najmanje 30 dana prije.
Konačno rješenje nadležna ustrojbena jedinica Zavoda dostavlja i poslodavcu
zaposlenog roditelja.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju dužan
je odmah, a najkasnije u roku od 8 dana nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda prijaviti
svaku promjenu koja utječe na prestanak prava.
SUSTAV BRANITELJA
Zakonski okvir
Zakoni
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
(„Narodne novine“, broj 174/04, 92/05, 1/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11
i 140/12),
Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“, broj 33/92, 77/92,
27/93, 58/93, 2/94, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03),
Zakon o humanitarnom razminiranju („Narodne novine“, broj 153/05, 63/07, 152/08),
Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
(„Narodne novine“, broj 163/03, 82/04, 41/08),
Zakon o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata( Narodne novine, broj79/06),
Zakon o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
(Narodne novine, broj 79/06),
Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata
(Narodne novine, broj 100/96)
Zakon o državnim službenicima i namještenicima
Uredbe
Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima
posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih,
zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata („Narodne novine“,
broj 142/06),
Uredba o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtnog stradaloga, zatočenoga ili
nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata
(„Narodne novine“, broj 86/05),
Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i poreznih olakšica hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj
19/10),
Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć
članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih
ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
(„Narodne novine“, broj 76/05),
Pravilnici
Pravilnik o Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (Narodne novine,
broj:141/12),
Pravilnik o dodjeli besplatnih udžbenika („Narodne novine“ broj 43/05, 19/10),
Pravilnik o iznosu troškova pogreba iz članka 104. Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“,
broj43/05 i 41/09),
Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima („Narodne novine“broj 106/09)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za ostvarivanje prava na stipendiju i pravo na
naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima
(„Narodne novine“, broj 123/06),
Pravilnik o dodjeli stambenog kredita članovima obitelji smrtno stradaloga zatočenoga
ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata
(„Narodne novine“ broj 43/05),
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivost („Narodne novine, broj151/05),
Pravilnik o postupku ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu
stana a potrebe HRVI iz Domovinskog rata s ograničenom sposobnosti kretanja
(„Narodne novine“, broj 31/02),
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivost („Narodne novine“, broj 89/06 i 61/07),
Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vještačenje („Narodne novine“, broj
45/05, 21/06, 131/06),
Pravilnik o izboru, načinu i postupku ostvarivanja prava osoba koje pružaju njegu i
pomoć HRVI iz Domovinskog rata 100% I. Skupine („Narodne novine“, broj 43/05),
Pravilnika o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata
(„Narodne novine“, broj 45/05, 146/09),
Pravilnik o korištenju prava na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju hrvatskih
ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata („Narodne novine“, broj 45/05)
Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje HRVI iz Domovinskog rata od
I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe(„ Narodne
novine“, broj45/05),
Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje vojnih i civilnih invalida od I.
do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe( „Narodne
novine“, broj 29/02),
Pravilnik o oštećenju organizma po osnovi kojih HRVI iz Domovinskog rata ima
pravo na ortopedski doplatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve( „Narodne
novine“, broj 45/05),
Pravilnik o oštećenju organizma po osnovi kojih vojni i civilni invalidi rata imaju
pravo na ortopedski doplatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve („Narodne
novine“, broj 29/02),
Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu
o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ( „Narodne novine“, broj 29/02),
Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu
o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
(„Narodne novine“, broj 116/11)
Pravilnik o radu Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti („Narodne novine“,
37/05),
Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih invalida rata
(„Narodne novine“, broj14/06),
Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vještačenje („Narodne novine“, broj
45/05, 21/06 i 131/06),
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu hrvatskih
branitelja („Narodne novine“, broj 25/07 i 40/10),
Pravilnik o uvjetima i načinu priznavanja prava na opskrbninu („Narodne novine“,broj
89/11),
Pravilnik o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova („ Narodne novine“,
broj 52/05, 30/08, 31/11, i 95/11
Pravilnik o načinu vođenja evidencije o obavljenim i isplatama i dostavi izvješća o
utrošenim sredstvima te kontroli namjenskih trošenja sredstava
(„Narodne novine“, broj 54/08 i 155/08),
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-4585/2005, U-I-4799/2005, U-I-
2446/2006,U-I-3502/2006 od 20. prosinca 2006 („ Narodne novine“, broj 2/07)
Prava u sustavu branitelja
Prava prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji,
Prava prema Zakonu o razminiranju,
Prava prema Zakonu o zašiti vojnih i civilnih invalida rata.
Prava prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji
Tko su HRVI?
hrvatskih ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog
rata kojem je organizma oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno kao zatočenik u zatvoru ili
neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu. Smatra se da je oštećenje organizma
zatočenika u neprijateljskom logoru na toj osnovi najmanje 20%.
HRVI iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je
organizma oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno
pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske u Domovinskom ratu.
osoba (medicinsko osoblje, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi,
pomorci, članovi posade brodova trgovačke mornarice i druga osoba) kojoj je
organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobila pri
obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti
Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu ili
kao zatočenik u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu.
HRVI iz Domovinskog rata je i stranac kojem je kao hrvatskom branitelju iz
Domovinskog rata organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je
zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom
logoru ili zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna
je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Prava HRVI
Prava na osnovi oštećenja organizma:
osobna invalidnina,
doplatak za njegu i pomoć druge osobe,
ortopedski doplatak,
medicinska, odnosno fizikalna rehabilitacija,
naknada troškova prijevoza,
jednokratna novčana pomoć.
Prava na osnovi gubitka, zatočenja ili nestanka člana obitelji:
obiteljska invalidnina,
povećana obiteljska invalidnina,
uvećana obiteljska invalidnina,
prava članova obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata,
prava članova obitelji iza smrti HRVI iz Domovinskog rata.
Prava na osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika:
posebni doplatak,
usluge osobe za pružanje njege i pomoći,
opskrbnina,
doplatak za pripomoć u kući,
prednost pri smještaju u umirovljeničke domove,
obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata,
osiguravanje troškova pogreba uz odavanje vojne počasti.
Prava na osnovi oštećenja organizma
Što je oštećenje organizma?
Oštećenjem organizma se smatra oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili
bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske ili kod zatočenika u neprijateljskom logoru.
Radi ostvarivanja prava HRVI iz Domovinskog rata razvrstavaju se, prema utvrđenom
postotku oštećenja organizma, u deset skupina:I. skupina- invalidi sa 100% oštećenja
organizma kojima je za redovit život potrebna njega i pomoć druge osobe, II. skupina-
invalidi sa 100% oštećenjem organizma, III. skupina - invalidi sa 90% oštećenjem
organizma, IV. skupina - invalidi sa 80% oštećenjem organizma, V. skupina- invalidi
sa 70% oštećenjem organizma, VI. skupina - invalidi sa 60% oštećenjem organizma,
VII. skupina - invalidi sa 50% oštećenjem organizma,VIII. skupina - invalidi sa 40%
oštećenjem organizma, IX. skupina - invalidi sa 30% oštećenjem organizma, X.
skupina - invalidi sa 20% oštećenjem organizma.
Prava na osnovi oštećenja organizma
Osobna invalidnina
Osobna invalidnina je osnovno pravo HRVI iz Domovinskog rata na osnovi oštećenja
organizma i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava na osnovi oštećenja
organizma. Osobna invalidnina određuje se HRVI iz Domovinskog rata prema skupini
oštećenja organizma u koju je razvrstan i pripada mu u mjesečnom iznosu.
Doplatak za njegu i pomoć druge osobe
Pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju:
- HRVI iz Domovinskog rata I. skupine,
- HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine kojima je organizam oštećen i
neovisno o vojnom invaliditetu, a čije je oštećenje, zajedno s vojnim
invaliditetom, jednako oštećenju organizma invalida I. skupine.
Navedeni HRVI iz Domovinskog rata radi ostvarivanja prava na doplatak za njegu i
pomoć druge osobe razvrstavaju se u dva stupnja:
- U prvi stupanj – HRVI iz Domovinskog rata od I.- IV. skupine koji su potpuno
nesposobni za obavljanje svih životnih potreba i kojima je potrebna neprekidna
njega i pomoć druge osobe,
- U drugi stupanj – ostali HRVI iz Domovinskog rata.
Ortopedski doplatak
Pravo na ortopedski doplatak imaju HRVI iz Domovinskog rata kojima je oštećenje
organizma utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica
zadobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovana amputaciju ekstremiteta, teško
oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka. Oštećenja se
razvrstavaju u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja.
Medicinska, odnosno fizikalna rehabilitacija
HRVI iz Domovinskog rata ima pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju
ako mu je ta rehabilitacija prijeko potrebna u svezi s oštećenjem organizma koju je
zadobio pod okolnostima iz članka 5. Zakona (čl. 5. je propisano tko se sve smatra
hrvi) i na temelju kojeg mu je priznat status HRVI iz Domovinskog rata.
Naknada troškova prijevoza
Korisnicima prava po ovome Zakonu pripada naknada troškova za prijevoz u drugo
mjesto ako su od nadležnog tijela upućeni, odnosno pozvani u drugo mjesto radi
pregleda pred liječničkim povjerenstvom ili korištenja medicinske ili fizikalne
rehabilitacije sukladno ovome Zakonu.
Korisnik prava po ovome Zakonu kojemu je određen pratitelj za putovanje radi
pregleda pred liječničkim povjerenstvom, odnosno radi korištenja medicinske ili
fizikalne rehabilitacije ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratitelja. Pravo
na naknadu troškova ima i osoba koja je podnijela zahtjev za priznavanje prava po
ovome Zakonu, ako je konačnim rješenjem priznato traženo pravo, odnosno povećanje
skupine oštećenja organizma. Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema cijeni vozne
karte za prijevoz autobusom odnosno drugim razredom željeznice ili brodom.
Jednokratna novčana pomoć
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć imaju članovi obitelji smrtno stradaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski
branitelji iz Domovinskog rata pod uvjetima i po postupku utvrđenom uredbom Vlade
Republike Hrvatske.
Prava na osnovi gubitka, zatočenja ili nestanka člana obitelji:
Obiteljska invalidnina
Obiteljska invalidnina je osnovno pravo na osnovi smrti člana obitelji i na temelju tog
prava ostvaruju se sva ostala prava ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju
pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima i u iznosu propisanima ovim Zakonom.
Povećana obiteljska invalidnina
Roditelj čije je jedino dijete smrtno stradalo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
ima pravo na obiteljsku invalidninu povećanu za 50%.
Pravo na povećanu obiteljsku invalidninu ima i roditelj koji je imao i druge djece a
koja su sva smrtno stradala ili umrla do podnošenja zahtjeva za povećanu obiteljsku
invalidninu.
Uvećana obiteljska invalidnina
Roditelj i bračni drug smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji
nemaju djece, odnosno imaju jedno ili više djece koja su sva nesposobna za
privređivanje uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije 15. godine života, odnosno
prije navršene 26. godine života, ako je dijete bilo na redovitom školovanju, imaju uz
pravo na obiteljsku invalidninu i pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu.
Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu ima i dijete smrtno stradaloga hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja neovisno o okolnostima nastupa smrti
drugog roditelja.
Uvećana obiteljska invalidnina iznosi 34,50% mjesečno od mjesečnog iznosa osobne
invalidnine invalida I. skupine.
Prava članova obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata
Članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
imaju pravo na mjesečnu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske
invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine i obiteljske mirovine koju bi ostvarili kao
članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, sukladno
odredbama Zakona.
Prava članova obitelji iza smrti HRVI iz Domovinskog rata
Bračni drug i djeca umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je
do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju pravo na obiteljsku
invalidninu pod uvjetima iz Zakona.
Pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima iz Zakona imaju i roditelji umrloga
HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za
njegu i pomoć druge osobe, ako ni jedan član uže obitelji ne koristi to pravo i ako im
je on bio jedino dijete.
Prava na osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika:
Posebni doplatak
HRVI iz Domovinskog rata ima pravo na posebni doplatak u iznosu od 50%
pripadajućeg iznosa osobne invalidnine, ako nije u radnom odnosu, ne prima mirovinu
i naknadu plaće od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju kao i tijekom
profesionalne rehabilitacije.
Usluge osobe za pružanje njege i pomoći
HRVI iz Domovinskog rata I. skupine može koristiti usluge osobe za pružanje njege i
pomoći. Osoba koja pruža njegu i pomoć ima pravo na naknadu plaće u iznosu osobne
invalidnine invalida I. skupine, prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, pravo
na doplatak za djecu i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema
posebnim propisima.
Opskrbnina
Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne
invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj kada su nesposobni za privređivanje ako ispunjavaju uvjete
propisane odredbama članaka 88. – 90. ovoga Zakona i ako su sudjelovali u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 100 dana.
Pravo na opskrbninu imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti HRVI.
Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 33% utvrđene proračunske
osnovice u Republici Hrvatskoj.
Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu,
opskrbnina se određuje u iznosu osnovice.
Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod opskrbnina se određuje u iznosu
razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za
određivanje opskrbnine.
Prihod je prosječna mjesečna neto plaća, odnosno naknada na osnovi
zaposlenja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini, naknada na osnovi
nezaposlenosti ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini, mirovina u prosječnom
mjesečnom iznosu ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, prihod od
samostalnog obavljanja gospodarske ili profesionalne djelatnosti, prihod ostvaren od
iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima, prihod od imovine i drugi
porezu podložni prihodi prema dobiti, odnosno prihodu iz prethodne godine koji je
služio za osnovicu pri određivanju poreza.
U druge novčane prihode koji su od utjecaja na opskrbninu ne ulaze obiteljska
invalidnina, osobna invalidnina, posebni doplatak, novčana primanja po propisima o
socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje, doplatak za njegu i pomoć
druge osobe, doplatak za pripomoć u kući, ortopedski doplatak, doplatak za djecu,
zatim stipendije, nagrade i druga slična primanja učenika i studenata, a ni druga stalna
mjesečna novčana primanja korisnika, odnosno članova njegove obitelji, za koja je
propisima o njihovu utvrđivanju određeno da se ne uzimaju u obzir kao prihodi kod
stjecanja i određivanja prava koja ovise o prihodima.
Doplatak za pripomoć u kući
Korisniku opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam
ispunjavati osnovne životne zahtjeve pripada doplatak za pripomoć u kući, ako ne
koristi doplatak za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu ili drugim propisima.
Doplatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% utvrđene proračunske osnovice u
Republici Hrvatskoj.
Doplatak za pripomoć u kući ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka
proveo u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i
pomoć druge osobe.
Prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi
Roditelji, udovica ili udovac smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata i HRVI iz Domovinskog rata od 100% oštećenja organizma I. skupine do 80%
oštećenja organizma, po navedenom redoslijedu, imaju prednost pri smještaju u
domove socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne,
područne (regionalne) samouprave.
Obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata Ministarstvo nadležno za branitelje osigurava sredstva i donosi godišnji plan o
obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata na temelju
Programa obilježavanja koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
ministarstva nadležnog za branitelje.
Osiguravanje troškova pogreba uz odavanje vojne počasti.
Ministarstvo nadležno za branitelje snosi troškove prijevoza i pogreba posmrtnih
ostataka smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, umrlog HRVI iz
Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području
Republike Hrvatske uz odavanje vojne počasti, nakon postupka ekshumacije i
identifikacije.
Za HRVI iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji ovim se Zakonom uređuje:
Pravo na zdravstvenu zaštitu Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja ostvaruje na način i prema uvjetima utvrđenim
Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donijetim na temelju toga Zakona.
Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (participacija)
oslobađaju se članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim
oštećenjem organizma od najmanje 30%.
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojemu je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje
bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom
ratu ima pravo na potpunu medicinsku rehabilitaciju, pravo na sva potrebna
ortopedska i druga pomagala, lijekove i liječenje bez naknade (participacije), te pravo
prvenstva na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako
mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obvezan je osigurati hrvatskom branitelju iz
Domovinskog rata ortopedsko pomagalo najkasnije u roku 30 dana od primitka
zahtjeva nadležne zdravstvene ustanove koja je utvrdila vrstu potrebnoga ortopedskog
pomagala nakon završenog liječenja. Ako se ortopedsko pomagalo izrađuje po mjeri,
navedeni rok produljuje se za najviše 60 dana.
Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na starosnu mirovinu pod
uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom
nije drukčije određeno.
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji na temelju navršenoga mirovinskog
staža ostvari pravo na starosnu mirovinu manju od mirovine koja bi mu pripadala za
40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u
Domovinskom ratu.
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na prijevremenu
starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, tako određena mirovina
povećava se za odgovarajući postotak ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom
ratu.
Pravo na invalidsku mirovinu HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti
(opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad
kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti,
odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima
pravo na invalidsku mirovinu.
Ako je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad djelomično
prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom, bolesti, pogoršanjem bolesti,
odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a
djelomično ranjavanjem, ozljedom, bolešću ili pogoršanjem bolesti izvan tih
okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na
invalidnost.
Prava na temelju preostale radne sposobnosti odnosno pravo na profesionalnu
rehablitaciju
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja,
ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti zadobivene
u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima
pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje
poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon
profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije
navršene 40 godine života (žene), odnosno 45 godine života (muškarci).
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije.
Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu,
kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima
pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju
isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog
rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada najduže
12 mjeseci od završene profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku 30 dana
od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i
da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovno prijavljuje toj službi.
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu članka ako
suprotno propisima o zapošljavanju odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se
osposobio profesionalnom rehabilitacijom.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku 30
dana od pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove,
izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom
vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne
samouprave obvezni su primati hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi
kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne
rehabilitacije.
Pravo na obiteljsku mirovinu Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata čija je
smrt prouzročena ranjavanjem, ozljedom, bolešću, pogoršanjem, odnosno pojavom
bolesti zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imaju pravo na
obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu.
Pravo na najnižu mirovinu Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. članka 31. Zakona,
osobama iz stavka 2. članka 31. Zakona, i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata
iz stavka 3. članka 31. Zakona, ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo
na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi
45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja
prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Pravo na staž osiguranja ili posebni staž Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u
Domovinskom ratu bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po
drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja
u dvostrukom trajanju, a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu
zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u
Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju, sukladno
propisima o obrani.
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je nakon razvojačenja ostvario
pravo na novčanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad, vrijeme
korištenja te naknade priznaje se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji nakon 30. lipnja 1996. nije bio
zaposlen ili koji nije ostvario staž osiguranja, odnosno poseban staž po drugoj osnovi,
a obavljao je zadaće u postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno
Ministarstva obrane Republike Hrvatske, to razdoblje računa se kao poseban staž u
jednostrukom trajanju.
Pravo na doplatak za djecu
Djeci smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeci zatočenih ili
nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pripada doplatak za djecu u
najvišem predviđenom iznosu.
Pravo na zapošljavanje
Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela,
upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu:
tijela javne uprave), obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme
službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na
određeno vrijeme temeljem oglasa, dati prednost pod jednakim uvjetima
nezaposlenom i to sljedećim redoslijedom:
- djetetu smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata bez oba roditelja i djetetu smrtno stradaloga, zatočenoga i
nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi,
- HRVI iz Domovinskog rata
- članu obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata,
- dragovoljcu iz Domovinskog rata,
- hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata. ,
Pravo na stambeno zbrinjavanje Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost
kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu
kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno
stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina
neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu
jedinica lokalne samouprave.
Pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate
Pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima iz portfelja Agencije
za upravljanje državnom imovinom i pravo na dionice, odnosno udjele u pravnim
osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su privatizirane ili će se privatizirati,
bez naplate, imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog
rata, članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
sukladno odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom i Zakona o Fondu
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i obitelji smrtno stradaloga hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata i zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata te HRVI iz Domovinskog rata oslobađaju se plaćanja poreza pri
prometu dionica, odnosno udjela i poreza na ostvareni prihod od prijenosa dionica,
odnosno udjela koji im je ustupila Agencija za upravljanje državnom imovinom.
Ostala prava.
Ostala prava
Pravo na stipendiju
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata, djeca zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata, HRVI iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata, dragovoljac i
djeca dragovoljca iz Domovinskog rata imaju pravo na stipendiju tijekom redovitoga
srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga dodiplomskog studija te pravo na naknadu
dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima ako im
redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa iz
članka 88. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
Prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz
Domovinskog rata i njihova djeca, HRVI iz Domovinskog rata I. skupine i hrvatski
branitelj iz Domovinskog rata imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno
studentske domove, pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva
ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1.
točke8. ovoga Zakona.
Pravo na besplatne udžbenike Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz
Domovinskog rata i njihova djeca, djeca umrlih HRVI iz Domovinskog rata i
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na besplatne obvezatne
udžbenike za potrebe redovitoga ili izvanrednog školovanja u osnovnim i srednjim
školama, te na visokim učilištima ili veleučilištima pod uvjetom da to pravo ne mogu
ostvariti po drugim propisima i ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva
ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1.
točke 8. ovoga Zakona.
Pravo na besplatne obvezatne udžbenike iz stavka 1. ovoga članka imaju i djeca
smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez
oba roditelja neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja, bez obzira na
ostvarene redovne mjesečne prihode po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj
godini.
Iznos sredstava potrebnih za kupnju udžbenika osigurava Ministarstvo branitelja.
Prednost pri zakupu poslovnog prostora Općine, gradovi, županije, Grad Zagreb i Republika Hrvatska te pravne osobe u
njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu obvezni su na sklapanje ugovora o zakupu
poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost ako sudjeluju
u javnom natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude: članovi obitelji
smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovima obitelji
zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,s HRVI iz
Domovinskog rata, s dragovoljcem iz Domovinskog rata, te s ostalim hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske najmanje 12 mjeseci imaju prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o
zakupu poslovnog prostora ako nisu korisnici mirovine ostvarene po ovom Zakonu.
Prednost pri zakupu poslovnog prostora može se ostvariti samo jednokratno.
Prilagodba prilaza do zgrade HRVI Domovinskog rata koji nisu sposobni za kretanje bez invalidskih kolica i drugih
ortopedskih pomagala i slijepi HRVI imaju pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i
prilagodbu stana za kretanje u kolicima, ako se te prilagodbe mogu izvesti, sukladno
posebnim propisima.
Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se Ministarstvu branitelja.
Postupak i način prilagodbe te rokovi za izvođenje prilagodbe ne mogu biti duži od 6
mjeseci.
Pravo se može ostvariti samo jednokratno.
Carinske i porezne olakšice HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine ima
pravo na osobni automobil s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama koji mu u
vlasništvo dodjeljuje ministarstvo nadležno za branitelje svakih 7 godina.
Bračni drug, punoljetna djeca i roditelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na uvoz osobnog automobila
bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost jednokratno, ako
to pravo do sada nisu iskoristili.
HRVI iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine čije utvrđeno oštećenje
organizma ima za posljedicu oštećenje funkcije ekstremiteta ili oštećenje vida, ima
pravo na uvoz osobnog automobila bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na
dodanu vrijednost u iznosu utvrđenog postotka oštećenja organizma svakih 5 godina.
Ova prava se međusobno se isključuju.
Ministarstvo nadležno za branitelje obvezno je osigurati automobile u roku od
6 mjeseci od podnošenja zahtjeva.
HRVI iz Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja carine i poreza na dodanu
vrijednost na ortopedska i druga pomagala koja su izravan nadomjestak tjelesnih
organa, odnosno oštećenih tjelesnih organa te na rezervne dijelove i potrošni materijal
za ta pomagala.
Nezaposleni HRVI iz Domovinskog rata, dragovoljac, hrvatski branitelj iz
Domovinskog rata i obitelj smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata oslobođeni su od plaćanja carine i poreza na dodanu
vrijednost kada uvoze strojeve i opremu za obavljanje gospodarske djelatnosti,
odnosno samostalne profesionalne djelatnosti, sukladno posebnim propisima.
Oslobođenje od plaćanja za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog
rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje tri mjeseca
oslobođeni od plaćanja za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Pravo može se
ostvariti samo jednokratno.
Oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata i HRVI Domovinskog rata na temelju odgovarajućih isprava
kojima dokazuju svoj status oslobođeni su od plaćanja sudskih, upravnih i
javnobilježničkih pristojbi.
Pravo na obnovu
Korisnici prava iz Zakona imaju pravo na obnovu pod uvjetima i na način kako je to
propisano Zakonom o obnovi.
Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata, koji na teritoriju Republike Hrvatske
nemaju u vlasništvu, odnosno koji nisu ostvarili pravo na odgovarajuću kuću ili stan,
mogu sukladno Zakonu o obnovi, ostvariti pravo na obnovu potrebne stambene
površine u obiteljskom domu prema broju članova svoje uže obitelji, i to 35 m2 za
prvog člana obitelji, te 10 m2 za svakoga sljedećeg člana obitelji, uključujući i pravo
na ime osobe smrtno stradaloga zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata.
Postupak za ostvarivanje prava sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ( propisan je člancima 122. do 143. Zakona).
Nadležno upravno tijelo u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno
nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu
stranke ili po službenoj dužnosti postupa u upravnim stvarima i između ostaloga,
rješava o statusu HRVI iz Domovinskog rata, njihovim pravima i pravima članova
obitelji.
Drugostupanjsko tijelo za postupanje po rješenjima gore navedenih upravnih tijela i
službenih osoba je Ministarstvo branitelja.
Činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma, činjenica postojanja oštećenja
organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica
postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak,
činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na pripomoć u kući,
činjenica nesposobnosti za privređivanje, činjenica je li smrt ili samoubojstvo
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u uzročno-posljedičnoj vezi s izravnim
sudjelovanjem hrvatskog branitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje
se na temelju nalaza i mišljenja vijeća liječničkog povjerenstva.
Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje vijeće liječničkog povjerenstva
sastavljeno od triju liječnika specijalista. Sastav vijeća liječničkog povjerenstva ovisi o
vrsti stradavanja, ranjavanju, ozljedi ili bolesti.
Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku daje vijeće liječničkog povjerenstva
sastavljeno od pet liječnika specijalista čiji sastav ovisi o vrsti stradavanja, ranjavanju,
ozljedi ili bolesti. Kada ocjenjuje oštećenje organizma nastalo samo uslijed bolesti
PTSP i kada se utvrđuje uzrok samoubojstva, vijeće liječničkog povjerenstva u
drugom stupnju mora biti sastavljeno od liječnika specijalista psihijatara.
Prvostupanjsko rješenje kojim se priznaje status HRVI iz Domovinskog rata i pravo na
osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak,
posebni doplatak podliježe reviziji koju po službenoj dužnosti obavlja Ministarstvo
branitelja. Ako je protiv prvostupanjskog rješenja izjavljena žalba, a isto
prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji, o žalbi i reviziji odlučuje se jednim rješenje.
Ako protiv rješenja stranka nije izjavila žalbu, upravno tijelo odnosno osoba koja je
donijela rješenje u prvostupanjskom postupku dostavit će ga zajedno sa spisima
predmeta tijelu nadležnom za reviziju u roku od osam dana od isteka roka za žalbu.
Ako se stranka odrekne prava na žalbu ili odustane od žalbe, rješenje zajedno sa
spisima predmeta dostavlja se na reviziju u roku od osam dana od dana odricanja
odnosno dana odustanka od žalbe.
U postupku revizije Ministarstvo branitelja može se s prvostupanjskim rješenjem
suglasiti ili ga može izmijeniti ili poništiti u korist ili na štetu stranke.
Rok za izvršenje revizije je 60 dana.
Nadležno upravno tijelo u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno
nadležno upravno tijelo Grada Zagreba po službenoj dužnosti vodi postupak za
donošenjem novog rješenja koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno, a novo
rješenje ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti
rješenja kojim je pravo utvrđeno privremeno.
Prema odredbi članka 134. stavka 1. kada rješenje o pravima iz ovoga Zakona postane
izvršno, a kod HRVI iz Domovinskog rata nastupe promjene u vezi utvrđenog
postotka oštećenja organizma koje su od utjecaja na priznavanje prava, HRVI iz
Domovinskog rata može, nakon isteka dvije godine od dana kada je rješenje postalo
izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma. Ova
odredba primjenjuje se i na osobu kojoj nije priznat status HRVI iz Domovinskog rata
zbog neudovoljavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom za stjecanje tog statusa u
pogledu postotka oštećenja organizma.
Prava pirotehničara
Prava pirotehničara po osnovi oštećenja organizma prema Zakonu o humanitarnom
razminiranju:
osobna invalidnina (čl. 41.)
ortopedski doplatak (čl. 42.)
posebni doplatak (čl. 43.)
doplatak za njegu i pomoć druge osobe (čl. 44.)
pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju (čl. 45.)
Postupak
Postupak priznavanja prava stradalih pirotehničara provodi se isto kao i kod
priznavanja prava HRVI.
Prava sukladno Zakonu o zaštiti vojni i civilnih invalida rata
Korisnici prava
Ratni vojni invalidi
Osobe sa oštećenjem organizma od najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju su dobile:
u sastavu partizanskih odreda od 17 .travnja 1941. do 15. svibnja 1945. godine,
u sastavu domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945.g.,
u sastavu jugoslavenske vojske od 6. do 17. travnja 1941. godine ili kasnije kao ratni
zarobljenik u logorima,
pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga.
Mirnodopski vojni invalidi
Osobe koje su u miru zadobile oštećenje organizma za najmanje 20% za vrijeme
obavljanja vojne službe ili vojne vježbe do 17. kolovoza 1990. godine.
Civilni invalidi rata
Osobe kojima je oštećen organizam s najmanje 20% u vrijeme II. svjetskog rata i
Domovinskog rata, zbog ratnih događanja eksplozije zaostalog ratnog materijala
nakon završetka ratnih operacija, odnosno zlostavljanja i lišenja slobode od strane
okupatora, kao i zbog oštećenja organizma za najmanje 60% zbog bolesti nastale u
zarobljeništvu.
Sudionici rata
Osobe kojima je na temelju propisa o mirovinskom osiguranju vrijeme provedeno u
narodnooslobodilačkoj borbi i u sastavu jedinica domovinske vojske, priznato u
dvostrukom trajanju.
Članovi obitelji
Članovi obitelji poginulih, umrlih ili nestalih su: bračni drug, djeca rođena u braku ili
izvan braka, posvojena i pastorčad te roditelji, očuh, maćeha i posvojitelji.
Mirnodopski vojni invalidi
Tko je mironodopski vojni invalid?
Osoba koja je u miru, bez svoje krivnje, ranjena, povrijeđene ili ozlijeđena, pa je zbog
toga organizma oštećen za najmanje 20%.
Osoba koja je kao vojna osoba nakon 15. svibnja 1945. godine oboljela ili joj se od
ranije postojeća bolest pogoršala, odnosno ispoljila, a bolest je, pogoršanje bolesti
odnosno pojava bolesti neposredna posljedica obavljanja obvezne vojne službe ili
dužnosti pod okolnostima iz članka 6. stavka 1. točke 2. i 4. Zakona, pa je zbog toga
njezin organizma oštećen za najmanje 60%.
Mirnodopski vojni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koriti prava po ovom Zakonu
najmanje 5 godina, zadržava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida ako mu se
oštećenje organizma smanji ispod 60% ali ne niže od 20%.
Prava koja mirnodopski vojni invalidi imaju po osnovi oštećenja organizma (ova prva
propisana su člankom 14. Zakona)
osobna invalidnina
dodatak za njegu i pomoć druge osobe
ortopedski doplatak
profesionalna rehabilitacija
kupališno i klimatsko liječenje
pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala
Postupak priznavanja prava
Postupak za priznavanje statusa i prava sličan je kao što je opisano za priznavanje
statusa HRVI, dakle o pravima u prvom stupnju rješava nadležni ured državne uprave
u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju
Ministarstvo branitelja.
Oštećenje organizma utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog
povjerenstva koje je u prvom stupnju sastavljeno od tri liječnika specijalista, a u
drugom stupnju od pet liječnika specijalista.
Rješenje donijeto u prvom stupnju kojim se utvrđuje invaliditet, pravo na osobnu
invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak podliježe
reviziji, a reviziju po službenoj dužnosti obavlja Ministarstvo branitelja.
Prava korisnika prema navedenom Zakonu su:
Po osnovi oštećenja organizma (najmanje 20 % oštećenja):
osobna invalidnina,
dodatak za njegu i pomoć druge osobe,
ortopedski dodatak.
profesionalna rehabilitacija
Po osnovi gubitka člana obitelji:
obiteljska invalidnina,
uvećana obiteljska invalidnina.
Po osnovi materijalnih (socijalnih) i drugih potreba korisnika:
opskrbnina,
dodatak za pripomoć u kući,
besplatni udžbenici,
prednost pri upisu u obrazovne ustanove,
poseban dodatak djeci za vrijeme školovanja,
prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove,
prednost pri zapošljavanju,
prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi,
pravo na troškove prijevoza i pogreba,
oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,
poseban staž osoba odvedenih u zatočeništvo.
Prava iz sustava
Prava po osnovi oštećenja organizma (najmanje 20 % oštećenja):
Osobna invalidnina Osobna invalidnina je osnovno pravo na osnovi oštećenja organizma, na temelju kojeg
se ostvaruju sva ostala prava. Određuje se u mjesečnoj svoti, prema skupini oštećenja
organizma invalida.
Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine, od 1.10.2001. godine, određuje
se u visini od 100% proračunske osnovice i iznosi 3.326,00 kn. (Proračunska osnovica se
utvrđuje Zakonom o izvršenju državnog proračuna i nije mijenjana od samoga početka
uvođenja tj. 2001. godine).
Mjesečna svota osobne invalidnine invalida II. – X. skupine određuje se u određenom
postotku od osobne invalidnine invalida I. skupine (II.- 73%; III. – 55%; IV. – 41%; V. –
29%; VI. – 18%; VII. – 12%, VIII. – 6%; IX. – 4%; i X. – 3%).
Iznosi osobne invalidnine : I. grupa (100 % ) - 3.326,00 kuna, II. grupa (100 %) -
2.427,00 kuna, III. grupa (90 %) - 1.829,30 kuna, IV. grupa (80%) - 1.363,66 kuna, V. grupa
(70 %) - 964,54 kuna, VI. grupa (60 %) - 598,68 kuna, VII. grupa (50 %) - 399, 12 kuna,
VIII. grupa (40 %) - 199, 56 kuna, IX. grupa (30 %) - 133,04 kuna i X. grupa (20 %) - 99,78
kuna.
Dodatak za njegu i pomoć druge osobe Dodatak za njegu i pomoć druge osobe mogu ostvariti invalidi I. skupine, te invalidi
II., III. i IV. skupine, kojima je organizam oštećen neovisno o vojnom, odnosno
civilnom invaliditetu, te mu je oštećenje (zajedno s vojnim ili civilnim invaliditetom)
jednako oštećenju organizma invalida I. skupine.
Ovi invalidi radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe
razvrstavaju se u dva stupnja. U prvi stupanj razvrstavaju se invalidi od I. do IV.
skupine koji su potpuno nesposobni za obavljanje svih životnih potreba i kojima je
potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe. U drugi stupanj spadaju ostali
invalidi od I. do IV. skupine.
Osnovica za određivanje dodatka za njegu i pomoć druge osobe, isto je tako postotak
mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. skupine. Taj dodatak iznosi mjesečno,
za prvi stupanj 3.326,00 kn, a za drugi stupanj 2.195,16 kn.
Ortopedski dodatak Ortopedski dodatak ostvaruju invalidi kojima je tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težih
oštećenja organizma, koja su neposredna posljedica dobivene rane, povrede, ozljede
odnosno bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije
ekstremiteta te potpuni gubitak vida na oba oka.
Ova oštećenja razvrstavaju se u četiri stupnja, prema težini, vrsti i uzroku oštećenja.
Osnovica za određivanje ortopedskog dodatka je mjesečna svota osobne invalidnine
invalida I. skupine.
Ortopedski dodatak iznosi mjesečno za prvi stupanj 29% od osnovice, II. stupanj 22%
od osnovice, III. stupanj 14% od osnovice i IV. stupanj 7% od osnovice. On se
povećava za 25% invalidu kod kojega postoji kombinacija dvaju ili više oštećenja I.
stupnja. Ortopedski dodatak za I. stupanj iznosi 964,54 kn, za II. stupanj 731,72 kn, za
III. stupanj 465,64 kn, a za IV. stupanj 232,82 kn mjesečno.
Prava po osnovi gubitka člana obitelji
Obiteljska invalidnina
Obiteljska invalidnina je osnovno pravo po osnovi gubitka člana obitelji.
Navedeno pravo ostvaruje:
- udovica-udovac kad navrši 55 odnosno 65 godina života, a i prije ako su
nesposobni za privređivanje,
- djeca, usvojenici i pastorčad, do navršene 15-e godine života, a ako su na
školovanju, do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do
navršene 26 godine života, ako su nesposobna za privređivanje, dok ta
nesposobnost traje,
- roditelji, očuh, maćeha i posvojitelji, pod određenim uvjetima.
Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine je mjesečna svota osobne
invalidnine invalida I. skupine.
Obiteljska invalidnina iza poginule civilne osobe, te osobe poginule za vrijeme
služenja vojnog roka, kao i iza umrlog vojnog, odnosno civilnog invalida rata I. do IV.
skupine, koji je do svoje smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe, za
jednog korisnika iznosi 25% mjesečno od navedene osnovice i određena je u svoti od
831,50 kn.
Obiteljska invalidnina iza poginulog borca iznosi 40% mjesečno od navedene
osnovice i određena je u svoti od 1.330,40 kn.
Roditelj čije je jedno dijete izgubilo život pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona,
ima pravo na obiteljsku invalidninu povećanu za 50%.
Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu ima roditelj i bračni drug osobe poginule
ili umrle pod okolnostima iz članka 5. Zakona o zaštiti vojni i civilnih invalida rata
koji nemaju djece, odnosno imaju jedno ili više dijete koja su nesposobna za
privređivanje uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije 15. godine života, odnosno
prije navršene 26. godine života ako je dijete bilo na redovnom školovanju; dijete bez
obaju roditelja koje obiteljsku invalidninu koristi iza osobe poginule ili umrle pod
okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona.
Uvećana obiteljska invalidnina iznosi 34,50% od mjesečne svote osobne invalidnine
invalida I. skupine i određena je u svoti od 1.147,47 kn za jednu osobu (roditelja).
Po osnovi materijalnih (socijalnih) i drugih potreba korisnika:
Pravo na opskrbninu Pravo na opskrbninu imaju korisnici osobne invalidnine, korisnici obiteljske
invalidnine i sudionici rata i članovi obitelji sudionika rata od prije 9.9.1943. do
15.5.1945.:
- ako imaju prebivalište i žive na teritoriji Republike Hrvatske,
- ako su nesposobni za privređivanje te ispunjavaju druge propisane uvjete i to:
da nisu zaposleni, da ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, da
nisu korisnici mirovine, da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s
prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom, odnosno zbog nezaposlenosti ili stalne
mjesečne novčane pomoći po propisima o socijalnoj zaštiti, te da oni i članovi
njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode
mjesečno po članu kućanstva veće od 30% proračunske osnovice.
Pravo na opskrbninu pod navedenim uvjetima imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti
invalida I. do VII. skupine, te sudionika rata.
Samohranom korisniku opskrbnina se uvećava za 50%.
Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 33% od proračunske osnovice a za članove
obitelji sudionika rata 16,50 % proračunske osnovice. Visina opskrbnine iznosi
1.097,58 kn odnosno 548,79 kn.
Pravo na dodatak za pripomoć u kući Pravo na dodatak za pripomoć u kući imaju korisnici opskrbnine koji zbog trajnih
promjena u zdravstvenom stanju ne mogu sami ispunjavati osnovne životne potrebe.
Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% od proračunske osnovice a za
članove obitelji sudionika rata 11,50 % od proračunske osnovice. Visina dodatka za
pripomoć u kući sada iznosi 764,98 kn odnosno 382,49 kn za članove obitelji
sudionika rata koji su umrli poslije 15.5.1945. godine.
Pravo na besplatne, obvezatne udžbenike Pravo mogu ostvariti djeca za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim
školama pod uvjetom da im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelazi
1.995,60 kn.
Prednost pri upisu u obrazovne ustanove Pravo se ostvaruje izravnim upisom u srednje škole i visoka učilišta pod uvjetom da
se pređe bodovni odnosno razredbeni prag odnosno da zadovolje na ispitu sposobnosti
i darovitosti u srednjim školama u kojima se provodi prijemni ispit.
Poseban dodatak Pravo se može ostvariti za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim
školama i iznosi mjesečno 10% od proračunske osnovice odnosno 332,60 kn pod
uvjetom da nisu korisnici opskrbnine i ako im redovni mjesečni prihod po članu
kućanstva ne prelazi 1.995,60 kn.
Prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove
Pravo se može ostvariti za vrijeme redovnog školovanja pod određenim uvjetima.
Prednost pri zapošljavanju Prednost pri zapošljavanju može se ostvariti kod zasnivanja radnog odnosa u tijelima
državne uprave, sudbenoj vlasti, tijelima lokalne i područne samouprave, javnim
službama, te pravnim osobama u pretežito državnom vlasništvu, pod određenim
uvjetima.
Oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta Ovo pravo ostvaruju vojni i civilni invalidi kod izgradnje stambenog, gospodarskog,
poslovnog ili javnog objekta, pri dobivanju lokacijske dozvole sukladno Zakonu o
poljoprivrednom zemljištu.
Poseban staž Poseban staž se ostvaruje za vrijeme provedeno u zatočeništvu.
Pravo na troškove prijevoza i pogreba
Troškove posmrtnih ostataka civilnih žrtava nakon ekshumacije i identifikacije snosi
Ministarstvo branitelja.
Postupak ostvarivanja prava
Prava iz sustava zaštite žrtava i sudionika rata ostvaruje se podnošenjem zahtjeva
stranke uredu županijske uprave i prilaganjem dokaza temeljem kojih se neko pravo
ostvaruje. Obavezno su to pisana dokazna sredstva, odnosno medicinska
dokumentacija iz vremena ranjavanja odnosno bolesti.
Postupak se vodi primjenom Zakona o općem upravnom postupku, a prvostupanjsko
rješenje podliježe reviziji koju provodi Ministarstvo branitelja.
